Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva

VELEUILITE U VARADINU Odjel Graditeljstva

Marko Zidari, Tomislav Fitrek, Goran Oreki Kolegij: Prostorno planiranje i urbanizam MEZOPOTAMIJA SEMINARSKI RAD

Varadin, studenog 2013. 1

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva

VELEUILITE U VARADINU Odjel Graditeljstva

Kolegij: Prostorno planiranje i urbanizam MEZOPOTAMIJA SEMINARSKI RAD

Predmetni nastavnik: Antonija Bogadi dia.

Studenti: Marko Zidari Tomislav Fitrek Goran Oreki

Varadin, studenog 2013. 2

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva Sadraj:

Sadraj:....................................................................................................................................................... 3 1. 2. 3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 8. 9. Uvod ................................................................................................................................................ 4 Povijesni prostor Mezopotamijepotamije.............................................................................. 5 Materijali u arhitekturi Mezopozamije .................................................................................... 6 Urbanizam Mezopotamije ......................................................................................................... 6 Stambene etvrti mezopotamskih gradova .......................................................................... 8 Faze razvoja Mezapotamske arhitekture............................................................................... 8 Faza I. .............................................................................................................................................. 9 II Faza razvoja ............................................................................................................................... 9 III Faza razvoja .............................................................................................................................. 9 Mezopotamski gradovi............................................................................................................. 10 UR................................................................................................................................................... 10 Babilon ........................................................................................................................................... 11 Aur................................................................................................................................................ 13 Dur arukin .................................................................................................................................. 13 Zakljuak....................................................................................................................................... 14 Popis literatire ............................................................................................................................. 15

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva 1. Uvod

Ovim seminarskim radom proi emo kroz povijest planiranja gradova koji su se smjestili na podruju Mezopotamije. Gradovi: UR, URUK, AGA, KIpredstavljaju grupu jednih od

najstarijih gradova za koje danas znamo. Na podruju Mezopotamije takoer se smjestila jedna od najrazvijenijih i povijesno najzanimljivijih civilizacija: 'Sumerani'. teta bi bila ne spomenuti tu civilizaciju na podruju graditeljstva. Graditeljstvo obuhvaa sva podruja ivota i rada nastala drutveni m raslojavanjem. U svrhu regulacije graditeljstva u okviru sveukupnog funkcioniranja drutva razvio se urbanizam kao koordinirajua disciplina graditeljske djelatnosti. On je ponajprije bio usmjeren na ue podruje gradova, to je zapravo i glavna tematika ovog seminara u kojem emo se baviti uim podrujima urbanizacije i planiranja gradova. Drevna arhitektura u Mezopotamiji bila je u povijesnom razvoju oko 26. stoljea. U aluvijalnim ravnicama Tigrisa i Eufrata, kamen i drvo pogodni za gradnju su rijetki. Dolo je, meutim, obilje gline, koja je, komprimirana u kalupima i suena na suncu ili pei, donosila ciglu za sve vrste struktura. Osim masivnih kula-utvrda, hram kompleksi i palae su izvrsne graevine. hramovi su tipini za babilonsku arhitekturu . Zgrade su podignute na sirovim cigla-platformama, svaka prema svojoj vanosti, a glavni su sveti hramovi, 'zigurati,' umjetne planine koje se sastoje od etaa, pravokutnih stepenica koje su rasle od broja jedan do sedam tokom mezopotamske povijesti. Osim utvrda i zigurata, gradnje svih vrsta bile su rasporeene oko velikih i malih dvorita, prostorije uskih i debelih zidova, koje su nosili bavaste svodove od cigli, a ponekad i kupole. Arhitektura u Mezopotamiji je, bez obzira na razne epohe i drave koje su se u Meurijeju smjenjivale, imala zajednike crte tijekom vremena. Pored upotrebe luka, svoda i kupole, ovoj arhitekturi su poseban peat davali utvreni gradovi na obalama Eufrata i Ti grisa, koji prvi put u povijesti ljudskog drutva odreuju jedan smiljen obrambeni sistem, sastavljen od monih bedema i kula.

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva 2. Povijesni prostor Mezopotamije

Prostor Mezopotamije see daleko izvan ueg podruja izmeu dviju rijeka, protee se izmeu rubnih dijelova Iranskog gorja i Arapske pustinje, od Perzijskog zaljeva na jugoistoku do armenskog visoravni na sjeverozapadu. Sjeverna Mezopotamija razvueno je brdovito podruje s usjeenim dolinama rijeka i potezima pustinje i stepe. Srednja i juna Mezopotamija naplavno je podruje velikih rijeka u ravnici, puno movarnih panjaka. Prema perzijskom zaljevu Mezopotamija zavrava lagunom, koja tijekom tisuljea sve vie postaje vrstim tlom.

slika 1. prostor Mezopotamije

Prve seoske kulture nastaju u sjevernoj Mezopotamiji jo u doba mezolitika. Njihova su stanita rasuta po breuljcima u podnoju gorja i na rubnim terasama uz rijene doline. Tu se izmeu gorskih kamenjara na naplavnih podruja protee pojas umjerene plodnosti. U slojevima naselja brojnih nalaze se svjedoanstva kulturnog napretka od nelotika do balkolitika. Nakon nekog vremena postepeno i na podruju june Mezopotamije poinje kultiviranje naplavnih panjaka, odnosno nastaju prvi gradovi.

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva

Gledano civilizacijski,Sumerani na jugu stvaraju najstariju visokorazvijenu kulturu gradoveUr, Uruk, Erida, Nipur, Ki i Laga. Nakon doseljavanja Semita mo se premjeta u Akad, te na kraju u ujedinjeno SumerskoAkadsko kraljevstvo Ur i Laga

3. Materijali u arhitekturi Mezopozamije

U arhitekturi Mezopotamija je dala ovjeanstvu svoj najvei doprinos pronalaskom konstrukcije luka, svoda i kupole. Upravo zbog toga to je na podruju nekadanje sumeranske i babilonske drave gotovo jedini graevinski materijal bila zemlja od koji su se izraivali crijep i opeka. Osnovni materijal je zemlja od naplava Eufrata i Tigrisa. Od nje se pravio crijep i peena opeka. Veliine i dimenzije opeke bile su razliite. Bilo ih je najvie kvadratnih i pravokutnih. Dimenzije kvadratnih kretale su se od 30 do 38 cm po stranici, debljine 8,5 do 10 cm. Pravokutne su imale od 23 do 32 cm irine, 31 do 35 cm duine i oko 8 cm debljine. U ovoj arhitekturi primjenjivane su bile i plan konveksne opeke, kod kojih je jedna strana bila zaobljena. Duina zida mjerila se brojem opeka, a visina brojem slojeva. Osim ovih obinih vrsta izraivale su se i opeke razliitih oblika: u obliku isjeka kruga, dijela prstena, itd. Opeke bile su bojene , a sadravale su najee ornamente u vidu rozete, ili su opeke za o blaganje slagane u vidu figuralnih kompozicija. Kamena je bilo u sjevernom dijelu Mezopotamije, u Asiriji. Osim kamena, u Asiriji je bilo i alabastera, koji se upotrebljava za oblogu, a u skulpturi naroito za reljefe. Openito, kamen se upotrebljavao za temelje, oblaganje, poploavanje ulica, dovratnike i portale. Kao malter upotrebljavan je zemljani malter ili bitumen, koga je u Mezopotamiji u prirodnom stanju bilo u ogromnim koliinama.

4. Urbanizam Mezopotamije Visoko razvijene kulture i urbanizam meusobno su uvjetovani. Grad postaje toka koncentracije gospodarske, politike i vjerske moi drutva. Jerihon i atalHuyuk su pretee kasnijih gradova. 6

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva Gradovi Mezopotamije koncentriraju se u 3 skupine koje se poklapaju sa sredinjim podrujima naseljavanja politiki i kulturno vodeih naroda. juna skupina -Sumerani od 3800 g.p.n.e. grade gradove Ur, Eridu, Uruk, Nipur, Laga i Larsa; sredinja skupina Akaani i Babilonci grade: Ki, Spar, Akad, Mari, Borsipu i Babilon; sjeverna skupina Asirci grade: Aur, Kalhu, Ninivu i Dur arakin. Sumerski tip hramskog grada predstavlja najstariji sauvani model grada. Zidine grada su ovalne forme, u sreditu se nalaze palae i sakralne graevine. Ulina mrea je proizvoljnog toka sa estim slijepim zavrecima. Glavne zgrade su orijentirane prema stranama svijeta, ali nisu u meusobnom pravilnom odnosu. Gradom dominiraju stepenasti tornjevi zigurati. Plan grada Ura je najstariji sauvani plan grada. Asirski gradovi su pravilniji, prilagoeni konfiguraciji zemljita. Glavne palae i hramovi grupirani su uz rub gradskih zidina kao tornjasto povezane skupine povezane s gradskim bedemom i vodenim putem. Gradovi imaju oblik pravokutnika iji su vrhovi orijentirani prema stranama svijeta, ulina mrea je paralelna s gradskim bedemima. Usvajanje ulice kao naela reda stvara pretpostavku za planiranje grada. Babilonski urbanizam ujedinjuje sumersku i akadsku tradiciju s naelima Asiraca. Karakterizira ga g eometrijski raspored cjeline, sredinji poloaj glavnog svetita, te ekscentrian poloaj palae koja je poput utvrde spojena s gradskim bedemom i vodenim putem. Glavne ulice slijede geometrijsku mreu, dok pojedinane gradske etvrti nemaju nikakav planski raspored. Prvi put se u ulici procesije svjesno oblikuje ulini prostor kao monumentalni gradski potez. Babilon svojom veliinom od oko 8,9 km2, te injenicom da su se njegova predgraa spojila s oblinjim gradovima Borsipom i Kiom predstavlja jedinstveni gradski krajolik u cijeloj antici

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva 5. Stambene etvrti mezopotamskih gradova

Stambene etvrti mezopotamijskih gradova razvijaju se bez vrstog naela reda, tek Asirci uvode sustav glavnih ulica, ali unutarnja struktura blokova rezultat je vlasnikih odnosa. Proizvoljan tok i irina ulica su i dan danas tipian nain gradnje gradskih etvrti trgovaca i obrtnika. Ulice su uske, esto i slijepe (suk), kue su otvorene prema ulici samo jednim uskim vratima, rijetko su poploane i opremljene ulinim jarkom. Abrahamova etvrt u Uru primjer nepravilnih krivudavih ulica i nepravilne urbane strukture. Babilon etvrt Mereke pravilnija gradnja uz glavnu ulicu procesije, no to se vie udaljujemo od nje struktura sve vie pod sjea na onu iz Ura. Kao standardni tip stambene gradnje razvija se tip kue s dvoritem Preobrazba seoskih gospodarskih kua u kuu s dvoritem dovrena je oko 2000 g.p.n.e. Prototip je naen u Uru u gradskoj etvrti iz razdoblja Larsa. Sve prostorije su orijentirane prema sredinjem dvoritu i iz njega dostupne. Kua je prema ulici potpuno zatvorena. Prizemnicama se kasnije esto dodaje kat, kome se pristup osigurava iz galerije (koja prati oblik dvor ita). Dvorite je esto poploeno i ima podzemni odvod vode. Ulazi u prostorije su u pravilu smjeteni u sredini due strane. Glavna prostorija kue je orijentirana prema smjeru dobrog vjetra, slui kao pretea dnevnog boravka, sobe za primanje i blagovaonice. Prostorije za boravak i spavanje najee su smjetene na katu. Ova temeljna shema ostavlja ogranienu koliinu mjesta za proirenje. Primjeri iz Lagaa i Babilona pokazuju da su mogua proirenja, ali uz uskraivanje dnevnog svjetla prostorijama koje se nalaz u drugom redu u odnosu na dvorite. Sustav kue s dvoritem postaje ope prihvaen nain tlocrtne organizacije ova tipologija gradnje (kua s dvoritem) se kao temeljni oblik zadrala na Orijentu do danas. Njezina koncepcija proirila se preko Sredozemlja sve do sjeverne Europe. 6. Faze razvoja Mezapotamske arhitekture

Kada govorimo o fazama razvoja mezopotamske arhitekture govorimo o trima fazama razvoja mezopotamske arhitekture.

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva 6.1. Faza I.

Oblikovanje unutarnjeg prostora je bio najvaniji zadatak sljedee faze razvoja, koji je na kraju prapovijesnog razdoblja rezultirao nastankom arhainog tipa hramakoji se sastoji od izduene cele s bonim sporednim prostorima i ulazom na duoj strani, kao kod seoske kue (vidi primjer seoska kua TelHasuna). Sljedea faza bila je naglaavanje eonog dijela i njegovo odjeljivanje od svetita koje je od tada pod nadzorom novog stalea i sveenstva.

6.2.

II Faza razvoja

Nakon razdoblja Uruka razvoj hrama se prekida, nove sakral ne graevine su skromne, najee se dre naela gradske kue s dvoritem. Jednostavne krinje se grupiraju (u poetku bez vrstog pravila) oko unutarnjeg dvorita. Te krinje su jednostavne, neralanjene izduene cele s jednim bonim ulazom. Vanjski prostor hrama se ograuje svetim ogradnim zidom (kisu), a u unutranjosti se na elu cele pojavljuju prikazi boanstava, a svetite (sa likom boanstva) se odvaja od ostatka hrama. Na kraju tog razdoblja svetite postaje egzaktno planiranim velikim kompleksom.

6.3.

III Faza razvoja

Sumerska i semitska kultura stvaraju monumentalne hramove koje su reprezentativan okvir za obredno tovanje bogova. Temeljna pravila njihove organizacije su: odvojenost od vanjskog svijeta, unutarnja dvorita, naglaen ulazni dio, ralanjivanje zidova stupcima i niama. U junoj i srednjoj Mezopotamiji na temelju ranodinstikih tipova hramova nastaje tip hrama sa irokom celom. Njegova jezgra jest cela koja stoji popreno na glavnu os svetita, a ispred koje stoji jo jedna istovrsna predcela. Jezgra cele obavijena je nizom prostorija ili hodnikom, te je tako svetita i simboliki trostruko izolirano od vanjskog svijeta. Dvorite ispred hrama okruuju sporedne prostorije. Slijed dvorite, predcela i cela primjenjuje se i u gradnji palaa za prostornu 9

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva skupinu oko prijestolne dvorane. Osim slobodnostojeih hramova esto se pojavljuju kombinacije viestrukih hramova, s vie dvorita, hramova i kapela. Kod zigurata je po prvi put impozantna graevinska masa presudno odreena vertikalom, pri emu nije bitna gradnja prostora, ve gradnja tektonskog znaka koji prostorom dominira. 7. Mezopotamski gradovi

7.1.

UR

UR-plan sredinjeg dijela sumersko-akadskeprijestolnice.Bio je naseljen ve u IV. tisuljeu u doba kulture El Obeid.SredinomIII.MilenijaUr se razvio u jedan od najistaknutijih sumerskih gradova.Za prve dinastije izgraene su,meu ostalim,velike nadsvoen e kraljevske grobnice s bogatim umjetnikim inventarom. Potkraj istog tisuljea, nakon razaranja,grad ponovno doivljava procvat.U sreditu unutar posveenog i zidinama opasanog prostora grade se mnogobrojni hramovi,veliki zigurat,mauzolej,te palae kraljeva i sveenika.U to vrijeme se do punog stilskog izraza razvija tip stambene kue s unutranjim dvoritem.Ur je jo u novobabilonskom vremenu bio znaajno urbano sredite,da bi u toku V. i VI.st. pr.n.e. degradirao i potpuno opustio.

Slika 2. Grad UR

10

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva

L.Wolley smatra da je grad mogao imati i vie od 250 000 stanovnika to je s obzirom na 700 hektara stambene povrine grada ipak previsoka procjena (350 st./ha?)

Slika 3. Arheoloki nalaz jugoistone stambene grupacije

Slika 4. Junog stambenog sektora

7.2.

Babilon

BABILON metropola snanog imperija i jedan od najznaajnijih gradova Mezopotamije i cijelog drevnog Orijenta.Grad je osnovao Hamurabi u XVIII. stoljeu.Vanjske su zidove opasivale povrinu od oko 20km,dok se ui dio grada protezao na obje strane Eufrata na povrini od oko 410 ha. Istoni, stariji dio ima oblik kose paetvorine,te je s dvije glavne ulice-Ulicom procesija i Svetom ulicom-podijeljen na etiri gradska kvarta.

11

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva Znaajna je centralna dispozicija svetita s dominatnimziguratom-uvenim babilonskim tornjem-i hramovima,dok se carska palaa nalazila u sastavu gradskih utvrda na najistaknutijoj stratekoj toki.Noviji dio grada na desnoj,zapadnoj obali ima znatno pravilnije obrise.Ouvani su samo tragovi tri hrama i trase dviju glavnih ulica. esto razaran,Babilon je doivio zadnje blistavo razdoblje u VI. i V. st. prije n.e. Legenda: 1. ljetna palaa, 2. vanjski gradski zid,3. predgraa, 4. dananji tok Eufrata. Dio grada na lijevoj obali Eufrata prema stanju arheolokih nalaza iz VIII. i VII.st. Po svemu sudei,grad te neobabilonske epohe nije se mnogo razlikovao od onog iz

Hamurabijevihvremena.Ostaci stambene izgradnje na podruju Merke a (9) pokazuju tisuugodinji kontinuitet tipine sumerske kue s unutranjim dvoritem.Bitno drugaije karakteristike ima Qasr (10) izgraeno u VIII.stoljeu uz carsku palau,gdje se vide utjecaji analogne urbanistike Kahuna i Tell el Amarne u Egiptu. (Slika 8. pogled na sredinji grad)

12

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva 7.3. Aur

AUR-staroasirska prijestolnica na gornjem toku Tigrisa.Na strmoj litici iznad sam rijeke,na njezinoj desnoj obali,nalazilo se sumersko naselje ve u IV. tisuljeu.Oko 2500. god. stare ere zauzeli su ga Asirci i posvetili svom bogu Auru.Grad je bio opasan dvostrukim zidom sa 13 gradskih vrata i vodenim kanalima.Na najvioj stratekoj toki dominira utvrda s dvije kraljevske palae,zigurat i hram boga Aura.Oko 1530. godine nastaju nove gradske etvrti na junom dijelu.Od poetka prvog milenija Aur vie nije kraljevski grad,ali ostaje znaajno svetite sve do III.stoljea nae ere.

Slika 9. Plan Aura

7.4.

Dur arukin

DUR ARUKIN (dananji Korsabad) osnovao je Sargon II (arukin) oko 700.god.pr.n. e. Plan grada je gotovo pravilan etverokut sa stranicama 1800 prema 1650-1750 m,tako da unutar snanih zidina pokriva povrinu oko 300 ha.Ovaj planirani grad imao je pravokutnu ulinu 13

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva mreu koja je samo djelomino istraena,kao i struktura pojedinih stambenih dijelova.Nasuprot tome,najveu panju istraivaa zaokupili su ostaci velianstvene citadel e.Unutar zidinama opasanog prostora citadele nalazio se kompleks mnogobrojnih administrativnih zgrada, a na posveenoj visokoj terasi raskona kraljevska palaa s hramovima i ziguratom kao dominatom.

8. Zakljuak

Mezopotamija je u Starom vijeku bila jedan od dva najvea centra civilizacije Europe, Afrike i Zapadne Azije. Zahvaljujui svom izloenom geografskom poloaju, utjecaji ovog centra su se lako prenosili na Istok i Zapad. Drutvo je bilo zasnovano na robovlasnikim odnosima, a drava organizirana kao apsolutistika istonjaka despotija. Kao posljedicu u arhitekturi, koja je prije svega sluila dvoru, ova drutveno-politika organizacija imala je naglaenu tenju za kolosalnou i velikim dimenzijama. Iako moemo navesti itav niz manjih naroda ipl emena koji su imali odreeni znaaj u kraim vremenskim periodima, kao nosioci civilizacije Mezopotamijeizdvajaju se Sumerci, Babilonci i Asirci jer su oni jedini stvorili cjelovite civilizacije. 14

Veleuilite u Varadinu Studij Graditeljstva Mezopotamija je stvorila prve velike gradove, centre najstarije velike urbane civilizacije. Utvreni gradovi, podignuti na visoke zemljane terase, imali su kao jezgru kraljevsku palatu koja je sama za sebe inila poseban gradski organizam. Orijentalna stambena kua sa centralnim dvoritem predstavlja idejnu o snovu dispozicije kraljevske palae. Ona ima vie unutranjih dvorita, oko kojih se, u sastavu palae, niu prostorije za raznu namjenu (saraj, harem, han i hram), i tako raste organski, dograivanjem novih dvorita i novih prostora oko njih, na principu asimetrije. Glavni doprinos Mezopotamije riznici svjetske arhitekture je pronalazak konstrukcija, luka, svoda i kupole, to je dolo kao posljedica toga to je jedini graevinski materijal bila zemlja od koje su mogli praviti erpic ili opeku. Mezopotamija je zbog toga prva stvorila istu stereotomsku arhitekturu, koja je na Zapadu utjecala na arhitekturu Male Azije, a na Istoku na arhitekturu Perzije.

9. Popis literatire

Prof. Dr. Bruno Mili, dipl. Ing. Arh. Razvoj grada kroz stoljea, Arhite ktonski fakultet Sveuilite u Zagrebu, kolska knjiga Zagreb 1994.

WernerMuller, GuntherVogel, Atlas arhitekture, institut graevinarstva Hrvatske,Zagreb 1999.

Amir Pai: Historija arhitekture Asrhitektura prije 330.godine: 3.-Mezopotamija Sadraj preuzet s interneta.

15