HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNOG VIJEA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGR 9. savjetovanje HRO CIGR Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009.

. Ivan Sitar KONAR D&ST d.d. ivan.sitar@koncar-dst.hr

A2-03
Sandra Nedi KONAR D&ST d.d. sandra.nedic@koncar-dst.hr

UTJECAJ NOVIH IZOLACIJSKIH MATERIJALA NA KARAKTERISTIKE I IZVEDBU ULJNIH TRANSFORMATORA

SAETAK Izbor kombinacije ulja i izolacijskih materijala u transformatoru odreuje njegova svojstva, te direktno utjee na podruje njegove primjene u odnosu na definirane specifinosti i radne uvjete transformatora. Sustave izolacije transformatora u kojima je kao kruta izolacija koriten materijal vie toplinske klase ili kombinacija takvih materijala s klasinom izolacijom od celuloze, a kao tekui dielektrik mineralno ulje ili jedno od novih vrsta ulja, nazivamo nekonvencionalni izolacijski sustavi. Optimalan izbor izolacijskih materijala izvodi se u fazi projektiranja u skladu s definiranim radnim uvjetima transformatora. U referatu su prikazane karakteristike transformatora s nekonvencionalnim izolacijskim sustavom, navedeni su faktori koji utjeu na izbor tipa izolacijskog sustava i transformatorskog ulja, te je dan usporedni prikaz graninih i tipinih zagrijanja konvencionalnih i nekonvencionalnih sustava u odnosu na koriteno ulje i izolacijski sustav. Na primjeru je navedena usporedba primjene razliitih izolacijskih sustava na ukupnu masu transformatora, uz kratki osvrt na razvoj transformatora za elektromotorni vlak kao primjer primjene nekonvencionalnog izolacijskog sustava iz prakse. Kljune rijei: uljni transformator, nekonvencionalni izolacijski sistemi, distributivni transformator specijalni lokomotivski transformator

INFLUENCE OF NEW INSULATION MATERIALS ON CHARACTERISTICS AND DESIGN OF OIL TRANSFORMERS

SUMMARY The choice of combination of oil and insulation material specifies transformer properties and directly influences on its field of application according to defined characteristics and working conditions of transformer. Un-conventional insulation systems are transformer insulation systems where material of high thermal class or a combination of such materials with classic cellulose insulation is used as hard insulation, while at the same time mineral or some other type of oil is used as liquid dielectric. Optimal choice of insulation material is defined in design stage in respect to defined working conditions of transformer. This paper describes characteristics of transformer with un-conventional insulation systems, states factors that influence on choice of type of insulation system and transformer oil. Also, comparative overview of maximum and typical temperature rise values for conventional and unconventional systems is given, according to insulation system and oil used. The example with comparison how different designs of insulation systems influence on change in total mass of transformer is given, with a short review on development of transformer for EMU as an example of application of un-conventional insulation system. Key words: liquid-immersed transformers, un-conventional insulation systems, distribution transformers, special locomotive transformer 1

1.

UVOD

Izolacijski materijali u uljnim transformatorima najee su mineralno ulje kao tekui dielektrik i kruta izolacija na bazi celuloze. Ovakav izolacijski sustav nije se mijenjao zadnjih sto godina, praktiki od izuma transformatora. Tijekom itavog tog perioda metode projektiranja i tehnologija gradnje transformatora su stalno usavravani, imajui za rezultat da je transformator danas jedan od najpouzdanijih proizvoda elektrostrojarske industrije. Pojava novih vrsta ulja kao tekueg dielektrika i rashladnog medija je omoguila iru primjenu materijala viih toplinskih klasa kao krute izolacije transformatora. Da bi se bolje iskoristile karakteristike novih i najee skupljih materijala, osigurala njihova optimalna upotreba i proizveo barem jednako tako pouzdan proizvod kao s konvencionalnim materijalima, bilo je potrebno donijeti i usvojiti dodatne standarde za projektiranje i gradnju transformatora u novim tehnologijama, [1]. Prema [2] u periodu od 2005. do 2008. godine u Americi, Europi i Australiji proizvedena su i stavljena u pogon 73 energetska transformatora s nekonvencionalnim izolacijskim sistemom ukupne snage 2458,5 MVA, pri emu je najvea jedinica nazivne snage 212 MVA i n apona 230 kV (GSU). U istom je periodu kod 42 energetska transformatora ukupne snage 880 MVA zamijenjeno mineralno ulje s nekim od alternativnih transformatorskih ulja. Prema rezultatima provedene ankete od strane CIGRE A2 WG-35 [3], u svijetu je zadnjih trideset godina proizvedeno oko deset tisua distributivnih transformatora s alternativnim izolacijskim tekuinama. Udio proizvedenih lokomotivskih transformatora s materijalima vie toplinske klase punjenih alternativnim izolacijskim tekuinama prelazi 5 0 % od ukupnog broja proizvedenih transformatora te namjene. IZOLACIJSKI SUSTAVI I GRANINE TEMPERATURE ZAGRIJANJA TRANSFORMATORA

2.

2.1.

Pregled izolacijskih sustava

Izolacijski sustav transformatora ine jedan ili vie krutih izolacijskih materijal a koji izoliraju dijelove pod naponom te izolaciona tekuina koja ima dvostruku namjenu: izoliranje, prijenos topline i hlaenje. Oba dielektrika su u pogonu tijekom itavog vijeka transformatora izloeni elektrikim, termikim, kemijskim i mehanikim naprezanjima. Kao mjerilo podnosivosti termikih naprezanja izolacijskih materijala uzima se temperatura. Poznato je da kod konvencionalnih izvedbi distributivnih i energetskih transformatora raspodjela temperature u aktivnom dijelu nije homogena. Temperatura ulja pri nazivnom teretu varira od otprilike 70C na dnu kotla transformatora do 100C pri vrhu, pod poklopcem. Vodi s izolacijom na mjestu najveeg zagrijanja, tzv. hot-spota, dosee temperaturu i do 20C viu od temperature okolnog ulja. Budui da starenje i ivotni vijek izolacije najvie ovise o temperaturi, primjena materijala razliitih temperaturnih klasa daje vie mogunosti za izvedbu optimalnog rjeenja s obzirom na zagrijanje, ivotnu dob i cijenu proizvoda. Kada se u istom transformatoru koriste izolacijski materijali vie razliitih toplinskih klasa, za takav transformator se kae da ima nekonvencionalni izolacijski sustav. Da se postigne optimalno koritenje materijala potrebno je uskladiti toplinsku klasu materijala i lokalnu radnu temperaturu namota transformatora. Od vie moguih kombinacija izolacijskih sustava u industriji transformatora najee se susreu sljedea etiri: homogeni izolacijski sustav za visoke temperature, hibridni izolacijski sustav, poluhibridni izolacijski sustav i kombinirani izolacijski sustav. 2.1.1. Homogeni izolacijski sustav za visoke temperature.

Homogeni izolacijski sustav za visoke temperature ine kruta izolacija i izolacijsk e tekuine vie toplinske klase. Ako u transformatoru postoje podruja gdje temperatura ulja odgovara konvencionalnim vrijednostima, za dijelove kao to su drai i sl. mogu se upotrijebiti materijali koji se koriste u proizvodnji konvencionalnih uljnih transformatora. 2.1.2. Hibridni izolacijski sustav

U hibridnom izolacijskom sustavu upotrebljavaju se mineralno ulje i kruta izolacija za visoke temperature, ali samo onih namota koji se zagrijavaju na vie temperature od konvencionalnih, dok su ostali namoti izolirani konvencionalnim materijalima. Materijali za visoke temperature su izolacija vodia, 2

radijalni i aksijalni umetci i letvice u direktnom dodiru s vodiem . Cilindri, kape i slini dijelovi koji se nalaze u podrujima konvencionalnih temperatura rade se iz materijala na bazi celuloze. 2.1.3. Poluhibridni izolacijski sustav

Poluhibridni izolacijski sustav ine mineralno ulje i izolacija vodia vie toplinske klase samo za one namote koji rade na temperaturama viima od konvencionalnih. U slojnim namotima pod izolaciju vodia spada i meuslojna izolacija. Svi ostali dijelovi su iz materi jala koji se koriste u konvencionalnim uljnim transformatorima. 2.1.4. Kombinirani izolacijski sustav

U kombiniranom izolacijskom sustavu koriste se materijali vie toplinske klase samo za one dijelove namota koji su u pogonu izloeni temperaturama viim a od konvencionalnih. To su primjerice krajevi namota gdje su poveani gubici i lokalna zagrijanja uslijed izraene radijalne komponente rasipnog magnetskog polja, dijelovi namota ispravljakih transformatora u kojima dolazi do koncentracije gubitaka uslijed viih harmonika u struji tereta i sl. Granina zagrijanja

2.2.

Kod konvencionalnih transformatora gdje se koriste materijali na bazi celuloze i mineralno ulje, kruta izolacija odreuje maksimalnu radnu temperaturu, odnosno t oplinsku klasu transformatora. Kad izolacijski sustav transformatora ine kruta izolacija za visoke temperature i mineralno ulje, ulje e najee biti limitirajui faktor i odrediti maksimalna zagrijanja. Zbog toga rashladni sustav takovih transformatora treba termiki dimenzionirati da ne doe do prevelikog zagrijavanja ulja koje bi imalo za posljedicu degradaciju, odnosno prerano starenje ulja i bilo uzrok smanjenja dielektrine vrstoe cijelog izolacijskog sustava transformatora. U tablici I su prikazana granina i tipina zagrij anja konvencionalnog i nekonvencionalnih izolacijskih sustava, [1]. Vrijednosti su zamiljene kao granina zagrijanja i u mnogome ovise o specifinosti projekta. Ako proizvoa nema iskustava i rjeenja nisu provjerena na modelima, preporua se za nazivna zagrijavanja odabrati 5 K nie temperature od prikazanih u tablici I. Tablica I: Usporedni prikaz dozvoljenih i tipinih zagrijanja namota i ulja razliitih izolacijskih sustava, [1] Izolaciona tekuina Izolacijski sustav Srednje zagrijanje namota, (K) Hot-spot zagrijanja namota, (K) Maksimalno zagrijanje ulja, (K) Tipino srednje zagrijanje ulja, (K) Tipini srednji gradijent namota, (K) Tipini hot-spot gradijent, (K) Konvencionalni 65 78 60 50 15 18 Mineralno ulje Kombinirani 65 110 60 50 15 50 Poluhibridni 75 90 60 50 25 30 Hibridni 95 130 60 50 45 70 Esterno ulje Homogeni 100 135 80 65 35 55 Silikonsko ulje Homogeni 115 160 100 80 35 60

3.

MATERIJALI I NJIHOV UTJECAJ NA IZVEDBU TRANSFORMATORA

3.1

Kruti izolacijski materijali

U uljnim transformatorima konvencionalne izvedbe najee se korist i kruta izolacija na bazi celuloze. Nekonvencionalni izolacijski sustavi su otvorili mogunosti primjene u transformatorima materijala vie toplinske klase. U tablici II su prikazane osnovne karakteristike najvanijih krutih izolacijskih materijala koji se koriste u konvencionalnim i nekonvencionalnim izolacijskim sustavima za granine temperature i zagrijavanja namota i ulja prema tablici I. Za izolaciju vodia se koriste lakovi na bazi poliestera ili poliesterimida u sluaju okrugle ice i temeljnih vodia TSV-a. Vodii konvencionalnih uljnih transformatora su najee izolirani papirom, obinim kraft, kalandriranim ili termostabilnim. U nekonvencionalnim izolacijskim sustavima osim lak izolacije vodia vie toplinske klase kao osnovna ili dodatna izolacija vodia najvie se koristi Nomex. Tablica II. Osnovne karakteristike najvanijih krutih izolacijskih materijala u izolacijskim sustavima uljnih transformatora Materijal Na bazi celuloze Na bazi celuloze, termostabilni Na bazi celuloze Bakelitni papir Poliester staklo Aramid (nomex) Aramid (nomex) Toplinska Rel. diel. kl., (C) konst. r 105 120 105 130 130-200 220 220 3,3-4,1 3,3-4,1 2,9-4,6 5,8 4,8 1,6-3,2 2,6-3,5 tg (%) Absorpc. Gustoa 3 na 25C vlage,(%) (g/cm ) 0,4 0,4 0,4 2,5 1,3-7,0 0,5 0,5 7,0 7,0 7,0 2,3 0,2-1,1 5,0 5,0 0,97-1,2 0,97-1,2 80 1,36 1,8-2,0 0,72-1,1 0,70-1,15 Oblik papir papir ploa ploa ploa papir ploa

3.2

Izolacijske tekuine

U tablici III su prikazane osnovne karakteristike danas raspoloivih izolacijskih tekuina za transformatore. Mineralno ulje se koristi u konvencionalnim uljnim transformatorima i prema njemu se usporeuju sva ostala ulja. IEC 61100 klasificira izolacijska ulja prema toki zapaljivosti. Ulja klase K imaju toku zapaljivosti veu od 300 C. Meutim osim toke zapaljivosti o mogunostima upotrebe ulja na viim temperaturama odluuju i druge karakteristike kao to su stvaranje taloga, sklonost upijanju vlage, stupanj oksidacije i dr. Maksimalne radne temperature prema tablici III treba shvatiti kao orijentirajue vrijednosti openito prihvaene u industriji budui da danas ne postoje ope usvojene metode za odreivanje toplinske klase izolacijskih tekuina.

Tablica III. Osnovna svojstva novih izolacijskih tekuina za transformatore Izolacijska tekuina Silikonsko ulje Mineralno 561 Dow KF-96-20 ulje Corning Low visc. 105 0,88 0,00075 1860 0,126 37,5 -50 170 >70 <0,002 2,2 155 0,96 0,00104 1510 0,151 @50C 86 <-50 >350 50 <0,001 2,7 @25C 155 0,956 0,00104 1600 0,15 @25C 32,8 <-60 312 70 <0,001 2,46 @90C S. ester Midel 7131 130 0,97 0,00075 1880,0 0,144 240 -60,0 322 >70 <0,006 3,2 1883 0,167 207 -21 360 56
(ASTM 1816)

Prirodni ester FR3 130 0,92 BIOTEMP 130 0,91 0,000688

Toplinska klasa, (C) Gustoa, 20C (g/cm ) Koeficijent ekspanzije, /C Spec. toplina, 20C (J/kg K) Topl. vodljivost, 20C (W/m K) Kinem. viskozitet, 0C 2 (mm /K) Toka stinita, (C) Toka zapaljivosti, (C) Probojni napon, kV IEC 60156 2,5 mm tg , (/)na 90C Relativna dielektrina konstanta r
3

0,17 300 od -15 do -25 360 45

(ASTM D877)

0,005 3,2

0,007 3,2

3.3

Utjecaj materijala na projekt i izvedbu transformatora

Uvoenje novih izolacijskih materijala i alternativnih ulja imaju direktan utjecaj na projekt i izvedbu transformatora i zbog toga su uvijek interesantna razmatranja o emu sve treba voditi rauna u takovim sluajevima. 3.3.1 Projektiranje izolacije

Projektiranje izolacije je jedan od najvanijih dijelova projekta i usko je povezano s tehnologijom izrade transformatora. Osnovno pitanje koje se postavlja projektantu su podnosivi naponi krutih izolacijskih materijala u kombinaciji s mineralnim uljem ili alternativnim izolacijskim tekuinama. Podaci u literaturi su esto kontradiktorni, pa su modeliranje i izrada prototipa jedini sigurni nain ovladavanja tehnologijom primjene novih materijala. Probojni napon je jedna od najvanijih karakteristika za definiranje efikasnosti ulja kao izolatora. Znatno ovisi o kvaliteti ulja, vlazi, stranim esticama i prisustvu plinova u ulju. Ulja na bazi prirodnog estera imaju od 20 do 30 puta veu sposobnost upijanja vlage na 25C u odnosu na mineralno ulje. To smanjuje utjecaj vlage na probojnu vrstou krute izolacije, sui izolaciju vodia i produava ivotni vijek transformatora. Alternativne izolacijske tekuine imaju veu relativnu dielektrinu konstantu u odnosu na mineralno ulje, dakle blie su dielektrinosti krute izolacije. Zbog toga se mijenjaju kapaciteti prema masi i raspodjela napona u prijelaznim stanjima i kod udarnog napona. Takoer se mijenja naprezanje unutar izolacije, manja optereenja se pojavljuju na uljnim kanalima, to u konanici rezultira veim podnosivim naponom kod zadanih konfiguracija elektroda i dielektrika. Probojna vrstoa prirodnog i sintetikog estera prema [4] je slina probojnoj vrstoi mineralnog ulja i vea je od 70 kV, a to je donja granica probojne vrstoe novog mineralnog ulja prema IEC 60296. Pokazuje se da ulja na bazi prirodnih estera u nehomogenim konfiguracijama imaju i do 36% manju 5

vrstou na udarni napon u odnosu na mineralno ulje. Budui da prema najnovijim istraivanjima rezultati znatno ovise o proceduri ispitivanja, preporuaju se dodatna istraivanja na tom podruju [5]. 3.3.2 Zagrijavanje i hlaenje

Na istoj temperaturi alternativna ulja imaju vei viskozitet od mineralnog ulja. To smanjuje protok ulja kroz kanale u namotima i ima za posljedicu vei gradijent temperature po visini namota. Ovaj efekt je znaajan u namotima s prirodnom cirkulacijom ulja, a zanemariv kod prisilnog strujanja gdje pumpa savladava vei hidrauliki otpor. Bolja toplinska vodljivost alternativnih ulja donekle to ublaava, smanjujui gradijent izmeu vodia i lokalnog ulja. Maksimalno ulje je zbroj srednje temperature ulja i pola gradijenta porasta temperature na namotu, pa su kod prirodnog hlaenja ho t-spot i maksimalno ulje vii u odnosu na sluaj kada je namot hlaen mineralnim uljem. Koristei se postupkom raunanja opisanim u [6], na primjeru distributivnog transformatora nazivne snage 800 kVA s ONAN hlaenjem je napravljena usporedba zagrijavanja pri vrhu namota u rasponu temperatura od 0 do 100C za ulja iz tablice III, slika 1. Iz analize proizlazi da u podruju radnih temperatura od 40C do 100C su sva ulja osim silikonskog priblino jednaki rashladni medij. Pri viim temperaturama silikonsko ulje je otprilike 30% loije u pogledu hlaenja. Meutim ispod 0C silikonsko ulje je dobar rashladni medij, za razliku od esterskih ulja ija se primjena ne preporua na niskim temperaturama bez dodatnih zahvata na rashladnom sistemu.
Mineralno ulje 45 Silikonsko ulje Midel - sint. ester FR3 - prir. ester

40

Zagrijanje namot-ulje pri vrhu namota [K]

35

30

25

20

15

10

0 0 10 20 30 40 50 Temperatura ulja (C) 60 70 80 90 100

Slika 1. Zagrijanje namot-ulje pri vrhu namota hlaenih razliitim uljima Jedna od karakteristika prirodnih estera je da u direktnom dodiru sa zrakom eliraju, osobito na viim temperaturama. Premda taj proces nije brz i ne smanjuje dielektrinu vrstou ulja, e latinasti talog suuje rashladne kanale to dodatno pogorava efikasnost hlaenja. Zbog toga se transformatori, punjeni prirodnim esterom, moraju konstruirati sa zatvorenim sustavom disanja, gdje membrana iz nitrilne gume odjeljuje ulje u transformatoru od atmosfere. Interesantan je primjer sealed-type transformatora nazivne snage 40/31,5 MVA, napona 110 kV s elastinim radijatorima koji se deformiraju pri poveanom pritisku u transformatoru i na taj nain preuzmu promjenu volumena ulja na povienoj temperaturi, [7]. Budui da su radijatori sposobni preuzeti temperaturno irenje ulja konzervator vie nije potreban. Na taj su se nain smanjile ugradbene dimenzije transformatora i ulje odvojilo od direktnog dodira sa zrakom.

3.3.3

Otpornost na naprezanja u kratkom spoju

Transformatori moraju biti projektirani i izvedeni da izdre naprezanja u sluaju kratkog spoja. Postupak provjere i dokazivanja otpornosti transformatora na kratki spoj je definiran standardom, [8]. Mehanika otpornost transformatora se dokazuje dinamikim ispitivanjima u laboratorijima za visoke snage, dok se termika provjerava raunom. Izolacijski sustav transformatora izloen je u sluaju kratkoga spoja direktno mehanikim i termikim naprezanjima. Zbog toga pri odabiru materijala treba voditi rauna da su mehanika svojstva adekvatne vrstoe i na povienim temperaturama. Zagrijanje namota 1 u kratkom spoju rauna se prema relaciji (1a) za Cu vodi, odnosno prema (1b) za aluminijske vodie i ono ne smije prema standardu biti vee od 250C za bakar, odnosno 200C za aluminijski namot kada se radi o izolacijskom sustavu toplinske klase A, [8]. Za vie toplinske klase uljnih transformatora standard ne definira dozvoljena zagrijanja u kratkom spoju. Praksa je nekih proizvoaa transformato ra da za gornju granicu koriste maksimalno zagrijanje u kratkom spoju suhih transformatora vie toplinske klase.

2 ( 0 235) 106000 1 2 t 2 ( 0 225) 45700 1 2 t

(1a)

(1b)

gdje je: 0 poetna temperatura namota koja odgovara zbroju m aksimalne temperature okoline u kojoj transformator radi i zagrijanja namota mjerenog promjenom otpora pri nazivnom teretu , (C). - gustoa struje u namotu u kratkom spoju, tonije efektivne vrijednosti simetrine komponente 2 struje kratkog spoja, (A/mm ). t - trajanje kratkog spoja u sekundama, (obino se uzima t=2 s). Nakon preureenja (1) moe se izraunati dozvoljena gustoa struje kratkog spoja za izolacijske sustave prema tablici I.: - izolacijski sustav A, konvencionalni, mineralno ulje i srednje zagrijanje namota n,sr=65 K, - izolacijski sustav B, poluhibridni, mineralno ulje i n,sr=75 K, - izolacijski sustav C, hibridni, mineralno ulje i n,sr=95 K, - izolacijski sustav D, homogeni, sintetiki ester i n,sr=100 K, - izolacijski sustav E, homogeni, silikonsko ulje i n,sr=115 K. Trajanje kratkog spoja je 2 sekunde, a za maksimalnu temperaturu 1 su uzete vrijednosti iz [8], tablica 3, kolona 3. Rezultati prorauna za namote iz bakra i aluminija su prikazani na slici 2. Vidimo da se u 2 sluaju Al namota dozvoljena gustoa struje u kratkom spoju smanjila od 114 A/mm , za konvencionalni 2 izolacijski sustav A, na 76 A/mm kod homogenog izolacijskog sistema E sa silikonskim uljem. To je posljedica injenice da maksimalna dozvoljena temperatura u kratkom spoju aluminija ne ovisi o toplinskoj klasi izolacijskog materijala, ve je uvijek ista 200C. Kod bakra dozvoljena temperatura za izolacijske sustave A i B iznosi 250C, dok za C, D i E iznosi 350C. Ovo ograniava veu primjenu Al namota u specijalnim transformatorima, gdje specifinosti pogona zahtijevaju izvedbe aktivnog dijela vie toplinske klase.

Cu vodi 180,0

Al vodi

160,0

140,0

Gustoa struje (A/mm2)

120,0

100,0

80,0

60,0

40,0

20,0

0,0 A B C Izolacijski sustav D E

Slika 2. Dozvoljene gustoe struja u Cu i Al namotima u kratkom spoju za razliite izolacijske sustave

4.

ANALIZA I PRIMJER PRIMJENE NOVIH MATERIJALA

4.1

Distributivni transformatori

Na primjeru trofaznog uljnog distribucijskog transformatora nazivne snage 1000 kVA, 20/0,42 kV, gubitaka praznoga hoda P0=1400 W, nazivnih gubitaka tereta Ptn=10500 W i s prirodnim hlaenjem ONAN ili KNAN, istraeno je kako primjena razliitih izolacijskih sustava utjee na ukupnu masu transformatora. Za granina zagrijanja namota i ulja uzete su vrijednosti prema tablici I, dok su izolacijski sustavi A, B, C, D i E definirani u 3.3.3. Rezultati prorauna su prikazani u tablici IV, pri emu je za 100 % uzeta ukupna masa transformatora s konvencionalnim izolacijskim sustavom, (mineralno ulje i kruta izolacija na bazi celuloze). Tablica IV. Izolacijski sustavi i ukupna masa transformatora Izolacijski sustav A B C D E Ukupna masa transformatora 100 96,9 95,3 90,9 86,8

Pri proraunu nisu mijenjani nazivni gubici transformatora, pa su utede na ukupnoj masi samo 13,2 %. Vee bi se utede mogle dobiti ako bi se dozvolilo poveanje gubitaka i prim ijenio efikasniji nain hlaenja, na primjer umjesto hlaenja KNAN upotrijebilo hlaenje KNAF.

4.2

Transformator za elektromotorni vlak

Primjena materijala vie toplinske je najea na podruju specijalnih transformatora. Jedan od primjera su transformatori za elektrovuna vozila, gdje se osim zahtjeva za minimum dimenzija i mase postavlja dodatni zahtjevi kao to su poveana sigurnost od nastanka poara, ouvanje ivotne okoline i koritenje ekoloki prihvatljivijih materijala, nekodljivih za okolinu u sluaju curenja, odnosno havarije vozila s kojim transformator putuje. Za potrebe KONAR Elektrina vozila d.d. razvijen je transformator za elektromotorni vlak, sljedeih karakteristika:

Nazivna snaga: 1510 kVA Nazivni napon: 25000/4x800/1000/400/340 V Nazivna frekvencija: 50 Hz Hlaenje: KDAF Rashladna i izolacijska tekuina: Midel 7131 Toplinska klasa: F Ukupna masa: 3460 kg Transformator je projektiran s homogenim izolacijskim sustavom tipa D i ispitan prema vaeem standardu za vune transformatore, [9]. Detaljan opis upotrebljenih materijala i njihove meusobne kompatibilnosti opisan je u referatu [10]. Aktivni dio transformatora je prikazan na slici 3.

Slika 3. Aktivni dio transformatora za elektromotorni vlak ZAKLJUAK

5.

Opisani su nekonvencionalni izolacijski sustavi koji se danas koriste u gradnji distributivnih, energetskih i specijalnih uljnih transformatora. Dan je pregled karakteristika materijala vie toplinske klase koje novousvojeni standard IEC/TS 60076-14 preporua za koritenje u industriji transformatora. Ukazano je na nedovoljno istraena podruja dielektrine vrstoe i podnosivih napona izolacije o kojima projektanti moraju voditi rauna pri projektiranju transformatora s nekonvencionalnim izolacijskim sustavom. Istraivanja na modelima su potrebna u sluaju gradnje transformatora viih napona. Napravljena je usporedba efikasnosti hlaenja namota s nekoliko alternativnih ulja. Pokazalo se da je silikonsko ulje dobar rashladni medij za hladna podruja, a ne preporua se koritenje prirodnog estera na niskim temperaturama zbog visoke toke stinita u odnosu na sintetiki ester i mineralna ulja. Pokazano je da aluminij nije prikladan za namote transformatora vie toplinske kl ase zbog relativno niske maksimalno dozvoljene temperature u kratkom spoju. Na primjeru distributivnog transformatora standardnih karakteristika je istraen utjecaj primjene nekonvencionalnih izolacijskih sustava na ukupnu masu transformatora i pokazano da je smanjenje mase ispod 15% u odnosu na konvencionalni sustav, ako gubici i nain hlaenja ostanu isti. Znatnije se utede mogu postii uz vee gubitke, ali to zahtijeva upotrebu efikasnij eg rashladnog sustava. Opisane su glavne karakteristike transformatora za elektromotorni vlak na kojem je primijenjen homogeni izolacijski sustav toplinske klase F i koriten sintetiki ester kao tekui dielektrik i rashladni medij.

6.

LITERATURA IEC/TS 60076-14 Power transformers Part 14: Design and application of liquid-immersed power transformers using high-temperature insulation materials, Edition 2.0, 2009-05. Cooper Power Systems: Medium and Large Power Transformer Users List Retrofill & New Installations, Bulletin B900-04062, December 2008. CIGRE WG A2-35 Technical Brochure: Experience in service with new liquids, (u pripremi) A. Darwin, C. Perrier, P. Foliot: The use of natural ester fluids in transformers, Proceedings of MATPOST conference, Lyon (France), Paper 0036, November 15-16, 2007. Kevin J. Rapp: CIGRE 2008, A2 Pref. Subject No 1, Question 1-1, Contribution USA 2074. R.L. Grubb, M. Hudis, A.R. Traut: A transformer thermal duct study of various insulating fluids, IEEE Transactions on PAS-100(1982), 2, 466-473. S. Tenbohlen, M. Koch, D. Vukovic, A. Weinlder, J. Baum, J. Harthun, M. Schfer, S. Baker, R. Frottscher, D. Dohnal, P. Dyer, Application of vegetable oil-based insulating fluids to hermetically sealed power transformers, CIGRE 2008, Paper A2-102. IEC 60076-5 Power transformers Part 5: Ability to withstand short circuit, Third edition, 2006-02. IEC 60310 Railway applications Traction transformers and inductors on board rolling stock, Third edition, 2004-02. I. Radi, A. Marekovi, I. Sitar, B. Domitrovi. Izolacijski materijali vie topl inske klase, 9. savjetovanje HRO CIGR, Cavtat 8. 12. studenoga 2009. Referat D1-xx.

[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7]

[8] [9] [10]

10