Bosna i Hercegovina u sastavu Osmanskog carstva do konca XVIII.st.

1.Ajani i Bosna 2.Kapetanije . 3.Bosna u dr. Pol. XVIII.st. 1.Hasan Kafi-Pruscak 2.Kapetani i Kapetanije 3.Hanovi i karavansaraji 1. s!ansko sudstvo u Bosni 2.Bosanski ejalet od karlovacko" 1#$$.". do po%arevacko" !ira 1&1'.". 3.(u%la i njena okolina 1.Bosansko-os!anski odnosi do 1)#3.". 2. d%akluk ti!ari 3.Kulturno-prosvjetni odnosi 1.Kliski sand%ak do XVII.st. 2.*pa+ijska or"ani%acija u Bosni 3.(r"ovacki odnosi Bosne i ,u-rovnika 1. Privredna ulo"a vakufa 2. .vornicki sand%ak 3.Kulturne prilike u Bosni u XVIII.st 1.Ad!inistrativno-upravna podjela/or"ani%acija0 u Bosni u XVI.st. 2. dra% kri%e s!.1arstva u Bosansko! ejaletu 3.2u"en *avojski 1.3a%i Husrev--e" 2.1iflucenje 3..nacaj tr"ovine i privrede 1.Po+od -os. Pasa na 1rnu 3oru 1&4#-1&1) 2.5er+at--e"6pasa *okolovic 3.Konfesionalna slika u Bosni XVII. stoljecu 1.9e!usli!ansko stanovnistvo u Bosni kraje! XVI.st. 2.Herce"ovacki sand%ak kraje! XVII. i XVIII.st. 3.Banja :uka 1.Vojna or"ani%acija 2. -ra%ovni siste! 3. ;<letacko =-os!anski rat 1&3#-1&3$ 1.*truktura drustva u XVI.st. 2.A"rarne prilike u XVIII.st. 3.Bosansko-os!anski odnosi do 1)#3.". 1.Bosanski sand%ak u XVI.st. 2.Bosanski ejalet u Becko! ratu 1#'3-1#$$ 3.*eoska or"ani%acija/polo%aj seosko" stanovnistva0 u XVIII.st. 1.Vlaska or"ani%acija

/ 78 0 / 78 0

/ 78 0 Austrijsko-os!anski rat

2.9astanak i ra%voj *arajeva 3.*vistovski !ir ).'.1&$1. 1.<ula-<ustafa Baseskija 2. s!ansko osvajanje Bosne 3. d%akluk ti!ari 1.Bosna u XVII.st. 2.2snafi 3.2vlija 1ele-ija 1.Bosna u djeli!a putopisaca 2.Bosna %a vrije!e <e+!ed-pase Kukavice 3. -rtno-kulturne prilike/uticaj s!.1arstva0 u XVIII.st. 1.Kandijski rat 1#)>-1##$ /!ir u Kandiji0 2.Kapetanije 3..nacaj karlovacko" !ira 1#$$.". %a Bosnu 1.Bi+acki sand%ak 2.Vrste otpora os!anskoj vlasti 3.?ticaj vanjski+ faktora na unutrasnje prilike Bos.ejaleta 1.Proces pri+vatanja isla!a 2.2u"en *avojski 3.(ravnik kao sjediste -osansko" na!jesnika 1.9astanak -osansko" -e"ovata 2.Bosna u dr.pol. XVIII.st. 3.Ajani 1..nacaj porodice *okolovica u BiH 2.?lo"a vakufa 3.Ad+-na!a sultana <e+!eda II. 5ati+a 1)#3.". 1.@udarstvo u BiH do sr. XVI .st. 2.Bosansko krajiste 3. s!ansko-!letacki rat 1&1)-1&1' /posljedni os!.-!le. rat80 1.Bosansko krajiste u vrije!e IsaA-e"a Isakovica 2.Bune seljaka Bosnjaka u XVII. i XVIII.st. 3.?lo"a jenicera u privredno! %ivotu Bosne

/ 78 0

/ 78 0

1.Ajani i Bosna Ajan je arapska rijec koja znaci ugledan covjek ili ugledni ljudi , a oznacavala je kategoriju stanovnika uzdignutih iznad siroke gradske mase, po ugledu i bogatstvu.Ajani su bili prvaci kasabe,tj. gradski prvaci,a izraz ajan upotrebljavan je i za oznaku vojnih komandanata. Pojam ajan,kao upravno-pravni termin javlja se tek u !""".st.,kad se pojavljuje lokalna upravna ustanova-ajanluk.Ajanluk je evolutivna posljedica nastala iz grupe tzv.!ilajetskih ajana iz koje ce se izdici odredjeni ajan za obavljanje opcedrzavnih poslova u razmjerama kadiluka. Vilajetski ajani su su #starjesine mocnih begovskih porodica,krupni $eudalci i visoka ulema,zatim razni $unkcioneri lokalne samouprave #vojvode,subase,emini,pa cak i niza ulema i obicne spahije.%pravo najvisi $eudalci ce se pojaviti kao nosioci ajanske $unkcije.&akle kategoriju vilajetskih ajana cinili su istaknuti predstavnici povlastenog sloja osmanskog drustva u provincijama.%cesce vilajetskih ajana u poslovima lokalne uprave u 'osni se javlja tjekom Becko" rata 1#'3-1#$$,tj. (rajem !"".st.Postepeno,ajani se pojavljuju kao priznati samoupravni $aktor u rjesavanju najosjetljivijih pitanja u provincijama,od interesa za svoj kraj pa sve do drzvnih interesa.% 'osanskom ejaleti 1#$4.". u jednom $ermanu sarajevskom kadiji i muteselimu spominje se oslanjanje na vilajetske ajane po pitanju hvatanja provincijskih sluzbenika koji su zloupotrijebiljavali svoje nadleznosti.)vaj $erman ukazuje na direktno angazovanje vilajetskih ajana na nivou lokalne uprava i sudstva,preko kadije i muteselima. 1#$3.". $ermanom je direktno naredjeno vilajetskim ajanima da,zajedno sa ostalim organima, provedu mobilizaciju muslimanskog stanovnistva,s ciljem oslobadjanja opkoljenih muslimana u *abeli. +jekom 'eckoga rata i nakon njega, moc centralne vlasti slabi.Paradoksalna je cinjenica da se u tim trenucima Porta oslanja na pomoc provincijskih $aktora ,vilajetske ajane-,koji su svojim ci$lucenjem podrivali timarski sistem i snagu centralne vlasti. Poslovi kojima su se u pocetku bavili ajani nisu bili potpuno odredjeni.&rugim rijecima,sto je .arstvo imalo vise problema da rijesava na peri$eriji,to su ajani imali vise posla i samim tim su ucvrcivali svoju $unkciju.% uslovima stalnog slabljenja klasicnih osmanskih institucija, ustanova ajanluka se izdize na nivo drzavne institucije koja nema tacno precizirane nadleznosti,vec je usko vezana za rjesavanje problema koji se pojavljuje./to je veci bio problem,to je veca bila uloga ajana. Ajanluk je predstavljao potpuno samoniklu osmansku drzavno-pravnu ustanovu,koja je nastajala uporedo s pojavljivanjem problema,koji su njima povjeravani na rjesavanje."zraz ajanluk se spominje tek pol. !""".st,sto ne znaci da nije bio u upotrebi i ranije. 0erman iz 1234.g. opisuje nacin sticanja ajanske $unkcije.Ajana postavlja upravnik provincije tzv. Ajansko! -ujruldijo!. % 'i5 u mnogim kadilucima ajanska $unkcija je pripadala kapetanima.6jesna nadleznost ajana u periodu nastajanja ajanluka prostirala se na podrucje jednog kadiluka./tvarne nadleznosti ajana bile su razrezivanje i ubiranje izvanrednih poreza,zatim cuvanje i obezbjedjivanje javnog reda i mira,posebno u vrijeme hajducije,ustanaka i drugih nereda u provincijama,koji su centralnoj vlasti,tj.Porti bili velika briga.%loga ajana je bila i stititi trgovinu i trgovce,od pljacki i nepravde,te susbijanje krijumcarenja izvoza zivotnih namrnica.7abrane izvoza u vanrednim okolnostima nazivale su se jasak .Ajani su u ovim prilikama odedjivali osnovne cijene namirnica,sto je u razdobljima jake centralne vlasti bila obaveza kadija.Pomagali su u podizanju postanskih stanica,obezbjedjivali su hranu za postare ,tatara,ulake- i zamjenu njihovih konja u menzilhanama,postarskim stanicama-prenocistima-. Ajani su pomagali mobilizaciju vojske,njeno snabdjevanje i njeno predvodjenje u ratu.+akodjer tjekom kriticnog stanja na ratistima ajanima je bila povjerena duznost organizovanja mobilizacije,nerijetko su sami komandovali sakupljenim vojnim odredima i predvodili ih licno u vojnim operacijama.)vom aktivnoscu ajani su postali odlucujuci politicki $aktor o osmanskoj drzavi u dr.pol. !""".st. % prvoj pol. !""".st. 'osanski vilajet je pretvoren u bastion..entralna vlada nije mogla podnijeti velike $inansijske troskove./kupljanje materijalnih i $inancijskih sredstava u cilju izgradjivanja tvrdjava,cardaka i palanka,ukljucujuci i snabdjevanje posada hranom,vrsili su lokalni organi uz veliku pomoc ajana. 'orbe velikasa za ajanluk su bile stalne,tu cinjenicu je 38-ih i 28-ih god. !""".st. nastojao za sebe iskoristiti namjesnik provincije,vezir-,tako sto je ajanski! -ujruldija!a povjeravao ajansku $unkciju onome velikasu koji ponudi najvise novca.&ok su u ratovima pocetkom !""".st. ajani odigrali pozitivnu ulogu,boreci se za zajednicku stvar,u ratovima krajem stoljeca,postaju zaneseni borbom za

vlastite interese.Potkopavajuci tako temelje .arstva i produbljujuci anarhiju.. 5er!ano! i% 1&'>.". centralna vlast ukida ajanluk,tako sto duznosti ajana prelaze na gradske cehaje.6edjutim gradske cehaje nisu bili u doticaju sa narodom i nisu uzivali nikakav znacajniji ugled medju mjesnim stanovnistvom,te im je bilo tesko obavljati svoju $unkciju.Ajanluk opet biva uspostavljen $ermanom iz 12:1.g. 5er!an sultana *eli!a III. I% 1&$1." . nalaze da izbor ajana mora biti u rukama cjelokupnog stanovnistva i sirotinje,te da se u izbor ne mijesaju !el.vezir,beglerbezi,kadije.&akle izbor ajana prepusten je volji stanovnistva i to ehali ,muslimansko stanovnistvo bez obzira na klasnu pripadnost- i $ukara ,sirotinnja,bez obzira na vjersku pripadnost-. Ajani su u ajanluku nasli najpovoljniji instrument za jacanje svojih ekonomskih i poloitickih pozicija,te su na kraju tezili uciniti ajanluk nasljednom ustanovom.+ako da je samonokla upravna ustanova s pocetka !""".st. prerasla u nasljednu $eudalnu ustanovu krajem !""".st.;konomska osnova ajanske egzistencije bazirana je bila na razrezivanju i ubiranju raznih dazbina u korist provincijske i centralne vlasti.% pocetku ajani su dobivali manji dio,a kasnije su tezili da preuzmu najveci. Benicerska -una u 1ari"radu 1'4&.". koja je rezultirala smrcu sultana *eli!a III,bila je rezultat borbi ovoga sultana protiv jenicera i ajana.<ovi sultan <a+!ud II. /1'4$-1'3$0 bio je prisiljen priznati i ozakoniti vlast ajana cuvenim aktom ; Povelja o save%u i slo%i = "zdata je na inicijativu najistaknutijeg rumelijskog ajana,kasnije vel.vezira,6usta$a-pase 'ajraktara. &okument su potpisali sultan,ajani,pase,veliki vezir i sejhilislam.Po nacinu na koji je donesena i po sadrzini, Povelja o savezu i slozi obiljezava najveci uspon ajanstva i ajana. .entralna vlast je priznala polozaj ajana kao nasljednih $eudalnih glavara u kadilucima. )graniceno je ajansko oporezivanje,a u vojnim poslovima ajani su podvrgnuti centralnoj komandi."z svih odredbi se vidi da je kompromis na relaciji centralna vlast-provincijski upravnici,bio privremen.<ovim =enicerskim prevrato potkopano je 'ajraktarevo djelo a s njim i Povelja o savezu i slozi . /ultan 6ahmud "". se nakon mira u 'ukurestu 1>12.g. poceo razracunavati prvo sa ajanima u Anadoliji,zatim je 1'22.". savladao i uklonio Ali-pasu Banjinsko" u evropskom dijelu .arstva.%slijedila je grcka kriza koja je usporila proces ucvrscivanja centralne vlasti,ali nakon :ondonsko" u"ovora 1'34.". i priznavanja grcke nezavisnosti,jos se energicnije pristupilo rjesavanju problema ajanstva.%nistenjem skadarskog pase <ustafa-pase Busatlije 1'31.". i Husein-kapetana 3radascevica 1'32.".,6ahmud "". je svladao posljednje prepreka ka uspostavljenju autoriteta centralne vlasti.1'3$.". ; Hatiserifo! od ,jul+ane = stvoreni su uslovi za uspostavljanje jedinstvenih drzavnih organa vlasti. Ajanluk je svoj kraj dozivio tako sto je preimanovan u lokalno-upravnu jedinicu !uteseli!lukC na celu kojeg se nalazio dr%avni slu%-enik D!uteseli!. Ajane u svojim ljetopisima i kronikama spominju :asvanin i <ula <ustafa Baseskija.?asvanain ih spominje kao $unkcionere lokalne uprave 129>.g.,a u vezi s vijecem pod Ali-pasom 5ekomogluom,spominje ih kao gospodu od 'osne ,prije banjaluckog boja-." ?asvanin i 'aseskija u svojim kronokama nam daju podatke o ajanskim zulumima nad siromasnim stanovnistvom i o prikupljanju nezakonitih vanrednih poreza.,sto je rezultiralo pobunama muslimanskog stanovnistva i anarhicnim stanjem u 'osanskom pasaluku srednom !""".st. Ajansko vijece ili medzlisi ajan je skup ajanskih velikasa,sazivan od strane bosanskih vezira u +ravniku s ciljem rjesavanja pitanja od drzavne vaznosti./avjetovanje ajana sa bos.vezirom nij bilo stalno,vec su se sastajali po potrebi. %nistavanje ajana zapocinje strahovladom ,%elal-pase u 'osanskom pasaluku.)d 1>28-1>22.g. lisio je zivota desetine bosanskih ajana.Prije nasilnog postupka sultan je pokusao mirnim putem pridobiti bosanske ajane da se ukljuce u sistem nove drzavne upravne podjele i prihvate polozaje drzavnih sluzbenika.(ada nije uspio privoliti ajana na drzavne re$orme,sultan se odlucio nasilnim putem sprovoditi re$orme.)tpor re$ormama je poceo organiziranim skupom u (u%li 1'31.". ,a zavrsio se slomom pokreta bosanskih velikasa predvodjenih Husein-kapetano! 3radascevice!,u blizini *arajeva 1'32.". 2.Kapetanije . (apetanije su tacno ogranicene vojno-teritorijalne jedinice.Prve kapetanije u 'osni nastale su u prvoj polovini !".st..Prva je bila *radiska ,144>.g.-,zatim <eretva sa sjedistem u *abeli ,1432.g.-, &ravska ,1421.g.-, )brovacka ,1429.g.-,te (rcka ,1422.g.-.<a celu kapetanija nalazili su se

kapetani,koje je sultan imenovao na prijedlig sandzakbega ili beglerbega. (apetani su kao visi komandanti krajiske vojske dobivali znacajne prihode i imali su osobit uticaj u politickom zivotu svoga kraja. (apetanije su imale posebno mjesto u vojnom organiziranju bos.ejaleta.<astale su na granicnim dijelovima ,krajina- )sm. carstva prema 5bsb.monarhiji i 6letackoj rep.,kasnije su uspostavljane i u unutrasnjosti. /luzbe u kapetaniji su bile nasljednog karaktera.(apetaniju je cinio najmanje jedan grad i kula,a negdje i cardak."nstitucija kapetanije postojala je od sr. !".st. pa do 1>34.g.,ukinuo ih bos.vezir 6ehmed /alih-pasa !edzihija-.<ajcesce su ime dobivale po gradu ,utvrdi- u kojem je bilo smjesteno sjediste."zuzetak je !idoska kapetanija sa sjedistem u /tocu,te dvije kapetanije su po rijekama /ani i +ari dobile ime,&zisri-/ana i &zisri-+ara,njihova je $unkcija bila cuvanje mostova na rijekama.+eritorij kapetanija nikad nije prelazio granicu sandzaka,ali granice kapetanija i kadiluka su se nekada podudarale,nekada su prelazile,pa imamo slucajeve da se na teritoriji jednog kadiluka nalaze 9.kapetanije ,i slucaj da se kapetanija protezala na teritoriji dva kadiluka'ilo je kadiluka na kojima nije bilo ni jedne kapetanije,ni samostalnog agaluka , @ogatica, !isegrad, .ajnice, (ladanj,!isoko,(onjic,+ravnik -.Agaluk je kapetanijski org.vojna jedinica sacinjena od samo jednog dzemata vojnika sa agom na celu.(apetanije su nastale na uzoru habsburske institucije !ojne (rajine=Cali bez organizacijskih slicnosti sa istom. *radska naselja unutar kapetanija su se dijelili na gradove ,od kamena- i palanke ,od drveta i zemlje-%tvrdjenja su se dijelila na gradove,kule i cardake.% sjedistu kapetanije dvije osnovne gradjevine su bile kula i odzak.)dzak je zgrada u kojoj je stanovao kapetan sa svojom porodicom,a kula u sjedistu kapetanije bila je kapetanov ured,a na peri$eriji je imala $unkciju strazarske nastambe.7vuk ispaljivanja topa se kule u sjedistu je oznacavo kapetanov poziv na saopcenje , tembih -.(ule su bile gradjevine na vise katova,kvadratne osnove,zidane su od kamena,prizemlje je bilo hapsana,a zadnji kat je presveden cetverostranom kupolom. /ve $unkcije od kapetana do zadnjeg vojnika su nasljednog karaktera kao odzakluk timari.7apovjednici su bili age i zabiti,a vojnici ne$eri./vi su postavljani na duznost carskim beratima u kojima se spominju ovi redovi vojske #$arisi,azapi,musta$hizi ,gradski cuvari -, pasbani , nocni cuvari - ,topdzije ,dzebedzije , oklopnici - ,martolosi i gonulije , dobrovoljci -.!ojni rodovi su se dijelili na dzemate,kojima zapovijedaju age,a dzemati se dalje dijele na ode i buljuke ,kojima zapovijedaju odobase i buljukbase .Agin zamjenik bio je cehaja, a neki dzemati imali su # causa ,bajraktara ,kalauza i catiba , pisar -. &zemati ,arapski #skup- su najvece vojne jedinice u kapetanskoj vojsci , oko 188. ljudi - .(od konjickih dzemata nize jedinice su ode , oko 18. ljudi - a nekad i buljuci.Po beratima ,kapetan je aga prvog dzemata $arisa ili konjanika,a onda zapovjednik ostalih aga i na$era svoje kapetanije."znimno kapetan moze biti aga prvog dzemata azapa.*lavna i zapravo jednina duznost kapetana,aga i ne$era je cuvanje gradova i palanki na granici. XVI.st. Prva kapetanija se spominnje 1>>'.+o je 3radiska kapetanija na celu koje je bio kapetan Dzafer beg,sin kliskog sandzakbega 6alkoc-bega (araosmanovica.1434. osnvana je (rupska kapetanija,14:2. 'ihacka ,prije 14:3. (liska,a prije 14:1.*abeoska kapetanija.)d ovih >. kapetanija iz !".st. dvije su bile u 'ihackom sandzaku,jedna u 'osanskom,jedna u (liskom,jedna u 5ercegovackom sandzaku. XVII.st. 'roj kapetanija naglo je porastao i pocinju se osnivati i u unutrasnjosti.)d 1383-13:8 na teritoriju 'osanskog ejaleta postojalo je 2$. kapetanija , )sijek, !irovitica, *radiska, =asenovac, &ubica, (ostajnica, <ovi na %ni, *vozdansko, (rupa, )strozac, 'ihac, %dbina, )brovac, 7emunik, "slam, <adin, /kradin, (lis, (amen, "motski, *abela, +rebinje, 5erceg <ovi, 'anja ?uka, (amengrad, (ljuc na /ani, =ajce, 5livno i (nin - 3. posljednjih je osnovano u unutrasnjosti. XVIII.st. (arlovackim mirom 13::.g. su povucene granice 'osne prema Austriji,zapocinje izgradnja utvrdjenja na novim granicama.0orti$ikacijska aktivnost je pojacana nakon Pozarevackog mira 121>.g.,a rezultati su se vidjeli i tjekom sljedeceg rata koji je zavrsen 'eogradskim mirom 123:.g.koji je donio povoljne tacke ugovora za Portu,a time i 'osnu..vrstina obrambenog sistema u 'osanskom ejaletu pokazala se i u &ubickom ratu ,12>>-12:1-,trecem koji je vodjen na teritoriju 'osne u !""".st. U XVIII.st. osnovano je 2'. kapetanija pored onih 12.sto su ostale nakon (arlovackog mira.13.kapetanija je organizovano,skoro sve uz granicu,do 1213.g. ,)nogost, (lobuk, Pocitelj ,6ostar ,/tolac ,?jubuski ,@og ,&uvno ,/tara )strovica ,(ozarac ,(obas ,'os.'rod i !randuk- <akon Pozarevackog mira 121>.g. bilo je svega 23.kapetanije, 1211.g. ukinuta je @oska ,a u ratu je propala

'rodska -.&o novog rata ustrojeno ih je jos 11. , *lamoc , (upres , &zisri-/ana ,&oboj ,+esanj ,*radacac ,+uzla ,7vornik ,<ovi Pazar ,(ljuc kod *acka i (olasin -,a nakon 'eogradskog mira 123:.g. osnovane su jos ).kapetanije , Prijedor , Petrovac ,6aglaj i +ara-.Posljednja kapetanija je osnovana u Hutovu 1'42."..% !""".st. za razliku od prijasnjih,kapetani pored vojne $unkcijezapovjednika postaju znacajan $aktor i u politickom zivotu 'osne. Kapetanije su ukinute 1'3>.".ukinuo ih je -osanski ve%ir <e+!ed *ali+-pasa Ved%i+ija, koji je sazvao ajansko vijece u /arajevu,gdje je iznio saopcenje o ukidanju kapetanija i jerikulu nefera .7atim je zemlju podijelio na muselimluke,pri cemu su mnogi dotadasnji kapetani postavljeni za muselime.<useli!i nisu bili stalni i nasljedni,niti su imali svoju vojsku,oni su bili cinovnici pokrajinske vlade.)vo je bio ujedno i posljednji sastanak ajanskog vijeca,pa je tako nestalo i vojnickog plemstva.=edino je ustanak u Krajini 1'3#.". bio glas pobune koji su predvodili Muratbeg Besirevic,kapetan (rupe i cl.najstarije kapetanske porodice Mehmed-beg Arnautovic i kapetan Petrovca Mustaj-beg Kulenovic-Sinikcic.Pobuna je ugusena. !er-pasa :atasov dolazak u (rupu je podigao neke muselime , bivse kapetane - na ustanak 1'>4-1'>2.Pod zidinama (rupe slomljena je $eudalna aristokracija,a svi nekadasnji kapetani pali su u ruke ?atasove.. Ali-pasa Rizvanbegovic Mehmed-pasa Biscevic i protivnici 7maja od 'osne,prognani su u 6alu Aziju,neki su se 1>42.g. nakon pomilovanja vratili u 'osnu. 'osna je jedina provincija )sm..arstva u kojoj su postojala kapetanije A 3.Bosna u dr. Pol. XVIII.st. .itav period !""".st. u 'osni su obiljezile pobune predvodjene pojedincima iz uglednijih porodica.Prve ozbiljnije pobune su se dogodile vec u prvoj pol. !""".st .u 6ostarskom i drugim kadilucima u 5ercegovackom sandzaku,da bi svoju kulminaciju dozivjele u periodu izmadju 1&)&-1&>& u Bosansko! sand%aku.% /arajevu i drugim gradovima zavladala je anarhija./ jedne strane pojedini mocnici su se obracunavali jedni sa drugima,a sa druge se vodila zajednicka akcija za stvaranje izvjesne vojne organizacije,koja bi na sebe preuzela odbranu ejaleta./tvoren je odred seljacko-gradske milicije,po uzoru na tadasnju jenicersku organizaciju.Pripadnici odreda zvali su se -ase,oni su odbijali poslusnost svojim starjesinama,nerijetko ih uklanjajuci sa njihovih polozaja i postavljajuci nove.)vakva situacija javljala se i na selima i u gradovima./amoo$ormljena vojska ponbunjenika-basa je za vodje trebala imati serdare i -aseskije.Pobunjenici su imali namjeru ukljuciti sve dotadasnje vojne redove u pobunjenicki pokret,ukljucujuci i posade u kapetanijama i kapetane. 'une seljaka 'osnjaka,pored 6ostara i /arajeva zahvatile su i (u%lanski kadiluk 1&)&. Pobunu su podrzavale sve istaknute licnosti tuzlanski kadija Abdurahman e$.6ahremic, tuzlanski kapetan &ervis,mula )sman i mnoge druge ugledne licnosi kadiluka i kapetanije.&o slicne pobune doslo je i u selima oko (esnja. % *arajevu su pobunu vodili pojednici iz uglednijih porodica.)dbijeli su naredjena velikog vezira i i nisu postovali drzavne institucije.!odje pobune u /arajevu bili su -raca <oricC Paso i I-ra+i!-a"a te <e+!ed-a"a Halil-asic.)ni su svojim osionim ponasanjem izazvali cak i negodovanja kod ranijih pristalica.!odje pobune u sarajevu su ubijeni bez veceg otpora 1&>#.".% to vrjeme je poginuo i A-ura+!an <u+are!ija,vodja tesanjskih pobunjenika. % zavodjenju reda i mira odlucujucu ulogu je imao -osanski ve%ir <e+!ed-pasa Kukavica,koji je na $unkciji bosanskog vezira bio u tri navrata od 1&>2. do 1&#2.".<jegove energicne akcije zavodjenja reda i mira u 'osanskom ejaletu su opjevane i u narodnim pjesmama. 'osnjaci nisu sa simpatijama gledali kako Porta predaje u ruke Austrije dijelove 'osanskog ejaleta.1&'4.". je u +ravnik,sjediste bosanskog ejaleta od 13::.g.,stigao $erman o predaji Pounja Austrijancima.A-dura+!an-pasa ,efterdarevic,inace sarajlija, je odbio poslusati narebu iz .arigrada,sto je platio zivotom nakon sto je bio prisiljen popiti casu otrova,njemu namjenjenu. 1.Hasan Kafi-Pruscak 7ivio je u dr.pol. !".st.@odom je bio iz jugozapadne 'osne,tacnije iz prusackog kraja.+jekom svog zivota izdigao se u red naucno,administrativno i politicki,najobrazovanijih 'osnjaka u )sm..arstvu,svojim djelom !emelji mudrosti o uredjenju svijeta koje je napisao potaknut slabljenjem institucija )smanskog .arstva,te sa zeljom da dokuci njihove dublje uzroke i da ukaze na moguca rjesenja .&jelo po svojoj tematici predstavlja politickomoralnu raspravu o uredjenju drzave i drustva u cjelini. Prvu ver%iju 5asan-(a$i Pruscak je napisao 14:3.g.na arapskom jeziku i odmah potom je podnio !ol-u da se njegovo djelo uruci sultanu

<uratu III ,14:4-1383-.,ali je zamoljen da prvo prevede svoje djelo na turski,pa pored arapske verzije 1>$&.". djelo -iva prevedeno na turski dodatni! ko!entari!a na tper%ijsko! i konacno preko Vel.ve%iraCporijeklo! BosnjakaC I-ra+i!-pase *e+erlije djelo biva uruceno sultanu 6uratu """./ultan ga ,odusevljen djelom,nagradjuje do%ivotno! !irovino!Cte 5asan-(a$i dobija pod svoju upravu citav Prusacki kadiluk. +emelji mudrosti o uredjenju svijeta je djelo podijeljeno na # uvod, 9.poglavlja i zakljucak.5asan-(a$i Pruscak u djelu ukazuje na negativne pojave u )sm..arstvu nakon vladavine /ulejmana !elicanstvenog,pronalazi nihove dublje uzroke,detaljno opisane u 3. uzrocna lanca koji rezultiraju nizom posljedica. ?vod E 1. 7anemarivanje pravde i lose politicko upravljanjeBzasto CBuzrok su nesposobni drzavnici A 2. <emaran odnos prema savjetovanju,razmjeni misljenja i planiranjuBzasto CBuzroci su oholost i uobrazenost velikasa spram ucenjaka i mudraca. 3. "ndolentnost u rukovodjenju s vojskomBzasto CBuzroci su nedisciplina i nepostovanje autoriteta starjesine. ). Po"lavlja E ".# O nacinu uredjenja drzave I njenom trajanju #, $.# O savjetovanju %molitvi% misljenju i &laniranju #% '. O nuznosti u&otrebe ratni( sredstava% ratu %organizaciji vojske i &odizanja njenog morala #, ).# O &reduslovima za &objedu #. .akljucak nosi naziv O skla&anju mira i ugovora citira sure i% KurFana i Hadisa/Predanje0Cukazuje na prednosti mira i obavezu postovanja sklopljenog ugovora. &jelo 5asan-(a$i Pruscaka je dozivjelo prevode prvo na $rancuski,zatim madjarski,pa turski,pa njemacki da bi tek nakon toga bilo prevedeno na bosanski jezik.Prepisi njegovog rukopisa nalaze se u arhivima "stambula,'eca,'ratislave,'erlina,?ajpciga,&rezdena DPariza i (aira. Pruscak je napisao vise radova i rasprava na teme logike,$ilologije i prava.% kraju iz kojega je potekao podigao je vise zaduzbina i ostao je u sjecanju kao velik covjek i gotovo sveta osoba. 2.Kapetani i Kapetanije ,obradjeno ranije-

3.Hanovi i karavansaraji 5anovi i karavansaraji su objekti cija je svrha bila pruziti odmor ili prenociste putnicima i trgovcima./ tim ciljem su najcesce podizani na stjecistima glavnih trgovackih puteva u )sm..arstvu.7naci $unkcija hanova i karavansaraja je usko povezana sa razvojem saobracaja,ciji je obim u osmanskom periodu daleko nadmasivao srednjovjekovni.) nastanku hanova i karavansaraja svjedoce razni dokumenti i putopisi Cte imena nekih danasnjih lokaliteta.5anovi kao sto su (olobara u sarajevu i *orazdu i .ardagija u 6ostaru nose posebno ime.Poznato je da se gradska naselja pod osmanskom upravom na nasim prostorima razvijaju uglavnom na licnu inicijativu imucnih i utjecajnih ljudi putem uspostavljanja sistema vaku$a.7aduzbine su mogle biti vjerskog,prosvjetnog ili humanitarnog karaktera,a njihovo odrzavanje osiguravali su razni popratni objekti od kojih je vaku$ dobijao sredstva za izdrzavanje ili gotov novac.+i popratni objekti koji su donosili pro$it su bili u prvom redu trgovackig,obrtnickog i saobracajnog karaktera..entar privrednog zivota kasabe ili sehera je bila carsija.% svakoj carsiji nalazio se han.?okacija hana je bila ili u samoj carsiji ili u njenoj neposrednoj blizini ili na ulazu u sam grad kao 'egica han u 'anja ?uci i .icin han u /arajevu.(a$ane nekih sarajevskih hanova u !""".st. postaju sastajalista jenicera.Pred kraj " .st. u /rajevu je bilo oko 48 hanova.5anovi su inace davani u zakup osobi koja se nazivala handzija.5andzija od hana nije mogao stvoriti velik dobit i baveci se svojim poslom nije imao mogucnost uspinjati se na drustvenoj ljestvici.Prihodi od zakupa su omogucavali egzistenciju njegovoj porodici.Arhitektonski hanovi su bili srazmjerno velike gradjevine,medjutim gradjeni su u minimalistickom stilu po mjeri obicnog covjeka,sto je nerijetko znalo rezultirati njihovom neuocljivoscu na prvi mah.<isu odisali nikakvom glomaznoscu ni kolosalnoscu.% /arajevu su poznati 6orica-han po "brahimaga 6oricu,jedan vodja sarajevske pobune iz sr. !""".st.stradao kao zrtva vel.vezira 6ehmed-pase (ukavice-,&julov-han po &jul 6usta$i,(olobara iz 1933.g. je vlasnistvo vaku$a "sa-bega "sakovicaD+aslihan,&julov han i 6orica han su vlasnistvo 5usrev-begova vaku$a i mnogi drugi velikasi su dali podizati hanove,/kendre-pasa,0erhat-pasa /okolovic...

>

5anovi u prvom redu sluze za odmor i prenociste putnika i njihovih karavana.% hanovima se trgovali,a vremenom su se u hanu otvarale i ka$ane.+u su se ljudi sastajali i razmjenjivali iskustva i in$ormacije.5anovi se po svojoj $unkciji dijele na putnicke,trgovacke i sezonske.5anom se oznacava namjestajem opremljena zgrada koja omogucava putniku ili trgovcu odmor.% hanu se konak placao,te se zimi placao i ogrjev./a druge strane,karavansaraj oznacava objekat za konak neopremljen namjestajem.(onak se nije placao jer je karavansaraj bio objekat odrzavan prihodima dobivanim od drugih uvaku$ljenih objekata.6edjutim za hranu i grijanje se u karavansarajima brinuo sam putnik.7a karavansaraj bi se moglo reci da je bio humanitarna ustanova,dok je han u neku ruku vrsta preduzeca. 1. s!ansko sudstvo u BosniGGG Autor koji je obradio ovu temu je 6ehmed 5andzic u djeluEPogled na sudstvo u 'i5 za vrijeme turske vlastiE/aD1:98. )smansko .arstvo je prilikom ucvrscivanja svoje moci primilo uredenje susjednih islamskih zemalja.+o se narocito ocitovalo u pogledu vjerskog uredjenja,koje je bez sumnje osnova za uredjenje sudstva u )sm..arstvu,a time i u 'osni./vako vece mjesto imalo je svog kadiju i mu$tiju.(adija i mu$tija su upravljali vjerskim i serijatsko-pravnim poslovima,oni su imali ulogu sudija.6u$tije su tumacili i primjenjivali serijatske propise,a kadije su sudili i provodili serijatske odredbe u djelo..arigradski mu$tija,tj. sejh-ul-islam,bio je starjesina i predtavnik mu$tija,a kadiasker,vojni sudac- starjesina i predstavnik kadija.kadije su postavljani carskim beratom,uz carski berat nadlezni kadiasker izdavao im je potrebne dekrete na osnovu kojih su imali ovlastenje da sude u vojnim pitanjima i vrse diobu vojnickih zaostavstina.% nekim slucajevima kadije je mogao postavljati i vezir. %savsi u sastav )... svako vece mjesto u 'osni je imalo svog kadiju,koji je bio nadlezan na teritoriji svoga kadiluka.Postojale su tri kategorije serijatskih sudija# mula , obicni kadija i naib. 6ula je kadija u vecim gradovima,zapravo u centrima pokrajina,on moze osim grada i njegove okoline,imati ovlastenja i u nekim susjednim nahijama.% te nahije on salje svoje zamjenike,naibe.6ula licno postavlja svoje naibe.% cijeloj 'osni bio je jedan mula,to je bio sarajevski kadija,koji se zvao bosanski mula.)n je naibe postavljao u !isoko, 0ojnicu, (resevo,<eretvu i Prozor. 6ule se biraju na godinu dana,kasnije u kasabama na dvije godine, sto im je poslije smanjeno na 28 mjeseci.(ada istekne rok muli,prestaje i kadijina sluzba, zamjenjuje ga drugi kadija.6ula je dobivao nakon sluzbe neku vrst penzije ili je nastavljao karijeru u nastavnickoj sluzbi. <aibi su najnizi stupanj serijatskih sudija. (adije su bili duzni izvrsavati serijatske odredbe i pisati sidzile,ugovori i osude ovjereni pecatom-,sklapati brakove,dijeliti ostavstinu,cuvati imetak sirocadi i odsutnih,provoditi oporuke.(adije su dobivali placu od drzave,sto implicira,da kada nastupi kriza u .arstvu ona se direktno re$lektira na krizu sudstvaA&rugi $aktor koji je izazivao krizu sudstva je slijedeci. <a unosne kadijske polozaje imenovane su osobe koje nisu zeljeli napustiti blagodati .arigrada,pa su oni imenovali svoga zamjenika,naiba da vrsi njihovu $ukciju na terenu,pri tom mu davsi dio svojih prihoda,tj.place.(adija je sudio po serijatu i po hane$ijskoj pravnoj $ilozo$iji.% spornim pitanjima mu$tija je izdavao $etvu na koju bi se kadija pozivao./erijat se mogao primjenjivati nad nemuslimanima samo u nekim gradjanskim ili kaznenim parnicama, nemuslimani su inace imali svoje vjerske vlasi kojima su sudstveno bili podlozni./erijatski nasljedno pravo odnosilo se samo na privatno vlasnistvo ,mulk-,a nikako na drzavno vlasnistvo ,erazi-miriju-.(adija je sam sudio i sam je izricao osudu,nije bilo prava apelacije na kadijinu presudu,osim prava obnove postupka nakon osude,tj. ponovni pretres predmeta,ali kod istog kadijeA7grada u kojij je sudio kadija zvala se mehkema ili mehcema,bilaa je drzavno vlasnistvo i uzdrzavala je drzava.(adija je u svojoj kancelariji imao pomocno osoblje# kassam je dijelio ostavstine, katib ili catib je bio pisar, bevab-hedim je bio podvornik i sluzitelj, muhzir ,kod nas muzur- je obavjestavao i dovodio stranke./ahidi su bili svjedoci prilikom sudjenja, emin se brinuo za sudsku blagajnu,tj.bio je blagajnik. .6u$tija nije imao svog posebnog ureda,duznost je obavljao ili kod kuce ili u medresi,jer je mu$tija ujedno bio i muderis. 'ile su dvije vece re$orme u oblasti sudstva u )smanskom carstvu.=edna za vremena /ulejmana (anunija,a druga za vremena Abdul-6edzida,tzv. <izami-dzedid7a vrijeme /ulejmana (anunija,'osna je po prvi put u pogledu sudstva kvalitetno uredjena,jer su izdati mnogi kanuni u skladu sa serijatskim propisima.7asluzan za ovu re$ormu sudstva bio je sejh-ul-islam ;bus-suFdd e$endija,koji je poveo inicijativu izdavanja kanuna.)ko 1>3:.g. sudovi u 'osni su podijeljani na serijatske i gradjanske.

2.Bosanski ejalet od karlovacko" 1#$$.". do po%arevacko" !ira 1&1'.". <a ovu temu knjigu je napisao 0ehim /paho <akon sto je osmanski ekspanzionizam porazom kraj 'eca 12.:.13>3. tjekom !elikog beckog rata,13>3-13::-,dozivio svoj neopoziv kraj,ubuduce ce )smansko .arstvo biti de$initivno potisnuto u de$anzivu. .ar ?eopold je ponudio sklapanj mira,ali je !eliki vezir to odbio. 1#'). sklapa se *veta li"a/PoljskaC<letacka @epu-lika i H-s-. <onar+ija i papa0 zapocinje vise napada na razlicite )smanske polozaje. 1#'#. @usija pristupa *v.:i"i 38.18.13:2.Austrija sklapa mir sa 0rancuskom,a vec 28.:.13:2.su to isto ucinile njene saveznice <izozemska,;ngleska i /panija.)dmah poslije toga su engleski i holandski poslanici posredovali izmedju cara i )smanskog .arstva u cilju sklapanja mira. 11.13:>.)smanskio .arstvo pristaje na englesko-holandsko posrednistvo,teritorijalne ustupke i pregovoreG(arlovacki mirovni ugovor iz 13::.g. predstavlja zavrsetak ratnih sukoba izmadju )smanskog carstva,s jedne i /vete liga sa druge strane.6irovni pregovori zapoceli su u novembru 13:>. %govor s Austrijom potpisan je 23.1.13::.,a sa !enecijom 2.2.13::. Prema odredbama (arlovackog mira svako ce zadrzati ono sto je osvojio.Euti possidetisE Austrija je dobila citavu %garsku bez 'anata,/lavoniju i /rijem do linije povucene od usca +ise do usca 'osuta,a granica 'osanskog pasaluka isla je uglavnom danasnjom granicom tj./avom 6letacka @epublika je zadrzala Peloponez tj.6oreju u *rckoj,a u &almaciji teritorij do linije koja ide od (nina do *abele na <eretvi i teritorij unutar jednog sata hoda oko ovih mjesta./a druge strane 6lecani su se povukli iz 5ercegovine,zadrzavsi samo 5erceg <ovi i uski obalni pojas oko 'oke (otorske. &ubrovacka @epublika se karlovackom mirovnim ugovorom teritorijalno izvukla iz klijesta 6letacke @epublike./to je cijelo vrijeme rata i prizeljkivala,pozivajuci pri tom i Austrijance,a zatim i )smanlije u pomoc./ada su &ubrovcani okruzeni )smanskim teritorijem. (arlovacki mir je bio tezak udarac za )smansko .arstvo jer je bilo prisiljeno uciniti velike teritorijalne ustupke.*ubitak privredno vaznih posjeda u %garskoj kostat ce mnogo osmansku drzavnu blagajnu. (arlovackim mirovnim ugovorom odredjene su mejunarodne granice 'osanskog ejaleta koje su isle rijekama /avom i %nom,a na jugu skoro istovjetno danasnjim granicama 'osne i 5ercegovine prema 5rvatskoj,izuzetak je predstavljao "motski kotar.<a istoku odedjene su granice prema /mederevskom sandzaku,slicno kao danasnja granica sa /rbijom-. (arlovackim mirom 'osanski ejalet postaje najistureniji i najugrozeniji dio )smanskog cartva u ;vropi.%mjeto dosadasnje o$anzivne uloge koju je imao,'osanski ejalet postaje odbrambeni bedem i krajina,/erhat- na cijelom svom teritoriju.)pasnost od mletackih i habsburskih vojnih akcija i uskocko-hajduckih cetovanja,postala je bosanske realnost,stoga se svo stanovnistvo svrstava u jedinstven $ront odbrane.HHH*otovo iste ovakve medjunarodne granice 'osni i 5ercegovini su potvrdjene i za vrijeme 'erlinskog kongresa 1>2>.g.<akon (arlovackog mira demogra$ska slika 'osne se u korijenu promijenila.!eliki broj katolickog stanovnistva je napustio 'osnu otisavsi na teritorij pod upravom !enecije,u &almaciju i na otoke,mnogi su napustili 'osnu otisavsi za austrijskom vojskom ;ugena /avojskog u trenutku kad se on povlacio iz 'osne./a druge strane velik broj muslimanskog stanovnistva koje je zivjelo u %garskoj,/lavoniji,&almaciji i ?ici naslo je utociste u 'osni,jer su %garska i /lavonija bile osvojene od strane Austrije,a dio &almacije pripao je 6lecanima. "*+, "*") -o(od bosanski( &asa na .rnu /oruPotaknuti stalnim crnogorskim cetovanjima i neplacanjem haraca,)smanlije se vec 1&4#. odlucise napasti .rnu *oru.Plan je povjeren hercegovackom i skadarskom pasi. Posredovanjem Albanaca .rnogorci prihvatise dati taoce,obavezase se placati harac i obecase da nece napadati osmanske podanike.Ali date obaveze nisu izvsili.1&11. Vladika ,anilo i puk. <i+ajlo <iloradovicCkoji je donio ;carsku "ra!atu= i nesto novca iz @usije, brzo digose .rnogorce na ustanak.<iksic,*acko i /puz bivaju napadnuti,ali ne i osvojeni.6lecani i &ubrovcani su pod izgovorom neutralnosti blokirali .rnu *oru i 5ercegovinu,te tako slabili ustanak.)stavljeni sami sebi .rnogorci su osjetili sve reprekusije osmanskog nezadovoljstva i osvete koja je uslijedila 1&12. predvodjena A+!ed-paso! sa 24.444 vojnika.!ojska prodire na .etinje gdje rusi manastir,zatim se povlaci ne uhvativsi vodje ustanka i ne sukobivsi se u otvorenoj bitci sa .rnogorcima.7a vrijeme pohoda -osansko" ve%ira 9u!an-pase 1uprilica 1&1).Pred njegovom vojskom pobjegli su vladika ,anilo/u @usiju0 i mnogi .rnogorci na teritorij

18

6letacke @epublike..rna *ora je prilikom ovog pohoda opustosena kao nikada do tada.Porta je zatim trazila od 6lecana izrucenje crnogorskih velikasa,sto je ova odbila.+o je Porti dalo povod da objavi rat i od 6lecana otkine neke teritorije koje su im pripisane (arlovackim miromG 6lecani su i nakon (arlovackog mira stalno uznemiravali bosanske gradove,a vec 1&1).". zapoceo je novi i posljednji rat izmedju 6letacke republike i )smanskog carstva.% ovom ratu 6lecani uspjevaju osvojiti I!otski i 1&1&.spaliti <ostarCa zajedno sa crnogorcima napali su Bar i odnijeli pobjedu na (rnjani!a.1&1'.napadnut je ?lcinj.Prestrasena gubicima na Peloponezu i (reti,!enecija je molila Austriju da se ukljuci u rat na njenoj strani,dok su 5olandija i ;ngleska zeljele sacuvati mir radi njihove trgovacke politike na ?evantu,koja bi ovim ratom bila ugrozenaG Austrija se na molbu !anecije 1&1#.". odlucila ukljuciti u rat i pod princo! 2u"eno! *avojski! uspjela je odniijeti pobjedu nad )smanlijama u -itci kod Petrovaradina >.'.1&1#..Prilikom bitke zivot je izgubio i Veliki ve%ir ,a!at Ali-pasa. "stovremeno vodile su se borbe na %ni gdje su na udaru bili <ovi i 'ihac,a u sjevernoj 'osni Austrijanci su osvojili ,o-orCBrcko i Bijeljinu.&ruga vojska pod zapovjednistvom banskog namjesnika 5rvatske,"vana &raskovica zauzela je BasenovacC,u-icu i Kostajnicu.%slijedila je sestomjesecna opsada Beo"rada koja je trajala sve do 1#.'.1&1&.kada je Princ 2u"en odnio pobjedu nad osmanskim trupama.<akon pada 'eograda ostala su samo dva veca osmanska utvrdjenja /abac i 7vornik. *a-ac se predao odmah nakon 'eograda,a .vornik se odrzao do 121>.Austrija je u ovom ratu osvojila BanatCistocni *rije!C<alu Vlasku i Beo"rad sa sjeverno! *r-ijo!.%vjereni u bezizlaznost situacije u kojoj su se nalazili i )smansko .arstvo i Austrija s !enecijom,prihvatise se pregovora o sklapanju miraG 21.2.121>.6"@ % P)7A@;!.% Potpisivanju mirovnog ugovora posredovali su radi svojih trgovackih interesa na strani )smanskog .arstva 0ngleska i Holandija. 6irom u Pozarevcu Austrija je dobila /rijem,'anat,6alu !lasku,'eograd sa /rbijom sve do <isa,te pojas sjeverne Bosne u% *avu.+ako se Austrija teritorijalno a$irmirala na 'alkanu i postala najbitnija sila u rjesavanju "stocnog pitanja./klopljen je i Prvi trgovacki ugovor Austrije i )smanskog .arstva,po kojem je austrijskim trgovcima garantovana sloboda trgovanja. Porta je napustila +emisvar,koji od tada nosi ime 'anat.banat je tada pretezno naseljen <ijemcima. Venecija kao najveci "u-itnik po%arevako" !ira svedena je na trgovacku silu ne vise mediteranskog,vec samo jadranskog karaktera."zgubila je cijeli Peloponez,a u &almaciji 3a-elu,zadrzala je "motski s okolicom. 7ahtjevi &ubrovcana da se 6lecani uklone sa njihovih granica su ispunjeni.'osna je trajno dobila *abelu i Popovo polje,dok je !eneciji pripao "motski.'osna je pozarevackim mirom dobila izlaz na mora kod <euma,(lek i /utorinu,time je dubrovacki teritorij,bas onako kako su oni i prizeljkivali bio okruzen 'osanskim pasalukom,kao zastita od !enecije.Austrija je pored 'anata i 'eograda,zadrzala 'ijeljinu,'osanski 'rod,(obas i 0urjan. <akon (arlovackog mira 'osanski pasaluk je bio sveden na 4. sandzaka # 'osanski, 5ercegovacki,7vornicki,(liski i 'ihacki.+jekom rata 1219-121>.g. 'ihacki sandzak je ukinut i prikljucen je 'osanskom sandzaku. Pozarevackim mirom prestao je kratkotrajni mletacki protektorat nad .rnom *orom,koja je nadalje smatrana kao osmanska pokrajina,ali harac se nije ni dalje ubirao. 3.(u%la i njena okolina . Adem handzic je prilicno ubjedljivo tvrdio da je drevni grad,koji se spominje 1933.g. zapravo &onja +uzla,danasnja +uzla- i da je +uzla najkasnije od 1929.g. pod osmanskom vlascu.&o tada se uzimalo da je +uzla dosla pod osmansku vlast zajedno sa padom /rebrenicke banovine 1412.g.+uzla padom /rebrenicke banovine ulazi u sastav 7vornickog sandzaka.&ijelila se na *ornju i &onju +uzlu.)ba su naselja bila tipa varosica i to otvorenog tipa.*lavni i osnovni znacaj ,onje (u%le je taj sto se tamo proi%vodila sol.<akon 6ohacke bitke 1423.g. dolazi do znacajnijeg procesa islamizacije ovog kraja.&onja +uzla imala je isti razvojni put kao i drugi vaku$ski trgovi u 'osni./redinom !".st. obje +uzle dozivljavaju preobrazaj naselja iz varosi u kasabu.%jedno se povecavao i broj muslimanskih mahala,dok se varos sa krscanskim dijelom stanovnistva vremenom pomijerala iz centra na peri$eriju naselja.Proces nastajanja urbanog centra istim se tempom odvijao i u *ornjoj kako i u &onjoj +uzli." u *ornjoj je +uzli pored muslimanskih mahala bilo i krscanskih varosi.*ornja +uzla je znatno prije od &onje dobila orijentalni izgled."z dokumenata se da primjetiti da je nesto vise krscanskog stanovnistva zivjelo u &onjoj +uzli,nego u *ornjoj.&onja +uzla je za razliku od *ornje bila i utvrdjena.)be su imale priblizno isti broj kuca i

11

mahala.&o !"".st. *ornja +uzla je zavrsila i uoblicila svoje sirenje,dok tada &onja +uzla ulazi u jaci period izgradnje.(urali--e" je najznacajniji vaki$ u *ornjoj +uzli. 1.Bosansko-os!anski odnosi do 1)#3.".GGG(ontakti izmedju 'osne i )sm. .arstva postojali su i prije nego je 'osna 1933. pala pod osmansku vlast. /rednjovjekovni $eudalci sa podrucja 'osne i hercegove zemlje, periodicno su stupali u kontakte sa osmanlijama. .esto su osmanlije ucestvovali u manjim medju$eudalnim sporovima kao arbitri,a isto su se tako i vojno znali umjesati na strain jednog od $eudalaca, pridobivsi ga tako da placa danak sultanu, stvljajuci ga u zavisan polozaj spram .arstva. /andalj 5ranic je 1911 godine drzao najamnicku vojsku prince /ulejmana u svojoj zemlji, "shak-beg je bio saveznik 5rvoja !ukcica kada je ovaj bio ugrozen od strane /igismunda ,7igmunda-. 1919 godine je "sak-beg upao, na 5rvojev poziv u 'osnu. +ada je nastupio odlucan obrat u osmanskobosanskim odnosima, naime, osmanlije su primorali kralja )stoju i vojvodu /andalja 5ranica da placaju harac sultanu. <a poziv Pavlovica su 1914 godine pustosili zemlje /andalja 5ranica. 7auzvrat Pavlovici su prihvatili vazalan polozaj. <akon toga je i /andalj priznao osmansku vlast, na sto su osmanlije dale smaknuti Petra Pavlovica, u /andaljevu korist. )tada sultan raspolaze bosanskom vlastelom, oduzima im dijelove njihove zemlje i dijeli je po svome nahodjenju, intenzivno se mijesa u dinasticka pitanja, podrzava svoje pretendente, potvrdjuje bosanske kraljeve i na koncu ih prisiljava da placaju danak. 1934. godine, na poziv /tjepana (osace, krajisnici pod vodstvom 'araka pljackaju oblasti Pavlovica, nakon cega odmara svoje trupe preko zime u 5odidjedu. <akon 1934 godine moze se reci da su osmanske trupe konstantno vojno prisutne na teritoriju bosanskog kraljevstva,a sami bosanski $eudalci ukljucujuci tu i kralja su periodicno priznavali vlast osmanskog sultana. 6edjutim diskutabilno je koliko su osmanlije uspostavljali svoj administrativno-teritorijalni aparat na teritoriju 'osna do njenog konacnog pada 1933 godine. 2. d%akluk ti!ari =edan od vidova u kojima se ogledao speci$icni polozaj 'osne u poredjenju sa ostalim pokrajinama .arstva jesu upravo sistemi odzakluk timarskog uredjenja, speci$icni samo za 'osnu.)dzakluk timari su porodicna nasljedna $eudalna dobra. /matra se da se ustanova odzakluk timara javlja u 'osni ubrzo nakon objave kanunname iz 1413.g.+ada se pocinje primjenjivati praksa da sinovi poginulog spahije imaju pravo nasljijediti ocev posjed,tj. timar, uz posjed nasljedjivali su i sve duznosti koje je spahija imao prema svom timaru, i morali su ih postovati.Ako poginuli nije imao sina,timar je pripadao njegovoj braci ili ostalim srodnicima,po muskoj liniji./matra se da su odzakluk timari ozakonjeni nakon poraza kod /iska 14:3.g. beratom o privilegijama bosanskog namjesnika 6usta$a-pase Ajaspasica. @azlog ozakonjenju prakse dodijeljivanja odzakluk timara krila se u cinjenici da je pod /iskom zivot izgubio veliki broj bosanskih spahija. % takvoj izvanrednoj situaciji zemlja u posjedu timara ostajala je prazna bez spahije, te se stoga ubrzano ta zemlja u vidu timara daje na uzivanje rodbini i djeci poginulih spahija,da se ne prekine niz $inansiranja carigradskog budzeta, koji je veliki dio $inansijskih sredstava dobijao upravo sa bosanskih timara. / druge strane ce se vremenom ispostaviti da je pravo na uzivanje odzakluk timara direktno uticalo na jacanje drustvenog i politickog polozaja bosanskih begova i drugog vojnickog plemstva .7naci upravo onih snaga koje ce se razviti u speci$ikum 'osne kao osmanske pokrajine i onih snaga koje ce povesti samostalniju politiku spram Porte u !""". st. <asljedivanjem timara posjed je kroz generacije ostajao u rukama pojedinih porodica, koje su time jacale svoj uticaj u drustvu i preuzimale na sebe dio upraljanja pokrajinske politike. 3.Kulturno-prosvjetni odnosi Is!et Kasu!ovic Primarni znacaj za kulturno-prosvjetne odnose predstavljali su #d%a!ijeC !edrese i !ekte-i. )ve su ustanove predstvaljale izvorista pismenosti, tu se pored ucenja (urana, ucilo citati i pisati, zatim se ucilo pravo i pravni propisi, a izucavali su se i filo%ofijaC !ate!atika i !edicina . % domeni skolstva, sve do re$ormi, ucesnici su bili iskljucivo muslimani. )vakvo stanje je proizlazilo iz sistema u kojem je s$era cisto duhovnog zivota, bila stvar iskljucivo svake vjerske zajednice ponaosob. 6ektebi i medrese davali su podlogu u islamskoj prosvjeti. 6ektebskom nastavom bilo je obuhvaceno gotovo svo gradsko stanovnistvo, bez obzira na spol. )d posebne vaznosti su se isticale 3a%i Husrev-e"ova !edresa u /arajevu i Karad%o%--e"ova !edresa u 6ostaru. <ajveci nedostatak ovog

12

obrazovnog sisteme je bio taj sto se nastava drzala na tursko! je%iku, a samo su neka objasnjenja davana dacima na bosanskom jeziku. +ime je nacionalni je%ik potiskivan. % okviru vanskolskog obrazovanja posebno se istice djelatnost knji%evnji+ klu-ova. )vi klubovi su o$ormljivani s ciljem prevodjenja i tumacenja odredjenih djela. =edan od prvih klubova ovog tipa, osnovao je ,ervis-pasa Baje%ida"ic u 6ostaru ,klu- %a proucavanje <esnevije-, zatim je bio osnovan i klu- %a proucavanje per%ijski+ klasika. Prvu tusku sta!pariju osnovao je poturceni <adjar 1&2& "odineC I-ra+i! <utaferija. Prepisivanju (urana se posvecivala posebna paznja, od I-ra+i!a *e+ovica i!a!a 1areve d%a!ije u /arajevu nam je ostalo ## prepisa Kurana. 7nacajan broj pojedinaca se bavio kaligra$ijom. % dr Dpol !""" i poc. " . /t. u /arajevu je postojalo pet javnih i jos nekoliko privatnih -i-lioteka. "sto tako postojale su biblioteke u 'anjoj ?uci, 6ostaru, *radaccu, *racanici, itd. 1.Kliski sand%ak do XVII.st. GGG*lavni cilj osmanske akcije u &almaciji bilo je osvajanje utvrdjenog grada (lisa cija se odbrana u vise navrata pokazala vrlo uspjesnom. <arta 1>3&. godine (lis je konacno osvojen, a -osanski sand%ak-e" Husrev--e" je bio vrlo svjestan cinjenice da se ovo utvrdjenj mora sacuvati, te je u tu svrhu uputio izvjestaj u Portu da se od novosvojene tertorije osnuje poseban sandzak. "stovremeno je predlozio na mjesto sandzakbega svoga cehaju, <urat--e"a (ardica, na osnovu toga sto se on narocito istakao pri zauzimanju (lisa. "nace je rodom bio sibencanin. 5usrev-begov prijedlog je prihvacen i 1423. godine osnovan je poseban (liski sandzak. /am (lis je bio %vanicno sjediste iako su kliski sandzakbezi najcesce stolovali u :ivnu. ?pravna podjela Klisko" sand%aka u 1#. i 1&. st. (ada je osnovan (liski sandzak imao je kadiluke *kradin i 9eretvu. )snivanjem kadiluka Prusca i <ovosela, kadiluk <eretva je znatno smanjen i sveden na nahije. <eretva s (onjicem i @ama s Prozorom. (adiluk /kradin je u sustini bio glavni kadiluk (liskog sandzaka,a pripojene su mu nahije kadiluka <eretva u 7avrsju, a tertorijalno se sirio i daljim osvajanjima prema ?ici i &almaciji sve dok nije osnovan Krcko-:icki sand%ak '4-i+ "odina XVI st . +ada je ujedno osnovan i kadiluk Krka kojem je pripojen gotovo cijeli teritorij (liskog sandzaka. 2.*pa+ijska or"ani%acija u Bosni Pokrajinska vojska dijelila se na tri dijela# spa+ije ,lenska konjica-, ser+at kuli ,Isluga krajineE, pogranicne vojne $ormacije, granicari-, jerlu kuli ,Idomace slugeE, lokalne vojne $ormacije-. )d ovih vojnih rodova najznacajnije vojne snaga predstavljali su spahije. /pahije jednog sandzaka cinile su alaj /"rc.6i%vorno6Ctur.Hjedno potpuno odjeljenje vojske0 , na cijem celu je bio alaj-e" ili !iralaj, tj. starjesina svih spa+ija i %ai!a jednog sandzaka. % slucaju okupljanja spahija, izvrsni organ sandzakbega bio je seraskerC kao vrhovni komandant pohoda.. /vaki alaj imao je nekoliko -ajraktara ,oni koji nose zastavu manjih odreda-, cerisurad%ija ,oni koji su nadlezni hvatati dezertere- i causa ,oni koji nadgledaju disciplinu-. *lavnu zastavu citavog alaja nosio je sand%aktar. )-> !jeseci prije pohoda beglerbeg biva obavjesten da zapocne pripreme za pohod, inace, na svaki vojni pohod -e"ler-e" je sa sobom nosio deftere na osnovu kojih je vrsena s!otra spahija i na osnovu kojih su im potom dodjeljivani ti!ari. /pahijska konjica cinila je lijevo i desno krilo osmanske vojske prilikom vojnih pohoda i bila je rasporedjena u $ormaciju u obliku polu!jeseca. "nace, prve spahije su u 'osnu dosle iz *kopsko" krajista, krajem ! i pocetkom !" st. preko 1444 spahija sa vojskom dzebelija, a pocetkom !"" st. broj spahija se povecao do oko 3444. /a ovakvom vojnom organizacijom, ciju su osnovu cinile spahije, 'osanski ejalet je kao serhat imao posebno mjesto u )smanskoj drzavi. 3.(r"ovacki odnosi Bosne i ,u-rovnika 'osna je tradicionalno dobre odnose sa &ubrovnikom naslijedila jos iz doba sredjovjekovne bosanske drzave. +jekom osmanskog perioda vledavine 'osnom, ti odnosi su dovedeni u jos blizu povezanost. <aime )sm. .arstvo je uredilo odnoose sa &ubrovnikom vec 19>1 godine. +ada se &ubrovnik obavezao da ce Porti godisnje isplacivati danak u visini od 12.888 dukata, zauzvrat dubrovacki su trgovci dobili pravo slobodne trgovine cijelim teritorijem osmanskog carstva i pravnu zastitu. &alje, u !" st. dubrovacki su trgovci bili obavezni placati 2J vrijednosti uvezene i izvezene robe, anjihove trgovacke kolonije su bile siroko rasprostranjene po osmanskom dijelu =.".;vrope. 7na se npr. &a su neki dubrovcani u 'osni posjedovali kuce sa ducanima, baste, neki i vinograde, a neki i svoje ci$luke. )ni su se organizirali u

13

svoja trgovacka drustva od po nekoliko osoba i bavili su se uglavnom uvozom robe iz talijanskih gradova i izvozom robe iz )sm. .arstva na zapadna trzista ili do &ubrovnika. 6letacka republika je tradicionalno bila takmac u trgovini sa &ubrovnikom, to trgovacko rivalstvo se nekada dizalo na visi stepen, pa se cesto @epublika /v. !laha osjecala ugrozenom od strane jace !enecije. +o je do punog izrazaja doslo tjekom dva )smansko-mletacka rata sredinom i u dr D pol !" st. ,143>-1498 i 1428-1423-. +jekom ovih ratova &ubrovnik su uspio odbraniti od !enecije upravo stoga sto nije prekidao tradicionalno dobre odnose sa )sm. .arstvom, naprotiv &ubrovnik je ovim ratovima najvise pro$itirao bas zato sto je naslijedio sve trgovacke rute koje su do izbijanja sukoba bile venecijanske. +ako je mudroom diplomatskom politikom i vojnom neutralnoscu stekao osmansko povjerenje,a zauzvrat je dobio priliku uvecati svoj ekonomski polozaj u )sm. .arstvu, drzeci u svojim rukama gotovo monopol nad posrednickom trgovinom )sm. .arstva prema ;vropi. 188J -tni monopol dubrovcani su imali nad prodajom soli na uscu <eretve, na istocoj kapiji grada i u /lanom. 7auzvrat su )sm. .arstvu imali godisnje davati 1K3 od ukupne prodaje soli. /edamnaesto stoljece obiljezio je veliko potres ,1332- koji je razorio &ubrovnik, nanijevsi mu veliku stetu, pri cemu je stradalo do oko 9888 stanovnika grada. 7atim poraz pod 'ecom 13>3. koji je obznanio slabosti )sm. .arstva i )sm.-mletacki rat 13>9-13::, koji se vodio u neposrednoj blizini granica &ubrovnika i koji mu je nanio velike stete. +jekom ovog rata dosla je do punog izrazaja velicina dubrovacke diplomatije, ciji je tim, igrajuci posrednicku ulogu pri sklapanju mirovnih ugovora, uspio isposlovati da se pri potpisivanju mira u /remskim (arlovcima, &ubrovacka republika sa oba kraja, cijelom duzinom svoje kopnene granice, ogradi teritorijem )sm. .arstva. .ilj ove uspjesne akcije je ostvaren, a mletacka republika je uklonjena sa granica dubrovacke teritorije. % posljednjem )sm.-mletackom ratu 1219-121> , &ubrovnik je opet bio na meti !enecije koja uspjeva zauzeti dio teirorija oko grada, ali ne i grad. Pozarevacki mirom !enecija je zauvjek uklonjena sa granica &ubrovacke republike. @atuvi u !"" st. doprinjeli su povlacenju dubrovackih trgovaca iz svojih kolonija na 'alkanu. Primat u kopnenij trgovini 'alkanom lagano prelazi iz ruku dubrovcana u ruke austrijanaca,a samim tim se i trgovacki put pomjera u sjevernije dijelove /rbije nakon Pozarevackog mira, odakle austrijanci sire svoj uticaj po 'alkanu. Posrednickom trgovinom se od poc. !""" st. pocinju baviti i domaci muslimani i =evreji, to je jos jedna cinjenica koja istiskuje dubrovcane u kopnenoj trgovini sa 'alkana. 1.Privredna ulo"a vakufaGGG/Ade! Hand%ic0 vakFf /arap.0 H %adr%atiCi% to" proi%la%i %adu%-inaC%aklada.% islamskoj pravnoj terminologiji vaku$ znaci Izadrzati stvarE,tj ne dopustiti da postane vlasnistvo trece osobe.+okom osmanske vladavine u 'osni i 5ercegovini je uspostavljeno na desetke hiljada vaku$a.!aku$i su samoodrzivi kompleksi najcesce niza gradjevina koje su stavljene u $unkciju sluzenja opcem dobru.+o su hanovi, karavansaraji, bezistani,razni ducani itd./a druge strane uvaku$iti se mogla npr. i karava i koza,znaci imovina od koje drustvo moze imati nekakvu korist,krava kao i koza daju mlijeko i mlijecne proizvode.%vaku$iti su se mogle i vocke.!aku$i su u islamu pronalazili svoju idejnu podlogu.!aku$ je ustvari darivanje koje je gledano kao bogu ugodno djelo.Postojale su dvije vrste vaku$a# 1. !A(%0 5AL@" ,odredjene vjerske ili javne zgrade koje koriste vecem broju ljudi, bolnice, mostovi, vododvodi, dzamije, medrese, hamami, imareti, bezistani,G2. !A(%0 A=?" ,porodicno darivanje gdje se uvaku$ljene stvari koriste s ciljem poboljsanja polozaja najsiromasnijih!A(%0<A6A je oporuka koju ostavlja vaki$,ona je najcesce usmenog a po potrebi je bila i pisanog sadzaja.!aku$namom se vaki$ odrice dijela svog imanja u korist vaku$a.% svim vaku$namama obavezno se dodaje recenica I&a ne smije biti prodano, niti otudjeno, niti oporuceno ostavljeno.EAko sljedeci uslovi ne bi bili ispunjeni,dar bi poprimio karakteristike obicne sadake. a- darivanje se cini zauvijek b- uvaku$iti se mogla samo trecina svog ukupnog imetka c- vaku$ je neopoziva pravna radnja d- mutevelija je upravitelj vaku$a e- sve prihode i rashode vaku$a,kontrolise kadija sa svojim sluzbenicima $- glavnina prihoda je koristena za izdrzavanje vaku$a,viskom su placani uposlenici vaku$a g- vaku$ska imovina davala se u zakup obicno na tri godine &esavalo se i da vaku$ propadne

19

2..vornicki sand%ak je pvi sandzak u 'osni nastao prije svega u cilju bolje odbrane i cvrsce organizacije teritorija na kojem se nalazio. )pcenito se smatra da je 7vornicki sandzak osnovan 1933. ili 1939. godine.Prvi put se u izvorima spominje 19>3. godine, sto znaci da je sa sigurnoscu osnovan nekad prije 19>3. godine. % pocetku 7vornicki sandzak je imao mali opseg, sastojao se od nahija i gradova na lijevoj obali &rine. % tom obimu ostao je do osvajanja /rebrenicke banovine 1412-1414. godine,teritorij /rebrenicke banovine je tada podijeljen na nahije i ukljucen je u sastav 7vornickog sandzaka. <ajutvrdjeniji grad 7vornickog sandzaka i njegovo sjediste, je bio 7vornik, nazvan Ikluc &rineE. % nekoliko navrata bio je zestoko napadan,ali ne i osvojen, da bi 13>>. god. zakratko bio osvojen. % periodu trajanja 4 godina 6acva je izdvojene iz /mederevskog sandzaka i prikljucena je bila 7vornickom sandzaku. +ime je ovaj sandzak dosegao najsiri teritorijalni obim koji je zadrzao sve do 'eckog rata. )snivanjem 'udimskog ejaleta 1491. godine, 7vornicki sandzak izlazi iz sastava @umelijskog i prikljucuje se 'udimskom ejaletu. *odine 14>8. osniva se 'osanski ejalet i 7vornicki sandzak od tada ulazi u njegov sastav. 3.Kulturne prilike u Bosni u XVIII.st. (ada govorimo o kulturnim prilikama u 'osni u !""".st. onda paznju sa politickih zbivanja usmjeravamo na kulturna. % prvom redu na bosansko pjesnistvo toga doba,na kronicare toga vremena, rad i djelatnost derviskih redova itd. 6edju pjesnickim licnostima !""".st. u 'osni istakao se <e+!ed 3uranija %vani <ejlija,on je ujedno i najpoznatiji pjesnik !""".st. 'io je iz spahijske porodice a kao dervis je pripadao kadevijskom redu. Pored 6ejlije !""".st. obiljezio je svojom kulturnom djelatnoscu i <ula <ustafa Baseskija, koji nam je ostavio kroniku sarajevskih dogadjaja. 'io je hatat, hodza i imam,a imao je i svoj ducan. )sim kronika pisao je pjesme pod svojim pjesnickim pseudonimom *efkija. Pored narodnog pjesnistva njegovana je i vjerska knizevnost pod koju se ubrajala nauka o kuranu, misticizam, serijatski pravoG /to se tice umjetnosti islama, likovna predstava nije bila dozvoljena. @eligijski likovni sadrzaji su se izrazavali u ornamentima, stilizovanog biljnog i geometrijskog karaktera. )vaj zahtjevan posao vrsili su nakasi. =edan od najpoznatijih nakasa bio je Had%i <ustafa 5o"inovic. )n je radio cak i jednu dzamiju u .arigradu. Plasticna dekoracija u stuku drveta radjena po dzamijama i muslimanskim kucama bila je jako razvijena u 'osni. 1.Ad!inistrativno-upravna podjela /or"ani%acija0 u Bosni u XVI.st.GGG 1>'4.".- snivanje -osansko" pasaluka. &o osnivanja bosanskog pasaluka 14>8.g. sve nase zemlje bile su razdijeljene na tri beglerbegluka,ejaleta,pasaluka-,kojima su sjedista bila izvan juznoslavenskih zemalja i to u /o$iji,rumelijski ejalet-,+emisvaru,temisvarski ejalet- i 'udimu,budimski ejalet-.'osanski sandzaci bili su svi u sastavu rumelijskog ejaleta,izuzev zvornickog i pozeskog sandzaka koji su bili u sastavu budimskog ejaleta.'osanski ejalet ,pasaluk,beglerbegluk- je nastao u okviru sistema re$ormi upravne podjele .arstva,koja je za cilj imala stvoriti zasebno organizovan ejalet na najzapadnijim granicama .arstva. 'osanski beglerbegluk osnovan je izdvajanjem bosanskog, hercegovackog, kliskog, krckolickog i pakrackog sandzaka iz sastava rumelijskog ejaleta i izdvajanjem zvornickog i pakrackog sandzaka iz sastava budimskog ejaleta,te njihovim uvrstavanjem u sastav bosanskog ejaleta ,beglerbegluka, pasaluka-./rediste pasaluka ostao je raniji bosanski sandzak, koji je imao maticnu ulogu prema ostalim sandzacima,iako su svu u sustini pravno bili nezavisni jedan od drugog i jednako potcinjeni svome beglerbegluku./andzakbeg bosanskog sandzaka imao je rukovodecu $unkciju u osvajackim akcijama osmanskih namjesnika u 'osni i susjednim oblastima,tako su sve dalje osvajane teritorije prvo pripajane bosanskom sandzaku,da bi se kasnije uokvirile u teritorije zasebnih sandzaka . /matra se da je bosanski pasaluk osnovan negdje izmedju 2>. aprila i 23.septe!-ra 1>'4.".? du-rovacki! izvorima nalazimo ga u izvjestaju dubrovackog vijeca iz oktobra 14>8.g. 1o darivanju bosanskog sandzakbega%koji je &ostao beglerbeg nad sedam sandzaka1 .'osanski sandzak se od tada naziva -asa2sandzak%jer je u njemu bilo sjediste bosanskog pase ili beglerbega,dva ili tri tuga-,a u sastav bosanskog ejaleta ulazilo je sedam sandzaka 3 bosanski% (ercegovacki% kliski% krcko2licki% &akracki% zvornicki i &ozeski 'osanski pasaluk,beglerbegluk- bio je jedini beglerbegluk u +urskom .arstvu kome su i teritorij i srediste bili na juznoslavenskom podrucju .'osanski pasa drzao je pod svojom vlascu podrucje vece nego ijedan bosanski kralj APrva teritorijalna promjena bosanskog pasaluka izvrsena je vec krajem !".st.,kada je u 'osanskoj krajini obrazovan bi(acki sandzak,koji je

14

prikljucen bosanskom pasaluku,pa se tada bosanski pasaluk sastojao od osam sandzaka.!ec 1388.g. izdvojen je pozeski sandzak iz bosanskog pasaluka i pripojen je novoosnovanom kanjiskom &asaluku 4ejaletu5,u cijem je sastavu ostao da kraja osmanske vlasti.Ako izuzmamo pitanja sandzaka -etrinje% Ora(ovice i Val&ova i 6onavala,cije je postojanje bilo ili kratkotrajno ili samo na papiru,moze se ustvrditi da je bosanski pasaluk tokom XVII.st. cinilo sedam sandzaka 3 bosanski% (ercegovacki% zvornicki% kliski% &akracko2cernicki% krcko2licki i bi(acki% s tim sto su posljednja dva cesto spajana u jedan sandzak i sto je bihacki sandzak sredinom !"".st. bio neko vrijeme sasvim ukinut. <ajvisa admi.-upr. jedinica )smanskog carstva je bila beglerbegluk,ejalet ili pasaluk. <astale su u 19. st. a ukinute su re$ormama u 1:. st., kada se pretvaraju u vilajete. !ec u 13. st., a narocito u 12. st. javlja se mnogo opcenitiji naziv vilajet, a za namjesnika, tj. upravnika se pocinje koristiti naziv valija ,ar. !aliMnamjesnik-. +ermini vilajet i valija upotrebljavali su se istovremeno i za sandzak, odnosno sandzakbega. /andzakbezi su poceli nositi tiulu pasa, kada su se beglerbezi poceli nazivati vezirima. ;jalet,pasaluk,beglerbegluk- su sacinjavali sandzaci ili live. )d kraja 13. st. i u 12. st. sandzakbezi su poceli dobijati naslov pasa, pa se od tada zovu i valijama, a sandzaci vilajetima. <ajnize upravne jedinice bile su nahije. %vijek su imale stalnu i tacno odredjenu teritoriju. % 'osni i 5ercegovini, nahije su uglavnom nastale na temeljima starih srednjovjekovnih zupa. 7a razliku od upravnih nahija postojale su i tzv. vaske, stocarske nahije. )ne su imale svoju samoupravu, razne povlastice i posebnu vojnu organizaciju. (ao takve bile su podvrgnute direktno sultanu, beglerbegu ili sandzakbegu. <jihovom organizacijom su upravljali harambase i knezovi ,vojnom-, a gradjanski knezovi, primicuri i katunari ,gradjanskom-. Postojale su na sirem dijelu 'osanskog pasaluka, ali su se trajnije odrzale samo u 5ercegovini. (adiluk ili kaza je teritorijalna jednica na kojoj se protezala sudska vlast jednog kadije, stoga je kadiluk ili kaza jedinica sudskog uredjenja. <ekada se protezala na vise nahija,a nekada se u jednoj nahiji nalazilo vise kadiluka. (adilika je bilo u svim oblastima koje su bile naseljene muslimanskim stanovnistvom. <aibi su bili zastupnici kadija u nijabetima. <ijabeti su sacinjavali kadiluke. @anije su vilajeti bili paralela kadilucima,dok su kadiluci predstavljali sudsko-administrativne teitorijalne jedinice, vilajeti su predstavljali vojno-politicke teritorijalne jedinice. +eritorijalno su se, po svom opsegu, kadiluci podudarali sa vilajetima. <a celu vilajeta nalazio se vojvoda ili subasa. (asnije, administrativnim re$ormama u 1:. st. vilajet je postao zvanican termin za najvise osmanske administrativno-teritorijalne jedinice. /ubasilucima su se uglavnom nazivali pogranicni vilajeti. /ubasilukom je upravljao subasa, te je on ujedno bio i krupni $eudalac,tj. zaim. 2. dra% kri%e s!.1arstva u Bosansko! ejaletu &rugu polovinu !". st. obiljezili su # platni de$icit koji je nastao krajem vladavine sultana /ulejmana (anunija, zaustavljanje osmanske vojske pod /igetom i katastro$alni poraz u bici kod ?epanta. /ve je to pokazivalo da )sm. carstvo zapadu u krizu. <o, savremenici to nisu osjecali, pa su teritorijalna prosirenja nastavljena. )svajanja u 'osanskoj krajini, narocito za sandzakbega 0erhad-bega /okolovica ,1429-14>8-, pridonijela su odluci Porte da osnuje 'osanski ejalet, tj. pasaluk. Po 5./abanovicu 'osanski pasaluk je osnovan nekad poslije 24. aprila, a prija 23. septembra 14>8. godine. % prvobitni sastav 'osanskog pasaluka usli su slijedeci sandzaci #'osanski, 5ercegovacki, (liski, Pakracki i (rcki sandzak, izdvojeni iz @umelijskog ejaleta, te 7vornicki i Pozeski, izdvojeni iz 'udimskog beglerbegluka,pasaluka,ejaleta-. +ako je dotadasnji bosanski sandzakbeg 0erhad-beg postao bosanski beglerbeg nad sedam sandzaka. +eritorija kojom je 0erhad-pasa vladao bila je veca od teritorije bilo kojeg srednjovjekovnog bosanskog vladara. 0erhad-pasa /okolovic je na polozaju beglerbega ostao do 14>>. godine, uz manje prekide. "ako je .arstvo bilo u krizi osvajanja pokretana iz 'osanskog pasaluka su i dalje nastavljena, narocito u vrije 5asan-pase predojevica, koji uspjeva osvojiti 'ihac i najvjerovatnije osnovati 'ihacki sandzak 14:2. godine. <esto kasnije iz 'osanskog ejaleta izdvojen je Pozaski sandzak i pripojen je novoosnovanom (anjiskom ejaletu. %pravna podjela 'osanskog ejaleta na sedam sandzaka ostala je tjekom cijelog 12. st. 'osansko ejalet prostirao se o /apca do =adranskog mora i do 7vecana do !irovitice. 3.2u"en *avojski ,0adil Ademovic- Princ palikuca u /arajevu - ;ugen /avojski je rodjen u Parizu 1333. godine, bio je obrazovan i vjest u komunikaciji. 0izicki izgled mu je uskratio polozaj na dvoru

13

kralja /unca. (ralj ga je nagovarao da prihvati svecenicki poziv, jer ga nije zelio u kao vojnika u svojoj gardi. <akon sto mu kralj odbija zahtjev, ;ugen odlazi u 5absbursku monarhiju kod cara ?eopolda. *odine 13>3. postaje vojnik carske armije sa tek dvadeset godina. "staknuvsi se u ratu protiv )smanlija i 0rancuza, biva promaknut na mjesto generala sa samo 23 godine, zatim napreduje preko polozaja generalpukovnika do polozaja $eldmarsala u svojoj 38oj godini zivota, da bi naposlijetku postao predsjednik .arskog ratnog savjeta. % svojoj vojnoj karijeri porazio je ?uja "! u borbi za spanjolsko naslijedje. <ajvise je ratovao protiv velikog vezira (ara 6usta$a-pase, sultana 6ehmeda "! i /ulejmana "". % srdistu 'eca dao je sagraditi velelebni dvorac 'elvedere ,tal.Mlijep vidik-. Preminuo je 1233. godine. <azalost ovaj veliki habsburski vojskovodja ostat ce zapamcen u 'osni i /arajevu po svom vandalizmu. 13:2. godine .ar ?eopold imenuje ;ugena /avojskog na polozaj vrhovnog komandanta habsburskih trupa u %garskoj. "ako je 5usein-pasa .uprilic upozoravao i pokusavao dati savjete 6usta$i "", ovaj ga nije poslusao ucinivsi time veliku gresku. <aime prije svog pohoda na 'osnu, princ ;ugen je takticki nadmudrio i do koljena potukao osmansku vojsku na desnoj obali +ise. *ubici brojali preko 28.888 ljudi. <akon ovog katastro$alnog poraza )smanlija, princ ;ugen krece sa svojom vojskom u pohod nazvan 'osanski rat. Prvo je prebacio vojsku preko /ave do 'roda, zatim je preko 6aglaja, 7epca, !randuka, 7enica, (aknja i !isokog dosao nadomak /arajeva gdje se ulogorio, zatim je preko *ornje !ogosce i (obilje glave izbio na (osevsko brdo odakle je zapoceo svoj haracki plan pljackanja i paljenja /arajeva u noci sa 23 na 29. oktobar 13:2. godine. ?asvanin u svom ljetopisu navodi da je princ sa vojskom harao dva dana i da se vec 24. oktobra povukao sa vojskom natrag istim putem kojim je i dosao. Porazno za 'osnu i /arajevo, pored pljacke i nezapamcenog paleza, je i to sto je princ prilikom svog povlacenja iz 'osne za sobom poveo i veliki broj domacih katolika 1.3a%i Husrev--e"GGG*azi 5usrev-beg je bio smederevski sndzakbeg,a na duznost bosanskog sandzakbega je dosao 2&.septe!-ra 1>21.".obnasajuci tu $unkciju do 1491.g.,ali sa prekidima.<jegovu upravu u 'osni obiljezila su brojna osvajanja i intenzivna izgradnja.6ajka *azi 5usrev-bega je bila sultanija,kcerka sultana 'ajazita "".,a otac 0erhat-beg,porijeklom 5ercegovac,koji je sa &ubrovcanima odrzavao dobre odnose.Presavsi na islam,brzo je napredovao i postao cuven vojskovodja.Poginuo je u boju kod Adane.+okom svoje dugogodisnje uprave u /arajevu i podizanjem svojih zaduzbina,*azi 5usrev-beg je uspio da od /arajeva,koje je do tada smatrano kasabom napravi veliki seher,grad-,poznat sirom ;vrope i )sm.carstva.*azi 5usrev-begovu dzamiju gradio je perzijski arhitekta Adzem ;sri Ali,6imar /inanov prethodnik.Preko puta dzamije sagradio je i medresu (ursumliju./agradjena je po uzoru na carigradske mderese,pa se smatra djelom cuvenog arhitekte 6imar /inana.% njenoj blizini 5usrev-beg je podigao hanikah-poseban tip medrese gdje se izucavala misticna $ilozo$ija.5anikah je pripadao redu 5elvetija,ciji je sljedbenik bio i sam *azi 5usrevbeg.)vaj najpoznatiji sarajevski vaki$ ostavio je u /arajevu i hamam,zatim bezistan uz kojeg je podigao i cuveni +aslihan.)snovao je vise humantarnih ustanova#imarete i musa$irhane,te preko 288. ducana u sarajevskoj carsiji."z sredstava koja je obezbjedjivao *azi 5usrev-begov vaku$,podignuto je jos niz objekata.+o je bio najbogatiji vaku$ u 'osniAPored brojnih nekretnina suma gotovog novca predstavljala je,za ono vrijeme,pravu banku. *odinu dana nakon stupanja na duznost bosanskog sandzakbega,*azi 5usrev-beg je krenuo sa vojskom na &almaciju i osvojio je (nin,/kradin i )strovicu.Polovinom juna 1423.g. pridruzio sa *azi 5usrev-beg sultanovom pohodu na %garsku i ucestvovao je u bitci na 6ohacu.Pobjedom sultana /ulejmana !elicanstvenog na 6ohacu,zadan je odlucujuci udarac 6adjarima,te poslije 6ohaca nije bilo tesko likvidirati ostatke ugarske vlasti u 'osni i &almaciji.*odine 1422.,*azi 5usrev-beg je osvojio )brovac i %dbinu.%skoro su zauzeti cijela ?ika i (rbava."ste se godine predala posada =ajca i zaposjednuta je 'anja ?uka i jos neki gradovi.*odine 1433.,5usrev-beg je ponovo vracen iz /medereva u 'osnu,iste godine zauzima mnoge gradove slavonske vlastele,a u &amaciji 12.marta 1432.g. slavni gazija uspjeva zauzeti tvrdi (lis,koji je do tada bio cesto opsjedan,ali bez znacajnijih uspjeha.Porti je nakon zauzimanja (lisa predlozio osnivanje novog sandzaka i predlozio je svog cehaju za sandzakbega,6urad-bega +ardica,porijeklom sibencanina,koji se bio istakao prilikom osvajanja (lisa.+ako je osnovan kliski sandzak sa sjedistem u (lisu i ?ivnu./ljedece godine uspio je osvojiti <adin i tvrdjavu /inj,ratujuci zajedno sa 6urad-begom +ardicem.Posljednji *azi 5usrevbegov pohod bio je 1491.g. na 'udim,kada je ovaj grad osvojen pod zapovjednistvom sultana /ulejmana !elicanstvenog./matra se da je 3a%i Husrev--e" zivot izgubio u .rnoj *ori prilikom

12

bitke protiv pobunjenih (uca.(ada je po"inuo 1>)1.". je upisana na turbetu u haremu njegove dzamije.)stao je zapamcen kao veliki osvajac,gazija- i dobrotvor /arajeva.<aslijedio ga je na mjestu bosanskog sandzakbega ?la!a-pasa /1>)1-1>>30Ca njega je naslijedio *ofi <e+!ed-pasa/1>>31>>&0.<ekako u ovo vrijeme preneseno je sjediste iz /arajeva u 'anja ?uku. 1>>&.". na mjestu bos.sandzakbega bio je na kratko Hadi! Ali-pasa dotadasnji budimski beglerbeg,zatm s!an *a+-e" *kenderpasic /1>#2-1>#30Ca zamjenio ga je zet velikog vezira 6ehmed-pase /okolovica, *inan-e" Boljanic. 1>#).". za bos.sandzakbega postavljen je <ustafa--e" *okolovicCdo 1>##.". kada je imenovan za budimskog beglerbega./1>>&-1>#'0 Ha!%a--e"I /od aprila do juna 1>#'0 5er+ad--e" Vukovic ,esisalic,utemeljitelj cuvene 0erhadije dzamije u /arajevu. /1>#'-1>#$0 /70 I /1>#$-1>&)0 Husein-pasa 'oljanic D njega je zamijenio <e+!ed--e" *okolovic I/1>&)-1>'40 5er+ad--e" *okolovic,amidzic slavnog velikog vezira 2.1iflucenje Ade! Hand%icC 9edi! 5ilipovicC A+!ed AlicicJ 1 i$luk je naziv koji oznacava zemljiste koje se obradjuje.Proces ci$lucenja u Anadoliji tekao je u dr.pol. !". st. @azlozi koji su doveli do ci$lucenja su # potreba spahije za vecim iznosima i rastuce opterecenje raje drzavnim nametima,avarizi divanije i tekali$i or$ije-. )vakva konstelacija promjenjenih odnosa na relaciji seljak-drzava, dovodila je seljake u tezak polozaj u kojem su seljaci zapadali u sve vece dugove.&a bi se rijesili dugova seljaci su zalagali svoje posjede ,hipotekaAC-, da bi na koncu ostajali bez svoga posjeda. +e njihove napustene pojede su pojedinci iz visih slojeva,najcesce spahije, pretvarali u svoje ci$luke. % 'osni se broj muslimanskog radon sposobnog stanovnistva smanjivao usljed pogibija u ratovima i pomorima izazvanim kugom. /toga su spahije pribjegavali naseljavanju svojih ci$luka pravoslavnim stanovnistvom. +ako su oni postajali ci$cije bosanskih spahija. Postojala su tri nacina nastanka ci$luka. % 6akedoniji ubiranje svih nameta iz kategorije avarizi divanije u vidu tekali$i or$ije. % /rbiji nasilno oduzimanje seoskih posjeda od strane janjicara. % 'osni pretvaranje odzakluka u ci$luke, gdje se pod zloupotrebom spahija naseljava pravoslavno stanovnistvo. Pojava ci$luk sahibija,begovi napustaju svoj ci$luk i odlaze u gradove, ostavljajuci seljake na milosti i emilost ubiracima poreza./istem otakluka na bazi ugovora na relaciji ci$luk sahibija-ci$cija. ,G-.Postoje tri osnovna tipa nastanka ci$luka i ci$luckih odnosa u zemljama =.".;vrope u sklopu )sm..arstva. 1.+"P nastanka ci$lika je karakteristican za 6akedoniju u kojoj se u dr.pol. !"".st. odvija veoma intenzivan proces ci$lucenja,vrlo slican anadolskom modelu.Prvo sto se dogadja jeste da rajetin zapada u dug,zatim svoj posjed daje u zalog da otplati dug,tako ostaje bez mogucnosti daljeg zaduzivanja.<akon svega toga moze napustiti svoj posjed i preseliti se na drugi ili pobjeci u hajduke.7atim,napusteni posjed spahija pretvara u svoj ci$luk,naseljava ga odbjeglom rajom sa drugih ci$luka,novodoseljeni rajetin postaje ci$cija tj.obradjivac tudje zemlje..i$luk sahibije se javljaju u 6akedoniji u !""".st. a broj spahija istovremeno opada. +zv. .i$ligarski odnosiobuhvataju privatni ugovor izmedju seljaka,ci$cije- i ci$luk sahibije.)vako uredjeni agrarni odnosi ce postojati u 6akedoniji sve do 1:12.g. 2.+"P nastanka ci$luka je karakteristican za /rbiju tj.'eogradski pasaluk..i$lucenje u /rbiji dobija na snazi u dr A.pol. !""".st. tacnije nakon 123:.tj. 'eogradskog mira kada Austrijanci napustaju /rbiju.<osioci ci$lucenja u /rbiji nisu spahije vec jeniceri.% poredjenju s 6akedonijom u /rbiji se sprovodi veoma nasilan i grub nacin ci$lucenja koji nikad nije bio o$icijelno priznat od strane centralne vlasti u "stanbulu 3.+"P nastanka ci$luka je karakteristican za 'osnu i 5ercegovinu,koju je dopala zavrsna $aza ci$lucenja u !""". i " .st. usko vezana uz proces velikih migracija stanovnistva u 'osnu i 5ercegovinu.&oseljava se veliki broj u prvom redu pravoslavnog stanovnistva da bi se nadoknadio nedostatak radne snage medju muslimanima,koji u velikom broju ginu u ratovima koje vodi )smansko .arstvo te zbog kuga koje u ovom periodu haraju istocnom 'osnom1>13-1>12./ve ove migracije su bile privredno-ekonomskog,a ne nasilnog karaktera,medjutim dogadjale su se zloupotreba bos.spahija prema raji.)snovna zloupotreba od strane spahija prema raji je bila ta da nisu ubirali poreze u zakonom tacno odredjenom vremenu tj. /pahije su oporezivanje u naturi,umjesto u augustu ili

1>

septembru ostavljali za kasnu jesen ili zimu,kada su zito i usjevi do vlage i snijega vec truli ili propali.)vakvom je taktikom spahija prinudjavao rajetina da ili napusti zemlju ili postane ci$cija. H.i$luka je u 'i5 bilo jos od pocetka )smanske vlasti. Posjedovanje spahiluka u 'osni imalo je trajniji karakter nego npr.u nekim drugim dijelovima .arstva.+imari ziameti u 'osni mogli su biti ustupljeni samo licima iz 'osne/toga je u 'osni na snazi bila spahijska organizacija zatvorenog tipa.(anunnama sultana /ulejmana (anunija ,1428-1433-iz prvih godina njegove vladavine omogucavala je bos.spahijama da napusteni rajinski ci$luk # a - posvoji i da daje i dalje drzavi dio uroda sa zemlje b - vremenom pretvori u svoj has tj.svoju zemlju 7naci za 'osnu je karakteristicno bilo pretvaranje spahiluka u ci$luke A A - @A="</(" ."0?%( je izdvojeni dio mirijske,drzavne-zemlje.@ajinski ci$luk je zemlja data seljaku na koristenje uz obavezu da je obradjuje.@ajinski ci$luk je zaveden u de$tere te je korisnik stoga obavezan odredjeni dio uroda,u vidu poreza,dati drzavi.!elicina posjeda kkoji se moze za dan uzorati parom volova je bila velicina rajinskog ci$luka. .i$t resmi se uzimao od muslimana. ' - 5A/A ."0?%( je dopuna timaru.5asa ci$luk je zemlja data spahiji i njegovoj porodici na uzivanje uz mogucnost da je spahija sam obradjuje ili da najamnim ugovorom dogovori ortakciluk tj.da prepusti obradu zemlje seljaku,ortakciji-. . - ."0?%." !;7A<" 7A !)=<% &%7<)/+,jaja,muselika,juruka i vojnuka-.7bog vojne sluzbe ove kategorije su bile oslobadjane svih poreza sa ci$luka koje su obradjivali.)vakve zemlje vezane za vojnicke duznosti uzivane su po sasvim drugim principima nego rajinski i hasa ci$luci na spahijskim zemljama. & - !;?"(" 6%?()!<" ,privatni- " *A7&"</(" ."0?%." nastaju stapanjem tj.usitnjavanjem ranijih rajinskih ci$luka i pretvaranjem velikog broja istih u jedan veliki privatni gazdinski posjed ci$luk-sahibija ,gazda- tj. aga i begova. )dnosi ci$cija i ci$luk-sahibija uredjeni su na bazi ortakcikluka..i$luk-sahibija daje pod rentu svoje imanje,nabavlja potrepstine za obradu zemlje i odrzavanje imanja,stiti svoje ci$cije,a na kraju uzima za sebe dio prihoda u zavisnosto od kolicine kapitala koji je do tada ulozio.+o moze biti polovona,trecina,cetvrtina,petinaG 'egovi su se poceli dijeliti na gradske i na seoske,gradski se mnogo vise posvecuju drzavnim institucijama smjestanim u gradu te stoga zanemaruju stanje na svojim ci$lucima,koji vremenom postaju zapusteni,sa druge strane tu su seoski begovi koji ubiru poreze kako im odgovara,ali i odrzavaju svoje ci$luke i brinu o svojim ci$cijama./eoski begovi vremenom postaju buntovni i osamostaljuju se. 3..nacaj tr"ovine i privrede +rgovacki i privredni zivot u 'osni i 5ercegovini kao najisturenijem dijelu )sm. .arstva je bio vrlo razvijen. )dmah tjekom svog administrativno-teritorijalnog ucvrscivanja )smanlije grade popratne objekte trgovackog i privrednog karaktera s ciljem razvijanja saobracajne mreze. /irom 'osne podizani su -e%istaniC +anoviC karavasarajiC !ostovi. % /arajevu su bila podignuta tri bezistana, sacuvani su Bursa i 3a% Husrev--e"ov -e%istan. *a"radjeno je nekoliko mostova koji spadaju u remek-djela osmanske arhitekture, u prvom redu *tari !ost u 6ostaru, cuprija na ,rini u !isegradu, Arslana"ica !ost na +rebisnjici, most na 7epi i dr. .esta trgovacka djelatnost i razmjena dobara iz raznih krajeva sviijeta zahtjevala je +i"ijenu na visokom nivou, u tom cilju grade se +a!a!i, razvija mreza vodovoda i cesa!a u svim prometnim naseljima. Promet raznih dobara utjece na razvoj carsije u kojoj nicu razni %anati, u /arajevu ih je bilo oko >8.(asnije se isti zanati organizuju u jake cehovske organizacije i koncentrisu se jedni pored drugih, tako da su srodni zanati radili u jednoj ulici, nerijetko su ulice i nazivane po zanatskoj djelatnosti koja se tu odvijala. )vo je pregled gradova i gradske privrede kroz stoljeca. !. st. % ovom stoljecu je 9ovi Pa%ar najveci trg 'osanskog sandzaka, a /arajevo se do kraja stoljeca uspjeva razviti u krupno trgoviste, cime dozivljava svoj urbanisticki preobrazaj iz kasabe u seher. *lavna sabiralista robe su se nalazila u 9ovo! Pa%aru i *arajevu. !anjska trgovina )sm. .arstva bila je usmjerena prema lukama jadranskog probalja, u prvom redu prema ,u-rovniku. !". st. 6uslimani se oslobadjaju resmi ci$ta i izvanrednih poreza, a krscanski ,podanici se naseljavaju u varosima. Kolonije du-rovacki+ tr"ovacki+ drustava i tr"ovacka djelatnost Bevreja zazivljavaju punom djelatnoscu u /arajevu. Pocinju se razvijati naselja u 5ercegovackom sandzaku, u

1:

prvom redu PljevljaC 5ocaC <ostar i 1ajnice . (rscanski trgovci se bave izvoznom djelatnoscu, preko &ubrovnika i /plita u Ankonu. Posebno mjesto u privrednom lancu pocinju zauzimati trgovista u kojima se otkupljivala i pohranjivala roba t%v. stovarista ro-e, te se iz tih mjesta dalje izvozila iz 'osne u jadranske luke. % !". st. (rupniji muslimanski trgovci postaju ugledne licnosti, a trgovacki karavani postaju cesta meta +ajducki+ napada. !"". st. 7bog cesti+ ratova ,'ecki i (andijski rat- donosi razne promjene koje se odrazavaju ne"ativno na "radsku privredu, ujedno .arstvo slabi. *radska privreda se pocinje razvijati na bazi i%vo%a sirovina. <ajznacajniji centri gradske privrede postaju *arajevoC Banja :ukaC <ostar i 5oca. 6edju gradskim trgovcima se pocinju isticati bogati majstori obrtnici, a raste i broj krscanskih trgovaca stokom ,!arveni tr"ovci-. !""". st. 3radska privreda dola%i u fa%u svoje dekadencije . &a bi se odrzali i zastitili vrijednost svojih proizvoda obrtnici se organizuju u esnafe. +rgovina se vrsi sa &ubrovnikom, .arigradom, "talijom. "zvoze se proizvodi od koze, obuca, konjska oprema, vosak, cebadG%vozi se kalaj, bakar, ka$a, duhan,G'osanske trgovce nalazimo u /plitu, &ubrovniku, +rstu, @ijeciG *radsku privredu ometaju ratovi, poplave, pozari, hajducija.)d obrta najznacajniji postaju kozarski i zlatarski. 1.Po+od -os. Pasa na 1rnu 3oru 1&4#-1&1)GG Potaknuti stalnim crnogorskim cetovanjima i neplacanjem haraca,)smanlije se vec 1&4#. odlucise napasti .rnu *oru.Plan je povjeren hercegovackom i skadarskom pasi. Posredovanjem Albanaca .rnogorci prihvatise dati taoce,obavezase se placati harac i obecase da nece napadati osmanske podanike.Ali date obaveze nisu izvsili. 1&11. Vladika ,anilo i puk. <i+ajlo <iloradovicCkoji je donio ;carsku "ra!atu= i nesto novca iz @usije, brzo digose .rnogorce na ustanak.<iksic,*acko i /puz bivaju napadnuti,ali ne i osvojeni.6lecani i &ubrovcani su pod izgovorom neutralnosti blokirali .rnu *oru i 5ercegovinu,te tako slabili ustanak. )stavljeni sami sebi .rnogorci su osjetili sve reprekusije osmanskog nezadovoljstva i osvete koja je uslijedila 1&12. predvodjena A+!ed-paso! sa 24.444 vojnika.!ojska prodire na .etinje gdje rusi manastir,zatim se povlaci ne uhvativsi vodje ustanka i ne sukobivsi se u otvorenoj bitci sa .rnogorcima. 7a vrijeme pohoda -osansko" ve%ira 9u!an-pase 1uprilica 1&1).Pred njegovom vojskom pobjegli su vladika ,anilo/u @usiju0 i mnogi .rnogorci na teritorij 6letacke @epublike..rna *ora je prilikom ovog pohoda opustosena kao nikada do tada.Porta je zatim trazila od 6lecana izrucenje crnogorskih velikasa,sto je ova odbila.+o je Porti dalo povod da objavi rat i od 6lecana otkine neke teritorije koje su im pripisane (arlovackim miromG 2.5er+at--e"6pasa *okolovic Prije nego je postao bosanski sandzakbeg,0erhad-beg /okolovic je bio ulu$edija.*odine 1433.g. imenovan je na mjesto kliskog sandzakbega./voje sposobnosti kao vojskovodja i ratnik 0erhad-beg je pokazao u (iparskom ratu 1428-1429,kada je opustosio sibenski kraj i 7adarski kotar.%skoro osvaja niz tvrdjava /kradin,&rnis,)brovac te tako znatno prosiruje teritorij kliskog sandzaka.(asnije se u 'osni sukobio sa zagrebackim kanonikom 0ranjom 0ilipovicem,pobijedio ga kod "vanica i kao zarobljenika poslao u .arigrad,gdje je 0ranjo presavsi na islam uzeo ime 6ehmed.)n je rodonacelnik begovske prodice 0ilipovica."stknuvsi se u ratu 0erhadbeg 1429.g. biva imenovan za bosanskog sandzakbega,i od tada zapocinje njegovo krvavo ratovanje u 5rvatskoj i /lavoniji.&osavsi u 'anja ?uku,prijestolnicu bosanskog sandzaka,0erhad-beg je podigao 213 javnih objekata.<ajznacajnija je bez sumnje dzamija 0erhadija.)ko 0erhadije podigao je 288 ducana,karavan-saraj,banju,saraj-dvor i slicne popratne objekte.7animljiva je prica kako je sagradio 0erhadiju dzamiju./ukobio se sa vrhovnim kapetanom hrvatske krajine,5erbertom barunom )jerspergom i pobijedio ga na bojnom polju,pri tom ga je ubio i zarobio njegovog gro$ovog sina !ol$a ;nglberta,za ciji je otkup dobio 38.888 dukata.)d tog novca je sagradio 0erhadiju dzamiju.0erhadbegova vojska je 1423.g. zazela 'uzim i tvrdi .azin,a 1422.g. osvaja !eliku (ladusu i 7rin./lijedi preokret tokom kojeg austrijska vojska pocinje pripremati kontrao$anzivu.142>.g. austrijanci uspjevaju osvojiti .azin,7rin i 'uzim,koji uskoro bivaju preosvojeni od strane bosanskog sandzakbega.7bog velikih vojnih uspjeha 0erhad-beg je dobio naziv *azi. *odine 14>8. osnovan je 'osanski ejalet ,pasaluk-,a za njegovog prvog beglerbega postavljen je 0erhad-beg,koji od tada nosi titulu pase.<a polozaju beglerbega bosanskog,0erhad-pasa je ostao osam

28

godine./tolovao je u 'anja ?uci koja je bila glavni grad 'osanskog ejaleta.7adnje cetiri godine 0erhad-pasine uprave u 'osni nisu bile tako uspjesne.&ozivio je poraz vracajuci se iz plackaskog pohoda u (ranjskoj,jer je bio preopterecen plijenom,od bana +ome ;rdedija.'ezuspjesno je napadao 'ihac. *odine 144>.g. imenovan je za budimskog beglerbega.<a tom je polozaju bio samo dvije godine.%kopan je u turbetu dzamije 0erhadije u 'anja ?uci. )no sto je *azi 5usrev-beg bio za /arajevo,to je 0erhad-pasa bio za 'anja ?uku. 3.Konfesionalna slika u Bosni XVII. stoljecu Pocetkom 12.st. u 'osanskom sandzaku,kao glavnom sjedisti ejaleta,bilo je 44 nahija,sa 24J muslimanskim i 24J krscanskim stanovnistvom.)vo su podaci iz de$tera koji sadrze popise poreskih obveznika,tj. raje i gradskog stanovnistva. ,G)vaj )smansko-mletacki rat ,(andijski- se vrlo brzo prenio i na druga granicna podrucja,te je tako bosansko-dalmatinska granica ubrzo dosla u zizu zbivanja u (andijskom ratu.1393.bosanski pasa sa jakom vojskom zauzima <ovigrad u sjev.&almaciji,istovremeno osmanski odredi prodiru u pravcu 7adra i neuspjevaju osvojiti /ibenik,pljackajuci stanovnistvo i imovinu. 6lecani su veoma uspjesno agitacijsko-propagandnom politikom uspjevali pridobiti krscansko stanovnistvo sa osmanske teritorije za ostvarenje svojih planova.1392.cijela oblast Poljica,kao i primorje izmedju .etine i <eretve,tzv.(rajina prelazi na stranu !enecije.&olazi do velikih preseljenja krscana na mletacke posjede u &almaciji,pri cemu su 6lecani muskarce odmah ukljucivali u svoje vojne redove,tako da su ovi s vremenom postali glavna udarna snaga mletacke vojske.1392.6letacke snage osvajaju 7emunik,!ranu i <adin,a odredi vlaha prodiru sve do *racaca u ?ici.,takodjer osvajaju )strovicu,veoma znacajno osmansko uporiste izmedju 7adra i /ibenika te potiskuju )smanlije sa mora.5ajduci i uskoci su odigrali veliku ulogu u (andijskom ratu napadajuci osmanska utvrdjenja u &almaciji,te uspjevaju preoteti )smanlijama tvrdjavu (lis 38.3.139>.,te na putu do nje gradove &rnis, !rliku, (nin.tvrdjava (lis je sto godina bila pod njihovim nadzorom.)vako !enecija u &almaciji nadoknadjuje gubitke pretrpljene na (reti.!lasi predvodjeni Petrom /miljanicem ,provaljuju u ?iku i pljackaju je,!uk mardusic napada na grad (ljuc u zapadnoj 'osni,a katolicki pop /tjepan /oric napada na %dbinu i popaljuje 188-ak kuca.medjutim vlasi dozivljavaju poraz kod @ibnika i tu biva ubijen Petar /miljanic,a pop /tjepan zarobljen i pogubljen. (andijski rat na nasim prostorima doveo je do velikih migracija stanovnistva iz ratne zone u pravcu =adranskog mora i otoka,dok su )smanlije raseljene oblasti naseljavali novim skupinama vlaha.+ako se mijenjala i demogra$ska struktura 'osanskog ejaleta.Analogija hajduckim cetama koje su se borile na mletackoj strain,na osmanskoj su bili pandurski odredi,takodjer popunjeni kako muslimanskim stanovnistvom,tako i krscanima iz 'osanskog ejaleta. 6irom potpisanim 133:.nadomak razorene (andije,)smansko carstvo dobiva (retu,a 6letacka republika (lis i osvojena podrucja u &almaciji,tj.Poljice i 6akarsko primorje. 13>3 N 13:: !eliki becki rat , 5absbursko N osmanski rat- i 13>9 N 13:: 6orejsk,Peloponeski- rat ,6letacko N osmanski ratAustrijska agitacija je bila veoma snazna na nasim prostorima.!ec prije sklapanja /v.lige 13>9 .stanovnistvo sjeverne &almacije je stupilo u sukobe,a nakon ulaska Venecije u rat, 6)@;=/(" tj. P;?)P)<;/(" @A+ 13>9-13::- &almatinci su dobili pomoc iz zaledja.)slobodjena je sjeverna &almacija osim (nina i /inja,a borbe su zapocete u 5ercegovini i 'oki (otorskoj.!enecijanska agitacija u .rnoj *ori nije bila plodna sve dok )smanlije nisu provalile na 1etinje 1#'>. i pri tome ga popalili. /a izgubljenih teritorija /lavonije i %garske dolazi do masovnog prseljavanja stanovnistva u unutrasnjost 'osanskog pasaluka,a na njihovo mjesto se naseljavaju /rbi iz 'anata. &ubrovcani su agitovali 5ercegovce da se sto cvrsce vezu za Austriju. 1#''. Austrijanci osvajaju *rije! i Beo"rad, a u 'osni .vornik, a vec 13>:. prodiru u unutrasnjost /rbijeG 1#''. 9a %-oru u 3radcu .rnogorci zbacuju vlast sultana dozvoljavaju mletackom guverneru da uspostavi svoju upravu/1#''-1&1'0 i postavi mletacku posadu na .etinju. 7a zapovjednika austrijskih snaga je postavljen :judevit Badenski kojem je povjeren zadatak prodora u pravcu =adranskog mora uz prikupljanje balkanskih krscana u dobrovoljacke odrede. 12.3.1#'$. 5ra :uka I-risi!ovic uspijeva odbraniti Po%e"u od snaznog naleta )smanlija,te biva proslavljen u narodu ovim podvigom."ste godine Austija zauzima ?iku i (rbavu pri cemu je istaknutu ulogo odigrao pop 6arko 6esic.

21

1$.'.1#$1.Bitka kod *lanka!ena.)znacava sukob velikih neprijateljskih vojski,pri cemu s!anlije do%ivljavaju stra+ovit pora%.% bitci zivot gubi !eliki vezir Mustafa-pasa .uprilic.<akon bitke kod /lankamena konacno je citava Slavonija dosla pod austriijsku upravu ,iako pod stalnom prijetnjom 'osanskog pasaluka 1#$).3a-ela.(re-inje i Popovo polje padaju u ruke 6lecana kojima je glavni cilj bio opkruziti "ubrovacku Republiku,koja nemogavsi vise uzdati se u Austriju,zatrazi pomoc od )smanlija. 11.$.1#$&.Bitka kod *ente.Austrijsku vojsku je u ovoj bitci predvodio princ 2u"en *avojski.U bitci je zivot izgubio Veliki vezir 7e(med 0lmas2&asa,a s!anlije su pretrpjele veliki pora% .<akon velike pobjede kod /ente princ pripremi vojsku za prodor u Bosnu. #.14.1#$&.Pokrenut je pohod i% sijeka na Bosnu./ preko 3888 ljudi presao je princ /avu kod 'roda te su austrijanci bez veceg otpora zauzali ,o-oj 1#.14. i <a"laj 1&.14.(od !randuka se bila ucvrstila bosanska vojska da ga doceka,medjutim princ ;ugen zaobilaznim putem opkoli Vranduk i slomi bosanski otpor.dalji put ka /arajevu mu je bio otvoren. 6arsirajucu stize do sarajeva.=ednim dijelom vojske zauze okolne visove a drugim udje u 8arajevo%o&ljacka ga i &o&ali999.<jegov poziv na ustanak upucen krscanima srednje 'osne nije nasao odaziva,niti je svojim silnim prodorom uspio prisiliti )smanlije na predaju,24.18.odluci se princ prije zime povuci iz 'osne. @ezultat princeve posasti, odvodjenja velikog broja stanovnistva krscanaGG 1#.1.1#$$ <I@ ? *@2<*KI< KA@: V1I<A . Austrija je dobila citavu %garsku bez 'anata,/lavoniju i /rijem do linije povucene od usca +ise do usca 'osuta,a granica 'osanskog pasaluka isla je uglavnom danasnjom granicom tj./avom. 6letacka @epublika je zadrzala Peloponez tj.6oreju u *rckoj,a u &almaciji teritorij do linije koja ide od (nina do *abele na <eretvi i teritorij unutar jednog sata hoda oko ovih mjesta./a druge strane 6lecani su se povukli iz 5ercegovine,zadrzavsi samo 5erceg <ovi i uski obalni pojas oko 'oke (otorske. &ubrovacka @epublika se karlovackom mirovnim ugovorom teritorijalno izvukla iz klijesta 6letacke @epublike./to je cijelo vrijeme rata i prizeljkivala,pozivajuci pri tom i Austrijance,a zatim i )smanlije u pomoc./ada su &ubrovcani okruzeni )smanskim teritorijem. (arlovacki mir je bio tezak udarac za )smansko .arstvo jer je bilo prisiljeno uciniti velike teritorijalne ustupke.*ubitak privredno vaznih posjeda u %garskoj kostat ce mnogo osmansku drzavnu blagajnu .esto za zaboravlja istaci polozaj =evrejskog stanovnistva u 'osni i njegov znacaj za njen razvoj. 1.9e!usli!ansko stanovnistvo u Bosni kraje! XVI.st/nji+ov polo%aj0. / 777888 0

2.Herce"ovacki sand%ak kraje! XVII. i XVIII.st. .esto se u historiogra$iji vodila polemika oko statusa 5ercegovackog sandzaka u odnosu na 'osanski pasaluk. @azlog polemici je taj sto su mnogi hercegovacki sandzakbezi pored svoga imena kao titulu nosili naziv pasa, a sama titula KpasaL inace je bila namjenjena uz ima beglerbega, znaci visega po rangu od sandzakbega. <a ovim polazistima mnogi su istrazivaci-naucnici zastupali stav koj potvrdjuje neovisan polozaj 5ercegovine u odnosu na 'osnu kao srediste ejaleta. +o nije bilo moguce iz razloga sto nikada u osmanskoj historiji ni jedan sandzak nije mogao biti neovisan u odnosu na pasaluk, ejalet, tj. beglerbegluk. 7naci 5ercegovacki sandzak je uvijek bio pod upravom bosanskog beglerbega. &o 1>'4 5ercegovacki sandzak je bio u sastavu @umelijskog ejaleta,a te godine, osnivanjem 'osanskog ejaleta, ulazi u njegov sastav, zajedno sa ostalim sandzacima. % 'osanskom ejaletu 5ercegovacki sandzak je osta do 1'33 godine. /tavise, 5ercegovacki sandzak je u vise navrata bio dodjeljivan, narocito u XVII st.C kao arpaluk ne samo bosanskim -e"ler-e%i!a, vec i bosanskim defterdari!a. % tim slucajevima 5ercegovinom su upravljali muteselimi bosanskih vezira, odnosno de$terdara. 3.Banja :uka /dr.pol.XVI st.0 *azi 5usrev-beg osvaja 'anja ?uku 1421 godine. %brzano se razvija u urbani centar tjekom izgradnje naselja *ornji /eher 142> godine, a smatra se da 1443 godine 'anja ?uka postaje srediste 'osanskog sandzaka, a 14>8 " srediste 'osanskog pasaluka. % 'anja ?uci 0erhad-pasa /okolovic podize dzamiju 0erhadiju, druga vazna je bila dzamija Arnaudija. )snivanjem carsije uskoro dolazi do ekonomskog razvoja grada,a karakteristicno za 'anja ?uku je i to sto su prve gradjevine podizane u njenoj blizoj okolini, a ne u centru naselja. 0erhat-pasa je inace u 'anja ?uci podigao oko 213 javnih objekata, inace on je za 'anja ?uku, ono sto je *azi 5usrev-beg bio za /arajevo. "pak glavnim pokretacem razvoja grada ne smatra se 0erhad-pasa, vec /o$i 6ehmed-pasa. % istom periodu na sirem prostoru grada naseljavaju se i /e$ardski jevreji, te katolici-trapisti, koji su

22

doprinjeli izgradji mlina, tra$ike, pivare i ciglane. 133: godine srediste 'osanskog pasaluka je preneseno u /arajevo. 1.Vojna or"ani%acija )snovna podjela vojske u )sm. .arstvu je bila na .entralne trupe i Provincijske trupe. 1entralne trupe su se nazivale kapikuli trupe, sto znaci ;slu"e Porte tj. sultana =. Po vokaciji to je stajaca vojska, izdrzavana stalnom platom iz drzavne blagajne. &ijelila se na vise korpusa ,odzaka-. !ecinu rodova je cinila pjesadija DjeniceriC d%e-ed%ijeC topd%ijaC samo je jedan rod konjanicki D spa+ije Porte. Provincijske trupe su se vremenom podijelile na tri dijela a0 spa+ije ili ti!arniciC provincijska lenska konjica -0 ser+at-kuli /slu"e krajine0C "ranicari tj. po"ranicne trupe c0 jerli-kuli /do!ace slu"e0 lokalne vojne sna"e <ajvazniji dio provincijske vojske predstavljali su spahije, iz razloga sto se cijeli teritorijalnoadministrativni aparat bazirao na ti!arsko-spa+ijsko! siste!u. <a celu provincijskih trupa u svakom sandzaku stajao je sandzakbeg, kao najvisi vojnoadministrativni organ u sandzaku. "znad sandzakbega bio je beglerbeg, kao najvisa vojno-admi istrativna instance u ejaletu, tj citavoj provinciji. <a celu vojnih trupa hijerarhijski su stajali # a- -e"ler-e" ,mir-i miran- Nvojno-administrativni upravnik najvece teitorijalne jedinice u .arstvu N beglerbegluka,ejaleta ili pasaluka. 'eglerbega je postavljao .arski divan na prijedlog velikog vezira. Prilikom inauguracije dobija carski berat ,u kojem su iznesene njegove nadleznosti- i $erman ,u kojem su inesene njegove duznosti-. %z svoj polozaj beglerbeg je dobivao i has. b- sand%ak-e" ,mir-i liva- -vojno-administrativni upravnik sandzaka./andzak ili liva znaci IzastavaE.% nasim zemljama sandzakbezi su nazivani i vojvodama ili krajisnicima. c- spa+ije -lenska konjica koja je predstavljala najjaci dio vojske )... i glavnu vojsku u evropskim provincijama. )vaj red vojske dodijeljen je na sistemu timara prema kojem je drzavna zemlja podijeljena na vojnicka lena koja su davana spahijama kao izvor njihovih prihoda , ubirali su dio vrijednosti priozvoda sa svojih timara- za vojnu sluzbu koju vrse. 7emlja je prethodno popisana u dva razlicita de$tera, paralelno sa dvijema klasama koje su postojala u )..., raju /civilna klasa0 i asker /vojna klasa0. <ufassal defter je opsirni detaljni de$ter u kojem su navedeni popisi naselja, poreznih obveznika i poreza. Id%!al defter je sumarni de$ter u kojem je naveden popis vojnickih i ostalih lena i njihovih posjednika, te naselja koja su im pripadala. /va vojnicka lena dijelila su se u tri kategorije # ti!arC %ia!et i +as. Posjednik timara bio je timarnik tj. spahija. !elicina timara je mjerena kolicinom prihoda koji taj teritorij daje. 6ogao je biti velik do vrijednosti od 1$.$$$ akci, ziametom je smatrana teritorija koja daje vrijednost od 24.444 do $$.$$$ akciC a hasom je smatrana teritorija koja daje urod u vrijednosti od 144.444 akci i vise. +imare je do 1413 godine iskljucivo dodjeljivao sultan carskim beratom,a od tada ga dodjeljuje i beglerbeg. Pa se pojavljuju timari sa potvrdom i timari bez povrede. !idjeti spahijska organizacija u 'osni ,Gd- "radovi i nji+ove posade. D!ustaf+i%i ,cuvari tvrdjave, na celu dizdar+vrdjave su se u najranije doba dijelile na Hisar Nutvrdjena gradska nastamba ili bez kule ili bez bedema,a slabije utvrdjena naseljana nastamba nazivana je hisardzik. (ala Ngradsko utvrdjene vece od hisara, snabdjeveno kulama i opasano bedemima. *otovo svako utvrdjeno mjesto imalo je podgradje koje je po velicini, sastavu i djelatnoscu stanovnistva imalo karakter varosi, kasabe ili sehera. e- r"ani%acija utvrdjene krajine Dser+atkuli <asi krajevi kao pogranicni sandzaci imali su svoje speci$icnosti koje su se ogledale 23Ost uredjenju vojske krajista. % tu kategoriju prvenstveno spadaju akind%ije i vojnuci. Akindzije Nsu bili laka konjica diverzantskog karaktera. <a hijerarhijskom celu akindzijske organizacije nalazio se beg, slijedio ga je -in-asa ,1888 ljudi-, pa ju%-asa ,188 ljudi-, na kraju on-ase ,18 ljudi-

23

!ojnuci Nspadaju u najstarije osmanske vojne rodove u nasim zemljama. /luzili su cuvanju izlozenih varosi i gradova u pogranicnim krajevima, za sluzbu su bili oslobadjani svih poreza, nameta 29Ost. obaveza. $- % 'osni su se dogodile i%!jene u or"ani%aciji i strukturi vojske, naki su vojni rodovi nestali, a na njihovo mjesto su dosli drugi rodovi kao a%api ,IneozenjeniE, prvobitno su sluzili kao pomorska i rjecna pjesadija,a kasnije kao pjesadija u tvrdjavama na rijekama-, delije ,Ihrabri,odvazni,ludiE, red lake konjice.koji je osnovan u 'osni, a kasnije i u /rbiji za vrijeme /ulejmana !elicanstvenog-, -eslije ,red placenicke konjice u pogranicnim tvrdjavama-, farisi ,arapski konjanici placenici, stacionirani po tvrdjavama, svaki je $aris izdrzavao svog konja-., "onulije ,red lake konjice kojij je bio zadatak cuvanje granicnih varosi i kasaba-, !artolosi ,G-, kapetani ,G2. -ra%ovni 2)siste! /preko 144 !edresa H. *a-anovicJ

3.Austrijsko-os!anski rat 1&3#-1&3$ &vije godine ranije zapocet je @usko-osmanski rat, a Austrija se ugovorom sa @usijo! smatrala saveznikom koji je obavezan objaviti rat )... +ako je car Karlo VI objavio rat )... 1). B?:A 1&3&. Austrija je zapocela rat u nadi 29Oste na 'alkanu nadoknaditi gubitke pretrpljene u "taliji.1ar Karlo VI. %putio je pro"las -alkanski! krscani!a da se dignu na ustanak protiv )smanskog .arstva. <a bosanskom dijelu $ronta glavnokomandujuci je bio princ Bosip Hild-ur"+au%enC koji je cetiri dana prije objave rata upao sa vojskom preko *radiske krenuo u pravcu 'anja ?uke, glavnina vojske se skupila pred 'anja ?ukom 2). B?:A. Bosanski ve%ir Ali-pasa Heci!o"lu, je na pritisak kapetana i ajana natjeran da bez cekanja saglasnosti Porte objavi opcu !o-ili%aciju. <a (ravnicko! polju pocele su se okupljati cete iz svih kadiluka. "ako je vojska bila potrebna na vise strana da pruzi pomoc napadnutim pogranicnim cetama u Bu%i!u i 1etin"radu, Ali-pasa nije do%voljavao usitnjavanja vojske. /a ovom taktikom su se izvorno slagali i kapetani i ajani. /a prikupljanim cetama valija je sumskim putevima i precicama krenuo u pravcu 'anja ?uke 3. A?3?*(A, u medjuvremenu mu se pridruzio sa skupljenom vojskom %vornicki kapetan <e+!ed--e" 5ida+ic. )ko 18.888 ljudi spustilo se planinskim putevima u 'anjalucko polje, neopazeno zaobisavsi austrijske polozaje. Austrijanci su mislil da je rijec o taktickoj manevru. <a desnom krilu bosnjacke vojske bio je 6ehmed-beg 0idahic sa krajiskim kapetanima, na lijevom krilu su bili bosanski alajbezi sa zaimima i timarlijama, dok je centrom bosnjacke vojske komandovao vezir Ali-pasa sa jenicerima i jednim brojem odreda koji su bili mobilisani iz 32 kadiluka 'osanskog ejaleta. &o velikog Banjalucko" -oja doslo je ). A?3?*(A 1&3& godine. )d podneva do veceri 'osnjaci su izvrsili 4 $rontalnih napada, sto je protivnika natjeralo u panican bijeg. ,o 13. A?3?*(A trajale su borbe manjeg intenziteta, sve dok se Austrijanci nisu u potpunosti povukli preko /ave. 'anjalucki boj je historijska cinjenica koja nam u prvom redu govori o vojnoj sposobnosti 'osnjaka u vremenu kad .arstvo potersaju nezapamcene krize, ujedno 'anjalucki boj nam govori o otporu prema osvajacu koji je podcijenio sposobnost 'osne da se brani u veoma tesim trenucima. Po-jeda je -ila sjajna i velicanstvena, upravo zato sto se 'osni nisu davale ni najmanje sanse, odjeknula je na cijeloj teritoriji )... zabiljezena je i u kronikama i od strane historicara i pjesnika. % ovom ratu prilikom odbrane 9ovo", istakli su se mnogi pojedinci iz redova aga i i begova iz ovog kraja.Pobjeda je znacila vracenje teritorija izgubljenih Pozarevacik mirom, a izvojevali su je domaci ljudi, braneci svoje domove i rodni kraj. )dlucno i disciplinovano ponasanje u vojnim redovima rezultat je saznanja da bi u slucaju poraza mogli dozivjeti sudbinu svojih sunarodnjaka iz /lavonije, %garske, &almacije, ?ike i (rbave. /vi osim valije Ali-pase su bili domaci ljudi, stoga ovaj rat i!a karakter patriotsko" i rodolju-no". (od 'osnjaka, 'anjalucki boj je ucvrstio svijest o pripadnosti podneblju na kojem su stoljecima zivjeli, samim tim to je jedna od prvih stepenica -osansko!usli!anske sa!osvijesti potvrdjene na bojnom polju. 1'. *2P(2<B@A 1&3$ godine sklopljen je Beo"radski !irC po kojem je Austrija kao porazena strana bila primorana vratiti 'osni sve posjede oduzete Pozarevackim mirom ,osim 0urjana-. %govorom u 'eogradu stabilizovala se granica na /avi i &unavu u narednih 148 godina. )tada je rijeka *ava sjeverna granica 'osne.

29

2.*truktura drustva u XVI st. H,182-183 'i5 od najsat. !remena do danas)smansla drzava postovala je serijat. % prvo vijeme zakonodavna i upravna vlast je bila u rukama uleme. 'ajazit " je bio prvi sultan koji je preduzeo administrativne mjere, zaveo katastarske i poreske registre ,de$tere- sa ciljem da $isskalni sistem i $inancijska politika sluze povecanju prihoda. <a udaru kriticara nasla se odluka o usvajanju ustanove kul Nrobova. .ijelokupna drustvena struktura se dijelila na samo dvije klase # raju i askerC pri tome je raja stanovnistvo, bez obzira na kon$esionalnu pripadnost, a asker vojnicka klasa. % toku ! st. )smanlije su primili u vojnicku klasu na hiljade krscanskih konjanika. Poseban status davao se grupama stanovnistva koji se nazivaju oprostena raja ,6ua$- . /vako ko je hti prijeci iz klase obicnog stanovnistva u vojnicku klasu morao je dobiti posebnu povelju,tj berat. <ajstariji poznati spomen muslimanske raje u 'osni nalazi se u kanunnami 7vornickog sandzaka iz 149>. godine. % samoj spahijskoj organizaciji najveci ugled imali su zaimi ili begovi. 6edju jenicerima age i serdari, a po tvrdjavama dizdari i kapetani. 7a izdrzavanje bosanskih vezira i drugih drzavnih sluzbenika placao se taksti Nporez. Pored spahija u $eudalnu vojsku su ulazili i akindzije, koji subili oslobodjeni poreza. (ao vojni red akindzije su raspusteni 14:4. godine,po odluci vel. !ezira /inan-pase, nakon sto su pretrpjeli vojni poraz u !laskoj. <a mjesto akindzija dolaze delije. /tajacu vojsku cinili su jenicerski i artiljerijski korpus. 2.A"rarne prilike u XVIII st. )d pocetka !""" st. obaveze seljaka prema drzavi su drasticno uvecane, najetezi su bili nameti u korist upravnika provincija, u 'osni nazvani taksit. /labljene centralne vlasti najvise se osjecalo u 'osni i to medju seljackim stanovnistvom. Porta je povecavala naturalna potrazivanja, st ce vremenom rezultirati opcim pobunama bosnjackog stanovnistva u prvoj pol. !""" st.,, seljaka, sitnih spahija, gradjana i uleme. Agrarni odnosi u cijeloj @umeliji, a samim tim i u 'osni zasnivali su se na vlasti drzave nad zemljom. "zuzetak su bili samo mulkovi ,privatno vlasnistvo- i vaku$i. &rzava je mirijsku ,sultanovo dobro, drzavna zemlja- zemlju ustupala obradjivacima uz uslov da plate tapiju. +apija je obradjivacu osiguravala nesmetanu obradu, sve dok ispunjava obavezu placanja tapije tj D placa poreze drzavi, odnosno u ovom slucaju spahiji kojem je drzava ustupila zemlju na uzivanje, uz uslov da vrsi vojnu i administrativnu sluzbu. +apija je obradjivacu obezbjedjivala pravo da njegova porodica naslijedi njegov posjed, ali opet uz uslov placanj tapijske pristojbe.% 'osni se zemljisni posjed davan uz tapiju zavao bastina, ako su ga obradjivali krscani, a ci$t ,ci$luk- ako su ga obradjivali muslimani. .i$luk i bastina su se razlikovali po placanju licnog poreza obradjivaca. 7a bastinu on je iznosio 24 akci, a za ci$luk 22 akce. 'astina i ci$luk su u svakom pogledu bili mobilni, a samim tim i bastinik i ci$cija su bili mobilni. )bradjivac zemlje je tapijom raspolagao kao svojim vlasnistvom, mogao ju je prodati, pokloniti, jedino nije mogao uvaku$iti tapiju. Postojala je objektivna mogucnost da rajetin da drugome da obradjuje njegovu zemlju, a da pri tom sacuva svoju tapiju. <aravno ispunjavanje obaveza prema drzavi ili spahiji je bilo primarno obavezno. %pravo je tu stvaran prostor da se, izmedju drzave ,spahije- i stvarnog obradjivaca ili nominalnog nosioca tapije, ubaci trece lice i da vremenom stvarni obradjivac bude iskljucen iz prava uzivanja zemlje. +ako se u okvirima timarsko-spahijskog sistema razvijao 24Ostem24 ci$lucenja. .i$lucki odnosi su u temelju remetili 24Ostem tapija. )snovni agrarni sOstem zasnovan na vlasti mirije nazemlji 24Ost tapijskom pravu obradjivaca zemlje, sam je po sebi pruzao mogucnost da se kao njegova suprotnost pojavi novi agrarni sOstem, pogotovo u ovo vrijeme kad je moc drzave bila oslabila i kada nije u punoj mjeri mogla da zastiti osnovne institucijej cjelokupnog drzavnog ustrojstva, pa samim tim ni agrarnih odnosa. <aime, tapija kao document kojim se dokazivalo pravo uzivanja zemlje bila je pravno prenosiva s jednog lica na drugo, ne uzimajuci u obzir nasljedjivanje, tapija se mogla prodati ili uzurpirati na razne nacine. % nasoj historiogra$iji pitanje agrarnih odnosa za period od !""" st. pa dalje, iskljucivo se promatra kroz ci$lucki sistem, kao da je on bio dominirajuci, gotovo jedini agrarni odnos u 'osni. <aime, ci$lucki odnosi nisu bili jedini zemljisni odnosi, niti su bili dominirajuci u 'osni. (lasicni agrarni sistem propada zahvaljujuci vlastitoj unutrasnjoj izivljenosti.!ojne strukture kao nosioci sistema okrecu se gradjanskoj ideji i misli, po pitanju svojih obaveza i vojnih duznosti, ali konsekventno pridrzavaju svoja prava u pogladu vlasti i ekonomskih privilegija asker klase. +ako dolazi do re$orme vladajuceg asker sloja, koji postaje pristupacan za dobrostojece i imucnije gradjane.

24

7naci klasicni timarsko-spahijski sOstem zapada u dekadenciju a zamjenjuje ga novonastajuci civilni sOstem, nazivan ci$lucki sisitem. <ova klasa grdjanstva, nastala na promjenjenim agrarnim normama, bice nositelj drustvenih promjena u 'osni u " " podstrekac gradjanskih teznji u pokretu za Autonomiju 'osne 1>31-1>32 godine. 3.Bosansko-os!anski odnosi do 1)#3.". /o-radjeno ranije0

1.Bosanski sand%ak u XVI.st. Propast -osansko" kraljevstva i osnivanje -osansko" sand%aka.<akon pada despotovine sljedeci cilj osmanskih osvajanja bilo bosansko kraljevstvo.Povode za osmansku vojnu akciju protiv 'osne dao je sam kralj,prvo prihvativsi da bude okrunjen papskom krunom u =ajcu 1931.g.,a zatim otkazavsi dati danak sultanu 1932.g.Pomoc je trazio na sve strane,ali ona nije stizala.<a koncu se kralj odlucio zatraziti primirje sa Portom na 14. godina,ali bilo je kasno,jer su osmanske vojne pripreme vec bile u tjeku.&a bi svoj plan u 'osni lakse izveli,)smanlije su obecali kraljevim poslanicima primirje,a odmah za tim su krenuli na 'osnu i tako preduhitrili pripreme za odbranu.Prvo su obezbjedili vojnicke akcije preko &unava i /ave,stalno vrseci manevre u %garskoj,s ciljem da onemoguce slanje pomoci 'osni,a sa druge strane je sam Isa2beg Is(akovic predvodio odrede svoga krajista u pohodu na hercegove zemlje,podrzavajuci pri tome hercegovog sina Vladislava da se i sa juzne strane onemoguci pomoc 'osni.)snovica osmanske vojske ja preko /koplja,(osova i /jenice presla &rinu i u pocetkom maja 1933.g.bez otpora presla zemlje -avlovica i 6ovacevica prodiruci ka centralnim predjelima 'osne.Pavlovici i (ovacevici nisu pruzili vojni otpor vjerujuci u netom sklopljeno primirje.<a redu je bio utvrjeni 'obovac koji je opsjednut 28. a predat 23.maja.Vojvoda :adak,zapovjednik odbrane,je predao grad,prihvativsi izvjesna obecanja osmanske strane./ultan je zatim preko !isokog udario na +ravnik,a potom i na =ajce,koje se predalo bez borbe.(ralj je bjezeci se sklonio u utvrdjeni grad (ljuc,gdje ga je sa prethodnicom sultanove vojske opsjedao 7a(mut2&asa .nakon 9. dana stupili su u pregovore,zajamcivsi pri tom kralju zivot i slobodu u zamjenu za tvrdi (ljuc.7ajedno sa svojim stricem :adivojem,kralj se predao nako cega je odveden sultanu u =ajce./ultan ga je prinudio da izda naredbu svojim kastelanima da preda gradove.<akon sto je izvrsio sultanov ultimatum %bio je &ogubljen zajedno sa -avlovicem i 6ovacevicem.+ako je zapecacena sudbina bosanskog kraljevstva.Prisiljen gladju svoje vojske i stoke,sultan se sredinom juna 1933.g. sa glavninom svojih snaga povukao iz 'osne,vrativsi se istim putem kojim je i dosao.)d osvojenih zemalja bosanskog kralja,oblasti Pavlovica i (ovacevica i okupiranog dijela hercegove zemlje osnovani su vilajeti,kojima su prikljuceni vilajeti u @askoj i 'osni,tako je od tog teritorija osnovan bosanski sandzak ukljucen u sastav rumelijskog ejaleta ,pasaluka, beglerbegluka, C--.<ajpouzdaniji izvor o osnivanju bosanskog sandzaka daje nam licni sultanov savremenik,pratioc na pohodima i biogra$ Dursun2beg.)n govori da su pokorena 9. vilajeta,da su postavljeni sandzakbeg i kadije,a u rudnike emini,te da je raji nametnuta serijatska glavarina,dzizija-.Prvim sandzakbegom bosanskog sandzaka imenovan je 7e(med2beg 7inetovic,koji je do tada obnasao duznost smederevskog sandzakbega.Prvo sjediste sandzakbega bosanskog sandzaka bilo je u =ajcu do jeseni 1933.g.zatim je preneseno u /arajevo.Prvobitnu teritoriju bosanskog sandzaka cinili su # 3. vilajeta u staroj @askoj,vilajet 5odidjed ili saraO-ovasi,vilajet !isegrad,zemle Pavlovica,bosanskog kralja i (ovacevica,dio hercegovih zemalja,najvjerovatnije grad 'orovac u <eretvi. )dmah nakon sultanovog povlacenja herceg je preduzeo aciju povrata svojih zemalja,u cemu je gotovo potpuno uspio u ljeto 1933.g. 7adjari i 7lecani su na nagovor pape 12. :. 1933. g. sklopili vojni savez protiv sultana.Protuo$anziva saveznika pocela je u oktobru 1933. g. %garska vojska predvodjena kraljem 7atijasem provalila je na dva mjesta preko /ave..ilj su bili (ljuc i =ajce./a juga su (erceg 8tje&an Vukcic 6osaca i njegovi sinovi,Vladislav i Vlatko,vrseci vojne akcije na podrucju @ame,Prozora,!esele /traze i ?ivna,tako podupirali ugarsku akciju na sjeveru./a drge strane,hercegov sin,!latko je u ime 6lecana,osvojio :. gradova u oblastima Pavlovica i (ovacevica,priblizivsi se /rebrenici.%gri su opsjedali =ajce od sredine oktobra do 23. decembra,tada se predala posada od 938. vojnika,koji su zatim stupili kraljevu sluzbu.%garski kralj je uspio osvojiti na koncu 2>. utvrdjenih gradova u 'osni. &a ne bi potpuno izgubio 'osnu sultan se u proljece 1939.g. vratio s ciljem da preotme =ajce.)psada je zapocela 12.jula a trajala je sve do 22.augusta.<euspjevsi preoteti =ajce 7e(med II. ;ati( se povukao.<akon toga je ugarski kralj 7atija 6orvin sabi dao za cilj uspostavljanje odbrambene linije od 'eograda do =ajca.% okviru tog cilja morao je zaposjesti tzv. kljuc &rine ,tj 7vornik.Pri tome su %gri zauzeli

23

/rebrenik,ali ne i sam 7vornik.<akon toga 6atija (orvin je od osvojenih teritorija u 'osni obrazovao dvije banovime jajacku i srebrenicku,koje su zajedno sa macvanskom#sabackom$ cinile liniju odbane prema )smanskom .arstvu. +ako je akcijama ugarskog kralja i hercega i njegovih sinova teritorija bosanskog sandzaka vec u prvim mjesecim znatno smanjena i svedena na centralnu i istocnu 'osnu.+ada je izmedju bosanskog sandzaka i ugarskih banovina postojao vrlo sirok pojas nicije zemlje, na cjoj su teritoriji osmanlije ustupili 3. gradova bosanskom kralju 7atiji,kojeg su sami imenovali,pa je i to obnovljeno bosansko kraljevstvo bilo stvoreno na racun teritorija bosanskog sandzaka. HHHPitanje sjedista sand%ak-e"ova -osansko" sand%aka u XVI.st. Poznato je da sandzakbezi bosanskog sandzaka nisu uvijek imali sluzbeno sjediste u istom mjestu. Husrev2beg 4 2"<)"5 je sigurno rezidirao u /arajevu,a njegov nasljednik Ulma2beg 4&asa5 4"<)"2"<<'5 je,smatra se, rezidirao u /arajevu,iako je najcesce boravio van grada. "ma citav niz dokumenata iz kojih se vidi da su sandzakbezi bosanskog sandzaka u dr.pol. !".st. rezidirali u 'anjaluci,samo se ne zna tacno kada je 'anjaluka postala njihova zvanicna rezidencija. /matra se da je administrativno i politicko sjediste bosanskog sandzaka,iz /arajeva u 'anjaluku, preneseno za vrijeme kada je na mjestu bosanskog sandzakbega bio 8ofi 7e(med2&asa4"<<'2"<<*5. )dmah na pocetku svoje uprave udario je temelje izgradnji 'anjaluke.Prvi jasan i siguran dokaz da je 'anjaluka zvanicna rezidencija bosanskih sandzakbegova imamo tek 3.juna 1>#3.". kada 6ara Osman28a(2beg 8kender&asic u pismu caru 6aksimilijanu navodi 'anjaluku kao svoj makam ,rezidenciju- ,a njegov prethodnik 7alkoc2beg 6araosmanovic 4decembar "<<*2a&ril "<,$5 redovno je boravio u 'anjaluci,kad god nije bio na ratistu. ;er(ad2beg 8okolovic 4"<*)2"<=+95 kao sandzakbeg bosanskog sandzaka skoro je citavo to vrijeme zivio u 'anjaluci.%pravo iz 'anjaluke je preduzimao mnogobrojne provale i osvajacke akcije prema 5rvatskoj.6oglo bi se ustvrditi da je pomjeranje sjedista zavisilo od ratnih prilika na granicnom podrucju i osvajackih planova )smanskog carstva./andzakbezi su imali obavezu obilaziti svoje podrucje i po potrebi boraviti u raznim mjestima svoga sandzaka, odnosno pasaluka.Po podizanju zaduzbina,takodjer ne mozemo donositi zakljucak o njihovom sjedistu,iz razloga sto su zaduzbine podizali diljem zemlje,u svim onim mjestima u kojima se javljala potreba,te iz raznih vojnih,odbrambenih,politickih i demogra$skih strateskih znacaja. Pocetkom dr.pol. !".st.,dok je jos trajalo primirje sa zapadnim i sjevernim susjedima, osmanlije su preduzeli naseljavanje i utvrdjivanje vaznijih naselja ?ike.7atim su osvajanja nastavljena u pravcu /lavonije,pri cemu se bosanski sandzak znatno teritorijalno prosirivao,a samim tim granica se udaljavala od sredista iz kojeg se upravljalo vojskom./toga se javljala potreba pomjeranja sjedista,u ovom slucaju iz /arajeva u 'anjaluku,sto se de$initivno dogodilo poslije 1>>).".,a prije 1>#3.". *a vojnicki! napredovanje! ide i po!jeranje "lavno" sredista Bosansko" sand%aka i% *arajeva u Banju :uku /oko 1>>)."0. &a su pri tome glavnu ulogu odigrali osvajacki planovi,vidi se po akcijama koje su odmah po tome uslijedile.7vanicno sjediste sandzakbegova bosanskog sandzaka ostalo je u 'anjaluci sve do osnivanja bosanskog pasaluka u ljeto H1>'4.". 2.Bosanski ejalet u Becko! ratu 1#'3-1#$$ *odinu dana prije izbijanja !elikog beckog rata gradjani /arajeva bunili su se protiv lokalne uprave. )tvorena pobuna je podignuta zbog nezakonitih ubiranja vanrednih poreza sirom 'osne. %akon sto je poljski kralj >an 8obieski pobijedio osmansku vojsku pod Becom "$. se&tembra ",=' odmah je potom car ponudio sklapanje mira koje je sultan odbio. &im sultanovim odbijanjem zapoceo je dugi trinaestogodisnji rat. '()*. godine oformljena je 8v. ?iga #Austrija !enecija +oljska i papa$. @ezultat poraza pod 'ecom potakao je ustanak u sjev. &almaciji 13>3. god. %stanici zauzimaju /kradin, (arin, !ranu, 'enkovac i )brovac, )smanlijama tu ostaju samo (nin i /inj. 13>9. zapocinje venecijjanska agitacija pravoslavnog i katolickog stanovnistva. 5ajducki odredi pocinju svoju vojnu djelatnost svakodnevno napadajuci osmanska utvrdjenja. %skoro *lamoc, *racac, okolinu (nina i /inja, hajduci plackaju. Hrvatski -an Bakac 2rdedi upada iplacka 'os. &ubicu i zatim se povlaci, da bi se uskoro opet pojavio u 'osanskoj krajini sa vojnim pojacanjima nastavljajuci pljacku okolnih naselja. Porta opoziva bos. <amjesnika s!an-pasu Herce"ovca i postavlja 5unduk <ustafupasu. )n uspjeva stabilizovati $ront i odnijeti pobjedu nad mlecima i hajducima kod /inja 13>4. godine. +u se istakao hajducki vodja *tojan Bankovic. , ovo vrjieme glavno ratiste je bio ugarski front gdje su osmanske trupe trpjele teske poraze sto je rezultiralo gubitkom Budima -. septembra '()(.

22

7a 'osanski ejalet najzesce borbe su se vodile na granici prema 6letackoj republici. 6lecani uz pomoc hajduka osvajaju /inj 13>3. g. , adozivljavaju manji poraz kod /toca 13>2. g., da bi uskoro potom zauzeli 5erceg-<ovi. Porta smjenjuje bos. <amjesnika <e+!ed-pasu Alta"icaC imenovavsi ga potom zapovjednikom (nina. &a bi osvetio svoju uvrijedjenu sujetu, 6ehmed-pasa predaje (nin u ruke 6lecana, pri cemu biva zarobljen. 7adobivanjem kontrole nad sinjskom i kninskom tvrdjavom 6lecani su strateski utvrdili polozaj u ovom dijelu 'os. ;jaleta i kao rezultat toga osvojili su jos manji broj okolnih palanki toga kraja. +orazi u ,garskoj nagnali su stanovnistvo i osmansku vojsku na povlacenje prema Slavoniji gdje se i ratne aktivnosti prenose. ;ra ?uka Ibrisimovic uspjeva zauzeti najveci dio Slavonije potisnuvsi osmansku vojsku ka Savi. %skoro habsburske cete osvajaju sjev. 'osnu sa &erventom, a !ark"rof :udvi" Badenski opkoljava i zauzima 7vornik 13>:. godine. <ovi bos. <amjesnik (opal Husein-pasa nanosi poraz habsburskim trupama kod !isegrada. /a druge strane austrijske cete i hajducki odredi osvajaju svu ?iku i (rbavu. +u se istakao pop <arko <esic. 13:8. godine @i%van-a"a .enkovic mobilizuja krajisnike s ciljem da preosvoji ?iku i (rbavu. "stovremeno je *tojan Bankovic upao do @ame sa svojim cetama i na povrtku iz toga kraja sa sobom je poveo oko 988 katolickih porodica. % isto to vrijeme bos. namjesnik Husein-pasa upada se vecom vojskom u /lavoniju i opsjeda )sijek, usljed vremenskih nepogodnosi vraca se neobavljena posla u 'anju ?uku preko zima da bi na proljece uspio u vecij akciji osvojiti <ovi, &ubicu ,=asenovac i /okol. +ime je krunisao svoje cetverogodisnje namjesnikovanje. Porta i ovom prilikom bez ikakvih povoda pocetkom 13:1. godine smjenjuje sposobnog vezira 5usein-pasu, imenovavsi pri tom za bos. namjesnika ,bivseg temisvarskog valiju ,%afer-pasu Buljuka. !ecih pomijeranja i sukoba nije bilo do 13:3. godine kada +rvatski -an Ada! Bocan upada u 'os. krajinu. ,%afer-pasa sa vojskom podje mu u susret i dodje do bitke kod 'os. &ubice, gdje 'osnjaci pretrpjese poraz, nakon kojeg carska vojska ponovo osvoji <ovi, (rupu, !eliku (ladusu i druga manja mjesta, pri tom je muslimansko stanovnistvo iz ovih krajeva izbjeglo i naselili okolinu =ajca. /aznavsi za poraze, Porta smjenjuje ,%afer-pasu i na mjesto novoga bosanskog valije postavlja <e+!ed-pasu Korcu, koji je za vrijeme namjesnikovanja 5usein-pase +opala bio njegov cehaja ,zamjenik-. 13:9. 6lecani zauzimaju *abelu, +rebinje i Popovo Polje. 6letacke snage 13:4. godine prodiru duboko u unutrasnjost doprijevsi do srednje 'osne nadomak !itovlja. 6letacke cete u ovom pohodu predvodili su zapovjednici PetrasC Bankovic i Vuckovic, 6ehmed-pasa (orca kod !itovlje odnosi veliku pobjedu, pri cemu dvojica mletackih zapovjednika pogibaju, a Petras biva zarobljen i skupo otkupljen od strane 6lecana. %skoro 6lecani dozivjese poraz kod @avnog u 5ercegovini i kod (upresa. , godini '(.(. vojska iz Bos. /jaleta je pod komandom sultana 7ustafe II 4",@<2"*+'5 ratovala u ,garskoj. , Bosni je vladao prividan mir. 13:2. godine zapoceli su planovi u 'ecu za osvajanje 'ihaca. Planove su razvijali princ 2u"en *avojskiC +rvatski -an Ada! Bocan i karlovacki "eneral"rof Karlo Auersper". 'ihac je bio kljuc za dalja teritorijalna osvajanja u 'os. ;jaletu. 7a ovaj plan sazna bosanski valija ,namjesnik<e+!ed-pasa Korca i posla u 'ihac vece vojne snaga i svoga ce+aju *ari A+!ed-pasu da ucvrste gradsku odbranu. Austrijska vojska, predvodjena Auerspergom se pred gradskim zidinama pojavi :. juna 13:2 godine. 7apoese zestoki topovski napadi na grad koji se nakon visednevne opsade uspijeva oduprijeti, stavise 2>. juna dodje do kontranapada sto austrijance natjera u bjeg. <a povratku austrijanci razirise @ipac i "zacic. 3irli *!ail-pasa nanosi poraz 6lecanima na (upresu. "". se&tembra dodje do Bitke kod 8ente. 0dje Austrijanci predvodjeni &rincom 0ugenom 8avojskim nanijese veliki poraz osmanskoj vojsci . <a vijest o teskom porazu, bosanski valija <e+!ed-pasa Korca se razbolje i umrje, a Porta za imenova novim valijom, njegovog cehaju *ari A+!ed-pasu, pobjednika kod 'ihaca. /aznavsi za smrt 6ehmed-pasa (orce, princ 2u"en pripremi plan napada na srednju Bosnu. /a 3.888 ljudi koje je okupio kod )sijeka predje /avu kod 'os. 'roda i bez veceg otpora osvoji &obij i 6aglaj. 7eleci izbjeci vece sukoge, habsburska vojska zaobilaznim putem dodje do !randuka, gdje pobijedi bosanske odrede koji je pokusasa zaustaviti. %brzanim larsim dodjose do !isokog i u selu 6ostre zaustavise se radi odmora. "z okolice !isokog princ uputi pismo /arajlijama u kojem trazi njihovu

2>

predaju grada, zauzvrat im dajuci garancije jihove licne i imovinske sigurnosti, zaprijetvsi pokoljem i spaljivanjem grada. <e dobivsi pozitiva odgovor, carske cete 23. oktobra krenuse iz !isokog u pravcu /arajeva. &io vojske se rasporedi po okolnim kotama ,(osevsko 'rdo-, adio vojske upade u grad 29. oktobra, opljacka ga i popali. *radjani /arajeva spas su potarzili u okolnoj tvrdjavi, ne pruzajuci napadacu nikakav otpor. +o je olaksalo carskoj vojsce da bez gotovo ikakvih gubitaka u ljudstvu i materijalu, osvoje i spale najveci i njaljepsi grad 'osanskog ejaleta. 29. oktobra 13:2 izgorio je gotovo citav seher. +om prilikom su izgorjele ili ostecene sve sarajevske dzamije. Posto ga je zima zatekla princ se 24. oktobra odluci povuci iz spaljenog grada. /a carskom vojskom, prema nekim izvjestajim krenulo je oko 98.888 krscana koji su na povratku spalili vise muslimanskih imanja. 4. novembra Austrijska je vojska presla /avu ne zadrzavsi ni jedno osvojeno mjesto u dolini rijeke 'osne. Posljednja bitka zaracenih drzava vodila se na tlu 'osanskog ejaleta kod /toca. (rajem decembra 13:2 6lecani iznenada napadose /tolac, koji se i pored izdaje jednog od vratara tvrdjave uspjesno odbrani i natjera neprijatelja u povlacenje. Porta novim namjesnikom imenova <ustafu-pasu ,alta-anaC a *ari A+!ed-pasu imenova hercegovackim sandzakbegom. " dok je 6usta$a-pasa uspjesno ratovao od poteza 'osanske krajine pa sve do <evesinjskog polja, po &almaciji, ?iki i (rbavi, na Porti odlucise da ga smjene i postavise za novog namjesnika 1ose Halil-pasu. 7a vrijeme njegova namjesnistva 'osnom dodje do sklapanja mirovnih ugovora u *rije!ski! Karlovci!a. 2#. januara 1#$$ sa Austrijo! i &. fe-ruara 1#$$ sa Venecijo!.H (arlovackim mirovnim ugovorom oznacene su granice 'osanskog ejaleta koje su isle rijekama /avom i %nom, na jugu gotovo istovjetno danasnjim granicama 'i5 i 5rvatske. (arlovackim mirom 'osanski ejalet je izgubio gotovo cijeli .ernicki, Pozeski i ?icki, te dijelove (liskog i 5ercegovackog sandzaka. 3.*eoska or"ani%acija /polo%aj seosko" stanovnistva0 u XVIII.st. /-une i ustanci u XVIII st.0 !ec s kraja !"" st., a posebno od pocetka !""" st. obaveze seljaka prema drzavi su drasticno uvecane. %sljed nezadovoljstva dolazi do povecanog povezivanja stanovnistva. /eljaku su posebno tesko padali nameti u korist upravnika provincija. % 'osni je u narodu ovaj namet bio poznat pod nazivom taksit. !ec krajem !"" st. tacnije 1#'2. godine seljaci sarajevsko" kadiluka su se usprotivili placanju globe. % velikom briju su upali u /arajevo i provalili u sud, pri tom ubivsi mulu i naiba. Po-una je u"usena i pogubljeno je 1) seljaka. +okom !"" st. seljaci sarajevskog kadiluka optereceni raznim dadzbinama bune se protiv lokalne vlasti i sudstva. /a slabljenjem centralne osmanske vlasti i smanjivanjem njenih materijalnih prihoda, rasla su novcana i materijalna portazivanja Porte prema provincijama. 5er!ano! sultana A+!eda III i% 1&24 "odine , stanovnistvo 'osanskog ejaleta bilo je, imdadi N hazariOom materijalnim i novcanim sredstvima, du%no da i%dr%ava ve%ira nje"ovu pratnjuC te lokalne i vojno-ad!inistrativne funkcionere. )ve obaveze imale su za posljedicu jaci otpor bosnjackih seljaka, sitnih spahija, dijela gradskog stanovnstva i uleme. )vakvo stanje je rezultiralo pojavom da zivot u gradu postaje mnogo primamljiviji od ozdrzavanja porodice na zemljisnim posjedima. Prve veci iozbiljnije pobune dogodile su se pocetkom !""" st., ao njima je Portu obavjestavao bivsi mutessari$ 5ercegovackog sandzaka 6usta$a 1&11 godine. &aleko ozbiljniji nemiri u !ostarsko! i kadiluci!a 5ercegovackog sandzaka izbili su 1&3> godine. %slijed Austro-osmanskog rata, ti nemiri su za krace vrijeme zamrznuti. 6edjutim nezadovoljstvo naroda, osiromasivanjem i nametanjem raznih poreza, te oholo ponasanje i uzurpacija vlasti od strane pojedinaca i manjig grupa, kul!inirali su u po-una!a 1&)& i 1&>& "odine u 'osanskom ejaletu. +ih godina je u /arajevu, bas kao i u drugim *radovima i kasabama vladala velika anar+ija i postovala se rijec jace"a. Pobunjenici u *arajevu otkazuju poslusnost svojim nadredjenim starjesinama nastojeci da izbjegnu oporezivanje naroda u korist bosanskog vezira i baveci se ozbiljno mislju da for!iraju seljacko-"radske !ilicije po u"ledu na jenicere. Pobunjenici su s!jenjivali sultanove starjesine i na mjesto jih postavljali su svoje ljude. Prema zamislima vodja pobune, novo! vojno! or"ani%acijo! trebalo je da budu obuhvaceni svi vojni rodovi na celu sa serdari!a i -aseskija!a. Pored 6ostara, /arajeva i drugih mjesta, do bune seljaka 'osnjaka doslo je 1&)& godine i u tu%lansko! kadiluku. <jih su podrzavali tu%lanski kapetan ,ervisC kadija A-dura+!an ef. <e+re!icC !ula s!an i dr. u"ledne licnosti

2:

tuzlanskog kadiluka i kapetanje. &o slicne pobune doslo je i u seli!a oko (esnja. !odja pobune bio je A-dura+!an <u+are!ija. /koro deset "odina u /arajevu su glavnu rijec vodili pobunjenici iz pojedinih uglednih porodica. )ni su negirali postojece drzavne institucije i odbijali su primati naredjenja bosankih vezira. % tome su se isticali -raca <oriciC Paso i I-ra+i!-a"aC te <e+!ed-a"a Halil-asic. )ni su svojim samovoljnim i bahatim ponasanjem izazvali nezadovoljstvo i kod ranijih pristalica pobune, pa su bez nekog velikog otpora gradjanstva 1&#> "odine i u-ijeni. % jednom od redovnih sukoba sa sultanovom vojskom poginuo je i A-dura+!an <u+are!ija. % vracanju reda, mira, poretka i autoriteta drzavne vlasti, glavnu ulogu je odigrao odlucni 7e(med2&asa 6ukavica, koji je u tri navrata od "*<$ do "*,$ godine bio na &olozaju vezira Bosanskog ejaleta . 'ez obzira na unutrasnje pobune, 'osnjaci su cuvali integritet bosanskih granica 'osanskog ejaleta i samim tim i )sm. carstva. (ada je 1&'4 godine stogao sultanov $erman po kojem se Austriji trebalo predati Pounje u (rajini, tadasnji -osanski ve%ir je kategoricno odbio $rman rijecima # AI glavu cu svoju dati% a kamena jednoga nedam#. 1.Vlaska or"ani%acijaGGG/avanCovca 12.akci !lasi stocari su bili slobodni seljaci naseljeni uglavnom na carskom ili sandzakbegovom hasu. /tocarstvo im je bilo glavno zanimanje i bili su cesto koristeni kao ljudski $aktor nomadskih karakteristika u planskom naseljavanju koje je reziralo )... Populacijski najrasprostranjeniji u nasoj zemlji bili su u 5ercegovini. 7ivjeli su u svojim dzematima, u kojima su vlaske starjesine Nknezovi. !laski vojnuci cuvali su i poneku tvrdjavu i pokoja mjesta. % 5ercegovackom sandzaku osmanski izvori spominju vlaske starjesine tek u potkraj ! i poc. !" st. %smanlije su ih cesto uzimali za neke vojne poslove, obavljali su i kiridzijske poslive i prenosili vijest i pismeno obavjestavali vlasti i pojedince. 6edju vlasima je bilo i trgovaca stokom. *lavni opskrbljivac &ubrovnika stokom bili su hercegovacki vlasi. @azlog njihova naseljavanja u 5ercegovini moze se traziti i u tome sto je vlaskoj stoci za prehranu bila neophodna sol, kojom se najvise u cijelom )... trgovalo bas u okolini &ubrovnika. +u se moze traziti jedan egzistencijalnoprakticni razlog naseljavanja vlaha najvecim dijelom u 5ercegovini Nblizina opskrbe solju, &ubrovnik. Prilikom svakog pomijeranja pomijerane su i velike skupine vlaha. !ojnucki red je nastao od vlaha vojnuka koji su konjusarsku i karavansku sluzbu obavljali u 6akedoniji i 'ugarskoj. )ni su bili odlucujuci element u naseljavanju pustih zemalja, u odbrani strateskih tacaka i u cuvanju klanaca, puteva, velikih utvrda. % najvecem dijelu istocne, centralne i zapadne 'osne i u dijelovima 5ercegovini bilo je naseljeno zemloradnicko stanovnistvo, tj. raja. % krajevima istocne i zapadne 5ercegovine, u dijelovima (liskog sandzaka, kao i dijelovima 'osanske krajine, veliki dio raje imao je status stocara tj. vlaha. Poreski gledano vlasi su uzivali izvjesne povlastice, spadali su u skupinu poreznika $ilurdzija, bili su obavezni platiti dukat godisnje. )rganizacijski gledano, takodjer su uzivali neku vrstu autonomnog polozoja koja se ogledala u samostalnoj unutrasnjoj organizaciji vlaha, nazivanoj vlaska samouprava. !laska naselja nazivana su katuni, ana celu svakog katuna nalazio se vlaski knez, od ostalih u hijerarhijskoj organizaciji isticali su se primicuri. 7a povlasteni polozaj bili su duzni sultanu davati odredjeni broj ratnika za vojne pohode. !lasi naseljeni u pogranicnim oblastima davali su manje iznose od $ilurije, jer su vrsili izvjesne vojne djelatnosti, bili su u $unkciji granicara. /a sirenjem granica )... dolazilo je i do pomjeranja vlaskog elementa u novoosvojene krajeve, u potrazi za boljim ispasama i boljim uslovima zivota. (rajem ! st. vlasima je naseljena sjeveroistocna 'osna prema /rebrenickoj banovini. Poslije pada =ajacke banovine njihovo naseljavanje su usmjerava i prema sjeveru i zapadu. 2.9astanak i ra%voj *arajeva /1rareva d%a!ija i *araj- vasiCIsak--e" IsakovicI*kenderpasaIHadu! Baku--pasaKr-avI-itka Isa--e" Is+akovic --- )d 193:.g.,sa malim prekidima 19931999.g.,pa do 1933. g. krajisnik /kopskog krajista,kome je pripadalo i 'osansko krajiste bio je "sa-beg "shakovic.<jegov otac je takodjer bio krajisnik /kopskog krajista.7na se da je bio oslobodjeni rob."sabeg "sakovic je bio veliki dobrotvor i vojskovodja,sto mozemo vidjeti iz njegove vaku$name.Poslije osnivanja 'osanskog krajista,o cemu nas izvjestava &ursun-beg,licni pratilac sultana 6ehmeda 0atiha,"sa-beg je cijelu godinu proveo ratujuci.<akon toga imenovan je za bosanskog sandzakbega,umjesto 6ehmed-bega 6inetovica,prvog namjesnika novoosnovanog sandzaka./arajevo je postalo sjediste tog sandzaka,za cije osnivanje je vezano ime "sa-bega "shakovica.

38

Po naredjenju sultana 6ehmeda 0atiha jos 1942.g. "sa-beg je podigao .arevu dzamiju. "nace, vecina prvih dzamiijau 'osni,nakon kojih je zapocinjalo urbano $ormiranje gradova,nastajale su na inicijativu drzave,odnosno samog sultana.isa-beg je sagradio i dvor N /araO,koji se nalazio u blizini (onaka N posljenje rezidencje bosanskih vezira,po kome je grad dobio svoje i ime /arajevo.<aziv /araOovasi,polje oko dvora-,javlja se prvi put 1944.g. u popisu "sa-bega "shakovica.+o upucuje da je dvor vec tada podignut." /araO i .areva dzamija,nastali su prije 1932.g.,kada je napisana vaku$nama "sabega "shakovica.%rbano $ormiranje grada /arajeva zapoceto je osnivanjem "sa-begovih zaduzbina,vaku$a-&o tada je /arajevo bilo naselje ili trgoviste , %tornik , /taro +rgoviste , /tara !aros -,od tada postaje grad. /toga se 1932.g.uzima kao godina osnivanja grada /arajeva..entar "sabegovog /arajeva nalazio sa na potezu izmedju 'endbase i 'ascarsije.)n je to zemljiste otkupio od ranijih vlasnika,i kao poklonik dervisa,tu je sagradio tekiju,koja se nalazila na mjestu danasnje benzinske pumpe na 'endbasi.6alo nize,na 'ascarsiji,dao je podici han ,(olobara-,zatim most preko 6iljacke.<ovo naselje se $ormiralo oko tekije ihana,gdje se otvaraju mnogi ducani.+ako je "sa-beg postavio osnove privrednog centra,a podizanjem mosta omogucio je povezivanje najstarijeg naselja oko .areve dzamije sa novim privrednim centrom na drugoj obali 6iljacke."ako je podigao vise zaduzbina sirom )smanskog carstva,"sa-beg je ostao zapamcen po izgranji /arajeva i kao njegov utemeljivac./arajevo su nazivali cvijet medju gradovima .)stao je zapamcen i po odrzavanju i njegovanju dobrih odnosa sa &ubrovnikom."mao je tri sina i ukopan je najvjerovatnije u haremu .areve dzamije. 3.*vistovski !ir ).'.1&$1. /vistovskim mirom je okoncan &ubicki rat ,12>>-12:1-.&ubicki rat je ujedni i jedan od najtezih ratova koje je 'osna vodila stiteci sebe i granice )smanskog carstva.=aka austrijska vojska se rasporedila po granicama bosanskog ejaleta u brojnosti od oko 41.888 vojnika.)dbrana 'osanskog ejaleta je u &ubickom ratu spala gotovo u potpunosti na lokalno stanovnistvo.=edna velika zanimljivost je ta,da se tokom ovog rata koji je trajao oko tri godine na mjestu bosanskih namjesnika izvrsila smjena od cak 9. valije.+jekom cijelog rata postojao je problem mobilizacije stanovnistva u vojne redove.<esposobnost valija u rukovodjenju ejaletom utjecala je da se bosanski begovat organiziranije angazuje na planu rukovodjena ejaletom.Prta je tjekom cijelog rata ocekivala o$anzivnije angazovanje bosanske vojske,ali ni sama nije pruzala nikakvu logisticku niti vojnu pomoc.Posljednji po redu valija u &ubickom ratu, 5adzi /alih-pasa,je 12:8.g. sazvao sve kapetane i ajane i proglasio opcu mobilizaciju po kojoj je svaka kuca trebala dati po jednog za rat sposobnog muskarca.<akon toga zapocinje period zilavog i zestokog otpora 'osanaca na svim $rontovima.+o priznaje i austrijski gen. ?audon svojom izjavom o braniocima 'osne./mrt cara =osipa "". nagovjestila je smjenu vojne politike na 'eckom dvoru,politikom diplomacije i ubrzala je tjek mirovnih ugovora,pri cemu se u posrednickoj ulozi istakao prusku kralj 0ridrih !eliki.=ako je bitno istaci da je glavninu snaga otpora austrijskoj okupaciji cinilo domace civilno,a ne toliko vojno stanovnistvo. <iro! u *vistovu $.'.1&$1. -osanski pasaluk je izgubio .etin,?apac i /rb,te pojas zemljista ispod Pljesevice i oko Plitvickih jezera.Austrijanci su u ratu bili osvojili gradove &ubicu,<ovi i *radisku,ali su mirovnim ugovorom bili obavezani vratiti ih u sastav )sm.carstva,sto je izvrseno tek 12:2.<arednih godina i decenija stanovnici 'osanskog ejaleta su ratovali ne ratistima van 'osne i 5ercegovine. &o novih teritorijalnih i administrativnih promjena u sastavu bos.pasaluka nije dolazilo sve do Prvog srpskog ustanka 1>89. godine. 1.<ula-<ustafa BaseskijaGGG<apisavsi svoj ?jetopis 6.6.'aseskija nam je na taj nacin ponudio izvor za upoznavanje njegova zivota i rada.Pored imena koristio se i pseudonimom /evki.@odjen je u /arajevu u 6imar /inanovoj mahali 1231K32.g."zucavao je kazazki zanat i pohadjao je mekteb,gdje se isticao u ucenju pa je postao kal$a.%skoro je odustao od zanata i produzio je skolovanje u medresi,pa je 1242.g. postavljen za sibjan-mualima u mektebu kod 0erhadije dzamije.kasnije je obnasao duznosti imama i hatiba.1233.g. napusta mualimsku sluzbu i postaje pisar./astavljao je i pisao nepismenom svijetu pisma, molbe, zalbe, ugovore, potvrde,potpisivao ostavstine umrlih i drugo.% pocetku je iznajmljivao jedan mali ducan,a kasnije iznajmljuje veci.+o nam govori o unosnosti pisarskog zvanja./lusao je predavanja o serijatskom pravu i astronomiji,izucavao je i misticizam i stupio je u derviski red (aderija.% svom je ducanu pored pisarskih poslova poducavao ucenike medresa i druge arapskoj kaligra$iji i serijatskom nasljednom pravu.

31

)stavio nam je nesto podataka i o svojoj porodici.Prica o privatnom zivotu 6.6.'aseskije nalikuje na tragediju.)tac mu je umro dok je 6usta$a jos bio dijete,majka se nakon oceve smrti preudala.)zenio se vrlo mlad i do 122>.g. imao je devetero djece,od kojih je na zivotu te godine samo troje,deseto zensko dijete mu se rodilo 12>2.g..7naci imao je tri kceri i sina 6usta$u,kojega je poslao na izucavanje berberskog zanata./lijedece godine dvije mu kceri oboljevaju od kuge i umiru,tako mu ostaje samo sin 6usta$a i jedna kcer od ukupno desetero djece.<jih dvoje su nadzivjeli 6.6.'aseskiju. <ajveci dio svog zivota,gotovo cijeli proveo je zivecu i /arajevu u 6imar /inanovoj mahali. 12>1.g. otselio se sa porodicom u 7goscu kod (aknja i tu se bavio mualimskom duznoscu,ali vec sliijedece godine se vraca u /arajevo i nastavlja karijeru pisara.Ponovo je preuzeo i duznost imama 'uzadzica dzamije.1>81.g. dozivio je mozdani udar,kao i njegova majka 1222. g.<akon sto je obolio od mozdanog udara ipak je jos koji put ponesto bio u stanju pribiljeziti u svoj ?jetopis .<e utvrdjeno se smatra da je 6.6.'aseskija umro 1>. >. 1>8:. g. Pretpostavlja se da je saahranjen u mezarluku u 6imar /inanovoj mahali,ali mu se za tacnu lokaciju mezara jos ne zna. 2. s!ansko osvajanje Bosne )sanlije su iamli vjesto isplaniranu taktiku prilikom svojih osvajanja na 'alkanu.)ni su cesto prije osvojenja demonstrirali prvo diplomatsku,a zatim " vojnu snagu.(ao posrednici su imali obicaj da se mijesaju u unutrasnje prilike $eudalno rasparcanih balkanskih teritorijica,dok doticnog $eudalca ne bi doveli u vazalan status spram .arstva,a zatim u narednim decenijama bi osvojili tu oblast i prikljucili je .arstvu.<erijetko su poduzimali plackaske pohode koji su sezali do u dubinu neprijateljskog teritorija,a cesto su u medjusobnim sukobima zavadjenih $eudalaca igrali ulogu arbitra i na taj se nacin a$irmirali kao sve prisutna vojno diplomatska sila na 'alkanu. Prilkom osvajanja njacesce su napredovali putem dva dobro poznata historijska druma koji nose ime !ia ;gnatia i !ia 6ilitaris,!ia 6ilitaris je bio poznat jos kao i stambolski put. &ok je balkanske prostore potresalo opce $eudalno rasulo,)smansko carstvo je posjedovalo veliku vojnu snagu i strogo centralizovanu drzavnu vlast.Prilikom osvajanja 'osne, najznacajniju su ulogu odigrali dvojica sultana,6ehmed 0atih ,)svajac- i /ulejman !elicanstveni.6ehmed 0atih je osvojio dio 'osne 1933.g. i po njegovom naredjenu je pogubljen posljednji bosanski kralj /tjepan +omasevic.)svajanjem ovog dijela 'osne neutralisan je ugarski uticaj na 'alkanu.*odine 1933 od osvojenih zemalja Pavlovica, (ovacevica,zemalja bosanskog kralja i dijela hercegove zemlje osnovan je 'osanski sandzak, sedam godina kasnije osnovan je i 5ercegovacki,a osam nakon toga i 7vornicki sandzak. 1412.g. biva osvojena /rebrenicka banovina,a 1422.g. i =ajacka banovina. )bje su bile prikljucene 'osanskom sandzaku.+o je vec vrijeme vladavine /ulejmana !elicanstvenog ,14281433-.% njegovo vrijeme 'osna se siri na sjever i na zapad i najugo zapad ka =adranskom moru.+ada su osnovani (liski i Pozeski sandzaci.14>8.g. osnovan je (rcko-?icki sandzak,a osvajana 'osne su okoncana tek 14:2.g. osvajanjem 'ihaca i osnivanjem 'ihackog sandzaka.)mansko osvajanje 'osne trajalo je vise od jednog stoljeca,od pada =ajca od pada 'ihaca,bilo je proteklo 12:. godina. %pravo dva stoljeca prije osvajanja 'ihaca )smansko carstvo je doseglo svoj zenit i razvilo se u svjetsku imperiju prvoga ranga.Posljednji vojni uspjeh )smanlija bilo je osvajanje (ipra 1428K21.g.,nako toga slijedi veliki vojni poraz kod ?epanta koji je ukazao na slabosti vojne in$rastrukture .arstva.<akon toga slijedi opadanje osmanske vojne moci. 'osna je kao krajiste )smanskog carstva imala svije speci$icnosti u uredjenju i rukovodjenju. % 'osni se razvila speci$icna vojno-administrativna organizacija. 3. d%akluk ti!ari ,obradjeno ranije-

1.Bosna u XVII.st.GGG Pitanje sjedista -osanski+ na!jesnika / -e"ler-e"ovaC pasaC -osanski+ ve%ira 0 u XVII. CXVIII. i XIX.st. /jediste bosanskih beglerbegova je sasvim sigurno tokom !".st. bilo u Banjaluci.<akon potpisivanja mira u 7itvi 1383.g. mnogi bosanski veziri,cesto i na duze vrijeme su boravili u /arajevu,dok su svoju duznost u zvanicnoj rezidenciji pasaluka 'anjaluci,povjeravali svojim cehajama i muselimima./asvim se sigurno na osnovu dokumenata zna da je 'anjaluka bila rezidencija bosanskih beglerbegova do 133:.g.*odine 1#>>. vezir najcesce rezidira u *arajevu,to bi moglo znaciti da je tjekom Kandijskog rata#'(*1-'((.- rezidencija iz 'anjaluke prenesena za stalno u /arajevo. "ako su veziri za vrijeme rata cesto boravili i izvan

32

rezidencije.&ubrovacki izvori i izvjestaji dvojice $rancuskih putopisaca -ulea i 6iklea potvrdjuju /arajevo kao zvanicnu rezidenciju i sjediste dvora bosanskog pase,vec 1342. i 134>.g. 0..elebija je boravivsi u /arajevu 1338.g. izricito govori da je A 8arajevo sjediste ajaleta B,a 'anjaluku spominje kao sjediste vezirovog kajmakama. .elebija,spominjuci de$terhanu u /arajevu,potvrdjuje da je /arajevo bilo glavna rezidencija bosanskih namjesnika,stoga sto je de$terhana sastavni dio bosanskog divana. <ekad poslije 13>2.g.,a prije 1288.g.preneseno je sjediste iz /arajeva u (ravnik.(ao glavni uzrok preseljenja se uzima spaljivanje /arajeva od strane austrijskog princa ;ugena /avojskog 13:2.g.iako je moguce da se preseljenje dogodilo i nesto ranije. 7bog svega toga moze se reci da je zvanicno sjediste bosanskih namjesnika ostalo u /arajevu do kraja !"".st.,a da je zatim preneseno u +ravnik,u kome su bosanski namjesnici rezidirali do 1:.juna 1>48.g.,kada *arajevo postaje ponovo administrativno srediste bosanskog pasaluka. &o tada su samo u dva navrata bosanski namjesnici rezidirali u /arajevu,1>22.-juna 1>2>.g.BiBodBjunaB1>32-julaB1>33.g.1>'4.".- snivanje -osansko" pasaluka.&o osnivanja bosanskog pasaluka 14>8.g. sve nase zemlje bile su razdijeljene na tri beglerbegluka,ejaleta,pasaluka-,kojima su sjedista bila izvan juznoslavenskih zemalja i to u /o$iji,rumelijski ejalet-,+emisvaru,temisvarski ejalet- i 'udimu,budimski ejalet-.'osanski sandzaci bili su svi u sastavu rumelijskog ejaleta,izuzev zvornickog i pozeskog sandzaka koji su bili u sastavu budimskog ejaleta.'osanski ejalet ,pasaluk,beglerbegluk- je nastao u okviru sistema re$ormi upravne podjele .arstva,koja je za cilj imala stvoriti zasebno organizovan ejalet na najzapadnijim granicama .arstva. 'osanski beglerbegluk osnovan je izdvajanjem bosanskog, hercegovackog, kliskog, krcko-lickog i pakrackog sandzaka iz sastava rumelijskog ejaleta i izdvajanjem zvornickog i pakrackog sandzaka iz sastava budimskog ejaleta,te njihovim uvrstavanjem u sastav bosanskog ejaleta ,beglerbegluka, pasaluka-./rediste pasaluka ostao je raniji bosanski sandzak, koji je imao maticnu ulogu prema ostalim sandzacima,iako su svu u sustini pravno bili nezavisni jedan od drugog i jednako potcinjeni svome beglerbegluku./andzakbeg bosanskog sandzaka imao je rukovodecu $unkciju u osvajackim akcijama osmanskih namjesnika u 'osni i susjednim oblastima,tako su sve dalje osvajane teritorije prvo pripajane bosanskom sandzaku,da bi se kasnije uokvirile u teritorije zasebnih sandzaka.+ako je 5ercegovina prvo pripojena bosanskom sandzaku,a kada su osvajanja hercegovih zemalja privedena kraju, obrazovan je hercegovacki sandzak 1928.g.)svijeni dijelovi &almacije,?ika i (rbava nakon osvojenja usli su u sastav bos.sandzaka,da bi se osamostalile u kliski sandzak 1432.g.)d osvojenih zemalja u /lavoniji obrazovan je 1442.g. cazmanski sandzak, teritorijalno izdvojen iz sastava bosanskog sandzaka. /matra se da je bosanski pasaluk osnovan negdje izmedju 24. aprila i 23.septembra 14>8.g.% dubrovackim izvorima nalazimo ga u izvjestaju dubrovackog vijeca iz oktobra 14>8.g. 1o darivanju bosanskog sandzakbega%koji je &ostao beglerbeg nad sedam sandzaka1 .'osanski sandzak se od tada naziva -asa2sandzak%jer je u njemu bilo sjediste bosanskog pase ili beglerbega,dva ili tri tuga-,a u sastav bosanskog ejaleta ulazilo je sedam sandzaka 3 bosanski% (ercegovacki% kliski% krcko2licki% &akracki% zvornicki i &ozeski 'osanski pasaluk,beglerbegluk- bio je jedini beglerbegluk u +urskom .arstvu kome su i teritorij i srediste bili na juznoslavenskom podrucju.'osanski pasa drzao je pod svojom vlascu podrucje vece nego ijedan bosanski kralj APrva teritorijalna promjena bosanskog pasaluka izvrsena je vec krajem !".st.,kada je u 'osanskoj krajini obrazovan bi(acki sandzak,koji je prikljucen bosanskom pasaluku,pa se tada bosanski pasaluk sastojao od osam sandzaka.!ec 1388.g. izdvojen je pozeski sandzak iz bosanskog pasaluka i pripojen je novoosnovanom kanjiskom &asaluku 4ejaletu5,u cijem je sastavu ostao da kraja osmanske vlasti.Ako izuzmamo pitanja sandzaka -etrinje% Ora(ovice i Val&ova i 6onavala,cije je postojanje bilo ili kratkotrajno ili samo na papiru,moze se ustvrditi da je bosanski pasaluk tokom XVII.st. cinilo sedam sandzaka 3 bosanski% (ercegovacki% zvornicki% kliski% &akracko2cernicki% krcko2licki i bi(acki%s tim sto su posljednja dva cesto spajana u jedan sandzak i sto je bihacki sandzak sredinom !"".st. bio neko vrijeme sasvim ukinut. (A<&"=/(" @A+G 2.2snafi Ha!dija KresevljakovicL3radska privreda i esnafi u BiH od 1)#3-1'>1L )d osvajanj 'osne od strane )smanlija gradsko stanovnistvo se uvecava. /va mala podgradja i trgovi se pretvaraju u gradska naselja tipa sehera, kasabe ili palanke. +a mjesta dobivaju gradski karakter podizanjem kuca, ducana, magaza, bezistana, mostova, dzamija, medresa, mekteba, knjiznica, banja i vodovoda, znaci svih onig gradjevinskih instanci koje cine novo privredno srediste naselja koje dobiva karakter grada, a to je carsija, kao centar obrta i trgovine. 7a siromasne putnike podizu se musa$irhane i li besplatna konacista. !ecina bosanskih gradova razvila se uz osmanske vojne posade, tamo gdje je

33

boravila vojska tu su poslovali obrtnici i trgovci, a primarno iz vojnickih potreba nastaju u 'i5 mnogi zanati kojih ranije nije bilo. ;sna$ cine svi obrtnici i zanatlije jednog te istog obrta tj. zanata ili viseg broja manjih srodnih zanata. 2snaf je plural arap. rijeci sunuf sto znaci redC klasa ili or"ani%acija. .anat dolazi od arap. rijeci sanFat a znaci %ani!anje. ;sna$skih je organizacija bilo u /arajevu 32,u 6ostaru 13, u 'anja ?uci, +ravniku, 0oci, 6aglaju i +esnju. .lanom esna$a mogao je postati svaki zanatlija, u 'i5 bez obzira na ispvijest, pa se medju zanatlijama isticu se$ardski =evreji, koji su dosli u /arajevo u !" st., dok to drugdje nije bio slucaj, CA- /vaki je esna$ imao svoju upravu, lodzu, koju biraju obrtnici izmedju sebe. <a celu esna$ske organizacije bio je cehaja, saradnici su mu bili kal$basa, jigit i caus. 7ajednicka imovina esna$a bila je zastava, cugljen, $alake i esna$ska klasa. % 6ostaru se npr. .ehaja naziva ustabasa ili samo basa ili kujundzibasa., dok je u /arajevu ustabasa ispitivac na ispitima segrtu. (al$abasa je inspektor rada, tj. nadzornik koji brine da rad bude u skladu sa dostojanstvom esna$a. 'rojni esna$i su imali svoje buljubase i juzbase, pri cemu je juzbasa vojnizapovjednik 188 momaka, a buljubasa zapovjednik nizih jedinica pjesaka. !anjski znaci esna$a su bili barjak i cugljen i oni su se nosili pred povorkom prigodom svecanosti. .ugljen su koristili samo esna$i u 6ostaru. /vi vazniji poslovi koji su se ticali cijelog esna$a raspravljali su se na skupstini koju su sacinjavali svi majstori i kal$e. /kupstina je odredjivala i visinu cjena roba. 7akljucke skupstine javljao je esna$ sudu i na njihov zahtjev upisavani su u sidzil, te je tako u neku ruku, zakljucak skupstine zaveden u sidzil postojao zakonom. )sim tabaka svi su se esna$i drzali svojih starih obicaja, koj su postajali norme koje zovemo esna$skim ststutima, bez obzira sto nisu prenoseni pismenim putem, vec samo usmenom predajom,tj. s koljena na koljeno. /vi su dobro poznavali esna$ske ststute i stariji su ih prenosili mladjima i u njih ih upucivali da bi se po njima vladali. +abaci su imali pisane ststute. (raj tradicionalnih esna$skih obicaja mozemo traziti u 1>41 godini u recenici )mer-pase ?atasa u kojoj on izjavljuje D prodajte kalaj pod srebro . (a-aci /ta-+ana0Hko%ari IBojad%ijeH-oje sukno I A-ad%ijeHkrojaci I *a!ard%ije H i%radjuju sa!are i drvena konjska sedla I *araciHprave sedla I Kujund%ijaHi%radjuju nakit od ple!eniti+ !etala I Kursu!d%ijaHtali olovo I <ajdand%ijaHpreradjivac sirovo" %elje%a I (ufekd%ijaHpopravlja puske I ,e!ird%ijeHtr"ovci %elje%no! ro-o! I ,uvard%ijeH%idari IKaldr!ad%ijeHputariConi koji poplocavaju I (a+!iscijeH%akupnici kafe I Ka%and%ijaHpreradjivac -akra I Kalajd%ijaHonaj kiji -akar prevlaci kalaje! ili kositro! I BicakcijaHno%ar I ,%e-ed%ijaHcuvar -arut+ane i prevo%nik -aruta I Ber-erH-rijac I i !no"i dru"iJ 7animljivo je da su skoro svi esna$i u manju ili u vecu ruku bili zavisni jedni od drugih, upravo iz razloga sto je cesto suvisan materijal, nakon $inalne obrade proizvoda, za jednoga zanatliju znacio sirovinu za obradu za drugog zanatliju. +o je npr. zivotinjsko salo, koje kasapi ,oni koji kolju stokuodvajaju od mesa,a koje je zati neophodno kozarima ,tabacima- i priozvodjacima sapuna, kao pocetna sirovina. 3.2vlija 1ele-ija .elebijin Putopis je gotovo sigurno jedno od najopseznijih i najvrijednijih dijela bez cije upotrebe bi istrazivanje nasih prostora pod vlascu )smanlija bilo nepotpuno. <as historiogra$ 5, /abanovic je preveo Putopis ,te je napisao uvod i komentar djela. Puno ime ;vlije .elebije je ;vlija ibn &ervis 6ehmed 7irli, dok je nadimak .elebi dobio jer je za zivota spadao u obrazovane ljude, kojima se pored naziva e$endi davao i naziv celebi. @odjen je 1311 godine u .arigradu. Prvo obrazovanje je stekau u mektebu, gdje je sa 11 godina postao ha$iz. "ako s tendencijom da postane intelektualac i da mu se otvore visoki drzavni polozaji, ;vlija je od mladosti ispoljavao duh avanturiste i svjetskog putnika, sto ce uvelike i odrediti njegov zivotni put koji ce izmedju ostalog reultirati nastajanjem njegovog Putopisa . 'ez saglasnosti oca odlazi na svoje prvo putovanje, zatim posjecuje (retu za vrijeme (andijskog rata, zatim obilazi predjele 'ugarske i silistrije prateci Ahmed-pasu, zatim sudjeluje u pohodu protiv erdeljskog kneza @akocija, a 1338 dolazi iz /o$ije u 'eograd, prilikom cega detaljno opisuje grad i samim tim ostavlja nam najbolji opis 'eograda iz !"" stoljeca. "ste godine je i prvi put posjetio i 'osnu noseci pri tom poruku bosanskom veziru. Prilikom ove posjete posjetio je /rebrenicu, /arajevo, +ravnik i ?ivno gdjr je boravio bosanski beglerbeg sa vojskom. % to vrijeme je 'osna bila jedno od porista (andijskog rata. Prilike u 'osni su bile ratne. %skoro u pratnji bos. !ezira 6elek Ahmed-pase obilazi i sjevrne dijelove 'osne i /lavonije, preko 'anja ?uke vraca se i sarajevo odakle nastavlja put za <ovi Pazar, /koplje i /o$iju. /va posjecena mjesta trudio se detaljno zapisati, neizostavljajuci ni najmanje detalje. " drugi put dolazi

39

u 'osnu s ciljem da dostavi pismo "brahim-pase 6ehmed-pasi kojeg susrece u ?jubinju 1339, odakle odlazi u posjetu &ubrovniku gdje biva ugodno ugoscen i primljen od dubrovackih vlast. 7atim se pridruzuje .uprilicevoj vojsci prilikom zauzimanja (anjize, gdjr prilikom opisivanja grada daje ocjenu da je stanovnistvo po jeziku i obicajima bosnjacko. 'as tu u (anjizi se zavrsava njegovo drugo i posljednje putovanje 'osnom. <akon toga odlazi na hadz sa prijateljem i obilazi zemje sjeverne A$rike. +o je ujedno i njegovo posljedje putovanje koje je zabiljezio. <e zna se kada i gdje je tacno umro. )pisujuci mjesta trudio se da zabiljezi kakvu takvu narodnu predaju tih mjesta, pa je pored obicnih opisa biljezio price o cudima, legende itd to mozemo naci u /ejhatnami ,5istorija putnika- koja je napisana u 18 tomova, a u 3. tomu iznosi svoja saznanja sa nasih prostora ,bivsih jugoslovenskih zemalja i %garske i 'ugarske- +u se nalazi i biogra$ija vezira 6elek Ahmed-pase. ) /arajevu govori da je u pocetku to bio seher sa 18-14 koliba, te da je kao naselje u pocetku bilo vojnog karaktera. "stice prijatnu klimu kao $aktor koji je doprinjio razvoju kasabe u seher, spominje vocnjake, baste i tvrdjavu. )n govori da je na mjestu gdje je podignuta .areva dzamija,bio prije sagradjen dvor, tj. saraO i da je po njemu grad tj. seher dobio ime, te je ime sehera spojeno s imenom rijeke 'osne pa se naziva /araO-'osna. )pisuje kuce koje su prizemne na jedan sprat spominjuci da svaka kuca ima zivu vodu. /pominje oko nesto manje od 288 dzamija. /pominje mostove na 6iljackoj, njih sedam 3 kamena i 9 drvena. "zmedju ostalog trudi se da donese opis bosanskog covjeka i njegovog vjerovanja, te istice ljepotu ovdasnjih zena, njihovu jednostavnost i jedinstvenost. &onio je sud o bosanskom jeziku kao jeziku bliskom latinskom. )stavio nam je podatke o cuvenoj bosanskoj zimi koja ga je ispratila na putu iz 'osne. )pis zime se nije trudio da uljepsa. 1.Bosna u djeli!a putopisacaGGG /vidi 2vlija 1ele-ija0

2.Bosna %a vrije!e <e+!ed-pase Kukavice "nace, citavo !""" st. 'osanski ejalet su potresale pobune i nemiri, neposlusnost prema centralnoj vlasti, nezadovoljstvo seoskog stanovnistva, preceste smjene na polozajima bosanskih namjesnika, sve u svemu veoma anarhicno stanje. % takvim okolnostima 6ehmed-pasa (ukavica je jedan od rijetkih namjesnika koji se trudio da zavede kakav takav red i mir i povrat poljuljani autoritet i dignitet osmanske vlasti u ocima naroda koji je prije svega bio nezadovoljan opcim stanjem u drustvu. )d 1242-1238 6ehmed-pasa (ukavica je u dva navrata bio na mjestu bosanskog namjesnika ,vezira-, pored toga je bio i bosanski vaki$. )n se na mjestu bos. vezira odrzao oko 3 i po godina, sto je veliki period za vezire 'osne u ukupnom pogledu na !""" st. @odjen je u 0oci a smatra se da njegova porodica porijeklo void iz loze Pavlovica. Podigao je vise od >8 vaku$a u raznim mjestima 'osne, od toga u rodnoj 0oci 18. .injenica da je podizao vaku$e u vrijeme opce $inansijke krize )smanskog carstva, moze nas upucivati na dva oprecna misljenja iz kojih moze izaci da je 6ehmed-pasa (ukavica ili bio jedan od najvecih bosanskohercegovackih vaki$a ikada ili osoba koja je imala manijakalnu opsesiju da gradi objekte od drustvenog znacaja u vremenu kad drustvo u vecini jedva iznalazi nacine da se prehrani i opstane. /kolovan je u dvorskoj sluzbi u .arigradu, ali je ubrzo vracen u 'osnu da sredi prilike nastale pobunama stanovnistva jos od 1292 godine. 1242 poslan je u 'osnu kao poseban sultanov izaslanik Nmemur. )stao je zapamcen po tome sto je veoma surovo postupao prema ustanicima, na Posnovu toga je nagradjen promaknucem iz Porte na mjesto bosanskog valije, smijenio je dotadasjeg Ahmed-pasu .uprilica. 1243 godine dobiva titulu velikog vezira. 7animljivost je bila ta sto je usao u /arajevo bez uobicajenje ceremonije koja je potvrdjivala smjenu bosanskih vezira, asastojala se u povorci pracenoj uctuglijskim bubnjevima i sa tri tuga kao simbolima vezira. )n je usao u /arajevo samo sa dva tuga. +akoreci prosunjao se Prvi mandat obilovao je obracunima se ustanicima na sve strane, sa promjenjivim uspjehom. )bracunavao se i sa pokretom basa, koji nije uspio slomiti u potpunosti. Pohodi protiv .rnogoraca su zapoceti u vrijeme njegova prvog vezirovanja 'osnom, a drugi pohod je vodio njegov nasljednik .amil Ahmed-pasa. *odinu dana obnasao je duznost valije u <egropontu,da bi 1242 ponovo bio vracen na mjesto bosanskog valije. 'io je posjecen od gvardijana $ojnickog, kresevskog i sutjeskog samostana. 124> godine je pored ceremonijskih duznosti poveo i jedan pohod protiv hercegovaca koji je zavrsio neuspjesno. /ukob s 6ostarcima imao je odjeka i u Porti, jer su mostarci ulozili tuzbu protiv njega i uz pomoc svojih ljudi na dvoru isposlovali njegovu smjenu sa polozaja bosanskog vezira. <a koncu je prognan na (retu, gdje se smatra da je pogubljen. @azlozi za njegovo pogubljenje

34

najvjerovatnjie se kriju u zataji poreza prema sultanu. 7atim je vrsio razne zloupotrbe svog polozaja. /matra se da je uzimao puno od raje, a sultanu davao malo, to ga je kostalo glave na kraju. /ve u svemu uloga 6ehmed-pase kukavice kao valije ostaje jedna od najkontradiktornijh licnosi 'osne u doba )smanlija. .injenica je da je veliki broj vaki$a podiga prije nego sto je dosao na polozaj bosanskog vezira i da je kao hadzija bio bogat covjek koji sebi to mogao riustiti. <a kraju su ostali njegovi vaku$i kao znacajan doprinos bosanskohercegovackom drustvu !""" st. )n je podigao sebilj u /arajevu A <jegovi potomci su imali pravo samo na visak pri+oda od vaku$P, a ne uobicajeno pravo po kojem porodica vaki$a ima pravo na odredjena primanja. 3. -rtno-kulturne prilike/uticaj s!.1arstva0 u XVIII.st. !ezano za kulturne prilike treba istasci alhamijado knjizevnost. % ovu knjizevnost spadaju djela pisana bosanskom jeziku, ali arapskim pismom. +o je bilo prirodno jer su muslimani ucili u mektebima taj jezik i njime su se koristili u svom izricaju. Alhamijado knizevnost se sastoji od djela cija je baza vjerska poezija, pjesme moralnog sadrzaja sa drustvenom tematikom, erotizirani ljubavni stihovi. =edan od pisaca Alhamijado knjizevnosti je bio 6uhamed 5evaji %sku$i, izmedju ostalog sastavio je srpsko-hrvatsko Nturski rijecnik u stihovima, jedan od najstarijih rijecnika nastalih na podrucju juznoslavenskih zemalja. "znad svega u 'osni je bila veoma razvijena narodna poezija u stihovima, zatim balade i tuzaljke u koje spada 5asanaginica., epske pjesme, ljubavne pjesme i naravno sevdalinke. <ajvazniji pisci su bili# 5asan Pruscak, "brahim Alajbegovic Pecevi, /ejh *ujo, 6ula 6usta$a 'aseskija, 6uvekit i dr. ,7a obrt vidi !aku$e1.Kandijski rat 1#)>-1##$ /!ir u Kandiji0GG/sultanEI-ra+i! ,eli 1#)4-1#)'I<e+!ed IV.1#)'1#'& Povod ratu je bila sporedna okolnost,naime mletacki gusari su izvrsili prepad na ekspediciju osmanskih hodocasnika,nakon cega su se uputili u pravcu (rete,a pravi uzrok se krije u cinjenici da je tadasnji grad (andija,danas "raklion-na (reti bila istureni trgovacki bastion 6letacke republike,koji je znatno smetao osmanskoj vlasti u istocnom /redozemlju kao posljednje mletacko uporiste na istoku.rat je poveo sultan I-ra+i! I. %vani ,eli,ludi-,da bi skrenuo paznju sa prazne blagajne i odgodio pobune jenicera i spahija. 1394. )smanlije osvajaju (aneju,a 1393. @esmo,na sto 6lecani blokiraju moreuze i "zmir.)psada (andije dogodila se tek 139>. A)vaj )smansko-mletacki rat se vrlo brzo prenio i na druga granicna podrucja,te je tako bosansko-dalmatinska granica ubrzo dosla u zizu zbivanja u (andijskom ratu.1393.bosanski pasa sa jakom vojskom zauzima <ovigrad u sjev.&almaciji,istovremeno osmanski odredi prodiru u pravcu 7adra i neuspjevaju osvojiti /ibenik,pljackajuci stanovnistvo i imovinu. 6lecani su veoma uspjesno agitacijsko-propagandnom politikom uspjevali pridobiti krscansko stanovnistvo sa osmanske teritorije za ostvarenje svojih planova.1#)&.cijela o-last Poljica,kao i primorje i%!edju 1etine i 9eretveCt%v.Krajina prelazi na stranu !enecije.&olazi do velikih preseljenja krscana na mletacke posjede u &almaciji,pri cemu su 6lecani muskarce odmah ukljucivali u svoje vojne redove,tako da su ovi s vremenom postali glavna udarna snaga mletacke vojske.1392.6letacke snage osvajaju .e!unikCVranu i 9adinCa odredi vlaha prodiru sve do *racaca u ?ici.,takodjer osvajaju )strovicu,veoma znacajno osmansko uporiste izmedju 7adra i /ibenika te potiskuju )smanlije sa mora.5ajduci i uskoci su odigrali veliku ulogu u (andijskom ratu napadajuci osmanska utvrdjenja u &almaciji,te uspjevaju preoteti )smanlijama tvrdjavu Klis 34.3.1#)'.,te na putu do nje gradove &rnis, !rliku, (nin.tvrdjava (lis je sto godina bila pod njihovim nadzorom.)vako !enecija u &almaciji nadoknadjuje gubitke pretrpljene na (reti.!lasi predvodjeni Petrom /miljanicem ,provaljuju u ?iku i pljackaju je,!uk mardusic napada na grad (ljuc u zapadnoj 'osni,a katolicki pop *tjepan *oric napada na %dbinu i popaljuje 188-ak kuca.medjutim vlasi dozivljavaju poraz kod @ibnika i tu biva ubijen Petar *!iljanic,a pop /tjepan zarobljen i pogubljen. (ontrao$anziva )smanlija je usljijedila provalom u Poljica,@avne (otare do 'iograda,pokusali sui m se suprotstaviti vlasi pod vodstvom Ilije *!iljanica i Vuka <andusica,pri cemu ovaj poslijednji pogiba. +rgovina sa mletackim lukama u &almaciji je tjekom rata o$icijelno bila ukinuta. (andijski rat na nasim prostorima doveo je do veliki+ !i"racija stanovnistva iz ratne zone u pravcu =adranskog mora i otoka,dok su )smanlije raseljene oblasti naseljavali novim skupinama vlaha.+ako se mijenjala i demogra$ska struktura 'osanskog ejaleta.Analogija hajduckim cetama koje su se borile na mletackoj strain,na osmanskoj su bili pandurski odredi,takodjer popunjeni kako muslimanskim stanovnistvom,tako i krscanima iz 'osanskog ejaleta. +jekom (andijskog rata poprilicno je stradalo i podrucje &ubrovacke @epublike,koja je bila opkoljena teritorijama zaracenih

33

strana.&ubrovnik je bio na udaru i hajduka i pandurskih odreda,cinjenica je da je &ubrovnik odrzavao dobre odnose sa )smanlijama iz razloga sto se gotova sva trgovacka djelatnost )sm. .arstva tjekom (andijskog rata usmjerila preko &ubrovnika kao neutralne luke.%pravo su !enecijanci pokusavali poremetit taj sistem,vise u stetu &ubrovnika nego u svoju korist. .rna *ora je u :.1394. odbila skadarskog pasu i placanje danka,te od tada i 6lecani i )smanlije pokusavaju privuci na svoju stranu .rnogorce i druga plemena u primorju i sjevernoj Albaniji.1394.na str. !enecije bilo je samo pl.6aine a vec naredne im se priklanjaju *rbljani i Pobori,a uskoro i .rnogorci.139:.<euspjelo osvajanje 'ara od strane 6letacko-crnogorskih odreda,kulminira pora%o! na <oraci u '.1#)$.<akon ovog poraza na 6oraci .rnogorci se prestaju boriti,iako ne prekidaju veze s 6lecanima.'rdska plemana i 5ercegovci nastavili su se boriti protiv )smanlija. )d 1#>3.Boka Kotorska je postala ratno podrucje.(otorani su ometali dubrovacke karavane upucivane preko 'osanskog ejaleta dalje u .arstvo i obratno,a operisali su u pljackaskim pohodima od &rine do <eretve i dubrovackog primorja. &almaciju pogadja ku"a 1#)$.C koja desetkuje stanovnistvo i obara mu borbenu moc. )smanlije su (nin ucinili svojom glavnom bazom u sjevernoj &almaciji. 6lecani sa jakom vojskom krecu na dobro utvrdjeni Knin1#>). gdje dozivljavaju tezak poraz,a uskoro pogiba i "lija /miljanic na !elebitu prilikom jednog upada u ?iku.&o 1343.nije bilo vecih akcija.%spostavljana je dobro cuvana granica zvana !ojna krajina i vojne aktivnosti su svedene na minimum." jedni i drugi su bili istroseni i umorni od ratovanja. &.1#>#. Veliki pora% os!anske flote na ,ardaneli!a. 6lecani blokiraju "stanbul,sto izaziva tesko stanje koje dovodi do panike. )vaj poraz je slika slabosti i rastrzanosti izazvanih unutrasnjim problemima kroz koje je .arstvo na 'osporu prolazilo. &oslo je do velikih promjena u samom administrativnom vrhu.'uduci da je sultan 6ehmed "!. =os bio dijete, spasitelj situacije pronadjen je u liku !elikog vezira. .a veliko" ve%ira je i!enovan <e+!ed-pasa 1uprilic /Koprulu0 /1#>#-1##10Ca za bosanskog pasu postavljen je njegov takmac i protivnik *eidi A+!edpasa. &.1#>&.dolazi do neuspjelo" osvajanja *plita,nakon toga je uslijedila pljacka okolice /ibenika.A pasa je posao na jedno!jesecnu opsadu Kotora zajedno sa pasama /kadra i 5ercegovine,ali nije urodila plodom iz razloga sto su 6lecani podmicivali bosanskog i hercegovackog pasu. Bosanski pasaluk je u kandijskom ratu mnogo stradao.<a dalmatinskom $rontu sukobi su bili svakodnevica,a provale hajduka ponekad duboko u unutrasnjost ,su nanosile velike stete pasaluku.&a bi se odbranili od hajduka,)smanlije su osnivali odrede pandura,sacinjene i od krscana i od muslimana.'osanski pasaluk je podnosio ekonomske troskove,poredljudskih i materijalnih zrtava,sve je to kod domaceg stanovnistva izazivalo veliko nezadovoljstvo,koje je zbog slabosti centralnih i nemarne uprave lokalnih vlasti nerijetko dovodilo drustvo u 'osni gotovo do stanja anarhije. 134>. hercegovacka i brdska plemena nastavljaju borbe protiv )smanlija,dok bosanski pasa napada i pljacka okolinu 7adra sa druga strane.134:. Pogibaju dvojica hajduckih harambasa =anko 6itrovic i "lija 6iljkovic,a borbe u &almaciji jenjavaju usliijed iscrpljenosti. 1##3. dola%i do i%-ijanja Ha-s-ursko-os!ansko" rataC stupa zatisje na dalmatinskom $rontu,jre )smanlije prebacuju svoje snage na $ront prema Austriji. 1339. nastavlja se hajducki nacin ratovanja u srednjoj i juznoj &almaciji. )vaj do tada najduzi rat )smanskog carstva,okoncan je osmanskim osvajanje! Kandiije 1##$.7irom &ot&isanim ",,@.nadomak razorene 6andije 2smansko carstvo dobiva Kretu a Mletacka republika Klis i osvojena podrucja u "almaciji tj.+oljice i Makarsko primorje. 2.Kapetanije /o-radjeni ranije0

3..nacaj karlovacko" !ira 1#$$.". %a Bosnu )d (andijskog rata 1394-133:,pa do 'eckog rata 13>3-13::,nije bilo znacajnijih promjena granica ,ni promjena unutrasnjeg administrativnog ustrojstva bosanskog pasaluka.)d teskog poraza pod 'ecom,13>3- do 13>2.g. osmanlije su izgubili najveci dio %garskih zemalja, /lavoniju i 5rvatsku,'udim 13>3,Pozegu,)sijek,%dbinu i (nin-./nazna austrijska vojna o$anziva protegla se sve do (osova,veliki dio /rbije je bio izgubljen.Poraz kod *lanka!ena $.'.1#$1.i poraz kod *ente 11.$.1#$&.Cprisilili su osmanlije na potpisivanje mirovnog ugovora u /remskim (arlovcima 23.1.13::.izmedju Austrije i !enecije s jedne i )smanskog carstva s druge strane.<iro! u *r.Karlovci!a 1#$$.osmanlije su izgubili citavu %garsku izuzev 'anata,/lavoniju i 5rvatsku do %ne i juzno od !elebita,a !enecija im je oduzela 5erceg <ovi, (nin, /inj, !rgorac i *abelu. Bosanski pasaluk je izgubio citavu /lavoniju i licki sandzak,te dijelove kliskog i hercegovackog sandzaka.*ranica sa Austrijom je isla od usca +ise u &unav,zatim /avom do usca %ne

32

u /avu i dalje %nom .*ranica prema !eneciji isla je od tromedje kod (nina prema !rlici,a odatle prema /inju,!rlici i *abeli."motski je ostao u bos.pasaluku./vakom od ovih mjesta oznaceno je podrucje s promjerom od jednog sata hoda.+ako je bos.pasaluk bio sveden na granice 'osne kakve su uglavnom bile u !.st. i podijeljen je na preostalih 4. sandzaka# bosanski, hercegovacki, kliski, zvornicki i bihacki.+eritorija bihackog sandzaka je pocetkom !""".st. pripojena bosanskom.+ako je bos.pasaluk cinilo pocetkom !""".st. samo 9.sandzaka.)ve je granice bos.pasaluk imao do Pozarevackog mira. 1.Bi+acki sand%ak Pitanje -i+acko" sand%aka. snovan i%!edju 1>$2-1#24.". )bicno se uzima da je nakon pada 'ihaca 14:2.g.sav taj teritorij pretvoren u zaseban bihacki sandzak,ali za to nema,kako tvrdi 5./abanovic, nikakve sigurne potvrde u izvorima.<ajstariji siguran spomen bihackog sandzaka imamo u jednom dokumentu iz 1328.g.+ada se spominje da je bihacki sandzak dat u arpaluk bosanskom de$terdaru.)vo potvrdjuje da je morao biti osnovan ranije.7naci negdje izmedju osvajanja 14:2. i 1328.g./pominje se i u mletackim izvorima i u registru vojske u bosanskim tvrdjavama iz sredine !"".st.5./abanovic smatra da je osvajanjem Petrinje tu osnovan &etrinjski sandzak , te se tu ustlicio za sand%ak-e"a @uste!--e".<akon dvije godine je razorena petrinjska tvrdjava,a @ustembeg ubijen.!jerovatno tada se sjediste sandzaka prenosi u 'ihac,pri cemu se i sandzak preimenovao u bihacki.0vlija .elebija nigdje u svom putopisu ne spominje ime bihackog sandzaka,iako je u 'ihacu boravio tri dana.<a osnovu toga se smatra da je bihacki sandzak sredinom !"".st. bio ukinut i teritorijalno &ri&ojen bosanskom ili lickom sandzaku . 7a to imamo vise dokumenata iz !"".st. koji potvrdjuju spajanje bihackog u licki sandzak. Hadzi 6alfa potvrdjuje njegovo ukidanje ili pripajanje bosanskom sandzaku sredinom !"".st."sto tako imamo dokumente s kraja !"".st. u kojima se spominju bihacki sandzakbezi./to implicira da je krajem !"".st. bihacki sandzak ponovno uspostavljen,ali je odmah na pocetku !""".st. bio de$initiivno ukinut "*"".g./jediste bihackog sandzaka bilo je najcesce u 'ihacu,a ponekad sigurno i u (rupi.'ihacki sandzak je za cijelo vrijeme svoga postojanja pripadao bosanskom pasaluku. 2.Vrste otpora os!anskoj vlast /vidi -une i ustanci u XVII i XVIII st. I Bosna u dr.pol. XVIII st.0 3.?ticaj vanjski+ faktora na unutrasnje prilike Bos.ejaleta / 777888 0

1.Proces pri+vatanja isla!aGGG % 'osni je bio zapocet za vrijeme sultana 6ehmeda "" 0atiha, anajintenzivnijij je bi za vrijeme sultana /elima " i /ulejmana !elicanstvenog, tj. u prvoj polovini !" st., znaci u isto vrijeme kada je )smansko carstvo dozivljavalo vrhunac svoje moci. !eliki broj lokalnog stanovnistva, aposebno nize vlastele je prihvatao islam, tako da u prvim godinama osmanske vlasti 'osnom mozemo primjetiti da se u jednoj porodici otac razlikovao od sina po vjeri, ili brat od brata, takodjer da se pojedinci imenom izjasnjavaju kao muslimani, ali su zadrzali porodicno prezima krscanskih korijena. Proce prelaska na islam bio je dug " rezvijao se razlicitim intenzitetom, trba uzeti u obzir i cinjenicu da su osmanlije osvajali 'osnu punih 12: godina. +ek kada je muslimansko stanovnistvo cinilo apsolutnu vecinu $ormiran je 'osanski ejalet 14>8 godine. 7a sirenje islama treba uzimati vise cinilaca u obzir. % prvom redu to su nastanci gradskih sredina, u drugom to je zelja za ucescem u vlasti i uredjenju drustva koja je iziskivala prihvatanje islama kao opcedrzavne religije utkane u osmansko drzavno bice. )brazovanjem na osmanskom dvoru kao adzemi oglani, mnogi su 'osnjaci dosli na visoke drzavne polozaje ,kao najveci primjer posluzice 6ehmed-pasa /okolovic, mladji sin hercega /tjepana uzima ime Ahmed i kasnije postaje veliki vezir. %rbani centri i stjecista puteva doprinosili su sirenju islama. +akodjer i tekije. 6oze se ustvrditi da je najveci dio zemljoradnickog stanovnistva prelazio na islam, dok se stanovnistvo iz stocarske kategorije zadrzavalo u satroj religiji. *radivo su bili centri islamske kulture i civilizacije, i svo ono gradjansko stanovnistvo koje je slijedilo prirodnu zelju za saznanjima otkrivalo je u u islamskoj kulturi i civilizaciji mnogo sire horizonte svog naukovanja i duh kozmopolitizma. +ako su skolujuci su u gradskim ustanovama njegovali i duh islama. "nace islam se razlicitim intenzitetom sirio 'osnom i 5ercegovinom. )d geogra$skih $aktora, do jacine crkvene organizacije uspostavljene prije dolaska osmanlija, od aktivnosti kojima su se bavili pojedinci, do razlike izmedju uredenja sela i grada. Proces sirenja je stekao svoju kulminaciju krajem !" st. kada je stanovnistvo islamske vjeroispovjesti

3>

brojalo izmedju :8 i ::J od ukupnog broja stanovnika, aproces islamizacije trajao je do sredine !"" st. 2.2u"en *avojski /o-radjeno ranije0

3.(ravnik kao sjediste -osansko" na!jesnika +ravnik tek 1483 godine dolazi pod stalnu osmansku vlast i to po ugovoru izmedju sultana 'ajazita "" i kralja ?adislava. % de$teru iz 1413 godine +ravnik je zabiljezen kao varos u nahiji ?asvi. 141: godine se smatra sjedistem vojvode i najvjerovatnije i kadiluka. <akon provale princa ;ugena u 'osnu i nakon spaljivanja /arajeva 13:2 godine, u +ravnik je preneseno sjediste 'osanskog ejaleta i bio je vezirski grad s manjim prekidima od 1>32-1>3> godine, pa do 1: juna 1>48 godine. &va datuma su bila presudna za utvrdjivanje +ravnika kao grda pod osmanskom kontrolom a to su# poraz osmanske vojske kod +ravnika 19>8 godine, koji je prisilio osmanlije da se utvrde prema =ajackoj banovini upravo na tom potezu, a drugi je 13:: godina, kada je vezir &e$terdar 5alil-pasa .oso prenio vezirku stolicu u +ravnik. +o se dogodili istovremeno sa svrsetkom Ivelikog rataE ,13>3-13::- u kome je )smansko carstvo izgubilo sve teritorije u %garskoj i /lavoniji. /toga se moze sa izvjesnom sigurnoscu tvrditi da je +ravnik kao sjediste izabran iz strateskog polozaja radi odbrane ejaleta od daljeg prodora austrijanaca u 'osnu. )va cinjenica ce biti opravdana tjekom 'anjaluckog boja 1232 godine, kada ce upravo iz +ravnika biti uspjesno takticki organizovana odbrana 'osanskog ejaleta. !ecina putopisaca " historiogra$a najvecu paznju je posvecivala travnickoj tvrdjavi i njenoj posadi, znaci svi od ;..elebije pa do 5.(resevljakovica. % " st. tvrdjava je opisana kao slaba i da sluzi kao tamnica. +ravnicka tvrdjava je bila popriste sukoba 5usein kapetana *radascevica i Ali <amik Npase, rezultat je bila predaja ali <amik Npase 1>31 godine. 1.9astanak -osansko" -e"ovata GGG/ajani i kapetanije0

2.Bosna u dr.pol. XVIII.st. <erijeseni problemi " osionost pojedinaca " citavih grupa dosla je do punog izrazaja u periodu od 1292 do 1242 godine, tada se u 'osanskom ejaletu javljaju najvece pobune. !ladala je anarhija " postovala se rijec jacega, posebno u grdovima. "nicijatori bune u /arajevu razvili su akciju za stvaranje izvjesne vojne organizacije koja bi bila u mogucnosti preuzeti na sebe odbranu ejaleta. )na je u najvecm dijelu licila na jenicersku organizaciju, pripadnici odreda zvali su se base., kao starjesine basa trebalo je da djeluju serdari i baseskije. Po zamislima organizatora u vojnu organizaciju su trebali biti ukljuceni svi vojni redovi, ukljucucjuci i posade u kapetanijama i kapetane. )vo se moglo nazvati izvjesnim vidom borbe za maglovitu autonomiju. 'unom seljaka bili su zahvaceni mostarski, sarajevski i tuzlanski kadiluci i okolina +esnja 1243 godine ubijeni su vodje pobune u /arajevu braca 6orici, a u +esnju je u sukobu sa osmanskim trupama zivot izgubio tamosnji vodja pobune Abdurahman 6uharemijaG*lavnu ulogu u guseju ovih ustanaka imao je bosanski vezir 6ehmed-pasa (ukavica koji je u dva navrata bio bosanski vezir u ovm spornim godinama sredinom !""" st. 'io je vise nego energican u zavodjenu reda i sigurnosti i veoma okrutan i nemilosrdan prema pobunjenicima. 'osnjaci nisu dozvoljavali sultanu i Porti da trguje teritorijama 'osanskog ejalet. (ada je u +ravnik kao sjediste 'osanskog ejaleta od 13:: godine, stigao sultanov $erman 12>8 godine, prema kojem se austriji trebao predati dio Pounja, Abdulah-pasa &e$terdarevic je to kategoricno odbio na to mu je iz .arigrada stigla smrtna presuda sa casicom otrova, pijuci taj otrov izgovorio je # glavu cu svoju dati,a kamena jednog ne dam , <ekoliko hgodina kasnije dolazi do ,u-icko" rata 1&''-1&$1 D 'osanski namjesnik je bio 'ecir-pasa ;gribuzli. !ec prije rata becki uhode su razvili obavjestajnu mrezu uz pomoc pojedinih $ranjevaca. .ar =osip je uputio dvije proklamacije pozivajuci stanovnistvo da ne pruza otpor austrijskom prodiranju. =edna je bila upucena pravoslavnom, a druga muslimanskom stanovnistvu. % proklamaciji su obecavala puna ravnopravnost religije i placanje vjerskih sluzbenika iz carske kase. Austrijska vojska se rasporedila vec prvih dana duz granice sa 'osnom uz /avu je bilo oko12.888 vojnika, a uz granicu %nom do &ubrovnika oko 3:.888 vojnika, dok je sa bosanske strane teret odbrane potpuno zavisio od organizacje domaceg stanovnistva. Austrijski princ ?ihtenstajn je vec u prvim danima zapoceo opsadu gradova uz /avu, <ovog, &ubice, )strovice i *radiske, na to 'ecirpasa proglasava mobilizaciju i salje u pomoc oko 2.888 sarajlija i visocaka, na sto ovi ne podjose jer

3:

izbi pozar u /arajevu. <emogucnost da 'ecir-pasa pokrene vojsku, veoma je iziritirala bosanski begovat, koju u cilju smjene namjesnika salje appel na Portu. Porta pozitivno odgovara smjenivsi 'ecir-pasu Arslan 6ehmed-pasom. Porta je zahtjevala odlucne vojne akcije bosanskih trupa, ali sa svoje strane nije slala nikakvu ni vojnu ni logisticku pomoc. @ezultat cijele situacije bio je pad *radiske u austrijske ruke 12>: godine. @eakcije Porte bila je nova smjena, Arslan 6ehmed-pasu smjenjuju novim namjesnikom 6ehmed-pasom 6iralemom, koji je bio porijeklom iz 'osne. 6edjutim na ova smjena nije urodila plodom, pa na mjesto namjesnika stize 5adzi /alih-pasa koji odmah saziva sve bosanske kapetane i ajane i proglasava opcu mobilizaciju stanovnistva po kojoj je iz svake kuce u vojsku morao poci po jedan, za rat sposoban muskarac. % medjuvremenu austrijanci su osvojili i spalili .etin. " pored gubitaka otpor malobrojnije bosanske vojske po palankama i varosima uz /avu je bio poprilicno zilav, tu ocjenu patriotske borbe dao je i austrijski general ?audon, nahvalivsi entuzijazam sa kojim se bore bosanci braneci svoje domove. Preokret u &ubickom ratu je oznacila smrt cara =osipa "" nakon koje na austrijskom dvoru podrsku gubi agresivno politicko krilo i na tron dolazi umjerena politicka stuja koja je rat smatrala gubljenjem vremena i novca. %z posrednistvo pruskog kralja 0ridriha "" !elikog dolazi do mirovnih pregovora i sklapanja mira u /vistovu :. A%*%/+A 12:1 godine. P) ugovoru austrijancu su bili obavezni napustiti sve bosanske gradove u savu ,&ubicu, <ovi i *radisku-, a dobili su podrucja oko Plitvickih jezera, /rb, ?apac i .etin. Poslije duzeg oklijevanja s austrijske strane navedena mjesta su vracena u sastav 'osanskog ejaleta tek 12:2 godine. 'osna se u &ubickom ratu sama odbranila, jer je pored redovne vojske koju je placala Porta, veci dio tereta odbrane podnijelo aktivno lokalno civilno stanovnistvo. 3.Ajani /o-radjeno ranije0

1..nacaj porodice *okolovica u BiHGGG .nacaj <e+!ed-pase *okolovica. 6ehmed-pasa /okolovic potjece od jedne od najznacajnijih bosanskih $eudalnih porodica."z porodice /okolovica je poteklo nekoliko drzavnika i znacajnih licnosti )smanskoc .arstva.?icno,6ehmed-pasa /okolovic je kao adzemi-oglan odveden iz 'osne u =edrene. 1>)3.". sultan /ulejman !elicanstveni ga imenuje na mjesto ka&idzibase ,zapovjednik dvorske straze- ,a prije nego sto je dosao na mjesto kapidzibase 6ehmed-pasa je prosao niz drugih dvorskih zvanja.'io je admiral osmanske flote nakon smrti 5ajrudina 'arbarose,zapovjedao je u ratu protiv ostataka %garske i 5absburgovaca ,obnasao je $unkciju rumelijskog beglerbega,za vrijeme obnasanja duznosti 3. !ezira Porte ozenio se kcerkom buduceg sultana Selima 33. ,1433-14291>#> .g. /ultan /ulejman ga imenuje na &olozaj Velikog vezira .arstva,a vec slijedece godine 6ehmed-pasa je predvodio i to veoma uspjesno &regovore u 8igetu4"<,,5.6ehmed-pasa /okolovic je imao sirok spektar vlasti u svojim rukama za vladavine /elima "". <asavsi se na mocnoj $unkciji &ostavljao je bracu i rodjake na visoke &olozaje u .arstvu.)d budimskog beglerbega, preko bosanskih sandzakbegova i egipatskih vezira, te 5er+at-pasu *okolovica, svog amidzica i velikog vojskovodju,bosanskog sandzak-bega,te na koncu prvog begler-bega 'osanskog ejaleta i svo" sina Kur--e"a 143:.g. na mjesto hercegovackog sandzakbega. 6ehmed-pasa /okolovic je tokom svog zivota podigao mnoge zaduzbine,prvo u svom rodnom kraju,selu /okolovicima.% !isegradu je dao podici most na Drini.&ao je novac za izgradnju mosta na +rebisnjici nazvan Crslanagica most.)stao je na mjestu !el.vezira do svoje smrti 18.142:. za vrijeme vladavine sultana 6urata """. ,1429-14:1sa kojim zapocinje tzv. 4 vladavina zena 5 .#6.Matuz$%eki svrgnuti bosanski timarnik je izvrsivsi atentat ubio Mehmed-pasu Sokolovica.<ajznacajnija mu se uloga pripisuje sto je uspio pred svijetom i ;vropom prikriti krizu u )smanskom .arstvu,uzrokovanu krizom sultanskog autoriteta za vladavine slabo sposobnog sultana /elima ""."nace ,6ehmed-pasa /okolovic se s razlogom smatra najznacajnijim i najs&osobnijim drzavnikom koje je Osmansko .arstvo ikad imalo D 2.?lo"a vakufa /o-radjeno ranije privredna ulo"a vakufa0 / 777888 0

3.Ad+-na!a sultana <e+!eda II. 5ati+a 1)#3.".

1.@udarstvo u BiH do sr. XVI .st.HHH % !" st. rucarstvo u 'osni kao i u drD pokrajinama je prolazilo kroz krizni period, cime rudarska mjesta pokazuju tendenciju opadanje. 'osna je jos od

98

rimskog vremena bila poznata kao rudama bogata zemlja. )d tada pa sve do osmanske vladavine najpoznatiji rudnici 'osna su bili u /rebrenici, 0ojnici, )lovu, !aresu, (resevu, .ajnicu i dr manjim mjestima. % (resevu se vadili srebro i ziva, a u rudniku borovici, srebro i zeljezo. % /rebrenici, kao najvaznijem mjestu 7vornickog sandzaka, vadilo se srebro. @udnik soli u *ornjoj i &onjoj +uzli je takodjer bio u opadanju, % 5ercegovackom sandzaku iz rudnika u .ajnicu vadilo se zeljezo. )smanlije su inace podrzavali rudarsku proizvodnju prvenstveno zbog ratnih potreba. 7eljezna ruda se kopala na sest mjesta u 'osanskom ejaletu, a posebno u !aresu. 7a rudnike i rudarske trgove su postojali posebni zakoni, a sami rudnici su cesto povjeravani domacem krscanskom stanovnistvu na upravljanje. 2.Bosansko krajiste 3odine 1)>3 u jednom domacem izvoru spominje se 'osansko krajiste, a dvije godine kasnije 1)>> izvrsen je osmanski popis vilajeta 5odidjeda, odnosno vilajeta /araO-ovasi. "z ovi podataka se da zakljuciti da su )smanlije mozda vec 199> godine kada se spominju u 5odidjedu, a svakako prije 1943 godine, u zaposjednutom dijelu 'osne obrazovali svoju upravnu jedinicu. Popis pokazuje da su )smanlije u svoj spahijsko-timarski sistem uvrstavali i domace $eudalne elemente i da je islamizacija vec bila u tjeku. +eritorijalno jezgro 'osanskog krajista sacinjavao je prvobitno Hodidjed sa blizom okolinom. Posada tvrdjave 5odidjed je imlala posjede po okolnim planinskim oblastima i /arajevskom polju, sto nas upucuje da je teritorij 'osanskog krajista obuhvatao cijelu bivsu %upu Vr+-osnu, a vjerovatno i sire teritorije oblasti Pavlovica preko @omanije prema &rini, jer su Pavlovici placali Porti godisnji tribute, a jihove zemlje su bile +as Isa--e"a Is+akovica. /toga sa odrdjenom sigurnoscu mozemo ustvrditi da se teritorij 'osanskog krajista protezao od zapadnih granica zupe !rhbosne preko /arajevskog polja, planinskih oblasti i sve do rijeke &rine i Vise"rada koji se spominje kao vilajet. 7naci ovi dijelovi 'osne dosli su pod osmansku vlast prije po+oda <e+!eda II na 'osnu. 'osanskim krajistem upravljali su vojvode /kopskog krajista "sa-bega "shakovica, koji je sa manjim prekidom bio na polozaju ud%-e"a ,krajisnika- *kopsko" krajista od 1)3$-1)#3. % jednom izvoru iz 1)>> "odine spominje se *kender--e" vojvoda u Vr+-osni, on je poi menu prvi poznati vojvoda bosanskig krajista. )n je vjerovatno identican sa /kender-begom, koji je kao svjedok potpisan na "sabegovoj vaku$nami za njegove zaduzbine u /arajevu, koja je legalizovana pocetkom 1932 godine. &ubrovcani su 1938 godine u svojoj darovnici darivali Isa--e"a i vojvodu Hoskade!a, smatrajuci pritom Isa--e"a Kpravi! "ospodaro! BosneE, "sa-beg se stoga smatra nasljednikom /kender-bega, narociti od 1)>& godine kada je pristupio podizanju svojih %adu%-ina kojima je udario temelje razvoja /arajeva u grad. 3. s!ansko-!letacki rat 1&1)-1&1' /posljedni os!.-!le. rat80 Posljednji osmansko-mletacki rat 1219-121> je zahvatio u teritorij 'osanskog ejaleta. <akon sto su osmanlije osvojili Peloponez ,za 181 dan- " 6oreju, doslo je do prenosenja ratista na teritorij 'osanskog ejaleta. 1212 godine na udaru mletackih snaga nasao se "motski, koji je uskoro pao u njihove ruke. Pod izgovorom da je venecija vojno i materijalno pomagala .rnogorce, Porta je 6?ecanima objavila rat 1219 godine, u namjeri da vrati izgubljeni Peloponez. <ajveca bitka vodila se na bosanskodalmatinskom ratistu 1214 godine kod /inja, gdje je bosanski vezir 6usta$a-pasa pretrpio poraz. 1213 godine 6lecani zauzimaju *abelu, nakon cega se povlace u &almaciju, a *abela opet dolazi u ruke )sman-pase @eisulbegovica. % ovom ratu cetovanja hajduka i uskoka su bili manjeg intenziteta nego ranije. 1213 u rat se na strain !enecije umijesala i Austrija. @atne operacije Austrija je koncentrisala na 'osansku krajinu i dolinu rijeke %ne, gdje su i uspjeli osvojiti 'os. *radisku, ali ne i 'ihac i <ovi, stoga su glavninu svoje vojske prebacili na osvajanje sjevernobosanskih tvrdjava =asenovca, &ubice i (ostajnice, koje i osvajaju. 7a ove uspjehe austrijske vojske bio je zasluzan +rvatski -an Ivan ,raskovic. <a jugu 6lecani zauzimaju 5utovo i Popovo polje. 'orbe se nastavljaju 1212 godine, a za -osansko" valiju ponovo je bio imenovan 9u!an-pasa 1uprilicC a za +erce"ovacko" sand%ak-e"a Becir-pasa 1en"ic. )bojica su kod bosanskih kapetana i ajana uzivali veliki ugled i povjerenje. <o upravo te godine 6lecani zauzimaju "motski, sto ce se pokazati kao njihov najveci uspjeh u ratu. %z velike gubitke, izazvane zestokim otporom branilaca, hrvatski ban je uspio osvojiti (ozarac. <ekako u isto vrijeme je i princ 2u"en porazio osmanlije kod 'eograda, na sto je <uman-pasa proglasivsi opcu mobilizaciju stanovnistva uputio dio vojske u pomoc

91

7vorniku i zapovjednicima tvrdjave ,ervis--e"u 5ida+icu i <e+!ed-a"i Aticu, drugi dio vojske je uputio u pravcu 'osanskog <ovog u pomoc A+!ed-pasi @uste!pasicu-*kopljaku, dok je sam vezir sa svojom vojskom ostao na polo puta izmedju 7vornika i <ovog. 'orbe oko 7vornika trajale su skoro mjesec dana, nakon cega su branioci uspjeli odbiti austrijsku vojsku, a hrvatski ban "van &raskovic je porazen kod 'osanskog <ovog, cime su propali austrijski planovi za osvajanje 'ihaca. <aredba Austrijancima ,upucena iz 'eca je bila da se utvrde u mjestima uz /avu u krugo od okok 18 km oko tvrdjava. % medjuvremenu su poceli i mirovni pregovori. 6ir je potpisan pod satorima u Po%arevcu 21. juna 1&1' "odine. Prihvaceno je nacelo da svaka zaracena strana zadrzi ono sto je tjekom rata zauzela. Pozarevackim mirom dijelovi 'osanskog i 7vornickog sandzaka pripali su Austriji. Austriji je pripao teritorij od oko 14 k! ju%no od *ave , sve od usca &rine do usca %ne u /avu, tj &ubica, *radiska, 'rod, (obas i 0urjan. 6letacka republika je izgubila sve posjede na Peloponezu, a zauzeli su I!otski i 1acvinu, izgubili 3a-elu. &ubrovacka je republika na taj nacin dosla u neposredno susjedstvo s 6lecanima, stoga su dubrovcani ustupili )smanskom carstvu Klek i 9eu! sa jedne i *utorinu sa druge strane. 1.Bosansko krajiste u vrije!e Isa--e"a Isakovica 2.Bune seljaka Bosnjaka u XVII. i XVIII.st. 3.?lo"a jenicera u privredno! %ivotu Bosne /vidi Bosansko krajiste0 /o-radjeno ranijeCpod XVIII st.0 / 777888 0

92