Decker Elementi Strojeva

Karl-Heinz Decker ELEMENTI STROJEVA
T E H N I K A KNJIG A Z AG REB
PREDGOVOR UZ PRIJEVOD
Njemaki original ove knjige je u relativno kratkom roku iziao u 7 izdanja. U knjizi su jednostavno i vrlo saeto dana potrebna teoretska objanjenja, a obiluje i nizom praktikih podataka. To se posebno odnosi na standarde i podatke o materijalima. Veliku vrijednost knjige predstavljaju jednostavne i lako razumljive slike. U prijevodu je pokuano uz njemake oznake standarda dati i odgovarajue jugoslavenske, a to je uinjeno i za njemake oznake materijala uz koje su navedene bar priblino odgovarajue jugoslavenske oznake. U njemakom originalu nisu opisani planetarni prijenosnici, tarni prijenos nici, konice, brtve, cijevni vodovi i zaporni organi, pa su zbog potreba nae nastave i prakse, a uz doputenje autora i izdavaa, ta poglavlja obraena kao poseban dodatak prijevodu. Pri tome se nastojalo da se, koliko je to bilo mogue, ne mijenja nain iznoenja gradiva, kako dodatak ne bi naruio cjelovitost. Isto tako u poglavlju o zupanicima njemakog originala nisu obraene evolventne funkcije koje omoguavaju vrlo jednostavan i toan proraun debljine zuba na bilo kojem dijelu boka, proraun razm aka osi V parova, proraun pogonskog kuta zahvatne crte, zbroj faktora pom aka profila itd. Zato su u dodatku, kao nadopuna poglavlju 9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici s ravnim zubim a obraene EVOLV ENTN E FU N K C IJE i PR O R A U N RAZMAKA OSI ELN IK A U PO TR EB O M EVOLVENTN IH FU N K CIJA . E. Obermit
IZ PREDGOVORA 7. NJEMAKOM IZDANJU

Velika potranja ove knjige iziskivala je ve u kratkom roku njeno novo izdanje. Pisana je za potrebe nastave na Visokim tehnikim i strunim kola ma. Najvaniji elementi strojeva izneseni su u kratkom ali preglednom obliku, prilagoenom ciljevima nastave na kolama za tehniko obrazovanje. Pri tome je obraena svaka grupa elemenata strojeva zasebno i time omoguen izbor obrade gradiva neovisno od ostalih elemenata strojeva. Struno podruje Elemenata strojeva vrlo je opseno i stalno se proiruje novim spoznajama i rezultatim a istraivanja. O d toga se mogu u okviru kolovanja inenjera i tehniara obraditi samo bitna podruja odabrana prema samim ciljevima izobrazbe. Daljnju izgradnju tih saznanja m ora se prepustiti praksi, rjeavanjem konkretnih problem a konstrukcija. Sve oznake u jednadbam a prilagoene su novim D IN normam a, a sve mjerne jedinice su u Sl-sustavu, kojeg propisuje zakon. Samo u iznimnim sluajevima, radi lakeg raunanja, upotrijebljene su veliinske jednadbe. Inae su iskljuivo navedene samo jednadbe u koje se mogu uvrstiti Sl-jedinice i od njih izvedene Sl-jedinice (kg, m, s, N, W, kW, Pa, J, K itd.). Gotovo ispod svake jednadbe za proraun nalazi se iscrpna legenda u kojoj su naznaene upotrijebljene mjerne jedinice i njihovo znaenje. N a taj se nain postizava dobar pregled i izbjegava zabuna. Tablice su ubaene na odgovarajuim mjestima unutar teksta, tako da ih ne treba traiti na kraju. Mnot'vo opirnih tablica daje itaocu konstruktoru u praksi sve podatke potrebne za proraun elemenata strojeva. N aroito se pazilo na mogunost utvrivanja odgovarajuih vrijednosti doputenog naprezanja, tlaka i optere enja . . . Berlin u rujnu, 1975. Karl-Heinz Decker
SADRAJ
1. N erastavljivi spojevi 1.1. Z avareni s p o je v i............................................................................................................................ 1.1.1. P o stu p ci, m aterijali, oblici avova, k valiteta ..................................................... 1.1.2. O snovi o b lik o v an ja ...................................................................................................... 1.1.3. Z av aren i spojevi pri gradnji k o tlo v a i tlanih p o su d a ...................................... 1.1.4. Z av aren i spojevi elinih k o n stru k c ija ................................................................... 1.1.5. Z avareni spojevi u s tro jo g ra d n ji................................................................................. 13 13 14 19 29 41 45 45 46 49 50 51 51 52 55 56 56 58 59 60 60 62 69 72 75 75 76
1.2. Z avarivanje p ritisk o m ............................................................................................................... 1.2.1. P ostupci, vrste avova, m aterijali ............................................................................ 1.2.2. Spojevi to k a sto z a v a r e n i.............................................................................................. 1.2.3. B radaviasto zavareni spojevi ..................................................................................... 1.2.4. Spojevi zavareni eo n o e le k tro o tp o rn im isk re n je m ............................................ 1.3. Lem ljeni s p o je v i............................................................................................................................. 1.3.1. P o stu p ci, le m o v i................................................................................................................. 1.3.2. O snove ob lik o v an ja ....................................................................................................... 1.3.3. vrstoa .............................................................................................................................. 1.4. Lijepljeni spojevi ......................................................................................................................... 1.4.1. L jepila, svojstva, p ostupci ......................................................................................... 1.4.2. O snove ob lik o v an ja ....................................................................................................... 1.4.3. vrstoa .............................................................................................................................. 1.5. Z akovini spoj 1.5.1. Z akovice, 1.5.2. Z akovini 1.5.3. Z akovini 1.5.4. Z akovini ............................................................................................................................. izrada, broj rezova, prijenos s i l e ......................................................... spojevi u gradnji elinih k o n stru k c ija ....................................... spojevi u k o n stru k c ija m a od lakih m etala .................................. spojevi u gradnji strojeva i strojnih p o stro jen ja .........................
1.6. Stezni s p o j e v i .................................................................................................................................. 1.6.1. N avueni i preani stezni spojevi, p ostupci steznog sp ajan ja ..................... 1.6.2. P ro ra u n cilindrinih steznih sp o je v a ....................................................................... 2. Rastavljivi spojevi 2.1. Privrsni v i j c i ................................................................................................................................. 2.1.1. N avoji ................................................................................................................................... 2.1.2. M aterijali, zatita od k o ro z ije ..................................................................................... 2.1.3. Vijci i m atice ..................................................................................................................... 2.1.4. P odloke o siguranja ....................................................................................................... 2.1.5. T ok sila, zarczno djelovanje, o b lik o v a n je .............................................................. 2.1.6. Sila p re d n ap re za n ja , pritezni m o m en t ................................................................... 2.1.7. D ijag ram deform acija, diferencijalna sila, najvea i n a jm a n ja sila . . . . 2.1.8. vrstoa u zduno optereenih v ija k a ....................................................................... 2.1.9. O blikovanje i p ro ra u n p o p re n o o p tereenih vijaka .................................. 2.2. P o k retn i vijci (vijani pogoni) .............................................................................................. 2.2.1. N avoj, m a te rija li............................................................................................................... 2.2.2. Sile, trenje, iskoristivost, sam o k o n o st ................................................................... 2.2.3. vrstoa ..............................................................................................................................
83 83 84 87 90 92 97 97 99 101 103 103 105 107
Sadraj
2.3. Spojevi glavine .............................................................................................................................. 2.3.1. Spojevi uzdunim k lin o m ......................................................................... 2.3.2. Spojevi p erim a (klinovi bez n agiba) ............................................................................ 2.3.3. Spojevi s k linastim vratilim a .......................................................................................... 2.3.4. Spojevi sa zu pastim vratilim a ..................................................................................... 2.3.5. Spoj s p o ligonim p rofilnim vratilim a ....................................................................... 2.3.6. K onini spojevi ..................................................................................................................... 2.3.7. Spojevi sa steznim g la v in a m a .......................................................................................... 2.3.8. Spojevi steznim e le m e n tim a ............................................................................................... 2.3.9. Spoj eonim o z u b lje n je m .............................................................................................. 2.4. Veze 2.4.1. 2.4.2. 2.4.3.
109 112 116 118 120 122 123 124 129
sa zaticim a i s v o r n ja c im a ............................................................................................ 131 Z a t i c i ............................................................................................................................................ 131 S vornjaci ................................................................................................................................... 134 vrstoa .................................................................................................................................. 136
3. O pruge 3.1. O s n o v e ................................................................................................................................................... 3.1.1. K a rak te ristik e , rad o pruge, vibracije op ru g e ......................................................... 3.1.2. M aterijali, naprezanje, vrstoa... ..................................................................................... 140 140 142 145 148 151 152 157 157 159 161 163 166
3.2. .L isn a te op ru g e k a o savojne op ru g e .................................................................................... 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. Z av o jn a fleksiona o p ru g a k a o o p ru g a za o k r e ta n je ............................................................ R av n a ip k asta (ok ru g la) k a o to rzio n a o p r u g a ............................................................... T an ju ra ste op ru g e k a o tlane op ru g e....................................................................................... C ilindrine tlane i vlane o p r u g e ............................................................................................ 3.6.1. H la d n o oblik o v an e tlane op ru g e od okrugle ic e ..................................................... 3.6.2. T lane op ru g e od o kruglih sipki .............................................................................. 3.6.3. V lane op ru g e od okrugle ice ................................................................................... 3.6.4. P ro ra u n tlanih i vlanih o p r u g a ...............................................................................
3.7. G u m en e o p r u g e .............................................................................................................................. 4. Osovine i vratila 4.1. F u n k c ija , o b likovanje ....................................................................................................................
120 123 123 124 124 122 128 182 182 184 185 185
4.2. R ukavci ............................................................................................................................................... 4.2.1. N osivi ru k a v c i......................................................................................................................... 4.2.2. P o tp o rn i ru k av ac ................................................................. 4.3. vrstoa ............................................................................................................................................... 4.3.1. M o m en ti savijanja i uvijanja, m om enti inercije i m om enti o t p o r a 4.3.2. P riblini p ro ra u n n a to rziju i savijanje ................................................................. 4.3.3. vrstoa o b lik a ..................................................................................................................... 4.4. D e fo rm a c ije ........................................................................................................................................... 4.4.1. D eform acije zbog sila savijanja....................................................................................... 4.4.2. D eform acije izazvane to rzio n im s ila m a ......................................................................... 4.5. K riti n a b rzin a vrtn je .................................................................................................................... 4.5.1. F lek sio n a kritin a b rzina v r t n j e ..................................................................................... 4.5.2. T o rzio n a kritin a b rzina v rtnje.......................................................................... 5. Leaji 5.1. T renje, podm azivanje i m aziva .................................................................................................. 5.1.1. T renje ....................................................................................................................................... 5.1.2. P odm azivanje i m a z iv a .......................................................................................................
18
188 188 189
Sadraj 5.2. K lizni le a ji...................................................................................................................................... 5.2.1. H id ro d in am ik a teorija podm aziv an ja, leaji s v iestrukim kliznim povri n am a, u to ri za p o d m a z iv a n je ..................................................................................... 5.2.2. D o v o d m aziva, ureaji za p o d m a z iv a n je .............................................................. 5.2.3. M aterijali za leaje (leajni m aterijali) i m aterijal ru k a v ca ......................... 5.2.4. O blikovanje nosivih leaja (radijalnih leaja) ..................................................... 5.2.5. P ro ra u n nosivih leaja (poprenih ili radijalnih) ............................................ 5.2.6. O blik o v an ja u p o rn ih (aksijalnih) le a ja ................................................................... 5.2.7. P ro ra u n u p o rn ih leaja (aksijalnih leaja) .........................................................
9
194 194 198 200 204 209 216 217 220 220 224 231 237 239
5.3. V aljni le a ji............................................................................................................. 5.3.1. K o n stru k c ija i k a rak teristik e ..................................................................................... 5.3.2. P rav ila ugradnje, m ogunosti o p te re e n ja .............................................................. 5.3.3. N osivost i vijek tra ja n ja .............................................................................................. 5.3.4. G ra n i n a brzina v r t n j e ................................................................................................... 5.3.5. P odm azivanje ..................................................................................................................... 6. Brtvenje leaja i vratila 6.1. Brtvenje p ro tiv izlaza m asti .................................................................................................. 6.1.1. B rtve s b ru sn im djelovanjem ..................................................................................... 6.1.2. B ezdodirno b rtvenje ....................................................................................................... 6.2. B rtve p ro tiv istjecanja ulja ....................................................................................................... 6.2.1. Brtvenje b ru sn im d je lo v a n je m ..................................................................................... 6.2.2. B ezdodirno b rtvenje .......................................................................................................
242 242 244 245 245 248
7. Spojke 7.1. Spojke koje se u k l ju u j u ........................................................................................................... 7.1.1. K ru te spojke ..................................................................................................................... 7.1.2. D ilatacijske (u zduno pokretljive) s p o j k e .............................................................. 7.1.3. N eelastine kom p en zacio n e s p o jk e ............................................................................ 7.1.4. E lastine spojke ................................................................................................................. 7.1.5. Sigurnosne spojke ............................................................................................................ 7.2. R astavljive spojke ......................................................................................................................... 7.2.1. R uno rastavljive spojke .............................................................................................. 7.2.2. Spojke s d aljinskim u k lju iv a n je m ............................................................................ 7.3. S pojka za p u ta n je u ra d 8. Rem enski i lanani prijenosnici 8.1. P rijenos p lo sn atim rem enom .................................................................................................. 8.1.1. N ain djelovanja i vrste .............................................................................................. 8.1.2. M aterijal rem enja i nain sp a ja n ja ............................................................................ 8.1.3. C ilindrine rem enice ....................................................................................................... 8.1.4. P ro ra u n .............................................................................................................................. 8.1.5. R em enski prijenos sa zateznom re m e n ic o m ......................................................... 8.2. R em enski p rijenos s k linastim r e m e n o m ............................................................................ 8.2.1. N ain djelovanja, vrste, izrade ................................................................................ 8.2.2. R em enice za k linaste rem ene ..................................................................................... 8.2.3. P ro ra u n .............................................................................................................................. 8.3. P rijenos sa zu p astim r e m e n o m .............................................................................................. 8.3.1. N ain djelovanja i izvedbe .......................................................................................... 8.3.2. P ro ra u n .............................................................................................................................. 265 265 270 272 275 281 283 283 285 288 295 295 297 ....................................................................................................... 249 249 249 250 252 256 257 257 259 263
10
Sadraj
8.4.
L an an i p rije n o s ............................................................................................................................ 8.4.1. P rim jena i ra sp o red ....................................................................................................... 8.4.2. V rste lan aca ispojnice (spajanje k rajeva lan aca) ............................................. 8.4.3. L ananici ............................................................................................................................. 8.4.4. P odm azivanje ................................................................................................................ 8.4.5. P ro ra u n .............................................................................................................................
299 299 301 306 310 313
9.
Zupani prijenosnici 9.1. O s n o v e ................................................................................................................................................. 9.1.1. V rste i oblici ..................................................................................................................... 9.1.2. Z a k o n ozubljenja ............................................................................................................ 9.1.3. D o d irn ica b o k o v a , z ah v a tn a linija (d o d irn ica p ro fila) ................................... 9.1.4. E volventno ozubljenje ................................................................................................... 9.1.5. O zubljenje s ravnim b o k o v im a i u n u ta rn je ozubljenje .................................. 9.1.6. V aljanje i klizanje b o k o v a .......................................................................................... 9.1.7. N u lti elnici i nulti prijenosnici (s rav n im z u b im a), z ra n o st izm eu zuba 9.1.8. G ra n in i spoj z u b a n u ltih elnika srav n im z u b im a ........................................ 9.1.9. V-elnici i V -prijenosnici s ravnim z u b im a ......................................................... 9.1.10. S tupanj p r e k r i v a n ja ....................................................................................................... 9.1.11. N isk o i visoko ozubljenje................. ........................................................................... 9.1.12. N u lti elnici s kosim (helikoidnim ) z u b im a ..................................................... 9.1.13. V-elnici s kosim z ubim a .......................................................................................... 9.2. O blikovanje elnika .................................................................................................................... 9.3. K v alitet o z u b lje n ja ......................................................................................................................... 9.3.1. O d stu p a n ja .......................................................................................................................... 9.3.2. T olerancije ............. 9.4. T renje, iskoristivost, p rije n o s i.................................................................................................. 9.5. P odm azivanje .................................................................................................................................. 9.6. P ro ra u n nosivosti elnika ...................................................................................................... 9.6.1. O ptereenje z u b a ............................................................................................................ 9.6.2. N osivost k orijena ............................................................................................................ 9.6.3. N osivost b o k o v a ................................................................................................................. 9.6.4. N o sivost u o d n o su na zaribavanje i troenje ..................................................... 9.6.5. Z upanici od plastinih m a s a ........................................................................................ 9.7. O dnosi sila k o d elnika ........................................................................................................... 324 324 325 328 328 330 331 332 335 337 343 344 344 347 348 353 353 354 356 358 359 359 360 366 370 371 371 373 373 378 381 381 381 382 382 383 383 384 386 386 388 389 390
9.8. S to n ic i................................................................................................................................................ 9.8.1. N u lti stonici s ravnim z ubim a ................................................................................ 9.8.2. N u lti stonici s kosim i zakrivljenim b o k o v im a ................................................ 9.8.3. V -parovi .............................................................................................................................. 9.9. P ro ra u n nosivosti s to n ik a ...................................................................................................... 9.9.1. O ptereenje z u b a ............................................................................................................ 9.9.2. N o sivost ko rijen a z u b a ................................................................................................... 9.9.3. N o sivost b o k o v a ............................................... ................................................................
9.10. O dnosi sila n a s to n ic im a ....................................................................................................... 9.10.1. N u lti i V -nulti stonici sa ravnim zubim a ...................................................... 9.10.2. N u lti i V -nulti stonici s kosim izakrivljenim bok o v im a ...................... 9.11. V ij a n ic i............................................................................................................................................ 9.11.1. U vjeti z a h v a ta ............................................................................................................... 9.11.2. O dnosi sila, iskoristivost ......................................................................... 9.11.3. N osivost ........................................................................................................................ 9.11.4. V -vijanici, h iperboloidni v ij a n ic i........................................................................
Sadraj 9.12. P uni 9.12.1. 9.12.2. 9.12.3. 9.12.4. p rije n o sn ic i.................................................................................. V rste, uvjeti z ah v a ta i dim enzije ....................................................... O dnosi sila, iskoristivost ........................................................................................... O blikovanje pueva i pu n ih k o l a .......................................................................... N o siv o st, izb o r m a z iv a .............................................................................................
11
391 391 395 397 398 400 402
9.13. L iteratu ra
B unost u ra d u z u p an ik a i m ogunost njena sm anjivanja ................................. ..........................................................................................................................................................
DODATAK 10. P lanetarni prijenosnici 10.1. 10.2. 10.3. K a rak te ristik e , u p o tr e b a ........................................................................................................... Jed n o stav n i p lan e tarn i prijenosnici ................................................................................... Sile, m om enti i snage p la n e ta rn ih prijen o sn ik a s elnicim a ................................. 10.3.1. K a d a gubici nisu uzim ani u o b z ir ....................................................................... 10.3.2. K a d a se gubici uzim aju u o b z ir ............................................................................ 409 409 416 416 418 418 419
10.4. Pregled prijen o sn ih om jera i m ogunosti p la n e ta rn ih prijen o sn ik a 1AI i 2A I 10.5. P la n eta rn i prijenosnici sa stonicim a ................................................................................ 11.Tarni prijenosnici 11.1. O p e n ito ............................................................................................................................................ 11.2. T arn i prijenosnici s k o n sta n tn im p rijenosnim o m je r o m ..............................................
421 422
11.3. T a rn i prijenosnici s m o gunostim a k o n tin u ira n e pro m jen e p rijenosnog om jera 424 11.4. O snove p ro ra u n a ........................... 11.4.1. E lastino i diferencijalno p uzanje, brzine k lizanja, s i l e ............................... 11.5. P ro ra u n tarn ih p rije n o sn ik a ................................................................................................ 11.5.1. P ro ra u n k o n ta k tn ih n a p re z a n ja .......................................................................... 11.5.2. P ro ra u n tro en ja ...................................................................................................... 11.5.3. P ro ra u n zagrijavanja ............................................................................................. 11.5.4. Is k o r is tiv o s t..................................................................................................................... 11.6. M aterijali za izradu ta r e n ic a ................................................................................................... 12. Konice 12.1. O p e n ito ................................................................ 12.2. K o n stru k tiv n e izvedbe k o n ic a .............................................................................................. 12.2.1. T a m e k o n ic e ............................................................................................................. 12.2.10. eljusne konice s vanjskim eljustim a (eljusna konica) ............... 12.2.11. Je d n o stav n e eljusne k o n ic e ............................................................................... 12.2.11. D v o stru k e eljusne konice ............................................................................... 12.2.20. U n u ta rn je eljusne k o n ic e .................................................................................... 12.2.30. Pojasne k o n ic e .......................................................................................................... 12.2.40. S toaste konice ...................................................................................................... 12.2.2. V rtlona vod en a konica .................................................................................... 12.2.3. V rtlona z ran a k o n ic a ........................................................................................ 12.2.4. Ind u k cio n e elektrine konice ..................................................... 442 443 443 444 444 446 450 452 454 454 455 455 425 427 433 433 434 437 438 439
12
13. Brtve 13.1. 13.2. U vod ...............................................................................................................................................
Sadraj
456 457 459 460 461
Statike brtv e, d o d irn o brtvenje stro jn ih dijelova koji m iruju ............................... 13.2.1. N erastavljivo o d n o sn o uvjetno rastavljivo b rtvenje ..................................... 13.2.2. Brtvenje p o m o u m asa za brtvenje ................................................................... 13.2.3. R astavljivo brtvenje dijelova koji m iru ju (sta ti k o brtvenje) ...................
13.3. D inam ike brtve, d o d irn o brtvenje strojnih dijelova koji se okreu ili se kreu .................................................................................................................................... tam o -am o 13.3.1. Brtvenje brtv ilo m ....................................................................................................... 13.3.2. Brtvenje kliznim p rste n o m ..................................................................................... 13.4. B ezdoim e b r t v e ........................................................................................................................... 13.4.1. B ezdodirne brtve sa zranou................................................................................ 13.4.2. L ab irin tn e b r t v e ............................................................................................................ 13.4.3. L ab irin tn e brtve sa z ra n o u ................................................................................ 13.4 4. B rtvenje p om ou tekuine ..................................................................................... 13.4.5. M e m branske b r t v e ..................................................................................................... 14. Cijevni vodovi i zaporni organi 14.1. C ijevni vodovi ............................................................................................................................. 14.1.1. O snovni pojm ovi ....................................................................................................... 14.1.2. M aterijal cijevi... ............................................................................................................ 14.1.3. P ro ra u n cijevi... ............................................................................................................ 14.1.4. P ro ra u n debljine stijenki cijevi ............................................................................. 14.1.5. F azo n sk i cijevni dijelovi ........................................................................................... 14.1.6. C ijevni sp o je v i................................................................................................................ ......................................
466 468 473 473 475 476 477 477 478
480 480 481 484 488 490 491 501 502 504 504 505 509 511 512 514
14.2. Izrav n an je deform acija p ri z agrijavanju cijevnih v o d o v a
14.3. C ijevne p o d u p o r e ......................................................................................................................... 14.4. Z ap o rn i, sigurnosni i regulacioni o rg an i (a rm a tu ra ) ............................................... 14.4.1. Z ad aci, vrste, zahtjevi .............................................................................................. 14.4.2. V entili .............................................................................................................................. 14.4.3. Z asu n i .............................................................................................................................. 14.4.4. Pipci ( s la v in e ) ................................................................................................................. 14.4.5. Z ak lo p k e .......................................................................................................................... 14.4.6. Principi izgradnje cijevnih s u s t a v a .......................................................................... 15.1. E volventne f u n k c ije ..................................................................................................................... 15.2. P ro ra u n ra zm ak a osi elnika u p o treb o m evolventnih funkcija ......................... 15. Evolventne funkcije L ite ratu ra d o d a tk a ............................................................................................................................................ K azalo pojm o v a ..................................................................................................................................................
523 525
1.1. Z avareni spojevi
13
1.
NERASTAVLJIVI SPOJEVI
1.1. Zavareni spojevi

1.1.1. Postupci, materijali, oblici avova, kvaliteta Zavarivanje je postalo jedno od najvanijih postupaka spajanja, jer uz utedu trokova za modele ili alate, prednost m u je i manji utroak materijala nasuprot lijevanim i kovanim dijelovima. Uz spretno oblikovanje moe zavareni dio, bez gubitka vrstoe i krutosti, biti 50% laki. Zavarene su konstrukcije zbog jednostavnog oblikovanja najee bolje od zakovanih. Prema D IN 1910 (JUS C.T3.001) pod zavarenim spojem razumije se spajanje dijelova pom ou zavara. Vie pojedinanih dijelova m eusobno povezanih za varivanjem tvore zavaren dio, a vie tako zavarenih dijelova zavaren sklop. Za vee strojne dijelove dolazi prvenstveno u obzir zavarivanje taljenjem s lokalno ogranienim tokom taljenja, sa dodatnim m aterijalom ili bez njega. Naini zavarivanja taljenjem za metale jesu: plinsko zavarivanje, otporno zavari vanje, elektroluno zavarivanje, zavarivanje plazmom, zavarivanje elektronskim snopom, zavarivanje svjetlosnim snopom (zavarivanje laserskim zrakama). U nastavku se opisuju zavareni spojevi kod kojih se dijelovi sjedinjuju zavarom dobivenim od nataljena ili utaljena materijala. Najvaniji zavarivi metali: 1. elici do priblino 0,3% ugljika; vie od toga postotka samo uz stanovite uvjete (tablica 1). Elementi legiranja: silicij, m angan, sum por i fosfor pri zavarivanju djeluju nepovoljno, dok bakar, nikalj, krom, molibden ili vanadij ne kode. 2. Neeljezni metali kao to su bakar, mjed, bronza, cink, aluminij. Pregled razliitih vrsta i oblika avova prem a D IN 1912 (JUS C.T3.011) daje tablica 2, a oblike spojeva tablica 3. Primjeri za prikazivanje eonih i kutnih avova i dodatni znakovi prikazani su u D IN 1912 (JUS C.T3.011), a smjernice za oblike ljebova, za razne debljine lima, mogu se nai u D IN 8551 do 8553 (JUS C.T3.030). Prem a tablici 4, zavareni spojevi dijele se u tri razreda kvalitete.
I dijelovi o d term o p lastin ih u m jetn ih m asa m o g u se m e u so b n o zavarivati. T u n a ro ito dolaze u obzir tvrdi i m ekani polivinil kloridi, PV C. S u p ro tn o z av ariv an ju m etala, k o d u m jetnih m asa dob iv a se spoj u tje sta stu sta n ju (vidi D IN 16930 i 16931). Pri to m e se m ogu p o tezati avovi kao kod m etala. P o stu p ci z av ariv an ja su slijedei: zavarivanje vruim plinom , zavarivanje grijaim tijelim a, zavarivanje toplinskim im pulsom , frikc io n o zavarivanje, dielektrino visokofrekventno zava rivanje. P olivinilkloridi se m ogu d o b iti p o d razn im trg o v ak im im enim a k a o D y n al, Igelit, V inidur, V estolit, V innol, A stra lo n , T ro v id u r, M ipolam .
14
Tablica 1. Zavarivost najvanijih elika Vrst elika Zavarivost Opi konstrukcioni elici D IN 17100 (JU SC .B 0.500j St 34-1, St 37-1 . 0260. - . 0360, St 42-2, St 42-3, - C .0 4 6 1 , - C . 0462, St 33-2, St - . St -C . 34-2, St 37-2, St 37-3, 0261, - . 0361, - C . 0362 - . 0363 46-2, St 46-3, St 52-3, 0481, - C . 0482, C. 0562, - .0 5 6 3 St 42-1, St 50-1, . 0460, - . 0545
/. N erastavljivi spojevi
Zbog visokog sadraja P i N prikladni su samo za podreene svrhe kod malih debljina stijenke i mirnog optereenja, prvenstveno kod neumirenog tomasovog elika. Z a eline konstrukcije od dijelova > 1 6 do 25 mm debljine potreban je umiren elik. Zavarivost postoji uvijek. Za eline konstrukcije i dijelove > 2 5 do 35 mm debljine grupa kvalitete 2, > 3 5 mm debljine grupa kvalitete 3.
St 33-1, St 50-2, - . 0545,
Zavarivost se mora posebno traiti. Predgrijavati, po potrebi ariti. a za otklanjanje preostalih napetosti normalizirati. Debljine stijenki po mogunosti < 20 mm. Potrebna je vrlo paljiva priprem a i naknadna obrada.
St 60-1, St 60-2, St 70-2, - . 0645. - . 0645. - . 0745, C 22, - . 1330, 28 Mn 6. - C . 3135, Ck 22, - C . 1331,
elici za poholanje D IN 17200 (JU S C .B 9 .0 2 l) 25 CrM o4, Prikladni su normalizirani ili m ekano areni. Potrebno je predgrijavanje. - , 4730,
elici za cementiranje D IN 7210 (JU SC .B 9.020) C 10, C 15, Ck 10, U necementiranom stanju dobro su upotrebljivi. Kod legiranih elika - C . 1120. - . 1220, - C . 1121, potrebno je predgrijavanje. C k 15. 15 C r 3, 16 M nCr 5, - . 4120, - . 4320, - C . 1221, 20 M nCr 5, 2 0 M o C r4 , 2 5 M o C r4 , . 7420, - . 743!, -C .4 3 2 1 , 15 C rN i 6, 17 CrN iM o 6, - C . 5420, St - . St - . St -C . 35, 1212, 45.4, 1213, 55, 1402, St 35-4, - . 1212, St 52, . 3100, St 55.4, - C . 1402, St 45.8, - C . 1215, St -C . St -C . Beavne eline cijevi D IN 1629 (JU S C.B5.020 i 023) 45 D obra zavarivost. 1213, 52.4 3100. Kao St 50 (C. 0545) i St 60 ( - C . 0645). 17175, (JU S C.B5.022) 20 mm debljine 'J 10 mm debljine l preporuuje se oslobaanje 15 mm debljine j P*tal.h naprezanja arenjem. > 1 0 mm debljine I , . . . . > 5 mm deb|jine f potrebno predgrijavanje.
St 35.8, - C . 1214,
Beavne cijevi od vatrootpornih elika D IN 15 Mo 3, > D obro upotrebljiv > - C . 7100, > ^ Popustiti arenjem
13 C rM o 44. 1 0 C rM o 9 10. - C . 7401, - , 7400, H - . H -C . H H II. - . 1204, 17 Mn 4, - C . 3133, 19 M n 5, ~ C . 3105 13 C rM o 44, - . 7400, I, 1202, III, 1206, IV, St 10 . . . St 14
Kotlovski limovi D IN 17155 (JU S C.B4.0I4) D obro upotrebljiv 15 Mo 3. C. 7100, > 10 mm debljine potrebno je predgrijavanje. Potrebno je predgrijavaje i odarivanje napona zbog otklanjanja preostalih napetosti. Potrebno predgrijavanje i poputanje arenjem. Tanki limovi D IN 1623 (JU S C.B4.016) D obro upotrebljiv sa kvalitetom povrine 03 . . . 05. elini lijev D IN 1681, (JU S C .J3.0U ) Kao elik iste vrstoe prem a D IN 17100 (JUS C.B0.500). Mjesto zavari vanja paljivo pripremiti.
GS-38 . . . GS-70 - C l . 0345
1.1.2. Osnovi oblikovanja Pri oblikovanju zavarenih konstrukcija treba voditi rauna o odreenim naelima. Svaki konstruktor trebao bi stoga svoje projekte savjesno i kritiki ispitati da li su zavarivaki pravilno oblikovani. N aravno da je kvaliteta
L I . Z avareni spojevi
15
zavarenog spoja ovisna i o kvalifikaciji i spretnosti zavarivaa. Vana pravila oblikovanja su slijedea: 1. Izbjegavati zarezao djelovanjel Lo spoj osnovnog i dodatnog materijala prouzrouje velika zarezna djelovanja (vrna naprezanja) u korijenu, to pri dinamikom optereenju moe dovesti do loma zbog um ornosti materijala. Kod dinamiki optereenih avova zavaruje se posebno korijen, ili se to izvodi
Slika 1. P o d jela n a p rez an ja u tu p o m spoju (crk zarezno naprezanje) a) V -zavar s loim p ro v a ro m k o rije n a ; b) V -zavar s d o b rim p ro v a ro m k o rije n a; c) V -zavar s proienim i zavarenim k o rije n o m ; ) X -zavar
Tablica 2. Vrste i oblici avova prem a D IN 1912 (JUS C.T3.011 i 030) (zavarivanje taljenjem) Naziv Sim bol Priprem a Izvedba Tupi avovi Zarobljeni av I-av V-av Strm i boni av X-av i----- ---------- 1 a i i c m w i 1 W ------i K-av i w l */2 V-av Dvostruki V-av Naziv Sim bol Priprema Izvedba
JL II
m
t r "i
i ) r
(
V
1L
n= 3Z2
a
\ / i
K Y
K r
X Y
X
- c
m xm
r D Q
1 X }
r
1 2 Y-av
Plitki K-av
( S i
Y-av Dvostruki X-av
T_i
r
1 ... i r j 1
J-av
V-av
n rn
Dvostruki J-av
Rubni avovi Rubni plosnati av Rubni V-av Kutni avovi p Kutni av 1 Dvostruki kutni av 1 Vgaoni av i
ft \
16
Tablica 3. Vrste spojeva prem a D IN 1912 (JUS C.T3.011 i 030)
1. N erastavljivi spojevi
Preklopni spoj Dijelovi se preklapaju GSS2S23E2ZQ Paralelan spoj Dijelovi lee po iroj strani jedan uz drugog T-spoj Dva se dijela spajaju tako da je jedan dio svojim krajem okomito postavljen na povrinu drugoga
eoni (tupi) spoj Dijelovi lee u jednoj ravnini
Kosi spoj Jedan dio naslonjen je koso na drugi
1 +
Pretpostavka struna
Vgaon spoj Krajevi dijelova poloeni su jedan prem a drugome pod bilo kojim kutom
Krini spoj Dva dijela koji lee u jednoj rav nini naslanjaju se okom ito na trei izmeu njih
Viestruk spoj Tri ili vie dijelova spajaju se kra jevima pod bilo kojim kutom
7T
K\ alitetni razred I III
Tablica 4. Razvrstavanje kvalitete zavara za spojeve zavarene taljenjem prema D IN 1912 (JUSC.T3.011 i 030) Tekui broj 1 Materijal:
Zavarivost zajamena
Priprema: pod nadzorom 3 Nain zavarivanja: bira se prem a svojstvima materijala te debljini i naprezanju dijelova zavarenog spoja dodatni materijal prilagoen osnovnom Materijal zavara: ispitan, odn. odobren za upotrebu 5 6 Osoblje Ispitivanje: atestirani zavarivai za vrijeme rada su pod nadzorom dokaz da je zavar izveden bez greke (npr. rentgensko ispitivanje)
u obliku X-zavara. Nejednolino ili valovito vueni zavari djeluju takoer kao zarezi. O brada nadvienja ili raskivanje smanjuju vrna naprezanja. N a poetku i kraju zavara stvaraju se krateri, koji takoer izazivaju vrna naprezanja. Glodanjem tih krajeva zavara mogu se ublaiti vrna naprezanja. 2. Izbjegavati skretanje toka sile u zoni zavarivanja ! Za vrstou zavara od presudnog je znaenja tok sila. Skretanja u zoni zavarivanja izazivaju vrna naprezanja (si. 2). K od mirnog optereenja zarezna djelovanja dodue ne um anjuju vrstou, ali snizuju sposobnost plastinog deform iranja i time stvaraju opasnost od krtog loma. Pri promjenljivom optereenju materijal biva bre razoren, tj. njegova se dinamika izdrljivost snizuje. Slika 3 prikazuje kako se u zavarenim avovima mogu izbjei skretanja toka sila. Tupi zavar dinamiki je izdrljiviji nego kutni, budui da u njemu nema skretanja toka sila. Od kutnih zavara (si. 4), udubljeni kutni zavar je najvee dinamike izdrljivosti, jer u njemu dolazi do najblaeg skretanja toka sila. Openito se, meutim, daje prednost jeftinijem ravnom kutnom zavaru.
17
Slika 2. P odjela n a p rez an ja u zav a ru p ri sk retan ju to k a sile (a je to k sile) a) u tu p o m sp o ju ; b) u k u tn o m spoju
ili
ii
a)
>
Slika 3. O b lik o v an je zavarenih dijelova pri din am ik o m o p tereenju a) n ep rav iln o ; b ) prav iln o
r-l .l \F r r k . r . b) a)
Slika 4. T o k sila u k u tn im zavarim a a) izboen k u tn i za var; b ) p lo sn a t k u tn i z av ar; c) udubljen k u tn i zavar
Slika 5. Z av aren i avovi optereeni na savijanje a) nepo v o ljn o zbog vlanog n a p re zan ja u korijen u z a v a ra ; b) p o v oljno zbog tlanog n a p rez an ja u k orijenu z av ara
3. Izbjegavati vlano naprezanje u korijenu zavara ! Korijen zavara osobito je osjet ljiv na vlano naprezanje i treba ga po mogunosti staviti u tlanu zonu (si. 5). 4. Izbjegavati gomilanje zavara ! Lokalno zagrijavanje kod zavarivanja i hlaenje nakon toga, dovode do naprezanja zbog stezanja, koja izazivaju deformacije zavarena dijela. to se vie zavara sastaje u jednoj toki i to su deblji zavari, to jae je izvitoperenje. Stezanje zavara primjeuje se naroito u uzdunom smjeru, a posljedica su promjene oblika na manje krutim mjestima zavarena dijela. Prem a iskustvu, nastale deformacije rastu ovim redoslja elektrootporno zavarivanje, elektroluno zavarivanje, plinsko zava^vaptj!'
2 Elementi strojeva
18
/. Nerastavljivi spojevi
Kako se nagomilavanje vie zavara moe izbjei, predouje si. 6. Poprena rebra treba prikljuiti zavarima 3 do 4 mm debljine. Zavareni avovi ne smiju biti ni deblji ni dulji nego to je potrebno. Izvitoperene zavarene dijelove treba izravnati zagrijavanjem i kovanjem.
a) nepravilno zbog g o m ilanja za vara; b ) p ravilno
S lika 7. Z av aren i zupanik a) nep rav iln o zbog to k arsk ih ra d o v a n a glavi i vijencu, te p otrebe k rojenja re b a ra ; b) pravilno
5. Dati prednost poluproizvodima ! Zavareni dio postaje jeftiniji ako se upotrijebe poluproizvodi. Daje se prednost plosnatim i profilnim elicima, cijevima, skoenim ili savijenim ili autogeno rezanim limovima. Ako bi spomenuti dijelovi postali prekomplicirani, uvaruju se i lijevani, kovani, tancani ili vueni dijelovi. 6. Izbjegavati skupe pripremne radove ! Radovi oko krojenja i obrada rezanjem poskupljuju konstrukciju. Zbog toga treba po mogunosti izbjegavati tokarena smanjenja promjera, kose ili okrugle rubove limova, profila i si. (si. 7). Savijanjem i pregibanjem rubova sastavnih dijelova mogu se esto utedjeti zavareni avovi (si. 8). 7. Paziti na pristupanost avoval M ora postojati odgovarajua pristupanost zavarivakih alata do avova koji se zavaruju.
Slika 8. Z av a ren o p odnoje a) n e pravilno zbog, m nogih p o jedinanih dijelova i m nogih zavarenih avova; b) p ravilno
19
1.1.3. Zavareni spojevi pri gradnji kotlova i tlanih posuda Zavareni avovi na kotlovima i tlanim posudam a m oraju biti apsolutno nepropusni i vrlo vrsti, pa stoga iziskuju paljivu izradu. Zavarivanja na stabilnim i brodskim kotlovima doputena su samo ako se dokae da se upotrebljavaju dobro zavarivi m aterijali i da zavari raunski zadovoljavaju propisima. Kotlovi i posude preteno su izraeni od limova i cijevi. Dimenzije pojedinih plateva ovise o irini limova koji se mogu isporuiti, i postojeim m ogunostima proizvodnje. Da bi se sprijeilo gomilanje avova, treba uzdune avove pojedinih plateva zaokrenuti jedan prem a drugom e (si. 9). Vei otvori c
Slika 9. N ain o b lik o v a n ja tlanog sp rem n ik a a je uzduni av; b je p opreni av; c je plat
S lika 10. P o ja a n ja k o tlo v sk o g lim a n a izrezim a za ulazne otv o re i nastav k e
za nastavke, ulazni otvori i slino pojaavaju se (si. 10). Samo kod malih izreza ili kod predimenzionirane debljine lima, ne m oraju se pojaavati izrezi. Slika 11 pokazuje primjere gdje su na stijene kotlova i posuda privareni grebeni, nazuvice, prirubnice i nastavci te prirubni spojevi prem a D IN 8558 (Smjernice za zavarene spojeve na parnim kotlovima, posudam a i cjevovodima) (JUS C.T3.071). U tablici 5 navedeni su propisani elici za stijene i cijevi. N a slici 12 pokazan je parni kotao na dimne plinove, s pojedinostima. K otao se sastoji od tri plata i dva ravna dna, ima sustav cijevi i snabdjeven je jednim ulaznim otvorom i redom nastavaka za cijevne prikljuke. K ao zava rene posude standardizirane su: jednostjene grijalice za toplu vodu D I N 4801
20
I. N erastavljivi spojevi
otvor za odzroiivonje
DIN2505
DIN2505
DIN 2628 (JUS M.B6.160) do DIN 2698 (JUS M.B6.171)
Slika 11. Z av aren i grebeni, nazuvice, blok-prirubnice, nastavci i p riru b n i spojevi p rem a D IN 8558
(JUS M.E0.020), tlane posude ureaja za opskrbu vodom D IN 4810, tlane posude za kom prim irani zrak do 3 MPa pretlaka D IN 6275, leee posude postrojenja prem a D IN 23281. Kako proizlazi sa slika 9 i 12, debljina tupog zavara jednaka je debljini s zavarenih limova. Potrebna debljina limova plata rauna se uzimajui u obzir obino najslabiji zavareni av. Unutarnji pretlak p, kojem su izloeni cilindrina posuda ili kotao, rastee stijene, pa su uzduni i popreni zavari napregnuti
21
Slika 12. Z av aren parn i k o ta o n a dim ni plin s odo b ren im tlak o m (pretlak) 7 b a ra = 0 ,7 M P a
na vlak. Za proraun vrijede u Jugoslaviji: Tehniki propisi za izradu i upotrebu parnih i vrelovodnih kotlova, parnih sudova, pregrijaa pare i zagrijaa vode (Slubeni list SFRJ 1957/7 i 1972/56), a u S. R. Njemakoj: propisi Radne zajednice za tlane posude (Arbeitsgemeinschaft Druckbehlter , AD-listovi) i tehniki propisi Njemakog odbora za parne kotlove (tehnika pravila za parne kotlove TRD) (Deutscher Dampfkesselausschuss).
22
Tablica 5. Doputeni elici za stijenke i cijevi (izvod iz AD- i TRD-listova) M aterijal1) Tlane posude Limovi od konstnikcionih elika DIN 17100 (JU S C.B0.500) USt 34-1, ~ e . 0270, RSt 34-1, - C . 0260, USt 34-2, ~ C . 0271, RSt 34-2, ~ C 0261, RSt 42-2, ~ . 0461, USt 37-1 - . 0370 RSt 37-1 ~ C . 0360 USt 37-2 ~ . 0371 RSt 37-2. ~ C . 0361. St 42-3, ~ . 0462, St 37-3 - C . 0362. RSt 46-2, ~ . 0481, ~C. St ~C. ~. 0363 52-3 0562 0563 s 6 - r 120 - Dup 700
Parni kotlovi
nije doputeno
x 12 f 120>up 700
nije doputeno
5 12 f 120Dup 2000
i 16/ 130p 0,15
t 300 - > up 2000
.f 4 0 / 130p 0.15
Valjani i kovani elici od konstnikcionih elika DIN 17100 (JU S C.B0.500) RSt 34, - C. 0260, RSt 37 - C. 0360 * 12,5 - f 120 Dup 5000 - p ! ili s 12,5 1 200- Du 250p 2,5
nije doputeno
St 34-2, St 34-3, St 37-2. St 37-3, ~ C . 0261, ~ C . 0262, ~ . 0361 0362, RSt 42-2, St 42-3, St 52-3 ~ . 0461, ~ . 0462, 0562 - C . 0563 Kotlovski limovi DIN 17155, (JU S C.B4.014)
0363
t 300
t l3 0 -p 0 ,1 5 -Z > p 2000
bez ogranienja
bez ogranienja
Beavne eline cijevi DIN 1629, (JU S C.B5.020 i 023) St 35, St 45, ~ . 1212 ~ C . 1213 St 35.4, ~ C . 1212, St 45.4, ~ C . 1213, St 55, - C . 1402 St 55.4, ~ . 1402, St 52, ~ . 310 St 52.4 ~ . 3100 / 300p 6 ,4 - tp 1720 t 130p 0,15 / 300
Beavne cijevi DIN 17175, (JU S C.B5.022) St 35.8, ~ . 1214, isti isti St 45.8 ~ C . 1215 . ... . . kvallleta kvaliteta II kvaliteta III l 400 / 400, p 0,32
i 450 bez ogranienja
t 450, p 0,80 bez ogranienja
Zavarene eline cijevi DIN 1626, (JU S C.B5.025) St 34-2, - .0 2 6 1 , St 37-2, - C . 0361, St 42-2, - . 0461, St 52-3 - .0 5 6 2 ! 300 t 130p 0,15
elini lijev DIN 1681, odn. - J U S CJ3.011 Vatrootporni elini lijev DIN 17245 Znaenje o zn a k a: s debljina stijenke, D0 unutarnji promjer, p pogonski pretlak, / proraunska tem peratura2)
t 300 bez ogranienja Ogranienja 6: Du 250: p 0,15: 1 130: Du p 2000: tp 1720:
/ 300 bez ogranienja (primjeri): s S 6 mm. Du 2 5 0 m m , p 0,15 MPa, / 1 3 0 5C Du p g 2000 mm M Pa. t p g l7 2 0 C MPa
Preraunavanje dogovorenih jedinica tlaka: 1 a t = ! kp/cm2 %1 b ar1 daN/cnr2=0,1 M Pa = 0 ,l N/mm2 Dolazi u obzir i sivi lijev DIN 1691, (JUS CJ2.020) i lijevano eljezo s kuglastim grafitom, to ovdje nije navedeno. Kod parnih kotlova najmanje 250 C.
2)
23
Za plinove, paru i tekuine uvedena je internacionalna jedinica tlaka Pa (Pascal). 1 P a = 1 N /m 2 i 1 M P a = 1 N /m m 2 (1 M P a = 1 m egapaskal= IO6 Pa), 1 bar = 0,1 N /m m 2 = IO5 Pa. Potrebna najmanja debljina stijenke s za cilindrine plateve tlanih posuda sa D JD U^ 1,2 pod unutarnjim pretlakom i za cijevi sa Dv5^200mm i DJD U^ 1,7 pod unutarnjim ili vanjskim pretlakom :
5 = ^ ------ + C , + C 2 + C3 =
Du - p
Z>v p
-------- + C l + C 2 + C3
(1)
2-v-p
s u mm D u m m Dv u mm p u N /m m 2 K u N /m m 2
2 V+ P
n ajm an ja d ebljina stijenke u n u ta rn ji p ro m je r p lata vanjski p ro m je r p lata najvii dop u ten i pogonski tlak (1 N /m m 2 = 1 M P a) k a rak teristin a v rijednost vrstoe m aterijala (tablica 6). O n a je m anja od vrijednosti izm eu granice teenja, odn. 0,2% granice razvlaenja i vrem enske vrstoe k o d 100000 sati, na p ro ra u n sk o j tem p e ra tu ri t. K o d m aterijala bez granice teenja, odn. 0,2% granice razvlaenja, vrijedi vlana vrstoa k a o fa k to r vrstoe m aterijala, koeficijent sigurnosti (tablica 7). koeficijent oslabljenja k a o o d n o s vrstoe zavarenog spoja p rem a vrs to i lim a. K oeficijent oslabljenja iznosi, ve p rem a kvaliteti z av a ra i vrsti ava, 0,8 d o 1 (obino 0,8). A k o se n a p latu nalaze neojaani p ro v rti, o n d a je v o d n o s izm eu presjeka oslabljenog i neoslabljenog lim a. d o d a ta k s kojim se uzim aju u o bzir podm jere debljine stijenke. K o d feritnih elika o d stu p a n je u m inus prem a sta n d a rd u , o d n o sn o sm anjenje debljine stijene, uvjetovano je nainom izrade, npr. d u b o k o izvlaeno. Inae je c , = 0 , d o d a ta k za istroenje (d o d a ta k za k o ro z iju )= 1 mm. T aj d o d a ta k o tp a d a k o d J 3 0 m m , ili k a d a se elici d o v o ljn o zatite (ali ne galvanskim prevlakam a) poolovljavanjem , platiranjem , gum iranjem , prev lak am a um jetnih m ate rijala i si. A ko se posu d e ne m ogu izn u tra pregledati, treb a ugovoriti vei d o d a ta k , d o d a ta k n a obzidavanje, koji k o d ozid an ih tlanih p o su d a treb a predvidjeti za d o d a tn a n a p rez an ja zbog teine zida. Inae je c 3 = 0.
Cj u m m
c2 u m m
c3 u m m
Potrebna minimalna debljina stijenke s cilindrinih bubnjeva, plateva ili sabirnika parnih kotlova pod unutarnjim pretlakom (si. 9 i 12) sa Dv/Du^ 1,6: Du p Dy p + c = 7 1 -----2 v-p 2 ~v+p +c 2
s, Du, Dy, p, K , S, v, vidi legendu uz je d n a d b u (1), c u mm d o d a ta k za koro ziju = 1 m m. K o d s 3 0 m m ili n erajuih m aterijala, m oe otpasti.
Kod parnih kotlova iznosi najmanja doputena debljina stijenke 3 mm, kod nerajuih elika 2 mm. Jednadba (2) vrijedi i za kotlovske cijevi kod unu tarnjeg pretlaka, a kod vanjskog pretlaka samo do vanjskog promjera 100 mm.
24
Tablica 6. F aktor vrstoe K (granica teenja zagrijanog materijala, odn. vremenska vrstoa) m aterijala tlanih posuda i parnih kotlova Faktor rvrsto * mate rijala 1i 1) u hJ/m m 2 kod < 200 250 300 350 400 450 500 520
Materijali USt 34-1, (. 0270), USt 37-1, (. 0370) USt 34-2, (. 0271), St 37-3 St 52-3 St 34 St 37 St 34-2, (. 0261), St 37-2, (.0361), St 42-2, (. 0461), St 52-3 Hl H II H III H IV 17 M n 4, 19 M n 5, 15 M o 3, 13 C rM o 44, St 35, (. 1212) St 45, (. 1213), St 55, (. 1402), St 52, (. 3100), St 35.8, St 45.8 15 M o 3, 13 CrM o 44, 10CrM o910, GS 38.5, GS 45.5, GS 52.5, RSt 34-1 (. 0260) RSt 37-1 (. 0360) RSt 34-2 (. 0261) (. 0363) (. 0563) (. 0260) (. 0360) St 34-3 (. 0262) St 37-3 (. 0362) (. 0363) St 42-3 (. 0462) (. 0562) (. 0563) (. 1202) (. 1204) (.1206) (, (. (. (. 3133) 3105) 7100) 7400)
20 180 210 180 210 320 180 210 180 210 230 320 220 250 270 280 280 320 270 300 240 260 300 360 240 260 290 300 270 180 220 250 250 250 320 450 600 600 270 220 270 270 230 230
120 170 190 170 190 260 170 190 170 190 210 300
550
Limovi o d opeg konstruktivnog elika D IN 17100 (JUS C.B0.500)
140 160 230 140 160 140 160 180 250 180 210 230 240 250 270 250 280 190 210
130 150 210
110 120 190
elici z a valjanje i kovanje, konstrukcioni elici D IN 17100 (JUS C.B0.500)
130 150 170 230 170 190 210 220 230 250 230 260 170 190
110 120 140 200 140 160 180 190 210 230 200 240 140 160 120 140 160 170 180 210 180 220 100 120 135 135 160 180 170 210 70 70 70 70 105 105 160 200 30 30 30 30 40 40 95 140
Kotlovskilimovi2) D IN 17155 (JUS C.B4.014)
31 31 60 96
50
St 35.4 (. 1212) St 45.4 (. 1213) St 55.4 (. 1402) St 52.4 (. 3100) (. (. (. (. (. 1214) 1215) 7100) 7400) 7401)
Beavne eline cijevi3) D IN 1629 (JUS C.B5.020 i 023) Vic i H
P -a istfi Q S
: elini lijev D IN 1681 (JUS C.J3.011)
190 210 260 280 250 175 210 230 160 180 200 195 210 265 395 540 540 190 160 215 215 160 180 170 140 190 190 140 155
170 190 240 260 240 140 160 180
140 160 210 240 230 120 140 160 170 195 240 365 495 495
120 140 190 220 220
110 130 180 210 210
70 70 170 200 200
95 140 145
60 96 110
50 67
(L. 0346) (L. 0446) (L. 0546)
G S-C 25, (L. 1330) GS-22 M o 4, (L. 7130) GS-17 C rM o 55, GS-17 CrM oV 5 11, G -XC MoV 12 1, G-X 22 CrM oW V 12 t, X X X X X X 10 CrN iTi 18 9 (. 4572) 5 C rN iM o 18 10 (. 4573) 10 C rN iM oN b 18 10 (. 4583) 10 CrN iM oTi 18 12 5 C rN iM o 17 13 5 C rN iM oCuN n 18 18
155 185 225 350 455 455 155 175 175 135
130 175 210 335 420 420 150 170 170 130
65 165 195 315 315 315
33 90 130 195 210 210
V atrootpom i elini lijev D IN 17245
25 50 95 120 120
165 130 185 185 130 150
160 120 180 180 120 140
') Meuvrijednosti se mogu linearno interpolirati. 2) K od kotlovskih limova H 1 . . . H IV granica teenja kod 20 C i debljina do 16 mm pri 10 N /m m 2 lei vie, za debljine iznad 40 . . . 60 mm pri 10 N /m m 2 lei nie, kod 17 M n 4 . . . 13 C rM o 44 i debljina do 16 mm pri 10 N /m m 2 lei vie. 3) Za debljine do 16 mm pri 20 C granica teenja lei za 10 N /m m 2 vie, za debljine iznad 40 mm lei za 10 N /m m 2 nie. K od cijevi sa Z >v 3 0 mm i s %3 mm pri 20 . . . 120 C granica teenja lei za 10 N /m m 2 nie. 4) K od St 35.8, . 1214, St 45.8, . 1215, 15 M o 3, . 7100 i 13 C rM o 44, . 7400 uz vie tem perature za debljine iznad 40 mm i 10 N /m m 2 faktor vrstoe m aterijala moe leati nie. K od >vg 3 0 m m i j g 3 m m za 10 N /m m 2 faktor vrstoe materijala lei nie.
Austenitski elici

Tablica 7. Koeficijent sigurnosti 5 za tlane posude i parne kotlove (izvod iz AD- i TRD -listova) Tlane posude1) A B C
25
F aktor vrstoe materijala K prema tablici 6
elini materijali prem a tablici 6 (izuzev elini lijev) elini lijev Lijevano eljezo s kuglastim grafitom2)
1,5 2 3 ...6
1,8 2,5
1.1 1,5 1 , 5 . . . 2,5
F aktor vrstoe K = vrstoa na vlak
Beavne i zavarene posude ist aluminij, bakar i bakarne legure ukljuiv valjane i lijevane bronce Sivi lijev Parni kotlovi
3,5
4 2.5 3.5 A
F aktor vrstoe materijala K prema tablici 6
elini materijali prema tablici 6 (izuzev konstrukcione elike D IN 17100, odn. JUS C.B0.5OU i elini lijev), stabilni kotlovi i brodski kotlovi za unutranju plovidbu Pomorski brodski kotlovi Konstrukcioni elici D IN 17100, odn. JUS C.B0.500, samo stabilni kotlovi i brodski kotlovi unutranje plovidbe elini lijev
1,5 1,7 l.,8 2
A s atestom preuzimanja materijala prema D IN 50049, odsjeak 3 B s tvornikom potvrdom za kvalitetu materijala prema DIN 50049, odsjeak 1 i 2 C ispitivano tlakom vode pri 20 C uz propisani tlak 1,3 p. 1) Za tlane posude gorivih plinova i plinskih smjesa sa cijanom ili cijanovodikom treba uzeti 20% vei koeficijent sigurnosti. 2) Tonu vrijednost koeficijenta sigurnosti prem a kvaliteti materijala (vidi A D -M erkblatt B0).
Potrebna najmanja debljina stijenke s bombiranih dna (si. 13) sa R ^ D V, r ^ 0 , l Dv i s ^ 2 mm pod unutarnjim ili vanjskim pretlakom za tlane posude i parne kotlove: D- p- B S = ---- ----- h Cj + C2 + C3 + C4 + C5 (3)
s, v p
Dv,p, K , S
vidi legendu u z jed n a d b u (1), koeficijent o sla b lje n ja ; za b o m b ira n a d n a zav a ren a o d vie dijelova (si. 13e) je t>= 0,8 d o 1, ve prem a kvaliteti zav ara, inae je v = 1, koeficijent p ro ra u n a (vidi tablicu 8 i dolje navedene po d atk e), do d aci na deb ljin u stijene, vidi legendu uz je d n a d b u (1). K o d p a rn ih k o tlo v a o tp a d a ju Ci i c3, d o d a ta k v a njskog tla k a . K o d tlan ih p o su d a c4 = 2 m m 100 m m 2/D v, k o d p a rn ih k o tlo v a c 4 = 2 m m . D o d a ta k uzim a u obzir o d stu p a n ja od teo retsk o g o b lik a (splonjavanje, u tisn u ta mjesta). K o d D vg 50 m m i k o d u n u tarn jeg p re tla k a c4 = 0 . K o n stru k c io n i d o d a ta k . A ko je k o d tlanih p o su d a (s c , c 2)/Dy < 0,005, iznosi c5 = l m m , inae je c5= 0 . K o d p a rn ih k o tlo v a je c5= 0 ,2 (6 m m -S o ), gdje je s0 deb ljin a stijene bez d o d a ta k a . K o d s0 > 6 m m je c5= 0 m m , k o d m o rsk ih b ro d sk ih k o tlo v a uvijek je c5 = 1 m m .
c , , c2 , c3 c4
c5 u m m
Cilindrina visina ruba bom biranih dna m ora iznositi pri H /D vr0,2 naj manje h = 3,5 s. Za H/ Dv> 0,2 smiju se visine h linearno toliko sniziti da pri H /D v= 0,5 dou na vrijednost nula. s/Dv m ora biti Si 0,003, uz iznimku kod poluokruglih dna. K od dna s izrezima unutar kugline kalote sa dAg>4 s i kada
26
Tablica 8. Proraunski koeficijenti /# za zaobljena dna (prem a AD-M erkblatter i TRD) P za puno dno Oblik dna H jD v 0 Zakrivljenost dna R = Dy D uboko zaobljeno dno /1= 0,8 >V Polukuglasto dno 0,5 1,0 P za dno s nepojaanim izrezima pri J J V ' d , (sc xi 2) 2,0 3,0 4,0 5,0 6,0 7,0 P'
0,20
2,9
2,9
2,9
3,7
4,6
5,5
6,5
7,5
8,5
2,4
0,25
2,0
2,0
2,3
3,2
4,1
5,0
5,9
6,8
7,7
1,8
0,5
1,1
1.2
1,6
2,2
3,0
3,7
4,3
4,9
5,4
1,1
razm ak a nije manji od zbroja oba polumjera izreza, treba uvrstiti za puna dna. U tom sluaju i kod punih dna smije debljina stijenke kugline kalote biti neto m anja od debljine stijenke ruba i m ora se umjesto sa /?, izraunati sa /?'. To vrijedi i za dovoljno ojaane vee izreze. Plasteve i dna izloena vanjskom pritisku treba proraunavati prem a jednad bam a (1) do (3) sa v = \ . M eutim, platevi se m oraju jo i raunski kontrolirati s obzirom na mogunost elastinog, odn. plastinog udubljavanja (vidi AD list B3 i B6, TR D 302 i 303).
27
Potrebna najmanja debljina stijene s neusidrenih i centralno usidrenih okruglih ravnih dna i ploa (si. 14):
s = C (Di d 1)
(4)
s, p, S, K vidi legendu uz je d n a d b u (1), C p ro ra u n sk i koeficijent p rem a izvedbam a p rik az an im n a si. 14 U l : C = 0 ,3 p ri r * 0 ,0 3 5 >v, ali r 3 0 m m , r l , 3 s , / i 3 ,5 s , U 2 : C = 0 ,3 5 p ri j / 3 ^ r 8 m m , h ^ s , U 3: C = 0,4 pri p ( D J 2 r) 1,3 S / X g s 5 m m , s 0 ,7 7 s , pri DV> 1 , 2 D , , 0 , 2 s g r 5 m m , U 4: C = 0,35 pri s ^ 3 s , , C = 0,45 p ri s > 3 s , , U 5: C = 0 ,4 pri s g 3 s , , C = 0 ,4 5 pri s > 3 s , , U 6: C = 0,45 p ri s 3 s t , C = 0 ,5 pri s > 3 s , , V I: C = 0 ,4 pri s 3 s 1; C = 0 ,4 5 p ri s > 3 s , V2: C = 0,3 pri s ^ 3 s , , C = 0,35 p ri s > 3 s t V3, V 4 : C = 0 ,2 5 pri ra :0 ,0 3 5 >v, ali r 3 0 m m , r g l , 3 s , J i 3 ,5 s , D , u m m p ro ra u n sk i pro m jer p rem a si. 14, d i u m m rau n sk i pro m jer usidrenja. K o d neusid ren ih d n a ili ploa je d i = 0, c2 u m m d o d a ta k n a istroenje, koji treb a po seb n o u tan a iti k o d p o su d a s opasnim , ja k o k o ro d iraju im sadrajem ili p o su d a koje se ne m ogu p regledati u u n u tran jo sti. Inae je c 2 = 0 .
U i d r
1
\ s
\ ^
u 0 ,
Slika 14. R avna d n a i ploe U n eu sid ren a ; V u sid re n a; U l ra v n o zaru b ljen o dno, U 2 k o v an o ili p rean o ra v n o d n o ; U3 ra v n a ploa sa lijebom za rastereenje; U 4 d v o stra n o u v aren a p loa; r t f r t i U 5 d v o stra n o p riv are n a p lo a ; U 6 s je d n e stra n e uvarena p lo a ; V I s jed n e stra n e u v a ren a ploa sa provuenim sid ro m ; V2 d v o stra n o u v a ren a plo a sa sidrenom cijevi; V 3 ra v n o zaru b ljen o d n o p ro v u en o sa sidrenom cijevi; V 4 zaru b ljen o ra v n o d n o sa v ra to m
1 !
28
Ako se radi o usidrenim ploam a ili o cijevnim stijenama (vidi k tome si. 12 i 15), onda vrijede, zavisno od rasporeda (oblikovanja), jednadbe koje odstupaju od jednadbe (4) (vidi AD-list B5 i T R D 305 i 306).
i1! 1 i!i 1 '
li 4-
[i i n |! i' U J
Slika 15. U v aren e cijevi (a je cijevna stijena)
Kod uvarenih cijevi prem a si. 15 m oraju zavareni avovi biti u stanju da preuzmu cijelu silu prenesenu na cijev. U sminom presjeku zavara m ora irina ava iznositi najm anje:
irina zavara, sila koja o tp a d a n a cijev (okom ito rafirana pov rin a p olja treb a ru b n i d io p olja d vu m m vanjski prom jer cijevi, S, K vidi legendu uz je d n a d b u
g u mm F u N
= p A R, gdje je A R u dio cijevnog polja n a si.15). K o d d jelom ino izbuenih cijevnih ukljuiti, tj. d o n a stav k a o b ru b a dna, (1).
Kod uvarenih uzdunih zatega, sidrenih cijevi ili sprenjaka, presjek kutnog ava optereenog na smik, treba da bude najmanje 1,25 puta vei od potrebnog presjeka svornjaka ili sidrene cijevi: dv - n - g ^ l , 2 5 A x
Aa u mm2 presjek sidra = (d2 c/2) - n /4 (u sm islu si. 15)
(6)
Jednadba (6) moe se primijeniti i na uvarene cijevne nastavke (vidi

si. 11).
29
1.1.4. Zavareni spojevi elinih konstrukcija U visokogradnji, gradnji dizala i gradnji m ostova profilni elici, plosnate ipke, cijevi i limovi spajaju se u nosive konstrukcije, reetkaste konstrukcije ili limene nosae, npr. krovne nosae, eline konstrukcije tvornikih hala, nosae voznih naprava dizalice i si. Slika 16a pokazuje nosa reetkaste konstrukcije. Njegovi vanjski tapovi zovu se pojasevi (gornji i donji pojas). Oni se ukruuju vertikalnim i dijagonalnim tapovima. U voru se uvijek sastaju vie tapova. Puni nosai izvode se kao limeni nosai (si. 16b), ili kao sanduasti nosai (si. 16c). D a se ne bi izboili, na odreenim razmacima uvaruju se ukruenja, koja se kod sanduastih nosaa zovu poprene pregrade.
Slika 16. Z av aren e eline nosive konstrukcije a) no sa reetk aste k o n stru k c ije ; b ) lim eni n osa; c) sa n d u ast nosa a je gornji p o jas; b d o n ji p o jas; c vertikalan ta p ; d d ija g o n a la n ta p ; e v ertik alan lim nosaa; / s p o j vertik aln o g lim a n o sa a; g spoj pojaseva; h u k ru en je; i stijena; k spoj stijene; / p o p ren a pre g ra d a
< * )
,1 : <
' fV -
'
\ 9 '
b)
U'
A -A
i ------
o)
30
1. Nerastavljivi spojevi
Za zavarivanje taljenjem smiju se upotrijebiti samo elici sa zajamenom sposobnou za takva zavarivanja. To su St 37-1 (. 0361), St 37-2 (. 0361), St 37-3 (. 0362 i . 0363), St 52-3 (. 0562). Za nosive dijelove ne smiju se upotrebljavati neumireni elici kvalitetne grupe 1. Za zavarene eline kon strukcije s preteno mirnim optereenjem vrijede propisi prema D IN 4100 (JUS. C.T3.081). Za dizalice je, osim toga, m jerodavan D IN 120 (JUS M. D l.050). Taj standard bit e meutim, zamijenjen sa D IN 15018 (sada jo nacrt) (JUS M.D1.020 do 050). Navedeni standardi sadre, uz ostalo, slijedee: 1. M inimalna debljina nosivih dijelova od elika iznosi kod male opasnosti od korozije 4 mm, kod dizalica 3 mm, kod vornih limova 4 mm, kod cijevi 2 mm. Za srednje ili vee opasnosti od korozije propisane su vee minimalne debljine. 2. Zavareni sastavni dijelovi m oraju biti tako oblikovani da se koliko je mogue postigne nesmetan tok sila. Treba izbjegavati nepovoljne prijelaze s jednog presjeka na drugi i vee proreze ili provrte u blizini zavarenih ili navarenih limova. Gom ilanje zavarenih avova na pojedina mjesta treba izbjegavati. 3. Teinice tapova trebaju se po mogunosti podudarati s linijama sustava. Stoga je potrebno teinicu zavarena prikljuka dovesti do pokrivanja s teinicom tapa. Prema si. 17 m oralo bi se tada kod iste debljine ava izvesti. ll - e l = l1 -e2.
Slika 17. Z av a ren prik lju ak ija se teinica p o k la p a s teinicom tap a
4. Pojasne ploe koje se spajaju izravno s vertikalnim limovima ne trebaju, zbog opasnosti od krtog loma, da budu deblje od 30 mm, a dodatne pojasne ploe ne deblje od 50 mm. Spojevi pojasnih ploa moraju biti okom iti na smjer sile.
Slika 18. Z av a ren k u tn i av
5. Kod konstrukcija na otvorenom prostoru ili gdje su naroite opasnosti od korozije, treba prekidane zavare izvesti samo kao zatvorene kutne zavare, zavarujui ih naokolo, prema si. 18.
31
6. Openito treba bone kutne zavare izvesti jednako debele, ne deblje nego to to trai proraun, ukoliko tehnoloki razlozi ne govore protiv. Kod elnih kutnih zavara preporuuje se zbog povoljnijeg skretanja toka sila izvedba s nejednakim kracima. Pri tome je h / b ^ l . 7. Ako su zavari smjeteni jedni nasuprot drugima, onda m ora debljina lima izmeu njih biti najm anje 6 mm (si. 20).
c:
-------1 n i6
Slika 19. P rijelaz tu p o g k u tn o g z av a ra s n ejednakim k ra k o v im a n a boni k u tn i zavar s jed n a k im k ra k o v im a
1 !
Slika 20. Z av aren i avovi koji lee n a su p ro t
8. Ne smiju se prihvatiti izvedbe kod kojih zavareni avovi i vijci zajedniki prenose silu, D IN 7990 (JUS M.B1.068). 9. Zbog opasnosti nastajanja zona segregacije (zone nejednoline strukture) kod neumirenih elika i zbog nepovoljnih odnosa preostalih napetosti nastalih na prijelaznim polumjerima valjanih profila pri postupku valjanja i ohlaivanja, nije doputeno zavarivanje tih prijelaznih polumjera (vidi si. 23). O d toga su izuzete tjemene i podnone ploe. U podruju hladnog obliko vanja (npr. savijanja konstrucionih dijelova smije se zavarivati samo ako odnos izmeu polumjera savijanja i debljine lima nije ispod doputenog. Taj odnos ovisi i o materijalu. 10. Raunska debljina a eonih zavara jednaka je debljini dijelova koji se zavaruju, pri emu je u sastavu dijelova razliite debljine m jerodavna m anja debljina (si. 21a). K od kutnog zavara jednaka je visini ucrtanog istokranog trokuta (si. 21b). Debljina kutnih zavara m ora biti najmanje a = 3 m m ; openito njihova debljina ne treba da bude vea od a = 0,7 t, pri emu je t debljina najtanjeg prikljunog dijela.
Slika 21. D ebljina z av a ra a: a) tu p ih z av a ra; b) k u tn ih z av ara
11. Raunska duljina zavara / jednaka je ukupnoj duljini / zavara. K od eonih zavara jednaka je irini dijela koji se zavaruje, ako se pri izvoenju zavara vodi rauna o tome da zavar bude po itavoj duljini jednake kvalitete.
32
Na prikljucima s vezicama i profilima prema si. 22 ne smije raunska duljina / pojedinih kutnih zavara biti vea od / = 100a. Nadalje, u prikljucima prem a si. 22a ne smije raunska duljina biti m anja od /= 1 5 a, a prema si. 22b i c ne m anja od /= 10a.
presjek A-B presjek C-D
J T T
dl
A 0
Slika 22. P rikljuci ta p o v a i vezica a) s bonim k u tn im z av a rim a ; b ) s tupim i bonim ku tn im z av arim a; cj s kutnim za varom n a o k o lo ; d) s tu p im i ku tn im z av a rim a ; e) s tupim krunim za varom ; f ) s k u t nim k runim zavarom
12. Raunska povrina zavara openito je odreena sa Z (a /). Kod kutnih zavara zamilja se debljina zavara a zaokrenuta u prikljunu ravninu. Svi zavari spoja mogu biti obuhvaeni kod prijenosa uzdune sile F izrazom Z (a -/), uz pretpostavku jednoline krutosti prikljune ravnine. Kod poprenih sila kakve se pojavljuju u savojno optereenim dijelovima, obuhvaeni su samo prikljuni zavari, koji su na temelju svog poloaja u stanju prenositi poprene sile. N a primjer, kod I, U i slinih presjeka obino su to samo zavari poprenih limova duljine / na si. 23. Kod zajednikog djelovanja tupih i kutnih zavara (vidi si. 22d) treba zbrojiti povrine zavara. N a prim jer:
33 I (a - l) = 2a -1 = a(b + 21) = a ( l 1 + l2 + 2b) = 4a - l + s - h = a( d a ) n = a (d+a) ti uz uz uz uz uz uz si. 22a si, 22b si. 22c si. 22d si. 22e si. 22f
Slika 23. P rik lju a k n o sa a s kutn im zav arim a optereen n a savijanje a) valjanog n o saa; b) lim enog no saa
Proraun na vrstou provodi se kao da su sami zavareni avovi posebni dijelovi. Povrina presjeka zavarenih avova uzima se kao ona koja preuzima optereenje. Ako se ele izbjei mogue zamjene s drugim naprezanjima, treba u simbolu za naprezanja zavarena ava dodati indeks zav, kao npr. 0"zav ili ^ z a v Ako sila F djeluje okom ito na povrinu zavarena ava, rauna se sa: normalnim (vlanim ili tlanim) naprezanjem F v>' E( a- l )
a w t u N /m m 2 F u N I (a -i) u m m 2 n o rm aln o nap rezan je u zav a ru (vlano <rv odn. tlano o j, sila k o ja djeluje o k o m ito n a pov rin u zav a ren a ava, rau n sk a pov rin a z av aren a ava k a k o je navedena p o d 12.
(7)
Ako sila F djeluje u samoj povrini zavarena ava (tangencijalno), rauna se sa: F sminim naprezanjem i = - (8) I (a l)
u N /m m 2 sm ino n ap rezan je u z avarenom avu, F u N sila koja djeluje u povrini z av aren a ava.
t 3 Elementi strojeva
34
U povrini zavarena spoja optereena samo jednim savojnim m omentom M (si. 23) bit e u spoju na udaljenosti y normalno naprezanje M < 7 f= y /zav (9)
<t f u N /m m 2 n o rm aln o n aprezanje (savojno n aprezanje) u z av aren u avu na razm ak u y o d teinice zavarena p rik lju k a (savojno vlano ili savojno tlano naprezanje), M u N m m savojni m om ent, koji o ptereuje p o v rin u z av aren a ava, Iz,, u m m * m o m en t inercije p o v rin a zavarenih avova. K o d k u tn ih z av a ra treb a teinice pojed in an ih p lo h a z av ara izrau n av ati u o d n o su n a teoretske toke ko rijen a zav ara. Z b o g m alog utjecaja, sm iju se, osim toga, zanem ariti i m om enti inercije o n ih p lo h a z av a ra koje lee paraleln o s teinicom z av aren a p rikljuka. T o vrijedi i za ostale m ale dijelove zavara. Z a p rim je r n a si. 23b bilo bi, dakle: I ^ = 2a l3/ l 2 + 2a b y * + 4 a c y \ + 4 a t (y 2 + t/2)2, y u mm ra zm ak k o rije n a k u tn o g z av a ra o d teinice zavarena p rikljuka. Z a p ri m jere n a si. 23 nastaje najvee n o rm aln o naprezanje na razm ak u
y=yl U presjecima uzdunih zavara (spojni uzduni zavari) nosaa optereenog na savijanje (si. 24) pojavljuju se norm alna naprezanja koja su jednaka savojnom naprezanju dijela konstrukcije: normalno naprezanje rru = - j y (10)
< ti f u N /m m 2 n o rm a ln o n a p rez an je u p resjeku u zdunog z av ara (naprezanje n a vlak ili tlak), M u N m m savojni m o m en t u presjeku k o n stru k c io n o g dijela, I u mm4 m o m en t inercije itavog presjeka k o n stru k c io n o g dijela, ukljuivo i n erafiranih dijelova sa si. 24. Z a prim jer p re m a si. 2 4 c je I = s (i3/12 + + 2A0 P ri to m e su zanem areni n e zn a tn i m om enti inercije p o v r ina A 0 , ra zm ak k o rije n a k u tn o g z av a ra o d teinice presjeka.
yum m
Slika 24. Presjeci zavarenih no saa za sav o jn a o p tereenja a je vratni z av a r; b uzduni spojni z av a r; d vertikalni lim ; e p o jasn a p lo a; n n u lta linija
/./. Z avareni spojevi
35
Ako su nosai ili tapovi prem a si. 24 optereeni samo uzdunom silom F (bez savojnog momenta), onda je norm alno naprezanje u presjeku zavarena ava jednako norm alnom naprezanju u presjeku konstruktivnog dijela: Normalno naprezanje c lv lt= ( 11)
<Ti, i, u N /m m 2 vlana, odn. tla n a n a p rez an ja u presjeku z av a ra u uzdunom sm jeru, F u N uzd u n a sila koja o ptereuje k o n stru k tiv n i dio, A u mm2 u k u p n a pov rin a p resjeka k o n stru k tiv n o g dijela. Z a prim jer prem a 2 4 c je /4 = s l i + 2/40 .
N orm alna naprezanja prem a jednadbam a (10) i (11) u pravilu ne treba proraunavati, izuzev kod dizalica za proraun ekvivalentnog (reduciranog) naprezanja prem a jednadbi (14). U uzdunom smjeru zavarena ava (spojni uzduni avovi na si. 24) nosaa optereena na savijanje nastaje u prikljunoj ravnini zavarenih avova smino naprezanje zbog toga, to se pojasni limovi ele pom aknuti u uzdunom sm jeru: Smino naprezanje r, = FS I Za
( 12)
Ti u N /m m 2 sm ino nap rezan je no saa u sm jeru uzdunih zavara, po p re n a sila u presjeku k o n stru k c io n o g dijela, S u mm statiki m om ent pov rin a p resjeka p o jasn ih lim ova prikljuenih na p opreni lim. N a slici 24 su to rafiran e plohe. Z a te je prim jere S = /40 y 0 , gdje /10 pred stav lja p rikljuene povrine presjeka, a y 0 u daljenost njihovih teita o d teinice u k u p n o g presjeka, m o m en t inercije itavog presjek a k o n stru k c io n o g dijela. Z a presjek / u mm4 p rem a si. 24c je I = s h 3/ \ 2 + 2 A 0 y 2 (vidi i legendu uz je d n a d b u (10)), su m a d ebljina svih zavarenih avova p o jasn o g lim a koje tre b a uzeti u Za u mm obzir. Z a prim jer p rem a si. 24 a je Z a = a, za prim jere p re m a slikam a 24 b d o d uvijek je Z a = 2a.
Fq u N
S lika 25. M o g u a n o rm a ln a i sm ina n a p rez an ja u k u tn o m zavaru
N a kutni zavar u prikljunoj ravnini mogu istodobno djelovati norm alna i smina naprezanja, koja stoje uvijek okom ito jedno prema drugom (si. 25).
36
U tom se sluaju rauna s rezultirajuim naprezanjem, koje se oznauje kao: ekvivalentno (reducirano) naprezanje aT ed= y j tr2 + r 2 + xf (13)
Ved u N /m m 2 ekvivalentno (reducirano) nap rezan je u z av aren u avu, < 7 u N /m m 2 n o rm aln o naprezanje u z av aren u avu. A ko <rv t i er f djeluju isto d o b n o tre b a ih, ovisno o sm jeru koji im aju p re m a <r, o b u h v a titi k a o zbroj ili razliku, Tq u N /m m 2 sm ino naprezanje u po p ren o m presjeku z av aren a ava, openito p re m a jed n a d b i (8), t, u N /'m m 2 sm ino naprezanje u uzdunom presjeku z av aren a ava, ve prem a p olo aju ava p re m a jed n a d b i (8) ili (12), k a o n jihova sum a ili kao razlika.
Ekvivalentno (reducirano) naprezanje ared ne treba izraunavati u slijedeim sluajevima: 1. K od kutnih zavara ako ostanu bez poprenog naprezanja a i t q ili ako su to boni kutni avovi izmeu pojasnih limova. 2. Ako se savojno optereen prikljuak (si. 23) optereti istodobno savojnim m om entom M, poprenom silom Fq i uzdunom silom F. Nadalje, ako preuzimanje najveeg savojnog m om enta nastane prirubnim zavarima (jed nadba (9) sa / zav = 2a b _ y 2 + 4a c y \ prema si. 23 b), preuzimanje najvee poprene sile avovima poprenog lima (jednadba (8) sa I {a l) = 2a /), a preuzimanje uzdune sile svim avovima (jednadba (7) sa E( a - l ) = = a(2l + 2b + 4c + 4t ) prem a si. 23b. 3. Kod eonih zavara, V 2 V-avova s kutnim zavarom, K-avova poprenog lima s dvostrukim kutnim zavarom i K-avova s dvostrukim kutnim zavarom. 4. Ako ni normalno naprezanje a samo za sebe, ni rezultirajue smino naprezanje y jx \ + x \ samo za sebe, ne prekorauje 95 N /m m 2 kod dijelova od St 37 (. 0360) i 120 N /m m 2 kod dijelova od S t5 2 ( . 0561). Zatim, kada je C T +VT q + x f ^ 135 N /m m 2 kod elika St 37 (. 0360) ili kada je rg 170 N /m m 2 kod elika St 52 (. 0561). Prem a prijedlogu D IN 15018 (JUS M.D1.020 do 050) treba nosa dizalica raunati s ekvivalentnim (reduciranim) naprezanjem, uzimajui pri tome odgo varajui predznak za a i ax(vlak pozitivno, tlak negativno). Ekvivalentno naprezanje ffred = \ / er2 + of cr oj + 2 t2 (14)
ffred u N /m m 2 ekvivalentno n o rm aln o naprezanje, <r, t u N /m m 2 vidi legendu uz je d n a d b u (13), < tj u N /m m 2 n o r m a ln o n a p r e z a n je u p r e s je k u z a v a r a p r e m a je d n a d b i(1 0 ) ili(ll), p o p o treb i k a o zbroj ili razlik a tih dviju jednadbi.
Sva naprezanja navedena u jednadbam a od (7) do (14) [izuzev norm alna naprezanja a, u jednadbam a (10) i (11)] m oraju se usporediti s doputenim naprezanjima, tablica 9. To vrijedi i za naprezanja koja nastaju u presjecima pojedinih konstrukcionih dijelova. Njihove vrijednosti treba raunati s poznatim jednadbam a nauke o vrstoi. Potrebne vrijednosti doputenih naprezanja vidi
37
u tablici 10. Pri zajednikom djelovanju eonih i kutnih zavara u jednom prikljuku mjerodavne su doputene vrijednosti za ekvivalentno (reducirano) naprezanje iz tablice 9. Naprezanja dobivaju tada u jednadbi znak a.
Tablica 9. Doputena naprezanja u N /mm2 za zavarene avove u gradnji elinih konstrukcija Dijelo vi od St 37 <C. 0351) St 52 ( C. 0560) Opter ;enje H HZ H HZ 160 180 240 270
c lini nosai DIN 4100

Za var !. eoni 7avar 2. K-zavar dvostruki kutni (provaren korijen) 3. Plitki K-zavar dvostruki kutni1) 4. Polu V kutni za var sa zava renim korijenom na suprot noj strani 5. Polu V zavar sa zavarenim korijenom 6. Kutni zavar svaka D okazano da nema pukotina i greaka u korijenu Nije dokazano Kvaliteta Naprezanje tlak i savojni tlak
Tlak i savojni tlak okomito na smjer ava
160 135
180 150
240 170
270 190
svaka
Tlak i savojni tlak, vlak i savojni vlak, ekvivalentno napre zanje jednadba (13) Smik
135
150
170
190
7. Svi zavari
svaka
135 St 37 (. 0361) H HZ 160 140 113 180 160 127 180 145 127 180
150
170
190 St 52 (. 0561) HZ H 240 210 170 240 195 170 240 270 240 191 270 220 191 270
Kranski nosai DIN 15018 (JU S M.D1.050)
St 46 (. 0480) HZ H 195 170 138 195 160 138 195 220 195 156 220 180 156 220
8. 9. 10. 11.
eoni zavar K-zavar K-zavar Kutni zavar
N aroita kvaliteta Normalna Svaka
Vlak i savojni vlak okom ito na smjer ava
12. eoni zavar 13. K-zavar 14. Kutni zavar 15. Svi zavari 16. Svi zavari
Svaka
Tlak i savojni tlak okom ito na smjer ava
160 130
Svaka Svaka
Smik Ekvivalentno napre zanje jednadba (14)
113 160
7.,a, 72.
6. 77. 7.
6. 1 1 . n.
2. 9. 10. 13.
3. 9. 10. 13.
5.
') Uvrstiti vrijednost samo za nedokazanu kvalitetu
eline visokogradnje prem a D IN 1050 (JUS C.B0.500), a dizalice i kranske staze prema D IN 120, odn. 15018 (JUS M D 1.020 do 050) raunaju se za slijedea dva mogua optereenja: Optereenje H kao zbroj svih glavnih tereta. Glavnim teretima pripadaju: stalni tereti, kao zbroj nepromjenljivih tereta (vlastita teina, ispuna obloga podova i si.), zatim pokretni teret, kao promjenljivo pomino optereenje konstrukcije (osobe, ureaji, skladiteni materijal, optereenja od snijega) i slobodne sile inercije.
38
Optereenje H Z rauna se kao zbroj glavnih i dodatnih tereta. Dodatnim optereenjima pripadaju: optereenja od vjetra, sile koenja, vodoravne sile (npr. kod dizalica) i toplinski utjecaji (pogonski i atmosferski). Za dimenzioniranje dijelova i zavarenih avova m jerodavan je onaj nain optereenja kojim se proraunavaju vei presjeci. Ako je dio, osim vlastitom teinom, optereen samo dodatnim optereenjima, onda najvei teret vrijedi kao glavni teret. K ako iz tablice 9 i 10 proizlazi, doputena naprezanja za optereenje H Z lee vie nego za optereenje H, budui da je malo vjerojatno istodobno djelovanje svih uope moguih tereta. Osim provjere naprezanja, m ora se za eline konstrukcije izvriti provjera sigurnosti u odnosu na stabil nost i statiku trajnost.
Tablica 10. D oputena naprezanja u N /m m 2 za elemente elinih konstrukcija prema D IN 1050 (visokogradnja) JUS C.B0.500 i D IN 15018 (nosai dizalice), odn. JUS M.D1.020 do 050 M aterijal1) St 37 ) St 46 (. 0360) | (. 0380) O pter ecenje H HZ H HZ
St 33 (C. 0000) Naprezanje H Tlak i savojni tlak, ako je potreban dokaz na izvijanje i nakretanje prema D IN 4114 HZ
St 52 (. 0560) H HZ
110
125
140
160
170
190
210
240
Vlak i savojni vlak ili tlak, ako nije mogue izbjei tlaenje pojasa
125
140
160
180
195
220
240
270
Smik
70
80
90
105
112
127
135
155
St 33, (~ . 000) nije za zavarene nosae niti za nosae dizalica. St 46 (. 0380) naveden je samo kod dizalinih nosaa D IN 15018, (~ J U S M .D l.020 do 050)
Nosai dizala stalno se optereuju i rastereuju, tako da njihovo naprezanje ne moemo uzeti kao preteno mirno. Zbog toga treba, osim opisanih opih prorauna naprezanja, izvriti jo i prorauna dinamike izdrljivosti (titrajna vrstoa). D oputena naprezanja ravnaju se onda prem a pogonskim grupam a dizala (razred optereenja, uestalost najveeg optereenja, vrijeme upotrebe), prem a odnosu graninih naprezanja x = a mm! omiX odn. Tn,m/imax, t. prem a odnosu postojeeg najmanjeg naprezanja prem a najveem u nekom od zavarenih prikljuaka (odnos donje naprezanje/gornje naprezanje), te prem a opasnosti koju znae zarezi u zavarenim prikljucima (zarezi: W bez zareznog djelovanja, 0 kod neznatnog, 1 kod umjerenog, 2 kod srednjeg, 3 kod jakog, 4 kod naroito jakog zareznog djelovanja). D IN 15018 (JU SM .D1.020 do 050) daje tome slijedee objanjenje:
D o k se p rv o b itn o pri novoj o b ra d i postojeeg sta n d a rd a D IN 120 (JU S M .D 1.050) m islilo d a e se n a tem elju m jerenja vibracija nosai dizalica m oi izraivati laki nego d o sad a, radi se od 1960. god. na tom e d a se p re tp o sta v lja n a o p tereenja priblie i p rilagode stvarnosti, d a bi se na taj nain sjed n e stra n e osigurala e konom inost, a s dru g e stra n e u svakom sluaju i p o tre b n a sigurnost. T o ne vodi ni d o kakve b itne pro m jen e u pogledu teina dizalica, ali se te teine m ogu u n u ta r nosaa, bolje nego d o sada, p rilag o d iti o ptereenjim a k o ja n a sta ju .
39
eline cijevne konstrukcije (laka gradnja) znaajne su zbog svoje male teine. D a bi se izbjegla visoka lokalna naprezanja, m ora se sila uvoditi na to veoj irini oboda cijevi. K od cijevnih prikljuaka stvara se proirenjem kraja cijevi, prem a slici 26 c, bolji prijelaz nego to je prikazan na slici 26 a i 26 b. Ovakav prikljuak moe se izvesti samo na cijevima male debljine stijenke. Bolji su prikljuci prem a slici 26 d, ali su skuplji. Jeftiniji su sedlasti limovi savijeni u obliku slova U, (si. 26e), koji iroko obuhvataju cijevi. Nepovoljan je zakovanom spoju slian spoj prem a slici 26 f koji, uz ostalo, iziskuje i porubljivanje i zarezivanje kraja cijevi. Za podreene svrhe koristan je prikljuak prema slici 26 g. Cijev se na kraju stisne, plosnati rub ravno odree i privari. Slika 27 pokazuje uobiajena cijevna vorita, slika 28 cijevne kutne spojeve, a slika 29 primjer izvedbe glave nosaa okretne dizalice. D IN 4115 (eline lake konstrukcije i eline cijevne konstrukcije), navodi: Konstrukcije se bez daljnjega mogu izvesti kao eline lake konstrukcije samo ako su izloene preteno m irnom optereenju. Cijevni nosai mogu se upotrije biti za dizalice i kranske staze dizalica koje odgovaraju grupi I i II prema D IN 120 (JUS MD1.050). Za ostale izvedbe pom ou elinih lakih konstrukcija i elinih cijevnih konstrukcija potrebno je odobrenje.
Slika 26. Z av aren i cijevni prikljuci a) bez u k ru e n ja ; b) s k u tn im re b rim a ; c) s p roirenim k rajev im a cijevi; d ) s prorezanim krajev im a cijevi i uloenim lim ovim a; e) sa sedlastim lim ovim a; f) sa zarubljenim i p ro rez a n im krajevim a cijevi; g) s p lo sn a to stisnutim krajev im a cijevi
Dijelove elinih lakih konstrukcija treba paljivije zatititi protiv korozije nego obine eline konstrukcije. Najm anja debljina nosivih konstrukcionih
40
elemenata je 1,5 mm na otvorenom prostoru i u zgradam a koje nisu zatvorene, a kod naroite opasnosti od korozije debljina je najm anje 3 mm. D a bi se postigla besprijekorna izvedba zavarenih avova pri izravnom spajanju cijevi, ne smije njihov meusobni nagib biti manji od 30. Kod izravno zavarenih cijevi promjer manje cijevi ne smije biti manji od 1/4 prom jera vee cijevi.
Slika 27. vorovi cijevne kon stru k cije a) je d n o sta v a n v o r; b ) sa vornim lim om ; c) sa vo rn im lim om ovijenim o k o cijevi; d ) s p lo sn a to stisnutim krajev im a cijevi
Slika 28. C ijevni ugaoni spojevi: a) bez u k ru en ja; b) u k ru en i lim om ; c) s koljenom
Za doputena naprezanja cijevnih dijelova m jerodavan je D IN 1050 (JUS C.B0.500) (tablica 10). Elektroluno zavarivanje doputeno je samo ako je najm anja debljina dijelova koji se spajaju 2 mm. N ajm anja debljina a nosivih avova m ora biti 2 mm, za ostalo vrijedi D IN 4100 (JUS C.T3.081) [jednadbe (7) do (13)], koji je ujedno mjerodavan i za doputena naprezanja zavarenih avova (tablica 9). Ako se cijevi ne spajaju vornim limovima ili drugim sastavnim dijelovima, nego se neposredno zavaruju jedna s drugom, onda povrina zavarena ava, uzeta kao osnova prorauna, ne smije biti vea od najm anje povrine presjeka cijevi. Tome pripadajue doputeno naprezanje zavarena ava ne smije ni u kojem sluaju prekoraiti 0,65 adop (erdop prema tablici 10).
41
^ 1 . 5 . Zavareni spojevi u strojogradnji U strojogradnji se izrauju u zavarenoj izvedbi dijelovi kao to su npr. remenice, zupanici, kuita prijenosnika, leajni stalci, nogari i konzole, oboja i ormari, vlane i zglobne motke, poluge, naprave i si. U zavarenim avovima naprezanja se u pravilu raunaju kao i kod elinih konstrukcija, a da bi se izbjegla opasnost zamjene, tim naprezanjima pridaje se indeks zav. Proraun se najee odnosi na slijedee sluajeve: Vlano ili tlano naprezanje ffv t = (15)
I(a-l)
<rv t u N /m m 2 vlano < xv ili tlano a, u z av aren u avu, F u N vlana ili tlana sila o k o m ita n a p o v rin u z av aren a ava, Z (a /) u m m 2 pov rin a zavarena ava. N a slici 3 0 a je Z (o l) = a /, Z (a l) a ( + a) n a u mm d ebljina z av aren a ava / u mm duljin a jed n o g zavarenog ava.
n a si. 3 0 b je
a) <r
l
2E E
T J'
Slika 30. V lano optereeni zavareni p rikljuci: a) s tupim za varom ; b) s ku tn im za varom
42 Smino naprezanje
u N /m m 2 FuN
t
t=
Z( a- t )
(16)
sm ino nap rezan je u z av aren u avu, sm ina sila u povrini z av aren a ava (tangencijalno n a povrinu). N a slici 31b je F = T / r sa T za to rzio n i o k re tn i m om ent, koji o tp a d a na je d a n zavar, (a l) u m m 2 pov rin a z av aren o g ava. N a si. 31a je (a l)= a (2/, + / 2), n a si. 31b j e (a / ) = a (d + a ) Jt. I u savojno optereenom zavarenom prikljuku, si. 32 b, u zavarim a poprenog re b ra djeluju sm ina nap rezan ja, k o ja se izrau n av aju sa ( l)= 2 a 2 -12 .
Slika 31. Sm ino optereeni zav aren i prikljuci a ) s bonim i tu p im k u tn im z av a ro m ; b) s krunim ku tn im zavarim a optereenim o k retn im i savojnim m o m en to m
Savojno naprezanje
<rf u N /m m 2 M u Nmm
7 za U m m 4
o f= -
M y
(17)
y u mm
vlano ili tlano nap rezan je od savijanja u zavarenu avu, savojni m om ent n a povrini z av aren a ava = F L, m o m en t tro m o sti povrine z av aren a ava. Z a njegov p ro rau n tre b a k o d k u tn ih avova uzeti liniju k o rije n a ava pojedinih p ovrina zavara, k a o njihove teinice (vidi pri to m e legendu uz je d n a d b u (9)), u daljenost savojnog n a p rez an ja od teinice povrine zavarena ava
Slika 32) Savojno o ptereeni zavareni avovi (S0 je teite povrine zavara) J a) s tu p im zav a ro m ; b ) s kutn im zavarom
Djeluju li na nekom opasnom presjeku zavara (visoko optereena toka zavara) istodobno vlana ili tlana naprezanja i savojno naprezanje (vlano ili tlano naprezanje od savijanja), treba ih zavisno od njihova smjera sastaviti u rezultirajue norm alno naprezanje. Ako u nekom opasnom presjeku osim
1,1, Z avareni spojevi
43
norm alnog naprezanja ili rezultirajueg norm alnog naprezanja, djeluje jo i okom ito smino naprezanje, treba raunati sa ekvivalentnim (reduciranim) naprezanjem <rred =>J a 2 + 2 t2 (18)
(Tred u N /m m 2 re d u ciran o n o rm aln o nap rezan je u z av aren u avu, o u N /m m 2 n o rm aln o naprezanje u zav aren u avu o k o m ito n a sm jer ava prem a jed n a d b i (15) ili (17). o d n o sn o njihova sum a ili razlika. t u N /m m 2 sm ino n ap rezan je u za varu o k o m ito ili uzduno n a sm jer zavara.
N a slici 31b prikazani kutni zavari su, osim na smik, optereeni jo i savojnim momentom M koji optereuje vratilo na savijanje. Savojno naprezanje u zavarenu avu jednako je savojnom naprezanju u prikljunom presjeku A vratila, dakle o-f M /0 ,l d3. Prema tome treba izraunati ekvivalentno napre zanje prema jednadbi (18). Slika 33 pokazuje prikljuak kutnog zavara optereenog silom F, koja ne prolazi teitem povrine zavara. Sila F eli plosnati tap okrenuti oko teita povrine zavara So tako da uz smino naprezanje i q prema jednadbi (16) (slika 33d) dolaze jo i smina naprezanja t, (torziona naprezanja). Ta torziona naprezanja ne rasporeuju se ravnom jerno po povrini zavara. Pretpostavlja se da su ta naprezanja upravo proporcionalna duini puteva koje bi prevalile poje dine toke tapa na zavarenom avu pri rotacionom gibanju. Smjer tako dobivenih naprezanja odgovarao bi smjeru puteva pojedinih toaka pri rotaciji (si. 33 b). M oemo zamisliti da smo dobiveno naprezanje rastavili u meusobno okom ite kom ponente t x i t y uzduno i popreno na za var (si. 33 c).
Slika-34-. T o rzio n o optereen spoj zavaren ku tn im zavarim a (S0 je teite povrine zav aren o g ava)
Kom ponente r y rasporeuju se po presjeku kao savojna naprezanja, a kom ponente tx imaju na svim mjestima jednake vrijednosti. Iz geometrijskih odnosa ovog specijalnog sluaja prema slici 33 slijedi: Torziono naprezanje t ,= a -1 1 F L cos a + b sin o c (19a)
44 Rezultirajue naprezanje iz (Ty+ rq) i smino naprezanje

ry u tq u
tx
tx je
tada najvee (19b)
t = v ( t^ + t q)2 + z \
N /m m 2 N /m m 2
u N /m m 2 L ,l, a, b u m m
to rz io n a k o m p o n e n ta o k o m ito n a zav ar = t , cos a, sm ino naprezanje izazvano p o p ren o m silom F prem a je d n a dbi (16), to rz io n a k o m p o n e n ta d u z av ara = t, sin a, dim enzije prik lju k a z av aren a ava.
Tablica 11. Orijentacioni podaci doputenih naprezanja (N/mm2) u zavarenim avovima u prikljunim presjecima A sastavnih elemenata strojogradnje Zavareni avovi Optereenje ! jednosmjerno J . promjenljivo
Zavar
Naprezanje
Kvaliteta Tab. 4
. . . mirujuce J
naizmjenino promjenljivo
St 37 (. 0361) Vlak, tlak, savijanje, ekvivalentno naprezanje Tupi zavar sa zavarenim korijenom s druge strane Smik I U III I II III I II III I II III I II III I I! III I II III Prikljuni presjek A l Vlak, tlak I II III I II III I II III 180 145 125 240 190 170 125 100 85 160 130 110 100 80 70 140 110 100 90 70 60 90 70 60 120 95 85 140
M at erijal spe jnih dije ova St 37 St 50 St 37 St 50
St 50
(C. 0561) <. 0361) (C. 0561) (- 0361) (. 0561)

220 175 155 140 110 100 180 145 125 110 85 75 110 85 75 150 120 100 190 150 130 110 85 75 70 55 50 95 75 65 60 50 40 60 50 40 75 60 50 90 70 60 130 105 90 80 65 55 100 80 70 70 55 50 70 55 50 90 70 60 120 95 85 55 45 40 35 30 25 45 35 32 30 25 20 30 25 20 40 30 25 50 40 35 65 50 45 40 32 28 50 40 35 35 30 25 35 30 25 45 35 30 55 45 40
Vlak, tlak, savijanje, ekvivalentno naprezanje Tupi zavar bez korijena zavarenog s druge strane Smik
Plosnati kutni zavar
svako
Udubljeni kutni zavar
svako
Dvostruki plosnati kutni zavar
svako
no
100
220 175 155 280 220 190 155 125 110
120 95 85 155 125 110 85 70 60
140 110 100 180 145 125 100 80 70
60 50 40 75 60 50 50 40 35
75 60 50 95 75 65 65 50 45
Na kutnom zavaru
Savijanje ekvivalentno naprezanje
Torzija
1.2. Zavarivanje pritisko m
45
Kod prikljuaka zavarenih kutnim zavarim a treba prikljuni presjek zava rena dijela A (vidi si. 30 do 33) kontrolirati na vrstou. U tablici 11 navedeni su orijentacioni podaci o doputenim naprezanjima u zavarenim avovima i prikljunim presjecima zavarenih dijelova pri mirnom i titrajnom optereenju. Neke ope vaee vrijednosti ne mogu se dati, budui da je vrstoa zavara i dijelova u spoju naroito ovisna o oblikovanju i o kvaliteti izvedbe zavarivanja. U serijskoj proizvodnji neophodna su ispitivanja dinamike izdrljivosti. Slika 34 a prikazuje kao primjer nepovoljan nain oblikovanja male unice. O na iziskuje velike trokove za materijal, i debele zavarene avove, a osim toga se prije samog zavarivanja m oraju dijelovi spojiti privrsnim zavarima. Ovi nedostaci izbjegnuti su lakom konstrukcijom prem a si. 34b.
Slika 34. Z av a ren a unica a) n e pravilno (nije svrsishodno); b) pravil n o (svrsishodno)
1.2. Zavarivanje pritiskom

1.2.1. Postupci, vrste avova, materijali Prem a D IN 1910 (JUS C.T3.001) zavarivanje pritiskom je zavarivanje pri kojem se dijelovi koji se zavaruju m eusobno tlae i lokalno zagrijavaju. Lokalno ogranieno zagrijavanje, po potrebi do taljenja, omoguuje postupak zavarivanja. Najvaniji su slijedei postupci: ultrazvuno zavarivanje kod kojeg se dijelovi zavaruju mehanikim titrajim a u podruju ultrazvuka. Plinsko zavarivanje pritiskom (tablica 12, br. 1 i 2), kod kojega se dijelovi spajaju pritiskom nakon zagrijavanja plam enikom na tekui plin i kisik. Elektrootpomo zavarivanje pritiskom, kod kojeg toplina nastaje elektrinom strujom i prijelaznim otporom na dodirnim mjestima, te omskim otporom dijelova koji se spajaju. Struja se dovodi elektrodam a ili se induktivno prenosi. Dijeli se na: Tokasto zavarivanje (tablica 12, br 4 i 5), kod kojeg se struja i sila prenose elektrodama. Povrine pritisnute jedna na drugu zavaruju se u obliku toke. Bradaviaslo zavarivanje (tablica 12, br. 6), kod kojeg se struja i sila prenose elektrodama. Dijelovi tlaeni jedan na drugog dodiruju se na bradavicam a ili bridovima. Izboine bradavice se potpuno ili djelomino po ravnavaju. avno zavarivanje (tablica 12, br. 7) je zavarivanje kod kojeg se struja i sila prenose elektrodam a valjkastog oblika. Povrine meusobno stlaenih dijelova zavaruju se pod pritiskom nakon dovoljnog zagrijavanja nizom toaka, koje prelaze jedna u drugu i stvaraju av. Tupo elektrootporno zavarivanje iskrenjem (tablica 12, br. 1 i 2), kod kojeg struju i silu prenose stezne eljusti. Dijelovi kroz koje tee struja zagrijavaju se kod laganog
46
dodira i pri tome se izbacuje dio rastaljena m aterijala (iskrenje). N akon toga se dijelovi zavaruju uz udarno sabijanje. Elektroluno zavarivanje pritiskom, kod kojeg se toplina stvara elektrikim lukom koji kratkotrajno gori i rastali eone povrine. Dijelovi se nakon toga zavaruju pod pritiskom.
Tablica 12. Vrste i oblici spojeva zavarenih pritiskom prema D IN 1911, ( ^ J U S C .T3.0U ) Redni broj Redni broj
Naziv
Simbol
Priprema
Izvedba
Naziv
Simbol
Priprema
Izvedba
Tupi avovi Zavar odebljanjem
1
3 Gnjeen zavar Prijeklopni avovi
2
4
Zavar sa srhom
X mm mm
* X e
u
1 f
Jednoredan tokast zavar
6
V 7 /2 ///M A 7
Bradaviast zavar
&M L.
777777//7X
Dvoredan tokast zavar
avni zavar
Vrsta zavara odreuje se poloajem dijelova u spoju, njihovom pripremom i postupkom zavarivanja (tablica 12). Za zavarivanje pritiskom preteno su prikladni elici St 34-1 (. 0261), St 34-2 (. 0262), St 34-7, St 37-1 (. 0361), St 37-2 (. 0362), St 37-3 (. 0363), St 38-7, St 42-2 (. 0462), St 43-7, St 46-2 (. 0482), St 46-3 (. 0485), St 47-7, St 52-3 (. 0563), St 53-7, kao i elici u kvaliteti elika za izvlaenje St 2 do St 4, te mekani elici St 10 (. 0145) do St 14. Kvaliteta povrine m ora iznositi najmanje 0,2 po JUS-u (bez ogorina, a pore i male brazde od valjanja jo su dopustive). Vidi uz ovo D IN 17100 (opi konstrukcioni elici) (JUS C.B0.500), D IN 1623 (tanki limovi) (JUS C.B4.016), D IN 1624 (hladno valjane trake) (JUSC.B3.521 i 522), D IN 2391 i 2393 (precizne eline cijevi) (JUS C.B5.030i051), D IN 17172 (eline cijevi) (JUS C.B5.023). Osim toga prikladni su jo i elici za cementiranje, D IN 17210 (JUS C.B9.020), za eono zavarivanje iskrenjem. 1.2.2. Spojevi tokasto zavareni Tokasto zavarivanje tankih limova ili dijelova slinih limu vrlo je eko nomian postupak u tzv. lakoj gradnji i gradnji strojeva i postrojenja. Razmje tajem tokastih zavara mogu se dobiti zavari koji se prem a poloaju toaka zovu redni, lanani i cikcak zavari (si. 35). Smjernice za njihove dimenzije vidi u tablici 13. Za lake eline konstrukcije propisuje D IN 4115: Tokasto zavarivanje, doputeno je za prijenos sile i za m eusobno spajanje, kada tokam a zavara
1.2. Zavarivanje p ritisko m
47
nisu povezana vie od tri dijela. Ukupna debljina spojenih dijelova ne smije biti vea od 15 mm, a kod spoja dvaju pojedinanih dijelova ne smije debljina jednog dijela biti vea od 5 mm. Kod tri pojedinana dijela ne smije ni jedan od vanjskih dijelova biti deblji od 5 mm. U smjeru sile ne smije biti jedna iza druge manje od 2, ni vie od 5 toaka zavara (si. 36).
Slika 35. T o k a sto zavareni spojevi: a) jed n o re d n i za var; b) lanani za var; ej cikcak zav ar
Slika 36. O p tereeni, to k a sto zavareni spoj lake eline k onstrukcije

Tablica 13. Smjernice za tokasto zavarene avove Pojedinana debljina lima s u mm Promjer tokastog zavara d u mm Razmak toaka et = 3 . . . 6d 0,5 . . . 1 4 ...8 1 . . . 1,5 6 . . 10 j 1 ,5 ... 2 8 . . . 10 2...3 10 . . . 12 3...5 10 . . . 14
Razmak od ruba e2 = 2,5 . .4 ,5 d smjeni sile
Razmak od ruba e3= 2 . . 4d okomito na smjer sile
Kod prorauna vrstoe toku zavara zamiljamo kao svornjak, koji je opte reen na smik (si. 37 a i b). Svaki tako zamiljeni svornjak m ora tada preuzeti odgovarajui dio sile u njenom smjeru. Razlikujemo jednorezne i dvorezne spojeve. b)
Slika 37. N ap rezan je n a o drez i n ap rezan je b o k o v a k o d to k a sto zavarenih spojeva a) o d re z je d n o re zn o g sp o ja ; b) odrez d v oreznog sp o ja ; c) naprezanje b o k o v a jed n o reznog sp o ja ; d) naprezanje b o k o v a d v o rezn o g spoja
48 Smino naprezanje x =
nm-A
(20)
xa u N /m m 2 sm ino naprezanje u toki zavara, F u N sm ina sila odreza, n broj to a k a zavara, m broj rezova, A u m m 2 pov rin a presjeka = d 2n/4.
Zbog toga to se toka zavara moe zamisliti kao svornjak, propisuje D IN 4115 jo i proraun na specifini pritisak u provrtu. Pod specifinim pritiskom u provrtu podrazumijeva se srednja vrijednost pritiska u provrtu, odn. svornjak (si. 37c i d), koji se oznauje sa < rt. Naprezanje izazvano specifinim pritiskom u provrtu
(21)
n- d- s
< 7, u N /m m 2 specifini p ritisak u toki zavara, d u mm p ro m je r toke zavara, s u mm d ebljina lim a (vidi si. 37). A ko je zbroj deb ljin a vanjskih lim ova m an ji o d debljine srednjeg lim a, tre b a za s u vrstiti vrijednost toga zbroja.
Toke zavara ne smiju se u proraun uzeti vee od d = y / 25 mm sm in (22)
ako je sm in debljina najtanjeg dijela. Doputena naprezanja za lake konstrukcije uzimaju se prem a tablici 14 (optereenja H i HZ, vidi 1.1.4.). Ta se doputena naprezanja mogu uzeti kao osnova za spojeve u gradnji strojeva i postrojenja, i to kod mirnog optereenja u punim vrijednostima, kod jednosm jerno promjenljivog napreza nja % 0,6-strukim vrijednostima a kod naizmjeninog optereenja % 0,3-strukim vrijednostima naina optereenja H. Ako je pak smina lomna vrstoa tMzav toaka zavara poznata iz pokusa, onda je za gradnju strojeva i postrojeTablica 14. Doputena naprezanja (N /m m 2) za tokasto zavarene spojeve od lakih elinih konstrukcija prema D IN 4115 Materijal St 46 (C. 0480) Optereenje H HZ
St 37 (C. 0360) Naprezanje H Ako je potreban dokaz o izvijanju i naginjanju prema DIN 4114
T,
St 52 (. 0560) H HZ
HZ
jednorezno dvorezno Ako izvijanje, naginjanje ili ugibanje nije mogue
< r, a,
T
90 250 350
100 290 400
110 305 425
120 340 475
135 380 525
155 430 600
jednorezno <r, dvorezno <r,
100 290 400
115 325 450
125 350 485
140 395 550
155 430 600
175 485 675
1.2. Zavarivanje p ritisko m
49
nja: radop = TMzav/S M sa sigurnou protiv loma SMx 2 do 6. K ontrola a 1 nije tada potrebna. esto se spojevi tokastim zavarom izvode i tako da je njihova sila loma FM zav najmanje toliko velika kao i sila loma FM opasnog presjeka dijelova u spoju, dakle FMzav^ F M. 1.2.3. Bradaviasto zavareni spojevi Bradaviasto zavarivanje, nasuprot tokastom, ima tu prednost da su struja zavarivanja i pritisak elektroda na poetku zavarivanja koncentrirani na brada vice tokastim ili linijskim dodirom. Zbog toga je vrstoa zavarenih mjesta kod bradaviastog zavarivanja vea nego kod tokastog. Uobiajenu izvedbu bradavica prikazuje si. 38, a njihove dimenzije tablica 15.
mm
Slika 38. B radavice za zavarivanje: a) o k ru g la b ra d av ica ; b) p rste n a s ta b ra d av ica ; c) uzd u n a bradavica
t'-:..'
......
y M w a
Slika 39. B radavice n a dijelovim a koji stoje o k o m ito je d a n n a drugom
Bradavice se ve za vrijeme izrade dijelova ili utisnu ili izrauju kovanjem ili odliju. Ako su to dijelovi s velikom razlikom volumena, bradavice se predviaju na dijelu sa veim volumenom, inae na debljem dijelu. Prstenaste
Tablica 15. Dimenzije bradavica u mm (prema Siemens AG , Erlangen) i ' J | Debljina lima s Promjer bradavice d Visina bradavice h Razmak bradavica e, 0,5 2 0,5 22 1,0 3 0,75 22 1,5 3,5 0,85 24 2,0 4 1,0 25 2,5 4,5 1,1 27 3,0 5 1,25 28 3,5 5,5 1,4 29 4,0 6 1,5 30 4,5 6,5 1,6 32 5,0 7 1,75 33
4 Elementi strojeva
50
bradavice, prema si. 38 b, pogodne su za tanke limove, jer ih one i ukruuju. M ogunost spajanja dijelova koji stoje okom ito jedan na drugom prikazuje slika 39, a spajanje limova s fazoniranim dijelovima slika 40.
Slika 40. B radavice n a fazonskim dijelovim a za p rivarivanje na cijevi
0 proraunu vrstoe gotovo i nema podataka, pa se zato preporuuje isti proraun kao za tokasto zavarene spojeve (jednadbe (20) i (21)] i to sa m = 1 i A = d2 n/4 kod okruglih bradavica, odn. A & d ( l 0,5 d) kod uzdunih bradavica. D oputena smina naprezanja treba uzeti kao kod tokastog zavari vanje (vidi 1.2.2.).
1.2.4. Spojevi zavareni eono elektrootpornim iskrenjem Naroita prednost eonog elektrootpornog zavarivanja iskrenjem je vrsto a zavarenog spoja, koja iznosi od 90 do 100% vrstoe materijala dijelova u spoju. Upotrebljava se onda kada taj postupak omoguuju velike utede materijala, ili omoguuje jednostavnije i jeftinije oblikovanje, nego dijelova u jednom komadu. Primjere pokazuju slike 41 i 42.
Slika 41. T u p im e le k tro o tp o rn im zavarivanjem spojena stapajica

< *
FS
Slika 42. T upim e le k tro o tp o rn im zavarivanjem spojeno koljenasto v ratilo
1.3. L em ljeni spojevi
51
1.3. Lemljeni spojevi

1.3.1. Postupci, lemovi Lemljenje se nekada obavljalo zanatski runo, a danas dobiva sve vie na znaenju. D anas se leme elini okviri, hladnjaci m otornih vozila, karoserije, manji rezervoari, lagane eline konstrukcije, dijelovi strojeva i sprava i si. Lemljenje je spajanje metalnih m aterijala (osnovnih materijala) pomou rastaljena dodatna m aterijala (lemovi), ija je toka taljenja nia od toke taljenja osnovnog m aterijala dijelova koji se spajaju. Razlikujemo meko i tvrdo lemljenje. Kod mekog lemljenja tali se lem ispod 450 C, a kod tvrdog neto iznad 450 C. Prema D IN 8505 (Lemljenje m etalnih m aterijala) pod podrujem taljenja nekog lema podrazumijeva se podruje tem perature od poetka taljenja (tem peratura solidusa), do potpuno rastaljena stanja (temperatura liquidusa). Pod radnom temperaturom podrazumijeva se najnia tem peratura povrine izratka na mjestu lemljenja, na kojoj tem peraturi se lem moe omreavati, proirivati i vezati na osnovni materijal izratka. Radna tem peratura m ora uvijek biti via od tem perature solidusa, no ipak smije biti ispod ili iznad tem perature liquidusa. Radna tem peratura izaziva ubrzanje atom a. Preko granine plohe lem/osnovni materijal odvija se izmjena mjesta atom a, a time i difuzija (legiranje). Zbog toga povrine lemljenja m oraju biti po mogunosti glatke (dubina hrapavosti ne preko 20 jum) i dobro oiene. Da bi se odstranili jo postojei povrinski tanki slojevi i da bi lem mogao dobro omreiti povrinu lemljenja, upotrebljavaju se otopine soli (vidi D IN 8511). Upotrebljavaju se i zatitni plinovi, koji spreavaju ili reduciraju mogunost oksidacije povrine lemljenja prije nego to se dostigne radna temperatura. Najvaniji postupci lemljenja (vidi D IN 8505): 1. Plameno lemljenje. Mjesta spajanja ugriju se plamenikom ili plinskim napra vama. Prije ili poslije zagrijavanja prisloni se lem na mjesto spoja ili ulae u sastav. Ovaj postupak prikladan je za meko i tvrdo lemljenje. 2. Lemljenje pomou lemila. Vrue, rukom ili strojem voeno lemilo (elektriki ili plinom grijano) ugrije mjesto lemljenja. Lem se prisloni ili se povrine lem ljenja prije toga pokositre. Lem se pri tome otapa i spaja oba dijela. Taj postupak dolazi u obzir samo za meko lemljenje. 3. Lemljenje uronjavanjem. Prije lemljenja moraju se odgovarajuim pastam a ili rastopinam a obraditi mjesta koja m oraju ostati nezalemljena. Dijelovi koji se spajaju urone se tada, u poloaju u kojem m oraju biti spojeni lemljenjem, u rastaljeni lem i na taj nain se ugriju. Lem tada prodire u mjesta spoja i spaja oba dijela. Taj postupak je prikladan za meko i tvrdo lemljenje. 4. Lemljenje u pei. Lem se dodaje mjestu spajanja, a dijelovi se ugriju u plinskoj ili elektrinoj prolaznoj ili mufolnoj pei, u kojoj se obavi lemljenje. Postupak je prikladan za meko i tvrdo lemljenje.
52
5. Otporno lemljenje. Mjesto koje se spaja ugrije se, slino kao kod elektrootpornog zavarivanja, sabijanjem u klijetima ili na strojevima za elektrootporno lemljenje. Prethodno se ulae lem. Postupak je prikladan za meko i tvrdo lemljenje. Prema obliku lemljena mjesta razlikuje se: 1. Lemljenje sa zranou (rasporom ), kod kojeg povrine spajanja imaju malu, po mogunosti jednako iroku zranost (raspor za lem), koja openito ne prekorauje h = 0,25 mm. Lem se kapilarnim djelovanjem usisava u ostav ljenu zranost izmeu dijelova koji se spajaju (si. 43).
Slika 43. K a p ila rn o djelovanje u spoju pri lem ljenju
2. Lemljenje sa avom, kod kojeg povrine to se spajaju imaju razm ak vei od h = 0,5 mm ili av oblika V ili X. U posljednjem sluaju nastaju avovi kao kod zavarivanja, tako da se ponekad govori o zavarivakom lemljenju. Za meko lemljenje tekih kovina (npr. eljezni, bakarni, nikaljni materijali) dolaze u obzir olovo-kositreni lemovi (PbSn-lemovi) ili kositar-olovni lemovi (SnPb-lemovi) D IN 1707 (JUS C.E1.041), a lemovi za lake kovine (aluminij i aluminijske slitine) prem a D IN 8512, sastoje se uglavnom od kositra (Sn), cinka (Zn) i kadm ija (Cd). Za tvrdo lemljenje tekih kovina dolaze preteno u obzir srebrni lemovi (Ag-lemovi), bakarni lemovi (Cu-lemovi) i mjedeni lemovi (Ms-lemovi) D IN 8513 (JUS C.D2.306), a za lake metale (aluminij i aluminijske legure) aluminij-silicijski lemovi (AlSi i AlSiSn-lemovi) D IN 8512. Najvaniji lemovi i njihovo podruje taljenja navedeni su u tablici 16.
1.3.2. Osnove oblikovanja Proirenja zranosti raspora na pojedinim mjestima izmeu dijelova koji se spajaju smanjuju kapilarno djelovanje, a suenja kode protoku oksidima obogaene taline. Naroito su kritina suenja koja se nadovezuju na proirenja zranosti raspora. Primjere za pogrenu i pravilnu izradu potrebne zranosti prikazuje slika 44. Brazde od obrade, koje teku okom ito na tok lemljenja, spreavaju teenje ako su dublje od 0,05 do 0,1 h (si. 45 a). Brazde u smjeru teenja djeluju kao kanali i potpom au teenje, tako da se ee i posebno izrauju (si. 45 b), ako se npr. trai toan centrian poloaj dijelova koji se spajaju. Slike 46 do 50 pokazuju uobiajene lemljene spojeve: 1. Limovi. eoni spojevi nisu prikladni zbog svoje male povrine lemljenja. Najbolji su prijeklopni spojevi i spojevi s podm etaim a (si. 46). Zakoenjem preklopljenih sastavnih dijelova u spoju ili podm etaa na mjestu spajanja lemljenjem blae se skree tok sila, a time se poveava vrstoa. Svrsishodna je duljina prijeklopa / = 3 do 4s.
1.3. Lem ljeni spojevi
53
Tabiica 16. Standardni lemovi i podruja njihovih taljenja ( S = tem peratu ra solidusa, L = tem peratura likvidusa) Podruje taljenja S '-C I L C Podruje taljenja S C | L C Podruje taljenja S C I L C
Kratica
Kratica
Kratica
Mekani lemovi za teke kovine DIN 1707'), (JU S C.EI.041) L -P bS n8 Sb L-PbSn 12 Sb L-PbSn 20 Sb L-PbSn 20 Sb 3 L-PbSn 25 Sb L-PbSn 30 Sb L-PbSn 35 Sb L-PbSn 40 Sb L-Sn 50 PbSb L-PbSn 30 (Sb) 280 250 186 186 186 186 186 186 186 183 305 295 270 270 260 250 235 225 205 255 L-PbSn 35 (Sb) L-PbSn 40 (Sb) L-Sn 50 Pb (Sb) L-Sn 60 Pb (Sb) L -P bS n2 L-Sn 50 Pb L-Sn 60 Pb L-Sn 63 Pb L-Sn 70 Pb L-Sn 50 PbCu 183 183 183 183 320 183 183 183 183 183 245 235 215 190 325 215 190 183 192 215 L-Sn 60 PbCu L-Sn 60 PbCu 2 L-Sn 50 PbAg L-Sn 60 PbAg L-Sn 63 PbAg L-SnAg 5 L-S nS b5 L-PbAg 3 L-SnPbCd 18 L-CdZnAg 2 183 183 178 178 178 220 230 305 145 270 190 190 210 180 178 235 240 315 145 280
Mekani lemovi za teke kovine DIN I7071), (JU S C.E1.041) L-SnZn 10 L-SnZn 40 200 200 210 310 L-ZnCd 40 L-CdZn 20 265 265 330 270 L-SnPbZn 180 220
Tvrdi lemovi za teke kovine DIN 8513, (JU S C.D2.306) L-Ag 12 Cd L-Ag 12 L-Ag 5 L-Ag 15 P L-Ag 5 P L-Ag 2 P L-Ag 67 Cd L-Ag 50 Cd L-Ag 45 Cd L-Ag 40 Cd L-Ag 30 Cd L-Ag 20 Cd 620 800 820 650 650 650 635 620 620 595 600 605 825 830 870 800 810 810 720 640 635 630 690 765 L-Ag 83 L-Ag 75 L-Ag 67 L-Ag 64 L-Ag 60 L-Ag 60 Sn L-Ag 44 L-Ag 25 L-Ag 20 L-Ag 85 L-Ag 72 L-Ag 49 780 740 700 690 695 620 675 700 690 960 779 625 830 775 730 720 730 685 735 800 810 970 779 705 L-Ag 27 L-Cu L-SCu L-SnBz 6 L-SnBz 12 L-Ms 60 L-SoMs L-Ms 42 L-Ms 54 L-Ms L-CuP 8 680 1083 1083 910 825 890 870 835 880 890 710 830 1083 1083 1040 990 900 890 845 890 920 710
Tvrdi lemovi za aluminijske materijale DIN 8512 L-AISi 12 575 590 L-AlSiSn 520 580
l) Lemovi sa Sb sadre antim on. Lemovi sa (Sb) sadre samo malo antimona.
i -----------i
Slika 44. O blikovanje ra sp o ra za lem ljenje (a je ica za lem ljenje) a) p o g re n o ; b) p ravilno
Slika 45. R aspori za lem ljenje u o bliku k a n a la : a) dijelovi spojeni steznim spojem u tri toke; b ) dijelovi spojeni naro v aen im p o v rin a m a
NI a) ;
i---------- r' N I *V
Slika 46. Lem ljeni spojevi lim a a) p rije k lo p ; b ) kos prijek lo p ; c) zakoen prijek lo p n i sp o j; d) spoj s vezicom ; e) spoj sa zailjenom vezicom ; f ) spoj sa dvije vezice
t ) l a L _ ------ \
\ J ) _ __
Slika 47. L em ljeni cijevni spojevi a) sto ast eoni s p o j; b) spoj k o l a k o m ; c) prijek lo p n i spoj
2. Cijevi. eone spojeve (si. 47 a) dajbolje je tvrdo lemiti. Stoasta izrada krajeva poveava povrinu lemljenja. Cijevi debljine stijenke ispod 2 mm i cijevi koje treba meko lemiti, spajaju se kolakom (si. 47 b), ili se na jednom kraju proire (si. 47 c). 3. Okruglesipke. eono lemljenje krajeva okruglih ipki (si. 48 a) ne preporuuje se. Bolje je da se krajevi ipke uloe u provrt, koji ostavlja zranost za ulaz
a)
Slika 48. Prilem ljene i ulem ljene ipke nalem ljeno elo ipke; b) lem ljen o b o d ipke; c) lem ljen o b o d ruk av ca; d) ulem ljeno u k ru tu g lavinu; e) i j ) ulem ljeno u elastine glavine
1.3. L em ljeni spojevi
55 se odgovarajuim obliko Slika 49 prikazuje ipke sa po dva uporita (mjesta reeno za limove. Spajanje
lema (si. 48 b i c). Slike 48 e i f prikazuju kako vanjem glavine tok sila moe blago skretati. spojene lemljenjem s dijelovima od lima; spojevi lemljenja) su naroito kruti i vrsti. 4. Spremnici. Za lemljenje posuda vrijedi sve to je dna posude lemljenjem prikazuje slika 50.
Slika 49. D v o stru k o uleitenje o kruglih ipki a) u polu g u savijenu n alik n a slovo U ; b) u sto ast tuljac
mm Vzzzzzzz.
&ZZZZZ.
Slika 50. Lem ljenjem spojena d n a posu d a
1.3.3. vrstoa
Za proraune vrstoe ima samo malo polaznih toaka. Openito se mjestu spajanja (lemljeno mjesto) daje jednaka raunska vrijednost vrstoe kakvu imaju i dijelovi koji se spajaju, tako da bi djelovanjem jednake sile lom teoretski m orao nastati na oba mjesta. Lemljeni se spojevi svrsishodno oblikuju, tako da su optereeni smino. Za spojeve prema si. 46 m ora biti: S ~ ^ ' ^M L (23)
S u mm2 presjek sastavnih dijelova u spoju izloen vlanom n aprezanju, <rM u N /m m 2 vlana v rsto a m aterijala dijelova u spoju, A u mm2 povrine spojene lem om izloene sm inom naprezanju, t ml u N /m m 2 sm ina vrstoa sam og lem ljenog spoja.
vrstoa (<rM L= vlana vrstoa, t ml = smina vrstoa) samog lemljenog spoja (lem u zranosti izmeu dijelova u spoju) iznosi za mekane lemove oko < 7 ml = 20 do 30 N /m m 2 i t m 1 = 1 5 do 20 N /m m 2, za tvrde srebrne lemove < 7 ml = 300 do 400 N /m m 2 i t ml= 150 do 280 N /m m 2, a za tvrde bakrene i mjedene lemove <tml = 250 do 350 N /m m 2 i t M l= 1 5 0 do 250 N /m m 2. Kod aluminijskih tvrdih lemova vrstoa lemljenog spoja postie vrstou dijelova u spoju. Manje vrijednosti vrijede kod zranosti h Si 0,25 mm, a vee kod h = 0,1 mm (meuvrijednosti treba ocijeniti).
56
Dinamika izdrljivost lemljenih spojeva dostie oko 80% dinamike izdrljivosti dijelova u spoju, a kod zranosti preko 0,2 mm samo oko 60%. K od meko lemljenih spojeva dinamika izdrljivost vrlo brzo pada i stoga ih ne treba izlagati dinamikom naprezanju veem od x = F/A = 2 do 3 N /m m 2. Lemljene posude treba raunati istim jednadbam a kao i zavarene (vidi 1.1.3.). Propisi Zajednice proizvoaa tlanih posuda (AD-propisi) odreuju:
Sigurnost na vlak S = 4 uz atest za m aterijal, S = 4 ,5 uz tvorniki atest. Koeficijent slabljenja m ehanikih svojstava lem ljenog spoja u o d n o su n a o snovni m aterijal iznosi v d o 0,7 kao n o rm aln a v rijednost tv rd o lem ljenih p rijeklopnih avova. N ajvea d o p u te n a debljina stijenke p ri tom e je s = 5 m m . N adalje v = do 0,9 k o d p rijeklopnih tv rd o lem ljenih avova, a k o irina p rijeklopa iznosi n ajm an je e ste ro stru k u d ebljinu stijenke. N ajvia d o p u te n a debljina stijenke pri tom e je s = 8 m m . Z atim v = d o 0,8 k o d m eko lem ljenih spojeva s b a k arn im podm etaem , a k o irina p o d m eta a n a obje stra n e sastav a iznosi n ajm anje d v a n a jsto ro stru k u debljinu stijenke. N ajvea d o p u te n a d ebljina stijenke je p ri tom e s = 4 m m , najvei d o p u te n i p ogonski pretlak p = 2 b a r = 0,2 M P a. P rijek lo p n o m eko lem ljeni o krugli avovi m ogu se izvesti n a b a k ren o m lim u uz najm anje d e se to ro stru k u irin u p rijek lo p a d o debljine stijenke s = 6 m m i d o u m n o k a D, />=250 N /m m . P rijek lo p n o m eko lem ljeni uzduni avovi nisu doputeni. D eb ljin a stijenke tv rd o lem ljenih tlanih p o su d a, uz iznim ku o n ih od istog alum inija ili slinih m ek an ih alum inijskih legura, ne sm ije biti m anja o d s = 2 m m . N a jm a n ja d ebljina stijenke tlanih p o su d a o d spom enutih alum inijskih m ate rijala je s = 3 mm.
1.4. Lijepljeni spojevi

1.4.1. Ljepila, svojstva, postupci
Pod lijepljenjem podrazumijeva se m eusobno spajanje dijelova prianjanjem pom ou ljepila (vidi, D IN 16921, Ljepila, prerada ljepila). Treba upozoriti da ljepilima za plastine mase smatram o ona koja lijepe umjetne materijale, a pod ljepilima od plastinih masa takva koja su izraena od umjetnih materijala, pa mogu da lijepe npr. i metale. To su onda ljepila za metale. Lijepljeni spojevi imaju, izmeu ostalog, prednost da im je potrebno malo prostora i laki su, da se naprezanja na spoju jednolino rasporeuju, da su spojevi nepropusni, otporni na koroziju i ne mijenjaju svojstva m aterijala koji se lijepe. Kao nedostatak treba navesti m anju vrstou nasuprot drugim nainima spajanja (zavarivanje, lemljenje, zakivanje). Lijepe se npr. ojaanja na limenim stijenama, spone avionskih krila i krila ventilatora, okviri m opeda, limene posude i si. Razlikuju se: 1. Lijepljenje obloga. To su lijepljenja obloga od pusta, koe, tkiva, folija i si. na druge dijelove, ploe ili nosae. 2. Lijepljenje u slojevima. To su meusobna lijepljenja sastavnih dijelova (spajanih dijelova). Ljepila veu dijelove u spoju ljepilom koje se nalazi izmeu povrina nalijeganja. Ona se obino dijele u tri grupe: 1. Prionljiva ljepila koja imaju malu koheziju i visoku adheziju, a spojeni dijelovi se bez oteenja mogu opet odvojiti, kao npr, naljepna folija Tesafilm (proizvod tvornice Beiersdorf AG, Hamburg).
57
2. Kontaktna ljepila sa srednje visokom kohezijom i visokom adhezijom, a spojeni dijelovi se uglavnom ne mogu odvojiti bez oteenja, primjerice Pattex kao viskozna otopina, (proizvod tvornice Henkel u. Cie, Dsseldorf). 3. vrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokom adhezijom, koja se nakon vezivanja pretvaraju u vrstu tvar i stvaraju nerastavljiv spoj. Za gradnju strojeva i ureaja preteno je vano lijepljenje vrstim ljepilom, tako da e u nastavku biti rijei samo o njima. vrsta ljepila izraena su od umjetnih smola na bazi fenola, mokraevine, melamina, epoksida, poliestera. Upotrebljavaju se u tekuem stanju, u obliku paste, ili u vrstom stanju (ove posljednje kao folije). Otvrdnjavaju u hladnom stanju, na sobnoj tem peraturi (hladni otvrivai ili hladna ljepila) ili na 80 do 200 C (topli otvrivai ili topla ljepila). M noga su ljepila ujedno hladna i topla, pa se mogu po izboru hladno ili toplo otvrdnjavati. U danom sluaju m ora se, prema vrsti ljepila, vezivanje (otvrdnjavanje) vriti pomou pritiska na mjesto spoja. Nadalje treba razlikovati jednokomponentna i dvokomponentna ljepila. Kod dvokom ponentnog ljepila m ora se prvoj kom ponenti prije prerade dodati otvriva (druga komponenta), koji dovodi do otvrdnjavanja i odreuje vrijeme otvrdnjavanja. Jednokom ponentno ljepilo otvrdnjava bez dodavanja otvrivaa. Za otvrdnjavanje toplih ljepila, nasuprot hladnim ljepilima, potrebno je mnogo vee investiciono ulaganje (suionici, ploe s grijaima, naprave). Nije dodue jo mogue odrei se toplih ljepila, jer ona postizavaju znatno veu vrstou spoja nego hladna ljepila. Suprotno vrstim ljepilima, koja su otopine m akrom olekularnih tvari (kao to su ljepila pod komercijalnim nazivima Uhu-Alleskleber, Uhu-coll i Uhu-hart, proizvodi tvornice U hu W erk H. u. M. Fischer, Bhl/Baden) ostala vrsta ljepila otvrdnjavaju jednim ireverzibilnim (nepovratnim) procesom omreavanja. To znai da se u toku reakcije stvaraju mnogolane m akrom olekule i odreuje njihov prostorni meusobni razmjetaj. vrsta ljepila s procesom omreavanja nalaze se na tritu pod razliitim trgovakim imenima: Bostik (Boston Blackin, Oberursel/Taunus), Redux, Araldit (Ciba AG, W ehr/Baden), Agomet (Atlas-Ago, Wolfgang bei Hanau), Uhu-plus Uhu-W erk H. u. M. Fischer, Bhl/Baden), Metalion (Henkel u. Cie, Dsseldorf), Lipatol (Sichel-Werke, Hannover-Linden), Desmodur, Desmocoll (Bayer AG, Leverkusen). O d izvanrednog znaenja za izdrljivost lijepljenog spoja je stanje povrine koja se lijepi. Adhezione sile samo su onda djelotvorne ako je povrina prianjanja ista, ohrapavijena i odm atena. Hrapavljenje poveava povrinu prianjanja stvaranjem udubljenja i uzvienja. Povrine m etala ohrapavljuju se finim etkanjem, bruenjem mirkom ili pjeskarenjem, a iste se i odmauju trikloretilenom, perkloretilenom ili ugljinim tetrakloridom (izloene djelovanju pare ili uronjene u paru), te acetonom ili luinama (uronjeno). Povrine obraivane silikonskim pastam a ili sredstvima vie se ne mogu lijepiti! Sloj ljepila treba da bude to tanji, teoretski trebao bi biti jednak debljini molekula, je* su adhezione sile u veini sluajeva vee od kohezionih sila. vrstoa spoja opada stoga s porastom debljine sloja ljepila. K od vrstih
58
ljepila s omreavanjem mijenja se struktura ljepila za vrijeme otvrdnjavanja, i zbog skupljanja koje pri tom nastaje i kree se od 0,5 do 10% volumena ljepila. U debljim slojevima ljepila javljaju se unutarnje napetosti koje jo i dalje snizuju vrstou. vrsta lijepljenja s omreavanjem otporna su, openito uzevi, prema vodi, otopinam a i luinama, benzinu, benzolu, alkoholu, eteru i si.
1.4.2. Osnove oblikovanja
Openito uzevi i ovdje vrijede iste smjernice oblikovanja kao i za lemljene spojeve prema slikama 46 do 48. Budui da su vlana i smina vrstoa lijepljenog sloja bitno ispod one kod metala, potrebna je razmjerno velika povrina lijepljenja. Najpovoljnijom duljinom lijepljenja pokazala se duljina / = 20 do 25 s (si. 51). Prim jer na slici 52a pokazuje uobiajenu izvedbu kuita zranog kom presora livenu u kokili, a slika 52 b pokazuje jeftiniju izvedbu u tlanom livu s ulijepljenim dnom. N a slici 53 prikazano je nastajanje lijepljenog nosaa avionskog krila.
T
Slika 51. L ijepljeni p rijeklopni spoj lim ova (A je p o v rin a ra sp o ra, 1 d u ljin a rasp o ra)
Slika 52. K uite koljen asto g vratila a) o d k o k iln o g lijeva; ti) o d tla n o g lijeva s ulijepljenim d n o m
Slika 53. Lijepljenje a vionskih no saa a ) prije lijepljenja (a je ukruenje vertikalnih nosaa, b pojasne ploe, c vertikalni nosa, d lijepljene p o v rin e ); ti) n a k o n lijepljenja (a je lijepljeno s ljepilom R edux, b n a k o n lijepljenja savinuti pojasi)
59
1.4.3. vrstoa
Spojevi sastavljeni od aluminijskih dijelova daju najvee vrstoe. Slijede po redu spojevi elinih, bakrenih i mjedenih dijelova. Najvia vrstoa postizava se slojem ljepila debljine 0,1 do 0,3 mm, a pri debljini sloja ljepila do 1 mm pada vrstoa na oko 60%. vrstoa se smanjuje tokom vremena i zbog starenja ljepila, a zaustavlja se negdje kod 70 do 80% poetne vrstoe. Lijepljene spojeve treba oblikovati tako da su po mogunosti izloeni sminom naprezanju. Za primjer prem a si. 51 je
s m i n o n a p r e z a n je
t
t =
F /l
(24)
u N /m m 2 sm ino nap rezan je u sloju ljepila, F u N sm ina sila, A u mm2 p o v rin a lijepljena sloja.
K ao d o p u te n o n a p r e z a n je uzima se oko 0,3 do 0,5-terostruka lomna vrstoa lijepljenog spoja. U tablici 17 navedeni su orijentacioni podaci o sminim i vlanim vrstoama lijepljena spoja, na pogonskim tem peraturam a 0 do 60 C. N a viim pogonskim tem peraturam a pada vrstoa spoja, i to kod hladnih ljepila u veoj mjeri nego kod toplih. N a tem peraturi od najvie 300 C iscrpljena je vrstoa ljepila prikladnih za metale. Slika 54 pokazuje ovisnost smine vrstoe nekih ljepila o pogonskoj tem peraturi. Proraune lijepljenih spojeva treba ocijeniti samo kao isto pribliavanje, budui da se vrijednosti vrstoa jako rasipaju. Preporuljivo je da se za konkretne sluajeve obave odgovarajui pokusi.
N/mm1
Slika 54. vrstoa n a sm ik raznih ljepila s procesom o m reav an ja u zavisnosti o d pogonske te m p e ra tu re a je A raldit I, b R edux 775, c A raldit 123B, d A gom et E, e A gom et R
60
Tablica 17. Orijentacioni podaci o vrstoi lijepljenog sloja u N /m m 2 (sastavio Institut za nauku o materijalima TU Hannover) vrstoa Vrijednosna grupa a vrstoa na smik
tk
Hladno ljepilo 3 . . . 20 4 8 0,5 . . . 4

1
Toplo ljepilo 8...5 15 25 2 ... 8 3

6
(m im o optereenje)
b c a
vrstoa na smik r K (naizmjenino opte reenje)
b c a
2 30 . . . 50 40
50 . . .90 70
vrstoa na vlak trK (m im o optereenje) d a priblino podruje, b gruba procjena za jednorezne spojeve,
c gruba procjena za dvorezne spojeve, d gruba procjena.
Lijepljeni spojevi naroito su osjetljivi na Ijutenje, pa se takva naprezanja (si. 55) m oraju izbjegavati.
Slika 55. L jutenje lijepljenog spoja
1.5. Zakovini spoj

1.5.1. Zakovice, izrada, broj rezova, prijenos sile
Zakovine spojeve istiskuju sve vie zavareni spojevi. Buenje rupa i zakivanje iziskuje, openito uzevi, vei utroak rada. Zavareni dijelovi jedno stavnijeg su oblika, laganiji su i nisu oslabljeni rupam a. Samo se jo ponekad uzima zakovini spoj, koji inae vrijedi kao bezuvjetno siguran naroito u gradnji s lakim metalima. Sirova zakovica (si. 56) sastoji se od struka i sabijanjem oblikovane osnovne glave. Prednost se daje poluokrugloj glavi, dok ostali oblici glava dolaze u obzir samo za posebne sluajeve. U gradnji elinih konstrukcija se kao materijal za zakovice upotrebljava U St 36-1 (. 0245) kod zakivanih dijelova visoke
a)
b)
c)
d)
Slika 56. U o b iajen i oblici elinih zakovica a) p o lu o k ru g la zakovica D IN 123 (sta n d ard povuen iz u potrebe) i D IN 124 (JU S M.B3.021 i 023) za g radnju k o tlo v a i elinih k o n stru k c ija ; b ) u p u te n a zakovica D IN 302 (JU S M .B3.012 i 022) za g ra d n ju k o tlo v a i eli nih k o n stru k c ija ; c) p o lu o k ru g la zakovica D IN 660 (JU S M.B3.011 i 021) za stro jo g ra d n ju ; d) u p u ten a zakovica D IN 661 (JU S M .B3.012 i 022) za stro jo g rad n ju
1.5. Z a ko vin i spojevi
61
vrstoe i R St 44-2 (. 0445). Zakovice i dijelovi koji se zakivaju moraju biti od istog osnovnog materijala, jer pri razlici u m aterijalu postoji opasnost labavljenja i korozije. Za zakovice od obojenih m etala dolaze u obzir Cu, Ms, Al, AlCuM g i AlMg5. eline zakovice do d=% mm i sve neeljezne zakovice zakivaju se hladno, a eline deblje od 10 mm toplo. To znai da se zakivaju nakon ugrijavanja na svjetlocrven ar od okruglo 1000 C. Osnovna glava zakovice podupire se pridraem, a zavrna glava zakiva se oblikaem bilo'pritiskom na stroju za zakivanje, bilo udarcima zranog ekia (si. 57). Pri strojnom zakivanju utiskivanje je neprekidno te ono sabija zakovicu po itavoj duljini i ispunjava provrt bolje nego pri zakivanju ekiem.
Toplo zakovane zakovice steu (skupljaju) se, smanjuju u prom jeru i duljini i tlae sastavljene dijelove vrsto jedan na drugi, tako da stvaraju vrst spoj. Stezanje zakovica izaziva u struku vlana naprezanja. Budui da je naprezanje zbog skupljanja proporcionalno duljini zakovice, stezna duljina treba da bude Es iS 4 d (si. 58). Za stvaranje besprijekorne zavrne glave duljina sirove zakovice l mora za odreenu vrijednost biti vea od stezne duljine Es. O tome daju podatke odgovarajui standardi o zakovicama. Provrti za zakovice bue se ili se probijaju. Probijani se dodatno bue ili razvrtavaju, budui da stvaranje vrlo finih prskotina kod probijanja moe dovesti do loma. U gradnji elinih konstrukcija zabranjeno je probijanje rupa. Rubovi rupe m oraju se upustiti (si. 58) da bi se dobio dobar prijelaz izmeu struka i glave. Razorimo li nasilno zakovini spoj (si. 59) dijelovi spoja razrezat e svornjak zakovice, ukoliko prije ne doe do loma u dijelovima spoja. Prema broju dobivenih rezova govorimo o jednoreznom i viereznom, openito m-reznom, zakovinom spoju.
Slika 59. N asilno zavaren zakovini spoj: a) jed n o re z n i; b) dvorezni
62
U proraunim a vrstoe pretpostavlja se da sve zakovice sudjeluju jednako na prijenosu sile. Sudjelovanje zakovice u prenoenju sile moemo zamisliti kao da je oko svake zakovice ovijena traka, pa na svaku zakovicu djeluje otpadajui dio sile f = F jl n ( = broj zakovica). Sa slike 60 proizlazi da presjek spoja 1 1 m ora preuzeti punu vlanu silu F = 8 f, presjek 2 2 samo 6/, a presjek 3 3 samo 2 f Dijelovi spoja prvog reda zakovica izloeni su, prema tome, najjaem rastezanju. Djelovanje trenja na nalenim povrinama spoja, koje nastaje skupljanjem toplih zakovica, iskoristit e se za prijenos, ali svakako najmanje u posljednjim redovima. Zato se najee ne stavlja vie od tri do etiri reda zakovica (doputeno je pet do est).
'
4 \ \
< >
__ / /
Slika 60. O d n o si sila u vierednom zakovinom spoju
1.5.2. Zakovini spojevi u gradnji elinih konstrukcija
U gradnji elinih konstrukcija (visokogradnja, gradnja dizalica i mostogradnja) zakivaju se valjani profili i limovi u limene i reetkaste nosae (usporedi zavarene nosae, slika 16). Za njih vrijede ova pravila oblikovanja, koja su djelomino utvrena u DIN 1050 (JUS C.B0.500), odn. 15018 (JUS M .D l.050): 1. Valja upotrebljavati poluokrugle zakovice D IN 124 (JUS M.B3.021), odnosno D IN 660 (JUS M.B3.011) tablice 18 i 22), zakovice s uputenom glavom D IN 302 (JUS M.B3.022), odnosno D IN 661 (JUS M.B3.012) samo u iznimnim sluajevima. 2. Treba se pridravati propisa o razmaku provrta za zakovice od ruba, i njihove m eusobne udaljenosti prema D IN 1050 (JUS C.B0.500) i 15018 (JUS M .D l.020 do 050), navedenim u tablici 19. Kod razm aka ovisnih isto dobno o provrtu d { i o debljini profila i, mjerodavan je manji razmak. Ako kod vie od dva reda provrta za zakovice vanjskih redova, s obzirom na razmake provrta, odgovaraju vrijednosti iz tablice 19, onda je za unutarnje redove doputen dvostruk razmak.
1.5. Z a k o v i n i spojevi
63
Tablica 18. Dimenzije poluokruglih zakovica u mm za eline konstrukcije prem a D IN 124, (JUS M.B3.021) (A l presjek zakovane zakovice u mm2)
U 4 promjer zakovane zakovice
Ai
10
12
14 18
Ai 22 24 27 30 33 36 23 25 28 31 34 37 36 40 43 48 53 59 14 16 17 19
21
11
13 15 17 19
1 6
20
22
25 28 32
16 19
6.5 7.5 9
10
0,5 9,5 U 13 14.5 16.5
0,6
0,6 0,8
21
11,5 13
0,8
95 133 177 227 283 346
18.5 20.5
1
1,2
22
1,2
23
24.5 27 30
1,6 1,6
415 491 616 755 908 1075
Tablica 19. Razmaci od ruba i meu zakovicama Razmaci od ruba N ajmanji razmak provrta Razmaci provrta
Najmanji od ruba
u smjeru sile okom ito na smjer sile
24 1,54
openito
34
Najvei razmak od ruba
u oba sm jera1)
3 4 ili 6/ 4 4 ili 8?
Najvei razmak provrta
Zakovice koje prenose silu takoer i za optereene limene obloge; spojne zakovice u tlanim profilima i limenim ukruenjima2) Spojne zakovice u vlanim ipkama2)
8 4 ili 15r 6 4 ili 12r
124 ili 25 i
Kod ipkastih i profiliranih elika moe se na ukruenom rubu u visokogradnji uzeti 9/ umjesto 6r, a u gradnji dizalica lOr umjesto 8/ w
i St i St S8t SlOt
*) Gornje vrijednosti za visokogradnju, donje za gradnju dizalica. 2) Ovi razmaci provrta mjerodavni su i kod zakovica pojaseva limenih nosaa izvan vorova i kod manje optereenih zakovica za prijenos sile.
3. Svaki profil treba privrstiti s n a jm a n je d v ije z a k o v ic e , izuzev lakih reet kastih konstrukcija, ograda i dijelove elinih konstrukcija (tako je primjerice dio presjeka prem a si. 61 prikljuen sa pet zakovica). Profil smije biti privren s najvie 6 zakovica u smjeru sile, a za promjenljiva naprezanja sa najvie 5 zakovica nanizanih u jednom redu. 4. Ako je pri velikim silama u tapu u smjeru sile potrebno vie od etiri do pet zakovica jedne iza druge, onda se d o d a ju p r ik lju n i p r o fili (si. 61). Njih na jedan krak treba prikljuiti s pripadajuom silom, a na drugi krak sa 50 % dodatka. 5. N a istom voru treba po mogunosti predvidjeti jednake promjere zakovica. 6 . Prem a iskustvu v o r n i lim o v i dobivaju srednju debljinu prikljunih krakova profila, ali ne ispod 4 mm. Naprezanja ne smiju nigdje prijei doputenu mjeru.
64
7. Teinice tapova treba da se poklapaju sa linijama sila reetkaste kon strukcije (linije sila reetkaste konstrukcije vidi na si. 16 a). Da bi se izbjegli dodatni savojni momenti m oraju se pokrivati i sredinjice zakovica ili teinice prikljuaka zakovica s teinicama tapova. K od pojedinih kutnih profila, kao na si. 62, to nije mogue. Proraun savojnog naprezanja ne m ora se obaviti ako naprezanje uzdunom silom ne prekorauje 0 , 8 a dop. Namjerno ekscentrino (izvan sredita) smjetene vlane profile treba prora unati na uzdunu silu F i savojni m oment F l.
fh e p
^ e /
rh
c i
prikljuni profil
S lika 61. P rik lju a k profila (k rak a prikljuen je p rip ad n o m silom , a k ra k b sa 50% d o d atk a) a) n e p ogodno, b) bolje s d o d a tn im k u tn im profilom
S i
Slika 62. T einica i sredinjica k u tn o g p rofila a je teinica p rofila, n sredinjica zakovica, S 0 teite presjeka
8.
Stezna duljina zakovinih spojeva (vidi si. 58) m ora biti Z si ^ ^ ^ t -
U tablici 20 navedene su mjere za c i w i najvii doputeni promjer zakovice d 1 za razliite profile. K ao orijentacija za izbor prom jera zakovice vrijedi d ^ \ J 50 mm t 2 mm. Pri tome je t najm anja debljina lima, odnosno kraka na prikljunom profilu. Budui da se kod elinih konstrukcija kruti profilni tapovi zakivaju na krute nosae ili na limove, ne moe se oekivati da e tople zakovice toliko stegnuti sastavne dijelove, da prijenos sile bude samo trenjem. Stoga se pri proraunu zanemaruje trenje i rauna odrezno naprezanje svornjaka prema si. 63.
65 x= -----------------------n -m -A i
Naprezanje na odrez
t a u N /m m 2 F u N n m A 1 u mm2
'
naprezanje n a o drez presjeka zakovice, vlana ili tlana sila tapa, broj zakovica n a jed n o m prikljuku, broj rezova spoja, presjek zakovane zakovice (tablica 18).
Slika 63. N a p rez a n je n a odrez zakovica u g ra d n ji elinih k o n stru k cija a) zam iljeno djelovanje o d re za ; b) srednje naprezanje n a o drez
S lika 64. N a p rezan je b o k o v a zakovice u g ra d n ji elinih k o n stru k cija a) djelovanje p ritisk a n a bokove; b) rasp o d jela pritiska n a bok provrta; c) rasp o d jela p ritisk a n a stru k u
Sila F tapa pritiskuje struk zakovice na bokove provrta, stvarajui tako pritisak koji se rasporeuje proporcionalno deformaciji provrta (si. 64b). Prevelik pritisak znatno proiruje provrt i gnjeei istiskuje rubove prema gore. U istoj mjeri djeluje i pritisak na struk zakovice (si. 64 c). Pritisak na bokove provrta ne smije zbog toga prekoraiti odreenu doputenu mjeru. Praktiki raunam o sa srednjim naprezanjem bokova provrta oj (povrina izlo ena pritisku zamiljena je kao projekcija d t t), to i nazivamo pritisak na bokove provrta. Naprezanje bokova provrta oj = n- d x - t (26)
ct, u N /m m 2 n a p rez an ja b o k o v a p ro v rta, d 1 u mm p ro m je r p ro v rta zakovice, t u mm m jero d av n a d ebljina lim a, krakova, F, n vidi legendu uz je d n a d b u (25).
Doputena naprezanja zakovica za eline konstrukcije prem a tablici 21 (optereenja H i H Z vidi: 1.1.4, str. 37 i 38). Sila u tapu F napree nadalje presjeke dijelova konstrukcije na vlak ili tlak (si. 65).
Vlano naprezanje
5 Elementi strojeva
=V
(27),
tlano naprezanje
<r= (28)
i
66
a u N /m m 2 vlano ili tlano naprezanje u presjeku pojedinih sastavnih dijelova konstrukcije, F u N vlana ili tla n a sila, Sn u m m 2 korisni presjek sastavnog dijela, S u mm2 pun presjek sastavnog dijela.
Tablica 20. Mjere c, vr i najvei doputeni prom jer provrta dx u mm prem a DIN 997 do 999 za standardne profile

Tablica 21. Doputena naprezanja u N mm za zakovice elinih konstrukcija M aterijal2) St 37 St 46 (. 0360) (C. 0480) Optereenje HZ I H
67
St 33 Naprezanje
(C. 00 0 )
St 52 (. 0561)
Materijal zakovice
H
Odrez 140
HZ
HZ
HZ
Visokogradnja DIN 1050 (JU S C.B0.500) 160 140 160 210 Naprezanje bokova provrta 220 250 280 320 420 V lak') 48 54 48 54 72 Gradnja dizalica DIN 15018 (JU S M . D l.020 do 050) Jednorezan odrez Ta 98 112 147 Vierezan odrez Ta 112 128 168 Jednorezno naprezanje bokova provrta Vierezno naprezanje bokova provrta V lak1) 252 < * ! 280 320 420 480 420 480 288 378 432 378 432 192 168 192 168 147 168 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, C. 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, C. 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2. C. 0445 81 480 240 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, C. 0245 RSt 44-2, . 0445 USt 36-1, . 0245 RSt 44-2, C. 0445
ov
30
30 45 45 45 45
') A ko se raunsko vlano naprezanje ne moe konstruktivno izbjei. St 33, (. 0000) uzet je za St 33-1 i St 33-2, St 37 (C. 0361) za St 37-1 (. 0361) do St 37-3, (. 0362), St 46 (C. 0480) za St 46-2 (. 0481) i St 46-3 (C. 0482), St 52 (. 0561) za St 52-3 (. 0562).
Doputena vlana i tlana naprezanja za dijelove u spoju vidi u tablici 10, str. 38. Tlani tapovi raunaju se, osim toga, prema D IN 4114 (JUS M .D l.050) omega postupkom na izvijanje. Slika 6 6 pokazuje sastav presjeka zakovanog limenog nosaa, a slika 67 izvedbu jednog vorita. Razmake rupa e vidi u tablici 19, str. 63.
68
I. Nerastavljivi spojevi
Slika 67. vorite k ra n sk o g n o saa u kojem se teinice ta p o v a pok riv aju sa sredinjicam a reetkaste konstrukcije
Sile zakovice u prikljuku (si. 6 8 ) optereenom savojnim momentom raspo djeljuje se priblino kao to se raspodjeljuje savojno naprezanje po presjeku. Stoga je e 1+ F 1 - e2+ . . . Fmax emax. O datle slijedi da je najvea sila koja optereuje uvijek krajnji red zakovica: 'M
F max u N
le 2
(29)
najvea sila koja optereuje k rajn ji red zakovica zbog savojnog m o m e n ta M , M u N m m m o m en t savijanja u teitu S0 g rupe zakovica, e u mm sim etrina u daljenost g ru p a zakovica o d teita, ema* u m m najvei razm ak zakovica u grupi.
69
N a jednu zakovicu krajnjeg reda otpada prem a tome dio F{=FmaJ n a, ako je na broj zakovica u tome redu. Ako je, m eutim F 3 > FmaJ 2 = Fmax/na kao na si. 6 8 , onda treba raunati sa F{ = F3. Svaka grupa zakovica m ora, osim toga, preuzeti i djelovanje poprene sile, tako da je svaka zakovica napregnuta udjelom : Fq = F/n
Fq u N F u N n sila po zakovici zbog p oprene sile F, o d g o v a raju a p o p ren a sila, broj zakovica u grupi,
(30)
Sile Ff i Fq daju rezultirajuu silu zakovice Fn. O na je za prikljuak' 1: prikljuak 2: Fn Ff + Fq Fn = -JF f + F 2 q (31) (32)
Sa Fn treba raunati na odrez i naprezanje bokova provrta [jednadbe (25) i (26) isputajui n]. O pasni presjeci u sastavnim dijelovima konstrukcije i vornom limu (uvijek presjeci prvog reda zakovica gledano iz M) m oraju se, osim toga, jo naknadno proraunati na savojno naprezanje (oslabljenje zbog provrta za zakovice uvaiti!). Doputena naprezanja za to vidi u tablici 10, str. 38.
1.5.3. Zakovini spojevi u konstrukcijama od lakih metala
Zakivanje konsrukcija od lakih metala pokazalo se povoljnije od zavari vanja, jer hladno zakovane zakovice potpuno ispunjavaju rupe (nema zranosti zbog skupljanja!). Zavarivanje utjee nepovoljno na svojstva lakih metala, tako da su zakovani spojevi unato visokim zareznim djelovanjima trajniji od zavarenih spojeva. Zakovane konstrukcije lakih m etala upotrebljavaju se preteno u gradnji vozila, brodova, aviona, dizalica, mostova i u visokogradnji. Prednosti zakovanih konstrukcija od lakih m etala pred elinim konstruk cijama su m ala teina, priblino jednaka vrstoa i postojanost protiv korozije, a nedostaci su visoka cijena i nii modul elastinosti (% 70000 N /m m 2). Ekonom ina izrada ekstruzijom omoguuje upotrebu posebnih, poluupljih i upljih profila (si. 69). Vidi k tome D IN 1748 (JUS C.C3.220) (Ekstrudirani profili od aluminija) i D IN 9711 (Ekstrudirani profili od magnezija).
S lika 69. P rim jeri ekstruzijom dobivenih profila od lakih m etala
Budui da se hladne zakovice ne skupljaju kao tople, m oraju glave zakovica onemoguavati samo aksijalno pomicanje struka. Dovoljne su stoga male zavrne glave (si. 70). Prednost imaju poluokrugle zakovice D IN 660
70
(JUS M.B3.011) zatim uputene zakovice D IN 661 (JUS M.B3.012) (tablica 24, str. 74), te leaste zakovice D IN 662 (JUS M.B3.013) i plosnato-okrugle zakovice D IN 674 (JUS M.B3.014).
a.) b) c) i)
strma gatove glove
Slika 70. R a zn i oblici zavrne glave pri z ak iv an ju zakovica o d lakih m etala (gotova glava p rik a z a n a je k a o leasta glava zakovice) a) lo n asta glava; b) sto asta glava; c) p lo sn a ta glava; d) p o lu o k ru g la glava
Slika 71. P ro v la n a zakovica
a) p lo sn a to -o k ru g la z akovica; b) uputena zakovica; c) zakovica prip rem ljen a za p ro v laenje; d) provlaenje trn a ; e) zakovica zatvo re n a zatikom
Slika 72. uplja zakovica koja se zakiva izn u tra p o m o u trn a (Gebr. Titgem eyer , O snabriick) a) s o kruglom g lav o m ; b) s u p u te n o m glav o m ; c) s p lo sn a to -o k ru g lo m g lav o m ; d) s p lo sn ato m g lav o m ; e) u m e tn u ta z a k o v ic a ;/) uvlaenje tr n a ; g) zatv o ren a zakovica
Slijepe zakovice omoguuju zakivanje dijelova u spoju, koji su pristu pani samo s jedne strane, kao npr. na poluupljim i upljim profilima (si. 71 do 73). Zakovice s eksplozivom oblikuju se paljenjem eksploziva umetnutog u struk zakovice, koji se pali dodirom glave zakovice posebnim alatom za paljenje. Tlak eksplozije proiruje struk zakovice i stvara uplju zavrnu glavu.
71
Za dimenzioniranje zakovanih spojeva od lakih m etala (si. 74) posluit e ove orijentacione vrijednosti: d = 1,5 do 2s (s = najm anja debljina lima na prikljuku). Razmak provrta u smjeru sile e x ^ 2 ,5 d t , razm ak od ruba e 2 = e 3 ^ 2 d i.
t f t
a) t > )
c)
Slika 73. Slijepa zakovica (K erb-K onus-G esellschaft , S chnaittenbach/O berpfalz) a( p o lu o k ru g la , b) up u ten a, c) p lo sn a to -o k ru g la, d) zatv ara n je (irenje zakovice)
Tablica 22. Aluminijske legure za zakovice prema D IN 4113 (JUS C .C 4.160) M aterijal zakovice D IN A lCuM g 1 F 40 (JUS AlCu 5 MgSi) Stanje isporuke hladno otvrdnjavano Zakovice se mogu hladno zakivati do 4 sata nakon ponovljenog izlunog arenja na 500 C + 5 C i tre nutanog gaenja u stanju dobave M aterijal dijelova koje se spaja D IN AlCuM g sa D IN AlCuMg
D IN A lCuM g 0,5 F 28 (JUS AlCu 2 Mg) DIN AlMgSi 1 F 23 (JUS AlSi 1 Mg)
hladno otvrdnjavano hladno otvrdnjavano
D IN AlCuM g sa DIN AlCuMg D IN AlMgSi sa AJMgSi i DIN AlMgSi sa AlMg 3 odn. AIMgMn
u stanju dobave ili kod velikog promjera zakovice nakon ponov ljenog izlunog arenja do 540 C i gaenjem u stanju isporuke
D IN AlM g 3 F 23 (JUS AlMg 3)
polutvrdo vueno
D IN AlM g 3 sa AlM g 3 odn. D IN AIMgMn
72
Tablica 23. D oputena naprezanja u N /m m 2 prema D IN 4113 za zakivanja lakih metala M ateri al sastavnih ele menata DIN DIN DIN AlMgSi 1 AlMgSi 1 AlCuM g 2 F 44 profil F 28 F 32
DIN A lCuM g 1 Naprezanje
D IN A lCuM g 2
D IN i JUS AlMg 3
D IN i JUS AlMg 3
JUSAlCu4MgSi (osim profila F 44)
F 23 F 18 D IN AlM gMn DIN AlMgMn F 23 F 18
H Vlak, tlak Smik a

t
HZ 170 102
H 160 96
HZ 180 108
H 190 114
HZ 215 128
Opte eenje H HZ 100 60 115 68
H 150 90
HZ 170 102
H 47 28
HZ 53 32
H 82 50
HZ 94 56
150 90
Naprezanje bokova < x , provrta
264
300
264
300
264
300
180
203
215
240
84
95
145
160
Naprezanje
D IN AlCuM g 1 F 40 JUS AlCu 4 MgSi
M aterijal zakovice D IN AlMgSi 1 D IN AlCuM g 0,5 F 23 F 28 JU S AISi 1 Mg JUS AlCuMg Opter eenje H HZ 95 236 64 160
DIN i JUS AlMg 3 F 23
H Odrez Naprezanje bokova provrta ta <r, 105 264
HZ 120 300
H 84 208
HZ 73 182
HZ 73
64 160
182
Za proraun i izvedbu zakovanih aluminijskih dijelova u visokogradnji i gradnji dizalica mjerodavan je D IN 4113 (JUS C.C4.160). 1. Za zakovice od aluminija valja upotrijebiti materijale navedene u tablici 22, primjerene dijelovima koji se spajaju. Treba nastojati da se meusobno spajaju samo dijelovi od jednaka materijala. 2. Ako je konstruktivno ili proizvodno-tehniki opravdano, smiju se ugraditi hladno ili toplo zakovane eline zakovice (ali treba uzeti u obzir nunu zatitu od korozije!). Preporuuje se podlaganje kadminiziranih elinih ploa pod glave zakovica zbog poveanja tlane povrine u dijelovima od la kog metala. 3. Naprezanja koja se javljaju treba proraunati prem a D IN 1050 (JUS C.B0.500) i D IN 15018 (JUS M.D1.020 do 050) [jednadbe (25) do (32)]. Doputena naprezanja prem a tablici 23. O d dva oznaena naprezanja bokova provrta m jerodavna je uvijek m anja vrijednost.
1.5.4. Zakovini spojevi u gradnji strojeva i strojnih postrojenja
U gradnji strojeva i strojnih postrojenja prevladavaju spojevi s hladnim zakovicama ispod d = 1 0 mm [ zakovice s poluokruglim glavama DIN. 660 (JUS M.B3.011), zakovice s uputenim glavama D IN 661 (JUS M.B3.012), prema tablici 24, str. 74], K ao primjer si. 75 pokazuje prstene polova elektro
73
magnetske spojke, spojene sa zakovicama s uputenim glavama. esto se dijelovi, poluge ili osovine zakivaju s eone strane (si. 76). Dijelovi od elastinih ili jako krhkih m aterijala ne mogu se spajati sa zakovicama s poluokrtiglim ili uputenim glavama zbog potrebe velikih sila pri oblikovanju zavrne glave. Za njih su prikladne zakovice u oblicima prema D IN 7338 (JUS M.B3.040) (si. 77a) i cjevaste zakovice D IN 7340, (si. 77b). Za zakivanje dijelova od vrlo osjetljivih m aterijala kao to su m ekana guma, preani plastini materijali, tvrdi papir i si. m oraju se ispod glava zakovica podm etnuti metalne ploice zbog poveanja povrinskog pritiska (si. 78). uplje zakovice D IN 7339 (kao oblik C, si. 77) imaju deblje stijenke nego cijevne zakovice. One slue prvenstveno za uvrenje obloge na konicama i spojkama.
t=
Slika 76. elna z ak iv an ja n a okruglim ipkam a Slika 75. Z ak o v a n i prsteni elek tro m ag n etsk e spojke: a) g o to v a glava; b) zavrna glava
Slika 77. P una, p o lu u p lja i cijevna zakovica za m anje sile p ri o b likovanju zavrne glave a) prem a D IN 7338; b ) p rem a D IN 7340
Slika 78. Cijevnim zakovicam a privreni dio od plastinog m aterijala (a je m eta ln a ploa)
74
Daljnji spojni elementi su tzv. zatici za zakivanje D IN 7341 (JUS M.C2.201), koji omoguuju zakivanje dviju plosnatih ili uputenih glava (si. 79). U strojogradnji upotrebljuju se i slijepe zakovice (vidi si. 71 do 73) od elika ili drugih metala. Proraun zakovinih spojeva vri se kao kod elinih konstrukcija na odrez i naprezanje bokova provrta [jednadbe (25) i (26)], a popreni presjeci spojeva dijelova u spoju na vlak, tlak i savijanje. Orijentacione vrijednosti za doputena naprezanja vidi u tablici 25.
o blik A
oblik B
bi
Slika 79. Z atici za zakivanje D IN 7341 (oblik A za vee sile p ri ob lik o v an ju zavrne glave; oblik B za m anje sile pri ob lik o v an ju zavrne glave) a) prije zakivanja; b) n a k o n zakivanja
Tablica 24. Izmjere poluokruglih zakovica u mm DIN 660 (JUS M.B3.011 i 021) i zakovica suputenom glavom D IN 661 (JUSM .B3.012 i 022) (A, je presjek zakovane zakovice)
l ) Veliine u zagradam a po mogunosti izbjegavati
1.6. S te zn i spojevi
Tablica 25. Orijentacione vrijednosti za doputena naprezanja (u N/mm2) zakovanih spojeva u strojarstvu Sastavni elementi St ili GS ) ili CL 42 160 120 95 225 130 100 320 240 190 GG SL 50 180 140 110 250 155 120 360 280 220 60 220 170 130 310 185 145 410 340 260 10 35 25 20 50 28 20 65 45 35 20 65 40 35 90 45 40 130 85 65 30 100 75 50 140 80 55 200 130 100 40 135 100 70 190 110 80 270 170 130
75
Naprezanje
Optereenje 34 mimo jednosm jerno promjenljivo naizmjenino promjenljivo mirno jednosm jerno promjenljivo naizmjenino promjenljivo mimo jednosm jerno promjenljiv o naizmjenino promjenljivo 120 85 70 170 95 75 240 170 140 37 140 100 85 195 110 95 280 200 170
Vlak, tlak
Savijanje
< x b
Naprezanje <r, bokova provrta
Zakovice Naprezanje Materijal zakovice St 34 .0260 m imo jednosm jerno promjenljivo naizmjenino promjenljivo 140 100 85 Od rez St 44
t.
Naprezanje bokova provrta a, St 52 St 34 C. 3100 .0260 225 170 130 280 200 170 St 44 St 52 St 34 .3100 .0260 440 340 260 70 50 40
Vlak at St 44 St 52 .3100 110 85 65
Optereenje
180 140 110
360 280 220
90 70 55
l) K od tlaka i savojnog tlaka ss 2,5 puta vee vrijednosti!
v1.6. Stezni spojevi

1.6.1. Navueni i preani stezni spojevi, postupci steznog spajanja
Stezno spajanje dijelova daje izdrljive i protiv vibracija sigurne spojeve, koji mogu prenijeti velika udarna i promjenljiva optereenja. Stezno se najee spajaju dijelovi koji rotiraju kao to su tokovi, turbinski rotori, rotori ventilatora i si, sa vratilima i osovinama. U nutarnji dijelovi (vratila) imaju u odnosu na vanjske dijelove (glavine), sa kojima se spajaju, prijeklop P (si. 80).
Slika 80. N avueni stezni spoj (P je p rijeklop, 5 z ra n o st n e o p h o d n a p ri navlaenju) a) h la d a n vanjski d io ; b) ugrijan vanjski d io ; c) u n u tarn ji d io ; d) vanjski i u n u ta rn ji dio sastavljeni
C)
s il
Navueni stezni spojevi povezuju se stezno tako da se vanjski dio skuplja (stezni spoj skupljanjem ) ili nutarnji dio rastee (stezni spoj rastezanjem). U prvom sluaju rastegne se vanjski dio grijanjem toliko, da se moe lako navui na unutarnji dio. Pri ohlaivanju skuplja se i naleui pritiskuje
76
snano na unutarnji dio. U uljnoj kupki mogu se postii tem perature do + 350 C. U drugom sluaju pothlauje se unutarnji dio toliko, da se moe ugurati u vanjski. Pri zagrijavanju na sobnu tem peraturu rastegne se, nalegne i pritiskuje vanjski dio. Sa suhim ledom (snijeg ugljine kiseline) moe se postii 72 C, s tekuim zrakom 190C. Obino se manji dio podvrgava termikom postupku. Ako se jednim jedinim postupkom ne moe kompenzirati cjelokupan prijeklop, primjenjuje se paralelno postupak stezanja i rastezanja, pri emu se vanjski dio zagrijava, a unutarnji pothlauje.
S lika 81. P rean stezni spoj
Pri steznom spajanju preanjem dijelovi se u hladnom stanju spajaju m eha nikom aksijalnom silom (uzduna sila ) (si. 81). U nutarnji dio m ora se skositi na kraju u duini 2 do 5 mm, pod kutom 5, zato, da pri utiskivanju ne bi dolo do struganja povrine, ve samo da se izglade hrapavosti. Da bi se pri utiskivanju elinih dijelova sprijeilo eventualno zaribavanje, povrina se podmazuje uljem ili mau. Dijelovi od razliitih m aterijala mogu se napreavati nasuho.
1.6.2. Proraun cilindrinih steznih spojeva
Stezni spoj m ora pruati dovoljno jak otpor uzdunom pom aku ili okre tanju stezno spojenih dijelova. Budui da je otpor trenja m irovanja vei od otpora trenja klizanja, to e i sila za svladavanje poetnog pom aka biti vea od kasnije sile klizanja. Pri naizmjeninom optereenju sila potrebna za svladavanje trenja mirovanja pada na vrijednost sile klizanja. Zbog sigurnosti uzima se da je sila koja se moe prenijeti steznim spojem u svakom sluaju ona koja proizlazi iz trenja klizanja. U proraunu steznih spojeva
Slika 82. T lak nalenih povrina p
1.6. S te zn i spojevi
77
prema D IN 7190 nisu uzete u obzir centrifugalne sile, ili tem peraturna kole banja koja se javljaju u pogonu. Pogonska sila m ora leati uz dovoljnu sigurnost ispod sile trenja klizanja. Ako se u pogonu javljaju znatnije dodatne sile, onda i njih treba ukljuiti u proraun. Glavina, kao vanjski dio, stezno je spojena s osovinom, kao unutarnjim dijelom (si. 82). Upreavanjem se na dodirnim povrinam a jav lja radijalan tlak p, koji izaziva silu trenja potrebnu za prijenos sile. Tlak nalenih povrina
p u N /m m 2 P st u m m K v, u m m 2/N Df
u
Pst p ----( K V + K U) D F
(33)
mm
tla k n alenih povrina, stezni prijeklop, p o m o n a vrijednost za vanjski, o d n o sn o u n u tarn ji dio, prem a si. 84, p ro m je r nalene povrine.
Stezni prijeklop Pst manji je od prijeklopa izmjerenog prije steznog spaja nja. Naime, u toku upreavanja dolazi do uglaavanja nalenih povrina. Vrhovi neravnina utiskuju se pri tome u udubljenja (si. 83). Time se gubi dio A P prijeklopa P, pa stezni prijeklop iznosi: stezni prijeklop
Ptt u m m P u mm Gv i Gu u m m
Psl = P AP = P 2(G V + Gu)
(34)
stezni prijeklop, p rijeklop (izmjeren), uglaavanje nalijeuih povrina.
Prem a iskustvu uzima se da uglaavanje iznosi Gvx;0,6 R tv, a Gu 0 ,6 i? tu, gdje R tv i R tu oznauju hrapavosti nalijeuih povrina vanjskog i unutarnjeg dijela steznog spoja. H rapavost u zavisnosti od kvalitete povrinske obrade dana je u tablici 26. Pomone veliine K v i Ku mjere su istezanja i skupljanja dijelova u steznom spoju. Na si. 84 dane su vrijednosti za elik i sivi lijev.Vrijednosti su zavisne od omjera prom jera: Qv= D f/D v i Qu~ D J D f (36) (35)
D y je vanjski p ro m je r vanjskog dijela, Du je u n u ta rn ji p ro m je r u n u tarn jeg dijela, D f je p ro m je r nalijeuih povrina.
Slika 83. U glaavanje nalenih pov rin a kod prean o g steznog spoja
78
Za ostale metale, osim elika i sivog lijeva, preraunavaju se pomone vrijednosti na K zz Eelik Kelik/. Pri tome je modul elastinosti tog metala, za kojeg se K preraunava (tablica 27).
Tablica 26 .Kvalitete povrina prem a D IN 140 i 3141 (JUS M.A1.020 i 023) D oputena najvea dubina hrapovosti R , u im red 1 | 2 | 3 | 4
O znaka povrine
Znaenje
po volji
Povrina koja jednolinou i glatkoom udovoljava zahtjevima uobiajene tehnologije obrade bez skidanja estita (valjanje, kovanje, izvlaenje, preanje, autogeno rezanje, lijevanje itd.). Povrina jednolinosti i glatkoe postignute paljivom tehnologijom obrade bez skidanja estica (istim kovanjem, gladenjem u ukovnju. istim lijevanjem, istim autogenim rezanjem). Povrine treba obraditi samo ako ovi zahtjevi nisu zadovoljeni.
po volji
1601)
100
63
25
Povrine jednolike i glatke kao npr. grubo obraene povrine jednokratnim ili viekratnim skidanjem estica. Brazde (tragovi alata) smiju se osjetiti i biti vidljivi prostim okom. Povrine jednolike i glatke kao npr. povrine fino obraene jedno kratnim ili viekratnim skidanjem estica. Brazde jo mogu biti vidljive prostim okom.
40
25
16
10
16
6,3
2,5 Povrine jednoline i glatke kakve se postiu finom obradom jednokratnim ili viekratnim finim skidanjem estica (najfinija obrada). Brazde vie ne smiju biti vidljive prostim okom.
( V V V V j -
0,4
l) D ubina hrapavosti moe iznositi do 2 5 0 /trn, ako je to dopustivo u posebnim prilikama.
Tablica 27. M odul elastinosti E i koeficijent toplinskog istezanja a raznih materijala (prem a D IN 7190) M aterijal elik i elini lijev Sivi lijev Kovkasti lijev Tvrdi metali Bakar Crveni lijev Mjed Aluminij i legure Magnezijska legura Umjetna smola D IN 7735 E N /m m 2 200 000 . . . 210 000 75 000 . . . 105 000 90 000 . . . 100 000 540 000 . . . 620 000 125 000 85 000 80 000 65 000 . . . 75 000 36 000 . . . 47 000 4 00 0 . . 16 000 G rijanje av 1/K U 106 10- IO 6 10 10 6 5,5 10"6 16 10"6 17 10"6 18 I O '6 23 10"6 26 IO 6 O Hlaenje a 1/K - 8 , 5 IO-6 - 8 IO 6 - 8 IO 6 - 1 4 - IO 6 - 1 5 10 6 - 1 6 - 10 6 - 18 10 6 - 2 1 IO 6 -
'
Otpor trenja klizanja, kod ijeg bi prekoraenja dolo usteznom spoju optereenom naizmjeninim silama do labavljenja veze,iznosi u obodnom smjeru u uzdunom smjeru u rezultirajuem smjeru Fn = A - p - v FT l = A p v Ftt A p - v (3 7 ) (38) (39)
1.6. S tezn i spojevi
79
F rt, F rl, F rr u N o tp o ri tren ja klizanja, p u N /m m 2 p ritisak nalijeuih povrina, A u mm2 pov rin a nalijeganja D f - n - /F sa /F k a o d u in a sastava, v koef. trenja, p rem a tablici 28.
Ako je vanjski dio stepenast kao na slici 85, ako dakle ima razliite vanjske promjere Dv, treba izraunati otpore trenja klizanja za svaki stepen posebno, i zbrojiti. Pogonske sile F t, F\ ili Fr=sJF* + F f m oraju s nekom sigurnou (za odreenu vrijednost faktora sigurnosti) leati nie od otpora trenja klizanja. Sigurnost steznog spoja Fr SH= - odn. ^
Ft
Fj
odn.
Fr
(40)
F, u F, u Fr u mirJ/N
N N N
p o g o n sk a o b o d n a sila n a nalijeuoj povrini spoja, p o g o n sk a u zduna sila n a nalijeuoj povrini spoja, re z u lta n ta pogonskih sila F, i F,
1010'*
0,9
Hj
0 O J oz 03 O M os as 07 O M 09 W
omjer promjera 0 y ,0 U
Slika 84. P om one vrijednosti K prem a D IN 7190 za elik sa = 200000 N /m m 2 i sivi lijev sa = 1 0 0 0 0 0 N /m m 2
a) u
Slika 85. Sile u steznom spoju o b o d n o m sm jeru ; b) u u zd u n o m sm jeru ; c) u sm jeru rezultante
80
Tablica 28. F aktor prianjanja v za preani stezni spoj s unutarnjim dijelom od St 50 ~ . 0545 prema D IN 7190 (pri naprezanju s plastinom deformacijom i pri velikom odnosu Qy odn. Qu birati male vrijednosti) Materijal vanjskog dijela Podmazivanje Popreni stezni dosjed navuen vrue ili pothlaen
V
St 50 (C. 0545) uljem suho
GG-20 iSL-20)
DIN MgAl
D IN Ms
Materijal za preanje suho
suho
suho
0,055 . . .0,19
0,065 . . . 0,16
0,07 . . .0,09
0,05 . . . 0,06
0,05 . . .0,14
Uzduan preani stezni dosjed v
0,05 . . .0,17
0,07 . . .0,12
0,02 . . . 0,06 - 0,03 . . . 0,07
0,22
Pri preanju dolazi do rastezanja vanjskog dijela, a time i do vlanih naprezanja, dok se unutarnji dio pri tome suava i u njemu nastaju tlana naprezanja. Nastale deformacije smanjuju se prem a vanjskom obodu, a napreza nja koja se pri tome javljaju proporcionalna su deformacijama prema si. 8 6 . Najvea naprezanja iznose: vlano naprezanje u vanjskom dijelu tlano naprezanje u upljem unutarnjem dijelu ff" = 2 p i - e i u punom unutarnjem dijelu ffu= p (43)
< 7V , <ru u N /m m 2 najvee vlano o d n o sn o tlano n a p rez an je u dijelovim a steznog spoja, p u N /m m 2 pritisak nalijeuih povrina, Qv, Qu odnosi p ro m jera p rem a je d n a d b a m a (35) i (36).
i+ e ?
(41) (42)
Slika 86. N a p rez a n ja u u n u tarn jem i v anjskom dijelu a) stezni spoj sa upljim vratilo m ; b ) stezni spoj s punim vratilom
Ako bilo koje od navedenih naprezanja prekorai granicu elastinosti m aterijala rrE nastaje trajna deformacija, koja snizuje mogunosti stezne veze. Tada se govori o plastinom naprezanju. Tei se da naprezanja ostanu u granicama elastinosti. Tada nee biti bojazni da bi otpor trenja klizanja
1.6. S tezn i spojevi
81
mogao popustiti. D IN 7190 daje slijedee objanjenje: U mnogim sluajevima e kod elastinog naprezanja tolerancije prisnog dosjeda dijelova u steznom spoju biti dovoljne. Ako nije tako, onda se moe, kao to je to za materijal t 50, 0545 bilo pokusim a utvreno, ii daleko preko raunske granice elastinosti. Pri njenom prekoraenju smanjuju se kod elika poveanjem steznog prijeklopa sile stezne veze, to vie, to su tanji vanjski, odn. unutarnji dijelovi, tj. to su vee njihove vrijednosti Q. Na osnovi pokusa utvreno je da sve do donje vrijednosti (9V = 0,75 mogu sile stezne veze pasti samo na oko polovinu svoje vrijednosti. Za manje vrijednosti Q pad sile stezne veze je manji. Za dijelove od elika je 0,65 aT, gdje je aT granica teenja. Ako je vanjski dio steznog spoja od siva lijeva, tlano naprezanje smije dosei vrijednost od oko 0,7 < rM, a kod unutarnjeg dijela od sivog lijeva tlano naprezanje smije postii priblino vlanu vrstou <rM. Pokusi sa steznim spojevima pokazali su, nadalje, da se na povrinama nalijeganja steznog spoja pri izmjenino savojnom naprezanju vratila stvara korozija trenja. O na u poetku dovodi do povienja sile stezne veze, ali nakon toga pritisak u spoju postepeno poputa zbog pojave zamaranja. Sila steznog spajanja poveava se do 1 0 milijuna prom jena i onda opet pada. Stezni spojevi s valjanom povrinom nalijeganja vratila imali su dvostruko veu silu steznog spajanja nego bruena ili fino tokarena vratila. Pri izradi smije se prijeklop kretati unutar doputenih granica izmeu najmanjeg prijeklopa Pm in i najveeg prijeklopa PmaI (Pmax- P m in= tolerancija dosjeda 7^). N a osnovi toga mogu se i mjere steznog prijeklopa i naprezanja mijenjati izmeu najveih vrijednosti Pstmax, pmax, < rvmax,< rumax inajmanjih vrijednosti P stmin, pmia, ovmin, < rumin. Iz sigurnosnih razloga treba otpor trenja klizanja proraunati prema najmanjem prijeklopu Pmin, a vlano i tlano naprezanje prema najveem prijeklopu Pmax. U tablici 29 d a n je izbor dosjeda steznih spojeva. Potrebna temperatura P +S (4 4 ) zagrijavanja vanjskog dijela ty m ax----- (-1 ocv D f P . +S pothlaivanja unutarnjeg dijela tu= rnax----- h t (45)
t v ru u C te m p e ra tu ra zagrijavanja, odn. p o th la iv an ja, Pmax u m m najvei prijeklop. S u mm zran o st p o treb n a pri to p lo m navlaenju (vidi sliku 80), k o ja je obino dovo ljn a s o k o 0.03 d o 0,5 m m . ali se bira vea (do S ~ 0 ,5 P max), ak o to om oguuje najvea d o p u te n a te m p e ra tu ra zagrijavanja ili hlaenja. otv \ u 1/K koeficijenti to plinskog ra stez an ja p rem a tablici 27, Df u m m p ro m je r spoja, t u C te m p e ra tu ra prostorije.
Kod dosjeda steznih spojeva kod kojih se vri i stezanje i rastezanje, treba prijeklop P podijeliti na vanjski i unutarnji dio.
6 Elementi strojeva
82
I. Nerastavljivi spojevi
Tablica 29. Izbor steznih dosjeda prema D IN 7154 i 7155 (J US M.A 1.131 i 130). Tabline vrijednosti u ^m su najvei prijeklopi PmaxN ajmanji prijeklopi su tada PmM = PmxH6 | s5 h6 U 5 23 28 34 41 41 50 50 59 65 T5 S5 20 24 29 36 36 44 44 54 54 66 72 86 R 5 17 20 25 31 31 37 37 45 45 54 56 66 69 81 83 86 97 100 104 117 121 133 139 153 159
ta
Dy vie od 1,6 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 do 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500
u5
15
r5
Tolerancija dosjeda
za 6
z6
x6
H7 u6 h6 U7 25 31 37 44 44 54 61 76 86 106 121 146 166 195
16
T 7
s6
r6
Tolerancija dosjeda Td 16 20 24 29 29 34 34 41 41 49 49 57 57 65 65 65 75 75 75 84 84 93 93 103 103
ZA 7 39 50 61 75 88
Z7 35 43 51 61 71 86 101 128
X 7 29 36 43 51 56 67 77 96 113 141
S7 22 27 32 39 39 48 48 59 59 72 78 93 101 117 125 133 151 159 169 190 202 226 244 272 292
R7 19 23 28 34 34 41 41 50 50 60 62 73 76 88 90 93 106 109 113 126 130 144 150 166 172
12 13 15 19 19 22 22 27 27 32 32 37 37 43 43 43 49 49 49 55 55 61 61 67 67
54 64 70 85 94 113 126 147 159 171 195
'
DF vie od 1,6 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 do 3 6 10 14 18 24 30 40 50 65 80 100 120 140 160 180 200 225 250 280 315 355 400 450 500
zc 8
zb 8
za 8
H8 z8 1 x8 h8
u8
t8
s 8 Tolerancija zc 9 dosjeda S8 29 37 45 55 55 68 68 82 82 99 105 125 133 155 163 171 194 202 212 239 251 279 297 329 349 T 28 36 44 54 54 66 66 78 78 92 92 108 108 126 126 126 144 144 144 162 162 178 178 194 194
zb 9
H9 za 9 j z 9
x9
u9
Tolerancija dosjeda Td 50 60 72 86 86 104 104 124 124 148 148 174 174 200 200 200 230 230 230 260 260 280 280 310 310
ZC 8 ZB 8 ZA 8 64 87 119 157 177 221 251 54 71 92 117 135 169 193 239 281 346
Z8 42 53 64 77 87 106 121 151 175 218 256 312 364 428 478
X8 36 46 56 67 72 87 97 119 136 168 192 232 264 311 343 373 422 457 497 556 606 679
U8
T8
h9 ZC 9 ZB 9 ZA 9 Z 9 75 99 133 173 193 240 270 336 387 479 65 83 106 133 151 188 212 262 304 374 434 532 53 65 78 93 103 125 140 174 198 246 284 345 397 465 515 565 635 690
X9
U9
74 91 104 131 151 187 219 272 320 389
81 99 109 133 148 178 198 333 253 273 308 330 356 396 431 479 524 587 637
158 185 197 209 238 252 268 299 321 357 383 427 457
150 170 210 242 300 348 422 487 570 635
88 106 116 142 159 196 220 265 297 348 380 410 465 500 540 605 655 730 800 895 975
132 161 176 211 231 270 290 310 351 373 399 445 480 530 575 645 695
83
2.
RASTAVLJIVI SPOJEVI
2.1. Privrsni vijci

2.1.1. Navoji Vijci imaju navoj, iji se profil ovija usponom P oko cilindrine jezgre prom jera d3 (slika 87). Razvijena ploha jednog navoja na srednjem promjeru, tj. promjeru navoja d2, daje trokut s kutom uspona a. Odnosi klizanja i trenja pri uzajamnom djelovanju s maticom jednaki su kao kod kosine pod kutem a koja je u okomitoj ravnini nagnuta jo za boni kut fi. Uobiajeni navoji privrsnih vijaka imaju profil u obliku trokuta, s kutom profila 2(1=60 i u obinom govoru nazivaju se iljasti navoji. Vanjski promjeri d stupnjevani su kod metrikog navoja u jednom od redova metrikog mjernog sustava.
Slika 87. N avoj p riteznog vijka a) svo rn jak vijka i m atica ; razvijena linija b o k a jed n o g n a v o ja ; b) m etriki profil IS O ; c) tolerancijski razredi profila IS O d je vanjski i nazivni prom jer, d 2 srednji p ro m je r bokova, d } pro m jer jezgre, P uspon (korak), H , nosiva d u b in a navoja, h} d u b in a navoja, R po lu m jer zaobljenja u korijen u navoja, m visina m atice, fi k u t profila
6*
84
2. R astavljivi spojevi
SA D i K a n a d a upotreb ljav ale su d o 1948. tzv. colovski navoj s plo sn atim k orijenom i k u to m profila 2)5 = 60 (U SST-navoj), d o k su V elika B ritanija i sk an d in av sk e zem lje dale pred n o st W hitw orthovu navoju sa 2/1 = 55 i zaobljenim k o rijenom navoja, a navoje ispod 1/4" ak sa 2)5 = 47,5 (B A -navoj ). SA D, Velika B ritanija i K a n a d a sp orazum jele su se 1948. d a prijeu n a je d n o o b ra z n i profil sa 2/5 = 60 i plosnati, lak o zaobljeni ko rijen n av o ja (Unifed-navoj). Zem lje s anglosaskim sustavom m jera zakljuile su d a p o step en o prije u n a ISO -navoj u colima sa 2)5 = 60 i zaobljenim ko rijen o m navoja, d o k su se zem lje s m etrikim m jernim sustavom sporazum jele d a p rih v ate metriki navoj sa ISO-profilom. U b u d u n o sti tei se za jed n o o b razn im svjetskim navojem . M etriki IS O -navoj, od 1964, postep en o je uveden u N jem akoj.
Metriki ISO navoj izvodi se prema slici 87 c u slijedeim razredima tolerancija: fino f, za navoje velike tonosti, ako se trai m ala zranost (dosjed 5 H /4h navoj matice/navoj vijka), srednje m, za opu upotrebu (dosjed 6 H / 6 g), grubo g, ako se ne postavljaju nikakvi zahtjevi na tonost (dosjed 7H/8e). Razred tolerancije m, kao najei, ne m ora se u narudbam a posebno naz naiti. Razlikujemo normalni i fini navoj. Fini navoji imaju, nasuprot normalnim, m anju dubinu navoja h3 i tome odgovarajui manji uspon P. Pogodni su za kratke vijke ili za navoje na tankostjenim cijevima, te za navoje za podeavanje. U tablicam a 30 i 31 prikazana su prem a D IN 13 (JUS M.B0.009 do 045) tri reda predloena za izbor normalnog i finog navoja. Prvenstveno treba birati norm alni navoj. Osim toga treba uvijek dati prednost redu 1 ispred reda 2, a redu 2 prednost ispred reda 3, kako bi se broj alata za izradu i broj mjernih instrum enata sveo na minimum. Uobiajeni su desni navoji, koji se priteu okretanjem udesno. Lijevi navoji dolaze u obzir samo u iznimnim sluajevima. Spojevi izloeni vremenskim utjecajima, koji se m oraju esto rastavljati, kao to su vijci na arm aturam a, vagonske spojke i si. izrauju se s robusnim neosjetljivim oblim navojem D IN 405 (JUS M.B0.081) (slika 8 8 ). Obli navoj za dijelove od lima do 0,5 mm debljine dan je standardom D IN 7273.
Slika 88. O k ru g a o navoj
Za cijevi sa dimenzijama u colima (npr. plinske i vodovodne cijevi) upotrebljava se jo i danas Whitworthov cijevni navoj D IN 259 (JUS M.B0.050 i 051). Profilom slian je metrikom ISO-navoju. Daljnji W hitworthov cijevni navoj sa stoastim vanjskim i cilindrinim unutarnjim navojem za nepropusne spojeve vidi u D IN 3858 (JUS M.B0.056) i D IN 7273. 2.1.2. M aterijali, zatita od korozije M aterijal vijka i matice je uglavnom ilav elik sa raznim svojstvima vrstoe i rastezanja. Kvaliteta elika za vijke oznaava se sa dva broja (tablica 32). Prvi broj oznauje m inimalnu vrstou, drugi deseterostruki odnos minimalne granice teenja i minimalne lomne vrstoe. elik za matice
2.1. Privrsni vijci
85
oznauje se samo jednim brojem, koji oznauje tzv. naprezanje ispitivanja c vL. Naprezanje ispitivanja odgovara minimalnoj vlanoj vrstoi vijka, s kojim m oram o spariti m aticu visine m Si 0,6 d (si. 87), ako treba ostvariti opteretivost spoja do minimalne lomne vrstoe vijka. Za razrede vrstoa koji odstupaju vrijede jo stare oznake elika za matice, kako su iznesene u tablici 32 (najdonji red). Za matice sa m < 0 ,6 d ne vrijede podaci iz tablice 32.
Tablica 30. Izborni red 1 za metrike ISO navoje prema DIN 13, (JUS M.B0.009 do 045) Normalan navoj reda 1 Navoj M M M M M M M M M M M M M M M M 3 4 5 6 8 10 12 16 20 24 30 36 42 48 56 64 d mm 3 4 5 6 8 10 12 16 20 24 30 36 42 48 56 64 P mm 0,5 0,7 0,8 1,0 1,25 1,5 1.75 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0 d2 mm 2,675 3,545 4,480 5,350 7,188 9,026 10,863 14,701 18,376 22,051 27,727 33,402 39,077 44,752 52,428 60,103 di mm 2.387 3,141 4,019 4,773 6,466 8,160 9,853 13,546 16,933 20,319 25,706 31,093 36,479 41,866 49,252 56,639 R mm 0,072 0,101 0,115 0,144 0,180 0,217 0,253 0,289 0,361 0,433 0,505 0,577 0,650 0,722 0,794 0,866 djR 42 40 43 42 44 46 47 55 55 56 59 62 65 66 71 74 As mm2 5,03 8,78 14,2 20,1 36,6 58,0 84,3 157 245 353 561 817 1121 1473 2030 2676
mm2 4,48 7,75 12,7 17,9 32,8 52,3 76,3 144 225 324 519 759 1045 1377 1906 2520
Fini navoj reda 1 M 8x1 . M 10x0.75 M 10x 1 M 10 x 1,25 M 12 x 1 M 12x 1,25 M 12x 1,5 M 16 x l M 16x1,5 M 20 x 1 M 20 x 1,5 M 20x2 M 24 x 1.5 M 24x2 M 3 0 x 1,5 M 30x2 M 36 x 1,5 M 36x2 M 36x3 M 42x 1 ,5 M 42 x 2 M 42x3 M 4 8 x 1,5 M 48x2 M 48x3 M 56x1,5 M 56x2 M 56 x 4 M 6 4 x 1,5 M 64x 2 M 64x4 M 72 x 1,5 M 72x2 M 72 x 4 M 72x6 8 10 10 10 12 12 12 16 16 20 20 20 24 24 30 30 36 36 36 42 42 42 48 48 48 56 56 56 64 64 64 72 72 72 72 1.0 0,75 1,0 1.25 1,0 1,25 1,5 1,0 1,5 1,0 1,5 2,0 1,5 2,0 1,5 2,0 1,5 2,0 3,0 1,5 2,0 3,0 1,5 2,0 3,0 1,5 2,0 4,0 1,5 2,0 4,0 1,5 2,0 4,0 6,0 7,350 9,513 9,350 9.188 11,350 11,188 11,026 15,350 15,026 19,350 19,026 18,701 23,026 22,701 29,026 28,701 35,026 34,701 34,051 41,026 40,701 40,051 47,026 46,701 46,051 55,026 54,701 53,402 63.026 62.701 61,402 71,026 70,701 69,402 68,103 6,773 9,080 8,773 8,466 10,773 10,466 10,160 14,773 14,160 18,773 18,160 17,546 22,160 21,546 28,160 27,546 34.160 33,546 32,319 40,160 39,546 38,319 46,160 45,546 44,319 54,160 53,546 51,093 62,160 61,546 59,093 70,160 69,546 67,093 64,639 0,144 0,108 0,144 0,180 0,144 0,180 0,217 0,144 0,217 0,144 0,217 0,289 0,217 0,289 0,217 0,289 0,217 0,289 0,433 0,217 0,289 0,433 0,217 0,289 0,433 0,217 0,289 0,577 0,217 0,289 0,577 0,217 0,289 0,577 0.866 56 92 70 56 83 67 55 111 74 139 92 69 110 83 138 104 166 125 83 193 145 97 221 166 111 258 194 97 295 221 111 330 249 125 83 36,0 64,7 60,5 56,3 91,1 86,1 81,1 171 157 277 259 242 386 365 623 596 917 884 821 1267 1229 1153 1674 1630 1543 2304 2252 2050 3035 2978 2743 3867 3800. 3536 3282 39,2 67,9 64,5 61,2 96,1 92,1 88,1 178 167 285 271 258 401 384 642 621 940 914 865 1294 1264 1206 1705 1671 1604 2341 2301 2144 3077 3033 2851 3914 3862 3659 3460
'
86
Tablica 31. Daljnji izborni redovi za metrijske ISO navoje prema DIN 13, (JUS M.B0.009 do 045) Normalan navoj reda 1 Oznaka M M M M M M M M M M M M 3,5 4,5 14 18 22 27 33 39 45 52 60 68 d mm 3,5 4,5 14 18 22 27 33 39 45 52 60 68 P mm 0,6 0,75 2,0 2,5 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0 Red 1 M 80x2 x4 x6 M 90x2 x4 x6 M 100x2 x4 x6 M 110x2 x4 x6 M 125x2 x4 x6 M 140x2 x4 x6 M 160x3 x6 M 180x3 x6 M 200 x 3 x6 M 220 x 4 x6 M 250x4 x6 M 280x4 x6 M 14x I x 1,5 M 18 x 1 x 1,5 x2 22 x 1 x 1,5 x2 M 27 x 1,5 x2 M 33 x 1,5 x2 M 39x 1,5 x2 x3 M 45x 1 ,5 x2 x3 M 52 x 1,5 x2 x3 M 6 0 x 1,5 x2 x4 M 68 x 1,5 x2 x4 M 76x2 x4 x6 M 85x2 x4 x6 Fini navoj Red 2 M 95x2 x4 x6 M 105x2 x4 x6 M 115x2 x4 x6 M 120x2 x4 x6 M 130x2 x4 x6 M 150x2 x4 x6 M 170x3 x6 M 190x3 x6 M 210x4 x6 M 240x4 x6 M 260x4 x6 M 300 x 4 x6
Red 3 M M M M M M M M M M M M M M M M M 15 x 1 17 x 1 25 x 1,5 3 5 x 1,5 4 0 x 1,5 5 0 x 1,5 55 x 1,5 x2 65 x 1,5 x2 70x 1 ,5 x2 75 x 1,5 x2 135x2 145x2 155x3 165x3 230 x 4 x6 270 x 4 x6 290 x 4 x6
Normalan navoj reda 3
M 7 M9 M 11
7 9 11
1,0 1,25 1,5
Za sve navoje prema D IN 13, odn. JUS M.B0.009 d o 043vrijedi: d2 = d - 0,64853 P d3= d - l , 22687 P J? = 0 ,14434 P H, =0.54127 P n \ ~ d \ 4 , it (d i + d A 2 2 )
Mjed [prvenstveno Ms 58 i 63 (Cu Zn 40 ~ Pb 3 i Cu Zn 37)] dolazi zbog svoje dobre vodljivosti u obzir u elektrotehnici, za vijke i matice. Vijci od lakih metala (A1 Cu Mg, A1 Mg Si i dr.) upotrebljavaju se za spajanje dijelova od lakih m etala u visokogradnji ili za dijelove od drva i um jetnih.m asa. Zbog niske granice teenja manje su podesni za dinam ika i udarna naprezanja. Konstrukcije od lakih m etala spajaju se u sve veoj mjeri visokooptereenim vijcima od austenitskog krom-nikalj elika. Vijani spojevi izloeni korozionom djelovanju dobivaju odgovarajuu povrinsku zatitu: nemetalni anorganski premaz, m etalnu prevlaku dobivenu uranjanjem u rastaljeni metal, galvansku prevlaku ili oplemenjivanje povrine
Tablica 32. Oznake i svojstva vrstoe u N/mm2 elika za vijke i matice prema D IN 267, (JUS M.B1.001 do 021) Oznaka elika za vijke M inimalna vrstoa na vlak aM M inimalna granica teenja Oznaka elika za matice Naprezanje pri ispitivanju <rvL Djelomino jo vaea oznaka aT 3.6 340 200 4.6 400 240 4 400 1 4D i 4.8 400 320 5.6 500 300 5 500 5D 5S 5.8 500 400 6.6 600 360 6.8 600 480 6 600 6S 6G 6.9 600 540 8.8 800 640 8 800 8G 10.9 1000 900 10 1000 10 K 12.9 1200 1080 12 1200 14.9 1400 1260 14 1400
2.1. P rivrsni vijci
87
difuzionim postupkom. Galvanske prevlake i odgovarajue debljine slojeva vidi u D IN 267 list 9. U posebnim sluajevima upotrebljavaju se vijani spojevi od nerajuih austenitskih elika, kada su npr. izloeni utjecaju agresivnih plinova ili kiselina. Odgovarajue elike vidi u D IN 267 list 11.
2.1.3. Vijci i matice Vijci se prem a D IN 267 (JUS M.B1.001 i 021) proizvode u kvalitetama fino f, srednje m, srednje grubo mg i grubo g, a matice u m, mg i g. Razlikuju se m eusobno po stanju povrine i po tonosti mjera i oblika vijaka i matica. U strojogradnji prevladava kvaliteta m. rm n
o> O d Jo
o->
] c
< * 3 ccf ud
'Jui
LJ
H. BI 068, H.BI 066 M.B1.071 M.BI. 070
M . Bi. 050.051 M.B1.053
i?
H.B1.135
dtp c
-t-ii
C d
IJlt
6 o i d r* ->
M . BI. 06i
M.BI. 062
M.B1.120.
B I .124.
M.Bi.125
H BI.103
M.B1.126
o, ! ^
.BI. 117
M . 81.134
m.
BI. 1 64
H. BI. 136
Slika 89. Izb o r sta n d ard n ih vijaka s glavom (lijevo: broj D IN -a i kvaliteta izrade; desno: kvaliteta m a te rijala kojem u treb a d a ti p re d n o st; dolje: broj JU S -a). Vijci D IN 960 i 961 (JU S M .B I.060 i 059) im aju fini navoj
Slika 89 pokazuje izbor standardnih vijaka s glavom. Utini vijci prema slici 90 imaju donji uvojni dio s prijelaznim dosjedom i gornji dio s navojem za maticu. Uvojni dio se ne odvija; on sjedi vrsto i otporno prema vibracijama, uvren u ugradbenom dijelu. Za uvijanje slui poseban klju. Zavreci vijaka predvieni za privarivanje D IN 525 imaju zavretak bez navoja, koji se ili zavaruje ili privaruje na sastavne dijelove i tako ispunjavaju zadatke utinih vijaka. Treba jo spomenuti svome vijke i navojne zatike sa slike 91. Standardni krajevi vijaka prikazani su na slici 92.
88
za l za Al
z a meke metale
X 3
P
U
t
1 CO
*
1 1 vr>
X
i-
4M . BI. 260.263
yM.BI. 261,264
Slika 90. Iz b o r sta n d a rd n ih utin ih v ijak a i sv o rn ja k a s navojem (lijevo: bro j D IN -a i kvaliteta izra d e; d esn o : kvaliteta m aterijala kojoj treb a d a ti p re d n o st; d o lje : broj JU S -a). K rajevi za m atice utinih vijaka p rem a D IN 833 i 836 (ovi su sta n d ard i povueni iz u p o treb e ) im aju fini navoj
55)-itt
ql& l
9 1 3
553-m
rftPti
914
if= iF > n
438-,
916-in
417-m
915- m
927-e
rfi
nn
9Sfit
M .B I. 280
19$
12$
k.6,5.8
M.B1.290
10.9, 12$
n$
5.98.8
M.B1.2B2
10.9,12$
96,58
10. 9, 12$ 199

M.B1272
OJ
9.6,5$
M.81.270
M .BI 291
M.B1.281
Slika 91. Iz b o r sta n d a rd n ih z atik a s navojem i utinih vijaka s cilindrinim n astav k o m (g o re: broj D IN -a i k v a liteta izra d e ; dolje: kvaliteta m ate rijala kojoj tre b a d a ti p re d n o st, isp o d kvalitete: b ro j JU S -a)
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
ULUiJJljJUJILjJLjJ
Slika 92. Z avreci vijaka p rem a D IN 78 (JU S M.B1.012) a) stoast z av re tak ; b ) least z av retak ; c) cilindrian sk raen i z av re tak ; dj d o d a ta k za rascjep k u ; e) cilindrian z a v r e ta k ;/) cilindrian zaobljen zav retak ; g) zabuen z av retak ; h) iljast z av re tak ; i) stepenast zavretak
Izbor standardnih matica prikazuje lika 93. M atice za privarivanje (si. 94) D IN 928 i D IN 929 (JUS M.B1.625) imaju s eone strane etiri, odnosno tri bradavice, kojima se privaruju na limove. S njima se i na tankim limovima postie ista opteretivost kao i s m aticam a D IN 934 (JUS M.B1.602). Njihova je upotreba vrlo racionalna, budui da znatno olakavaju m ontane radove, osobito na teko pristupanim mjestima. Treba jo spomenuti uloene tuljke prem a slici 95, s vanjskim i unutarnjim navojem, koji su na kraju zarezani ili bueni. Pri uvijanju u glatko izbuene rupe, otri bridovi na zarezima ili provrtim a tuljka ureu se i usidre u stijenu izbuene rupe. Privrsni vijci uvijaju se onda u unutarnji navoj tuljka, isto kao i u norm alne uvrte s navojem u dijelovima. S takvim ulonim tuljcima izvanredno se vijcima spajaju, vrsto i trajno, dijelovi od lakih metala, sivog
2.1. Privrsni vijci
89
lijeva, umjetnih masa, drva ili vlaknasta materijala. Jednostavnost upotrebe skrauje vrijeme obrade, eventualno uteuje skupe alate i smanjuje kart.
934-m.mg 936 m.mg (od H81 439-m /d o HICI *39 m fa mo) 6915-mg
93}-m(jo mo)
93b-m,mg.g
(od HJ2)
H.Bmt
5
H M 660
5
HB1.661
Slika 93. Iz b o r sta n d a rd n ih m atica (gore: broj D IN -a i kvaliteta izrade; dolje: kvaliteta m aterijala kojoj treb a d a ti p re d n o st; sa stra n e; broj JU S-a)
m je s to za v a r a
s)
b)
C )
Slika 94. M atica za privarivanje a) etv ero stra n a m atica D IN 928; b) estero stran a m atica D IN 929 (JU S M .B I .625); c) estero stran a m atica u p riv aren o m stanju
Slika 95. E nsat-uloni tuljci (Kerb-Konus Gm bH, S chnaitenbach)
a)
019 6915-10
0)
0 1 9 69W-Ct5 JUS H.B2.032
C )
019 69l i - 10.9 JUS H.B 1.066
Slika 96. Vijani spojevi u elinim k o n stru k c ija m a : a) lim ovi; b) U -nosai: c) I-nosai
Na slici 96 predoeni su v is o k o v r s ti s p o je v i z a e li n e k o n s tr u k c ije , tzv. HV-spojevi. esterostrani vijci i matice dobivaju slijedei vei otvor kljua prema onim u DIN 931 i 934 (JUS M.B1.060 i 602), tako da se mogu vre pritegnuti.
90 Provrte za vijke vidi u tablici 33.

Tablica 33. Provrti u mm za vijke [izvod iz DIN 69, (JUS M.B1.004)] Promjer navoja 3 3,5 4 5 6 7 8 10 12 14 Provrt fini 3,2 3,7 4,3 5,3 6,4 7,4 8,4 10,5 13 srednji 3,4 3,9 4,5 5,5 6,6 7,6 9 11 14 16 grubi 3,6 4,1 4,8 5,8 7 8 10 12 15 17 Promjer navoja 16 18 20 22 24 27 30 33 36 39 Provrt fini 17 19 21 23 25 28 31 34 37 40 srednji 18 20 22 24 26 30 33 36 39 42 grubi 19 21 24 26 28 32 35 38 42 45 Promjer navoja 42 45 48 52 56 60 64 68 72 76
2. Rastavljivi spojevi
Provrt fini 43 46 50 54 58 62 66 70 74 78 srednji 45 48 52 56 62 66 >0 74 78 grubi 48 52 56 62 66 70 74 78 82 86
15
82
2.1.4. Podloke osiguranja
Da bi se izbjeglo poveanje potrebnog m omenta pritezanja, ako je povrina nalijeganja neravna, kao kod lijevanih, kovanih ili valjanih dijelova pod glavu ili m aticu koja se pritee stavlja se podloka. Podloke se ulau i onda kada su vijci u dugoljastim provrtim a, kada su povrine nalijeganja meke od vijaka ili kada su dosjedne povrine kose prema osi provrta, kako je to kod U i T profila (vidi si. 96). Slino kao kod vijaka i matica, tako i kod podloaka prema tonosti mjera i oblika, te kvaliteti povrine, razlikujemo dvije izvedbe: srednju (do sada sjajnu) i grubu (do sada sirovu). Podloke su standardizirane: srednje po D IN 125 (JUS M.B2.011) i grube po DIN 126 (JUS M.B2.012) za estostrane vijke i matice, D IN 433 (JUS pribl. M.B2.013) za cilindrine i poluokrugle vijke, D IN 1440 (JUS M.B2.0I3) (srednje) za svornjake i D IN 1441 (pribl. JUS M.B2.013) (grube) za svornjake, DIN 7349 za vijke u tekim svornim ljuskama, D IN 7989 (JUS M.B2.015) za esto strane dosjedne vijke, D IN 9021 (JUS M.B2.014) (s naroito velikim vanjskim promjerom) za specijalne svrhe. Pravilno pritegnuti vijci ne odvijaju se sami od sebe ni prigodom titrajnih ili udarnih pogonskih optereenja, jer je trenje u navoju i na povrini nalijeganja glave dovoljno veliko (samokonost). Prigodom pritezanja tlae se m eusobno bone plohe navoja i sve plohe nalijeganja stegnutih dijelova, tako da se pod tim tlakom povrinske hrapavosti poravnaju. Kod prejakog pritezanja moe u itavom spoju doi do plastinih deformacija, koje se nastavljaju za vrijeme pogona (tzv. sjedanje) i vode k poputanju prednaprezanja (naprezanje izazvano pritezanjem vijka) i labavljenja spoja. Pa ako samo prednaprezanje jo i ne izazove plastinu deformaciju, do nje moe dovesti naprezanje pogonske sile koja se superponira s prednaprezanjem. Doklegod je uz utjecaj pogonskih dinamikih sila optereenja ostalo izvjesno prednaprezanje, dotle ne olabavljuju vijci ili matice, tj. ne odvru se sami od sebe. Za odvrtavanje treba jo uvijek upotrijebiti moment da bi se veza rastavila. Do rastavljanja dolazi samo ako se prednaprezanje zbog pojave tzv. sjedanja potpuno izgubi. Osiguranja vijaka oblikom slue prema tome za osiguranje protiv odvijanja,
2.1. Privrsni vijci
91
a osiguranja silom kao osiguranje protiv labavljenja, jer ta osiguranja svojim aksijalnim oprunim djelovanjem spreavaju poputanje prednaprezanja (sje danjem). Slika 97 pokazuje standardna osiguranja oblikom, slika 98 standardna osiguranja silom. Kod prvih se okretanje spreava samim oblikom dijelova za osiguranje, dok drugi izazivaju aksijalno prednaprezanje navoja.
Slika 97. O siguranje vijaka oblikom a) ra scje p k a; b) sigurnosni lim s vanjskim isp u sto m ; c) sigurnosni lim s u n u tarn jim ispustom
b)
C)
Slika 98. O sig u ran je vijaka silom (djelovanjem sile) a) elastini prsten i D IN 127, 128, 7980 (JU S M.B2.110. 113, 111); b) elastini p rsteni u izvijenoj i zakrivljenoj izvedbi D IN 137 (JU S M.B2.136); c) zupasta p lo a A (vanjsko ozubljenje) D IN 6797 (JU S M .B2.150); d) zup asta ploa J (u n u tarn je ozubljenje) D IN 6797 (JU S M .B2.150); e ) lepezasta ploa A (vanjsko ozubljenje) D IN 6798 (JU S M .B2.151); J) lepezasta p lo a F (u n u tarn je ozubljenje) D IN 6798 (JU S M .B2.151); g) sig u rn o sn a m atica D IN 7967 (JU S M.B2.155); h ) sa m oosiguravajue estero stran e m atice D IN 982 i 985 (JU S M.B1.622)
Elastini prsteni, elastine ploe i zupaste ploe stavljaju se ispod glave vijka ili matice. One osiguravaju aksijalnim oprunim djelovanjem i povisuju moment odvrtavanja. Ovam o spadaju i rebrasti tanjurasti osigurai, tzv. Schnorr-osigurai. Elastini prsteni (prstenaste opruge) sa zatitnim obodom vidi u D IN 6913. Matice za osiguranje, DIN 7967 (JUS M.B2.155), izraene od pernog elika, priteu se kao protumatice. Samoosiguravajue estorostrane matice (Elastic Stop matice) D IN 985 (JUS M.B1.622) imaju uloak od plastine mase, pod trgovakim nazivom vulkanfiber, koji pritiskuje elastino na navoj vijaka. U novije drijeme podmeu se elastine ploe od plastike i kom binirane ploe elik-umjetna guma. I tekue umjetne smole ukapane izmeu svornjaka i
92
matice osiguravaju protiv odvijanja nakon to otvrdnu. Nadalje, ima matica sa radijalno umetnutim plastinim epovima, koji elastino pritiskuju na navoje. Zbog laganije montae i demontae vijci se mogu opremiti i ploama i sigurnosnim elementima, koji su tako povezani uz vijak da se ne mogu izgubiti (si. 99).
a)
b)
c)
d)
e)
Slika 99. Vijci s osiguranjem povezanim uz vijak D IN 6900 a) e stero stran vijak D IN 933 (JU S M .B1.053) s ploom A D IN 6902; b ) esterostran vijak D IN 931 (JU S M .B1.031) s ploom B D IN 6902 i elastinom ploom D IN 6904; t) cilindrian vijak D IN 912 (JU S M .B I.120) s ploom B D IN 6902; d) least vijak D IN 7985 (JU S M .B I.118) s ploom B D IN 6902 i elastinom ploom D IN 6904; e) least uputen vijak D IN 7988 (jU S M .B I. 144) s lepezastom ploom V D IN 6907
Visokovrsti vijci sa visokom granicom teenja mogu se odgovarajue visoko prednapregnuti. ak i onda kada na spoju doe do sjedanja, ipak jo ostaje dovoljno prednaprezanje. To je razlog da vijcima poev od kvalitete 8.8 openito ne treba osiguranje.
2.1.5. Tok sila, zarezno djelovanje, oblikovanje
Kod pritezanja vijanog spoja dolazi do rastezanja vijka, dok spojeni dijelovi bivaju stlaeni. Zatvoreni tok sila za prolazni i zatini vijak prikazuje slika 100. Prem a prikazanom smjeru, strelice usmjerene prema gore oznauju vlano, dok strelice sa smjerom prem a dolje oznauju tlano naprezanje onih dijelova u kojima se te linije sila nalaze. Tlana naprezanja vijcima spojenih dijelova ne ograniuju se samo na podruje ispod glave vijka, nego se stoasto ire pod 45 do mjesta sastava dijelova. Budui da se matica aksijalno tlai dok se vijak rastee, nastaju razlike uspona izmeu unutranjeg i vanjskog navoja, koji prouzrouju progibe poje dinih navoja. Budui da su ti progibi najvei u blizini povrina nalijeganja matice i dijelova u spoju, sila se nee jednoliko razdijeliti, pa nosi obino samo prvih 6 navoja. N akon to je u prvom navoju dostignuta granica teenja, u njemu se pri poveanju optereenja nee vie poveati naprezanje, sve dok se postepeno u svim navojima ne postigne granica teenja. Poveanje optereenja vodi, prema tome, k jednolinijoj raspodjeli sila, ali i nepoeljnoj plastinoj deforma ciji navoja.
2.1. Privrsni vijci
93
stoiac naprezanja u dijelovima koji se spajaju
Slika
100. T o k sila u vijanim spojevim a a) spoj s vijkom i m atico m ; b) spoj s utinim vijkom
Nejednolina raspodjela sile smanjuje dinam iku izdrljivost vijaka. Matice u obliku manete i vlane matice poboljavaju raspodjelu sile (slika 1 0 1 ), jer su djelomino optereene na vlak, kako se to vidi iz toka sila.
lu l.
L /C IU I lllclU Jcl
lluV V Jjcl
1 I dS pO IL U
Slici
a) navoj n a k o n p rite za n ja; b ) veza p om ou tlane m atice; i j veza pom ou m atice s u to ro m ; d) spoj s vlanom m aticom
94
Nasilnim razaranjem nekog spoja preoptereenjem puknut e navoj matice, ili navoj vijka, ili e vijak pui u jezgri (slika 102). Prva dva sluaja mogu nastati samo ako ima prem alo nosivih navoja. Budui da je presjek odreza unu tarnjeg navoja (matice) vei od presjeka odreza vanjskog navoja (vijka), d > d 3, lom e nastati najprije u navoju vijka, ukoliko su i vijak i matica od jednakog materijala. Vijani je spoj izdrljiviji ako se pri preoptereenju ne istrgne navoj, nego se lomi jezgra vijka. To iziskuje minimalnu dubinu uvijanja m (u danom sluaju visina matice m), koja je ovisna o finoi navoja d/P. Prema iskustvu potrebna je:
Slika 102. N asiln o ra za ran je vijanog sp o ja ; a) navoj m atice o tk in u t; b) navoj vijka o tk in u t; c) jezgra vijka slom ljena
Za matice ili konstrukcione dijelove od lakih m etala preporuuje se m~2L2d. Visina norm alnih estorostranih matica D IN 555 (JUS M.B1.600) i D IN 934 (JUS M.B1.602) iznosi m ^ 0 ,S d . Ako za njih biram o materijal vijka i materijal matice tako da je minimalna vrstoa <rM vijka jednaka ispitnom naprezanju cxvL matice (vidi tablicu 32), onda je osigurano da se u sluaju preoptereenja lomi vijak (svornjak) ali ne dolazi do toga da navoj bude istrgnut. Zbog prevelikog pritezanja vijanog spoja bokovi navoja se tlae toliko, da se navoj zariba. Ako je najmanja dubina uvijanja [jednadba (46)] odrana i ako su vijak i matica, odnosno dijelovi u spoju, izraeni od materijala razliite vrstoe, ne treba se bojati zaribavanja. Na svornjaku vijka razlikujemo presjek preko kojeg se prenosi naprezanje, .4S , kao stvaran presjek i presjek jezgre /T, kao najui presjek u snopu silnica (slika 103). Naziv presjek preko kojeg se prenosi naprezanje zapravo i nije posve opravdan, budui da tok silnica ne dosee njegov vanjski rub, pa on zbog toga ostaje bez naprezanja. Na presjek preko kojeg se prenose napre zanja odnose se meutim, lomno naprezanje < rM i granica teenja oT (vidi tablicu 32). Kod pritezanja se presjek jezgre vijka napree na vlak i torziju. Vlano naprezanje povisuje se onda jo i pogonskim uzdunim optereenjem. Urezani navoji su zarezi koji spreavaju rastezanje i poveavaju granicu loma i granicu teenja, ali smanjuju vrstou oblika, odnosno dinam iku izdrljivost. Slika 104
2.1. P rivrsni vijci
95
prikazuje smanjenje vrstoe oblika i poveanje granice teenja u zavisnosti od naina izrade, u odnosu na glatke elemente bez navoja. Slika 103 prikazuje raspodjelu naprezanja na presjeku jezgre zbog djelovanja zareza.
Slika 103. R aspored n a p rez an ja u jezg ri vijka a ) nazivno naprezanje (rk u jezgri; b) stvarni presjek A s; c) presjek jezgre A j
Slika 104. vrstoa o b lik a vijka M 8 o d elika za p oboljanje C 4 5 (. 1530) a glatki svornjak bez o b ra d e ; b glatki svornjak bez o b ra d e h lad n o ovren; c jezgra s navojem , h lad n o ovrena, navoj valjan; d jezgra s navojem hladno ovrena, navoj rezan; e jezgra s navojem h lad n o ovrena, navoj valjan i aren; ero vrstoa oblika, (tSr srednje naprezanje vrstoe o b lik a ; ctao a m p litu d a vrstoe o blika
Utjecaj zareza moe se ublaiti: 1. poveanjem polumjera zaobljenja R u korijenu navoja, 2. izradom vijka i poloajem matice kako to pokazuje si. 105, to omoguuje da se ispod prvog nosivog navoja moe izvesti jae zaokruenje svornjaka, 3. izborom materijala matice s velikom granicom teenja, to poveava sposob nost deformacije, 4. naknadnim valjanjem korijena navoja urezanih, ubruenih ili uvaljanih navoja, nakon izvrene toplinske obrade (arenje). Time se stvaraju vlastiti tlani naponi, koji smanjuju vrna vlana naprezanja od prednaprezanja i od pogonske sile, 5. nitriranjem ili cementiranjem bokova, to takoer stvara vlastite tlane napone.
96
Sve promjene presjeka izazivaju vrna naprezanja, koja rastu s otrinom prijelaza. Oni se javljaju izmeu struka i navoja i eventualno izmeu struka i glave (struk je dio vijka bez navoja, a svornjak dio koji nosi navoj). Vrna naprezanja nisu tako visoka kao u jezgri, ali mogu postati opasna pri dodatnom naprezanju na savijanje, npr. pri kosom nalijeganju glave. Vrna naprezanja posve nestaju ako se prijelaz na struk zaobli na a ^ .d f (slika 106). Udarno optereeni vijci izvode se kao tzv. elastini vijci, koji se od krutih razlikuju po tome to im je struk suen na df = 0,6 do 0,8 d (slika 106). Elastini vijci djeluju radi vee elastinosti priguno na udar. Nitriranje, cementiranje ili valjanje korijena povisuje granicu teenja struka do oko 100%. Vijani spojevi s elasti nim strukom : vidi DIN 2510 (JUS M .B I.031 i 265) (vijani svornjaci, matice, ahuraste matice, elastine ljuske).
Slika
105.
M atica k o ja p re la ti n av o ja vijka
preko
Slika 106. R azni elastini vijci a) oblici: h) prim jeri ugradnje prem a D IN 2510 (JU S M .B I.0211
2.1. Privrsni vijci
97
2.1.6. Sila prednaprezanja, pritezni moment
Pritezanjem vijka stvara se u presjeku jezgre naprezanje od pritezanja <rpr. Njegova je veliina u velikoj mjeri ovisna o osjeaju kojim monter pritee vijak pa se dobivena naprezanja rasipaju u irokim granicama (si. 107). Oekivanu silu prednaprezanja (si. 108) treba izraunati iz: sila prednaprezanja
Fp u N A-i u m m 2
Fp
(47)
sila pred n ap rezan ja, presjek jezgre vijka (tablica 30)
Opr u N /m m 2 p re n ap rezan je (pri paljivom pritezanju, uz osjeaj d a se ne pretegne, prem a slici 107 ob in o srednja vrijednost p o d ru ja rasipanja). N/mm 2 *50
| *00 /y\
i i 350 0
O j
300
t i
lodrutje mstponjo
1 250
| zoo I 150 100

50.
..i
V//, //A ' '////
10 15 20 15 30 35 *0mm promjer navoja d -
Slika 108. Sila pred zatezan ja F p i m om ent pritezan ja T
Slika 107. N ap rezan je od predzatezanja u jezgri vijka, uz osjeajno pritezanje
Tanki vijci pritegnuti paljivo prem a osjeaju, vre su stegnuti nego debeli. Zbog toga za tanke vijke treba upotrijebiti materijale s visokom granicom teenja. Visoko napregnuti vijani spojevi kojima se pridaje posebna vanost priteu se momentnim kljuevima, koji iskapaju pri dosizanju postav ljenog m omenta pritezanja. eljenu silu prednaprezanja (si. 108) moemo izraunati priblino: Moment pritezanja
T r u Ncm Fp u N P u cm
T r * F 0,16 P + p
d 2 + Dk
(48)
F
d 2 u cm D u cm
m o m en t pritezanja p o tre b n a sila pred n ap rezan ja, uspon n av o ja (tablica 30), koeficijent tren ja n a bok o v im a n av o ja i n a glavi vijka eline vijke, srednji pro m jer n av o ja (tablica 30), srednji pro m jer povrine glave = 0,5 ( D y + Du)
i 0,2 za
2.1.7.
Dijagram deformacija, diferencijalna sila, najvea i najmanja sila
Ako vijani spoj (slika 109 a) pritegnemo silom F P onda se svornjak vijka rastegne i produi za es, a dijelovi spoja stlae i skrate za eB (slika 109b).
7 Elementi strojeva
98
Prednaprezanje spoja prikazuje se grafiki tako da linearno nanesemo produenje kao pozitivnu, a skraenje kao negativnu promjenu oblika (slika 110a). Obje se linije sastaju kod F P kao zajednike sile koje djeluju i na vijak i na dijelove u spoju. Nastupi li pogonsko uzduno optereenje F, koje nastoji da sastavne dijelove odvoji jednog od drugog (slika 109c), vijak e se produiti za e, dok e se ranije skraenje dijelova u spoju vratiti za e (slika 110b). Vijak je tada optereen najveom silom Fmax, dok su dijelovi u spoju, naprotiv, optere eni najmanjom silom Fmin. Njihovu razliku ini pogonska sila F (slika 110b). Tako nastali dijagram zove se dijagram deformacija.
Slika 109. Sile i prom jene duljina u vijanom spoju a) bez p re d za te z an ja; b) predzategn u t: r) optereen pogonskom silom
a) pred zatezan je; b) optereen jed n o sm jern o prom jenljivom pogonskom silom , uz veliko p roduljenje vijka i m alo skraenje spojenih d ijelova; rj optereen je d n o sm jerno prom jenljivom pogonskom silom , uz m alo p roduljenje vijka i veliko skraenje spojenih d ijelova; cl) kod m alog pre d za te z an ja i kod velike pogonske sile
Porastom promjenljivog pogonskog optereenja F raste sila u vijku od F p na F m ax , a pri smanjenju pogonske sile vraa se od Fmax na F P. Titrajno naprezanje se u vijanom spoju pojavljuje samo u opsegu diferencijalne sile Fd. Pri malom odnosu e ^ e %(slika 110b) bit e sile Fmax i Fd relativno male, a pri velikom odnosu (slika 110c) velike. Iz toga slijedi da su spojevi krutih dijelova s elastinim vijcima najpovoljniji. Elastini vijci snizuju, u odnosu na krute, naprezanje jezgre. Ako vijani spoj samo neznatno prednapregnemo, ali ga opteretimo s toliko velikom pogonskom silom da je sila Fm in = 0, onda se u pogonu dijelovi u spoju odvajaju jedan od drugog pa nastaje labav spoj sa zranou Ae (slika llO). Promjenljiva pogonska sila F izazvat e tada neku
2.1. P riivrsni vijci
99
vrst udarnog naprezanja, koje vodi k lomu vijka zbog um ornosti ili do potpunog gubitka prednaprezanja, a time do odvijanja vijka ili matice. Prednaprezanje m ora stoga biti toliko visoko da to ne moe nastati, a da i tzv. sjedanje za vrijeme pogona ne kodi spoju. Z a projektne proraune moe se uzeti F Px 2 do 3F. Povienje sile iznad sile prednaprezanja je diferencijalna sila Fd F ~ ^ s l+ e B /es (49)
Grubim pribliavanjem moe se izraunati odnos skraenja i produenje iz odnosa : eB/esx ~ r 1 - 7 B / s 3k0 I s E
E v u N /m m 2 Z s u mm j u mm E u N /m m 2
(50) v '
kg
m o d u l elastinosti m aterijala vijka, ste g n u ta d u in a dijelova u spoju (si. 109), pojedinane debljine steg n u tih dijelova u spoju, m o d u l elastinosti stegnutih dijelova u spoju, fa k to r oblika 1 k o d k ru tih vijaka, &d2/d2 f k o d elastinih vijaka, gdje je d f sm anjeni pro m jer stru k a vijka (vidi si. 106).
U vijanom spoju bit e onda najvea sila najmanja sila

2 . 1 .8 .
Fmax = F p+ Fd Fm in = Fmax- F
(51) (52)
vrstoa uzduno optereenih vijaka
D a bi se izbjegle plastine deformacije, vijak ni na kojem mjestu ne bi trebao biti napregnut preko 0,8 granice teenja. Budui da je granica teenja u dijelu vijka koji nosi navoj via od one u glatkom struku, zbog smanjenja mogunosti teenja, vlana naprezanja raunam o u presjeku koji preuzima naprezanja, a koji je i vei od presjeka jezgre, pa je stoga: vlano naprezanje u presjeku koji prenosi naprezanje: (7= ^ ^ 0 ,8 <rT
a u N /m m 2 u N As u mm2 < x T u N /m m 2 vlano naprezanje u n a p o n sk o m presjeku, najvea sila u vijku p rem a jed n a d b i (51), presjek p re k o kojeg se p renosi nap rezan je (vidi tab licu 30), n a jm a n ja granica teenja m ate rijala vijka (vidi tab licu 32).
(53)
Kod elastinih vijaka vlano naprezanje u elastinom (suenom) struku ne smije dosei granicu teenja, pa je stoga: vlano naprezanje u elastinom struku GFmaJAf ^ 0 , 8 < jt (5 4 )
< t u N /m m 2 vlano naprezanje u elastinom stru k u , A t u m m 2 presjek elastinog stru k a s p ro m jero m d f (vidi si. 106).
K od dinamikog naprezanja, dakle kod jednosm jerno ili izmjenino pro mjenljive pogonske sile (slike 1 1 0 b i c) bit e am plituda naprezanja svedena
100
na presjek jezgre, jer kroz taj presjek tee tok sila. Openito se naprezanje uzima do oko 0,7 od amlitude vrstoe oblika, pa je prem a tom e: amplituda naprezanja
(ia u N /m m 2 Fd u N Aj u mm2 (ta o u N /m m 2
cra = 0,5 F J A ^ O J <rA O
(55)
a m p litu d a n a p rez an ja u jezgri vijka, diferencijalna sila p rem a jed n a d b i (49), presjek jezgre vijka (vidi tablicu 30, str. 85), a m p litu d a vrstoe o b lik a jezgre vijka p rem a jed n a d b i (56) (vidi i sliku 104).
Grubim pribliavanjem bit e: amplituda vrstoe oblika

(Ta o U N /m m 2 fcj k2 <rA u N /m m 2
oAOx k 1 k 2 - oA
(56)
a m p litu d a vrstoe fa k to r n a in a izrade fa k to r o b lik a m atice a m p litu d a vrstoe (n o rm alan sluaj).
o b lik a jezgre vijka, p re m a tablici 34, prem a tablici 34, rezanog ili valjanog vijka p rem a slici 111
Tablica 34. Konstrukcioni faktor i faktor matice za vijke (gruba procjena!) Izrada ki Matica k2 rezano ili valjano 1 tlana matica 1 profil naknadno tlaen 1.2 prekrivena matica 1,05 matica s utorom l.t poboljan -valjan 1,3 Al-matica 1,1 profil kaljen 1,4 SL-, Bzmatica 1,15 jezgra naknadno valjana 1,6 vlana matica 1,2
finoa navoja d /R
Slika 111. A m p litu d a vrstoe jezgre rezanog ili valjanog vijka (orijentacioni podaci)
2.1. Privrsni vijci
101
Statiki optereene krute vijke treba raunati prema jednadbi (53), a statiki optereene elastine vijke prema jednadbi (54). Dinamiki optereeni kruti vijci raunaju se prema jednadbam a (53) i (55), a dinamiki optereeni elastini vijci prema jednadbam a (54) i (55). Kod elinih konstrukcija ne uzima se u obzir sila prednaprezanja, a za vlana naprezanja jezgre uzima se pogonska sila sama i usporeuje s doputenim naprezanjem : vlano naprezanje jezgre ov = F /A } (57)
< 7V u N /m m 2 vlano naprezanje jezgre sam om p o g o n sk o m silom, F u N p o g o n sk a u zduna sila u vijku, Aj u m m 2 presjek jezgre vijka (vidi tablicu 30).
Doputena vlana naprezanja jezgre samom pogonskom silom, prema tab lici 35. Kod preteno mirnog optereenja dovoljno je i u strojarstvu prednapregnute vijke raunati prem a jednadbi (57). Kao doputeno vlano naprezanje jezgre uzima se openito <rvdop 0,65 aT. Pri dinamikom naprezanju moe se za priblini proraun s jednadbom (57) uzeti <rvdopx;0,3 < rT.
Tablica 35. Doputena naprezanja (N /m m 2) za vijane spojeve u graevnim elinim konstrukcijam a prema DIN 1050(JUSC.B0.500) i u gradnji dizalica prema DIN 15018, (JUS M .D l.020 do 050) (prijedlog) Dosjedni vijci DIN 7 968 (JU S M .B1.06I) 4.6') 5.22) Podruje gradnje Naprezanje opter ienje H HZ 112 vlak Dizalice Visokogradnja odrez Dizalice3) Visokogradnja bogi tlak Dizalice3) 280 320 420 480 160 180 160 180 r. 112 280 128 320 168 420 192 480 70 240 80 270 70 80 trv 100 140 110 160 140 210 154 240 100 112 100 126 140 154 112 opter cen je H HZ 150 150 ' Sirovi vijci DIN 7990 (JU S M.B1.068) 4.61) 5.22) opter ienje H HZ 112 112 opter *enje H HZ
Visokogradnja
') Za dijelove od St 33, odn. C. 0000 ili St 37 . 0360 2) Za dijelove od St 46, . 0480 ili St 52, C. 0561 ') Samo za vicrezne spojeve: kod jednoreznog ^ 0,87 od vrijednosti.
2.1.9. Oblikovanje i proraun popreno optereenih vijaka
Za prijenos poprenih sila, na primjer kod dviju polovina spojke, upotreb ljavaju se uglavnom: 1. Dosjedni vijci D IN 609 i 610 (JUS M.B1.064 i 065), (si. 112a), u elinim konstrukcijam a D IN 7968. Struk vijka m ora nalijegati prileglim dosjedom u provrt, da zbog zranosti ne budu proireni udarima. Zbog njihovog tonog nalijeganja prikladni su i za prijenos promjenljivih sila. Dosjedni vijci fiksiraju spojene dijelova tono jedan prem a drugome.
102
2. Stezne ljuske (tuljci) D IN 7346 (lake) i D IN 1481 (teke), od pernog elika (elika za opruge) (slika 112b). One su prorezane po duljini i dovoljno je da provrti budu samo bueni, budui da se elastino naslanjaju na stijene provrta. Njihova elastinost ublauje udare. 3. Elastini tuljci izraeni od elika St 60, . 0645 (si. 112c), moraju, kao i dosjedni vijci, sjesti u provrt prileglim dosjedom, ali mogu prenijeti vee sile nego dosjedni vijci. Nisu obuhvaeni standardom . 4. Prolazni vijci DIN 601, 912 i 931 (JUS M.B1.050, 120 i 051) (slika 112d), koji se m oraju toliko snano pritegnuti da se poprena sila F prenese trenjem nalenih povrina dijelova u spoju. Oni su najjeftiniji, ali nisu prikladni za udarne, a naroito za izmjenino promjenljive sile. Da se osiguraju poloaji dijelova u spoju, pogodno je dodati zatike.
Slika 112. P opreno optereeni vijani spojevi a) dosjedni vijci; b) stezne ljuske; c) elastini tuljci; d) pro lazn i vijci s m aticom
Dosjedni vijci, stezne ljuske i elastini tuljci napregnuti su kao zakovice na odrez i naprezanje bokova provrta i stoga j e : naprezanje na odrez naprezanje bokova provrta
F u N xa u N /m m 2 A u mm2 u, u N /m m 2 d u mm s u mm
-F/A F (7,= d s
(58) (59)
p o p ren a po g o n sk a sila n a je d n o m vijku, naprezanje n a odrez, m jerodavni presjek vijka ili drugih elem en ata optereenih na odrez, nap rezan je b o k o v a p ro v rta, vanjski pro m jer noseeg dijela vijka ili elem enta optereenog n a odrez, n ajm an ja nosiva duljin a na vijku ili elem entu o p tereenom na odrez.
Doputena naprezanja za visokogradnju i gradnju dizalica vidi u tablici 35. U strojarstvu se moe uzeti r adop~ 0 ,6 oT za m irno optereenje ^ 0 ,4 < rT za promjenljivo optereenje, ako je trT granica teenja materijala vijka, odnosno elastinog tuljka. Za naprezanje bokova provrta vrijedi otprilike <rldop%0,75 crM za mirno optereenje, ^ 0 , 6 oM za jednosm jerno i izmjenino promjenljivo optereenje. Pri tome je < x Mnajm anja vlana vrstoa m aterijala vijka, elemenata optereenih na odrez ili dijela u spoju. Za stezne ljuske moe se, nezavisno od vrste optereenja, uzeti xadop^:300 N /m m 2, trld0D pak prema materijalu dijelova u spoju. Svaki vijak stvara otpor trenja p 0 FP ako je FP sila prednaprezanja, a p0 koeficijent trenja m irovanja na povrinama nalijeganja dijelova u spoju. Ako spoj treba sam da dri otporom trenja, onda pogonska sila F ne smije
2.2. P okretni vijci
103
porasti na veliinu otpora trenja (opasnost od klizanja!). Pretpostavimo da je za metale p 0x 0 , 1 2 tada za taj primjer vrijedi: sigurnost prianjanja
Fp u N F u N
SHp0 F P/ F 0,12 FP /F ^. 1,3
(60)
sila p re d n ap re za n ja vijka [u d an o m sluaju jed n a d b a (47)], p o g o n sk a sila za pojedini vijak.
2.2. Pokretni vijci (vijani pogoni)

2.2.1. Navoj, materijali Vijke pom ou kojih se okretno gibanje pretvara u uzduno nazivamo vretena. Takvi su primjerice matice vretena na tokarilicam a, tlana vretena na preama, ventilska vretena na zapornim organima i si. Jedan primjer pokazuje slika 113.
Budui da otri navoji imaju premale uspone, vijci za pokretanje najee dobivaju trapezni navoj DIN 103 (JUS M.B0.060 do 064) (slika 114a, tablica 36 i si. 115). Plosnati navoji (si. 114b) rade dodue s manje trenja, ali se tee izrauju. Za plosnati navoj nema standarda i jedva se jo upotrebljavaju. Za primanje jednostranih tlanih sila naroito su prikladni pilasti navoji D IN 513 (JUS M.B0.070 do 074) si. 114c, tablica 36 i si. 115). Njihovi bokovi, koji lee gotovo okom ito na smjer pritiska, bolje prim aju uzdune sile nego iljati navoji. a) i> c)
Slika 114. N avoj vijka za p o k re ta n je (P k o rak , i kut profila, /i, d u b in a navoja, W, nosiva dubina navoja, R polum jer zaobljenja, d prom jer navoja, il2 pro m jer jezgre. d 2 prom jer bokova) a) trapezni navoj; h) plosnat navoj: t j pilast navoj
Bre uzduno gibanje matice vretena moemo postii vievojnim vrete nima (si. 116), kod kojih se oko jezgre ovija vie navoja (n navoja) jedna uz drugi.
104
Uspon
Ph = P n
uspon jed n o v o jn o g navoja,
(61)
P u m m k o ra k n avoja = n broj navoja.
Tablica 36. Dimenzije (mm) trapeznog i pilastog navoja ISO trapezni navoj D IN 103, (JU SM .B0.060 do 064) P 1,5 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 *3 0,9 1,25 1,75 2,25 2,75 3,5 4 4,5 5 5,5 6,5 // , 0,75 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 6
r2
Pilasti navoj D IN 513 do 515, (JUS M.B0.070 do 074) P 2 3 4 5 6 7 8 9 10 *3 1,74 2,60 3,47 4,34 5.21 6,07 6,94 7,81 8,68 , 1,5 2,25 3 3,75 4.5 5,25 6 6,75 7,5 R 0,25 0,37 0,50 0,62 0,75 0,87 0,99 1,12 1,24 P 12 14 16 18 20 22 24 26 28 h3 10,41 12,15 13,88 15,62 17,33 19,09 20.83 22,56 24,30 9 10,5 12 13,5 15 16,5 18 19,5 21 * * 1,49 1,74 1,99 2,24 2,48 ; 2,73 2,98 3,23 3,48 ' d2d--0,682 P 3= d -- l h 3
P 14 16 18 20 22 24 28 32 36 40 44
h3 8 9 10 11 12 13 15 17 19 21 23 7 8 9 10 11 12 14 16 18 20 22
Ri 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
0,15 0,25 0,25 0,25 0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 0.5 0,5
d2 = V 0,5 P , d3= d -2 A ,
mm
prom jer navoja
ti
Slika 115. K o m binacija za IS O -tra p ez n in av o j D IN 103 (JU S M .B0.060 do 064) (vri jed it e v jerojatno i za pilast navoj)
116. Je d n o h o d n i ili viehodni navoji a) jed n o h o d a n trapezni n a voj; b ) p e te ro h o d an trapezni navoj
Slika
2.2. P okretn i vijci
105
Dobre uvjete klizanja na bokovima stvaraju matice od bronce [Al-bronca D IN 1714 (JUS C.D2.303 i 104), kositrena bronca D IN 1705 i 1716 (JUS C.D 2.102 i 305) te crveni lijev D IN 1705. Vidi tablicu 74 i 75 str. 202 i 203] ili sivi lijev kod kaljenih elinih vretena.
2.2.2. Sile, trenje, iskoristivost, samokonost
N a vreteno sa slike 117a tlai matica optereena pogonskim pritiskom F. Nju treba okretanjem vretena podignuti, tj. treba okretati runo kolo. Matica se dakle, sama ne okree, ona podie npr. teret koji na nju djeluje silom F.
Slika 117. P odizanje tere ta s vijkom za p o k re ta n je a) shem a p o g o n a ; b) h o d vretena; c) sile m atice na razvijenu plo h u n avoja vretena; d) trenje na p o tp o rn o m leaju
Navoj matice tlai svojim bokovima na bokove navoja vretena. Uz pretpos tavku jednolinog noenja svih bokova, zamiljamo da je ukupna sila razdije ljena na pojedine bokove obuhvaena jednom normalnom silom Fn, sa hvatitem u jednoj toki na sredinjici boka. Prema tome, ta sila stoji okom ito na bok vretena. Zbog prikaza odnosa sila, i to djelovanja sile matice na vreteno, iscrtan je na slici 117b jedan navoj i predoen u razvijenom stanju na slici 117c.
106
N orm alna sila Fn stvara otpor trenja Fn p, gdje je p koeficijent trenja. Sila Fnrastavlja se u norm alnu uzdunu silu F1 i radijalnu silu F r. Sila F j daje sa Fn p rezultantu R. Sile F x i R zatvaraju m eusobno kut trenja q'. Rezultanta R rastavlja se sada na obodnu silu F, i aksijalnu pogonsku silu F. Da bi se s vretenom ta sila F mogla savladati, treba vreteno na bonom prom jeru d2 okretati obodnom silom F t, tj. sa momentom torzije vretena T = F l r2
pro m jeru vretena,
(62)
T u N cm m om ent torzije vretena, fj u N o b o d n a sila n a srednjem r2 u cm srednji p o lu m jer d j 2.
Iz slike 117c proizlaze slijedei geometrijski odnosi: tan a = a2 jr (63) ta n e ' = _ ^ cos p (64)
sa / t s 0,03 do 0,05 s isto doraenim i dobro podm azanim bokovima. j?=15 kod trapeznog navoja i /? = 3 kod pilastog navoja. Obodna sila pri dizanju F, = F tan (a + q') (65)
Kod jednog okreta podigne se teret za uspon Ph i time se obavlja korisna radnja F Ph. N a vretenu je za ovo dizanje potrebna radnja F, d2 - n. Odnos ovih dviju radnji je i jiskoristivost pridizanju ' P h = --------------ta n a rjh= F ------Ft - d2 - n ta n ( a + g') (6 6 )
Ako na vreteno ne djeluje okretni moment (runo kolo slobodno), sila F pokrenut e vreteno okretanjem natrag. Budui da je smjer okretanja promije njen, promijenit e se i otpor trenja, u suprotan smjer. Sila F matice djeluje stoga na vreteno sa: obodnom silom sputanja F t = F tan (a q') (67)
Korisni rad je sada F, d2 n, a potrebni rad F Ph. Stoga je iskoristivost pri sputanju Ft - d2 - n tan (a q') ns------------= -------------F Ph tan a (6 o)
Ako je onda je tan (a q ') ^ 0 , tako da je i 0. To je samokonost i nijedna, bilo kako velika sila F, nije u stanju vreteno okretati natrag. Sputanje je onda, kao i pri odvijanju privrsnih vijaka, mogue samo okretnim momen tom u suprotnu smjeru. Sam okonost je esto poeljna kao osiguranje protiv povratnog hoda vretena. Jo treba uzeti u obzir da se vreteno podupire na aksijalni leaj koji dri ravnoteu pogonskoj sili F. Pri okretanju vretena m ora se svladavati i trenje F pa, koje nastaje na povrini naslanjanja ojaanja vretena na leaj (slika 117 d). Prem a tome, pogonu (runo kolo) treba dodati daljnji moment okretanja i to:
2.2. P okretni vijci
107 TR= F /ta R sr (69)
moment trenja leaja

Tk u N cm F u N fia
Rsr u cm
m om ent tren ja leaja, optereenje (pogonska uzd u n a sila), koeficijent kliznog tren ja n a povrini n a slan jan ja ojaan ja vretena na leaj, 0 ,0 5 za d o b ro podm azivanje m au, 0 ,0 0 5 a k o je oslonac u valjnom leaju, srednji polum jer oslonca, o d n o sn o leaja.
Za podizanje matice optereene silom F treba na runom kolu upotrije biti: pogonski moment okretanja Tpt = T + T R= F- tan (a + p') r2 + F pa R st (70) Time se znatno pogorava stupanj koritenja takvog vijanog pogona. Tri dizanju se u jednom okretaju obavlja koristan rad F Ph, na runom kolu potreban je za to pogonski rad Ft d2 n + F Dsr n. Odnos ova dva rada vodi nas do ukupne iskoristivosti za vijani pogon: ukupna iskoristivost n = -------------------------------t a n f r + p') | pim-D -n tan a Ph (71) '
Poloaj vretena (vertikalno, horizontalno ili koso) praktiki uope nije vaan. Pod dizanjem razumije se u naelu uzduno gibanje suprotno smjeru sile, a pod sputanjem uzduno gibanje u smjeru sile.Umjesto runog kola moe, naravno, biti i koji drugi pogon, kao m otor ili prigon.
2.2.3.
vrstoa
Presjek jezgre vretena optereen je uzdunom pogonskom silom na vlak ili tlak, a m omentom okretanja na torziju: Vlano ili tlano naprezanje o = F /A Torziono naprezanje
a u N /m m 2 t u N /m m 2 F u N Tv, u N m m
(72) (73)
i % Tpr/0,2 d\
d} u mm
vlano o d n o sn o tlano nap rezan je u vretenu, to rzio n o naprezanje u vretenu, p o g o n sk a u zduna sila, o k re tn i m om ent, koji o ptereuje vreteno p re m a jed n a d b i (70). A ko je p o tp o rn i leaj n a pogonskoj stra n i (gore), ta d a prem a jed n a d b i (62) tre b a staviti 7j,r = T, p ro m je r jezgre v retena (tab lica 36) ,
O ba naprezanja sastavljaju se u: ekvivalentno (reducirano) naprezanje <hed=V * 2 + 3T2 (74)
Prema iskustvu se u norm alnom sluaju za doputeno ekvivalentno napre zanje trapeznog navoja moe uzimati: adon: 0 , 2 < rM pri jednosm jernom pro mjenljivom optereenju, %0,13 crM pri izmjenino promjenljivom optereenju, s vlanom vrstoom m aterijala vretena <rM(veinom <rM= 500 do 600 N /m m 2).
108
Zbog malog djelovanja zareza kod pilastog navoja (vee zaobljenje korijena navoja) bit e odap % 0,25 a M pri jednosm jerno promjenljivom optereenju i 0,16 <tm pri izmjenino promjenljivom optereenju. N a tlak optereena vretena m oraju se kontrolirati jo i na sigurnost protiv izvijanja. Slika 118 pokazuje u principu dva gotovo redovita sluaja izvijanja. Sigurnost protiv izvijanju ovisi o stupnju vitkosti vretena, a za elina vretena vrijedi X ^ 9 0 : n 2 E Sigurnost protiv izvijanja po Euleru S = . ,-----> 2,6 do 6 (75) X 2 o kod A<90: Sigurnost protiv izvijanja po Tetmajeru - X- k Sk= ^ 1,7 do 4 (76)
E u N /m m 2 m o d u l elastinosti m aterijala v reten a za elik * 200000 N /m m 2, X stu p a n j vitkosti vretena, = 8 lmas/d 3 za nain izvijanja 1, = 4 lmax/d 3 za n ain izvijanja 2, <r u N /m m 2 tlano naprezanje p rem a jed n a d b i (72), tro u N /m m 2 idealna tla n a vrstoa k o d 2 = 0. Z a St 50, (. 0545) d o St 60 (. 0645) je <r0 3 5 0 N /m m 2 k u N /m m 2 udio izvijanja 0 ,6 N /m m 2 za St. 50 (. 0545) d o St 60 (. 0645).
Slika 118. U o b i ajen a izvijanja k o d vijanih vretena
Male vrijednosti za sigurnost izvi janja uzimaju se u povremenom pogonu, velike u trajnom pogonu. Osim toga treba obaviti izbor traene tonosti rada (deformacija za vrijeme pogona). K od X < 50 otpada kontrola na Sk. Budui da bokovi navoja vretena i matice kliu jedan po drugome, oni se troe. D a bi se troenje dralo u podnoljivim granicama, doputeni je boni tlak navoja po iskustvu pdop 2 do 7 N /m m 2 za lijevano eljezne matice, dok je za bronane matice pdop 5 do 15 N /m m 2 (manje vrijednosti u trajnom pogonu, velike vrijednosti u povremenom pogonu ili kod visoko vrijednog m aterijala matice otpornog na troenje i kod kaljenih vretena). Boni tlak
p u N /m m 2 F u N P u mm m u mm d2 u mm H j u mm
F P m d 2 - n- / /,
tla k b o k o v a n avoja, p o g o n sk a uzd u n a sila, k o ra k navoja, nosiva visina m atice, srednji p ro m je r navoja, nosiva d u b in a n avoja (vidi si. 114).
(77)
2.3. Spojevi glavine
109

2.3.1. Spojevi uzdunim klinom Uzduni klinovi smjeteni su pod prednaprezanjem u utor vratila i glavine i to je spoj ostvaren silom i oblikom. Klinovim a se spajaju i torziono povezuju s vratilom remenice, zupanici, zamanjaci, koljenasta vratila, poluge, glavne spojke i si. Uzduni su klinovi prikladni za manje i srednje brzine vrtnje (pri veoj brzini vrtnje dolazi do osjetljive neuravnoteenosti). Zbog toga to su neosjetljivi na oneienja, upotrebljavaju se uglavnom za poljo privredne i graevne strojeve i transportne ureaje. Standardni uzduni klinovi imaju nagib 1:100, tj. na duini od 100 mm njihova se visina h smanjuje za 1 mm (slike 119 a i c). N a slici 119 b prikazan je spoj s ulonim klinom, a na slici 119d spoj s utjernim klinom. Navlaenjem glavine ili zabijanjem klina se trbunom stranom klina pritiskuje dno utora u vratilu, a hrptom dno utora u glavini (slika 119e). Ovaj radijalni tlak p, omoguuje prijenos torzionog m om enta pom ou veze silom. Radijalni tlak ne m ora kod utornih klinova biti dovoljan za ukupni prijenos sile. Naime, ako torzioni moment prijee m om ent prianjanja, onda se i bokovi uzdunog klina ukljue u prijenos torzionog momenta. Torzioni se moment onda prenosi i bokovima u vratilu i glavini povrinskim tlakom p.
Slika 119. Spoj uzdunim klinom a) uloni klin; b ) spoj s ulonim klin o m ; c) u tjerni k lin ; d) spoj s utjernim klinom ; e) rad ijaln i tlak k lina p r i boni tla k p
Zabijanjem klina rastee se glavina, a stlai se vratilo. Zbog toga nisu vie centrini jedno prem a drugome (si. 120a). N a mjestu uklinjenja se vratilo i glavina dodiruju posredno preko klina, a na suprotnoj strani dodiruju se neposredno. U tom sluaju to je dodir u dvije toke. Stavimo li dva klina koji su odm aknuti za 1 2 0 , dobivam o dodir u tri toke (si. 1 2 0 b), to je povoljno za promjenljivo i udarno optereenje. D a bi se postigla mala ekcentrinost izmeu vratila i glavine, prikladan je prilegli dosjed.
110
Slika 120. E kscentrino sjedanje glavine i v ratila n a k o n uklinjenja: a) d o d ir u dvije toke; b) do d ir u tri toke
Da bi se smanjilo djelovanje zareza, treba u vratilu i glavini zaobliti bridove korijena utora. Zbog toga su i sa klina skinuti bridovi. Materijal za klinove je St 50-1K, . 0545.5, a kod visine klina preko h = 25 mm je St 60-2K . 0645,5. Na slici 121 prikazani su spojevi sa standardnim uzdunim klinovima:
Slika 121. U zduni klinovi a) uloni klin A D IN 6886 (JU S M .C 2 .0 2 0 i 021); b) u tjerni klin B D IN 6886 (JU S M .C2.021); c) klin s nosom D IN 6887 (JU S M .C2.030, 031); d) o b a o udubljen klin D IN 6881 (JU S M .C2.022); e ) o b a o udub ljen klin s nosom D IN 6889 (JU S M .C2.032); f ) p lo sn a t klin D IN 6883 (JU S M .C2.021); g) p lo sn a t klin s nosom D IN 6884 (JU S M .C2.031); h) segm entno pero D IN 6888 (JU S M.C2.050)
111
1. Uloni klin D IN 6 8 8 6 (JUS M.C2.021) koji ima okrugle eone plohe, budui d a je utor u vratilu izraen glodanjem prstastim glodalom (slika 1 2 1 a). Naziva se klin A. Dimenzije vidi u tablici 37. 2. Utjerni klin D IN 6 8 8 6 (JUS M.C2.021), s ravnim elima (slika 121 b). Zove se klin B. Dimenzije vidi u tablici 37. 3. Klin s nosom D IN 6887 (JUS M.C2.031) ima nos za zabijanje, koji ujedno slui i za njegovo izvlaenje (si. 1 2 1 c) 4. Obli udubljeni klin D IN 6881 (JUS M.C2.022). Njegov je trbuh prilagoen obliku vratila, tako da vratilo nema utora. Glavina se moe nakliniti na bilo kojem mjestu vratila (si. 121 d). Obli klinovi prenose torzioni moment samo pritiskom sile. 5. Obli udubljeni klin s nosom D IN 6889 (JUS M.C2.032) (si. 121c). Za njega vrijedi sve to je reeno pod 3 i 4. 6 . Plosnati klin D IN 6883 (JUS M.C2.021) za koji vratilo treba da bude zaravnano (slika 1 2 1 f). I plosnati klinovi prenose preteno pom ou veze silom, ali oni prenose vei moment torzije nego obli udubljeni klinovi. 7. Plosnati klin s nosom D IN 6884 (JUS M.C2.031) (si. 121 g). Za njega vrijedi sve to je reeno pod 3 i 6 . 8 . Segmentniklin dan u standardu D IN 6 8 8 8 (JUS M. C2.050) sam se podeava prem a nagibu utora ''\ m glavine (si. 1 2 1 h). Iznimno mjesto zauzimaju tangen cijalni klinovi D IN 271 i 268 (JUS Slika 122. Spoj s M.C2.040 i 041) (si. 122). Dva za 120 tangencijalnim (iznimno za 180) zaokrenuta para kli klinom nova (nagib 1:60 do 1 : 1 0 0 ) ostvaruju vezu zabijanjem s ela. O bodnu silu preuzima uvijek samo po jedan par tangen cijalnih klinova bez obzira na vezu silom izmeu vratila i glavine, tako da svaki par klinova nosi samo u jednom smjeru i smanjuje optereenje drugog para.
Tablica 37. Dimenzije (mm) za utjerni klin, uloni klin i klin s nosom prema D IN 6886 i 6887, (JUS M.C2.020, 021 i 031) (vidi si. 121) i vie od do bxh U h vie od 85 95 110 130 150 170 200 230 260 290 330 380 440 < i do 95 110 130 150 170 200 230 260 290 330 380 440 500 bxh 'i h
10 12 17 22 30 38 44 50 58 65 75
12 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85
4x 4 5x 5 6x 6 8x 7 10x 8 12 x 8 14 x 9 16x 10 18x11 20 x 1 2 22 x 14
2,5 + 0,1 3,0 + 0,1 3,5 + 0,1 4 ,0 + 0,2 5 ,0 + 0,2 5 ,0 + 0,2 5,5+ 0,2 6,0 + 0,2 7,0+ 0,2 7,5+ 0,2 9,0+ 0,2
1,2 + 0,1 1,7 + 0,1 2,2+ 0,2 2 ,4 + 0,2 2,4+ 0,2 2 ,4 + 0,2 2 ,9 + 0,2 3,4+ 0,2 3,4+ 0,2 3,9+ 0,2 4 ,4 + 0,2
25 x 14 28 x 16 3 2 x 18 36x20 40x22 45x25 50x28 56x32 63x32 70x36 80x40 90x45 100x50
9,0+ 0,2 10,0 + 0,2 11,0 + 0,3 12,0 + 0,3 13,0+0,3 15,0 + 0,3 17,0+0,3 20,0 + 0,3 20,0+0,3 22,0+0,3 25,0+0,3 28,0+0,3 31,0+0,3
4,4+ 0,2 5,4+ 0,2 6 ,4 + 0,2 7,1+ 0,3 8,1+ 0,3 9,1+ 0,3 10,1+0,3 11,1+0,3 11,1+0,3 13,1+0,3 14,1+0,3 16,1+0,3 18,1+0,3
112
Zbog vrstoe klinovi se stavljaju na najdeblja smjesta glavine, ako je potrebno ispod paoka, a u dijeljenim glavinama pored nalenih povrina. Budui da zbog povremenih neodreeno visokih optereenja i izradnih odstu panja nije mogue provesti toan proraun vrstoe, rauna se s bonim tlakom p, zanemaruje se prednaprezanje i usporeuje s doputenim iskustvenim vrijednostima. Stoga vrijedi z a : F (78) utjerne i ulone klinove p ~ --------------; 0,5 h /, i
F
ploaste klinove tangencijalne klinove
px 't h2''l/ F T p x j t -K
(79) (80) (81)
F oble udubljene i plosnate klinove p x ----- - 2 - 0 ,1 o i

p u N /m m 2 Ft u N h u mm /, u m m i t2 u mm l u mm t u mm b u mm
boni tla k klin a, odn. u to ra g lavine; k o d o b lih ud u b ljen ih i p lo sn a tih k linova ra d ijaln i tla k p T(vidi si. 119), o b o d n a sila n a v ratilu = T/r, gdje je T o k re tn i m o m en t koji se prenosi, a r = d/2 p olum jer v ratila, visina klina, nosiva duljina, broj klinova n a obo d u , d u b in a u to ra glavine, duljin a segm entnih klinova, d u b in a u to ra za tangencijaln e klinove, irina oblog ili p lo sn a to g klina.
Iskustveni podaci za doputene bone tlakove prem a tablici 38.

Tablica 38. Iskustveni podaci o doputenim povrinskim tlakovima (N /m m 2) za spojeve s klinom i spojeve s perom pri lakin udarima jedno strano izmje nino glavi la od SL SL 100 65 85 60 40 50 70 140 33 43 45 80 20 25 pri jakin udarima izmje nino jedno strano glaviita od SL SL c 80 50 70 40 25 35 35 90 33 43 20 60 20 25
Dijelovi spoja
utom i klin, pero tangencijalan klin zaobljen klin plosnat klin
2^3.2. Spojevi perima (klinovi bez nagiba) Ako se ne moe dopustiti ekscentrinost koja nastaje kod spoja s uzdunim klinovima izmeu glavine i vratila, kao npr. u zupanim prijenosnicima, onda upotrebljavam o pera bez klinastog nagiba s paralelnim trbunim i hrptenim plohama. Bokovi pera m oraju u utoru vrsto prilijegati da ne bi prigodom vrtnje bili deformirani. Izmeu pera i donje plohe utora glavine ostaje obino zranost (si. 123 a i b). Pera prenose samo pom ou veze oblikom.
113
Pera na kojim a se za vrijeme pogona m oraju glavine pomicati, kao na pr. pomini zupanici, dobivaju lagan boni dosjed i uvruju se u vratilu cilindrinim vijcima D IN 84 (JUS M .B I. 100do 105) (si. 123c).
Slika 123. Spojevi s p e ro m : a) rem enica s v ra tilo m ; b) vodea rem en ica; c) aksijalno pom ian zupanik s vratilom
o b lik A oblik B o b lik C
J
oblik E o b lik F
o b lik D
~B T
oblik C
o b lik H
oblik J
Slika 124. O blici pera prem a D IN 6885 (JU S M .C2.060 do 062) oblik A s ok ru g lim elom bez vijka; oblik B s ravnim elom bez vijka; oblik C s o kruglim elom za pritezni vijak; oblik D s rav n im elom za pritezni vijak; oblik E s o kruglim elom za d v a p rite zn a vijka i je d a n ili dva vijka za vaenje p e ra o d 1 2 x 8 dalje; oblik F s ravnim elom za dva uvrsna vijka i je d a n ili dva vijka za vaenje p e ra; oblik G s ravnim elom , k o sin o m i priteznim vijkom ; oblik H s ravnim elom , k o sin o m i d v a p rite zn a vijka; oblik J s ravnim elom , kosinom i steznim tuljcom
8 Elementi strojeva
114
Standardna pera, po D IN 6885 (JUS M.C2.060 do 062) u obliku A do J prikazana su i sreena na slici 124. Oblici E i F imaju provrte s navojem za vijke za istiskivanje, oblici G i J imaju s trbune strane kosine za alate za vaenje pera. Oblik J osiguran je od pomicanja naponskim zatikom. Dimenzije pera vidi u tablici 39. Proraun se vri kao kod utornih klinova na boni tlak prema jednadbi (78), a doputeni boni tlakovi prem a tablici 38. U pogonu s prekidima mogu se uzeti 1,5 puta vee vrijednosti. Kod veeg broja pera po obodu uputno je vrijednosti mnoiti sa 0 , 8 zato to jednako optereenje svih pera nije vjerojatno.
Tablica 39. Dimenzije (mm) pera prema DIN 6885 (JUS M.C2.060 do 062) Za vratilo promjera i do vie od 6 8 !0 12 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85 95 110 130 150 170 200 230 260 290 330 380 440 8 10 12 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85 95 110 130 150 170 200 230 260 290 330 380 440 500 1,2 + 0,1 1,84 0,1 2 ,5 + 0 ,l 3,0 + 0,1 3,5 + 0,! 4,0+ 0,2 5.0+ 0.2 5.0 +0,2 5,5+ 0,2 6 ,0 + 0,2 7 ,0 + 0.2 7,5 + 0,2 9,0+ 0,2 9,0+ 0,2 10,0+0,2 11,0+0,2 12,0 + 0,3 13,0 + 0,3 15,0 + 0,3 17,0 + 0,3 20,0+0,3 20,0 + 0,3 22,0+0,3 25,0+0,3 28,0+0,3 31,0 + 0,3 Visok oblik - ----------- - Sit zranou 1,0+0,1 1,4+ 0,1 1,8+ 0,1 2,3 + 0,1 2,8+ 0.1 3.3+ 0.2 3,3 + 0.2 3,3+ 0,2 3,8+ 0,2 4,3+ 0,2 4,4+ 0,2 4,9+ 0,2 5,4+ 0,2 5,4+ 0,2 6,4+ 0,2 7,4+0,2 8.4+ 0,3 9,4+ 0,3 10,4 + 0,3 11,4+0,3 12,4 + 0,3 12,4+0,3 14,4+0,3 15,4+0,3 17,4 + 0,3 19.5 + 0,3 Visok oblik za alatne strojeve Vijak za istiskivanje i uvrenje DIN 84
bxb
------------ ...... ...............

s prijeklopom 0 ,5 + 0,1 0 .9 + 0.1 1,2 + 0,1 1,7+ 0,1 2,2+0.1 2,4+ 0,2 2 .4 + 0,2 2,4+ 0,2 2,9+ 0,2 3,4+0,2 3,4+ 0.2 3.9+ 0,2 4 ,4 + 0,2 4.4+ 0.2 5,4+0,2 6 ,4 + 0,2 7.1+0,3 8,1+ 0,3 9,1+ 0.3 10,1+0,3 11,1+0,3 11,1+0,3 13,1+0,3 14,1+0.3 16,1+0,3 18,1+0,3 h h
2x2 3x3 4+4 5x5 6x6 8x7 10x8 12x8 14x9 1 6x10 18x11 20 x 12 22 x 14 25 x 14 28 x 16 3 2 x 18 36x20 40x22 45x25 5 0 x 28 56x32 63x32 70x36 80x40 90x45 100x50
3 +0.1 3.8 + 0.1 4,4 + 0,1 5,4+ 0,2 6 + 0,2 6 + 0 ,2 6 ,5 + 0 ,2 7,5+ 0,2 8 + 0 ,2 8 + 0,2 10 + 0 ,2 10 + 0,2 11 + 0,2 13 + 0 ,2 13,7+0,3 14 + 0,3
1,1+0,1 1,3 + 0,1 1,7 + 0.1 1.7+ 0,2 2,1+ 0,2 2,1+ 0,2 2 ,6 + 0,2 2 ,6 + 0,2 3,1+ 0,2 4,1+ 0,2 4,1+ 0,2 4.1+ 0,2 5 ,1+ 0,2 5 ,2+ 0,2 6 ,5+ 0,3 8,2+ 0,3
. .. .
12 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85 95 110 130
M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M M
3x 8 3 x 10 4 x 10 5x10 5 x 10 6 x 12 6+12 6 x 15 8 x 15 I0 x 18 10x20 12x22 12x25 12x28 12x30 12x35 12x35 16x40 16x45 20x50 20 x 55
Nizak oblik 5x3 6x4 8x5 10x6 12x6 14x6 16x7 18x7 20x8 22x9 25x9 2 8 + 10 32 x U 36 x 12 17 22 30 38 44 50 58 65 75 85 95 110 130 150 1,9 + 0,1 2,5+ 0,1 3,1+ 0,2 3,7+ 0,2 3,9+ 0,2 4 + 0 ,2 4 ,7 + 0,2 4,8 + 0,2 5 ,4 + 0,2 6 + 0,2 6,2+ 0,2 6,9+ 0,2 7,6+ 0,2 8,3+ 0,2 1,2 + 0,1 !,6 + 0,1 2 +0,1 2,4 + 0,1 2,2+ 0,1 2,1+0,1 2 ,4 + 0,1 2,3+ 0,1 2 ,7 + 0,1 3,1+0,2 2,9 + 0,2 3,2 + 0,2 3,5+ 0,2 3,8+ 0,2 0 ,8 + 0,1 1,1+0.1 1.4+0, t 1,8 + 0,1 1.6+0.1 1.4+0.1 1,7+0,1 l,6 + 0,1 2 +0,1 2,4+0,1 2 ,2 + 0,1 2,4+0,1 2 ,7 + 0,1 3 +0,1
M M M M M M M M M M M M 1
3x8 3x10 4 x 10 5x10 5 x 10 6x12 6 x 12 6x15 8x15 10 x 18 10x20 12x22
pri vrstom iosjedu: utor u vratilu b P9, u glavini 6 P9 pri lakom dosjedu: utor u vratilu b J9, u glavini b N9.
1 15
U gradnji alatnih strojeva i m otornih vozila prevladava jeftino segmentno pero D IN 6 8 8 8 JUS M.C2.050) (si. 125, tablica 40). Proraun pomou jednadbe (79) i tablice 39.
Slika 125. Spojevi segm entnim perom p rem a D IN 6888 (JU S M .C2.050)
Tablica 40. Dimenzije (mm) segmentnog pera DIN 6888. (JUS M.C2.050) (si. 125) Sprega bxh 11 za promjer vratila </, vie od, do vie od do 3 4 6 6 8 8 10 10 4 6 8 8 10 10 _ 12 12 17 17 22 22 6 8 10 10 12 12 12 17 17 17 22 22 22 30 30 30 38 38 38 38 38 38 8 10 12 12 17 17 17 22 22 22 30 30 30 38 38 38 _
-
i/2 + 0,5
Red
Red B A 1 +0,1 2 +0,1 1,8 + 0,1 2.9+ O J 2,8 + 0,1 4,1+0,1 5,6 + 0,1 4,1 +0,1 5,6+ 0,1 6 ,6 + 0,1 5,4 + 0,1 6,4+0,1 7,9+ 0,2 6 + 0 ,3 7,5+ 0,1 9 ,5 + 0 ,2 7 ,5 + 0,2 9 ,5 + 0,2 11,5 + 0,2 9 .1 + 0 ,2 11,1+0,2 14.1+0,2 0 ,6 + 0 ,l 0,8 + 0,1 1 +0,1 1 +0,1 1 ,4 + 0 ,1 1,4 + 0,1 1,4+0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 2,2+ 0,1 2,2+ 0,1 2,2+ 0,1 2,6 + 0,1 2,6+0,1 2,6 + 0,1 3 +0,1 3 +0,1 3 +0,1 3.4+ 0,2 3,4+0,2 3,4+0,2 0,6+0,1 0,8 + 0,1 1 +0,1 1 +0,1 1,1+0,1 1,1+0,1 1,1+0,1 1.1+0,1 1,1+0,1 1,1+0,1 1,3+0,1 1,3+0,1 1,3+0,1 1,7 + 0,1 l ,7 + 0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 1,7 + 0,1 2,1+0,1 2,1+0,1 2,1+0,1 B
A
4 7 7 10 10 13 16 13 16 19 16 19 22 19 22 28 22 28 32 28 32 45 3,82 6,76 6,76 9.66 9,66 12,65 15,72 12,65 15,72 18,57 15,72 18,57 21,63 18,57 21,63 27,35 21,63 27,35 31,43 27,35 31,43 43,08 1 +0.1 2 +0,1 1,8 + 0,! 2 ,9 + 0,1 2.5 + 0,1 3,8 + 0,1 5,3 + 0,1 3 ,5 + 0,1 5 +0,1 6 +0,1 4 ,5 + 0,1 5,5 + 0,1 7 + 0,2 5,1+0,1 6 ,6 + 0,1 8 ,6 + 0,2 6 ,2 + 0,2 8,2 + 0,2 10,2 + 0,2 7,8 + 0,2 9 ,8 + 0,2 12,8+0,2
1 x 1,4 1,5 x 2,6 2 2 x 2,6 x 3,7
3 x 3,7 3 x 5 3 x 6,5 4 x 5 4 x 6,5 4 x 7,5 5 x 6,5 5 x 7,5 5 x 9 6 x 7,5 6 x 9 6x11 8 x 9 8 x Ii 8 x 13 10 x 11 10 x 13 10 x 16
12 12 17 17
22 22
30 30 38 38 -
30 30
Sprega I vrijedi kada segmentno pero kao dosjedni klin prenosi moment okretanja. Sprega II vrijedi kada segmentno pero slui jedino za uvrenje poloaja. Redu A (visok utor glavine) treba dati prednost. Slae s< sa DIN 6885, (JUS M.C2.060) visok oblik. Redu B (nizak utor glavine) slae se sa DIN 6885, (JUS M.C2.062) visok oblik za alatne strojeve.
8*
116 2.3.3. Spojevi s klinastim vratilim a
Klinasta vratila imaju po opsegu parni broj visokih klinova, koje treba shvatiti kao pera (slika 126). Laka izvedba klinastih vratila obuhvaena je standardom D IN 5462 (JUS M.C1.420), srednja izvedba D IN 5463, (JUS M.C1.421), a teka izvedba D IN 5464. Klinasta vratila za alatne strojeve DIN 5471 (JUS M.C 1.440) za 4 klina i D IN 5472 (JUS M.C1.441) za 6 klinova. Ime klinasto vratilo ostalo je iz nekadanje oznake klinovi bez nagiba za pera. Za razliku od pera, simetrini presjek klinastog vratila onemoguava jednostrano pritezanje glavine. Klinasta vratila su izmjenljiva i vrlo tono centriraju glavine na vratila. Razne visokouinske tehnologije izrade odravaju trokove proizvodnje na srazmjerno niskoj razini. Slika 127 pokazuje kao primjer vratilo prijenosnika tegljaa na kojem su smjeteni pomini zupanici.
Slika 126. Profil klinastog vratila i klinaste glavina
Centriranje glavine na vratilu izvodi se najee na slijedei nain: 1. Unutranje centriranje (slika 128 a) je najtonije. Dolazi iskljuivo u obzir za alatne strojeve. 2. Bono centriranje (slika 128b), sa zranou izmeu prom jera provrta i vratila. Ovaj nain centriranja tee se izvodi nego unutranje centriranje. Zbog tonog nalijeganja bokova naroito je prikladan za udarna i izmjenina optereenja.
117
Iz tablice 41 vidljive su dimenzije, a iz tablice 42 dosjedi za spojeve s klinastim vra tilima.
Slika 128. C en triran je k linastih profila a) u n u ta rn je c en trira n je; b) centriranje b o kova
Tablica 41. Dimenzije (mm) profila klinastih vratila i glavina (si. 126) Lagan red D IN 5462, odn. JUS M .CI.420 O znaka1) 6 x 23 x 26 6 x 26 x 30 6 x 28 x 32 8 x 32x36 8x 36x40 8 x 42x46 8 x 46x50 8 x 52x58 8x 56x62 8 x 62x68 10 x 72x78 10x 8 2 x 8 8 10x 9 2 x 9 8 10 x 102 x 108 10x 112 120 Centriranje U nutarnje centriranje Srednji red D IN 5463, odn. JU S M.C1.421 O znaka1) 6 x U x 14 6 x 13x 16 6 x 16x20 6 x 18x22 6 x 2 1 x 25 6 x 23 x 28 6 x 26 x 32 6 x 28 x 34 8x 32x38 8 x 36 x 4 2 8x 42x48 8 x 46x54 8x 52x60 8 x 56x65 8 x 62x72 10 x 7 2 x 8 2 10x 82 x 9 2 10x 92 x 102 10 x 102 112 10 x 112x125 3 3,5 4 5 5 Centriranje Teak red D IN 5464 O znaka1) 10x 1 6 x 2 0 10x 18x23 10x21 x 26 10x23x29 10x26x32 10x28x35 10x32x40 10x36x45 10x42x52 10x46x56 16 x 52 x 60 16 x 56 x 65 16 x 62 x 72 16 x 72 x 82 20 x 82 x 92 20 x 9 2 x 1 0 2 20 x 102 x 115 20x112x125 Centriranje
Unutarnje centriranje
U nutarnje ili bono centriranje
6 6
7
Unutarnje ili bono centriranje
U nutarnje ili bono centriranje
Bono centriranje
Za alatne strojeve, unutarnje centriranje 4 klina D IN 5471, JU SM .C1.440 oznaka1) 11 x 1 5 x 3 13x 1 7 x 4 16x20x6 18 x 22 x 6 21 x 25 x 8 24x28x8 2 8 x 3 2 x 10 32 x 38 x 10 36 x 42 x 12 42 x 48 x 12 46 x 52 x 14 52 x 6 0 x 1 4 58x65x16 62x70x16 68 x 78 x 16 21 x 2 5 x 5 23 x 28 x 6 26x32x6 28x34x7 32x38x8 36x42x8 42 x 4 8 x 10 6 klinova DIN 5472, JU S M.C1.441 oznaka2) 4 6 x 5 2 x 12 52x60x14 58x65x14 62 x 70 x 16 68 x 78 x 16 72 x 82 x 16 78 x 90 x 16 82 x 9 5 x 16 88x100x16 92x105x20 98 x 110 x 20 105 x 120x20 115 x 130x20 130 x 145x24
') Oznaka = broj klinova x unutarnji prom jer dx x vanjski promjer d2. 2) Oznaka = unutarnji promjer dx x vanjski promjer d2 x irina klina b.
K linovi vratila su, kao i pera, optereeni na boni tlak. Zbog neizbjeivih izradnih odstupanja nose samo 75 do 90% klinova. Uzevi to u obzir, raunaju se kao utorni klinovi i pera, pa vrijedi:
118
F
Boni tlak
P ~ k - 2 /,/
(82)
p u N /m m 2 boni tla k klinova, o d n o sn o u to ra glavine, k fa k to r noenja 1 ,3 5 k o d u n u tarn jeg c en trira n ja, 1 ,1 5 k o d bonog cen triran ja, F, u N o b o d n a sila n a vratilu = T /rv gdje je T o k re tn i m om ent, koji se prenosi, a rl = d J 2 po lu m jer vratila, h u mm nosiva visina klina = 0 ,5 (d2 d,), lt u mm nosiva d u in a spoja, i broj k linova po obodu.
Tablica 42. Dosjedi za klinasta vratila i klinaste glavine prema DIN 5465, (JUS M .CI.410 i 415) b Dosjedi za vratilo i glavinu Glavina nekaljena Glavina kaljena d, Glavina kaljena i nekaljena H7 i e8
f 7
dz Glavina kaljena i nekaljena

H 11
glavina
za unutarnje i bono centriranje

1 1
D9
f9
F 10 d9
e 8
vratilo pomino u glavini unutarnje centriranje4) vratilo vrsto u glavini
. . .
h8 ^ k 7*) p6 s6 s S) u6) u6 h8 j7 k 7 n6
f7 1 i 1
g6 a II j6 k6 6 n6
! | | i ! i i
1 ; i
[ i
h6 j6 J 6 > k 66) m6 e8 f7 g6
vratilo3)
|
| j ! j !
vratilo pomino u glavini bono centriranje vratilo vrsto u glavini
a II
! ! i
u6
-
6 m6
k n6
3) Deblje tiskanim vrijednostima treba dati prednost. Za vee ili za manje zahtjeve na tonost biraju se ostale vrijednosti. 4) Pri unutarnjem centriranju pokazalo se korisnim odabirati irinu klina b u ovisnosti o toleranciji unutarnjeg promjera dx klinastog vratila. U tablici su pod unutarnje centriranje" u susjednim stupcima navedene tolerancije za irinu klina b koje pripadaju tolerancijama unutarnjeg promjera dx . Primjerice, pri toleranciji f 7 za unutarnji prom jer klinastog vratila dx treba za irinu klina b nekaljene glavine birati toleranciju h 8. 5) Za podruje od 1 do 6 mm. *) Za podruje od 6 do 18 mm.
Doputeni boni pritisci prema tablici 38, za pera. Proraun presjeka vratila na savijanje i torziju vidi u 4.3.2. i 4.3.3. 2.3.4. Spojevi sa zupastim vratilima Umjesto klinova mogu biti i zubi. Uobiajene profile zuba prikazuje slika 129, i to slika 129a trokutasti zupasti profil D IN 5481 (JUS M .C 1.511), s trokutastim zubima (tablica 43), a slika 129 b evolventni zupasti profil DIN 5480 (JUS M.C1.511) (tablica 44). Velik broj zubi moe prenijeti i velike udarne sile. Povoljna je i mogunost premjetanja glavina od zuba do zuba, npr. za podeavanje poluga. Ozubljenja se mogu ekonomino proizvoditi odvalnim glodanjem. Uobiajeno je centriranje na bokovima. K od evolventnih prfila
119
zuba mogue je i unutarnje i vanjsko centriranje. Kao primjer upotrebe slika 130 pokazuje pneum atsku lamelnu tarnu spojku kod koje unutarnje lamele a zahvataju u zupasto vratilo, a vanjske lamele b u zupastu glavinu s evolventnim profilom.
Tablica 43. Dimeznije (mm) trokutastog zupastog profila Trokutasti zupasti profil DIN 5481 (JU S M.C1.511) O znaka1) 7x8 8 x 10 10x 12 I 2 x 14 15x 17 17x20 21 x 24 26x30 30x34 30x40 40x44 45x50 5 0 x55 55x60 rf, 6,9 8,1 10,1 12 14,9 17,3 20.8 26,5 30,5 36 40 45 50 55 4 8,1 10,1 12 ; i4,2 17,2 20 23,9 30 34 39,9 44 50 , 54,9 ; 60 rfs 7.5 9 11 13 16 18,5 22 28 32 38 42 47,5 52,5 57,5 28 28 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 42 O znaka1) 60x65 65x70 70x75 75x80 80 x 8 5 85x90 90 x 9 5 9 5 x 100 100 x 105 105 x 110 110x115 115 x 120 120x 125 </, 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 * 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 5 61,5 67,5 72 76,5 82,5 87 91,5 97,5 102 106,5 112,5 117 121,5 41 45 48 51 55 58 61 65 68 71 75 78 81 F
60
55*
*) Primjer oznaavanja: Trokutasto ozubljenje 12x14 DIN 5481 (JUS M .C l.511)
Slika 129. Profili ozub ljen ja; a) tro k u ta s t p r o f il; b) evolventni profil
Slika 130. L am eln a spojka s pneum atskim u kapanjem (Strom ag G m bH , U n n a /W e stf.)
120 Proraun se vri kao kod klinastog spoja prema: tlaku na bokove p ^ tk ! h /, z
F
(83)
? u N /m m 2 tlak n a b o kove zubi, k fa k to r nosivosti * 2 kod tro k u ta sto g ozubljenja, % 1,35 kod evolventnog ozubljenja, Ft u N o b o d n a sila na vratilu = 7 7 r 5 odn. = Tjrn , gdje je T prenosivi ok retn i m om ent, a r 5 = f/5/2 odn. r0 =dn/2. Ii u mm nosiva visina zuba = 0 .5 (t/a i / i ) kod tro k u ta sto g profila, = 0 ,5 (r/3 d 2) kod evolventnog profila zuba, 1, u mm nosiva duljin a spoja, z broj zubi.
Tablica 44. Dimenzije (mm) evolventnih zubaca zupastog profila (navedene su samo one koje prvenstveno valja upotrijebiti) Spojevi zupastih vratila s evolventnim bokovima zuba DIN 5480, (JU S M.C1.511) ni = 0,8 mm 4 6 7 8 9 10 12 14 15 16 17 !8 20 22 25 28 30 32 z 6 7 8 10 n 13 16 17 18 20 21 23 26 30 34 36 38 wss 1,25 mm 4 17 18 20 22 25 28 30 32 35 37 38 40 42 45 47 48 50 = 12 13 14 16 18 21 22 24 26 28 29 30 32 34 36 37 38 35 37 38 40 42 45 47 48 50 55 60 65 70 75 80 m 2 mm z 16 17 18 18 20 21 22 22 24 26 28 31 34 36 38 w = 3 mm df 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 120 130 140 150 17 18 20 22 24 25 27 28 30 32 34 35 38 42 45 48 m = 5 mm di 85 90 95 100 105 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 240 250 260 280 z 16 16 18 18 20 21 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 46 48 50 54 m = 8 mm di 160 170 180 190 200 210 220 240 250 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 450 460 480 500 18 20 21 22 24 25 26 28 30 31 34 36 38 41 44 46 48 51 54 55 56 58 61
rfi = nazivni promjer u mm. 1 ta II iQ= z ni 2m
m = modul u mm d,= dx 0,2m
Primjer oznaavanja ozubljenja s d, = 120 mm i m = 3: Zupasta glavina 1 2 0 x 3 D IN 5480
Doputeni tlakovi na bokove prem a tablici 38. Proraun presjeka vratila na savijanje i torziju vidi u 4.3.2. i 4.3.3. 2.3.5. Spoj s poligonim profitnim vratilima Dok se kod klinastih i zupastih spojeva vratila prenosivost okretnog m om enta postie preko izboina na vratilu (klinovi, zubi), kod poligonih profila (si. 131) raste prenosivost kontinuirano. Profili se mogu iznutra i izvana izraivati u kvaliteti dosjeda 6 , tako da je osigurano tono centriranje. Budui da se na povrini ne nalaze nikakve izboine, jedva da moe doi do zareznih naprezanja. Tablica 45 sadri izmjere profila P3 za nalegli i vrsti dosjed, te izmjere profila P C 4 za klizni i vrsti dosjed, prem a podacim a tvornice
121
F ortunaWerke, Stuttgart. Slika 132 kao prim jer prikazuje lopatice duhaljke povezane poligonim profilima.
Slika 131. P oligoni profil: a) P 3 za nalegli i vrsti dosjed; b) P C 4 za klizni i vrsti dosjed
Tablica 45. Dimenzije (mm) i dosjedi za poligone profile (prema Fortuna-W erke, Stuttgart Bad C annstadt) Profil P 3 Dsr 13 14 16 18 20 22 25 28 32 36 e 0,45 0,44 0,5 0,56 0,63 0.7 . 0,8 0.9 1.12 1,25 . klizni provrt vratilo i 1 f 7, g 6, j 6 h 6, k 6 m 6, p 6, s 6 H 6, H 7 Dosjed prilegli H 6, H 7 vrsti H 6, H 7 Dv 13,9 14,88 17,0 19,12 21,26 23,4 26,6 29,8 34,24 38,5 12,1 13,12 15,0 16,88 18,74 20,6 23.4 26,2 29,76 33,5 DS f 40 45 50 55 65 72 80 90 100 e 1,4 1,6 1,8 2,0 2,45 2,8 3,4 4.0 4.5 Dv 42.8 48,2 53,6 59,0 69,9 77,6 86.8 98,0 109 37,2 41,8 46,4 51,0 60,1 66,4 73,2 82,0 91,0 Dsr 14,2 17 19 23 24 31 34 35 40 47 e 1,6 2 2 3 3 5 5 5 5 6 Dv 14 16 18 20 22 25 28 30 35 40 Profil PC 4 >u 11 13 15 17 18 21 24 25 30 35 Dsr 52 55 60 65 72 86 96 106 e 6 6 6 6 6 8 8 8
D V
45 50 55 60 70 80 90 100
2>u 40 43 48 53 60 70 80 90
Primjer oznaavanja profila P 3 odn. PC 4 sa Dsr= 5 0 m m i e= 1,8 mm: Vratilo ili glavina poligonog profila P 3 50 x 1,8 odn. PC 4 50 x 1,8.
Slika 132. P oligonim profilim a P 3 povezane lopatice duh aljk e
O kretnim m omentom tlae vratilo i glavina jedno na drugo: najvei povrinski tlak (84)
(k e 71 + 0,1 Dsr) /,
122
p u N /m m 2 F. u N
e u mm Dsr u m m /, u m m
najvei povrinski tlak o b o d n a sila n a vratilu = T /rjr gdje je T prijenosni to rzioni m om ent i rsr = D J 2 srednji prom jer vratila, koeficijent profila = 1 ,5 kod profila P 3 , 2 kod profila PC 4, ekscentrinost profila prem a tablici 45. srednji pro m jer profila prem a tablici 45, nosiva duljina profila.
Kao orijentacija za izbor doputenih povrinskih tlakova moe se uzeti pdop~0,8 o T za eline glavine, 0 ,8 oM za sivi lijev. Proraun presjeka vratila na savijanje i torziju vidi u 4.3.2. i 4.3.3.
2.3.6. Konini spojevi
Konusi sami od sebe centriraju glavine koje na njima sjede (slika 133). M ogu se spajati bez zranosti ako unutarnji i vanjski konus vrlo tono nalijeu jedan na drugoga. Prem a D IN 254 konus l : x D:k oznauje opadanje prom jera konusa na duini x za 1 mm (si. 134). Taj odnos daje kod krnjeg stoca (D d):l= 1:x. K ut a zove se kut konusa. Pod nagibom konusa razumijeva se nagib 1 :2x izvodnice konusa, a a/2 je kut nagiba konusa (stoca).
Konini zavreci vratila s konusom 1:10 za privravanje zupanika i spojki obuhvaeni su standardom D IN 749 i 750 za pom one strojeve D IN 73031, a za pumpe za podmazivanje sa D IN 746. Za drae alata upotrebljava se metriki konus 1:20 ili Morseov konus 1:19,002 do 1:20,047 (D IN 228, JUS K .D 0.011 i D IN 233) Ako pritegnemo spoj silom F p, na primjer pritezanjem vijanog spoja prem a slici 133, onda na dodirnim ploham a (plastu stoca) nastaje veza silom, s tlakom nalenih povrina p. S tom vezom pom ou sile moe se prenijeti
123
okretni moment. Segmentno pero prem a slici 133 slui jedino za osiguranje poloaja glavine u obodnom smjeru. to je manji nagib konusa, to je vei dodirni tlak na nalenim povrinama. Ako uzmemo u obzir otpor trenja na plastu konusa koji se suprotstavlja pritezanju spoja u njegovu uzdunom smjeru, onda je: F (8 5 ) tlak nalenih povrina p x --------------- e ------jt DF /F tan i 6 + ^ J
p u N /m m 2 Fp u N
D F u mm
lF u m m p a
tla k n alenih pov rin a k o n u sa, sila p re d n ap re za n ja pri osjetljivom p rite za n ju vijanog spoja p rem a jed n a d b i (47), stra n a 97, srednji pro m jer nalenih pov rin a = 0 ,5 (D + d), aksijalna duljina nalenih pov rin a (nosive povrine), k u t tren ja %6 k o d o b ra en ih nalenih povrina, tj. tan Q = /r a ;0 ,l,
,u t k , o n u sa, t a n *= k
2
D~ d.
21
S tlakom p na nalenim povrinam a spoj se moe raunati kao preani stezni spoj (vidi 1.6, izrazi (37) do (43), strane 78 do 80). Ako nam je poznat okretni moment koji treba prenijeti, moemo izraunati obodnu silu Ft= T / R F, sa R F= D F/2. Iz obodne sile slijedi potreban tlak nalenih povrina F S p ' 1 gdje je SHx 1,3 sigurnost steznog spoja, a v koeficijent prianjanja v k D { lf steznog spoja (tablica 28; strana 80). Iz jednadbe (85) moe se izraunati sila prednaprezanja Fp vijanog spoja. Samokonost nastaje kada je a ^ 2 g ili t a n p a se prem a tome kod poputanja vijanog spoja konini spoj ne bi sam od sebe rastavio i spoj bi ostao vrsto stegnut. Za rastavljanje trebala bi dakle jo jedna sila F L suprotna sili prednaprezanja Fp.
2.3.7. Spojevi sa steznim glavinama
Za razliku od steznih spojeva, kod stezne glavine se tlak p na povrinama nalijeganja ne postizava prijeklopom, nego stezanjem glavine na vratilo pritezanjem vijka. Slika 135 prikazuje stezne spojeve, od kojih je jedan s podijelje nom, a drugi s razrezanom glavinom. Ti su spojevi prikladni za kontinuirano uzduno i popreno podeavanje glavine. Budui da je veliina tlaka povrina nalijeganja dosta nesigurna, razrezani stezni spojevi upotrebljavaju se samo kod relativno malih i jednolinih okretnih momenata. Prema slici 135 je: F i tlak nalenih povrina kod dijeljene glavine px ^ (86)
d l p u N /m m 2 Fp u N i d u mm / u mm tlak nalenih povrina, sila p re d n ap re za n ja jed n o g vijka, broj vijaka, p ro m je r vratila, ste g n u ta duljina.
124
D odirni tlak kod razrezanih glavina (si. 135 b) moe se samo priblino izraunati, jer je elastinost glavine ovisna posebno o njezinom obliku (kruta izvedba nepovoljna je!). Korijen ureza moe se zamisliti kao zglob (si. 135c), a stezne eljusti kao jednokrake poluge.
S lika 135. Spoj sa steznom glavinom a) s dijeljenom g lavinom ; b) sa zarezanom glav in o m ; c) skica za p ro ra u n zarezane stezne glavine
Prema tome bit e tlak povrina nalijeganja razrezane glavine

p, F , i, d, l vidi legendu uz izraz (86), / ,, l2, u m m poluge p rem a slici 135c.
F i h 'T d l i2
(87)
S tlakom povrina nalijeganja mogu se spojevi proraunati kao navueni [vidi 1.6, jednadba (37) do (43), strana 78 do 80], ako stavimo D F=d. Zbog nesigurnosti prorauna preporuuje se sigurnost steznog spoja SH^1,8. D a bi se prilikom pritezanja vijka sprijeilo predsavijanje dijelova glavine prije dodira s vratilom, treba za vratilo i glavinu predvidjeti nalegli dosjed. Samo uz tu pretpostavku vrijede jednadbe (86) i (87). Uobiajeni materijali za glavinu su: elik, elini lijev, temper lijev, lijevano eljezo. Treba provjeriti naprezanje na savijanje u opasnom presjeku.
2.3.8. Spojevi steznim elementima
Prstenaste opruge (si. 136) kao stezni elementi za spajanje bez zranosti vratila i glavine pomou veze silom, imaju dva stoasta prstena, koji ulaze jedan u drugi, izraena od poboljanog specijalnog elika. Aksijalnim tlakom vijka prsteni
125
se radijalno ire, a povrinski tlak p koji time nastaje izaziva, kao kod steznog spoja (vidi 1.6.) otpor trenja prianjanja, koji prenosi okretni moment. Na taj se nain mogu sigurno protiv okretanja uvrstiti zupanici, zamanjaci, remenice, lananici, koione ploe, grebeni za pokretanje i upravljanje, glavine, spojke i si. (si. 137).
Slika 137. Spojevi p rsten astim steznim elem entim a a) s jed n im steznim vijkom ; b) sa vie vijaka Slika 136. P rsten aste op ru g e k a o stezni elem enti (Rincjspann KG, Bad H om burg)
Za pritezanje spoja moe se, ve prema izboru, predvidjeti jedan ili vie steznih vijaka (si. 137). Polje tolerancije provrta glavine treba birati H7 do D = 44 mm, preko toga H8, polje tolerancije vratila h6 do d = 3 8 m m , iznad toga h8. U nepritegnutom stanju izmeu provrta i prstena, te izmeu prstena i vratila, postoji zranost, ugradbena zranost. Uzduna stezna sila F 0 iri vanjski prsten, a suuje unutarnji i uklanja najprije ugradbenu zranost. Tek nakon poveanja uzdune sile na F0 + Fv stvara se povrinski tlak p, tj. Fp je efektivna zatezna sila.
Slika 138. R aspodjela tla k a n a elem ente sm jetene je d a n iza d rugoga
Ako jedan stezni element nije dovoljan, mogu se ugraditi vie elemenata jedan iza drugoga, tako da se uzduna sila prenosi na ostale elemente. Na osnovi zakona trenja, od elementa do elementa smanjuju se uzduna zatezna sila a time i povrinski tlak p (slika 138). Ne isplati se stoga ugraivanje vie od tri do etiri elementa !
126
U tablici 46 je, osim dimenzija steznih elemenata, navedeno jo i slijedee: potrebna uzduna sila F 0 za prevladavanje ugradbene zranosti, korisni dio zatezne sile F w za stvaranje pritiska od 1 N /m m 2 na dodirnim povrinama izmeu prvog unutarnjeg prstena i vratila, dio otpora Fh, tj. otpor trenja prvog steznog elementa u uzdunom smjeru uz dodirni tlak od 1 N /m m 2, koji e pri djelovanju uzdune pogonske sile sprijeiti klizanje u uzdunom smjeru, dio okretnog momenta Th, tj. okretni m om ent trenja prvog steznog elementa uz povrinski tlak od 1 N /m m 2, koji e pri djelovanju pogonskog okret nog m om enta sprijeiti klizanje u obodnom smjeru. D a bi se na prvom elementu dobio povrinski tlak p potrebna je za to pritezna sila vijka
F, u N F w u ----------- = m m N /m m 2 p u N /m m 2
F l = F 0 + F w p
(88)
u k u p n a sila pritezan ja svih steznih vijaka zajedno, neovisno o bro ju elem enata sm jetenih je d a n za drugim ,
ko risn i dio zatezne sile (tablica 46), poeljni, o d n o sn o p o tre b n i tla k p o v rin a nalijeganja u sp o ju n a p rv o m elem entu.
Prem a tome e za spoj biti: prenosivi okretnimoment T = k - T h -p Fa= k- Fh - p (89) (90)
aksijalna silakoja se moe prenijeti

T u Nm Fa u N k
najvei o k re tn i m o m en t sp o ja koji se m oe prenijeti, najvea aksijalna sila spoja k o ju m oem o prenijeti, fa k to r sm anjenja p rem a b ro ju jed n o g iza dru g o g ug ra e nih elem enata. Z a n = l je k = 1, za n = 2 je fe = 1,55, za n = 3 je fc = 1.86, za n = 4 je k = 2 (n = b roj elem enata spoja), dio o k re tn o g m o m e n ta (tab lica 46),
Nm T. u r = m mm2 N /m m 2 Fh u r = mm2 N /m m 2
dio o tp o ra (tablica 46).
S tlakom povrina nalijeganja p u spoju treba postupati kao s navuenim spojem (vidi 1.6, jednadbe (41) do (43), strana 80), tj. treba raunski ispitati da li su norm alna naprezanja u glavini (vanjski dio) i u vratilu (unutarnji dio) ostala ispod granice elastinosti materijala. Moemo se, meutim, pribliiti na 0,8 granice teenja. I za vanjski dio preporuuje se raunanje s tlakom povrina nalijeganja p unutarnjeg dijela, prem da je na vanjskom dijelu taj tlak neto manji. Proizvoai tvrde da se izraunati okretni moment T sigurno prenosi i kod,promjenljivog optereenja. Potrebno je meutim ipak predvidjeti stanovitu sigurnost, tj. najvei pogonski okretni moment povisiti za 10 %.
n i
Tablica 46. Tehniki podaci o prstenastim steznim elementima (prema Ringspann KG, Bad Homburg) dxD mm 6x9 7 x 10 8x11 9x12 10x 13 12x15 13 x 16 14x 18 15 x 19 16x20 17x21 18x22 19x24 20x25 22x26 24 x 2 8 25x30 28x32 30 x 3 5 32x36 35x40 36x42 38x44 40x45 42x48 45x52 48x55 50 x 5 7 55x62 56x64 60x68 63x71 65x73 70x79 71x80 75x84 80x91 85x96 9 0 x 101 95 x 106 100 x 114 U 0 x 124 120 x 134 130x148 140x 158 150x168 160x178 170x191 180 x 201 190x211 200 x 224 210x234 220 x 244 230 x 257 240 x 267 250 x 280 260 x 290 270 x 300 280x 313 290 x 323 300 x 333 L mm 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 6,3 7 7 7 8 8 10 10 10 ' 10 12 12 12 12 14 14 14 17 17 17 17 21 21 2f 28 28 28 28 33 33 33 38 38 38 43 43 48 48 48 53 53 53 Fo kN Fh mm2 7,2 8,4 9,6 12,7 14,0 16,7 18,1 28*) 30,0 31,9 34,0 36,0 37,9 40,0 44,0 48,0 50,0 56,0 60,0 64,0 79,0 82,0 86,0 99,5 104 146 156 162 178 220 235 248 256 320 326 344 450 480 510 540 700 770 840 1240 1340 1430 1525 1920 2040 2140 2620 2750 2880 3420 3580 4150 4350 4500 5200 5350 5550 Th m mm2 0,022 0,029 0,038 0,057 0,070 0,10 0,12 0,20 0,22 0,25 0,29 0,32 0,36 0,40 0,48 0,58 0,62 0,78 0,90 KO 1,4 1,5 1,6 2,0 2,2 3,3 3.7 4,0 4,9 6,1 7,0 7,8 8,3 11,2 11,6 12,9 18,1 20,4 22,9 25,5 35,2 42,5 50,5 80,5 93,5 107 122 163 183 204 262 289 317 394 430 520 565 610 725 775 830
mm 3,7 3,7 3,7 3,7 3,7 3,7 3,7 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 5,3 6 6 6 6,6 6,6 8,6 8,6 8,6 8,6 10,4 10,4 10,4 10,4 12,2 12,2 12,2 15 15 15 15 18,7 18,7 18,7 25,3 25,3 25,3 25,3 30 30 30 34,8 34,8 34,8 39,5 39,5 44 44 44 49 49 49
mm 2 32,4 37,8 43,0 57,0 63,0 75,0 81,5 126 135 144 153 162 171 180 198 216 225 252 270 288 356 366 387 450 470 660 700 730 800 990 1 060 1 110 1 150 1 450 1 470 1 550 2 030 2 160 2 290 2 420 3 170 3 490 3 800 5 580 6 000 6 430 6 860 8 650 9 160 9 660 11 800 12 390 12 980 15400 16 100 18 700 19 500 20 300 23 300 24 100 24 900
7,6 6,95 6,95 6,45 11,2 10,7 10,1 9,5 9,1 12,6 12,0 9,0 8,3 9,9 7,4 8,5 7,8 10,1 11,6 11,0 13,8 15,6 28,2 24,6 23,5 21,8 29,4 27,4 26,3 25,4 31.0 31,0 34,6 48,0 45,6 43,4 41,2 60,7 66,0 60,2 96,2 89,0 84,5 78,5 117,5 111,2 105,0 134,0 127,0 122,0 165,0 157,5 190,0 182.0 177.0 206.0 222.0 214.0
128
Treba li, obrnuto, spoj dimenzionirati iz zadanog pogonskog okretnog m om enta, tada se potrebni tlak povrina nalijeganja p rauna pom ou jednadbe (89), a iz tlaka p rauna se potrebna zatezna sila vijka F, . Ako se predvidi vie od jednog vijka, treba F, odgovarajue podijeliti, tj. kod i vijaka za svaki je vijak: sila prednaprezanja Fp = F 1/i (91)
Za to potrebni pritezni m om ent dobiva se iz izraza (48), str. 97. Zatezne vijke trebalo bi uvijek pritezati momentnim kljuem. Zvjezdasto-prstenaste ploe (slika 139) su ploe blago stoasta oblika, od zakaljena elika za opruge, s kojim a se, slino kao kod prstenastih opruga, omoguuje spoj bez zranosti za trajni prijenos okretnog momenta. Zvjezdaste
Tablica 47. Tehniki podaci za zvjezdaste ploe (prem a Ringspam KG, Bad H omburg) d mm 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 20 22 24 25 27 D mm 14 s mm 0,5 TpR Ncm 4,5 14 24 28 43 61 0,65 96 126 162 201 244 290 340 0,9 475 560 650 830 930 1150 1270 Fx N 60 140 190 190 250 310 430 510 590 670 750 830 910 1190 1320 1440 1660 1700 1920 2040 d mm 28 30 32 35 38 40 42 45 48 50 55 60 65 70 75 80 85 90 100 D mm 52 s mm 1,15 Fx N 2620 2940 3220 3620 3700 4000 4300 4700 4850 5200 6400 6600 7400 7900 8600 9200 9900 10600 12000
Ncm 1830 220 2570 3140 3500 4000 4500 5300 5800 6450 ! 8800 9800 | 12 000 13 800 16 300 18 500 21 000 23 800 30 000
18
62
22
67 80 90 100 100 120
37
42
129
su ploe izmjenino s vanjskog i unutarnjeg ruba radijalno urezane, pa su zbog toga naroito elastine. U tablici 47 dane su njihove dimenzije, okretni moment Tpr, koji moe prenijeti svaka ploa, te uzduna stezna sila F { za svaku plou. Ako je F, manji od vrijednosti u tablici, onda pada TpR u istoj mjeri. Slika 140 pokazuje primjer spoja sa zvjezdastim ploama. Ploe imaju prijeklop prem a provrtu glavine i u provrt se ugrauju s prednaprezanjem. Izmeu ploa i vratila ostaje zranost, koja kod zatezanja vijka postepeno nestaje i prelazi u radijalno stezanje. To radijalno stezanje stvara tlak povrina nalijeganja, tako da se okretni m om ent moe prenijeti pom ou veze silom. Polje tolerancije provrta m ora biti H7, H8, H9, F7, F8 ili G7, a vratila h6 do h9, k6 do k8, f6 do f8, n6, n7, m6, m7, j6, j7, g6 ili e6. Kao materijal za vratila treba predvidi ti St 60 (. 0645) ili St 70 (. 0745). Sigurnost prianjanja
Tpr u N cm a T u N cm
SH= a TP R JT} 1,3
(92)
prenosivi o k re tn i m o m en t po jed n o j zvjezdastoj ploi, p re m a tablici 47, broj zvjezdastih ploa g 10, o k re tn i m o m en t koji tre b a p renijeti p ri u d a rim a koji odg o v araju vrnom m om entu.
Broj vijaka
a F, u N Fp u N
i= a-FJFP
(93)
b roj zvjezdastih ploa, uzd u n a zatezn a sila jed n e ploe, p rem a tablici 47, sila p re d n ap re za n ja jed n o g v ijka po p o treb i prem a jed n a d b i (47) s tra n a 97. A ko se pritee m om entnim kljuem , m oe se staviti n pr ^ 0,8 a r koji o d g o v a ra m aterijalu vijka.
2.3.9. Spoj eonim ozubljenjem
Za uzdune spojeve koji prenose okretne m omente upotrebljava se i eono ozubljenje, poznato pod imenom Hirth-ozubljenje, po tvornici koja ga proizvodi. To je robustno i izdrljivo ozubljenje za prijenos promjenljivih i udar nih optereenja. Dijelovi u spoju su s eone strane radijalno ozubljeni trokutas tim zubima, koji ulaze jedan u drugi. Na taj nain zubi centriraju spojene dijelove jedan prem a drugome. Slika 141a prikazuje stonik povezan eonim
Slika 141. eono ozubljenje: a) sto n ik spojen s vratilo m ; b) oblik zuba n a vanjskom o b o d u
9 Elementi strojeva
130
ozubljenjem s vratilom i pritegnut vijkom. I koljenasta vratila nekad se sastav ljaju od vie eono ozubljenih dijelova. Postoje i eono ozubljene ukljune spojke. Oblik zubi prikazuje slika 141 b, a dimenzije tablica 48. Uzduna zatezna sila Fy (najee vijana zatezna sila) stlai bokove zubi obaju dijelova jedne na druge i optereuje presjek podnoja zuba na tlak. O kretni moment T djeluje sa srednjom obodnom silom F t , koja povisuje boni tlak u smjeru okreta nja i optereuje presjek korijena zuba na savijanje (si. 142). Tlak i savijanje daju zajedno , . . , F, M rezultirajuce naprezanje: aiez = u, + cr f = (94)
<r[ez u N /m m 2 ekvivalentno naprezanje u presjeku k o rije n a zuba, F, u N u zduna zatezna sila, A u mm2 presjek k o rije n a svih zubi s k - ( )2 D 2) r ( D v Du) z gdje je z broj zubi, M u Nmm m o m en t savijanja zubi T F t -h/2 s o b o d n o m silom F t = - T
71
Rs t
je
najvei o k re tn i m o m e n t koji se javlja, i?sr= 0 ,2 5 (Dv+ Du) je srednji polum jer ozubljenja, a h = H - ( S + 2r) je visina zuba, W u mm3 m o m en t o tp o ra savijanja svih zubi ^ 0 ,0 8 3 5 z (>, D) 712 r
Tablica 48. Dimenzije eonog ozubljenja (prema Albert Hirth AG Stuttgart-Zuffenhausen) D mm do od 10 11 16 20 22 32 20 32 48 z r mm 0,3 0,6 0,9 0,3 0.6 0,9 0.3 0,6 0,9 S mm 0,4 0,6 0,9 0,4 0,6 0,9 0,4 0.6 0,9 H D mm do od 25 43 64 50 64 96 50 86 128 z 5 mm 0,4 0,6 0,9 0,4 0,6 0,9 0,4 0,6 0,9 H
m 0,3 0,6 0,9 0,3 0,6 0,9 0,3 0,6 0,9
109
12
0,2260 Dv
12 44
224
48
0,0566 Dv
6 27'
219
24
0,1132 Dv
12 44'
245
72
0,0378 Dv
4 19'
117
36
0,075 Dv
8" 35'
449
96
0,0283 Dv
3 14'
2.4. Veze zaticim a i svornjacim a
131
Budui da zbog izradnih odstupanja svi zubi ne nose, dakle pojedini su zubi vie optereeni nego to je iznosio proraun, doputena naprezanja uzimaju se odgovarajue nie. K ao priblinu vrijednost moe se uzeti < T rezdop 0 ,3 < x T kod jednosm jernog okretnog momenta, a * 0 ,2 oT kod okretnih momenata promjenljiva smjera, gdje je crT m anja vrijednost granice teenja materijala dijelova u spoju. Uobiajeni materijali su . L. CrNi- i CrMo-elici. O bodna sila Ft nastoji odvojiti zube spojenih dijelova. Da bi se to sprijeilo, m ora uzduna sila pritezanja biti F l> F t tan ()S/2 q ) ~ 0,4 Ft. Pri tome je q kut trenja * 8.
2.4. Veze sa zaticima i svornjacima

2.4.1. Zatici Zatici slue za spajanje, uvrenje, potezanje, dranje, centriranje, fiksira nje, osiguranje, zatvaranje i si. strojnih dijelova. Po obliku u osnovi razlikujemo cilindrine zatike (si. 143), konine zatike (si. 144) i zasjene zatike (si. 145). Zabijanjem u provrte strojnih dijelova zatici dobivaju odreeno prednaprezanje. Zasjeni zatici imaju tri upreana zasjeka, ija ispupenja pri zabijanju velikim tlakom nalegnu na stijene provrta i elastino ih proiruju (si. 146). Naponski zatici u obliku ahure (si. 143 e) i spiralni naponski zatici (si. 1430 od okruglo savijena, odn. spiralno nam otana lima od pernog elika Ck 67 JUS . 1735 (<tm~ 1400 N /m m 2), prilijeu elastino na stijene pro dh8 dh11 d m 6 d vrta (vidi 2.1.9, str. 101). |=t= d) a) m b) I
ffl
7
258 7977
7978
6325
7343 7344
7979 7979 Slika 143. C ilindrini zatici (donje b ro jk e oznauju brojeve D IN -a, a bro jk e sa stra n e brojeve JU S-a) a) cilin d rian zatik m 6 ; b) cilindrian zatik h 8 ; c ) c ilindrian zatik h 11; d) zakaljen cilindrian z atik m ; e) naponski zatik ; f ) spiralni n ap o n sk i zatik
Slika 144. K onini zatici s k o n u so m 1:50 (brojke oznauju brojeve D IN -a)
Cilindrini zatici m6 upotrebljavaju se preteno kao dosjedni zatici za osiguranje poloaja dvaju sastavljenih dijelova (si. 147 a). U jedan od dijelova treba ih ugraditi vrstim dosjedom, a u drugi kliznim, da bi se omoguilo odvajanje. Cilindrini zatici h8 slue kao zatici za spajanje ili uvrenje
132
(sl. 147b). U provrt dijelova koji se sastavljaju utisnu se, uz prekomjeru. Zatici m6 i h8 zahtijevaju provrte razvrtane na mjeru. Cilindrini zatici h l l mogu se upotrijebiti kao zakovini zatici (vidi i 1.5.4.) ili kao zglobni zatici s kliznim dosjedom, npr. D l l/h l 1. Naponski zatici slue za prihvaanje poprenih sila (sl. 112b) i kao zatici za osiguranje ili dosjedni zatici (sl. 147c). Zbog svoje prilagodljivosti potrebni su samo bueni provrti.
(ti
mi im im im mo
r n
se s? m s ss
ft
sto
su
1 1 1
sn
S2<t
mg
sso
Slika 145. Z asjeni zatici (brojke ozn au ju brojeve D IN -a ; zatici S 6 d o S 80 su kom ercijalne izvedbe Kerb-Konus-G mbH, S chnaittenbach) D IN 1471 (JU S M .C2.205) k onian zasjeni zatik, D IN 1472 dosjedni zasjeni zatik, D IN 1473 (JU S M.C2.201 do 203) cilindrian zasjeni zatik, D IN 1474 utini zasjeni zatik, D IN 1470 (JU S M.C2.201 d o 203) cilindrian zasjeni zatik S6 d osjedan zasjeni z atik s vratom S7 utini zasjeni zatik s vratom a.) D IN 1475 zasjeni zatik, S9 k o n ia n zasjeni zatik s vratom , S 10 zasjeni zatik s dva vrata, S 11 d v o stru k zasjeni zatik, S 12 d v o stru k zasjeni zatik, S24 d o sjed an zasjeni zatik, D IN 1469 d osjedan zasjeni zatik s vratom , Slika 146. P resjek z asje n o g z a tik a : a) prije SSO zasjean zatik zab ijan ja; b ) n a k o n zabijanja
Konini zatici fiksiraju dijelove koje treba spojiti izvanredno dobro. Budui da se rupe m oraju razvrtati taj je nain spajanja skup, pa se stoga po mogu nosti izbjegava. Konini zatici nisu potpuno sigurni protiv vibracija i kod pro mjenljivog optereenja preporuuje se osiguranje. M eutim, nasuprot cilindri nim zaticima imaju tu prednost da se mogu neogranieno spajati i razdvajati. Slika 147 d pokazuje uvrenje stonika. Konini zatici s navojem prikladni su za slijepe uvrte iz kojih se mogu izvui pom ou matice za izvlaenje. Zasjeni zatici uteuju skupo razvrtavanje provrta za cilindrine zatike. Za elastina ispupenja zareza dovoljni su bueni provrti. Ispupenja zareza omoguuju zabijanje i vaenje zatika oko 25 puta i osiguravaju dosjed protiv vibracija. Meutim, zarezi izazivaju vrna naprezanja (zarezna djelovanja), zbog kojih zarezni zatici nisu toliko izdrljivi kao glatki. Zarezni zatici s vratom slue za uvrenje opruga, za navlaenje uskonika ili sigurnosnih ploa ili za izvlaenje iz slijepih rupa. Pri zabijanju svaki se zatik uvodi u provrt onim
133
krajem na kojem zarezi izlaze (si. 145). Zarezni avli D IN 1476 i 1477 slue za uvrenje natpisa, limova, arnira, obujmica, i si, na metalne dijelove. Primjeri su na si. 148.
Slika 147. U p o tre b a cilindrinih i k o n in ih zatika u) cilindrian zatik m 6 k a o dosjedan z atik ; b) c ilindrian z atik h 8 k a o vezni zatik; c) n ap o n sk i zatik k a o z atik za osiguranje; d) k o n ia n zatik k a o z atik za uvrenje i vezivanje
n) cilindrian zasjeni zatik D IN 1470 k a o o k ru g a o klin; b ) zasjean zatik s jednim zasjekom u sredini D IN 1475 za uvrenje vijka; c) dv o stru k i zasjeni zatici S 12 k a o osovinice za k o ta e ; d) dosjedni zasjeni zatici s v ra to m S 6 k a o drai za o p ru g e ; e) zasjean zatik s jed n im zasjekom u sredini i d v a v ra ta S 10 k a o zglobni zatik u l a n c u : / ) uputen zasjeni avao D IN 1477 k a o privrsni z atik ; g) p o lu o k ru g ao zasjeni avao D IN 1476 kao uvrsni zatik za n a tp is (plou s natpisom )
134
Zatik treba da bude izraen od tvreg m aterijala nego to su dijelovi u koje se zabija, da se pri zabijanju ne deformira i pri izbijanju ne sabije. Razlikom u tvrdoi izbjegava se i zaribavanje u provrtu. Uobiajeni materijali s u : D IN St 50 K, 9 S 20 K, St 60,6.8., C 35,45 S 20 K, Ms 60 Pb, AlCuM gPbF 38. Standardne promjere d i duljine / zatika vidi u tablici 49.
Tablica 49. Standardni promjeri d i duljine / zatika i svomjaka u mm d 0,8 1 1,2 1,5 2 2,5 3 4 5 6 8 10 12 14 16 18 20 22 25 28 30 32 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 90 100 2 3 4 5 6 8 9 10 12 14 16 18 20 22 25 28 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 l 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 310 320
2.4.2. Svornjaci Svornjacima se dobivaju zglobni spojevi s kliznim dosjedom u strojnim dijelovima. Standardne svornjake sa glavom i bez nje sa rupam a za rascjepke i bez njih, prikazuje slika 149, a primjere za spojeve sa svornjacima slika 150. Klizni dosjed iziskuje osiguranje protiv ispadanja. U tu svrhu upotrebljavaju se prvenstveno rascjepke D IN 94, (JUS M.B2.300 i 301), uskonici D IN 471 (JUS M.C2.401) sigurnosne ploice D IN 6799 i elastini prsteni D IN 7993 i 5417. Za rascjepke treba u svornjaku izbuiti poprene provrte, a za uskonike i sigurnosne ploice utokariti utore.
MS
1*33
1*3*,1*35
1*36
1*38
1*39
Slika 149. S ta n d ard n i svornjaci (brojke o d o z d o su brojevi D IN -a, a b ro jk e po stra n i su brojevi JU S-a) a) bez glave; b ) bez glave s ru p a m a za rascjep k e; c) s m alom glavom ; ti) s velikom glavom i ru p o m za rascjepku; e) s navojem ; f) uputeni svornjak s nosom
Svornjaci bez glave s obzirom na cijenu imaju prednost. Svornjaci s glavom upotrebljavaju se ako to trai m ontaa (pristupanost). Svornjaci koji ne smiju nigdje izvirivati, na primjer svornjaci na klipovima, dobivaju s obiju strana uskonike D IN 472 (slika 151). U tablici 50 dane su dimenzije uskonika. Svornjaci se najee izrauju u podruju tolerancije hl 1, provrti ve prema doputenoj zranosti D9, D l l , C l 1, B12 ili A li. Standardne promjere d i duljine / vidi u tablici 49.
Tablica 50. Dimenzije (mm) uskonika
D IN
471 (JUS M.C2.401) i 472 (JUS M.C2.400) (nepotpuni izvadak)
135
136
omm
JUS M.CZ.iOl
Slika 150. Spojevi sa sv ornjakom a) S vornjak D IN 1433 (JU S M .C3.040) s ra scje p k am a ; b) svornjak D IN 1433 (JU S M .C3.040) sa sigurnosnim ploicam a; c) svo rn jak D IN 1433 (JU S M.C3.040) s u sk o n icim a; d) svo rn jak D IN 1433 (JU S M .C 3.040) s elastinim p rsten im a od okrugle ili etvrtaste ice; e) svornjak s glavom D IN 1436 (JU S M .C3.021) sa ra sc je p k o m ;j) uputen svo rn jak D IN 1439 (JU S M .C3.030) s u sk o n ik o m ; g) svornjak s vijanim n a stav k o m n a zavretku D IN 1438 (JU S M .C3.060) i e sto ro stra n o m m aticom
o
D IN
472
Slika 151. S uskonicim a D IN 472 (JU S M .C2.400) osiguran svo rn jak klipa
2.4.3. vrstoa U proraunu vrstoe zatinog spoja nailazimo na tekoe, budui da i zatici, a i dijelovi u spoju, dobivaju prednaprezanje pri zabijanju s prekomjerom. Prednaprezanje nije mogue raunski obuhvatiti, jer je osim o toleran cijama izrade, ovisno i o obliku dijelova u spoju. Zbog toga prednaprezanje ne uzimamo u obzir i usporeujemo ostala naprezanja s doputenim iskustvenim naprezanjima. 1. Zglobni zatici ili svornjaci (si. 152). Pogonska sila F optereuje nalene povrine na povrinski tlak, a opasni presjek A zatika na dijelu kliznog dosjeda na savijanje i odrez.
137 Tlakovi /V
2 a d
(95) (96) (97) (98)
F Pu = b ^d naprezanje na savijanje naprezanje na odrez

<7f = -
0,5 F 0,5 a 0,1 d 3
F '2A
svornjak
p u N /m m 2 povrinski tla k na zatiku i dijelovim a u spoju, a, u N /m m 2 naprezanje na savijanje u presjeku zatika ili svorn jak a , r A u N /m m 2 n a p rez an je na odrez u p resjeku z atik a ili sv o r n jaka, F u N po g o n sk a sila, cI u m m pro m jer z atik a ili svornjaka, A u mm2 presjek z atik a ili svornjaka, a, b u m m irina dijelova u spoju.
2. Strojni zatici optereeni na savijanje (si. 153). Kako sila F ne djeluje u sredini povrine nalijeganja zatika, povrinski tlak u provrtu preuzima dio savojnog naprezanja. Opasni presjek A optereen je na savijanje. Tlak naprezanje na savijanje (99)
( 100)
P~~j I 1 + 6 d- s \ s F l a ,= 0,1 d3
p u N /m m 2 povrinski tlak z atik a i dijela u spoju, crf u N /m m 2 savojno naprezanje u o p asn o m presjeku A zatika, F u N p o g o n sk a sila, L. I u m m krak sile F, s u mm duljin a nalijeganja zatika, d u mm pro m jer zatika
aj
b)
c)
Slika 153. S tojni zatik optereen na savijanje a) z atik s ovjeenom vlanom o p ru g o m ; na strojni d io ; c) nap rezan je z atik a na savijanje
b) povrinski tla k
138
3. Popreni zatici optereeni okretnim momentom (si. 154). Zbog obodne sile F t stijene provrta u vratilu i glavini optereene su na povrinski tlak, a zatik na odrez.
Slika 154. P o p re n i z atik optereen o k re tn im m o m e n to m : a) povrinski tlak na Vratilo i g lavinu; b) o drez z atik a
Tlakovi Pu = ^ ~ 1i Du d odrezno naprezanje
(101)
F
Pv = m (Dv- D u)d
(102) (103)
Ta= - ~
p u N /m m 2 povrinski tla k z atik a i dijelova u spoju, t 4 u N /m m 2 o d rezn o n ap rezan je u p resjeku zatika, Ft u N o b o d n a sila n a vratilu = T / R u , gdje je T o k re tn i m om ent, a R a = D J 2 polum jer vratila, Dy u m m vanjski p ro m je r glavine, Du u m m u n u ta rn ji p ro m je r glavine = p ro m je r vratila, d u mm p ro m je r zatika, p o v rin a p resjeka zatika.
Ako na zatik dodatno djeluje i uzduna sila, treba je s obodnom silom sastaviti geometrijski u rezultirajuu silu.
Slika 155, U zduni z atik (ok ru g ao klin) op tereen o k re tn im m om entom a) povrinski tla k n a v ratilo i g lavinu; b ) o drez zatika
139
4. Uzduni zatici optereeni okretnim momentom (si. 155). Zabijeni zatik vri funkciju uzdunog klina. Zbog svog oblika naziva se i okrugao klin. Vratilo i glavina optereeni su na povrinski tlak, a zatik na odrez. m k naprezanje na odrez "*oj s n Ft x3= ~t d l <104) (105)
p u N /m m 2 povrinski tlak glavine i v ratila, t a u N /m m 2 nap rezan je n a o drez u u z dunom presjek u zatika, F, u N o b o d n a sila n a vratilu = T / R , gdje je T o k re tn i m om ent, a R po lu m jer vratila, d u mm p ro m je r zatika, / u mm nosiva duljina zatika.
Tablica 51. Doputena naprezanja (N /m m 2) za spojeve sa zatikom i svomjakom (iskustveni podaci!) Optereenje jednosm jerno promjenljivo Strojni dio od St 37 St 50 GS . 036 l|C . 0545 L.
mimo N apre zanje St 37 St 50 . 0361 .0545 stezni glatkih zatika sa zareznim zatikom klizni glatkih svomjaka P 98 69 30 Napre zanje 104 73 30
izmjenino promjenljivo
GS Cl 83 58 30
GG SL 68 48 40
GG SL. 52 34 32
St 37 St 50 C.0361 C.0545 36 50 35 12
GS Cl . 31 21 12
GG SL. 26 17 16
7 2
52 24
100 70 24
62 42 24
26
12
.
stezni glatkih zatika
400 83 54 70 45 100 54
500 105 72 87 60 125 72
600 128 87 105 72 155 87
Zatik ili svornjak od elika vrstoe <rM u N /m m 2 800 500 600 400 800 400 500 150 102 125 85 180 102 56 40 48 34 66 40 80 52 68 44 96 52 96 64 80 52 1)4 64 112 74 92 60 134 74 28 20 1 24 17 33 20 40 26 34 22 48 26
600 48 32 40 26 57 32
800 56 37 46 30 67 37
T,
sa zareznim zatikom
T,
klizni glatkih svomjaka
Of
140
3.
OPRUGE
3.1. Osnove
3.1.1. Karakteristike, rad opruge, vibracije opruge.
Opruge slue npr. za pogon bubnjeva za nam atanje, za vraanje ventilnih opruga ili upravljakog poluja, priguenja udara, za ogranienje sile, za mjerenje sile u vagama i si. Po obliku razlikujemo lisnate opruge, zavojne, tanjuraste, ravne torzione opruge itd., a prem a deformaciji vlane, tlane, savojne i torzione
a) p rogresivna gum ene o p ru g e; b) ravna cilindrine zavojne o p ru g e; c) degresivna tan ju raste opruge
Svojstva opruga ocjenjujemo prema njihovoj karakteristici. Karakteristika prikazuje ovisnost puta / o sili F opruge. K arakteristike prikazane na slici 156 su: progresivna (rastua zakrivljena), ravna i degresivna (opadajue zakrivljena). Opruge koje rade bez trenja (izuzete su gumene opruge) imaju ravnu karakte ristiku. Sila potrebna za napinjanje (deformaciju) opruge za 1 mm iliokretni moment za napinjanje (krunu deformaciju) za 1 rad oznauje se kao specifina sila, krutost, specifini progib ili kod ravne karakteristike kao konstanta opruge: specifina sila vlanih, tlanih i savojnih opruga specifina sila torzionih opruga
c u N /m m , N /m m /ra d F u N / u mm T u Nmm a u ra d
c F /f
(106) (107)
c = T /a
specifina sila opruge, sila opruge, optereenje opruge, pro g ib op ru g e uz silu F, o k re tn i m om ent, k u t uvijanja p o d o k re tn im m o m e n to m T.
3.1. Osnove
141
Opruge sa zakrivljenom karakteristikom imaju promjenljivu specifinu silu. Pri napinjanju opruge obavlja se radnja koju opruga prigodom otputanja opet vraa, ne uzimajui pri tom u obzir gubitke zbog unutranjih ili vanjskih otpora. Budui da je rad jednak produktu sile i puta, okom ito rafirana povrina na slici 156 oznauje nam rad opruge. Kod ravne karakteristike je: rad kod vlanih, tlanih i savojnih opruga rad torzionih opruga
W u Nmm F, J , -T;
W = f T W =2
o l
(108a) (108b)
rad opruge, vidi legendu uz jed n a d b e (106) i (107).
Ako masu gibljivo spojenu s oprugom izloimo trenutanom djelovanju sile, ona e poeti vibrirati vlastitim priguenim titrajim a (si. 157). esto se od vibracionog sustava trai odreena vlastita frekvencija, kao npr. kod vibracionih sita, njihajuih transportera, vibracionih stolova, vibratora, vagonskih opruga, opruga m otornih vozila i slino.
vrijeme -
i+
m
a
i
m
f i _ ---------------------- -----------
m 0) - tj
1 '
vrijeme
Slika 157. T itrajn i sustavi o p ru g a : a) s tlan o m o p ru g o m ; b) sa savojnom o p ru g o m ; c) s torzionom o prugom
Vlastita frekvencija vlanih, tlanih i savojnih opruga vlastita frekvencija torzionih opruga
v u l/s = Hz c u N /m , N m /ra d m u kg J u kg m 2
v= 2n 1m 1 v= 2n Ij
(109a) (109b)
vlastita frekvencija titra jn o g sustava. specifina sila opruge, m asa tijela izloena titran ju , m o m e n t tro m o sti m ase tijela izloena ro tac io n o m titra n ju prem a osi vrtnje.
3. Opruge
3.1.2. M aterijali, naprezanje, vrstoa
Uobiajeni materijali za opruge su: kaljivi ugljini elici, krom elici, silicijski elici, silicijmangan elici, kromvanadij elici i nerajui elici. K tome dolaze obojeni metali: mjed, fosforna bronca, silicijska bronca, novo srebro, nikelin i drugi.
Tablica 52. Kvaliteta i primjeri upotrebe toplo oblikovanih elika za opruge prema DIN 17221, (JUS C.B0.551) [elici 38 Si 6, 46 Si 7 i 51 Si 7, (C. 2130, . 2131 i C. 2132) za kaljenje u vodi, a ostali za kaljenje u ulju] Stanje obrade1) H+ A Primjeri upotrebe
ffM
G Vrst elika U J tvr doa H B 30 240 217
N /m m 2 1050
N /m m 2 1200
5 % 6 Elastini prsteni i ploe za osiguranje vijaka, tanjuraste opruge, opruge za kultivatore Stoaste opruge, lisnate opruge za vozila na tranicama, tanjuraste opruge Lisnate opruge za vozila na tranicama, naroito one koje su strojno zakaljene Lisnate opruge za vozila do 7 mm debele. zavojne opruge, listovi lisnatih opruga, tanjuraste opruge Lisnate opruge za vozila vie od 7 mm debele, zavojne opruge, tanjuraste op ruge Lisnate opruge za vozila vie od 7 mm debele, zavojne opruge, tanjuraste opruge. prstenaste opruge Lisnate opruge, zavojne opruge, ravne torzione opruge 25 mm promjera Zavojne opruge, prvenstveno optereene udarno, ravne torzione opruge ^ 4 0 mm prom jera, ventilske opruge Posebno visoko optereene opruge za vozila, zavojne opruge, elastini prsteni. tanjuraste opruge, ravne torzione opruge 40 mm promjera Posebno visoko optereene zavojne opruge i ravne torzione opruge najveih promjera
D IN 38 Si 6 JUS . 2130
T u a c E ? o & 8 _o a e
DIN 46 Si 7 JUS C. 2131 DIN 51 Si 7 JUS C. 2132 D IN 55 Si 7 JU S . 2133
255
230
1100
1300
270
230
1100
1300
290
235
1100
1300
D IN 65 Si 7 JU S C . 2331 C . 2332 DIN 60 Si Mn 5 JU S C. 2330
310
240
1100
1300
310
240
1050
1350
6
6
* N < D a c M o 3 u u >o c 75 *
D IN 66 Si 7 JUS C. 2134 D IN 67 SiCr 5 JU S C . 4230
>310
240
1200
1400
>310
240
1350
1500
D IN 50 CrV 4 JUS . 4830
>310
235
1200
1350
DIN 58 CrV 4 JU S . 4831
>310
235
1350
1500
') U = stanje valjanja, G = meko areno, H + A = kaljeno i poputeno (Navedene su samo minimalne tvrdoe i vrstoe).
Metalne opruge optereene su na vlak, savijanje i torziju. Njihova specifina sila ovisna je kod vlaka i savijanja o modulu elastinosti E, a kod uvijanja o modulu klizanja G (vidi tablicu 58, strana 145). Izvanredno velika vrstoa materijala za opruge omoguuje odgovarajue visoka naprezanja, tako da opruge mogu biti razm jerno malih dimenzija. Openito moemo uzeti slijedea doputena naprezanja: < r dop = t dop 0 ,4 do 0,7 <rM pri konstantnoj sili, 0 ,3 do 0,4 < x M pri jednosm jerno promjenljivoj sili 0 ,2 do 0,25 <rMpri naizmjenino promjenljivoj sili. Doputena naprezanja
3.1. Osnove
143
su meutim ovisna i o obliku opruga, o tonosti poznavanja njihovih m eha nikih svojstava i o opasnosti koju nosi lom opruge. Visoku vrstou dobivaju elici za opruge kaljenjem, a ako je potrebno, naknadnim posebnim postupcima. Tanke ice pokazuju visoku granicu teenja ako se samo nisko popuste. Visoke tem perature poputanja i ponovno gaenje povisuje dinam iku izdrljivost. Do poveanja dinamike izdrljivosti dolazi i prebruavanjem nakon kaljenja, jer prebruavanjem skidamo razugljienu povrinu, koja djeluje zarezno. Samarenjem pom ou kuglica ovrava se povrinski sloj i poveava dinamika izdrljivost. Poliranje povrine ublauje zarezno djelovanje. Kod visokooptereenih opruga treba vriti ispitivanja dinamike izdrljivosti, ili se treba informirati kod proizvoaa o mehanikim svojstvima materijala. Dinamika izdrljivost opruga pada s porastom debljine, kao i kod svakog drugog strojnog dijela. U tablicam a 52 do 58 navedeni su standardni elici za opruge s vrijednostima vlane vrstoe i uputam a o upotrebi.
Tablica 53. Hladno valjane trake za opruge prem a D IN 17222, (JUS C.B3.722) za rezanje, tancanje, utiskivanje, savijanje, nam atanje sa kaljenjem u ulju Oznaka C 53, C 60, . 1630, . 1730, C 75, M 75, . 1832, . 1834, 55 Si 7 C. 2133 65 Si 7, 60 SiMn 5 . 2331, . 2330 C k 53 (K C 53) C. 1631 Ck 60 (K C 60) . 1731 Ck 67 (K C 67) . 1735 C 67 . 1733 M 85 C. 1835 Primjeri upotrebe O znaka Mk 101
N /m m 2 1200.
,T ^ 2 N /mm
1800.
Primjeri upotrebe Visokooptereene vlane opruge za satne i pogonske mehanizme
. . 1450 m nogostrana, zavisno od 1200. . . 1600 traenih 1600 .. . 2000 , ... ,---i svojstava 1700. . . 2200 i 1200 .. . 1450 : 1300 .. . 1550 | 1400 . . . 1650 |
1
C 1930 C 2135
. .2400
*1900- - 2400
66 Si 7
C. 2134
67 SiCr 5 . 4230 50 CrV 4 . 4830 58 CrV 4 . 4831
1800 . . . 2300 1900 . . . 2400 1700 . . . 2300 1900 . . . 2400
mnogostrana, zavisna od traenih mehanikih svojstava
Tablica 54. O krugla ica za opruge prema D IN 17223, (JUS C.B6.012) Oznaka ! 1 K ratica Podruje promjera Upotreba vlane opruge, zavojne fleksione opruge i profilirane opruge za niska mirna i rijetko promjenljiva optereenja opruge za mirna i mala promjenljiva optereenja visokooptereene tlane, vlane i zavojne fleksione i profilirane opruge, takoer za promjenljivo optereenje opruge koje rade u podruju vremenske vrstoe ili imaju umjereno trajno dina miko optereenje j za sve opruge s visokim trajnim dinami^ 0 ptereenjem
A Patentirano vuena ica za opruge od nelegiranog elika B
0,3 . . . 10 mm
0,3 . . . 17 mm 0,07 . . . 17 mm 0,07 . . . 2 mm
C ................ FD
1 1
Poboljana ica za opruge
1 . . . . 14 mm
Poboljana ica za ventilske opruge
VD l . . . 7,5 mm
144
3. Opruge
Kvalitetu ice i trake za opruge od nerajueg elika D IN X 1 2 C rN il7 7, X 7CrN iA l 17 7 i X 5C rN iM o 18 10 sa < tm=1050 do 2200 N /m m 2 (ve prema debljini ice) vidi u D IN 17224.
Tablica 55. Najmanja vlana vrstoa (N /m m 2) okrugle ice za opruge D IN 2076. Materijal prem a D IN 17223, (JUS C.B6.012) (izvadak) d mm 0,30 0,32 0,34 0,36 0,38 0,40 0,43 0.45 0,48 0,50 0,53 0,56 0,60 0,63 0,65 0,70 0,75 0,80 0,85 0,90 0,95 1,00 1,05 1.10 \% 1,25 1,30 1.40 1,50 1.60 1,70 1,80 1,90 2,00 2,10 2,25 Vrst ice A 1750 1740 1740 1730 1730 1730 1720 1710 1710 1700 1690 1690 1680 1670 1670 1660 1650 1640 1630 1620 1610 1600 1590 1590 1570 1560 1550 1530 1520 1500 1490 1470 1460 1450 1440 1430 B 2100 2090 2090 2080 2080 2080 2070 2060 2060 2050 2040 2040 2030 2020 2020 2010 2000 1990 1970 1960 1950 1940 1930 1920 1900 1890 1880 1860 1840 1820 1800 1780 1760 1750 1730 1710 C 2510 2510 2500 2490 2480 2480 2470 2460 2460 2450 2440 2430 2420 2410 2410 2400 2380 2370 2350 2340 2320 2310 2300 2290 2260 2240 2230 2200 2170 2150 2120 2100 2070 2060 2030 2000 II 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2700 2600 2600 2600 2600 2600 2600 2550 2550 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2400 2400 2400 2300 2300 2300 2250 2250 2150 2150 FD VD Vrst ice A 1410 1400 1390 1370 1350 1340 1320 1300 1290 1280 1270 1250 1230 1210 1190 1170 1150 1140 1130 1110 1090 1070 1040 1020 1010 1000 B 1690 1670 1650 1630 1600 1580 1560 1540 1520 1510 1490 1470 1450 1420 1400 1380 1350 1340 1320 1290' 1270 1240 1220 1200 1170 1150 1120 1100 1060 1050 1040 1010 990 980 970 C 1970 1940 1930 1890 1860 1830 1810 1780 1750 1730 1720 1700 1660 1630 1610 1580 1550 1540 1520 1480 1460 1430 1400 1380 1360 1350 1330 1320 1280 1260 1250 1220 1190 1160 1130 FD 1650 1600 1600 1600 1550 1550 1550 1510 1510 1510 1470 1470 1470 1430 1430 1430 1430 1430 1390 1390 1390 1320 1320 1320 1320 1280 1280 1280 1280 1280 1280 1280 VD 1550 1500 1500 1500 1460 1460 1460 1430 1430 1430 1400 1400 1400 1370 1370 1370 1370 1370 1330 1330 1330
d mm 2,4 2,5 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0 4,25 4,5 4,75 5,0 5,3 5,6 6,0 6,3 6,5 7,0 7,5 8,0 8.5 9,0 9,5 10,0 10,5 11,0 12,0 12,5 13,0 14,0 15,0 16,0 17,0
1800 1800 1800 1750 1750 1750 1750 1700 1700 1700 1700 1700 1650 1650 1650
1700 1700 1700 1650 1650 1650 1650 1600 1600 1600 1600 1600 1550 1550 1550
Tablica 56. Promjer d (mm) okrugle ipke elika za opruge koje se vrue oblikuju prem a D IN 2077, materijal prema D IN 17221 do 17225 7 8 9 0,2 10 11 12 12,5 + 0,2 13 14 15 16 + 0,2 17 18 19+0,2 20 21 0,3 22,5 24 25 + 0,3 26 28 0 ,3 30 3 20,4 34 | -\ i i 36 38 40 + 0,4 42 45 4 8+ 0 ,4 50
O pruga se m ora tako dimenzionirati da se postigne traena specifina sila i da se ne prekorai doputeno naprezanje. U tu svrhu esto je potrebno i vie puta proraunavati s pretpostavljanjem razliitih dimenzija, da bi se udovo ljilo tim zahtjevima. Bez takvog postupka nije mogue optim alno obliko vanje.
3.2. Lisnate kao savojne opruge

Tablica 57. V atrootporni elici za opruge prema D IN 17225 G ranica teenja u N /m m 2 pri cc 20 100 200 300 400 1100 1000 1050 1100 1100 1100 1000 1050 1100 1100 1000 1000 950 1000 1000 900 900 850 900 900 700 750 800 500 550 600 320 420 470
145
Vrst elika N /m m 2 67 SiCr 5 . 4230 50 CrV 4 . 4830 45 CrM oV 6 7 30 WCrV 17 9 65 W M o 43 8 X 12 CrN i 17 7 hladno valjan hladno vuen 1500 1350 1400 1400 1400
G ranica puzanja u N/mm2 pri ( 400 450 500 550
300 350
200
1200 1600 M odul elastinosti u N/mm 2 pri C 200 300 400 450 200000 200000 200000 200000 200000 168000 193000 193000 193000 193000 193000 161000 181000 181500 184000 174000 175000 179000
Vrst elika 20 67 SiCr 5 C. 4230 50 CrV 4 C. 4830 45 CrM oV 6 7 30 WCrV 17 9 65 W M o 34 8 X 12 CrN i 17 7 210000 210000 210000 210000 210000 180000 100 206000 206000 206000 206000 206000 175000
500
550
171000 175000
170000
Kovanje i toplinsko oblikovanje za opruge, X 12C rN i 17 7 meutim hladno savijati, omatati itd. Ovi se elici upotrebljavaju za ventilne opruge na motorima, opruge za brtvenje i povratne ventilne opruge na lokomotivama, opruge razvodnika pregrijane pare na lokom otivama itd.
Tablica 58. Moduli elastinosti E i moduli klizanja G uobiajenog materijala za opruge M aterijal opruge Patentirano vuena ica za opruge od nelegiranih elika i poboljana ica za opruge od nelegiranih elika D IN 17223, (JUS C.B6.012) O pruga od toplo oblikovanih elika D IN 17221, (JUS C.B0.551) Opruga od nerajueg elika X 12 CrNi 17 7 D IN 17224 Opruge od kositrene bronce CuSn 8 F 95 i mjed CuZn 36 F 70 D IN 17682, (JUS C.D2.100 i 102) O pruge od bakar-berilija CuBe 2 F 90 i CuBe F 85 kao i novo srebro CuNi 18 Zn 20 D IN 17682 O pruge od M s63 D IN 17660, (JUS C.D2.101) tvrdo vuene E N /m m 2 210000 G N /mm2 8 3000
3.210000 s.194000 % 112000
80000 73000 42000
3. 135000
50000
94000
35000
3.2. Lisnate opruge kao savojne opruge

Jednostavne jednokrake i dvokrake lisnate opruge (si. 158) uzimaju se npr. kao potisne opruge zasuna, zatega, skakalica ustavljaa, kao kontaktne opruge u sklopkam a i slino. Lisnate opruge u sloju (si. 159) slue prvenstveno za opruenje cestovnih vozila i vozila na tranicama. One pretvaraju kratke tvrde udare vozne staze u duge mekane priguene titraje. Lisnata opruga u sloju nastaje od dvokrakih
10 Elementi strojeva
146
3. Opruge
trapeznih listova razliite duine, koji se slau jedan na drugi (si. 160). Listovi opruge izrauju se od valjanog plosnatog elika za opruge D IN 4620 (JUS C.B3.025) ili DIN 1570 (JUS C.B3.031). Uobiajene oblike presjeka vidi na si. 161. standardne zavretke listova opruga za vozila na tranicama D IN 5542, te sedlaste ploe za vjeanje opruga D IN 5543.
d) d v o k ra k a p ra v o k u tn a ; e) d v o k ra k a tro k u tn a ; j ) d v o k ra k a trap e zn a
Slika 159. L isnate opruge u sloju a) d r a sa stre m e n o m ; b) d ra sa sv o rn jak o m u sredini, p rem a D IN 11747 (lisnate op ru g e za teka kola s gum enim k o taim a)
Slika 160. N astajan je sloja lisnate opruge at teoretski o b lik : h\ p ra k tik i oblik
3.2. Lisnate kao savojne opruge Slika 161. Presjeci lisnate opruge a) p ra v o k u tn ik D IN 1544 (JU S C.B3.530); b ) s rebrom u sredini D IN 1570 (JU S C.B3.031); c) K rupp-profil
147
Glavni list, kao najgornji najdui list, savijen je na krajevima oko svornjaka leita. Protiv poprenog pom aka osiguran je profilom samog presjeka (si. 161b i c) ili stremenom (si. 162). Sveanj listova m ora se u sredini povezati, da bi se optereenje sigurno prenijelo na sve listove. Nekoliko draa svenja listova pokazuje si. 163.
oblik A
zz=z
0) V
Slika 162. S pone za op ru g e prem a D I N 4621
Slika 163. D rai svenja listova a) sa sv o rn jak o m u sred in i; b) sa strem en im a; c) s klinom i izboinom u sredini lista
Jednadbe za proraun; Naprezanje na savijanje Progib

<rf u N /m m 2 F u N / u mm l u mm W u mm3 I u mm2 E u N /m m 2 k
10*
a f = F l/W f= k 3E I
(110) (111)
savojno naprezanje u presjeku lista, sila koja djeluje n a oprugu, pro g ib pri optereen ju silom F, k ra k sile prem a o p a sn o m presjeku, m o m e n t o tp o ra lista op ru g e b h 2j6, m om ent inercije lista op ru g e = b h 3/ 12, m odul elastinosti m ate rijala op ru g e (tablica 58, str. 145), p ro ra u n sk i fa k to r p rem a tablici 59.
148
Tablica 59. Proraunski faktori k za lisnate opruge bolb k 0 1,5 0,1 1,4 0,2 1,32 0,3 1,26 0,4 1,2 0,5 1,17 0,6 1,12 0,7 1,08 0,8 1,05 0,9
3. Opruge
1,0 1,0
1,03
3.3. Zavojna fleksiona opruga kao opruga za okretanje

Zavojne fleksione opruge su nam otane u obliku zavojnice, a optereene su na savijanje (si. 164). Najee se upotrebljavaju za povratni hod poluga. Jedan kraj opruge m ora biti ovjeen na poluzi, a drugi kraj na leaj opruge koji miruje. U poetnom poloaju opruga je predoptereena i pritiskuje polugu na graninik (naslon). DIN 2088 (Proraun i konstrukcija zavojnih fleksionih opruga), meu ostalim kae: Ako je zavojna fleksiona opruga voena na jednom svornjaku (svornjak ili glavina kao na si. 164), treba paziti da izmeu opruge i vodilice ostane dovoljno zranosti (da se opruga pri okretanju ne stisne na vodilicu). Kao priblinu vrijednost za prom jer trna moe se uzeti Dlrn = 0,8 do 0,9 Du a za tuljak >tulj = 1,1 do 1,2 Dv.
U interesu ekonomine proizvodnje treba teiti za to jednostavnijom konstrukcijom krakova, tj. tangencijalno oblikovanim krakovim a (si. 165 a). S obzirom na mogunost dovoljno tonog proraunavanja treba teiti za vrstim upijanjem krakova (si. 165 b do- d). Kao vrsto upinjanje vrijedi svako upinjanje koje unosi par sila. Najmanji unutarnji polumjer savijanja r na krakovim a ne treba da bude manji od prom jera ice d (si. 165 b). Treba nastojati da odnos nam atanja bude w = Dsr/d 4 do 15, u iznimnim sluajevima w = 3. D a bi se izbjegle sile trenja, ne smiju ni kod ogranienih ugradbenih duljina navoji nalijegati stegnuto jedan uz drugi. Ako iz konstrukcionih razloga treba ispuniti vei ugradbeni prostor, onda se to ne ostvaruje pom ou velikog uspona navoja; bolje je smanjenjem srednjeg prom jera Z)sr i odgovarajuim poveanjem broja navoja i f .
3.3. Z avojne fle k sio n e opruge
149
Zavejne opruge treba uvijek optereivati u smjeru zavojnice opruge, tako da je vanjska strana navoja optereena na vlak. Kod obratnog, otvarajueg okreta nja, postoji zbog vlastitih naprezanja opruge sklonost poputanju elastinih svojstava ili puzanju.
Slika 165. Izvedba k ra k o v a i d raa zavojnih fleksijskih o p ru g a p rem a D IN 2088 a) s tan g encijalnim krak o v im a, bez u p in ja n ja (nepovoljno); b) vrsto upeti krakovi (povoljno); c) m irujui k ra k vrsto upet, p o m i a n k ra k nije upet (nepovoljno, bolje o b ra tn o ); d ) u svo rn jak u ili trn u vrsto upet krak (povoljno)
Opruge do 12 mm debljine ice nam ataju se hladno, a preko 12 mm toplo, zbog prevelikih sila za namatanje. Optereenje opruge je momentom M = F R koji izaziva savojna napre zanja. Ako oprugu optereujemo u smjeru namatanja (norm alan sluaj), treba raunati idealno savojno naprezanje ai = M /W (112)
Ako pak oprugu optereujemo suprotno smjeru namatanja, onda treba uzeti u obzir povienje naprezanja zbog zakrivljenosti ice i rauna se: najvee vlano naprezanje od savijanja
<ri M W < rq q u u u u N /m m 2 Nmm mm N /m m 2
oq = q- oi
(113)
idealno savojno naprezanje u presjeku ice, m o m en t savijanja u presjeku ice = m om ent op ru g e F R, m o m en t o tp o ra presjeka ice = n </3/ 3 2 0 ,l d 3, vlano naprezanje o d savijanja n a u n u tarn jo j stra n i presjeka n astalo savijanjem ice, fa k to r koji o b u h v a ta povienje n a p rez an ja zbog savijanja ice, prem a si. 166.
150
3. Opruge
U naelu, ni u kojem sluaju ne bi trebalo prekoraiti 0,7 vrijednost vlane vrstoe ice; stoga treba uzeti crdop = 0,7 crM (crM vidi tablice 54 do 56, str. 143 i 144). Za titrajno optereene opruge upotrebljava se prvenstveno paten tirano vuena ica za opruge C, prema tablici 55, str. 144. Kod takvog titrajnog optereenja za praktiki neogranien vijek trajanja, ne smije razlika naprezanja proizala iz hoda opruge oh = < rm ax < rmin prekoraiti doputenu vrijednost naprezanja prema jednadbi (114). Pri tom e je crmax najvee, a om in najmanje naprezanje na savijanje unutar jednog titraja (<rm ax i crm in uzima se prem a jednadbi (112) ili (113), ve prem a tome u kojem je smjeru opruga optereena). Prema dijagramima dinamike izdrljivosti za icu C iznosi: doputeno naprezanje hoda opruge
Jhop'
700
N 2 mm
0,25 < 7 m al
(114)
Nadalje je:
Slika 166. F a k to r nap rezan ja q p rem a D IN 2088 a u ra d / u mm
kut zakretanja
a=
M l F e
(115)
kut z a k re ta n ja = k u t o p ru n o g d jelovanja ( a , , a 2, a n), 1rad = 57,3, ispruena duljin a n av o ja s o p ru n im djelovanjem bez k ra k o v a [jed n a d be (116) i (117)], 1 u mm4 m om ent inercije presjeka ice = n d * i M k 0,05 d*, E u N /m m 2 m odul elastinosti m ate rijala op ru g e (tablica 58, str. 145), M u N m m vidi legendu uz je d n a d b u (113).
Ispruena duljina navoja s oprunim djelovanjem kod a + d ^ D sJ4: kod a + d > D SJ4: duljina neoptereene opruge:
Dsr u m m if a u mm d u mm
l = D sr- n - i [ l = y j (Dsr n)2 + (a + d)2 lKO= i f (a + d) + d
(116) (117) (118)
srednji p ro m je r n a m o ta opruge, broj n a m o ta ja s opru n im djelovanjem , slo b o d a n ra zm ak izm eu n av o ja s o p ru n im djelovanjem , pro m jer ice (tab lica 55, str. 144).
Pri optereenju opruge u smjeru nam ota smanjuje joj se unutarnji promjer od Du na Dux. U nutarnji primjer Dux m ora biti vei od prom jera svornjaka Ds. Ako oprugu optereujemo suprotno njenom smjeru navoja, onda se njen vanjski promjer Dv poveava na Dm. Taj promjer m ora uvijek ostati manji nego unutarnji prom jer tuljka Dv
3.4. Ravne ipkaste opruge
151
Unutarnji, odnosno vanjski promjer optereene opruge

D u u , va D s
+d 'f 2n
(119)
G o rn ji plus ili m inus z nakovi vrijede za Dus(, donji za D .
Dane jednadbe za proraun vrijede iskljuivo samo za opruge s uvrenim, kruno voenim krakovim a opruge bez trenja. Ako krakovi nisu dobro uvr eni, opruga se m ora voditi na svornjaku ili u tuljku. U jednadbi (115) zanemaren je i onaj dio kuta okretanja, koji dodatno nastaje zbog savijanja krakova. Kod zavojnih savojnih opruga s malim brojem navoja i dugim krakovim a m ora se uzeti u obzir i savijanje krakova. Za ove vrijedi jednadba (111) jednokrake lisnate opruge sa k 1, / 0 ,0 5 dA i l kao duljina odgovara jueg kraka opruge. D IN 2088, osim kontrole savojnog naprezanja u navojima s oprunim djelovanjem, predvia i kontrolu naprezanja u savijenim krakovim a opruge.
3.4. Ravna ipkasta (okrugla) kao torziona opruga

Ravne torzione opruge (si. 167) upotrebljavaju se kao priguivai torzionih vibracija (npr. zglobna vratila na m otornim vozilima), za mjerenje sila pritezanja kod momentnih kljueva, elastinih spojki i slino. One djeluju opruno zakretanjem stanjenog struka opruge (vidi 3.3.). Razna uvrenja krajeva prikazuje si. 167. K od krajeva sa trokutastim ozubljenjem mogue je premjeta nje od zuba do zuba (trokutasto ozubljenje vidi u 2.3.4.).
---------------- 1----------------n) a) i s. t 1 1V --------------------4 ____4 k_.._ i > >
ct
b)
c)
d)
e)
Slika 167. R avna to rzio n a o p ru g a s raznim zavrecim a za upinjanje a) e k sc en tar; b) p lo sn ati d io ; c) e ste ro k u t; d) etv ero k u t; e) tro k u ta st profil
Tablica 60. Orijentacione vrijednosti za doputena torziona naprezanja (N /m m 2) opruga od okruglih sipki 50 C r V 4, (C. 4830) *doP za d mm 40 180 360 260 520
Povrina
Optereenje 20 promjenljivo jednosmjerno promjenljivo jednosm jerno 200 400 300 600 30 190 380
50 140 280 250 500
60 90 180 190 380
290 580
... .
152
3. Opruge
Zbog zareznog djelovanja na mjestima uvrenja krajevi opruge su pojaani, a prijelaz na struk paljivo je zaobljen. N aknadno valjanje struka (samarenje pom ou kuglica) ili fino bruenje povisuje dinam iku izdrljivost. M aterijal je najee 50 CrV 4 (. 4830), sa erM% 1500 N /m m 2. Standardne promjere ipkastih opruga vidi u tablici 56, str. 144, a doputena naprezanja vidi u tablici 60 str. 151). Proraun prem a D IN 2091: Torziono naprezanje kut elastinog uvijanja
u N /m m 2 T u N mm Wt u m m 3 a u ra d / u mm It u mm4 G u N /m m 2
t
t = Tj Wx a= T l /, G
(120) (121)
to rzio n o nap rezan je u p resjeku ta p a g 700 N /m m 2, o k re tn i m o m en t opruge, m o m e n t o tp o ra p resjeka ta p a p ri u vijanju 0 ,2 d 3, k u t elastinog uvijanja (opruenja), duljin a stru k a opruge, m o m e n t inercije pri uvijanju 0 ,1 d4, m o d u l klizanja m ate rijala op ru g e (tablicu 58, str. 145).
3.5. Tanjuraste opruge kao tlane opruge

Tanjuraste opruge su prstenaste ploe stoasta oblika (si. 168), koje se sloene u stupove najee poveu kroz sredinu svornjakom. Njihova upotreba protee se od steznih elemenata za valjne leajeve, do elastinog opruenja strojeva i temelja. Tanjuraste opruge osobito su prikladne za velike sile i male progibe. a) c)
S lik a. 168. T an ju ra ste op ru g e a) p o jed in a a n tan ju r grupe 1 i 2; ii) p o jed in a a n ta n ju r s p losnatim nalenim p o v rin a m a i re d u ciran o m debljinom grupe 3; c) stu p ta n ju ra u sta lk u reznog a lata
3.5. Tanjuraste kao tlane
153
Pogodan je 5 = 4 do 7, s/Dv= 0,03 do 0,06, /fS 0,75 h. M aterijal tanjura najee je Ck 67 (. 1735), 67 SiCr 5 (. 4230) ili 50 CrV4 (. 4830). U tab lici 61 navedene su dimenzije mekanih i tvrdih tanjura prema D IN 2093, te sile tanjura F kod progiba /= 0 ,7 5 h. Tanjuraste opruge dijelimo u tri grupe: Grupa 1: Debljina tanjura s < lm m , hladno oblikovano. Grupa 2: Debljina tanjira s N m m i manje od 4 mm hladno oblikovano. U nutarnji i vanjski promjer obraeni su skidanjem estica, a na unu tarnjem prom jeru bridovi su zaobljeni. Grupa 3: Debljine tanjura s = 4 do 14 mm, toplo oblikovan, opruga je sa svih strana obraena odvajanjem estica. Bridovi su na unutarnjem i vanjskom prom jeru zaobljeni. Tanjuri imaju nalene povrine i time reduciranu debljinu s'. Pri optereenju se tanjur izvana rastee, a iznutra stee (stlauje), si. 168 a. Budui da naprezanja na rubu ne slijede proporcionalno veliinu progiba, tanjuraste opruge imaju zakrivljene karakteristike (si. 169). U omjeru F/Fh na si. 169 F predouje odgovarajuu silu tanjura, a Fh silu tanjura pri / = h. Sila se uvodi na mjestima 1 i 3 (si. 168 a). N a mjestima 2 i 3 nastaju najvea naprezanja. Prem a D IN 2092 jednadbe za pojedini tanjur grupe 1 i 2 glase: Sila opruge F=k a Dl Normalno naprezanje u? o 1= k (123) / i+ i
( 122)
a D:
Normalno naprezanje lf' a D2 + y 2s (124)
Normalno naprezanje o* = k
Slika 169. T eoretske karak teristik e pojed in an ih ta n ju ra p rem a D IN 2092
S f a Dl d ' N 2
(125)
specifina sila
c=k
a Dl
s,
3-l+ U l ss 2\s
+1
(126)
154
3. Opruge
F u N o p ru n a sila u jed n o m tan ju ru , a v a 2, a 3 u N /m m 2 n o rm a ln a n a p rez an ja n a ru b u ta n ju ra n a m jestim a 1, 2 i 3. V lana su n a p rez an ja p ozitivna, tlana negativna, s u mm debljina tan ju ra, h u mm p ro g ib pojed in o g ta n ju ra d o izrav n an ja u ravninu, / u mm pro g ib p ojedinog tan ju ra, a, /0, y u N /'m m 2 fa k to ri p rem a tablici 62, od n o s prom jera, s = d jd u fa k to r elastinosti prem a je d n a d b i (127). Z a elik sa = 210000 k u N /m m 2 N /m m 2 je fc = 923000 N /m m 2.
faktor elastinosti
k=
4E
(127)
E u N /m m 2 m o d u l elastinosti m aterijala op ru g e (tablica 58, str. 142), p P o issonov broj, m aterijala op ru g e = 0,3 za ilave m etale.
Z a tanjure grupe 3 standardi upuuju na odgovarajuu literaturu.

Tablica 61. Tanjuraste opruge od peraog elika sa = 210000 N /m m 2 prema D IN 2093 Red A: tvrde opruge Dv mm 8 10 12,5 14 16 18 20 22,5 25 28 31,5 35,5 40 45 50 *>u mm 4,2 5,2 6,2 7,2 8,2 9,2 10,2 H ,2 12,2 14,2 16,3 18.3 20,4 22.4 25.4 s mm 0,4 0,5 0,7 0,8 0,9 1 1,1 1.25 1,5 1,5 1,75 2 2,25 2,5 3 h mm 0,2 0,25 0,3 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,55 0,65 0,7 0,8 0,9 1 M F N 210 340 660 800 1050 1300 1550 1950 3000 2900 4000 5300 6500 7900 12500 s mm 0,3 0,4 0.5 0,5 0,6 0,7 0,8 0,8 0,9 1 1,25 1,25 1,5 1,75 2 Red B: meke opruge h mm 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,55 0,65 0,7 0,8 0,9 1 1,15 1.3 1.4 F N 120 210 300 290 420 580 770 730 880 1150 1950 1750 2700 3700 4900 Dv mm 56 63 71 80 90 100 112 125 140 160 180 200 225 250 mm 28,5 31 36 41 46 51 57 64 72 82 92 102 112 127 s mm 3 3,5 4 5 5 6 6 8 8 10 10 12 12 14 Red A: tvrde opruge h mm 1,3 1,4 1,6 1,7 2 2,2 2,5 2,6 3,2 3,5 4 4,2 5 5,6 F N 11500 15500 21000 35000 32000 49000 46000 87000 87000 140000 130000 195000 180000 255000 s mm 2 2,5 2,5 3 3,5 3,5 4 5 5 6 6 8 8 10 Red B: meke opruge h mm 1,6 1,75 2 2,3 2,5 2,8 3,2 3,5 4 4,5 5,1 5,6 6,5 7 F N 4600 7400 6900 11000 14500 13500 18500 31000 28500 41000 39000 79000 72000 120000
Tablica 62. Faktori za tanjuraste opruge prem a D IN 2092

5
a 0,29 0,45 0,56 0,64 0,70 0,74 0,76
P
1,00 1,07 1,12 1,17 1,22 1,27 1,31
a 0,77 0,78 0,79 0,79 0,80 0,80 0,80
P
1,35 1,39 1,43 1,47 1,50 1,54 1,57
a 0,80 0,80 0,80 0,80 0,79 0,78
P
1,61 1,64 1,67 1,70 1,73 1,76
y
2,07 2,13 2,19 2,25 2,32 2,37
1,2 1,4 1,6 1,8 2,0
ia
2,4
1,04 1,13 1,22 1,30 1,38 1,46 1,53
2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8
1,60 1,67 1.74 1,81 1,88 1,94 2,00
4,0 4,2 4,4 4,6 4,8 5,0
3.5. Tanjuraste k a o tla in e
155
Pri konstantnom ili rijetko promjenljivom optereenju opruga se smije deformirati (stlaiti) d o / = 0,75 h. Pri tome nastaju naprezanja < j 1= 2000 do 2400 N /m m 2. Ako se ta granica prekorai, postoji opasnost da opruga sjedne. K od promjenljivog optereenja m jerodavna su naprezanja o 2 i o 3 na donjoj strani tanjura, jer se na tim mjestima javlja prskotina zbog umornosti. Ova naprezanja m oraju sa stanovitom sigurnou ostati ispod dinamike izdr ljivosti tanjura, tj. razlika izmeu gornjeg i donjeg naprezanja oh2 = ag2 ~ odnosno (7h3 = erg3 < r3 ne smije za praktiki neogranienu izdrljivost preko raiti doputeno naprezanje prem a jednadbi (128). Pri tome je < re odn. cr, najvee a < rd odn. cr2 najm anje naprezanje koje nastaje [jednadbe (123) odn. (124)] unutar jednog titraja. Osim toga m ora i gornje naprezanje a gi odn. oi2 ostati ispod granice teenja materijala. Prema tome e biti: doputeno naprezanje hoda opruge (doputena razlika izmeu gornjeg i donjeg naprezanja) hdop~ h ~ a d /, -,0, (128) (129)
doputeno gornje naprezanje o-gdop= < rT/S

o H u N /m m 2
Oj u
N /m m 2
v rsto a h o d a op ru g e za jed n o sm je rn o prom jenljivo naprezanje uz < rd = 0 . < 7h = 740 N /m m 2 za opruge gru p e 1, = 710 N /m m 2 za o p ru g e gru p e 2, = 630 N /m m 2 za o p ru g e gru p e 3. fa k to r o p a d a n ja vrstoe h o d a o p ru g e za jed n o sm je rn o p ro m je n ljivo naprezanje, a = 0,25 za op ru g e grupe 1, = 0 ,3 3 za op ru g e gru p e 2, = 0 ,5 0 za op ru g e grupe 3. gra n ic a teenja m aterijala opruge. Oj = 1300 N /m m 2 za o p ru g e gru p e 1, = 1250 N /m m 2 za op ru g e gru p e 2, = 1200 N /m m 2 za op ru g e gru p e 3. fa k to r sigurnosti 1,3 d o 1,5 u n o rm aln im prilikam a.
Kod promjenljivo optereenih tanjurastih opruga preporuuje se ovrivanje povrine npr. samarenjem odn. mlazom elinih kuglica. N a taj nain optereene opruge treba ugraivati s prednaprezanjem koje daje deformaciju
Tablica 63. Sile u stupovima Fu i progib / u stupovima tanjurastih opruga Stup prema Sila stupa Pregib stupa F / u= St. 170a F i f SI. 170b n F f SI. 170c n *F i f SI. 170d F Z V -J) SI. I70e Z (n F ) Z (if)
F = s ila tanjura / = progib tanjura n = broj pojedinanih tanjura sloenih u istom smislu u jedan paket 1 = b ro j u oba smjera poredanih u stup pojedinanih tanjura ili paketa opruga
156
3. Opruge
/j= 0 ,1 5 do 0,20 h, kako bi se sprijeilo nastajanje prskotina zbog um ornosti m aterijala na mjestu 1 (si. 168 a), izazvanih preostalim vlanim naprezanjima u opruzi.
Slika 170. Slaganje ta n ju ra u stupove a) je d n a k i tan ju ri izm jenino; b) jed n a k i ta n ju ri u istom sm islu; c) jed n a k i tan ju ri izm jenino u p a k etim a ; d) razliite debljine ta n ju ra izm jenino; e) razliite debljine ta n ju ra izm jenino u p ak etim a
M ogunost kombinacije stupca tanjurastih opruga pokazuje slika 170, a sile stupca Fu i progibe f a za razne naine sastavljanja daje tablica 63. U stupcima s tanjurim a razliite debljine najtanji tanjuri postiu najprije svoj maksimalni progib. Sila Fu ne smije stoga spljotiti najtanje tanjure. Ako se to ipak dogodi, tada se za tako sloene opruge u stupac dobiva lomljena karakteristika, jer tanjuri vie nisu elastini.
Tablica 64. Doputena odstupanja tanjurastih opruga prema D IN 2093 Reducirane debljine tanjura opruga grupe 3 s mm s' mm ^0 zzs+ h odn. zzs' + h mm 4 3,75 5 4,70 6 5,60 8 | 7,50 1
j
10 9,40
12 11,25
14 13,10
^ u ru p a
odn. s' mm
F kod / 0 ,7 5 h
Zranost izmeu svornjaka za voenje i unutarnjeg promjera u a mm Zranost mm
0,3 . . 0,4 +0,020 -0 .0 3 0 0,5 . . 0,6 +0,025 -0 ,0 3 5 0,7 . . 0,8 +0,030 -0 ,0 4 0 0,9 +0,035 -0 ,0 4 5 +0,035 -0 ,0 4 5 1,1 . . 1,25 + 0,040 -0 ,0 5 0 1,5 . . 1,75 + 0,045 -0 ,0 5 5 2 +0,050 0,060 2,25 . . 2,5 + 0,055 -0 ,0 6 5 . 3,5 + 0,065 3 -0 ,0 7 5 1
+ 0,075 0,025
+ 25% -7 ,5 % 4,2 . . . 14,2 0,2
16,3 . . . 18,3
0,3
+ 0,10 -0 ,0 5 + 15% - 7 ,5 %
20,4 . . . 25,4
0,4
28,5
0,5
31 . . . 64 + 0,15 -0 ,0 5 72 127
. . . 14 0;20
0,20
+ 5%
3.6. Cilindrine tlane i vlane
157
Pri slaganju opruga u stupce dolaze do izraaja odstupanja mjera (tole rancije) pojedinih tanjura, pa se one m oraju uzeti u obzir u konstrukciji. To vrijedi i za tolerancije sila opruga. U tablici 64 navedena su doputena odstupanja prema D IN 2093 te potrebna zranost izmeu svornjaka za voenje i provrta tanjura.
3.6. Cilindrine tlane i vlane opruge

3.6.1. Hladno oblikovane tlane opruge od okrugle ice Najee se javljaju cilindrine tlane opruge od okrugle ice. One se upotreb ljavaju npr, kao tlane i povratne opruge, ventilske opruge za mjerenje sile, za ogranienje sile i slino. Slika 171 pokazuje izvedbu prem a D IN 2095. Do 10 mm prom jera ice opruge se oblikuju hladno, izmeu 1^ i 17 mm hladno i toplo, ve prem a materijalu, tehnologiji izrade i veliini optereenja (hladno ili toplo oblikovanje treba ugovoriti s proizvoaem!). Standardne promjere ice d vidi u tablici 55, str. 144. DIN 2095 navodi: Krajeve opruge koji slue za prenoenje sile na prik ljuna tijela treba tako oblikovati, da se koliko je mogue izbjegnu jedno strana optereenja s eone strane dijela' opruge s oprunim djelovanjem. To se openito postie smanjenjem uspona na krajnjem izlaznom navoju ice. Da bi se dobile dovoljne nalene plohe okom ito na os opruge, odbruse se krajevi ice do d/4. Ispod d = 0,5 mm krajnji navoji u pravilu se ne bruse.
Slika 171. H la d n o oblik o v an e tlane opruge a) krajn ji navoji prilegnuti i b rueni; b ) krajn ji navoji p ritegnuti; c) o d stu p a n ja ob lik a ; d) sile i duljine op ru g a
158
3. Opruge
Kod tlanih opruga, naroito onih koje su izloene estim promjenam a optereenja, treba nastojati da zavreci izlaznih navoja lee m eusobno zaokre nuti za 180, te da uvijek ima ukupno 4 j, 5 |, 6 j itd. navoja. Budui da zavrni krajevi nisu elastini, treba razlikovati ukupan broj navoja od broja navoja s oprunim djelovanjem i'f. U pom enutom D IN 2095 (slika 171) j ûk *f d" 2. Ako svi navoji lee jedan na drugom (dodiruju se), onda tlana opruga ima stisnutu duljinu bloka Lm'kod naslonjenih i bruenih krajnih navoja kod samo naslonjenih krajnih navoja
L Bl u m m uk d u mm duljin a stisnute opruge bloka, u k u p a n broj navoja, p ro m je r ice.
LU 1 = iuk d
(130) (131)
LB 1 = (iuk + 1,5)4
U jednadbe (130) i (131) ukljuene su izradne tolerancije +0,5 ti. U naelu treba da kod ispitne sile Fn ostane jo minimalan razmak izmeu navoja s oprunim djelovanjem, prema tablici 65. Doputena odstupanja za opruge obuhvataju prom jer navoja Dsr, duljinu nestlaene opruge L 0, silu opruge F, odstupanje osi opruge od okomice e y, odstupanje c2 u paralelnosti eonih ploha (si. 171c) i to u kvalitetama grubo, srednje i fino (tablica 66). D a bi proizvoa mogao odrati zadane sile, treba mu ostaviti mjere slobodne za moguu korekturu pri izradi opruge. Za to m ora biti slobodno: kod jedne zadane sile na opruzi i propisane duljine L 0: i {i jedna veliina d li Dv odn. Du, kod dvije zadane sile na opruzi: L 0, i'f i d ili Dv odn. Du.
Tablica 65. Zbroj Sa najmanjih razm aka meu navojima prema D IN 2095
X
d mm 0,07 o 0,5 preko 0,5 do 1,0 preko 1,0 do 1,6 preko 1,6 do 2,5 preko 2,5 do 4,0 preko 4,0 do 6,3 preko 6.3 do 10 preko 10 do 17
s.
mm 0 ,5 d + xd 2is Q ,4d+xd2 tf 4 do 6 0,50 0,20
u mm 1 pri odnosu nam atanja w = D r/*# preko 6 preko 8 preko 12 do 8 do 12 0,75 0,40 1,00 0,60 ' 1,50 1,00
0 ,3 d + xd i i[ 0,2d+ xd2it
0,05 0,035
0,15 0,10
0,25 0,20
0,40 0,30
1 m m + x d i if
0,02
0,04
0,06
0,10
1 mm f x d 2 i(
0,015
0,03
0,045
0,06
1 m m + x d 2 if
0,01
0,02
0,030
0,04
1 mm + xd2i{
0,005
0,01
0,018
0,022
3.6. Cilindrine tlane i tlane
159
Prednost treba dati standardnim veliinama prem a DIN 2098 (standardom su obuhvaene dimenzije L0, L, f n, C i d ). 3.6.2. Tlane opruge od okruglih ipki Na si. 172 prikazane su (uglavnom toplo oblikovane) tlane opruge od okruglih ipki prema DIN 2096. Od 10 do 14 mm prom jera ipke d krajevi se bruse iz punog m aterijala (si. 172a), a preko te mjere do = 60 mm kuju se i bruse ravno (si. 172b). Opruge se nakon toplog oblikovanja poboljavaju.
Tablica 66. Doputena odstupanja za hladno oblikovane tlane opruge prem a D IN 2095 i za vlane opruge D IN 2096 Doputena odstupanja od D u mm j srednje i pri odnosu nam atanja w = D J d nreko 8 preko 8 do 15 4 do 8 do 15 4 do 8 0 ,4 0,5 0,6 + 0,7 0,9 1.2 2 ,0 3,0 0,15 + 0,2 + 0,25 0,3 0,35 + 0.5 + 0,8 1,2 1,8, 0 ,2 0,25 0 ,3 +0,35 0,45 + 0,6 1 .0 + 1,5 2 ,3 0,1 0,1 0,15 0,15 0 ,2 0.25 0 ,4 + 0,6 0 ,9
grubo i 1 1 I 1 ; 1 1 i :
i
j 4 do 8 0,3 + 0 ,4 0,5 +0,6 0,7 + 1,0 1,5 +2.3 3.5 1 1
mm 2,5 do 4 preko 4 do 6,3 preko 6,3 do 10 preko 10 do 16 preko 16 do 25 preko 25 do 40 preko 40 do 63 preko 63 do 100 preko 100 do 160
preko 8 do 15 0,1 0,15 0,15 0.2 0,25 0.3 0,5 0,8 1 .2
;
i
grubo
U
mm do do do do do do do do do do do do 4 6,3 4 do 12 0,5 0,6 0,7 0,8 1,0 1.3 1.9 2,5 4 ,0 6 ,4
10
Doputeno odstupanje od o u mm | t srednje | fino pri odnosii nam atanja w D J d preko 12 | 4 do 12 preko 12 4 do 12 preko 12
0,6
0,7 0,8 1,0 1,3
preko preko preko preko preko preko preko preko preko preko preko
4 6,3 10 16 25 40 63 100 160 250 400
1 0
16 25 40 63 100 160 250 400 630
1,8
2,5 3,5 5.5 8,5 13 20
15
0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,7 1,0 1,3 2,0 3,2 5,0 + 7,5
0 ,3 0 ,4 0 ,4 0,5 0 ,7 0 ,9 1 ,3
1.8 2.8
0,15 0,15 0,2 0,2 0 .3 0 ,4 0 ,5 0 ,7 1,0
0,15
0,2
0,2
4 ,3 6,5 + 10
1,6
2 ,5 4 ,0
0,3 0 ,4 0,5 0 ,7 0.9 + 1.4 2,2 3,5 5 ,0
grubo preko 4 do 10 + 24 + 20 + 17 15 + 13 + 11 10 grubo
2 do 4 preko preko preko preko preko preko preko 0,5 1 1,6 2,5 4.0 6,3 10 do do do do do do do 1 1,6 2.5 4,0 6.3 10 17 30 24
21
Doputeno odstupanje od F u % | srednje pri broju navoja i{ i i preko 4 preko 10 | 2 do 4 | do 10 preko 10 2 do 4 19 + 16 + 14 12 + 10 + 9 8 16 + 14 + 13 + 12 + 11 + 10 9 13

12 11
fino preko 4 do 10
preko 10
18 14
+1 6
12
1 10 9 8 7
srednje 0,04 Lq (2,3) 0,03 Dv
10
13
10 9 8 7
7 6
7 6
5
5 4
4
0,02 Lo
kvaliteta
0,08^
i4,6;) 0.06 D
v.isi
0,015 Z),
160
3. Opruge
Krajevi opruga koji ostaju neobraeni (si. 172c) m oraju se prihvatiti posebnim tanjurom (s urezanim usponom opruge). Za broj navoja vrijedi ono to je u 3.6.1. reeno za hladno oblikovane tlane opruge, ali je iuk = i f + 1,5. Duljina opruge stisnute do dodira navoja (duljina bloka) iznosi: K od opruga od valjanih okruglih ipki (slike 172 a i b) ,3)d kod opruga od bruenih okruglih ipki (si. 172 a i b) ^ B i^ (iu k -0 ,4 )d
k o d opruga s neobraenim krajevim a (s\. 172c)
(132)
(133)
^ B l= (iu k + l)rf
(134)
duljin a stisnute op ru g e (blo k a) k a d a navoji lee je d a n n a d rugom , u k u p n i broj navoja, d u mm najvei m ogui p ro m je r ipke, ti. ukljuivo plu sto leran cije (tablica 56, str. 144 i tab lica 67).
Zbroj najmanjih udaljenosti meu navojima S3= x d i f (135)
broj n av o ja s opru n im djelovanjem , fa k to r u zavisnosti od o d n o sa n a m a ta n ja w = D J d . F a k to r je pri w= 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 x = 0,09 0,09 0,10 0,11 0,13 0,14 0,16 0,18 0,21 0,23 0,26 0,28
Slika 172. T lane op ru g e od okru g lih ipki a) krajevi o p ru g e prilegnuti i brueni iz pun o g ; b) krajevi op ru g e prilegnuti, kovani i b rueni; c) krajevi op ru g e neo b ra en i
Doputena odstupanja za opruge vidi u tablici 67, a za promjere valjanih ipki D IN 2077 u tablici 56 na strani 144. Za proizvoaa m oraju zbog mogunosti postizavanja zadanih veliina ostati slobodne: duljina L0 i d ili i f.

Tablica 67. Doputena odstupanja za tlane opruge od okruglih sipki prema DIN 2096 Bruene ipke d mm . !0 0,05 >10. . 20 + 0,( > 2 0 0,10
161
Doputena odstupanja /) ,, Du. < r 3 ^ 3 H A oc Ds. D >t. Du mm preko do

r i
Opruge od valjanih ipki pri u> 8 mm

1 i
Opruge od bruenih sipki pri trg 8 mm 0 ,6 0 ,7 + 0,8 1 1,1 1 ,3 1,5 + 1,8 2,1 tr> 8 mm + 0,8 1 1 ,2 1,5 1 ,7 +2 2 ,2 2 .6 3,1
50 63 80 100 125 160 200 250
50 63 80 100 125 160 200 250 300
0,8 1 1,2 + 1,5 1.7 +2 2,2 + 2,6 3,1
1,2 1,5 + 1,8 2,3 + 2,6 3 3,3 3,9 4.6
Sila F p r i zadanoj duljini opruge za valjane ipke: [(1,5 mm + 0 .0 4 /B1) c+ 0,02 F] za bruene ipke: ((l,5 m m + 0 ,0 4 /B1)c + 0 ,0 l F]
Nestegnuta duljina L 0 pri zadanoj sili opruge: (1,5 m m + 0 ,0 4 /BI) e } = 0.03 (odgovara 1.7 ) i> 2= 0.025 (odgovara 1,5 )
3.6.3. Vlane opruge od okrugle ice Primjer izvedbe vlane opruge sa savinutim uicama prikazuje slika 173. O pruga je nam otana navoj uz navoj sa predoptereenjem F0. Tek kada se opruga optereti silom F > F 0 pojaviti e se zranost izmeu navoja. Do 17 mm promjera ice opruge se u pravilu izrauju od eline ice za opruge, s predop tereenjem u hladnom stanju. Preko toga (kod veeg optereenja ve od /= 10 mm) nam ataju se toplo, a nakon nam atanja poboljaju se. Poboljanjem izvrenim nakon nam atanja qpruge gube prednaprezanje. Standardne promjere ice i tapova d vidi u tablicam a 55 i 56.
ft i / *
Slika 173. V lana o p ru g a n a m a tan a s predoptereenjem
F n Razliiti oblici uica prema DIN 2097 prikazani su na slici 174. Uice jedne opruge u istoj su ravnini, ili su za 90 m eusobno zaokrenute. Kod
162
3. Opruge
opruga sa savijenim uicama (si. 174a do h) je i = iuk, a s prikljunim tijelima (si. 174i do m) je i f < illk. Navoji s oprunim djelovanjem poinju nakon izlaska iz prikljunih tijela. Punoj njemakoj uici (si. 173, si. 174b) daje se prednost.
a) b) c! d) e) f) g) h) i) k)
Slika
174. O blici uica vlanih o p ru g a p rem a D IN 2097 (brojevi o zn au ju o d n o s L H/Du) a ) polovina njem aka uica; b ) cijela njem aka uica; c) d v o stru k a njem aka uica; cl) cijela njem aka uica sa stra n e d ig n u ta ; e) njem aka d v o stru k a uica sa stra n e d ig n u ta ; j) k uglasta uica; g) k u k a sta uica sa stra n e d ig n u ta ; h) engleska u ic a; i) k u k a u v a lja n a; k ) sv o rn ja k s navojem u v a lja n ; /) ep s navojem uvijen; m) p lo sn a ta uica uvijena
Duljina neoptereenog tijela opruge

Lk u mm if d u mm
L K^ ( i f + l ) d
(136)
duljin a neoptereenog tijela op ru g e (bez uica), broj n avoja s opru n im djelovanjem , pro m jer ice.
Vlane opruge proizvode se takoer u kvalitetam a grubo, srednje i fino. Doputena odstupnja za neoptereenu duljinu L 0 vidi u tablici 68, a za srednji promjer navoja Dsr i silu F nepredoptereenih vlanih opruga u tablici 66. Doputena odstupanja za sile predoptereenja F 0 : grubo 3 0 % , srednje 15 %, fino 7,5 %. Kod predoptereenih opruga zbrajaju se doputena odstupanja
Tablica 68. Doputena odstupanja duljine L neprednapregnutih vlanih opruga prem a D IN 2097 Doputeno odstupanje srednje pri odnosu nam a tanja h = D J a preko 8 4 do 8 do 12 + 0,4 0,5 0,6 0,8 + 1,1 1,5 + 2,0 0 ,5 0 ,6 + 0,7 0 ,9 + 1,3 1,8 2 ,4 3 ,0 23 3,0 4 ,0 1,5% od U
grubo 0 mm 4 do 8 do do do do do do do do do 10 16 25 40 63 100 160 250 400 preko 8 do 12
fino preko 8 do 12 +0.4 0,5 + 0,6 0,8 + 1.1 1.5 2 ,0 + 2,5 + 3,0
4 do 8 + 0,3 + 0,4 0 ,5 0 .6 + 0,8 1,1 1 ,5 2 ,0 2,5 1% od
preko preko preko preko preko preko preko preko preko
10 16 25 40 63 100 160 250 400
0,6 0,7 + 0,8 + 1,0 + 1,0 1,3 1,3 1,6 + 1,8 2,2 2.4 3,0 3,0 4,0 4,0 5,0 + 5,0 6,5 + 20o od o
163
za silu F (tablica 66) i sila predoptereenja F 0 (ne procentualne vrijednosti!). Doputena sila predoptereenja F 0 ^ 0,25 Fn. Proizvoau treba za nune korek ture ostaviti slobodno: kod jedne propisane veliine sile u opruzi, propisane duljine L 0 i propipisanog predoptereenja F0:i{ i jedna od veliina d ili Dv odn. Du, kod dvije propisane sile u opruzi: i f i jedna od veliina d, Dv odn. Du i F 0.
3.6.4. Proraun tlanih i vlanih opruga Presjeci ice ili ipke preteno su optereeni na torziju. Prorauna je utvren u D IN 2089: 8Dsr G d . (137) Idealno torziono naprezanje tj = jj- r = ---- - - j J nd 7t i( - u S T Maksimalno torziono naprezanje p . .. Promjer ice Opruenje , hod opruge Broj navoja s oprunim djelovanjem Sile na opruzi Specifina sila t k = k tj , 3/8F Dsr d= T t X ; f 8 D3 ~i 9T -^-F Gm d (138) (139) (140) (141) (142) (143)
G d^ f tf= - j 8F)sr F F= G-d*-f *Dl-i(
4 c= ^ = / 8Dsr i
i. u N /m m 2 idealno to rzio n o naprezanje, k o d kojeg nije uzeto u o b z ir zakrivljenje ice, r k u N /m m 2 to rz io n o naprezanje, kod kojeg je uzeto u o b z ir i zakrivljenje ice, k fa k to r p rem a tablici 69, F u N sila koja o ptereuje o prugu, G u N /m m 2 m o d u l klizanja (tab lica 58, str. 145), d u mm p ro m je r ice o d n o sn o ipke, (tablice 55 i 56, str. 144), Dsr u m m srednji pro m jer navoja, ir broj nav o ja s opru n im djelovanjem f u mm opruenje, hod opruge, c u N /m m specifina sila opruge.
Tablica 69. Faktori D Jd 3 3,2 3,4 3,6 3,8 k 1,55 1,51 1,47 1.44 64,
za vlane i tlane vijane opruge prema D IN 2089 i i ! 1 i i k 1,38 1.36 1,34 1,32 1,31 D!d 5 5,2 5,4 5,6 5,8 * 1,29 1,28 1,27 1,26 1.25 D Jd 6 6,5 7 7.5 8 k 1,24 1,22 1,20 1,19 1,17 D/d 8,5 9 9,5 10 11 k 1,16 1,15 1,14 1,13 1,12 D Jd 12 13 14 15 16 k 1,11 1,10 1,09 1,09 1,08 D Jd 18 20 25 30 k 1,07 1,06 1,05 1,04
D Jd 4 4.2 4,4 4,6 4,8
164
3. Opruge
Dimenzioniranje mirno ili rijetko promjenljivo optereene tlane i vlane opruge (doputena naprezanja): 1. Hladno oblikovane tlane opruge od okruglih ica (vidi 3.6.1.). Djelovanjem F n na oprugu bit e i idop = 0,5 nM, kod sile kod koje dolazi do dodira navoja optereene opruge F B 1 bit e Tidop = 0,56 trM. Vlana vrstoa < rM prem a tablici 55, str. 144. 2. Hladno oblikovane vlane opruge od okrugle ice (vidi 3.6.3.). Djelovanjem Fn na oprugu bit e Tidop = 0,45 crM. Kod opruga nam atanih s predoptereenjem ovisno je doputeno prednaprezanje i i0dop d odnosa nam atanja vv i od tehnologije izrade: Nam atanje na namatalici: i i0dop = 0 ,ll < rM kod W = 4 = 0,06 < tm kod w = 12 nam atanje na autom atu: r i0dop = 0,06 < rM kod w = 4 = 0,03 (7m kod w = 12 M euvrijednosti se interpoliraju. Vlana vrstoa <rM prem a tablici 55, str. 144. Za opruge nam atane s pre'doptereenjem valja odgovarajue upotrije biti jednadbe (137) do (143)! Tako primjerice prem a jednadbi (140) izrau nato opruenje (kod opruge) ne odgovara stvarnome. Stvarno opruenje opruge iznosi onda f f 0, ako j e / 0 dio opruenja izgubljen predoptereenjem. 3. Tlane opruge od okruglih profila, veinom toplo oblikovane (vidi 3.6.2.). Djelovanjem sile kod koje dolazi do dodira stisnute opruge F Bj iznosi a) za plemenite elike, i b) za kvalitetne elike, prem a tablici 52, str. 142, kod a) b) d = 10 Tidop = 830 Tidop = 780 20 810 760 30 780 730 40 740 690 50 mm 660 N /m m 2 600 N /m m 2
4. Vlane opruge od okruglih profila, najee toplo oblikovane (vidi 3.6.3.). Nam atanje s predoptereenjem nije mogue. Djelovanjem sile Fn na oprugu iznosi T id o p = 600 N /m m 2. Dimenzioniranje promjenljivo optereenih tlanih i vlanih opruga za prak tiki neogranienu izdrljivost (doputena naprezanja): U naelu ne smiju se, najprije, prekoraiti doputena naprezanja sa kon stantnom silom optereene opruge. Zatim, m ora naprezanje hoda opruge, a to je razlika izmeu gornjeg i donjeg torzionog naprezanja xkh= T kg zkd, ostati s dovoljnom sigurnou ispod jednosm jerne vrstoe hoda ice odn. ipke. U tome je xk najvee, a i kd najmanje naprezanje koje se javlja u toku jednog titraja [oba izraunata jednadbom (138)]: Doputena naprezanja hoda opruge, razlika izmeu gornjeg i donjeg torzionog naprezanja
3.6. Cilindrine tlane i vlane t kH u N /m m 2 a T kd S u N /tn m 2
165
vrstoa h o d a ice za op ru g e o d n o sn o ipke k o d t k(i= 0 . Vidi slijedee p o datke, fa k to r o p a d a n ja vrstoe ice odn. ipke. Vidi slijedee podatke. donje to rzio n o naprezanje titra ja , koeficijent sigurnosti = 1 ,3 d o 1,5 u n o rm aln o m sluaju.
1. Hladno oblikovane tlane opruge od okruglih ica (vidi 3.6.1.) Za promjere ice do = 5 m m , prem a tablici 55, str. 144, vrijedi za vrstu ice C nesamareno rkH = 400 N /m m 2, a 0,23 samareno elinim kuglicama rkH= 500 N /m m 2, a % 0,20 vrstu ice FD nesamareno t kH = 320 N /m m 2, assO,33 samareno elinim kuglicama xkH= 420 N /m m 2, a 0 ,20 vrstu ice VD nesamareno t kH = 460 N /m m 2, a 0,27 samareno elinim kuglicama t kH= 580 N /m m 2, a %0,23 Za ice sa d > 5 mm nema jo dovoljno vrijednosti dobivenih pokusima. Preporuuje se stoga uzeti T Lk H ~ ~ M T TkH (5m m )
^M (5 mm)
ako su <rM(5mm) i tkHtsmm) vrijednosti za d = 5, kako su u tablici 55, odn. ve naprijed, navedene. Faktor opadanja a prem a naprijed navedenom. ice vrste A i B manje su prikladne za dinam iko optereenje. 2. Tlane opruge od okruglih sipki, najee toplo oblikovane (vidi 3.6.2.). Za ove jo nema dovoljno podataka dobivenih ispitivanjem. Treba stoga uzeti priblino za opruge od ipki bez greaka, toplo oblikovano, poboljano xkH= 80 do 120 N /m m 2, a = 0, opruge od tokarenih i bruenih ipki, kao i poboljane TkH= 200 do 300 N /m m 2, a = 0. Za ipke manjeg prom jera d = 1 0 do 14 mm treba uzeti vee, za d = 60 manje vrijednosti, meuvrijednosti interpolirati. Za poveanje dinamike izdrljivosti preporuuje se obrada samarenjem elinim kuglicama. 3. Vlane opruge od okrugle ice i okruglih ipki (3.6.3.). Na vijek trajanja vlanih opruga utjeu oblik uica i prikljunih tijela. Na prijelazima od tijela opruge na uice pojavljuju se dodatna naprezanja, koja mogu biti znatno vea od onih same opruge. Zbog toga se ne mogu navesti vrijednosti dinamike izdrljivosti. D IN 2089, navodi k tome: Ako se ne mogu izbjei vlane opruge s titrajnim optereenjem, tre ba birati hladno oblikovane vlane opruge s uvaljanim ili uvijenim drcima. Ako su ipak iz konstruktivnih razloga potrebne uice ili kuke, tada polumjer zakrivljenja na prijelazu m ora biti to je mogue vei. Postigne li se granica treba raunati s tim da e se sila F 2 nakon stanovitog vremena rada
t j d o p ,
166
3. Opruge
opruge smanjiti, jer sila predoptereenja F 0 poputa. Nisu iskljueni ni lomovi zbog um ornosti materijala. Za samo tijelo opruge vrijede ista doputena naprezanja kao i za tlane opruge. Ne preporuuju se toplo oblikovane vlane opruge. U naroitim slu ajevima treba se posavjetovati s proizvoaem opruga. Proraun cilindrinih tlanih opruga od etverokutnog profila : vidi DIN 2090.
3.7. Gumene opruge

Gumene se opruge upotrebljavaju uglavnom za priguenje titraja i udara, npr. kao opruge za temelje ili opruge uloaka elastinih spojki. Vulkanizirana guma izmeu metalnih ploa ili tuljaka moe se opteretiti na smik ili tlak. Slika 175 prikazuje razliite oblike izvedbe, a slika 176 praktike pri mjere. G um a (kauuk) se ne moe kom primirati. O na moe promijeniti svoj oblik, ali ne i volumen. K ada bi gumu zatvorili sa svih strana ona bi izgubila svoja elastina svojstva. Da se olaka vulkaniziranje gumene mjeavine, dijelovi moraju biti pribli no jednake debljine, ali ne suvie debeli. Zbog zarezne osjetljivosti gume treba izbjegavati otre bridove ili uglove (zaobljenja ili rebra povoljna su). Kao materijal dolazi u obzir prirodna guma, buna-S, perbunan-guma i druge. Buna i perbunan su sintetike gume (umjetna guma). Dugotrajnim djelovanjem svjetla, topline i kisika guma stari i to tako da um jetna guma otvrdne, a prirodna omeka, uz stvaranje napuklina. Vlana naprezanja pospjeuju starenje (vlane opruge izbjegavati!). Sintetika guma je manje od prirodne gume osjetljiva na toplinu, ulje i benzin. Izmeu 20 i 70C guma smrzava, tj. postaje tvrd^ i krhka.
Slika 175. O snovni oblici gum enih o p ru g a a) o p ru g a sa sm inim p lo am a: b) o p ru g a sa sm inim tulicim a: c) tlana op ru g a: i/l uvojno-sm ina o p ru g a ; c) uvojno-sm ina o p ru g a s ploam a
3.7. Gumene opruge
167
Tok deformacije-naprezanja gume odreen je prem a D IN 53504 (JUS G.S2.127). Primjerice a200 = 12 N /m m 2 znai da se materijal pri tom naprezanju rastegne 200 %. Naprezanje er100 je tada jednako m odulu elastinosti, koji znatno ovisi o tvrdoi gume. Tvrdoa se daje u internacionalnim stupnjevima tvrdoe IRH, koji priblino odgovaraju konvencionalnoj Shore-A-tvrdoi (DIN 53505 ili JUS G.S2.125). Shore-A-tvrdoa oznauje otpor kojim se m ate rijal opire prodiranju krnjeg stoca sa >=1,3 mm, - 0,79 mm i a = 3 5 . Na primjer 40 Shore-A znai da je krnji stoac pri zadiranju za 1,27 mm naiao na otpor od priblino 4,4 N. Skala tvrdoe ide od 0 do 100. 0 Shore-A izraava najm anju tvrdou (dubina prodiranja 2,54 mm kod 0,56 N), 100 Shore-A najveu tvrdou (bez prodiranja kod 8,2 N). S praktiki dovoljnom tonou moe se staviti: 50 Shore-A 5 0 IRH. Vrste gume koje dolaze u obzir za opruge tvrdoe su 40 do 70 Shore-A % 40 do 70 IRH. Metalne ploe spreavaju gumene opruge da se pri tlanom optereenju slobodno popreno deformiraju. Zbog toga karakteristike tlanih opruga ne ovise samo o tvrdoi materijala, nego u velikoj mjeri i o oblikovanju. Stoga se modul elastinosti
.> ./*/?/*
//>/ r -VA'
Sliku 176. M etalastik -o p ru g a tCi.T? Freiulcnbenj. VVeinheun Bergstr.l .4 okrugli leaj: B o d b o jn ik : ( d v ostruk b -le a j; I> u ltra tu ljac : i. p lo sn a t leaj: f M etaeone-leaj: (7 stoast priru b n i tu .ja c . U E lastik-spojka
168
3. Opruge
E navodi u zavisnosti od tvrdoe i oblika (si. 177). Oblik se obuhvata fakto rom oblika k. On je odnos povrine preko koje se dovodi sila, i slobodne povrine. Za opruge kao na si. 175 c je prema tome cE 7t/4 d faktor oblika k = - ----- , (145) d n h 4/i Suprotno metalnim oprugam a, gumene opruge imaju zakrivljene karak teristike. Pri malim deformacijama moemo uzeti da je karakteristika ravna, tj. sa konstantnom krutou c. Pri promjenljivom optereenju opruga se ovruje, a njezina karakteristika odstupa od statike. Ovo odstupanje obuhva a se faktorom tp tj.: krutost opruge c = (p-c sta, (146)
c u N /m m ili N m m /ra k ru to st o p ru g e pri p rom jenljivom optereenju, c,al u N /m m ili N m m /ra d k ru to st op ru g e pri m irn o m optereenju, p rem a je d n a d bi (106) ili (107), str. 140, fa k to r korekcije kod tv rd o e = 40 50 60 70 Shore-A <P= 1,15 1,3 1,6 2,2 M e u v rijed n o sti treb a in terp o lirati.
Jednadba (146) vrijedi za gumene opruge optereene na tlak i smik. Statiki modul klizanja G treba uzeti sa slike 177. U tablici 70 iznesene su jednadbe za proraun uobiajenih oblika opruga idoputena naprezanjaprema iskustvu. Proraun daje samo pribline vrijednosti. Ako je potrebno, treba razgovarati s proizvoaim a opruga.
Slika 177. Statiki m odul elastinosti E u zavisnosti od tv rd o e i o d fa k to ra oblika, statiki m odul klizanja G u zavisnosti o d tvrd o e
3.7. Gumene opruge
169
Tablica 70. Jednadbe za proraun gumenih opruga i doputena naprezanja Opruga s ploama j optereena na smik ] si. 175a | Opruga sa tuljcima optereena na smik si. 175b r Tlana opruga SI. 175c Vrijedi do 20% sabijanja Opruga optereena uvijanjem ha smik si. 175d Opruga s ploama optereena uvijanjem na smik si. 175e
20% pomaka 1 i =FIA x = FfA D( F \ / = l n {----------1 d \i,8je hGj
40' okreta T A r
20' okreta
o= F jA
,= 0 .6 5
r_ * R4- , 4
y - r /G
fJ l A T E i
4 n h G \r2 R 2 J a u N /m m 2 T u Nmm G u N /m m 2 < x u rad h u mm 5 u mm
T s x 0 ,6 5 -------------( R ' - r 'j C
x u N /m m 2 Fu N E u N /m m 2 y u rad A u mm R, r u mm
smino naprezanje sila opruge modul elastinosti kut smika spojna povrina guma-metal polum jer opruge
tlano naprezanje mom ent uvijanja opruge modul klizanja kut zakretanja opruge visina opruge debljina opruge
Naprezanje
Tkk C T < toP N/mm2
Paralelno smino ^dop N, mm2 1 ... 1 ... 0.3 . . . 0,5 . . . 2 2 0.5 1
Uvojno smino ^dop N /m m 2 2 2 0,3 . . . 1 0 , 5 . . . 1,5
m im o optereenje povremeni udar trajno titrajno optereenje posebni sluajevi ogranienog udara
1... 1 ... 0,5 . . . 1...
2 1.5 1 2
3 ...5 2,5 . . . 5 1 . . . 1.5 3 ...5
170
4.
OSOVINE I VRATILA
4.1. Funkcija, oblikovanje

Osovine (si. 178a i b) nose na sebi mirujue ili rotirajue strojne dijelove kao to su remenice, zupanici, rotori i si. One mogu mirovati, tako da se na njima smjeteni strojni dijelovi okreu, ili da rotiraju zajedno sa strojnim dijelovima privrenim na njima. Osovine su optereene samo na savijanje i ne prenose okretni m om ent! Vratila (si. 178 c i d) na sebi nose strojne dijelove kao i osovine, ali se ovi djelovi stalno okreu te uvijek prenose okretni moment. Vratila su optereena na savijanje i uvijanje. Osovine i vratila s centrinim uzdunim provrtim a nazivaju se uplje osovine, odnosno uplja vratila (si. 178 d). Rukavcima nazivamo one dijelove osovina i vratila kojima se oslanjaju na leaje. K ratke osovine nazivaju se svornjaci. Za prijenos snage izmeu pokretnih pogonskih i radnih agregata upotreb ljavaju se i savitljiva vratila, D IN 44713, npr. za pogon brojila, mjerila brzine vozila i brzine vrtnje, builica i drugih alata. Sastoje se od vieslojne iane jezgre, koja se vodi u savitljivoj metalnoj cijevi. Openito se osovine i vratila izrauju od elika St 42 (. 0460) ili St 50 (. 0545), a visokonapregnute od St 60 (. 0645). Kod veih zahtjeva dolaze u obzir i C 35 (. 1430), 40 M n 4 (. 3130), 3 4 C r 4 (. 4130), 4 1 C r 4 (. 4131) i slino, dok se kod m otornih vozila uzima 16 M nCr 5, (. 4320), 20 M nCr 5, (. 4321), 18 CrN i 8, (. 5421) ijilino. L potreba legiranih elika isplati se kod titrajnih naprezanja (izmjeninog savijanja) samo onda, ako ne postoji djelovanje zareza, jer su elici visokih mehanikih svojstava veoma osjetljivi na takva djelovanja. Za izbor materijala moe biti mjerodavna otpornost na koroziju. Ravne osovine i vratila do promjera oko 150 mm izrauju se obino od okruglog elika tokarenjem, ijutenjem ili hladnim valjanjem. Deblja ili viestru ko stupnjevana vratila izrauju se kovanjem i skidanjem estica. Rukavci i prijelazi s jednog promjera na drugi se prema zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju valjanjem, tiskanjem ili lepanjem. Najopteieeniji se povrinski kale (jezgra m ora ostati ilava) i najfinije obraduju. Osovine i vratila od legirana elika visoke vrstoe nisu nita krua nego ona od obinih konstrukcionih elika, jer im je modul elastinosti jednak. uplje osovine i vratila s promjerom provrta od 0.5 J su za oko 25 0 laki nego puna vratila, aii moment otpora iznosi jo uvijek oko 95 %. Visokoturane osovine i vratila od n - - 1500 s 1 m oraju biti kruta, kruto uleitena i izbalansirana.
4.1. Funkcija oblikovanje
Slika 178. Prim jeri za osovine i vratila a) n e p o k re tn a p u n a o so v in a ; b) o k re tn a p u n a o so v in a; c) p u n o v ra tilo ; d) uplj v ratilo
172
4. Osovine i vratila
Protiv uzdunih pomicanja osiguravaju se osovine i vratila stupnjevanom promjenom prom jera (stupnjevanjem), postavnim ili sigurnosnim prstenovima. Naizmjenino naprezanje na savijanje osovina i vratila izaziva pri svim prom jenam a presjeka, utora i slino stalnu opasnost od loma zbog umornosti (djelovanja zareza!). Vrna naprezanja mogu se smanjiti raznim prikladnim m jerama pri oblikovanju. Visina vrnih naprezanja za razliito oblikovane prijelaze, utore, vidljiva je na slici 180. Vrna naprezanja stvaraju se i zbog napreanih ili vrue navuenih glavina. Smjer toka sila koje prolaze kroz
zatitna cijev
strano
osovinu ili vratilo m jerodavan je za vrstou. Iz primjera na slici 180 vidi se kod kojeg je oblika prijelaza tok skretanja sila najblai i time najmanje smanjuje vrstou oblika. Isto se tako moe zarezima za rastereenje (E na slici 180) tok sila blae skrenuti.
(7f ,
t,
Slika 180. Z arezno djelovanje i tok sila u o so v in a m a i vratilim a nazivno n ap rezan je: crk, r k nap rezan je izazvano zareznim djelovanjem
Preporuuje se kod naizmjenino na savijanje optereenih osovina i vratila kontrolirati tok sila, jer se najee nalazi mogunost poveanja vrstoe oblika. Prioritetni promjeri za osovine i vratila proizlaze iz standardnih brojeva D IN 3 (JUS A.A0.001). Standardne brzine vrtnje pri optereenju za remenice i klinaste remenice vidi u D IN 112, (JUS M.C 1.250), a za alatne strojeve u DIN 804 (JUS M.C1.253).
4.2. R u kavci
173
4.2. Rukavci
4.2.1. Nosivi rukavci Rukavci (slika 181) kod osovina ili vratila su cilindrina, konina ili kuglasta rotaciona tijela koja se u leajima okreu ili miruju (pokretni ili nepomini rukavac). Nosivi rukavci su optereeni popreno na os rukavca. Rukavci koji se nalaze na krajevima osovine ili vratila nazivaju se eoni rukavci, a unutar toga unutarnji rukavci. O jaanja (vjenac) ili stanjenja, slue za preuzimanje malih uzdunih sila kao aksijalno osiguranje poloaja. Visina vijenca najee iznosi u = 0,1 d, a irina >= 0,1 do 0,15 d. Umjesto vijenca moe se napreati i prstenove ili kod umjerenih sila postavne prstenove osigurati vijkom ili zatikom (slika 182).
Slika 181. N osivi rukavci a) cilindrini eoni ru k a v ac ; b) cilindrini u n u ta rn ji ru k a v ac s ojaanjem ; c) cilindrini u n u tarn ji ru k a v ac ; d ) konini n e p o k retn i ru k a v ac ; e) k uglasti p o k re tn i ili nepokretni rukavac Slika 182. Prstenovi k a o o ja an ja v ratila a) stezni p r s te n ; b) p ostavni p rsten D IN 1705 sa dva za 135 p o m a k n u ta z atik a s n av o je m ; c) p ostavni p rsten D IN 1705 s kon an im zatik o m
Slika 183. R ukavci ruica a) uvijan s vijanim n a stav k o m : b ) u p re an ; c) s k o n u so m i vijanim nastavkom
Kuglasti rukavci omoguuju kutnu pokretljivost osovine, ali zbog nepovoljnog trenja nisu prikladni kao rotacioni rukavci. esto je iz proizvodno-tehnikih razloga ili zbog vezanja uz materijal korisno da se rukavac izrauje posebno s vijanim nastavkom ili nastavkom koji se upreava, npr. rukavac ruice prema slici 183.
174
Standardizirani su: cilindrini krajevi vratila D IN 478 (JUS M.B1.090), konini krajevi vratila D IN 749 (ISO/R 775) i D IN 750 (ISO/R 775), krajevi vratila za mazne pumpe D IN 746 (ISO /R 775), za zupane pogone D IN 783 (ISO/R 775), za elektrine strojeve D IN 42943 (JUS N.G0.020 i 021), za pomone strojeve D IN 73031 (ISO /R 775), za jednodjelne postavne prstenove D IN 705, a za dvodjelne D IN 708.
4.2.2. Potporni rukavac
Potporni ili uporni rukavci aksijalno su optereeni, te slue kao podupora osovine ili vratila. Za male pritiske zadovoljava pun uporni rukavac (si. 184 a). Budui da je brzina klizanja na obodu najvea, a u sredini nula, rukavac se nejednako troi i ne ostaje ravan. Teoretski je u centru povrinski pritisak beskonano velik, to moe dovesti do potekoa prigodom podmazivanja.
Slika 184. P o tp o rn i rukavci a) s p u n o m nalenom p o v rin o m ; b) s p rste n asto m nalenom p o vrinom ; c) s p rste n asto m nalenom p ovrinom i leastom p o tp o rn o m plo o m ; d) kuglasti ru k av ac
U potrebom prstenastog potpornog rukavca (si. 184b) smanjuje se ovaj nedo statak. Povoljno je da se kaljeni rukavac oslanja na potpornu plou, kaljenu ili od lijevana eljeza. Leasta uporna ploa (s na si. 184c) nastavlja se (podeava se) sama prema potpornoj kliznoj plohi. Kuglasti rukavci (si. 184d) podeavaju se isto tako sami kao rotacioni rukavci. Nisu podesni zbog nepo voljna trenja.
4.3. vrstoa
4.3.1. Momenti savijanja i uvijanja, momenti inercije i momenti otpora
Osovine i vratila treba sm atrati nosaima na dv'a oslonca , s pojedinanim silama F. N a mjestima leaja javljaju se reakcije F A i f B. Na slici 185 oznaeni su opasni presjeci grafiki i pom ou brojeva. Opasnim presjecima treba smatrati sve presjeke na mjestima promjene promjera, na mjestima utora, lijebova itd., a kod ravnih (glatkih) osovina i vratila na mjestu najveeg momenta
4.3. vrstoa
175
savijanja. Sile F proizlaze iz sile koja se javlja na zubu, vlane sile remena, teine dijelova koje nosi i slino. O odreivanju njihove veliine bit e govora kasnije u odgovarajuim poglavljima.
Slika 185. M om enti savijanja u op asn im presjecim a osovina i vratila a) prim jer s jed n o m silom ; b) p rim je r sa dvije sile
Slika 186. M o m en t savijanja M a k o sile djeluju u raznim ra v n in a m a (osovina ili vratilo c rta n o je ta k o d a je ralanjeno u dijelovim a izm eu o p asn ih presjeka) F x h o riz o n ta ln a sila; F y vertik aln a sila; F A, F reakcije u o slo n c im a ; A ix m om enti sila F x; M y m om enti sila F y; 1 . . . 4 o p asn i presjeci
Ako sile F ne djeluju u jednoj ravnini, pojedine sile rastavljaju se u horizontalne i vertikalne kom ponente F x i Fy tako, da se stvore dvije ravnine sila. M omenti savijanja M x i M y u tim m eusobno okom itim ravninam a zbrajaju se geometrijski (si. 186) na pojedinim presjecima u rezultirajui moment savijanja M. Radi boljeg pregleda momenti su crtani u smjeru sila
176
(povrine presjeka), iako stvarno djeluju okom ito na povrine presjeka. Rezultirajui m oment savijanja je onda m jerodavan za proraun vrstoe. Isto tako mogu uzdune sile, npr. aksijalna kom ponenta sila zupanika s kosim zubima, izazvati u presjecima dodatna vlana ili tlana naprezanja.
odvoenje snoge 1
Budui da vratila prenose uvijek okretni moment, optereena su i na torziju (uvijanje). Okretni moment ne prolazi obino cijelom duljinom vratila. Dovodi se preko pogonskog strojnog dijela (npr. remenice), a odvodi preko drugih strojnih dijelova (npr. zupanika), slika 187.
Tablica 71. M omenti W i Wx protiv savijanja i torzije, te momenti inercije / r i / raznih presjeka osovina i vratila i
i 1 -t Poligonsko vratilo PC4
G latko vratilo
Vratilo s utorom
Vratilo s provrtom O3 dD2 ~ 10 6
Ozubljeno vratilo
Klinasto vratilo
Poligonsko vratilo P3 * 0 , 1 ---Z>,
O.lrf*
O .IO 3
0,1 5 Oj
wt
0 ,2 ^
* 0 .2 ^
*2 W
0,2D ? ( r ) '
0 ,2 Df
O4 dD3 f, 0 ,0 5 ^ a 0,050 ( /, 0 ,1 ^ O .lrf1 j 2J, 0 ,I O - 2 ,4 O ,2 ,i>3 . *20 12 0 ,0 5 0 - 1,20,2 ri 2
0,0750?
0 ,1 4 0 ?
4.3. vrstoa
177
Za proraunavanje naprezanja na savijanje i torziju potrebni su momenti otpora presjeka W protiv savijanja i Wt protiv torzije. Jednadbe za njih su u tablici 71. Pored toga dani su i momenti inercije potrebni pri proraunavanju deforma_cija.
4.3.2. Priblini proraun na torziju i savijanje
Preporuljivo je da se za torziono optereeni dio vratila najm anji potrebni promjer d odredi unaprijed prema iskustvenim vrijednostima doputenih napre zanja. Iz uvjeta da je r ,= T/W t = Ttdop, dobiva se za vratila sa Wt x Q ,2 d 3 potreban najmanji promjer dmin =
ti,2 Tlcj0p
4nin U 111111 najm an ji d o p u ten i p ro m je r vratila u p o d ru ju optereenom o k re t nim m om entom , T u Nmm p ogonski o k re tn i m om ent, TidSp U N /m m 2 d o p u te n o to rzio n o n ap rezan je prem a tablici 72.
(147)
Ako su projektom odreene dimenzije osovine ili vratila, preporuljivo je da se prije nego to se raunski provjeri vrstoa oblika, izvri priblina kontrola na savojnu vrstou prema iskustveno dopustivim naprezanjim a (tablica 72). U pojedinim opasnim presjecima iznosi: naprezanje na savijanje
fff u N /m m 2 M u Nmm W u mm3
o f=
(148)
n ap rezan je na savijanje,u o p a sn o m presjeku, m o m en t savijanja u o p asn o m presjeku, m o m en t o tp o ra o p asn o g p resjeka (vidi tablicu 71).
Tablica 72. Doputena naprezanja na torziju i savijanje u N /m m 2 za osovine i vratila (iskustvene vrijednosti) Vrst osovine ili vratila Nepokretne osovine od elika St 42 . . . 50 (. 0460 . . . . 0545) Okretne osovine od elika St 42 . . . 50 (. 0460 . . . . 0545) Transmisijska vratila od elika St 42 (. 0460) Vratila d-zalica od elika St 50 (. 0545) Vratilu prijenosnika od elika St 60 (. 0645) ili legiranog elika Vratila runih dizalica sa zupastom letvom od elika St 70 (. 0745) 12. . . 18 2 0 . . . 40 40 . . . 60 60 . . . 80 Tutop fdop 50. . . 100 30 . . . 60 30 40 60 100 . . . 60 . . . 60 . . . 100 . . . 150
Teoretski se svi presjeci mogu tako dimenzionirati da u njima vlada jednako naprezanje na savijanje. Iz uvjeta za presjek x a f = M J W X= o rdop moe se za na bilo kojem mjestu x izraunati prom jer presjeka: promjer osovine ili vratila
31 M d x= / ------- - V 0,1 ^ f d o p
(149)
178
Tako konstruirana osovina ili vratilo bila bi paraboloid (okomito rafiram dio na si. 188). Potrebno je, meutim, dobiti proizvodno i funkcionalno pogodan oblik sastavljen od cilindara i stoaca tako da to ne dovodi do podrezivanja paraboloida. Pretkovanim osovinama i vratilima jednakih napreza nja na savijanje uteuju se materijal i obrada.
4.3.3, vrstoa oblika U opasnom presjeku vratila mogu nastati: naprezanje na savijanje viano ili tlano naprezanje torziono naprezanje
<jf = -
Mf W F,
(150) (151) (1521
1 7
fff , <r, t , u N /m m 2 savojno, viano, tlano i to rzio n o naprezanje. M i, T u Nm uzim ajui u o bzir po g o n sk e u d a re ili vrijednosti najveih vrnih m o m e n a ta savijanja ili torzije za odre en i presjek, fj u zduna sila u o dgovarajuem presjeku, W, W t u m m 3 m o m e n t o tp o ra odgov araju eg presjeka p ro tiv savijanja, o d n o sno to rzije (tab lica 71) A u mm2 p o v rin a odgovarajueg presjeka.
Pri istodobnom optereenju na savijanje i uvijanje zamiljamo da ona izazivaju samo norm alna naprezanja, nazvana ekvivalentno ili reducirano naprezanje. Time je optereenje vratila svedeno na optereenje na savijanje. Prem a hipotezi o najveem dejormacionom radu pri promjeni oblika iznosi: ekvivalentno naprezanje
< T ekv u N /m m 2 rrg u N ,m m 2
< 7 = k v = \/ f f g + ( 3 f ) )
ia53)
ekvivalentno (reducirano) naprezanje, gornje naprezanje prom jenljivog optereenja. T o je najvee n o r m alno naprezanje koje nastaje u presjeku, n a im e :
<J <T i f
(T
4.3. vrstoa
179
t,
u N /m m 2
to rzio n o naprezanje p rem a (152), o d n o s koji pokazuje nain n a p rez an ja n a savijanje i uvijanje. T reb a staviti: 3oCg :0,48 k o d naizm jenino prom jenljivog savijanja i n eprom jen ljive torzije (at0 0 ,4 ), 1 ,4 7 k o d naizm jenino prom jenljivog savijanja i je d n o sm jerno prom jenljive torzije (ot0,7), 2s 3 k o d naizm jenino p rom jenljivog savijanja i naizm je nino prom jenljive to rzije (ot0 l ) .
fx0
Pom ou faktora a 0 prilagouje se torziono naprezanje naizmjenino pro mjenljivom naprezanju na savijanje. To znai da se moe pom ou faktora a 0 preraunati torziono naprezanje t, u odgovarajue jednakovrijedno promjen ljivo torziono naprezanje. Ako je vrst savojnog i uvojnog optereenja jednaka (na primjer obje izmjenino promjenljive ili obje jednosmjerne), onda je a 0 1. vrstoa oblika o 0 kao dinam ika izdrljivost odreenog presjeka osovine ili vratila iznosi: vrstoa oblika < r0= ? PN < rD N (154)
<r0 u N /m m 2 v rsto a o b lik a o d re en o g presjeka, N /m m 2 d in am ik a naizm jenino pro m jen ljiv a izdrljivost m aterijala prem a tablici 73, bF fa k to r kvalitete povrine prem a slici 189, /lkf fa k to r zarezn o g djelovanja p re m a (155),
t r DN u
= R k
(T g r c*
o d n o s n a p rez an ja p rem a (159), fa k to r za g ranicu vrstoe o b lik a 2 ,1 k o d dijelova s optereenjem n a savijanje, 1 ,6 k o d dijelova bez o p tereen ja n a savijanje.
Faktor zareznog djelovanja

Okf
/3kf = ... i + \/ e * i
(155)
q*
koeficijent o b lik a zareza p rem a slikam a 190 d o 193. O sim toga treb a u v rta v ati: 3t,,f 3 za zupaste i klinaste profile v ratila, 1 ,4 za poligonske profile v ra tila (odgovarajue oblike vidi u tablici 71), rad iju s ekvivalentnog zareza je k a ra k te risti n a v rijednost zarezne osjetlji vosti m a te rijala p rem a tablici 73, red u ciran i g radijent (pad) n a p rez an ja prem a (156) d o (158) k od:
savijanja vlak/tlak torzija
%2 / d + 2 / q
(156) (157) (158)
X2/q x ~ 2/d + 1 /'q
X u m m '1 red u ciran i gradijent (pad) naprezanja, d u mm najvei pro m jer presjeka, q u mm po lu m jer zaobljenja d n a zareza (vidi slike 190 d o 193).
12'
1gO
4- Osovine i vratila
Tablica 73. Dinamika vlano-tlana naizmjenino promjenljiva izdrljivost crD N i raijus />* ekvivalentnog zareza ilavih materijala (elik) < tm N /m m aD N N /m m 2 p* mm 301) 140 350 170 0,15 400 190 450 500 230 0,08 i 600 i 270 | | 0,06 700 320 b 0,04 0,03 0,025 | 800 | 360 90U 410
1 0 0 1 2 0 0 1 0 0 0 1
450 500 550 0,015
1300 600
2 1 0
0,09
0,2
0,12
0,02 0,02
0 ,0 1
Slika 189. F a k to r utjecaja kvalitete povrine bp u zavisnosti o d vlane vrstoe trM elika (kvalitete povrina, vidi u tablici 26, stra n a 78)
Jednadba (156) vrijedi za dijelove vratila optereene na savijanje, jed nadba (157) za dijelove bez savojnog optereenja, jednadba (158) za dijelove vratila optereene iskljuivo na torziju. Ako je q < 0 ,5 mm, onda u jednadbam a (156) do (158) treba ipak uvrstiti q = 0,5 mm, jer se tok sila ne lomi otro oko zareza, nego prolazi u luku oko njega. Kod glatkih dijelova vratila bez utora je q = oo, pa u jednadbe (156) do (158) treba uvrtavati 2/q = 0. Kod utornih osovina ili dijelova vratila (dosjedni klin. klinasta vratila, utori ozubljenih vratila) moe se priblino uzeti da je q t/2 ^ b/2 (t = dubina utora odnosno zubca, b = irina utora). I kod napreanih glavina (si. 193 a) treba uvrstiti q = 0,5. Odnos naprezanja aJ a% (159)
<rsr u N /m m 2 srednje nap rezan je titra jn o g optereenja. O no je je d n a k o k o n sta n t nom (m irnom ) n o rm aln o m nap rezan ju kojem se su p e rp o n ira naizm je nino naprezanje. U n o rm aln o m sluaju su to vlana ili tlana n a p rez an ja a. N aelno, u pojedinim presjecim a v ratila je < 7 sr = = 0,5 (frg+(7d) sa erd k a o najm anje n o rm aln o naprezanje ciklusa p ro m jenljivog o p tereenja (donje naprezanje), a u N /m m 2 gornje naprezanje ciklusa prom jenljivog o p tereenja = u +<Jr
4.3. vrstoa
181
oblikovanim prijelazim a s veeg n a m anji prom jer
Slika 191. K oeficijenti o blika kod vratila s u to ro m po o b o d u *
Slika 192. K oeficijent oblika a l f k o d vratila s poprenim p ro v rto m
02
OJ
0,4
odnos g /d
Ako su vlana odnosno tlana naprezanja a i naprezanja na. savijanje af konstanta, kao to je to kod osovine koja miruje, onda e biti a J a = 1 . Ako ne djeluje vlano ili tlano naprezanje ve samo naizmjenino prom jen ljivo naprezanje na savijanje, onda je a j a = 0 (isto naizmjenino optereenje). U dijelovima vratila koji su optereeni iskljuivo na torziju, stavlja se a j a = 0 kod naizmjenino promjenljivog i t , < T sr/e7 g= 0,5 kod jednosm jerno promjenlji vog i t , a j a = 1 kod nepromijenljivog i t . U ovim sluajevima treba uzeti Oekv~l>5T,. Za ispravno dimenzioniranje m jerodavna je: Sigurnost protiv umornosti SD= a 0/ a eky (160)
Uobiajeno su: S D^ . 2 kod aST /a % = 0 do 0,25, Sd ^ 1 ,7 kod a j a g> 0,25 do 0,75, SD^ 1 ,4 kod a J a >0,75 do 1.
182
oblik A
oblik B
Slika 193. K oeficijenti o b lik a a^,. k o d vratila a) s n a p rea n o m glavinom (za presjek x p rem a slici 190); b) sa zarezom s otrim b rid o v im a za uskonike; c) s blagim prijelazim a; d) s u to rim a za pero. o d n o sn o u to rim a za dosjedni klin
4.4.
4.4.1.
Deformacije
Deformacije zbog sila savijanja
Osovine i vratila izloena su savijanju zbog djelovanja sila F (si. 194). Duga i tanka vratila mogu esto biti dovoljno vrsta, ali deformacijom mogu da remete funkcionalnost. Tako npr. mogu da dovedu do odstupanja u zahvatu kod zupanih prijenosnika ili do zagrijavanja u kliznim leajima zbog rubnog pritiska. U kritinim sluajevima treba prem a tome proraunati progib i kosi poloaj rukavca. Prema iskustvu treba da progib ispod hvatita sile iznosi 0,00035 L (manje vrijednosti pri > 2 5 s _1), i (vidi si. 196) tan /)A B ^ 0 , 0 0 1 do 0 , 0 0 2 (manje vrijednosti kod dugih kliznih leaja, a velike kod kratkih kliznih leaja; vidi 5.1.6.). Gladak tap dobiva prem a slici 195 na mjestu x m m b, r = W T ,{ 2- 2i +T ) ,l l )
JL >
- v
\L
yB
T 1
T
L
elaslilno linijo
Slika 194. P ro g ib osovine ili v ratila i kosi poloaj ru k av aca u leajevim a
4.4. D eform acije
183 Nadalje proizlazi na mjestu x kut nagiba: F (l x 2) 2E J { (162)
Slika
195. P ro g ib uklijetenog glatkog tap a
K od x = 0 nestaju lanovi sa x.
Slika 196. O sovina ili vratilo zam iljeno rastav ljen o , tak o d a p o sta ju dvije konzole
Kod viestruko stupnjevanih osovina ili vratila s jednom silom izmeu leaja, prem a slici 196, zamiljamo da je osovina ili vratilo uklijeteno u hvatitu sile F i da je kao konzola savijana reakcijama u osloncima duljina lA i Progib u osloncu
/ A u mm FA u N / u mm E u N /m m 2 J f u mm4
/A= - (
jh
A /
,
7
/3 (1
_+
, > 2
/3_ /( 3 1 ,
J
, '3
/ ,' 2
f3
(163)
\ J
pro g ib ispod FA. P rogib / ispod Fn tre b a p ro ra u n a ti na isti nain, sila oslonca leaja (reakcija), d u ljin a stu p n ja od F A, m o d u l elastinosti m aterijala v ratila, za elik 2 1 0 0 0 0 N /m m 2, m o m e n t inercije o dgovarajueg p resjeka vratila p rem a tablici 71, stra n a 176.
Ispod sile F iznosi: progib

/ = / a + (/u /a ) I j L
(164)
Sada treba odrediti pojedine kutove savijanja )?i, j?2 . . . pom ou jednadbe (162). Za stranu A na slici 196 je, na primjer: tan
/? 3
2E J n
2E J
f2
d l- i).
2E J
d l ~ li)
f3
184 i prema tome:
tan 3 = - ^
(165) (166)
tan fiA = tan (Zfi oc)
Sa stranom B treba postupiti na isti nain. Budui da su kutovi savijanja veoma maleni, moe se staviti da je tan i x :a , tan f i^ fi , odnosno tanfiA^ Z f i a (a i fi u radijanima). Konzolno uleitene osovine ili vratila sm atraju se, prem a slici 197, da su uklijetene u osloncu F B tako, da se kao prije stvaraju dvije konzole.
Slika 197. P ro g ib osovine ili v ratila kod konzolnog uleitenja
Kod osovina i vratila koja su optereena sa vie sila, progibi se prorauna vaju pojedinano, za svaku silu F ls F 2 , posebno, te se onda izmjeri vrijednost / na mjestu najveeg progiba (dobiva se crtanjem elastine linije). S kutom nagiba treba postupiti u istom smislu. Ako sile djeluju u raznim ravninama, treba pojedine progibe i kutove nagiba fit , fi2, te momente savijanja (vidi si. 186) na odgovara juim mjestima geometrijski zbrajati.
4.4.2. Deformacije izazvane torzionim silama
Torzionim momentom zakreu se m eusobno presjeci vratila. Dva presjeka u razm aku / glatkog dijela vratila (si. 198) zakreu se za kut a = T l/(G /,). K ut zakretanja stupnjevanog vratila (si. 199) iznosi: ~
4.5. K ritina brzina vrtnje
185 a = Z G /, (167)
kut zakretanja
ot u ra d k u t zak retan ja, G u N /m m 2 m odul klizanja m ate rijala vratila, za elik izn o si' w 80000 N /m m 2, T u N m m to rzio n i m o m en t u o dgovarajuem dijelu vratila, / u mm dio duljine vratila s k o n sta n tn im m o m e n to m inercije i torzije, /, u m m 4 m o m en t inercije p ro tiv z a k re ta n ja u odg o v araju em dijelu vratila, p rem a tablici 71.
Druga vratila, npr. transmisiona, deformiraju se znatno ve pri razmjerno malom torzionom momentu. Ova promjena oblika izazvana deformacijom dovodi zbog elastinosti vratila do nepoeljnih torzionih titraja strojnih dijelova m ontiranih na vratilu (djelovanje kao kod ravnih torzionih opruga, vidi 3.4.). Zato se ograniuje kut zakretanja prem a iskustvu na veliinu a/I7= 0,25 /m. ako Z/ oznaava ukupnu duljinu dijela vratila koji je torziono optereen.
4.5. Kritina brzina vrtnje

4.5.1. Fleksiona kritina brzina vrtnje Osovine i vratila, zajedno s m asam a koje su na njima smjetene, predstavljaju fleksione elastine opruge. Djelovanjem neke vanjske sile poet e te mase vibrirati vlastitim priguenim titrajim a (vidi si. 157, str. 141). Prilikom rotacije javljaju se periodini impulsi centrifugalne sile. Ovi impulsi odgovaraju brzini vrtnje, a nastaju radi toga jer se stvarni poloaj teita ne poklapa s teoretskim. Do toga dolazi zbog neizbjenog odstupanja stvarnih mjera od nazivnih, u granicam a doputenih odstupanja. Ako se sada sluajno poklopi pogonska brzina vrtnje sa frekvencijom vlastitih titraja sustava koji tvori osovina ili vratilo sa m asam a smjetenim na njima, nastat e rezonancija. Uz nemiran hod vibrirat e osovina ili vratilo, poveavajui stalno am plitudu titraja, sve do loma. Rezonantu brzinu vrtnje nazivamo fleksionom kritinom brzinom vrtnje, nkrit. Preciznim balansiranjem i krutom izvedbom moe se danas raditi i u samom kritinom podruju. Ova m etoda je, meutim, upotrebljiva samo u posebnim sluajevima. Ako je fleksiona kritina brzina vrtnje nkrit m anja od m
-h l^ -
Slika 200. T itra n je osovine ili v ratila zbog p rem jetan ja teita a elastin a linija; b a m p litu d e titra n ja elastine linije; m m asa m o n tira n a n a vratilu ; S teite m ase; Ff cen trifu g aln a sila; F's cen trifu g aln a sila n a k o n pola o k re ta ja
186
pogonske n, m ora pri putanju stroja u pogon i zaustavljanju biti podruje kritine brzine vrtnje brzo prijeeno. Dugake i tanke osovine i vratila imaju visoku fleksionu kritinu brzinu vrtnje. K ako iz (109 a), strana 141, proizlazi, frekvencija vlastitih titraja sustava zavisi od krutosti c i od m asa m koje vibriraju. Sami impulsi i sile koje djeluju F{, F2, . . . ne utjeu na kritinu brzinu vrtnje! Fleksiona kritina brzina vrtnje ^
u s -1 K
(168)
c u N /m m u kg g u c m /s2 / G u cm
fleksiona k riti n a b rzin a vrtnje, fa k to r n ain a leitenja = 1 za osovine i v ratila k o ja se slo b o d n o o k reu u leajim a (slika 201 a), = 1,3 za osovine o b o stra n o uvrene (slika 201 b), = 0 ,9 za k o n z o ln o uleitene osovine ili v ra tila (slika 201 c), k ru to st su sta v a koji vibrira, m asa su sta v a koji vibrira, zem aljsko u brzanje = 981 c m /s2, najvei pro g ib izazvan teinam a m asa stro jn ih dijelova sm jetenih na vratilo ili osovinu.
Slika 201. S hem atski p rik az razliitih uleitenja osovina i v ratila a) o k re tn o u leajevim a; b) o b o stra n o uklijeten o ; c) k o n zo ln o
Pri proraunavanju / G pom ou jednadbi (163) i (164) [u (164) je to f] smiju kao sile koje optereuju vratilo ili osovinu biti uzimane u obzir samo teine masa. Ne smiju prem a tome biti uzimane u obzir vune sile remena, sile koje djeluju na zube zupanika itd! Fleksiona kritina brzina vrtnje neovisna je od toga da li su vratilo ili osovina u horizontalnom , kosom ili vertikalnom poloaju! Budui da teina vlastite mase vratila ili osovine nije pri proraunu uzim ana u obzir, izraunata kritina fleksiona brzina vrtnje lei iznad stvarne. Razlika koja se stoga javlja poveava se s poveanjem progiba izazvanog teinama masa. Zato se osovine i vratila nastoji dimenzionirati tako da izraunata kritina brzina vrtnje n ^ , lei uz dovoljnu sigurnost iznad ili ispod stvarne pogonske brzine vrtnje. Za sustave kod kojih su na tekom vratilu ili osovini smjeteni laki strojni dijelovi, dobit emo tonije vrijednosti n^xli ako u proraunu uzmemo u obzir i vlastitu teinu vratila, odnosno osovine. To emo uiniti tako da emo teine parcijalnih dijelova vratila ili osovina nadomjestiti silama s hvatitem u teitu svakog parcijalnog dijela. Ali ni to nije potpuno tono, jer je vlastita teina zapravo kontinuirano optereenje.
4.5. K ritina brzina vrtnje
187
4.5.2. Torziona kritina brzina vrtnje
Vratilo s m asam a koje su na njemu smjetene ravna je torziona opruga koja e poeti vibrirati priguenim torzionim titrajim a ako ju izloimo koleba njima okretnog momenta. Ako kolebanja okretnog m om enta odgovaraju brzini vrtnje kao to je to kod zalomljenih vratila stapnih strojeva, doi e i kod torzionih vibracija do rezonancije. To e nastati kada pogonska brzina vrtnje bude jednaka vlastitom titranju sustava. Torziona kritina brzina vrtnje nkril jednaka je opasnost za mogunosti loma kao i fleksiona. Impulsi okretnih m om enata ogranieni su ipak na posebne sluajeve. Torziona kritina brzina vrtnje nkru~ (169)
n kril u s -1 to rz io n a k riti n a b rzin a vrtnje, c u N m /ra d k ru to st vratila, J u kgm 2 m o m e n t tro m o sti m ase vratila, ukljuivo m ase dijelova sm jetenih n a vratilu.
Uzimajui u obzir oznake dane na slici 199, izraunava se krutost iz jednadbe:

(170)
c u N m m /ra d G u N /m m 2 / u mm /, u mm4 k ru to st vratila, m odul klizanja m aterijala v ratila 80000 N /m m 2 za elik, duljin e p o jedinih stu p n jev an ih dijelova v ratila, p o larn i m o m en t inercije pojed in ih p o p re n ih presjeka (tablica 71 str. 176).
188
5.
LEAJI
5.1. Trenje, podmazivanje i maziva

5.1.1. Trenje
Osovine i vratila imaju oslonce u kliznim ili valjnim leajima. Leaji se podm azuju da bi gubici trenja, a time i zagrijavanje, bili to manji- Pod trenjem se prem a D IN 5281 podrazumjeva otpor koji se javlja izm eu'povrina nalijeganja dvaju tijela i suprostavlja se m eusobnom gibanju bilo klizanjem, bilo kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja kinetiko trenje), ili onemoguuje gibanje (trenje mirovanja statiko trenje). Za leaje znaenje ima samo trenje gibanja. K tome se rauna i startno trenje u poetku gibanja i trenje zaustavljanja na kraju gibanja. U trenje gibanja spadaju slijedee vrste trenja: 1. Trenje klizanja, kada povrine nalijeganja klize jedna po drugoj (klizni leaj, klizna vodilica.kod alatnih strojeva). 2. Trenje kotrljanja, kada se dva elastina tijela (na prim jer od elika) kotrljaju jedno po drugom. Zbog elastine doformacije nastaje iz teoretskog tokastog ili linijskog dodira povrinski dodir koji daje klizni udio (valjii koji se slobodno gibaju izmeu dvije vodilice). 3. Trenje valjanja, kada se valjaju dva tijela jedno po drugom, pri emu je uee klizanja i kotrljanja odreeno unaprijed zakonim a gibanja (valjni leaji, bokovi zupanika).
Slika 202. V rste trenja a) su h o trenje bez sloja koji razd v aja nalene p o v rin e ; b) m jeovito tre n je ; d jelom ino suho, djelom ino tekue tre n je ; c) tekue trenje (plovno trenje) s m euslojem koji razdvaja 1 pom ini d io ; 2 m irujui d io ; 3 m eusloj; 4 g ib an je ; 5 optereenje
Poznate su nadalje jo slijedee vrste trenja: 1. Trenje vrstih tijela, pri kojem se vrsta tijela dodiruju neposredno. N a njiho vim povrinama je oksidacioni sloj ili sloj krutog maziva.
5.1. Trenje podm azivanje m aziva
189
2. Suho trenje, ako izmeu dodirnih povrina nema oksidacionog sloja, sloja vlage, niti bilo kakvog drugog stranog sloja (slika 2 0 2 a). 3. Tekue trenje, ako se povrine nalijeganja ne dodiruju, a vrhove njihovih povrinskih hrapavosti razdvaja nosivi tekui ili plinoviti meusloj (slika 202c). Ako se potreban tlak za noenje stvara samo gibanjem tijela, onda ga nazivamo hidrodinamikim, ako pak nastaje pumpom s posebnim pogonom, onda hidrostatikim. Trenje koje pri tome nastaje je trenje zbog viskoziteta (ilavosti) materijala nosivog meusloja. 4. Mjeovito trenje nastaje meu povrinama nalijeganja ako postoji djelomino trenje vrstih tijela, a djelomino tekue trenje (slika 202 b). Mjeovito trenje nastaje pri suvie sporom gibanju (kod pokretanja i zaustavljanja), suvie visokom optereenju ili nedovoljnoj koliini tekuine, odnosno plina.
5.1.2. Podmazivanje i maziva
Radi olakanja klizanja povrina nalijeganja, te radi smanjivanja ili ak sprjeavanja troenja, upotrebljavaju se maziva. O na treba da omree klizna mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavou izazvane meusobne neravnosti povrina nalijeganja, da sama imaju nisku unutarnju ilavost, da ne nagrizaju materijale i da ih tite od korozije, a da po mogunosti i hlade, prenose pritisak, brtve i tite maziva mjesta od neistoa i vode. Kao maziva dolaze u obzir: 1. Tekua maziva (ulja). O na openito udovoljavaju najbolje zahtjevima i esto se s njima moe ostvariti hidrodinamiko podmazivanje. 2 . Masti za podmazivanje su plastine tvari kod kojih su metalnim sapunim a ili materiji za zguavanje dodana ulja. 3. Mjeavine vrstih maziva s uljima ili mastima. vrsta maziva u prahu mijeaju se s uljima ili mastima. Slue kao tankoslojno mazanje pri poteko ama uhodavanja. 4. Kruta maziva su krute tvari u prahu ili u obliku ljusaka, koje dobro prianjaju uz klizne povrine i time im poboljavaju klizna svojstva. Najee se upotrebljavaju u spoju s uljima, mastima, umjetnim masama, na primjer grafit i molibdendisulfid. 5. Umjetne mase s kliznim sposobnostima. U obzir dolaze: poliamid PA, poliacetal PO M , politetrafluoretilen PTFE i fluoretilen-propilen PFE P, koji se upotreb ljavaju za klizne tranice, leajeve, brtvila kod vratila i zupanike. Osim toga mogu se kruta maziva dodati (inkorporirati) umjetnim m asam a da bi im se poboljala klizna svojstva, na primjer grafit ili molibdendisulfid za blazinice od umjetnih masa. 6 . Suhi tanki mazivi slojevi su vrsta maziva u tankim slojevima (TSF) koja slue kao trajno mazivo, iskljuujui mogunost zagaivanja dobara koja se prerauju, kao to su ivene namirnice ili tekstil. 7. Plinovi. Ponekad i zrak slui kao mazivo kliznih leaja kod malih brzohodnih strojeva.
190
5. L eaji
Najvanija maziva za leaje su ulja. Najee se daje prednost jeftinim mineralnim uljima u odnosu na sintetika ulja. Svakom gibanju tekuine suprotstavlja se unutarnje trenje. Ako dvije povrine podm azane uljem klize jedna po drugoj, onda se i pojedini uljni slojevi pomiu m eusobno uz trenje. Sto je trenje vee, to je tzv. ilavost tekuine vea. Ta ilavost tekuine naziva se viskozitet. Sloj tekuine izloen trenju, kao to je npr. nosivi meusloj (mazivi sloj) kod hidrodinamikog podmazivanja, moe se zamisliti da je sastavljen od tankih slojeva slino snopu m eusobno pom aknutih igraih karata (si. 203). Pri njihovu m eusobnom uzdunom pom icanju nastaje izmeu pojedinih slo jeva smino naprezanje t, ija veliina zavisi od vrste tekuine (ilavosti tekuine) i od razlike brzina pojedinih slojeva. to je vei pad brzine, to je vee smino naprezanje t. K ao mjera za viskozitet mazive tekuine u gibanju oznaava se dinamiki viskozitet rj kao ono smino naprezanje koje bi nastalo kad izmeu dva sloja razm aknuta za jedinicu duljine (1 m) postoji razlika u brzini od jedne jedinice brzine (1 m/s). Prem a slici 203 meusobni razm ak dviju povrina je Ay, a njihova razlika u brzini Av. Prema tom e imali bismo kod povrina u razm aku 1 (jedna jedinica duljine) pad brzine v = Av/Ay. Ako pri ovome padu izmeu pojedinih slojeva djeluje smino naprezanje x i ako se pretpostavlja da su smino naprezanje i pad brzine v meusobno proporcionalni (Nevvtonova tekuina), onda bi smino naprezanje za jedinicu brzine iznosilo rj = z/v; prem a tome je: dinamiki viskozitet x > 7= Av/Ay
Slika 203. P om icanje slojeva tekuine k o d h id ro d in a m i k o g p o d m aziv an ja (a su zam iljeni slojevi tekuine koji se m e u so b n o pom iu k a o sloaj igraih k a rata)
Ako se uvrsti t u N /m 2 = Pa (Pascal), Av u m /s i Ay u m, tada proizlazi internacionalna jedinica za dinamiki viskozitet N /m 2 N - -t s = P a s (Pascal-sekunda) m/s nr m
kp .k p K o n v en cio n aln o je d o sa d a vrijedila u tehnici jed in ica = s. T ad a j e l -
m1
nr
s = 9,81 Pas.
esto se u p o treb ljav a lo i p o a z (Poise, P) p rem a francuskom fiziaru Poiseuille. P ostoji i o d n o s 1 Pas = 1 0 P ili 1 P a s = l d a P (d ek ap o az) ili 1 P a s x 10' cP (centipoaz). D ak le:
1 P a s = 10 P = IO3 cP
5.1. Trenje podm azivanje m aziva
191
D inam iki viskozitet m oe se m jeriti p o m o u viskozim etra s kuglom , k o d kojeg se kugla sp u ta k ro z cijev n a p u n je n u uljem za ispitivanje. V rijem e sp u ta n ja je izravno p ro p o rcio n a ln o din am ik o m viskozitetu.
Osim dinamikog, postoji i kinematski viskozitet v nekog ulja, pod kojim se podrazum jeva odnos dinamikog viskoziteta t) prem a gustoi ulja q. Kinematski viskozitet Ako se rauna q dakle o u
u
v= Q
y j
N s 2 kg/m 3, a iz 1 N = 1 kg 1 m /s 2 proizlazi za 1 kg = 1 --------, m se
N s2,/m N s 2 ^ d o b i v a m m
internacionalna jedinica za kinematski viskozitet N s/m 2 N s 2 /m 4 m2 s
K o n v en cio n aln o je d o sa d a vrijedila, p re m a engleskom fiziaru Stokesu, nazv an a jedinica 1 S t( S to k e s ) = l c m 2/'s. N adalje je 1 S t= 1 0 0 c S t (centistokes) i ta k o :
1 m 2 /s = IO4 S t= 1 0 6 cSt N s2 Budui da je openita gustoa ulja q 0 ,9 kg/dm 3 = 900 kg/m 3 = 900 ^ 4, moe se pri preraunavanju kinematskog viskoziteta u dinamiki upotrijebiti slijedea skraena veliinska jednadba: dinamiki viskozitet n =0,09 St Pas = 0,0009 cSt Pas (171)
A ko, n a prim jer, n ek o ulje im a k inem atski viskozitet v = 50 cSt, o n d a je d inam iki visko zitet: 50 cSt n = 0 ,0 0 0 9 P a s = 0,045 P as ' cSt
Ovo preraunavanje potrebno je stoga to je kinematski viskozitet, iako beznaajan za tehniku podmazivanja, gotovo iskljuivo moe nai u podacima proizvoaa ulja. Sva tekua maziva s porastom tem perature postaju rijea, to znai da se njihov viskozitet smanjuje. Zbog toga se m ora viskozitet uvijek naznaiti u ovisnosti o tem peraturi. Tako, na prim jer v50 = 63 cSt znai da kinematiki viskozitet ulja na r = 50 C iznosi v= 63 cSt. N a slici 204 prikazane su promjene viskoziteta norm alnih ulja u ovisnosti o tem peraturi. Viskozitet raste takoer i s tlakom ulja, ali se taj porast jedva oituje do 40 M Pa = 40 N /m m 2. O d vanosti je jo stiniste, kao tem peratura na kojoj se ulje poinje skruivati. plamite kao tem peratura na kojoj se zapali uljna para, ali ne i samo ulje, te postojanost prema starenju, kao neko odreeno poveanje ostatka uljnog koksa u ulju nakon odreenog vremena.
192
5.
L eaji
K ao maziva ulja dolaze u obzir: 1. Destilati, koji se dobivaju destilacijom produkata zemnog ulja. Oni su prikladni do 40 C, te se upotrebljavaju kod jednostavnih prijenosnika, kliznih leaja, zglobova i kliznih putanja. 2. Maziva ulja A D IN 51505 (JUS B.H3.313 i 316) s vrelitem viim od onog koje imaju destilaciona ulja. O na su kvalitativno ispod destilata, a i jeftinija su. Imaju vrlo dobru sposobnost prianjanja i podmazivanja, pa su pogodna za podmazivanje stalno svjeim uljem, te za protono podmazivanje do 50 C. 3. Rafmati su ulja ija su svojstva poboljana rafinacijom (ienjem). Oni udovoljavaju naroito visokim zahtjevima sposobnosti podmazivanja, posto janosti mazivog sloja i postojanosti prema starenju. Standardizirana su kao maziva ulja C. Upotrebljivost i preko 50 C.
4. Legirana ulja su rafmati ili sintetika ulja kojima su dodani razliiti aditivi, izmeu ostalog dodaci za visoki tlak koji poveavaju otpornost na visoki tlak (grafit, cinkov sulfid, molibdendisulfid, fosfor, te spojevi fosfora, sum pora i klora).
viskoznost
5 .]. Trenje podm azivanje m aziva
193
5. Sintetska ulja su um jetna ulja. Stinite im je nisko, imaju pogodan odnos viskozitet tem peratura, naroito povienu postojanost prem a starenju, vie plamite nego m ineralna ulja. Budui da su veoma skupa, upotrebljavaju se samo tam o gdje norm alna maziva.zatajuju. I sintetska ulja mogu se legirati aditivima (vidi pod 4). O d flntetskih ulja najbolje karakteristike viskozitet tem peratura pokazuju silikonska ulja, te se iroko primjenjuju ( 70 C do + 250C, V 5 o = 25 do 350 cSt). Sposobnost omreavanja je manja. Osobito dobro djelovanje pokazuju pri podmazivanju umjetnih masa, kao to su poliamid i polistirol. Mazive masti su m ineralna ulja zgusnuta pom ou metalnih sapuna. Sapunasta graa (vrsta pjena od sapuna) obavija kapljice ulja, te ih samo u najmanjim koliinama oslobaa za podmazivanje. Za vrijeme gibanja istisne se ulje iz pora i podmazuje. Pod saponifikacijom podrazumijeva se openito kemijska reakcija izmeu masnih kiselina i mineralnih soli, preteno kalcijevim, natrijevim ili litijevim hidroksidima. Postoje prem a tome masti kalcija, natrija ili litija. Svojstvo masti da se moe nanositi u slojevima i da se lako plastino deformira, oznaavamo kao konzistenciju, koja se izraava pomou penetracije. N a 25 C mjeri se dubina prodora ispitnog stoca i ona se izraava u deseti nam a milimetra. N a primjer, penetracija 310 znai da ispitni stoac prodire u mast za 310 0,1 mm = 31 mm. Odleane masti daju penetraciju mirovanja, a prethodno gnjeene daju penetraciju valjanja. Maziva mast je to bolja, to je m anja razlika izmeu tih penetracija. Penetracija valjanja tekuih masti, koje su veoma meke, je 355 do 475 (razred konzistencije 1 do 3), tvre masti od 85 do 205 (razred konzistencije 4 do 6). Konzistencija se porastom tem pera ture smanjuje, ali ne u onoj mjeri kao viskozitet ulja. M asti u tehnikoj upotrebi su : 1. M azive masti na bazi kalcijeva sapuna. Udovoljavaju jednostavnim zahtjevi ma podmazivanja od 35 C do + 50 C, ne otapaju se u vodi, pa su pogodne za podmazivanje na otvorenom (graevinski strojevi, kolsko posto lje i jednostavni klizni leaji). N aknadna podmazivanja potrebna su u kraim vremenskim razmacima. Za valjne leaje pogodne su od 20 C do + 50 C. 2. M azive masti na bazi natrijeva sapuna. Struktura im je vlaknasta, dobra sposobnost podmazivanja, ali se otapaju u vodi. Tem peratura upotrebe je 30 C do + 1 1 0 C . Pogodne su za klizne i valjne leaje, ali pristupom vode se ispiru. 3. M azive masti na bazi litijeva sapuna. One su kratkovlaknaste strukture i n e 'o ta p a ju se u vodi, njihova tem peratura upotrebe iznosi - 3 0 C do + 125C, a kratkotrajno (do 100 sati ukupno) i do + 140 C. Sadre primjese koje im daju sposobnosti za visoke pritiske. 4. M > a zive masti na bazi kompleksne saponifikacije. Ima vie metalnih sapuna (barij/kalcij ili litij/magnezij/stroncij), koji kemijski m eusobno stvaraju komplekse (spojeve). Ne otapaju se u vodi, a njihova tem peratura upotrebe je 25 C do + 150 C. Za klizne i valjne leaje su neogranieno upotrebljive. Zbog visoke cijene dolaze u obzir samo tam o gdje zataje jeftine mazive masti.
194
5. L eaji
5. Blok-masti (briketne masti). To su tvrde masti izraene u obliku kvadra, koje se umeu u kom ore kliznih leaja. Njihova penetracija iznosi 20 do 85. Tem peratura upotrebe do 160 C. Upotrebljavaju se u valjaonicama za leaje valjanih staza, kod kalandra (strojevi za valjanje) za preradu umjetnih masa i gume, u principu kod tekih, sporohodnih strojeva s vruim leajnim mjestima.
Kruta maziva imaju vlastitu sposobnost podmazivanja. G rafit i molibendisulfid kao tvari sa slojevitom mreastom strukturom (slojevito postavljeni mali lamelasti djelii) najznaajniji su. Upotrebljavaju se tam o gdje se ne moe postii hidrodinamiko podmazivanje, to znai kod malih brzina klizanja, gibanja amo-tam o ili udarnih optereenja, to bi probilo inae mazivi sloj. I pri nepovoljnim kom binacijama materijala, kao to je elik po eliku, korisno je djelovanje krutih maziva, zbog razdvajanja povrina nalijeganja. Klizni slojevi krutog maziva koja vrsto prianjaju ne mogu se tako lako istisnuti kao uljni sloj, ak ni na veoma visokim tem peraturam a, na kojima znadu zatajiti i sintetska ulja. Svemirski letovi mogli su se svladati samo upotrebom krutih maziva. Lamelasti djelii krutih maziva mogu se m eusobno lako pomicati. M nogo brojne lamele ulaze u udubljenja povrinske hrapavosti kliznog materijala i prianjaju uz materijal tako da se nalene povrine vie ne dodiruju. Nedo statak je, meutim, u tome da se ovim mazivima ne mogu postii tako niski koeficijenti trenja kao s hidrodinamikim podmazivanjem. Molibdendisulfid M oS2 moe se upotrebljavati od 180 C do + 450 C, a ako nema pristupa zraka, ak do 650 C. U trgovinu se isporuuje u obliku praha ili umjeani u masti ili ulja, u obliku paste. Koeficijent trenja u leaju pada s poveanjem optereenja izmeu 0,02 i 0,12. Grafit je graen od atom a ugljika, a prema M oS2 bolje vodi toplinu, ali mu nije tako velika mo prianjanja, jer djeluju samo adhezione sile. Grafitom se ne povisuje sposobnost prim anja pritiska masti i ulja kao sa M oS2. Najee se upotrebljava s drugim nosiocima ili mazivima. Grafit se proizvodi u pahuljicam a ili u prahu i znatno je jeftiniji od M oS2. Na 400 C poinje da oksidira, te izgara iznad 550 C u ugljini dioksid. Duktdni metali (jako deformabilni), kao to su aluminij, kositar, olovo ili bakar u prahu, te koloidno srebro, mijeaju se s mazivima i sprijeavaju kod mjeovitog trenja troenje kliznih povrina.
5.2. Klizni leaji

5.2.1. Hidrodinamika teorija podmazivanja, leaji s viestrukim kliznim povri nama, utori za podmazivanje
Leaji slue kao oslonci rukavca osovina i vratila. Razlikuju se nosivi leaji za radijalne sile (poprene sile) i uporni ili potporni leaji za aksijalne sile (uzdune sile). Rukavci rotiraju podm azani iiljem ili mastima, eventualno krutim ' mazivima u tuljcima ili blazinicama leaja, izloeni trenju klizanja.
5.2. K lizni leaji
195
Idealno je hidrodinamiko podmazivanje uljem (vidi 5.1.1. str. 188), jer se tada ne troe klizne povrine. Nosivi mazivi uljni sloj moe nastati samo onda ako se izmeu povrina nalijeganja naini uljni klin i ako je brzina klizanja dovoljno velika. Plivanje kliznih povrina moe se usporediti sa skijanjem na vodi. Gibanjem i koso postavljenim skijama prema vodenoj povrine proizvede se dovoljno visok tlak vode, koji moe nositi skijaa. U kliznim leajima taj zadatak preuzima uljni klin. Na slici 205 prikazan je nain nastajanja nosivog uljnog sloja. U stanju m irovanja rukavac lei ekscentrino u blazinici leaja (slika 205 a), stvarajui klinast procjep. Prostor izmeu blazinice i rukavca ispunjen je mazivim uljem, koje za vrijeme gibanja m ora da stalno dotie. K ada se rukavac pone
tuljak Itiaja
Slika 205. P oloaj ru k a v ca k o d raznih brzina v rtnje; h0 je debljina uljnog film a u suenom dijelu k lin asta procijepa
okretati trenje vrstih tijela (suho trenje) prelazi najprije u mjeovito trenje (trenje pri pokretanju). Povrina rukavca nosi ulje koje prianja i tlai ga u klinast procjep. Zbog toga u procjepu raste tlak, koji rukavac premjeta (ekscentrino) u jednu stranu. Porastom brzine vrtnje poveava se i tlak, rukavac se uzdie i poinje plivati na tako stvorenom uljnom sloju najmanje debljine h0 (si. 205 b). Mjeovito trenje prelazi na taj nain u tekue strenje. Brzina vrtnje pri kojoj se dogaa taj prijelaz naziva se prijelazna brzina vrtnje. Daljim porastom brzine vrtnje smanjuje se ekscentricitet (si. 205c), a kod zamiljene beskonano velike brzine vrtnje rukavac bi ak centrino rotirao u blazinici. Slika 206 prikazuje karakteristiku koeficijenta trenja kao funkciju brzine vrtnje (Stribeckova krivulja). U podruju 1 vlada mjeovito trenje (pod ruje oskudnog podmazivanja). Toka npr oznaava prijelaznu brzinu vrtnje. Podruje 2 je podruje hidrodinamikog podmazivanja u kojem je koeficijent tre nja uvjetovan samo viskozitetom mazi va ulja, a poveava se s brzinom vrtnje (porast sminog naprezanja u slojevima Slika 206. K oeficijent trenja u ov.snosti tekuine). Slika 205 e pokazuje razdioo brzini vrtnje pri h id ro d in am ik o m po d DU tlaka ulja, koja je jednaka povrm azivanju (krivulja po Stribec ku ) inskom tlaku na blazinicu.
13*
196
5. L eaj i
Debljina mazivog uljnog sloja h0 (vidi si. 205) ovisi od optereenja leaja. Poveanjem sile (optereenja) ona se smanjuje, a kod suvie velike sile, dakle kod suvie visokog povrinskog tlaka, moe ak probiti mazivi sloj. toyje vii povrinski tlak, a brzina klizanja manja, to vei m ora da bude viskozitet maziva. O brnuto, kod velikih brzina klizanja preporuuje se nisko viskozno mazivo, jer unutarnje trenje u mazivu raste sa ilavou ulja. Isto tako se poveavaju zagrijavanje i gubici energije. Sile koje djeluju, na primjer sile zuba zupanika ili remena, savijaju vratilo (vidi 4.4.1. strana 182), tako da se rukavci nagibaju. Ovo na krajevima osobito irokih leaja moe prouzroiti visoke rubne tlakove (si. 207 a), ukoliko se blazinice ne mogu podeavati prem a nagibu (si. 207b). Rubni tlakovi dovode do velikog troenja, do zagrijavanja ili ak do zaribavanja. Kuglasta pomina podloga prem a slici 207 b stvara dodue mogunost podeavanja, no potrebna je velika zranost u leaju, jer je za pomicanje kuglastog zgloba, u kojem treba savladavati veliko startno trenje, potrebna takoer odreena zranost. To se naroito primjeuje pri kolebanju optereenja, jer tada najue mjesto h0 uljnog sloja (slika 205b) putuje amo-tamo. Vratilo tada radi nemirno, ali mogu nastati i vibracije. D a bi uleitenja bila tona, odnosno da bi se sprijeile vibracije, upotrebljavaju se klizni leaji s viestrukim kliznim povrinama. prema slici 208 (na primjer kod veoma preciznih alatnih strojeva). Blazinice s viestrukim kliznim povrinama omoguuju toan centrian hod rukavca vrati la i stvaraju na svim klinastim procijepima nosivi mazivi sloj. Zranost u leaju je veoma m alena; odgovara debljini mazivog sloja h0. Zato su klizne povrine oblikovane klinasto.
al
bi
S l i k a l o ? . N agib rukavca a) ru b n i p ritisa k k o d n e p o k retn e (krute) blazinice; b) spreavanje stv aran ja ru b n o g pritisk a u p o treb o m blazinice uloene u kuglast zglob
Ulje za podmazivanje dovodi se kroz provrte u kuitu leaja do utora za podmazivanje ili do kom ora za podmazivanje, tako da se moe raspodijeliti preko cijele irine leaja (si. 209). N a eonoj strani leaja otjee ulje nakon podmazivanja u sabirnik. Odanle se ponovo dovodi do leaja pomou uljne crpke. Loe smjeteni utori za razvoenje ulja (si. 209 gore) mogu ak dovesti do prekida uljnog sloja i time znatno pogorati podmazivanje. Nepovoljni su ili ukrteni ili u obliku zavojnice izraeni utori za razvoenje maziva. Utore za razvoenje maziva ne stavljati u tlano podrujel
5.2. K lizni leaji
197
N a leajima podmazivanim mau, kod kojih se ne moe raunati s tekuim trenjem, preporuljivo je, naprotiv, utore za razvoenje maziva razmjestiti po itavoj kliznoj povrini, kako bi bili dovoljno snabdijevani mau.
Slika 208. Klizni leaj s vie kliznih povrina a) leaj s d v o stru k o m kliznom povrinom i blazinicom k o d koje zranost im a oblik lim u n a: b) leaj s d v o stru k o m kliznom p ovrinom i m e usobno zaokrenutim klinastim pro cjep im a; c) leaj s tro stru k o m kliznom povrinom i n eokrugla blazinica d obivena tlaenjem ; ti) leaj s tro stru k o m kliznom p ovrinom i u to ro m za razvoenje m aziva; e) leaj s etverostrukom kliznom povrinom i k o m o ro m za podm azivanje
loe :
Slika 209. P ogrean i ispravan poloaj u to ra za razvoenje m aziva pri tekuem trenju
esto se pitam o da li su bolji klizni ili valjni leaji. Svaka vrst leaja ima svoje specifine prednosti i nedostatke. Velika povrina podmazivanja kliznih leaja djeluje priguujui na vibracije i um, tako da klizni leaji openito mirnije rade. Klizni leaji raeni su jednostavno i mogu biti dijeljeni. Kod istog trekueg trenja klizni leaji postiu gotovo neogranienu trajnost i mogu raditi najveim brzinam a vrtnje. Openito su jeftiniji od valjnih leaja.
198 5.2.2. Dovod maziva, ureaji za podmazivanje
5. L e ia ji
Prem a vrsti leaja i nainu pogona m ora se povrem eno ili stalno dovoditi mazivo do kliznih povrina. To se vri preko kanala, utora, kom ora i slino. Podmazivanje mastima nisko optereenih, sporednih leaja i zglobova, te za pranu okolinu, jednostavno je i jeftino. Suvina m ast ne kaplje s leajnih mjesta, ve izlazi iz leaja kao vijenac koji titi od oneienja. M ast se m ora odgovarajuim ureajim a tlaiti do leajnih mjesta. Prekom jerno zagrijavanje leaja dovest e do topljenja cijelokupne masti i do pranjenja spremnika, a time i do zapaljenja leaja.
oblik A oblik B oblik C oblik D
Slika 211. K uglaste glave za dovoenje m aziva D IN 3402 (JU S M .C 4.611- 6 1 4 )

crveno oznaeno
Slika 210. Stauf'ferrova m azalica D in 3411 (JU S M .C 4.600 i 601)
Slika 213. O tv o r za p o d m az iv an je'u ljem

podeavanje
staklo
Slika 212. S am opodm azivanje m astim a; a) m azalica s o p ru g o m ; b) s k o m o ro m za m ast
stoklo za posm atranje
Slika 214. S am opodm azivanje uljem : a) m azalica s fitiljem : b) o tk a p n a m azalica
Dovodni kanali zatvaraju se Staufferovm mazalicama D IN 3411 (JUS M.C4.600 601; slika 210) ili kuglastim glavama za podmazivanje D IN 3402,
5.2. K lizni leaji
199
(JUS M.C4.611 614; slika 211). Okretanjem poklopca s navojima ostvaruje se u napunjenoj mazalici potreban tlak. Ako svi kanali za dovoenje m a ziva dolaze s jednog sredinjeg mjesta, s tog se mjesta mogu opskrbiti istodobno sva leajna mjesta. Postoje, osim toga, mazalice s oprugom (mazalice za masti), u kojima je stap optereen oprugom i stalno tlai na zalihu masti, te tako opskrbljuje mau mjesta za podmazivanje (si. 212a). Ako se u tijelu leaja nalazi zaliha masti (si. 212 b) koja svojom teinom tlai na rukavac i time osigurava stalno podmazivanje, onda se to naziva podmazivanje s komorom za mast. Podmazivanje uljem dolazi u obzir za sve brzohodne leaje s velikim povrinskim pritiscima i viim tem peraturam a. Za podreene svrhe, kao to je podmazivanje zglobova, jednostavnih i lako pristupanih sporednih leaja ili poljoprivrednih strojeva, zadovoljava runo podmazivanje. Mazivo se dovodi do otvora za podmazivanje pom ou kantice za ulje ili brizgalice za ulje. Pri tome leaj dobiva samo onoliko ulja koliko je potrebno da ne doe do zagrija vanja. Da bi se mogla preuzeti dovoljna koliina ulja, m ora da je otvor za podmazivanje vei nego onaj za podmazivanje mastima (si. 213). Zbog sprjea vanja oneienja otvora za podmazivanje, preporuljivo gaje zatvarati maznom nazuvicom.
Slika 215. P odm azivanje prstenom za podm azivanje a) sa slobodnim prsten o m D IN 322; b ) sa vrstim prstenom
Automatski ureaji za podmazivanje opskrbljuju leajna mjesta stalno uljem u ogranienoj koliini kapljica (5 do 40 kapi/min). Slika 214 prikazuje mazalicu sJitiljom i otkapnu uljnu mazalicu. Danas se daje prednost malim pumpnim agregatima, koji opskrbljuju mnoga mjesta za podmazivanje i prema veliini leaja i brzini vrtnje doprem aju 0,1 do 5 cm3 ulja u minuti. Ulje nakon toga otjee u sabirnik. Podmazivanje uranjanjem jednostavno je, sigurno i tedljivo. Dijelovi prijenosnika koji rotiraju (na primjer zupanici) uranjaju se u uljnu kupelj i bacaju ulje na leaje. Zbog unutarnjeg trenja smiju dijelovi prijenosnika uranjati samo malo (inae su vei gubitci energije i zagrijavanje). Za vodo ravna vratila pokazalo se kao pouzdano podmazivanje maznim prstenom (si. 215). U blazinici ili tuljku leaja nalazi se prorez u kojemu visi slobodno na vratilu tanak mazni prsten D IN 322 (si. 215a). Rukavac koji rotira nosi
200
5. Leaji
sa sobom prsten, a prsten na sebi transportira ulje iz kom ore za ulje prema gore. Podmazivanje maznim prstenom moe se obavljati i vrstim prstenom (si. 215 b). Najsigurnije i najekonominije je optono (cirkulacijsko) podmazivanje, koje udovoljava najviim zahtjevima postavljenim na pogonsko vane leaje. Sva mjesta za podmazivanje opskrbljuju se iz jedne uljne pumpe preko sistema cijevi. Ulje koje otjee filtrira se, u odreenim sluajevima hladi, i sakuplja u zbirnike. Sakupljeno ulje ponovo se pum pa u sistem. Ulje koje cirkulira, istodobno hladi leaje.
5.2.3. Materijali za leaje (leajni materijali) i materijal rukavca
Na materijale za leaje od kojih se izrauju tuljci ili blazinice postavlja se niz zahtjeva kojima m oraju udovoljiti. Prem a D IN 50282 zahtjevi su uglavnom ovi: 1. Prilagodljivost. Leajni materijal treba da se pod optereenjem elastino, a u danom sluaju i plastino, prilagoava prom jenam a oblika. 2. Tlana vrstoa. Leajni materijal treba da trajno podnosi tlano optere enje. 3. Podnoljivost (konpatibilnost) s materijalom rukavca. 4. Neosjetljivost na zaribavanje. Leajni materijal m ora imati svojstvo da se na visokim tem peraturam a ne zavaruje s materijalom povrina nalijeganja rukavca. 5. Mala sklonost stvaranju brazda. G raa strukture treba da je takva da se na kliznim povrinama pod optereenjem i deformacijom ne stvaraju brazde, koje mogu dovesti do brzog habanja. 6. Sposobnost uhodavanja. Leajni materijal treba da se lako prilagoava odstu panjima geometrijskog oblika zbog optereenja, tako da se povrine nalije ganja i dalje glaaju, ali ne ohrapavljuju. 7. Otpornost protiv habanja. Leajni materijal treba da bude otporan protiv promjena povrine klizanja, ukoliko bi zbog mehanikih uzroka dolo do odvajanja malih djelia. 8. Sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju. M aterijal m ora omogui ti da se proces klizanja odri jo neko, ogranieno, vrijeme ukoliko nastupe nepredviene nepovoljne pogonske okolnosti, na primjer prekid dovoda m a ziva. M aterijal ne smije tada zaribati. 9. Sposobnost omreavanja mazivom. M aterijal treba da omogui jednoliko omreavanje mazivom. 10. Toplinska vodljivost. M aterijali treba da po mogunosti dobro odvode nastalu toplinu trenja. Za leajne materijale upotrebljavaju se preteno metali. Bijele kovine, kao to su legure kositra, olova, bizmuta i antim ona, imaju osobito dobra
5.2. K lizni leaji
201
svojstva uglaavanja, prilagodljivosti i otpornosti protiv habanja. One pokazuju dobre osobine klizanja pri nepovoljnom podmazivanju, ali se tale ve na 300 C. Zato su podesne samo za pogonske tem perature do 110 C. Djelii nastali troenjem duboko se utisnu, tako da postaju nekodljivi. Za visoko optereene leaje, s povrinskim pritiscima koji prelaze vrijed nosti za gore navedene bijele kovine, pogodni su crveni liv, olovne ili aluminijske bronce, te aluminijeve bronce s veim brojem legirajuih elemenata (neke legirane jo s niklom). One su pogodne do 200 C, a djelomice i iznad toga. Meutim, spo sobnosti klizanja pri nepovoljnom podmazivanju vie nisu tako dobre. One odvode toplinu bolje nego bijele kovine. Djelii nastali troenjem se takoer duboko utisnu. Sivi lijev se zbog postojanja grafitnih lamela pogodnih za podmazivanje upotrebljava kao leajni materijal. Loe se uhodava, jedva ima sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju i osjetljiv je na rubne pritiske. Zato dolazi u obzir samo kod malih brzina klizanja, do oko 1 m/s i malih povrinskih pritisaka. Za male leaje s malim brzinama klizanja, koji prem a potrebi treba da rade i bez nadzora (bez naknadnog podmazivanja), pokazale su se dobrim sinterirane kovine kao to su sinterirano eljezo ili sinterirane bronce. Nastaju preanjem metalnog praha u kalupe. Zato su mekane i porozne. Pore (upljine) mogu primiti znatne koliine mazivog ulja, ali se ne moe oekivati potpuno tekue trenje. Pri maloj brzini klizanja troenje ostaje u podnoljivim grani cama. U novije doba umjetne mase kao klizni materijal sve su znaajnije. Nedo statak im je sklonost puzanju pod optereenjem i velika toplinska razteljivost (oko 10 puta vea nego metala!). Poliamidi (poznati kao nylon) imaju visoku vrstou, dobru sposobnost klizanja pri nepovoljnom podm azivanju i sposob nost priguivanja, te su veoma optorni protiv troenja. Nedostatak im je da upijaju vodu (bubre). Poliuretani (trgovaki naziv vulkollan) su po svojim osobinam a slini poliamidima, ali znatno manje upijaju vodu. Pogodni su za pogonske tem perature od 25 C do + 8 0 C, kratkotrajno i od 40 C do +130 C. Poliacetali, osobito polioksimetili, pokazuju prema eliku dobra klizna svojstva. Mogu se lako izraditi na mjeru. Fluorirani ugljikovodici izgledaju kao vosak, postojani su prema kiselinama, luinama i otapalim a. Podnose tempe rature od 270 C do + 260C . Pod optereenjem skloni su puzanju i nisu osobito otporni prem a troenju. O d osobite prednosti je njihov mali koeficijent trenja, koji se pri sporom hodu i visokim pritiscima moe smanjiti ak na 0,01, tako da se mogu upotrebljavati posve bez maziva. Veoma su skupi. Klizne osobine navedenih umjetnih masa mogu se poboljati punilima kao to su ugljen, grafit, molibdendisulfid, bronca ili olovo. I smole za lijevanje, kao to su fenol, epoksid i poliester, pune se (mijeaju) grafitom ili molibdendisulfidom. Sve na taj nain punjene umjetne mase upotrebljavaju se kao samopodmazivajui tuljci, klizni dijelovi itd., gdje se zahtijeva isto trajno podmazivanje. Budui da su skupe, treba paziti da debljina stijenke bude to
202
5. L eaj i
manja. Problem atino je to su zbog visokog udjela smole vrste i to im je nosivost visoka, ali je njihova sposobnost podmazivanja manjkava. Uz veliko ue e punila dobivaju visoku sposobnost podmazivanja, ali se brzo troe. Preane umjetne smole s tekstilnim ulocima, kao slojevito prean materijal, dolaze u obzir ako se zahtijeva velika vrstoa i elastinost. S inkorporiranim M oS2 su ak samomazivi. Leajne povrine dobivene nanoenjem maziva i lakova ostavljaju nakon suenja grafitni ili M oS2 sloj. Tako dobivene klizne povrine dobivaju na vanosti pri suhom podmazivanju. Klizni lakovi upotrebljavaju se preteno
Tablica 74. Uobiajene leajne kovine K ratica1 ) Osobine i upotreba Naziv L eaju kovina na osnovi legure olovo-kositar D IN 1703, JU SC .E1.100 Leaji eljeznikih vozila i u opem strojarstvu. O lovno alkalina leajna kovina Visoko opteretivi. LgPb Leajno tvrdo olovo LgPbSb 12 N orm alno optereenje u strojogradnji; za uljevke LgPbSn 5 Pri veim zahtjevima na klizna svojstva i optereenja Bijela kovina ^ LgPbSn 10 LgPbSn 6 CD Kadmijumska 6 Pri najveim zahtjevima na klizna svojstva i optereenja LgPbSn 9 Cd bijela kovina 9 LgSn 80 Pri jakom udarnom optereenju Bijela kovina gop LgSn 80 F Lijevana kosltrena bronca i crveni lijev DIN 1705 (JU SC .D 2.304 i 302) G-SnBz 14 Tvrda, otporna prema morskoj vodi, najvee optereenje (G-CuSn 14) do p = 60 N,.mm2 Zilavotvrda, dobra otpornost na habanje, otporna prema G-SnBz 12 Lijevana kositrena G-CuSn 12 morskoj vodi, za visoke brzine vrtnje, kratkotrajno bronca do p = 25 N /mm2 GZ-SnBz 12 ilavotvrda, s vrlo dobrom otpornou na habanje, (GZ-CuSn 12) otporna prema morskoj vodi, za najvee optereenje do p 120 N/mm2 GC-SnBz 12 (GC-CuSn 12) G-SnBz 10 ilavi materijal velikog rastezanja, otporan prema (G-CuSn 10) morskoj vodi, otporan prema koroziji Tvrdo, otporno prema morskoj vodi, za najvea opte Rg 10 reenja do p = 50 N/mm2 (G-CuSn 10) G Z-RG 10 Tvrdo, otporno prema morskoj vodi, za umjereno (GZ-CuSn 10 Zn) G C -RG 10 Crveni lijev kao optereenje i niske klizne brzine {GC-CuSn 10 Zn) lijevana kositrena Srednje tvrda dobra sposobnost, u sluaju oteenja bronca, s dodacima R g7 (G-CuSn 7 ZnPb) otporna prema morskoj vodi, za najvee optereenje drugih legiranih do p = 40 N/mm2 elemenata G Z-R G 7 Srednja tvrda, velika otpornost na habanje, dobra (GZ-CuSn 7 ZnPb) sposobnost prinudnog gibanja, u sluaju oteenja G C-Rg 7 otporna prema morskoj vodi, visokoopteretiv do (GC-CuSn 7 ZnPb) p = 40 N /mm2. Za najvee optereenje do />= 80 N /mm2 R g5 D obra livljivost, otporno prema morskoj vodi (G-CuSn 5 ZnPb)
L. PbSn5 L. Pb SnIO L.Pb Sn6 Cd L.Pb Sn6 Cd L.Sn80 Pb L.Sn80 P. Cu Snl4 rN o m oj Q U

ts i
C)
t/i
P. Cu SnI4
C. Cu Snl2 N. Cu Snl2 P. Cu SnIO P. Cu SnIO Zn2 C. Cu SnIO Zn2
N. Cu SnIO Zn2 < N P.Cu Sn7Pb6Zn4 D ti t/i C .C uSn7Pb6Zn4 2' N . Cu Sn7 Pb6 Zn4 P.CuSn5Pb5Zn5
! G Z-Rg 5 C .C uSn5Pb5Zn5 (GZ-CuSn 5 ZnPb) Srednje tvrdoe, otporno prema morskoj vodi. ' G C-Rg 5 za umjerena optereenja i N .C uSn5Pb5Zn5 (GC-CuSn 5 ZnPb) Lijevana aluminijska bronca s dodacima drugih legiranih elemenata, DIN 1714 (JUS C.D2.303) G-NiAlBzF 50 P. CuAl 9 (G-CuAl 9 Ni) Velika vrstoa, otporna prema morskoj vodi i kiselinama Lijevana nikaljG -NiAlBzF 60 otporna prema habanju, uz dobro podmazivanje podnosi -aluminijska bronca 3 P. C uA U 0Fe3 {G-CuAl 10 Ni) velika udarna optereenja do p = 250 N /m m 2 kao lijevana alumi n i GZ-NiAlBzF'70 nijska bronca, u : P.CuA110Fe5Ni5 vi i (GZ-CuAl 10 Ni) s dodacima drugih G-NiAlBzF 68 legiranih elemenata P.CuAU 1 Fe6Ni5 (G-CuAl 11 Ni) ) Kratice u zagradi odgovaraju sistematici kratica prema DIN 1700, G Z oznaava centrifugalni lijev, a GC bezdani lijev.
5.2. K lizni leaji
203
za male brzine klizanja i visoke pritiske. Prikladni su za nanoenje na metale ili umjetne mase. Treba istai da ni jedno suho podmazivanje ili podmazivanje mau ne moe zamijeniti ili se pribliiti hidrodinam ikom podm azivanju uljem. I umjetne mase treba podm azivati uljem ili mastima, da se ne bi brzo istroile. U tablicam a 74 i 75 sastavljen je pregled najvanijih m aterijala za leaje.
Tablica 75. Uobiajene leajne kovine i plastine mase Naziv K ratica1) Osobine i upotreba JU S C.D2.305 P. Cu Pb 25
Lijevana olovna bronca i lijevana kositreno-olovna bronca, D IN 1716 Lijevana olovna bronca G-PbBz 25 (G-CuBp 25) G-SnPbBz 5 (G -CuPb 5 Sn) Lijevana kositreno-olovna bronca G-SnPbBz 10 (G -CuPb 10 Sn) Preteno za leaje motora s unutarnjim izgaranjem
Srednje tvrda; ilava; dobra klizna svojstva; dobra otpornost na habanje; podnaa niske rubne pritiske Srednje m eka; vrlo dobra klizna svojstva; dobra otpornost na habanje; za visoke povrinske pritiske; podnosi rubne pritiske M ekana; naroito dobra klizna svojstva; za visoke povrinske pritiske; podnosi rubne pritiske; dobre osobine prinudnog gibanja ako nastane oteenje M ekana; najbolja klizna svojstva; kod visokih povrinskih pritisaka i malih brzina klizanja; naroito dobre osobine prinudnog gibanja ako nastane oteenje Sivi lijev, D IN 1691
P. Cu Pb 5 SnlO
P. Cu PblO SnlO
G-SnPbBz 15 (G -CuPb 15 Sn)
P. Cu P b l5 Sn8
G-SnPbBz 20 (G -CuPb 20 Sn)
P. Cu Pb20 Sn5
JUS C.J2.020 SL 20 SL 25
Sivi lijev s lisnatim grafitom
GG-20 GG-25
Za podreene svrhe pri malom optereenju Za umjereno optereenje do v = 1 m /s; osjetljiv na rubne pritiske Sinterirane kovine
Sinterirano eljezo, sinterirana bronca, sinterirana kositrena bronca
Nije standardi zirano
Do p = 10 N /m m 2 i do v = 1 m/s, a uz dodatno podmazivanje do v= 3,5 m/s. Nepogodno za udarno optereenje i rubne pritiske
Plastine mase Fenolne plastine mase za preanje D IN 7708 Preana umjetna smola sa slojevitim punilom D IN 7335 Poliamid (Nylon) Vulkollan Polioksimetilen Politetrafluoretilen Lijevana umjetna smola Tip 71 74 77 Hgw 2081, 2082, 2083,2088,2089 D obra klizna svojstva; visokootpom e protiv habanja; i za podmazivanje vodom; naginju bubrenju; rukavci moraju biti kaljeni; loi vodii topline
PA 6,6 P U R Tip 40 POM PTFE D obra klizna i priguna svojstva, te svojstva gibanja; pri oteenju naginju puzanju; niska otpornost protiv habanja; samopodmazivanje sa maznim punilim a; bez mazivnih punila rade na suho ako je nisko optereenje i brzina klizanja; loi vodii
Fenol, epoksid, poliester
Samopodmazivanje pomou maznog punila, a kod malih brzina klizanja mogu se jako opteretiti; loi vodii topline
*) Vidi biljeku za tablicu 74
204
5. L e a j i
Pri istom tekuem trenju materijali leaja znaajni su samo toliko to maziva treba da dobro prijanjaju na njima i da onemoguuju tetne deforma cije. U podruju mjeovitog trenja, koje se javlja i kod hidrodinamikog podmazivanja leaja pri pokretanju i zaustavljanju, leajni materijali su od velikog znaenja. Rukavci su gotovo iskljuivo od elika. Da bi se habanje ograniilo na tuljke, odnosno blazinice, m ora biti rukavac uvijek oko 3 do 5 puta tvri od leajnog materijala. Za tvre klizne materijale potrebni su zato rukavci kaljenih povrina. U tom sluaju biraju se elici za cementiranje ili poboljanje.
5.2.4. Oblikovanje nosivih leaja (radijalnih leaja)
Nosivi leaji izrauju se kao leaji izravno povezani s konstrukcijama stroja, ugradni, stojei ili prirubni leaji. Leaji koji su izravno povezani s konstrukcijam a stroja su lijevanjem ili kovanjem dodani ili privareni dio sklopa. Ugradni leaji m ontiraju se kao posebni strojni dijelovi u strojne konstrukcije, dok se stojei ili prirubni leaji ugrauju kao posebne strojne grupe.
klana povrina
Slika 216. Leaj o b lik o v a n u sam oj k onstrukciji a ) u lijevanu stijenku u preani tuljak leaja; b) u privareni dio upreani tuljak leaja
Slika 217. U g rad n i leaji a) k ra tk i klizni leaj s jed n im prsten o m od sinterirane kovine ili specijalnog sivog lijeva D IN 733; b) k ra tk i klizni leaj sa dva p rste n a D IN 734, vanjski prsten o d sin teriran o g eljeza, a u n u tarn ji prsten o d kaljena e lik a ; c) ugraeni dv o p rsten asti k ra tk i klizni, leaj
Tuljak leaja uprean u ojaanu stijenku (vezni leaj) prikazuje slika 216. Ugradni leaj s ugradbenim m jerama valjnog leaja pokazuje slika 217. Oni se vrsto upreavaju protiv okretanja u kuite stroja (si. 217c). Budui da su vlastite konstrukcije leaja esto skuplje, treba ovim leajima, ukoliko odgovaraju, dati prednost. Jednodjelni stojei leaji D IN 504 (si. 218a) i prirubni leaj D IN 502 (si. 218 b) pogodni su za prigradnju u razliitim poloajima. U njih se moe
5.2. K lizni leaji
205
upreati tuljak leaja prem a slici 219. Dimenzije tuljaka u oblicima prema D IN 1850 (ISO 2795; si. 219) od razliitih m aterijala vidi u tablici 76.
a) je n o d je ln i leaj D IN 504 sa Staufferovim podm aziv an jem ili podm azivanjem s k o m o ro m za m ast (izvedba A s tuljkom , izvedba B bez tuljka); b) p riru b n i leaj, D IN 502 za S taufferovo podm azivanje (izvedba A sa tuljkom , izvedba B bez tuljka).
vMvmm
vm m M A m am m
zm m m
'///m
V/t i i1m ,
Slika 219. T uljci za klizne leaje p rem a D IN 1850, (ISO 2795) izvedbe A, B i C za elik, lijevano eljezo, o bojene m etale, sin teriran u kovinu i m aterijale za p rean je; izvedba D za sin teriran u kov in u i ugljen; izvedbe E i F za ugljen
Ako se rukavac ne moe uvlaiti s eone strane, leaji se izrauju kao dijeljeni. Dijeljeni leaji sastoje se od tijela kao donjeg dijela i od poklopca kao gornjeg dijela, koji su opremljeni sa polovinom blazinice. Da bi mogli prihvatati sile, m ora kuite leaja biti dimenzionirano snano i kruto (ukrueno protiv titraja) i oblikovano tako da dobro odvodi toplinu (velike povrine!). Prigodom pritezanja vijaka poklopac leaja se ne smije prim jetno izvitoperiti (pogodni su elastini vijci). Zbog mogunosti m eusobnog fiksiranja poloaja kuita i poklopca leaja, dobivaju leaji povrine za centriranje (si. 220). Reguliranje blazinica prema istroenju omoguava se tako da se izmeu njihovih spojnih povrina umeu limene folije, koje se mogu izvaditi. Stine povrine dvodjelnih i viedjelnih blazinica ne smiju leati u zoni pritiska (prekid filma za podmazivanje!). M aterijal gornjeg i donjeg dijela kuita najee je sivi lijev, rjee elini lijev, ili laki metali. Stojei leaj s poklopcem D IN 505, sa Staufferovim mazalicama ili podmazivanjem s kom orom , moe imati blazinice od sivog lijeva, bronce ili crvenog lijeva.
206
5. L e a j i
Lei li rukavac pri gibanju izravno na m aterijalu kuita leaja (vidi si. 223 a), tuljku leaja ili blazinici leaja, govori se o leaju od jednoslojnog materijala. Ako je u blazinicu leaja ulijevena na primjer leajna kovina, 6
Slika 220. Stojei dvodjelni leaj s po k lo p cem : a ) kuite leaja; b) p o k lo p ac ; c) blazinice leaja
Tablica 76. Preporuljive dimenzije leajnih blazina u mm, D IN 1850, ISO 2795 (slika 219)
------!--------12 16 18 70 82 85 12 70
x
, red 1 red 2
3 5 6 40 48 50 3 40
4 6 8 45 52 56 4 45
6 9 10 50 58 60 6 50
8 11 12 56 65 68 8 56
10 14 16 63 75
14 18 20 80 95 100 14 80
16 20 22 90 105 110 16 90
18 22 25 100 115 120 18 100
20 25 26 110 125 130 20 110
22 26 28 125 140 145 22 120
25 30 32 140 155 160 25 140
28 34 36 160 180
32 38 40 180 200
36
ni
45 200 220
d,
, red i l red 2 D uljina /
10 63
28 160
32 180
36 200
M aterijal
elik, sivi lijev, obojeni metali
Sinterirana kovina A. B iC
Preani materijali
Ugljen
G otovo za ugradnju Oblik Unaprijed obraeno sa W samo Vanjski promjer dv i debljina stijenke s pri provrtu d, do 58 mm od 60 mm
A, B .C i E D E Red 1 Red 1, kod jakog habanja red 2 E 6 do F 7 G 7 E
A, B iC
D, E i F
E
Red 2
Red 1
prije ugradnje ISA tolerancijsko polje koje se preporuuje za:
Utanaiti D 10 do 50 mm
\
nakon ugradnje H7 H7 D 11 C 11 preko 50 mm x 8 toplo navueno
d2
Provrt za ugradnj u tuljka Doputeno srednje odstupanje izmeu
r6
r6
za 10 s 6 upreano
H 6 do H 7 l/2 IT 8
H7 7 2 iT 8
H7 l/2 m
H7 l/2 IT 8
dx i d2
5.2. K lizni leaji
207
tako da samo blazinica daje krutost, a leajna kovina daje klizne osobine, govori se o leaju od dvoslojnog materijala.
1 .6 1,8a.
Slika 221. M ogunosti o blikovanja kliznog dijela nosee blazinice a) lijevana klizna blazinica za v ra tila bez vijenca; b) lijevana klizna blazinica za v ra tila s vijencem ; c) lijevana klizna b la zinica za v ratila s visokim vijencem ; d) p la tira n a klizna blazinica za vratila bez vijenca; e ) p la tira n a klizna blazinica za v ratila s vijencem
Slika 222. Leaj iz dvoslojnog m ate rijala s prsten o m za podm azivanje
Zbog zagrijavanja rasteu se leajne kovine i potporna blazinica. Uslijed razlike rastezanja moe se leajna kovina odvojiti od svoje podloge. Zato se uljevci ukotve ili prileme (si. 221 a do c). Leajne kovine se ulijevaju (npr. bijela kovina) centrifugiranjem ili se brizgaju (npr. olovne bronce). Osim toga moe se leajnu kovinu platirati (navaljati) u tankim slojevima od 0,5 do 0,8 mm (si. 221 d i e), pri emu se hladno zavaruje s potpornom blazinicom. Jo u tanjim slojevima moe se nanositi elektrolitinim putem. Kod leaja s troslojnim materijalom se na kliznom sloju od leajne kovine (npr. bijele kovine) nalazi jo jedan tanki sigurnosni sloj (npr. od olovne bronce). Slika 222 prikazuje primjer leaja od dvoslojnog materijala, izvedenog kao prirubni leaji s maznim prstenom.
208
5. L e a j i
Tuljci kliznih leaja i blazinice s uljevkom od leajne kovine sa vijencem ili bez njega (ojaenje) standardizirani su sa D IN 7473 do 7477. Vijenac slui za prihvaanje bonog pritiska (kod vrstih leaja). I umjetne mase se upreavaju kao klizni sloj. Zbog mogunosti usidrenja potporna blazinica dobiva neku vrst unutarnjeg navoja, koji see gotovo do klizne povrine. N a taj nain se izbjegava utjecaj loe toplinske vodljivosti umjetnih masa. Leaji velike irine dobro odvode toplinu. S druge strane, kod iroke i krute blazinice, zbog progiba osovine ili vratila, nastaju rubni pritisci. Kuglaste blazinice, poput zglobova s mogunou kutnog zakretanja, postavljaju se same prema nagibu rukavca (si. 223). Takvi leaji nazivaju se, prema njihovom prvom proizvoau, Sellersovi leaji.
dijeljeno prstenasto
Slika 223. K lizni leaj s blazinicam a o k re tn im u k uglastom zglobu a) Sellersov stojei klizni leaj (dugi klizni leaj) s prsten o m za podm azivanje (Pintsch Bamag AG. B utzbach); b jZ g lo b n i leaj IN A (k ratk i klizni \eaj)(lndustriewerk Schuejfler , H erzogenaurach)
dijeljeno
K ratki klizni leaji, koji se sve vie upotrebljavaju zbog manjeg rubnog tlaka i bolje raspodjele tlaka, mogu se razm jerno vie opteretiti nego dugi klizni leaji.
matica
20
podeavanje
Slika 224. N am jestiv konusni klizni leaj
R adna vratila u alatnim strojevima, od kojih se zahtijeva toan centrian hod, izrauju se esto kao konusni klizni leaji (si. 224), na kojima se moe dobro podeavati zranost. Nosivi leaji transmisija na zidovima, stropovima, podovima, nosaima i tome slino, m ontiraju se na stalcima, konzolama, ploam a itd. D IN 117, 118, 119,187,188,189,194 i 195.
5.2. K lizni leaji.
209
5.2.5. Proraun nosivih leaja (poprenih ili radijalnih)
Stvarna razlika izmeu promjera provrta i prom jera rukavca (si. 225 a) je apsolutna zranost leaja Z = D d (172)
Ako se svede na jedinicu prom jera rukavca, onda je to relativna zranost leaja Z j/= a (173)
Odreivanje leajne zranosti zavisi od povrinskog tlaka, te brzine klizanja, i maziva. D a bi se postigla jednaka nosivost pri raznim brzinama klizanja, m ora biti zranost leaja Z pri velikim brzinama velika, a pri malim mala. Obrnuti su odnosi kod povrinskih tlakova. S poveanjem zranosti leaja m ora se poveavati i viskozitet ulja. Kod veih zranosti smanjuje se trenje a time i snaga trenja, koja dovodi do zagrijavanja. Prevelike pak zranosti prouzrouju pojave vibracija i nemirnog hoda. Leajnim materijali ma s velikim toplinskim rastezanjem potrebna je vea zranost. Zbog toga to kruto kuite sprijeava rastezanje prema van, iri se prema unutra, a rukavac se iri samo prem a van. O d prvorazrednog znaenja je dubina hrapavosti dosjednih povrina (vidi tablicu 26, str. 78). K od hidrodinamikog podmazivanja treba da iznosi:
(
relativnu zranost leaja 4/ v 0,0008 / ---- 0,002 V m/s
R \ 0'75 ~ 1 m )
(174)
(vidi i sliku 205, str. 195). A psolutna zranost leaja treba opet da iznosi Z Si 4h 0. Iskustvene vrijednosti za relativne zranosti leaja: it 0,001 do 0,002 za leajne metale, i / ' 0,0015 do 0,0025 za sinterirane kovine, j/zt: 0,003 do 0,0045 za umjetne mase. Za leajne kovine moe se prem a iskustvu odabrati za:
(175)
ako je v = d - n - n brzina klizanja (u u m/s, d u m, n u s~*). Klizne dosjede za razne relativne zranosti leaja vidi u tablici 77.
Tablica 77. Srednja relativna zranost leaja Promjer rukavca (epa) d mm preko 30 . . , 50. preko 5 0 . . . 80 preko 80 . . . 120 preko 120 . . . 180 preko 180 . . . 250 kod razliitih dosjeda Dosjedi provrt/vratilo ' H 7/g 6 0,00074 ' 0,00053 0.00041 0,00031 0,00024 H 7/f 7 0,00125 0,00092 0,00071 0,00055 0,00045 H 7/e 8 0,00205 0,00150 0,00116 0,00091 0,00074 | H7d 8 0,00280 0,00212 0,00165 0,00131 0,00106 i H 7/c 8 0,00395 0,00282 0,00220 0,00178 0,00148 xH 7 . b 8 0,00517 0,00359 0,00275 0,00224 0,00204 H 7/a 9 0,00897 0.00620 0,00456 0,00394 0,00382
210
5. Leaji
Pod relativnom debljinom uljnog sloja < 5 podrazum ijeva se odnos apsolut ne debljine uljnog sloja h0 prem a apsolutnoj debljini uljnog sloja Z/2, koja bi se dobila pri velikoj brzini vrtnje n, to znai odnos visina klinastog procjepa (vidi si. 205). Relativna debljina uljnog sloja 6= Z /2 (176)
Pri dimenzioniranju nosivih leaja rauna se sa srednjim povrinskim tlakom p kao pritiskom sile F na projekciju povrine nosivog rukavca, odnosno dijela tuljka leaja (si. 225 b). Prema tome vrijedi za srednji povrinski tlak
p F d b u N /m m 2 srednji povrinski tlak leaja. uN rad ijaln a sila u leaju, u mm pro m jer rukavca, u mm irina leaja.
F '"jT b
(177)
projekciona povrina
>
Slika 225. P rincip nosivog leaja: a) a p so lu tn a zran o st leaja; b) optereena projekciona povrina
Orijentacione vrijednosti za povrinske tlakove vidi u tablici 78. K arakteristina veliina nosivih leaja je konstruktivna karakteristika b/d, koja openito lei izmeu b/d = 0,6 do 1,5. Zbog male opasnosti od rubnih tlakova nastoji se upotrebljavati kratke klizne leaje. Ako meutim b postaje premaleno, onda istjee mazivo bono iz procjepa, a da se ne stvara potreban tlak u mazivu. Za radijalno optereene klizne leaje m jerodavna je bezdimenzionalna karakteristika: Sommerfeldov broj
p u Pa = N /m 2 i/i r\ u Pas w u ra d /s
So =
p -r 2 co
(178)
srednji povrinski tla k [jednadba (177)]; 1 N /m m 2 = 1 0 6 Pa, relativna zran o st leaja, d inam iki viskozitet ulja, k u tn a brzina = 2 n n, gdje je n u s _ '.
5.2. K lizni leaji
211
Sommerfeldov'm brojem moe se sa slike 226 prema odnosu b/d (karakteri stici leaja) odrediti odgovarajua debljina uljnog sloja 3.
Slika 226. R elativna debljina uljnog sloja u zavisnosti od S om m erfeldova bro ja S o i k a rak teristik e leaja b/d
Prijelazna brzina vrtnje, pri kojoj mjeovito trenje prelazi u tekue trenje, ne treba da iznosi vie od nprzzn/3. Na taj nain nastoji se drati podruje mjeovitog trenja, a time i istroenje, to niim. Granicom se sm atra npr = n/2. Ovdje n oznaava pogonsku brzinu vrtnje. Pokusima je utvreno da tekue trenje poinje s debljinom uljnog sloja od %3jim. Ta debljina odreuje dakle prijelaznu brzinu vrtnje. Uvrstimo li za /ipr = < 5 pr Z/2 = 0,003 mm [jednadba (176)], dobivam o sa Z = ij/ d [jednad ba (173)] za relativnu debljinu uljnog sloja = ^ a ovu debljinu
uljnog sloja moe se sa slike 226 oitati pripadajui Sommerfeldov broj SopT. Jednadbom (178) izraunava se takoer: prijelazna kutna brzina a> = n ' S o pr (179)
Z a copr, p, i/, Sopr vidi legendu uz je d n a d b u (178).
Prijelazna brzina vrtnje je prem a tome npr(DpJ2n u s _1. Ukoliko je pokretanje iskljuivo u hladnom stanju, moe se raunati s viskozitetom ulja u hladnom stanju. M eutim, za vrijeme pogona, pri tekuem trenju [jednadba
14*
212
5. Leaji
(178)] uvijek je m jerodavan viskozitet ulja na pogonskoj tem peraturi! Iz jed nadbe (179) moe se odrediti, pri datoj prijelaznoj brzini vrtnje, potreban viskozitet ulja. Ako lei < 5 pr<0,04 uzima se Sopi kod < 5= 0,04.
Tablica 78. Vrijednosti za srednji povrinski tlak kod kliznih leaja u strojogradnji Materijal koji se preporuuje za vratilo St 37, St 42, St 50 ( 0362, C 0460, C 0545) St 60 kaljeno i fino brueno ( 0645) C 15 kaljeno i lepovano ( 1220) St 50, St 60, St 70 ( 0545. 0645, C0745) St 60, C 15 i slino ( 0645, 1220) kaljeno i fino brueno St 50, St 60 ( 0545, 0645) i slino St 60, C 15 ( 0645, 1220) i slino kaljeno i fino brueno St 60 ( 0645) elici za cementiranje i poboljanje /-vrijednosti u N/m m 2 pri brzini klizanja v u m/s 5 S\ | 2 ...4
Materija) leaja
Podmazivanje1)
Sivi lijev GG-15. GG-20 (SL 15, SL 20) Perlitni lijev GG-20, GG-25 (SL 20, SL 25) honovano
2 . . . 1,2
U U uljem natopljeno
6 20
3... 3 15...5
Sinterirano eljezo i bronca
2. . . 1
10
5 ... 3
G-SnBz 14. Rg 5 (P. CuSn 14, P. CuSn 5 Pb 5 Zn 5) i druge
25
20... 8
G-PbBz 25 (P. CuPb 25) G-SnPbBz 20 (P. Cu Pb 20 Sn 5) i druge (kao vieslojni leaj) LgPbSb 12, LgPbSn 5 (L.PbSn 5) LgSn 80 (L.Sn 80 Pb) (kao vieslojni leaj)
25
2 0 . . . 10
St 50, St 60 i slino ( 0545, 0645) St 50, St 60 i slino ( 0545, 0645) St 60, C 15 (C. 0545, 1220) i slino, kaljeno i fino brueno St 60 ( 0645), C 15 ( 1220) i slino, kaljeno i fino brueno
3 ... 1
T U 30
5...2 25 . . . 10 10
SoMs 68
15
8...5
Vieslojni leaj od umjetne smole (punilo Sn) Teflon, ZSV i slino Jednostavni leaji od preanih umjetnih smola (D IN 7703) (Novoteks, Reziteks) Preano drvo (Breza, lipa)
St nekaljeno () St kaljeno ()
Voda, ulje U U
p v do 40 (N /m m 2) (m/s) p v do 60 (N /m m 2) (m/s)
St kaljeno ()
2,5
St 50 ( 0545) St 60 ( 0645) i si.
Mast
3,5
Vrijednosti za p vae ukoliko nije drugaije navedeno, za fino obraene povrine leaja i rukavca. l) T : tedljivo podmazivanje kapanjem ili protonim podmazivanjem kroz otvore za kapanje, mazalica s fitiljom, Staufferovim mazalicama (kod podmazivanja mau) i tome slino. U : O bilno podmazivanje kapanjem ili optono podmazivanje pomou maznog prstena, jastuka za mazanje, pumpe i tome slino.
5.2. K lizni leaji
213
Koeficijent tekueg trenja je: u brzohodnom podruju pri S o< 1: 3ij/ /j ^ (180)
u podruju tekog optereenja pri
So > 1:
yJSo
(181)
Iskustvene vrijednosti za koeficijente trenja prem a brzini klizanja kod kliznih leaja, uz razliite vrste podmazivanja, te za uobiajena maziva, vidi u tablici 79. l
Tablica 79. Iskustvene vrijednosti za koeficijent trenja u kliznim leajima i preporuljivo mazivo Vrste leaja i podmazivanje Mast Ulje 'c Radija lea Ulje Ulje Ulje Suho M aterijal leaja G G , G-SnBz, Rg G G , G-SnBz, Rg LgPbSb, LgSn Umjetna smola za preanje M aterijal za sinteriranje Vieslojna umjetna smola Srednja vrijednost od i Mjeovito trenje 0,05 . . . 0,1 0,02 ... .0,1 0,01 . . . 0,03 -
Trenje pri zaletu 0,12 0,14 0,24 0.14 0,17
Tekue trenje 0,003 . . . 0,008 0,002 . . . 0,003 0,003 . . . 0,006 0,002 . . .0,014
Pri brzini klizanja <0,1 m/s: 0,05 . . .0,1 0,2 . . . 6 m/s: 0,1 . . . 0,16
Aksijalni leaj
Uporni leaj mast ulje Segmentni leaj, ulje
G G , G-SnBz LgSn LgSn
0,15 0,25 0,25 Preporueno mazivo
0,03 0,002
v u m/s . . . 0,7 0,4 . . . 2 0,5 . . . 10 10 . . . 30 > 30
K ruta maziva, grafit, molibdendisulfid, eventualno klizni lak Mazive masti eventualno s dodacima (aditivima) za visoke pritiske ili molibdendisulfid M otorno ili strojno ulje Turbinsko ili vretensko ulje Vretensko ulje, a u odreenim sluajevima voda ili zrak
Za odravanje tekueg trenja treba ulje koje otjee nadoknaditi dotjecanjem novoga, to znai da u svakoj jedinici vremena m ora prostrujiti leajem od reeni volumen maziva. Srednja brzina kojom ulje krui u procjepu leaja iznosi v/2 (na nepominoj blazinici je brzina nula; a na rukavcu koji rotira je t> ). Procjep leaja prosjene je debljine Z/2. Ako bi sveukupno mazivo ulje, otjecalo prosjenom brzinom, bio bi potreban volumenski protok od - y b. Stvarno se od toga samo jedan dio koristi, jer vei dio i dalje rotira s rukavcem. to je m anja relativna debljina uljnog spoja < 5 , to e vie ulja otjecati, jer je ostali dio procjepa odgovarajue vei. Ako uvrstimo za v = d n n, a za Z = ij/-d, tada e biti potreban:
214 volumenski protok ulja

V u dm 3 i/i n u s -1 k
71
5. L eaji
Vuii = k V- \]/ n
(182)
Fulj u d m 3/s p o tre b a n volum enski p ro to k ulja, volum en leaja - d 2 b, 4 relativna zran o st leaja, p o g o n sk a b rzin a vrtnje leaja, fa k to r p ro to k a , k o d < 5= 0,05 0,1 0,15 0,2 0,3 k x 0,5 0,45 0,42 0,4 0,35
0,4 0,3
Trenje na kliznoj povrini prouzrouje gubitak snage, koja se pretvara u toplinu: snaga trenja P tr = F p v (183)
Ptr u N m /s = W snaga trenja, F u N optereenje, i koeficijent trenja, k o d tekueg tren ja p re m a jed n a d b i (180), o d n o s n o (18i), inae p rem a tablici 79, v u m /s b rzin a klizanje = d n n.
Razvijena toplina najveim se dijelom odvodi od kuita leaja na okolni zrak, dok manji dio preuzima vratilo, koje ga odvodi dalje. Za odvod topline potrebna je tem peraturna razlika leaja i okoline At. Sto je razlika vea, to se odvodi vie topline. Pogonska tem peratura u norm alnom sluaju ne treba da prelazi r = 50 C, a u izuzetnim sluajevima 80 C, ukoliko se upotreb ljavaju odgovarajua maziva postojana na povienim tem peraturam a. Ako je t0 tem peratura okoline, onda je pogonska tem peratura leaja t = t0 + At. Ako su leajni tuljak ili blazinica od metala, dobiva se: porast temperature leaja
At u K PR u W W tx u
A t= R oc-
(184)
Km2
Ak u m2
poviena te m p e ra tu ra leaja (K = Kelvin), snaga tre n ja p rem a (183), W koeficijent p rijelaza topline 2 0 r p ri lakom stru jan ju zrak a -K n r (n o rm alan sluaj), ra sh lad n a pov rin a k u ita leaja i vratila. P re m a iskustvu je pri rfg 100 m m : /1K 2 5 d o 35 d - b + 15 d 2, k o d d > 100 m m : A K& 20 do 30 d b + 1 0 d 2 (m ale vrijednosti sam o k o d k ra tk ih kliznih leaja do b/d = 0,8).
U ovoj jednadbi nije uzeta u obzir toplina koju kod hidrodinamikog podm azivanja odvodi ulje to protjee, jer je ona relativno mala. Pri veim optereenjima ili brzinam a klizanja, na kojim a bi tem peratura leaja mogla poprim iti nedoputeno visoke vrijednosti, m ora kroz leaj strujati vea koliina ulja (rashladno ulje) kako bi se snizile tem perature. Ponekad se hladi i vodom. Tada je leaj okruen kom orom kroz koju cirkulira rashladna voda. Uzima se kao potreban:
5.2. K lizni leaji
215 V M= (185)
protok rashladnog sredstva

Ki u d m 3/s J A l\ u W = -
c - A t hl
p o treb a n p ro to k ra sh lad n o g sredstva, to p lin a koju treb a d a odvodi ra sh lad la d n o sredstvo. N ajee je to sam o onaj dio topline koji se ne odv o d i o kolnim zrakom . Ako cijelu koliinu topline tren ja treb a da odvodi sam o rash lad n o sredstvo, o n d a je P R= P R; specifina to p lin a ra sh lad n o g sredstva * 1 6 8 0 *4200 -j za vod u ; K dm 3 r za ulje i K dm 3
d rh, u K
te m p e ra tu rn a razlika u rash lad n o m sredstvu = t iZ tu, a k o je ri2 izlazna tem p e ra tu ra, a tu u lazna tem p e ra tu ra. P rem a iskustvu uzim a se d rhl * 10 K ali ne vie o d 15 K.
Ako su tuljci leaja raeni od umjetnog materijala, onda se toplina znatno loije odvodi. U tom sluaju m ora se uzeti u obzir i toplinska vodljivost umjetnog materijala. Jedan dio topline odvodi se od povrine klizanja radijalno kroz stijenku tuljka leaja n d h, drugi radijalno u rukavac, a onda aksijalno kroz rukavac i vratilo. Ako put prodiranja topline ini tuljak debljine stijenke s i (leajne) irine b (teoretski pojednostavnjena pretpostavka), onda se iz toplinske ravnotee (dovod topline = odvodu topline) dobija snaga trenja:
sa /cb%0,5 i kz xQ,02. Ovi koeficijenti uzimaju u obzir iskustvene vrijednosti akumulacije topline. To znai da je tem peraturna razlika At razlika izmeu tem perature povrine klizanja i okolnog zraka, doim je razlika izmeu povrine klizanja i vanjske povrine tuljka, odnosno izmeu povrine klizanja dijela vratila koji se nastavlja na rukavac, znatno manja. B i XL su toplinska vodljivost m aterijala tuljka i rukavca. Ako uvrstimo za F = p - d - b i time PR= p d b p - v [jednadba (183)], onda gornja jednadba preoblikovana prema At dobiva slijedei oblik: porast temperature leaja At (186)
p u N /m 2 = Pa v u m /s
H w b u ---K m W
povrinski tla k prem a jed n a d b i (177) (1 N /m m 2 = 106 Pa), b rzina klizanje = d n - n , koeficijent tren ja (tablica 79), to p lin sk a vodljivost u m jetnog m aterijala * 0 ,2 3 5 -------- , K m to p lin sk a vodljivost elika * 1 9 -------- , K m
sum hum
debljina stijenke tu ljk a o d um jetnog m aterijala, irina leaja.
216
5. L e ia ji
Iz jednadbe (186) proizlazi da se At smanjuje smanjivanjem debljine stjenke s i irine leaja b. Prema tome treba obje vrijednosti drati to manjima. Poraste tem perature At moe se birati koliko to bez tete doputa umjetni materijal. Pri uvrtavanju iznosa za m ora se uzeti u obzir da koeficijent trenja s poveanjem obodne brzine raste, a smanjuje se s poveanjem optereenja. Osim toga, treba uzeti u obzir koja je vrsta podmazivanja odabrana (podmazivanje mau ili uljem, odnosno suhim mazivima). Vidi k tome tabli cu 79).
5.2.6. Oblikovanja upornih (aksijalnih) leaja
Jednostavni leaj sastoji se od dviju ploa koje klize jedna po drugoj (si. 227a). Hidrodinam iko podmazivanje (tekue trenje) ne moe se postii jer nema uljnog klina. Leaj moe da radi samo u podruju mjeovitog trenja. Zbog toga se moe samo neznatno opteretiti, a upotrebljava se samo za podreene svrhe. U gradnji alatnih strojeva upotrebljavaju se za male aksijalne sile klizni prstenovi prema D IN 2208 do 2210 (si. 228), od kojih se dva sparuju u jedan leaj. Jedan je opremljen provrtim a za zatike, a drugi ekscentrinim utorom za razvoenje maziva. .
/ /A '''////-
Slika 227. P rincip aksijalnih leaja a) jed n o sta v n i p rste n asti aksijalni leaj; b ) h id ro statik i p rste n asti aksijalni leaj; cj h id ro statik i prsten asti aksijalni le aj; d) h id ro d in am ik i p rste n asti leaj sa segm en tim a nagibnim na svo rn jacim a; e ) h id ro d in am ik i p rste n asti leaj sa segm entim a nagibnim n a k u g lam a ; f) h idrodinam iki prsten asti leaj s nep o k retn im segm entim a
5.2. K lizni leaji
217
Hidrostatski leaj (si. 227 b i c) razlikuje se od obinog samo time to sa pum pom stalno tlai ulje meu klizne povrine, a zatim otjee prem a van. Ako je konstrukcija ispravna leaj radi pri pokretanju i zaustavljanju s tekuim trenjem. U takvom sluaju troenje praktiki i ne postoji. Kod hidrodinamikog leaja (si. 227 d i e) stvaraju se klinasti procjepi potrebni za stvaranje hidrodinamikog pritiska. To se postie tako da se ravna ploa giba po kruno poredanim nagibnim segmentima, koji se sami postavljaju u potreban kosi ploaj. Klinasti procjep moe se dobiti i iz punog prstena zakoenjem nepokretnih segmenata (si. 227 f). Hidrodinam iki leaj (si. 227d i e) prema Michellu naziva se i nagibni segmentni uporni leaj, a prema slici 227 f uporni leaj s vrstim segmentima. Ovaj posljednji je pogodan za srednja optereenja, te se izrauje s klinastim povrinama nagiba 1:200 do 1:500. Segmenti s oblogom od bijele kovine ili plastine mase mogu se vie opteretiti. Uobiajene mjere su a = 0,38 do 0,42 /, b = 0,6 do 1,3 /. Gornji glatki uporni prsten izrauje se za male leaje od finog lijeva, a za vee od povrinski kaljena elika. Za turbine izraeni su aksijalni leaji s nagibnim segmentima, za nosivost do 50 000 kN i brzinu klizanja od 60 m/s. Velike brzine zahtijevaju dobro hlaenje (cirkulacija zraka, vodeno hlaenje, cirkulacija ulja s meuhlaenjem). Budui da pri malim brzi nama zbog mjeovitog trenja postoji opasnost od zaribavanja, potrebno je brzo pokretanje i zaustavljanje. Dovod ulja treba da je uvijek iznutra, da ne bi dolo do odbacivanja ulja zbog centrifugalne sile, pa da ono ne dolazi do klizne povrine.
5.2.7. Proraun upornih leaja (aksijalnih leaja)
Za sve aksijalne leaje prema slici 227 je: srednji povrinski tlak p = F/A (187)
p u N m m 2 povrinski tla k (uobiajene vrijednosti k a o k o d nosivih leaja, ta b lica 78, str. 212), F u N optereenje leaja, A u mm2 op tereen a pov rin a leaja = 2 - t i rm -b p rem a slikam a 227a i b, = 2n (rmax + rmin) b p rem a slici 227c, = z / / > 0,8 2n rm b p rem a slikam a 227 d do f. sa : k a o brojem segm enata.
Brzina klizanja uzima se u proraunim a uvijek srednja brzina klizanja

v u m /s rST u m n u s _1
v = 2 n rm n
(188)
srednja b rzina klizanja, srednji p ro m je r leaja. Z a leaj n a po g o n sk a brzina vrtnje leaja.
slici 227c je 2rsr = r max + rmin,
Jednostavni aksijalni leaji prema slici 227 a, koji ne rade s tekuim trenjem, proraunavaju se prem a doputenom povrinskom tlaku na zagrija vanje. Za to slue jednadbe (183) i (184). Tada treba staviti za d = 2 rst.
i 218
5. L e a j i
Kod hidrostatikih aksijalnih leaja tlak ulja stvara se pom ou pumpe, koja m ora da dobavlja dovoljnu koliinu ulja. Tlak ulja m ora da bude znatno vei od srednjeg povrinskog tlaka p. N a kliznim povrinama tlak ulja se smanjuje prema mjestu istjecanja. Ovdje se ne javlja prijelazna brzina vrtnje, jer leaj za vrijeme rada pumpe, a i pri m irovanju, pliva , Debljina uljnog sloja h0 moe se odabrati proizvoljno. Preporuljivo je da se ne uzima manja vrijednost od one prem a jednadbi (174) na strani 209. Kod izvedbe prema slici 227b dobiva se koeficijent trenja Kod izvedbe prem a slici 227c je: koeficijent trenja
r) u P a s a) u ra d /s p u N /m 2 = Pa h0 u m m r ru, rsrv, rS M u mm
p ss ^ ^
p ' h o rv + ru
(189)
p m ^P'ho
J ^ srv (rSIV+ rsJ
(190)
dinam iki viskozitet m azivog ulja, k u tn a brzina vratila, povrinski tla k p re m a jed n a d b i (187) (1 N /m m 2 = 106 Pa), o d a b ra n a deb ljin a uljnog sloja, polum jeri prem a slikam a 2 2 7 b i c.
Za izvedbu prem a slici 227b potreban je: volumenski protok ulja * i F* hf l/ulJa% ^ 6 rj-b2 (191)
Za izvedbu prem a slici 227c potreban je: F h3 volumenski protok ulja Tulja% - j -j ~
^ *1 v^sr v ^sr u )
(192)
K a . u d m 3/s F u N h0 u dm ti u P a s b u m rsrv, '/ru u m
p o tre b a n volum enski p ro to k ulja, optereenje leaja, o d a b ra n a debljina uljnog sloja, d inam iki viskozitet m azivog ulja n a p o g onskoj tem peraturi, irina leaja, srednji po lu m jeri p re m a slici 227c.
Snagu trenja PR, porast tem perature leaja At i protok rashladnog sredstva K i, treba proraunati prem a jednadbam a (183) do (185) Preporuljivo bi bilo da se za priblino odreivanje A K uzima d = 2rsr = rv+ ru, a za b = rv ru. K od hidrodinamikih aksijalnih leaja s vrstim segmentima (si. 2270, pod relativnom debljinom uljnog spoja < p podrazum jeva se odnos apsolutne debljine uljnog sloja h0 prem a najveoj visini klina H (slika 229): relativna debljina uljnog sloja h h <p= H <xv L
(193)
5.2. K lizni leaji
219
a p so lu tn a debljina uljnog sloja, visina klina, k u t klina, duljin a klina.
H u m m ili p m
Slika 229. vrsti klinasti p rocijep hid ro d in am ikog aksijalnog leaja
Slika 230. K oeficijent uljnog sloja K u zavisnosti od relativne debljine u ljnog sloja < p i o d k a rak teristik e leaja I J b "
Prem a hidrodinamikoj teoriji podmazivanja iznosi apsolutna debljina uljnog sloja

/i0 u m m ri u P as v u m /s b um p u N /m m 2 K
/ n v b h0= I K
(194)
a p so lu tn a d ebljina uljnog sloja, dinam iki viskozitet m azivog ulja n a p o g onskoj tem p eratu ri, brzina klizanja, p rem a (188). irina leaja. povrinski tla k , p rem a (187), koeficijent uljnog sloja kojim se uzim a u o b zir k a ra k te ristik a leaja l0/b, p rem a slici 230.
Nagibni segmenti aksijalnih leaja (si. 227 d i e) sami se postavljaju u nagib klina prema najveoj vrijednosti koeficijenta K prem a si. 230. Ovaj u podruju <p*0,8 ima najpovoljniju relativnu debljinu uljnog sloja. O na se openito odabire i kod aksijalnih leaja s vrstim segmentima. Kod l0/b= 1 lei najvea vrijednost koeficijenta K, a K se smanjuje pri l0/b= 1,3 i 0,7! Kod aksijalnog hidrodinamikog leaja moe se kao poetak tekueg trenja uzeti debljina uljnog sloja hpr= 10 pm = 10 IO-3 mm. Prem a tome iz preina ene jednadbe (194) slijed i :
220
5. L e a j i
prijelazna kutna brzina

copr hp,, r\ u p u rst u
ojpr * h2 pr --------- - ------
(195)
u ra d /s p rijelazna k u tn a brzina, K pt, b vidi legendu za (194) (hpT k a o h0 , K pr k a o K), P as dinam iki viskozitet m azivog ulja, u d a to m sluaju u hlad n o m stanju, N /m m 2 povrinski pritisak , p rem a (187), m srednji p ro m je r leaja.
Za izbor prijelazne brzine vrtnje npr=a)pr/2n vrijedi kao to je reeno u 5.2.5. strana 209, pri emu treba staviti za d = 2 ri.r. Pri /o/b = 0,7 do 1,3 i ep = 0,6 do 1 iznosi koeficijent trenja / tj * V
(196)
P ' b
t], v, b vidi legendu uz je d n a b u (194), p u N /m 2 = P a povrinski pritisak, p rem a jed n a d b i (187) (1 N /m m 2 = IO6 Pa).
Za odravanje tekueg trenja potreban je volumenski protok ulja

Valja u d m 3/s z b u dm v u d m /s h0 u dm
Knja = 0,7 z - b v h0
(197)
p o treb a n volum enski p ro to k ulja, broj segm enata, irina leaja, brzina klizanja, p rem a (188), a p so lu tn a debljina uljnog sloja, p rem a (194).
Za snagu trenja P R, porast tem perature leaja At i protok rashladnog sredstva VM, vrijedi ono to je reeno za hidrostatike leaje, na strani 218.
5.3. Valjni leaji

5.3.1. Konstrukcija i karakteristike
Valjani leaji su svi kuglini, valjkasti i igliasti leaji. Izmeu elinih prstenova ili ploa gibaju se valjna tjeleca s trenjem kotrljanja, a njihov koefici jent trenja je za 25 do 50% nii. u odnosu na klizne leaje. Valjni leaji se prema tome manje zagrijavaju i rade s manjim gubicima energije. Nadalje rade s manjim zranostima, prem a tome i tonije (vano za elektrine i alatne strojeve). Treba im malo prostora, nije nuan nadzor, maziva trebaju malo, a nije im potrebno nikakvo uhodavanje. Njihova internacionalna standardizacija jam i njihovu izmjenljivost. Kao nedostatak valja navest veu osjetljivost na udarna optereenja, te buniji rad u odnosu na klizne leaje. Openito su skuplji od kliznih leaja, te zahtijevaju da se provrt kuita i rukavci izrauju u uskim grani-
5.3. Valjni leaji
221
ama tolerancija. M ontaa i demontaa jednodjelnih valjnih leaja je tea nego dijeljenih kliznih leaja. Prema smjeru djelovanja sila razlikujemo radijalne leaje, aksijalne leaje i utorne kugline radijalne leaje za radijalno i aksijalno optereenje (si. 231). Kod radijalnih leaja valjii se gibaju izmeu prstenova, dok kod aksijalnih izmeu dva koluta.
Slika 231. Valjni leaji za razliite sm jerove o p tereenja (prikaz p rem a SK F -R IV , Schw einfurt F ra n k fu rt) a) cilindrino-valjkasti leaj za ra d ijaln o optereenje; b) aksijalni kuglini leaj za aksijalno o ptereenje; c) rad ijaln i kuglini leaj za rad ijaln o i aksijalna optereenja
Slika 232. O blici valjnih tjeleaca a) k u g la ; b) v a lja k ; c) sto a c ; d) b a v ica; e) igla
Slika 233. K avezi valjnih leaja a ) lim eni kavez za k u g le ; b) m asivni kavez za valjie
Valjni leaji sastoje se od prstenova ili ploa, valjnih tjeleaca, koja mogu biti kuglastog, cilindrinog, stoastog ili bavastog oblika (si. 232), a najee jo nalazimo i kavez. Kavez sprjeava meusobni dodir valjnih tjeleaca (si. 233). Radijalni leaji imaju unutarnji i vanjski prsten, izmeu kojih se kotrljaju valjna tjeleca. Prstenovi, ploe i valjna tjeleca izraeni su od poseb nog elika legiranog kromom. Valjna tjeleca i valjne staze su kaljene, bruene i polirane. Za kaveze se najee upotrebljava elini lim, rjee mjed (za masivne kaveze), laki metali ili umjetne mase (fenoplast ili poliamidi).
222
5. L e a j i
Vanjske dimenzije valjnih leaja standardizirane su prem a internacionalnim planovima mjera, a njemaki prem a D IN 616 (za sada u pripremi) (JUS M.C3.521). Ovi planovi mjera sadre devet redova promjera : 7 8 9 0 1 2 3 4 5 i deset irina, odnosno redova visina 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 (si. 234). U svakom redu promjera dodijeljen je jednom provrtu odreeni vanjski promjer. Svakom redu promjera dodijeljeno je nekoliko redova irina (kod radijalnih leaja), odnosno redova visina (kod aksijalnih leaja), pri emu u odnosu na istu visinu presjeka ima red 7 najmanju, a red 6 najveu irinu. N a primjer, red mjera 13 znai da je leaj dimenzioniran prema redu irina 1 i redu prom jera 3. I ii J
red irine odnosno visine
_____
red mjero
l
Slika 234. R ed m jera valjnih leaja, koji se sastoje o d reda irine, o d n o sn o visine, i reda p rom jera
Prem a D IN 623 (za sada u pripremi) (JUS M.C3.506) valjni leaji nose posebne oznake, tako da su leaji s istim oznakam a izmjenljivi. Te oznake su: 1. Predznak K (kavez s valjnim tjelecima), L (slobodan leajni prsten), R (leajni prsten kao unutarnji ili vanjski prsten s valjkastim ili igliastim vijencem). Ovaj znak ne dolazi u obzir za potporne leaje, ve samo za dijelove leaja (za nepotpune leaje).
B -2 0 B-23 B - 3 H -2 8
I NU 308 Ta* 51309 6210 T 22 10 1 1 T T J 1 1 ITT TW 1 1 a > i.S 'p i e*> p p T 5 .i. 5.1 f a.' O , g-TS > sT p 1 2 -g "S t g . tj
Slika 235. P rim jeri obiljeavanja valjnih leaja
2. Bazino obiljeje sastavljeno je od oznaka za red leaja i od oznaka za provrt leaja u kodiranom obliku (si. 235). O znaka za red leaja sadri opet tip leaja (vrst leaja, serije) u obliku brojeva ili slova, a red mjera u brojkama. Primjere vidi na slikama 235 i 236. 3. Dopunska oznaka stavlja se kod leaja koji odstupaju od normalne izvedbe, te daje podatke o odstupanjima. Dopunska oznaka se sastoji od slova, a u nekim sluajevima i od daljnjih brojeva. Time se oznaavaju: unutarnja
5.3. Voljni leaji
223
konstrukcija, vanjske mjere, vanjski oblik, brtvenje, izvedba kaveza, konstruk cija kaveza, tolerancije, zranost leaja. Primjerice, P5 oznaava razred tole rancija P5 prema D IN 620 (ili JUS M.C3.752 758), C2 radijalnu zranost leaja koja je m anja od normalne, SI pogonske tem perature do 200 C.
m NJ NUP NU+HJ N J*H 1 N
Isporuive izvedbe, mjere i podaci o nosivosti nalaze se u katalozima proizvoaa. Ovdje nije mogue dati podatke o svim izvedbama i mjerama. Doputene tolerancije ugradbenih mjera i tonost vrtnje valjnih leaja dane su u D IN 620 (JUS M .C3.752-758). Svaki radijalni leaj ima u stanju isporuke odreenu radijalnu zranost izmeu valjnih tjeleaca i valjnih prstena. Pri ugradnji s prijeklopom izmeu vanjskog prstena i provrta u kuitu, te izmeu unutarnjeg prstena i vratila, suava se vanjski prsten, a unutarnji se proiruje. N a taj nain se radijalna zranost smanjuje. O na se ni u kojem sluaju ne smije smanjiti na nulu. Norm alni leaji tako su izraeni da kod uobiajenih dosjeda preostaje jo dovoljna pogonska zranost. Ako pogonski ili tem peraturni uvjeti zatijevaju vrst dosjed, m ora se odabrati leaj s odgovarajuom veom radijalnom zranou. Ako se zahtijeva vea tonost voenja, odabiru se leaji s manjom radijalnom zranou. Leaji mogu dobiti i poveanu tonost vrtnje, npr. za uleitenje precizno rotirajuih radnih vretena alatnih strojeva. Radijalni kuglini leaji i igliasti leaji izrauju se i s bonim zatitnim ili brtvenim ploama (si. 237 b do e). Prve sprjeavaju oteenje valjnog sustava stranim tijelima, a druge izlaz maziva iz leaja. Time se uteuje brtvenje na drugim mjestima.
H
3/
ni
e)
Slika 237. Izvedbe kuglinih leaja, D IN 625 (IU S M.C3.601) a) n o rm aln a izvedba; b) s jed n o m zatitn o m p lo o m ; cj sa dvije zatitne ploe; cl) s je d n o m brtv en o m p loom ; e ) sa dvije brtv en e ploe; f ) s p rstenastim u to ro m ; g) s p rsten astim u to ro m i u sk o n ik o m ; h) s p rsten astim u to ro m , uskonikom i jed n o m zatitnom ploom
224
5. L eaji
Zbog mogunosti jednostavnijeg aksijelnog uvrivanja vanjskih prstena mogu se nabaviti leaji s prstenastim utorim a (si. 237f do h). Kao posebnu konstrukciju treba spomenuti leaj sa etiri oslonca (si. 238), koji mogu prihvatiti sile u etiri toke. Time su ovi leaji veoma stabilni. Njihov unutarnji prsten je dvodjelan. N a taj se nain moe um etnuti m nogo kuglica, koje zajedno s visokim naslo nima prstena leaja omoguuju vrlo veliku nosivost.
Slika 238. Leaj sa etiri oslonca i dvodjelnim u n u tarn jim prsten o m , D IN 628 (JU S M.C3.611) (kut pritiska a = 35)
5.3.2. Pravila ugradnje, mogunosti optereenja
Za uvrivanje osovina i vratila u uzdunom smjeru predvia se najee vrst leaj. Zbog tolerancija i toplinskog rastezanja nisu mogua dva vrsta leaja, jer bi se valjna tjeleca previe tlaila na bokove valjnih staza (si. 239 a),
opruga
Slika 239. O blikovanje vrstih i slo b o d n ih leaja (F vrsti leaj; L slob o d n i leaj). a) d v a kugli (loe zbog m ogunosti zaglavljenja!); b) slobodni leaj s m ogunou aksijalnog p o m ak a u p ro v rtu kuita leaja; c) slob o d n i leaj s m ogunou a k sijal nog p o m a k a na v ra tilu ; d) cilindrino-valjkasti leaj o b lik o v a n k a o slobodni le a j; e) igliasti leaj o b lik o v a n k a o slobodni le a j; f ) dva slo b o d n a leaja s aksijaln o m zranou u p ro v rtu k u ita ; g) dva slo b o d n a leaja optereena o p ru g am a
5.3. Valjni leaji
225
tako da bi za kratko vrijeme dolo do zagrijavanja i oteenja. Treba zato predvidjeti mogunost dilatiranja! vrsti leaj moe, osim radijalnih sila, preuzeti i aksijalne sile u jednom , ili u oba smjera. Slobodni leaji omoguuju aksijalno pomicanje. Kod vrstog leaja uvruju se unutarnji i vanjski prsten, a kod slobodnog samo jedan prsten (si. 239 b i c). K od cilindrino-valjkastih leaja N i N U i igliastih leaja prsteni su m eusobno aksijalno pokretljivi. Zato se, kao kod slobodnih leaja, privruju oba prstena (si. 239 d i e). Ako je za osovinu ili vratilo doputena m ala aksijalna zranost, mogu se ugraditi i dva slobodna leaja. Njihova aksijalna zranost ograniava se pom ou graninika u kuitu (si. 239f). Aksijalna zranost moe se odstraniti i pom ou elastinih opruga, koje leaje dre stalno pod malim optereenjem (si. 239 g).
Slika 240. Prim jeri o b lik o v a n ja vrstih leaja a) s kuglinim leajem , D IN 625 (JU S M .C3.601); b ) sa dva kuglina leaja s kosim d o d iro m , D IN 628 (JU S M .C3.611); c) s cilindrino-valjkastim leajem , D IN 5412 (JU S M .C3.631); d) sa sam oudesivim bavastim leajem , D IN 635 (JU S M.C3.715)
Uvrenje prstenova u oba aksijalna smjera vri se ojaanjem, stupnje vanjem, uskonicima, poklopcima, m aticam a itd. M ogunosti oblikovanja vrstih i slobodnih leaja pokazuju slike 240 i 241. Svorne ljuske s maticom, s utorim a i sigurnosni prstenovi, standardizirani su u D IN 5415 (JUS M.C3.530).
Slika 241. Prim jeri o b lik o v a n ja slo b o d n ih leaja a) s kuglinim leajem , D IN 625 (JU S M .C3.601); b ) sa dva kuglina leaja s kosim d o d iro m , D IN 628 (JU S M .C3.611); cj sa cilindrino-valjkastim leajem , D IN 5412 (JU S M .C3.631); d) sa sam oudesivim kuglinim leajem n a n ateznoj ljusci, D IN 630 (JU S M .C3.541) i 5415 (JU S M .C3.530)
Daljinu mogunost aksijalnog uvrenja unutarnjih prstena pokazuje slika 242, a uvrenje vanjskog prstena slika 243.
226
5. L e a j i
Slika 242. P rim jeri aksijalnog uvrenja u n u ta rn jih p rste n a valjnih leaja a) s p ostavnim p rste n o m ; h) s odsto jn im prsten o m , sigurnosnim prstenom ili uskon ik o m ; c) s d v o stru k o m m atico m ; cl) s o d sto jn o m cijevi
Slika 243. P rim jeri aksijalnog uvrenja vanjskih p rste n a valjnih leaja a) slob o d n i leaj s uskonikom i po k lo p cem ; b) slob o d n i leaj sa dva p o k lo p ca ; c) vrsti leaj s uskonikom i po k lo p cem ; J) s usk o n ik o m i dvodjelnim kuitem
Povrine nalijeganja, ojaanja vratila, vijenci, tuljci i slino m oraju biti okom iti na os vrtnje! Samopodesivi radijalni kuglini leaji osjetljivi su na aksijalna optereenja i zato se ne smiju upotrebljavati kao aksijalno visoko optereeni vrsti leaji. Ako se osi obaju provrta kuita za uleitenje vratila ne poklapaju, tada treba ugraditi samopodesive radijalne kugline ili bavaste leaje (si. 244), koji spreavaju zaglavljivanje.
Slika 244. U leitenje v ra tila o b lik o v an o g k a o d ra noeva blanjalice po m o u d v o re d n o g sam oudesivog kuglinog leaja, D IN 630 (JU S M .C3.541) (po Kugelfischeru)
Prsteni m oraju radijalno vrsto dosjedati uz povrine nalijeganja, kako bi se u potpunosti mogla iskoristiti nosivost leaja. To se postie vrstim dosjedom koji prstenove podupire, tj. ukruuje ih. Potrebni prijeklop zavisi od visine pogonskog i udarnog optereenja. Za priblinu procjenu pogonske zranosti moe se uzeti da prijeklop vratila proiruje unutarnji prsten za 70% veliine prijeklopa, a prijeklop vanjskog prstena stee ga za 50 % veliine njegova prijeklopa. Ako se oba prijeklopa odbiju od zranosti kojom se leaj nabavlja,
5.3. Valjni leaji
227
tada, uzimajui u obzir toplinska rastezanja, m ora da preostane jo potrebna pogonska zranost. vrsti dosjed obaju prstena esto nije mogu zbog montae i demontae. Prem a smjeru i vrsti vanjskih sila tada treba odluiti kojemu se od prstena smije dati labav dosjed. Za to su mjerodavne slijedee mogunosti optereenja: 1. Obodno optereenje, ako prsten rotira, a sila (optereenje) miruje, ili ako prsten miruje, a rotira sila (optereenje). 2. Tokasto optereenje, ako prsten i sila (optereenje) miruju ili ako sila (optereenje) sinhrono rotira s prstenom. 3. Njihajue optereenje, ako se prsten njie, a sila optereenja miruje ili prsten miruje, a njie se sila optereenja. Kod obodnog ili njihajueg optereenja neophodno je potreban vrst dosjed prstena, dok kod tokastog optereenja moe imati manje vrst dosjed, jer mu sila ne daje povod za pomicanje. Uobiajene dosjede za vratila i provrte kuita prem a D IN 5425 (JUS M.C3.752 758) vidi u tablici 80.
S lika 245. U g ra d n ja igliastih leaja s vanjskim i u n u tarn jim prstenom u) k a o slob o d n i leaj u graen u vretenu za u n u ta rn je bruenje; b) dva slo b o d n a leaja s eonom ivicom radi bonog voenja u p o tp o rn o m valjku
Igliasti leaji, u odnosu na kugline i valjkaste leaje, trebaju mali ugradbeni prostor i omoguuju relativno veliku opteretivost. Igliastim leajima uleiuje se ak i klipnjae visokoturanih benzinskih m otora, vratila elektrinih naprava, glavine elektrom agnetskih spojki, zupanike u alatnim strojevima, remenice i tome slino. Ugradbene primjere pokazuje slika 245. Za bono voenje izrauju se igliasti leaji s rubom (si. 245 b). Igliasti leaji izrauju se sa unutarnjim prstenom ili bez njega. U drugom sluaju iglice se gibaju neposredno po kaljenom, bruenom i poliranom rukavcu i time im je potreban jo manji prostor (si. 246 a i b). I stijenka provrta kuita moe sluiti kao ploha po kojoj se mogu kotrljati iglice. U tom sluaju iglice ne dobivaju ni unutarnji ni vanjski prsten (si. 246c). Igliasti leaji mogu se uglavnom uspore diti sa cilindrino-valjkastim leajima NU i ne mogu preuzeti aksijalne sile. Razvijene su, meutim, i konstrukcije s dijelovima kuglinih leaja (si. 246 d) koje mogu preuzeti aksijalne sile.
15'
228
5. L eaji
d)
Slika 246. Igliasti leaj bez u n u tarn jeg prste n a i u kom binaciji s aksijalnim kuglinim leajem a) s vanjskim p rste n o m ; b) s ljuskom za igle; c) sam o s vijencem za igle; d) igliasti leaj u kom binaciji s aksijalnim kuglinim leajem , u graen u okretn o j buenoj ahuri
5.3. Valjni leia ji
229
l i l i
Q 3b.M
8 8 fN
o .> 90
lls ll's
140 200
8S
O a o O.'V
o *8 o
D .T 3
88
88
8?
'S 2 II
88
1 =
B l *a
8 S
l-E
ts 8
B-
aa i& '5
e-a s {j M )B
3I 8 8 -8 I a S ffl I l c/i |SrI |2
i s
al;
Jill
3
u S
.5 2 w r* '
0 S -s
i 2 8 31
Hl-
sil
s S
*-*
Q. > i
2 *0 S.
! 73$ f '
I o
5 2 ? a
S i= 9
230
5. L eaji
Aksijalni leaji ne omoguuju radijalno voenje! Jednu plou treba centri rati u kuitu, a drugu na rukavcu. Aksijalni kuglini i aksijalni igliasti leaji osjetljivi su na pom ak osi leaja (si. 247a). Kod kutnog pom aka osi pogodne su kuglaste ploice (si. 247 d) ili samopodesivi aksijalni bavasti leaji (si. 247 e). Ovi posljednji mogu prim iti i znatnije radijalne sile. Pri naizmjeninom djelova nju upotrebljava se dvosmjerni aksijalni kuglini leaj D IN 715 (JUS M.C3.701 i 705) sa tri ploe.
a) loa u g ra d n ja aksijalnog kuglinog leaja b) isp rav n a u g ra d n ja aksijalnog kuglinog leaja, D IN 711; c) aksijalni igliasti leaj; ) aksijalni kuglini leaj s k uglastom ploicom , D IN 711; e ) aksijalni sam opodesivi bavasti leaj
Slika 248. U leitenje s m ogunou pod eav an ja zranosti a) stoasto-valjkasti leaj; b) kuglini leaj s naslo n o m
Slika 249. K uite d v ojelnog stojeeg leaja za valjne leaje sa sto astim p ro v rto m , i natezne ljuske prem a D IN 736 i 737 (JU S M .C3.542) (za valjne leaje s cilindrinim p ro v rto m vidi D IN 738 i 739)
5.3. Valjni leaji
231
Stoasti valjkasti leaj i radijalni kuglini leaj s naslonom (slika 248) u prednosti su zbog mogunosti podeavanja aksijalne, a kod a) i radijalne pogonske zranosti. M ogu se rastaviti, te posebno ugraditi unutarnji i vanjski prsten. To je korisno naroito pri serijskoj montai. U prednosti su i kao leaji koji se mogu aksijalno i radijalno opteretiti. U potrebljavaju se za uleitenje kotaa kod vozila i vretena alatnih strojeva. Valjni leaji ugrauju se i u jednodjelna i dvodjelna stojea ili prirubna kuita leaja, i to bilo kao vrsti, bilo kao slobodni leaji (si. 249).
5.3.3. Nosivost i vijek trajanja K ako sa slike 231, strana 221, proizlazi, leaji moraju prema nainu ugradnje i konstrukciji preuzeti radijalne sile Ft , aksijalne sile Fa ili obije istodobno. U posljednjem sluaju govori se o kombiniranom optereenju. Prigo dom proraunavanja pretpostavljam o da je kom binirano optereenje zamije njeno kod radijalnih leaja ekvivalentnom (jednakovrijednom) radijalnom si lom F, a kod aksijalnih leaja ekvivalentnom aksijalnom silom F. Kad bi ova sila djelovala samostalno, onda bi pri dinamikom optereenju (okretno gibanje) izazivala isti zam or materijala pri statikom optereenju (mirovanje) istu deformaciju, kao kad bi radijalno i aksijalno optereenje djelovalo zajedno. To se, naravno, odnosi samo na leaje koji su na temelju oblika izvedbe ugraeni kao vrsti, i u stanju su da prim aju radijalne i aksijalne sile. Proraun nosivosti za valjne leaje je standardiziran po D IN 622 (za sada u pripremi) (JUS M.C3.825 860). Prema tom standardu podrazumijeva se da je dinamika nosivost (vijek trajanja) nekog leaja onaj broj okretaja ili broj pogonskih sati, koje leaj moe da izdri bez znakova zam ora materijala na prstenovima, ploam a ili vaijnim tjelecima. Zam or materijala poinje s malim pukotinam a, koje kasnije prelaze u rupiavost. D a bi se mogao izraunati vijek trajanja leaja, navedena je za svaki leaj dinamika nosivost C (za radijalne i aksijalne kugline leaje, te igliaste leaje, vidi tablice 81 do 83). Dinamika nosivost je dinamiko ekvivalentno optereenje pri kojem 90% svih leaja daje nom inalan vijek trajanja od 106 okretaja. Ako je ekvivalentno pogonsko optereenje F manje od dinamike nosivosti C, onda je vijek trajanja odgovara jue vei od 106 okretaja, naim e: L \0b (CiF)x pri ,\-> l. Kod norm alnih leaja s pogonskom tem peraturom preko 120 C javlja se prom jena strukture koja deformira leaj. D a bi se to sprijeilo, podvrgavaju se tako optereeni leaji posebnom postupku stabilizacije. To dovodi do smanjivanja dinamike nosivosti. U tom sluaju izraunava se dinamika nosivost uvoenjem faktora tvrdoe f H: dinamika nosivost (nominalni vijek trajanja) (198)
232
5. Leaji
L u okr. n o m in aln i vijek trajan ja , /H fa k to r tvrdoe n a pogonskoj tem p e ra tu ri i 150C ' 200 C 250 C 300 C / H= l 0,9 0,75 0,6 C u k N d in am ik a nosivost n o rm aln o g leaja (vidi tablice 81 d o 83), F u k N d in am ik o ekvivalentno optereenje p re m a jed n a d b i (199), o d n o sn o slije deim podacim a, x e k sp o n en t vijeka tra ja n ja = 3 za sve kugline leaje (tokast dodir), = 10/3 za sve valjkaste, igliaste, sto aste i b avaste leaje (linijski dodir),
Dinamiko ekvivalentno optereen

F u kN
F X F t + Y F a
(199)
zam iljeno djelovanje p ojedinane sile koje izaziva je d n a k o veliko o p tere enje k a o k a d djeluju ra d ijaln a i a k sijaln a sila zajedno, F r u k N ra d ijaln o optereenje, F a u k N a k sijaln o optereenje; k o d kuglinih leaja s kosim d o d iro m ili stoastih leaja tre b a uvrtav ati F a p rem a slijedeim podacim a, X rad ijaln i fa k to r prem a D IN 622 (JU S M .C3.825 860), za kugline leaje D IN 625 (JU S M .C 3.601) vidi tab licu 84. Y aksijalni fa k to r D IN 622 (JU S M .C3.825 860), za kugline leaje D IN (JU S M .C3.601) vidi tab licu 84.
K od igliastih leaja D IN 617 (ISO 3030 i 3096) i cilindrino-valjkastih leaja D IN 5412 (JUS M.C3.631) je F = F r, jer ovi leaji ne mogu prihvatiti, ili mogu prihvatiti samo neznatne aksijalne sile. Za aksijalne kugline leaje D IN 711 je F = F a, jer ovi leaji ne mogu prihvatiti radijalne sile.
Slika 250. Iznalaenje efektivne aksijalne sile F a k o d d v aju kuglinih leaja s kosim d o d iro m (ili stoasto-valjkasti leaj, po Kugelfischeru)
Ako se vratilo uleiti u kugline leaje s kosim dodirom ili u stoaste leaje, javljaju se u njima aksijalne reakcije. Zamiljamo prema slici 250 da su produene spojne linije dodirnih toaka valjnih tjeleaca (to su one toke preko kojih se vri prijenos sile izmeu valjnih tjeleaca i prstenova) produene do osi vratila. Time se na presjecitu odreuje poloaj radijalnih reakcionih sila F rA i F rB, izazvanih optereenjem vratila. Uvrtavanjem ovih sila u jednadbu (199) moe se izraunati aksijalna sila F a, ako je F x pogonska aksijalna sila vratila, koju m ora da prihvati jedan od dva leaja:
5.3. Valjni leaji
233
O 'O o _ OJ v , v , O O O O ^ i tft w o K ? O e V * - O O N
U ?
OOVSOOOOOOO
N rn oc o 5o o o o o o o o o o o o i n
,r*}C'lf-i\o^ ' 'C v ^ v > v > v i >a r-' o f' ri O / n*oe m ri ri m vi rN<N < t ' 0 ^ v >
t?Z
o ? Tablica 81. Dimenzije z a kugline leaje D IN 625 (JUS M.C3.60I) i nosivost prema D IN 622 (JUS M.C3.825 860); vidi i si. 235 na str. 222
ro O c r> oe
o r i r i c - - oe 'O f n * - m o >n o>i " O O ' _ _ M( NM- Ti t t U' i \ i r v o 6 0 o o \ 0 \ 0 in m i oc o
vj -O . r v> v i vi ,
ir'rir'fsiN fN COvO O O OO C O O ^^ O O ON i < N < * .C ^C IO Z O NO ^ O 0 C ___ _ _ _ h _ O - n N f< N nM N f ^C ^

t? z
rs v>* 3- ro r r ^ v> v> v> v> v> v^

" r*%t+ i r t
'tS
r-* fo oo oo* ^ - v i^ _ _cs_<s_ - vT -- oo -* * - -- _
v> cn oc **i o - 'V v ii n n <M<N<N
'fr V > C O O0VlV>ViC>V> V >

v T r- ' v T c <n vT r- ^'
oc o i r~ v T <n v i \c ^ <s
<n ^
<5 'G
'O
oj
- (NM fS M (N (
im * + >r* >
- - ' M r i ^ i ^ ' O o O - ( N r ' r ' ifO Q ( ts-r îon C '>' v> 0 s i 's C r *N if^ ^^ ^M < tN v >- v o o ' t< * r- 0
vi i . t
r i
Tt
> y > v ^ , , " ' l ^
r~ i m * wr~ t t ^v v f r-* r* \ v ? r*T v> \ oe rs v so - - c- i - - v> . n N N mr^m ) \r-* C vo 'C x 9 > O w ^ v i >
. ^
f , 'l , ^
VI Ifl o
O O V I
'--N M N N N N N M rS M fO m m m 'i'
>o a o f Svi i s r ~vj f Na ov( 0vovvt vi ovi

f S M M N N N N f l
N - ^ O - C ri n /, t O n m o O vi ift o O f ,O O f
f i f* if {
>0
00
5> O (N r t v i 9>r W

Ov f 1 M * W M * o " rs >o
00 ^
r * >c
UZ
OV >O0C C ' Mi A > O' O ^ 9 e OOV > i n i Ai OOO OOO O
i*lfn^^Ti>0r'0CiSO'O
csvisr-v>fMooviOv>oviw^voovi ' c e o N T 0 0 i ' _ N r ^ ^ i f i f l i t - NNNlNniNNr,
< N v i r ' ' v i v ) V>V>V>Vt viov> V>V>V>
' IN (N n
^ ^ ? ) V i v c i v- r ' o e o e 5 o - o 2
B JJA O jd to jbu z o
S5g8 S S I 882: S
!SStSSSsaSaaSiSSSS?
234
5. L ea j i
r'J<Nr-ir>V>v" n r a h O N ' 5 o ^ o o * f t i i ,A i iN ' o h n 'i ' f A ' O ' f i O C O M n VI f ^
t V-fr' oCf S' AO' ) 0' Ca î0 'n fl ,lO O î f l vCCCONn' OMO' OCXQ Nî T -iO O vil/^
'I
S r-oe^ 9 vi r N- N N ( S oc N r t
C ^ ^ m fN riv% w ~ . m W i in c m _ - _ 'i*/ o tei iAN Cni(Q f S ( vr-i j (rS r_i ri n r^ ^ ^T r ' rm ^ OQ 'C N ^ r' 'C ^
o ? 82. Dimenzije aksijalnih kuglinih leaja D IN 711 i nosivost prema D IN 622 (JUS M.C3.825 860); vidi i si. 235 na str. 223
, , ^ W *> Vi f S r n ^ w % t ~ " 0 > ^ . rN r-i fN rM < ^ > m r i f*-. ^ ' i
O O r'" *V f'1 "f'l
O C O^
>'C> C > 0O C O ^ ^ QO Q
* TfC95 l 'f 0^ ^ ' f T ' ,i ^ O^ W " i O r5 '^ l i)C -,r sN (N n^^^W TC T t' iO r i nM vo r'O o cx Cl^ Ô
09 t i-----ftO>riînQOiOO/tQOOOS Sv08 c^ oi cn ^ /_ _ _ _ _ - - - . N N N N M N r n m M
l?z
rr\ V)_ V i V) ^ V | t i O M* o W V < V I - N h O f ' i O O O T i W O O O ^ Q O O C O C - < n< * ^ _ _ _ _ _ _ < ^ j f s i r n r * * > m T r v > ' r " r - ~ ^ i O '__^ v if* _ _i _ r -Mr s' > N^ M
0 2 4S i s X
_ _ -
C N< Nrn N NOTl ->Cf' l^' COCO fN rn r O O O C ' C C N \ O O ^ Q ^ lCi|f l ^ ^ ' ^ ^ w w w r t i f l v i t rt 5 vc r~ n (N i - o r~~ oc <n i w ^ i n v i \ g r~- oo
e-f
^(N^r'fN NMW W O^C i o cs, ^ ^ "i C v>r SO i_ n >N O^ C 'O OO Q^ Q Q Q C <SfNmm^^ri sr^. r,~ Ô 0 '^ -. f t rO 'M xO _< *n T ^ TT T V)
tj-
v> r - ^ ve v^ v>^ v> v | r - j' r ! >c - a -' (N 3C - 'O - ' w N (N \C r . ^ n ir i n / i i/ i C C O C T i o O Q c _ _ _ < N < N r*irnviV i r-^ . ' v> oo _ m v> _ T c*.i in r * ' in i V ii oc \ ao o t N <m ,N f*i t> * 0 _ _ _~ r * v / i *> o
00 *^1 50 ^ C > M t} - O ^ O *
o o M a v - t t ' . -
i/ 'i V i v , v , O V i V i O - M f ' N N r i ^ i r > C ' C r ' o e 5 ' - > f n v i * i i n ^ r ' ' O O Q ' ' . 2 2
_ _ _ _ _ _ _
c-l M *; < * i f^.
*1
f^. w Tt Tj-ir '
l OiC .eOir. 3 CiT, Vii^^' < iirt ,^ M ,' ' Q 03 O3 C C*C ) O^ 3 ^C i^ v o1 S &O ' 5T o-M ' oe e 5f c5 7j < f 'C C 5 t !C 3 _ _ _A _ r_ i f i n r Nn n f N n r s> , ^ ^
.*
2C !^^SiiSS$9R i!SSePgSSS2Sg|g|5g8g||Sg|||
Tablica
O o.
5S
85g8!SSSS2=2 22SSE58aSSSI?SS*Si??a*IJ8P
5.3. Valjni leia ji
235
F rA
Za leaj A, ako je
^FrB
.,. , Ft A F r B . ^ ^ ( F rA F rB ili ako je ^ > ^ p - J \ > 0 ,5 -^ ----- y - ) je:
F. = F X+ 0 ,5 ^ 5 . Za leaj B je u oba sluaja F a= 0
Za leaj B, ako je
M\ MJ
F ^ 0-5
\ 'A Ml /
je:
p p = v/*7 05 - Fx ^ rA Za leaj A je u tom sluaju F a = 0.

* a
FAje aksijalni faktor za leaj .4, YB za leaj B, kada je FJFt > e (vidi D IN 622 ili katalog valjnih leaja). Vijek trajanja izraen brojem pogonskih sati dobiva se iz dinamike nosivosti izraene brojem okretaja iz slijedee jednadbe: nominalni vijek trajanja ------ h L h= ---- r-~zrr 60 min
Tablica 83. Dimenzije igliastih leaja D IN 617 (ISO 3030 i 3036) i nosivost prem a D IN 622 (JUS M .C3.825-860) i INA-igliasti leiaji (vidi si. 232e i 245) Serija leaja NA 49 Oznaka provrta d mm mm 22 24 28 30 37 42 47 55 62 68 72 80 85 90 100 105 110 120 125 130 140 150 165 180 190 B mm 13 13 13 13 17 17 17 20 22 22 22 25 25 25 30 30 30 35 35 35 40 40 45 50 50 Serija leaja NA 69 Oznaka provrta mm B mm Serija leaja NA 48 d mm D mm 140 150 165 175 190 200 215 225 240 250 270 300 320 350 380 400 420 440 480 B mm 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 50 60 60 69 80 80 80 80 00
(200)
c
kN 7,35 8,15 9,3 9,5 17,3 19,6 20,8 27,0 36,0 38,0 40.5 50,0 52,0 53,0 72,0 73,5 76.5 95.0 98,0 100 112 116 150 175 180
C0 kN 5,4 6,3 7,65 8,15 13,7 16,6 18,6 26,5 36,5 39,5 42,5 53.0 57,0 59,0 83,0 86,5 91,5 122 129 134 144 154 210 243 260
C 0
kN kN
c
kN
C0 kN
00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 U 12 13 14 15 16 17 18 19 20 22 24 26 28
10 12 15 17 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 110 120 130 140
dvoredni od 07
.
24 28 30 37 42 47 55 62 68 72 80 85 90 100 105 110 120 125 130
22 23 23 30 30 30 36 40 40 40 45 45 45 54 54 54 63 63 63
13,3 15,1 16,3 29,5 32,5 36,5 42,0 58,0 60,0 62,0 77,0 81,0 82,0 113 114 119 146 151 153
11.6 14,3 16,1 27,5 31,5 38,0 47,5 64.0 68,0 74,0 93,0 101 104 145 150 160 215 228 234
22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76
110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380
73,5 112 76,5 122 91,5 156 95,0 162 116 196 120 208 15o 255 156 270 176 325 180 340 190 375 265 550 280 590 355 650 480 910 490 950 500 990 510 1020 830 1510
..
236
u h L o k re ta ja n u m in -1
5. L ea j i nom inalni vijek trajan ja leaja (uobiajene vrijednosti vijeka trajan ja vidi u tablici 85), vijek tra ja n ja prem a (198), p o g o n sk a b rzin a vrtn je leaja.
Ovaj nominalni vijek trajanja je posve raunska veliina. Vijek trajanja upotrebe leaja moe se znatno razlikovati od spomenute raunske veliine. Ako se, naime, za cijelo vrijeme rada pojavljuju kolebanja optereenja, tj. da je leaj povremeno manje optereen (na primjer kod dizala), onda je vijek trajanja upotrebe leaja razmjerno dui. Ako leaj ne radi neprekidno, nego s preki dima, njegov se vijek trajanja upotrebe takoer poveava. Neistoe dospjele u leaj, manjkavosti podmazivanja ili djelovanje korozije zbog kondenziranja vode, mogu dovesti do prijevremenog troenja i time do poveanja pogonske zranosti. Time se poveava umnost leaja, snizuje tonost voenja i smanjuje vijek upotrebe. Statika nosivost je ono statiko optereenje koje na valjnom tjelecu u dodiru s valjnom stazom izaziva na mjestu dodira trajnu deformaciju, koja jo ne smanjuje funkciju leaja. Praksa je pokazala da ova sila kao statika nosivost C 0 leaja smije biti tako velika da deformacija valjnog tijela dostigne veliinu od 1/10000 promjera. Ako se leaj nakon statikog optereenja,
Tablica 84. Radijalni faktor X i aksijalni faktor Y prema DIN 622 (JUS M.C3.825 860) za radijalne kugline leaje prema D IN 625 (JUS M.C3.601) F.!C0 e Kod F^Ft > je Y= 0,014 0,19 2,3 0,028 0,22 1,99 0,056 0,26 1,71 0,084 0,28 .,55 0,11 0,30 1,45 0,17 0,34 1,31 0,28 0,38 1,15 0,42 0.42 1,04 0,56 0,44 1,00
K od FJFt > e je * = 0 ,5 6 . Kod F j F ^ e je X = 1 i Y= 0.
Tablica 85. Uobiajena trajnost valjnih leaja ............... ... Pogon Nazivno trajanje u satima 1000 2000 8000 10000 20000 50000 600 1000 . . 2000 . . 4000 . . 10000 ..1 5 0 0 0 . . 30000 i vie .. 1200 . . 2000 Nazivno trajanje u satima 80000 20000. . . 30000 3000 . . . 6000 5000 . ..1 0 0 0 0 8000 . . . 15000 20000 7500. ..1 5 0 0 0 5000 . . . 6000 8000 . 10000. 4000. 40000. 40000. 50000 i 20000 20000 . . 10000 . . 15000 . . 10000 . . 50000 . . 60000 . . 80000 vie . . 30000 . . 30000
Pogon
Elektrini aparati za domainstvo . . . . Mali ventilatori ........................................ Mali elektrom otori do 4 kW ............... Elektromotori srednje snage .............. Veliki stacionarni elektrom otori.......... Elektrini strojevi u opskrbnim pogonima Mali motocikli ....................................... Jai motocikli, putniki automobili .. Teki putniki automobili, laka teretna Teka teretna vozila, autobusi ........... Osovinski leaji za: transportna v o z ila ............................... tramvaje ................................................ putnike v ag o n e................................... teretne vagone........................................ lokomotive ............................................ Prijenosnici motornih a m a c a ............... Aksijalni leaji brodskih propelera
Leaji brodskih vratila ........................... Za brodske prijenosnike........................... Poljoprivredni strojevi............................... M ala dizala ................................................ Univerzalni p rije n o sn ic i........................... Prijenosnici alatnih strojeva ................... Pomoni strojevi u proizvodnji............... Mali valjaki stanovi ...............................
1500 . . 2500 2000 . . 5000 5000 20000 . . .25000 25000 35000 20000 . . . 40000 3000 . . 5000 15000 . .25000
Pila jarm aa (gater).................................... O klopni ureaji u ru d a rs tv u ................... Ventilatori za ru d a rs tv o ........................... Bubanj za ue izvoznog stroja u rudar stvu ............................................................ Strojevi za papir ........................................ (postrojenja za suenje) ....................... Mlinovi ekiari ........................................ Pree za brikete ........................................
5.3. Valjni leaji
237
dakle nakon optereenja za vrijeme mirovanja, okree malom brzinom vrtnje i ako u pogledu mirnoe hoda nisu veliki zahtjevi, mogu se tolerirati iznatno vee plastine deformacije. Kod naroito velikih zahtjeva na m irnou hoda i tarne karakteristike, plastine deformacije m oraju biti manje. Za prosuivanje slui karakteristika
A
/s = C 0/F 0
(201)
C 0 u kN Fn u kN
k a rak teristik a statikog optereenja. U o biajeno je = 1 , 2 d o 2,5 za visoke, = 0 , 8 d o 1,2 za n o rm aln e i = 0 , 5 d o 0.8 za m ale zahtjeve na m irnou h o d a i tarn e karak teristik e, sta ti k a nosivost leaja (tablice 81 d o 83), statik o ekvivalentno optereenje leaja prem a jed n a d b i (202).
Statiko ekvivalentno optereenje

F 0 u kN FK > u kN F.l0 u k N X0 y0
F 0 = X 0 Fr0+ V F a0
(202)
zam iljeno djelovanje p ojedinane sile koje izaziva je d n a k o veliko optereenje kao k a d djeluju rad ijaln a i aksijalna sila zajedno, statiko ra d ijaln o optereenje, statik o aksijalno optereenje, rad ijaln i fa k to r prem a D IN 622 (JU S M .C 3.8 2 5 -8 6 0 ), za kugline leaje D IN 625 (JU S M .C 3.601) je X o =0,6, ali uvijek F 0 F r0, aksijalni fak to r prem a D IN 622 (JU S M .C 3.825- 8 6 0 ) , za kugline leaje D IN 625 (JU S M .C3.601) je , = 0,5.
Kod igliastih leaja D IN 617 (ISO 3030 i 3096) i cilindrino-valjkastih leaja D IN 5412 (JUS M.C3.631) je F 0 = F r0, jer oni ne mogu prihvatiti ili mogu prihvatiti samo neznatne aksijalne sile. Za aksijalne kugline leaje DIN 711 je F 0 = F a0 jer ovi leaji ne mogu prihvatiti radijalne sile.
5.3.4.
Granina brzina vrtnje
to je vea brzina kotrljanja valjnih tjeleaca, to vie rastu gubici zbog trenja i zagrijavanja. Nepoeljni su i utjecaji centrifugalne sile, koja valjna tjeleca tlai prem a van. Radi toga je svakom norm alnom leaju ograniena maksimalna brzina vrtnje. Granina brzina vrtnje ng= ^ s ^ (203)
- 10 mm
ng u m in -1 gran in a b rzin a vrtnje za n o rm aln e leaje, Z, fa k to r kojim se uzim a u o b zir vrst p o d m az iv an ja i veliina leaja: podm azivanje niau: Z s = 3 za D < 3 0 m m , = 1 za O S 30 m m, p odm azivanje uljem : Z s = 3,75 za D < 3 0 m m , = 1.25 za O S 30 m m, ZK fa k to r kojim se uzim a u o b zir k o m b in ira n o optereenje, prem a slici 251. N u m i n ' 1 k o n sta n ta brzine vrtnje u ovisnosti o vrsti leaja, prem a tablici 86, D u mm vanjski pro m jer lea)a (vidi tablice 81 d o 83). Z a O = 1 0 m m vidi k a ta lo g valjnih leaja.
238
5 - L e a i'
G ranina brzina vrtnje prem a jednadbi (203) vrijedi sam o za leaje u normalnoj izvedbi ako je F r i50,1 C kod radijalnih leaja, i F a:g0,l C kod aksijalnih leaja! Ako leaji m oraju raditi sa n > n g, onda se upotrebljavaju leaji s povienom tonou vrtnje. Posebni kavezi i poboljanja pri podm a zivanju i hlaenju pridonose povienju granine brzine vrtnje. Zbog toga je potrebno savjetovanje s proizvoaima valjnih leaja.
cilindriCni valjkasti leaj

in
kugli(ni leaj s kosom dodirnom osi radijalni kugtifni leaj
samoudesivi valjkasti leaj stoasti valjkasti tetaj samoudesivi kugtllnl leaj
10 20 30 W 50 60 70 kut optereenja p
B0
30
02
0,i 0,6 0.0 1,0 1,5 i 0 3,0 ' 5,0 10 L taru9 - F a/Fr
Slika 251. Koeficijent Z K za kombinirano optereenje u ovisnosti o odnosu optereenja Fa i F, (prema K ugelflscheru )
Tablica 86. K onstantna brzina vrtnje N u ovisnosti od vrste valjnih leaja (prem a Kugelftscher-u) Izvedba leaja Radijalni kuglini leaj jednoredni jednoredni s brtvenom ploom dvoredni N m in' 1 500000 360000 320000 500000 500000 400000 360000 400000 500000 250000 500000 500000 300000 200000 320000 220000 220000 320000 250000 140000 220000 90000 220000 180000
Kuglini leaj s naslonom Kuglini leaj s kosom dodirnom osi
jednoredni jednoredni, u parovim a ugraen dvoredni
*4 Jk
2
, '1 X
Leaj s 4 dodirne toke Samoudesivi kuglini leaj Samoudesivi kuglini leaj Cilindrini valjkasti leaj Igliasti leaj Stoasti-valjkasti leaj Bavasti leaj Samoudesivi valjkasti leaj
sa irokim unutarnjim prstenom jednoredni dvoredni jednoredni dvoredni
serija 213 serija 222, 223 ostali
ja jg <
js
Aksijalni kuglini leaj Aksijalni kuglini leaj s kosom dodirnom osi Aksijalni-cilindrini valjkasti leaj Aksijalni-samoudesivi valjkasti leaj (podmazivanje samo uljem) Aksijalni igliasti leaj
5.3. Valjrti leiaji
239
5.3.5. Podmazivanje P otpuno odvajanje povrina nalijeganja valjnih tjeleaca i valjne staze pom ou nosivog uljnog sloja, zbog kotrljajueg gibanja valjnih tijela nema ni priblino tu vanost kao kod kliznih leaja. U veini sluajeva postie se pogonski sigurno podmazivanje s m astim a i uljima proizvoljne konzistencije, odnosno viskoziteta. Podmazivanje mau: Zbog jednostavnog brtvenja i laganog naknadnog podm azivanja valjni leaji podm azuju se preteno mastima. O upotrebljivosti pojedinih vrsta masti prem a pogonskoj tem peraturi vidi 5.1.2. strana 189. Firm a Kugeljischer daje slijedei izbor m asti: kod n/ng^ 1 i kada je / F/Cig 0,16, dolaze u obzir normalne masti za valjne leaje prem a D IN 51825, kod n/ng= 0,3 do 0,5 i / - F /C 2;0,16 visokotlane masti (npr. kom pleksna mast na bazi kalcijeva sapuna), kod n/ng> 1 masti za brzohodne leaje (npr. kompleks na mast na bazi barijeva sapuna ili polikarbam idna mast). Ovdje / oznaava faktor optereenja i t o / = l za proizvoljno optereene kugline leaje, te za preteno radijalno optereene cilindrino-valjkaste leaje ( F J F r^ 1), a / = 2 za preteno aksijalno optereene cilindrino-valjkaste leaje (F J F T> 1). Ako trenje u leaju m ora da bude naroito maleno, ako su potrebni npr. mali pomaci podeavanja, a ovi m oraju da uslijede bez trzaja, ili ako pogonski stroj treba preteno da savlada trenje u leajima, onda se bira mekana mast. To vrijedi i onda ako se m ora naglo krenuti iz hladnog stanja. M ekane masti upotrebljavaju se i tam o gdje se mast m ora tlaiti kroz duge kanale do mjesta za podmazivanje. K rute masti, naprotiv, imaju prednost tam o gdje umnost treba da bude to manja. To vrijedi i onda ako mazivo na izlazu vratila treba da stvara vijenac za brtvenje, da bi sprijeio ulaz praine, stranim tijelima i vodi. Ako postoji opasnost da mast zbog svoje teine izlazi iz leaja, kao npr. kod vertikalnih vratila, a naroito onda kada mast omeka zbog poviene tem perature, tada treba odabrati mast s dobrom prionljivou i za vie tempe rature. Za sada je trend za for-life podmazivanje. To znai jednokratno podm aziva nje za cijeli vijek trajanja leaja. Za to su potrebne masti valjno stabilne i ot porne na starenje. Budui da masti na viim tem peraturam a brzo stare, valja upotrebljavati one kojih je radna tem peratura znatno iznad oekivane pogon ske tem perature. Za to su pogodne mazive masti na bazi litija ili druge specijalne masti. Koliina masti kojom treba puniti leaje preteno se ravna prem a pogon skoj brzini vrtnje. upljine u samom leaju trebalo bi uvijek napuniti, kako bi funkcionalno bitne povrine stalno dobivale mazivo. Prostor u kuitu pored leaja treba da je kod n / \ < 0,2 pun, kod n/ne= 0,2 do 0,8 napunjen do jedne treine, a kod n/ng> 0,8 treba da ostaje prazan. Pri maloj brzini vrtnje ne odraava se trenje valjanja masti tetno, tako da vea koliina masti omoguava produenje rokova za dodavanje masti. Valjni leaji s obostranim
240
5. L eaj i
brtvenim ploama pune se mau samo sa 20 do 30%. To je najee dovoljno za cijeli vijek trajanja leaja. Slika 252 pokazuje primjere leaja podm azanih mau. Prema slici 252a pored leaja nalazi se debela ploa s provrtim a kroz koje se dovodi mast do valjnih tijela. Pri naknadnom dodavanju masti sakuplja se stara istisnuta mast u jednoj komori, odakle je treba odstraniti od vremena do vremena. Mau se puni i kom ora lijevo od pustenog prstena, kako bi se poboljalo brtvenje. Na slici 252 b lei debela ploa izmeu dva leaja. Kroz njene provrte mogu se
Slika 252. P od m aziv an je m au k o d valjnih leaja (prem a Kugelfischeru ) a ) jed n o g kuglinog leaja: b) dvaju kuglinih leaja s kosim dodirom
opskrbiti mau oba leaja do visine valjnih tjeleaca. M ast se ne moe nagomila vati zbog djelovanja centrifugalne sile (vidi strelice), jer se ona transportira prema van. Podmazivanje uljem: Za minimalno podmazivanje, koje uglavnom zado voljava, upotrebljavaju se preteno mali pumpni agregati, koji istodobno opskrbljuju mnoga mjesta i svakom leaju prema veliini i brzini vrtnje doprem aju kroz provrte oko 0,1 do 5 cm 3 ulja/min. Za podmazivanje brzohodnih leaja pokazalo se kao pouzdano podmazi vanje uljnom maylom. Kom prim irani zrak dovodi se preko usisne cijevi, iji je donji kraj uronjen u uljnu kupku. Zrana struja die i vue za sobom male kapljice ulja. Zrak zasien uljem dovodi se pom ou cijevnih vodova, koji zavr avaju tik kraj valjnih tjeleaca, do leaja. Podmazivanje uljnom maglom ima prednost da zrana struja hladi istodobno leaj, a svojim pretlakom spreava ula zak praine i stranih tijela. U oba spomenuta sluaja ulje se vraa u sabirne rezervoare.
5.3. Valjni leaji
241
Jednostavno i sigurno je podmazivanja uronjavanjem (si. 253 a). Pri svakom okretaju valjna tjeleca se navlae uljem. Donje valjno tjelece smije biti uronjeno samo do polovine u ulje. Kod vie razine ulja dolazilo bi do pjenjenja ulja i povienja tem perature. Zbog toga ulje bre stari. Samo kod n/ng< 0,4 moe se puniti vie ulja. U prijenosnicima za podmazivanje valjnih leaja obino zadovoljava samo ono ulje koje zupanici rasprskavaju. Treba utvrditi da li rasprskavano ulje dolazi stvarno do leaja, na primjer preko posebnih lijebova ili rebara na stijenkam a kuita.
a)
b)
Slika 253. P od m aziv an je uljem k o d valjnih leaja (prem a Kugeljischeru) a) pod m aziv an je u ro n jav a n je m ; b) o p to n o p odm azivanje
Ako pri srednjoj ili velikoj brzini vrtnje i visoke okolne tem perature treba odvoditi toplinu, onda se optonim podmazivanjem mogu dopremiti velike koliine ulja (si. 253 b). Budui da svaki valjni leaj prua izvjestan otpor protoku ulja, kroz leaj se ne moe protlaiti proizvoljna koliina ulja. Rauna se otprilike da kod D = 30
0 ,0 0 1
50 0,003 0,07
100 0 ,0 1
200
500 0,3 7
1000
mm dm 3/min dm 3/min
K ^= Ki =
0,05
1
0,5
12
0,003
0,3
Ovdje je Vum dovoljan volumen protoka ulja za podmazivanje, a VM m aksimalno mogui volumen protoka ulja za hlaenje (kod nesimetrinih leaja neto vie). Najjednostavnije je ako se ulje na jednoj eonoj strani leaja dovodi provrtom ili cijevi, a s druge, eone strane, otjee preko kanala ili izravno u sabirni rezervoar.
16 Flementi strojeva
242
6.
BRTVENJE LEAJA I VRATILA
6.1. Brtvenje protiv izlaza masti

6.1.1. Brtve s brusnim djelovanjem
Brtvila spreavaju izlaz maziva, te prodiranje stranih tijela, neistoe, praine i tome slino. Za brtvenje vodjelnih i viedjelnih, te jednodjelnih leaja do srednjih brzina vrtnje dovoljni su prsteni od pusta D IN 5419 (si. 254a, tablica 87).
Tablica 87. Dimenzije u mm brtvenih prstena od pusta i utora prema D IN 5419
6.1. B rtvenje protiv izlaza m asti
243
Prije ugradnje natapaju se vrelim uljem. Trapezasti ljebovi u kuitu deformiraju pravokutni presjek prstena i tlae ga prem a vratilu. K ako tlak vremenom poputa, prsteni se kao brtvila za ulje mogu upotrebljavati samo u spoju s drugim elementima brtvenja. Djelovanje im se moe pojaati postavljanjem vie prstenova jedan iza drugog (si. 254 b). Jo je bolje brtvenje s brtvenicama (si. 254c), kod kojih prirubnica dri pod tlakom prstene od pusta. Trenje je kod ovih svakako vee, pa se preporuuju samo za male brzine vrtnje.
Slika 254. B rtvenje p o m o u p rste n a od p u sta a) s jed n im p rste n o m ; b) s prsten im a p o re d an im je d a n iza d ru g o g ; c) s tri prste n a u jed n o j brtvenici
Za valjne leaje pokazali su se dobrim tzv. Nilos-prsteni se i za vanjsko brtvenje (si. 255 a) i za unutarnje brtvenje brid prstena tlai na vanjski, odnosno na unutarnji prsten izbrusi brtveni lijeb. Nilos-prsteni su osjetljivi na udare. izboina postaju neupotrebljivi. Ugradnja m ora da bude Prednost im je, osim jeftinoe, laka i jednostavna montaa.
(si. 255). Izrauju (si. 255 b). Jedan leaja i u njemu Ve zbog malih veoma briljiva.
Slika 255. N ilos-prsteni za brtvenje valjnih leaja (Z iller & C o, D iisseldorf) a) brtvenje na vanjskom p rstenu leaja; b) b rtvenje n a u n u tarn jem p rste n u leaja
Radijalni brtveni prsteni su za brtvenje masti upotrebljivi samo uz odreene uvjete (poblie vidi 6 .2 . 1 .).
16 *
244
6.1.2. Bezdodirno brtvenje
6. Brtvenje leaja i vratila
D o bezdodirnog brtvenja dolazi zbog nastalog vrtloenja koje spreava izlaz ili zbog zaustavljanja nakupljena maziva u nekom rasporu. Jednostavno brtve nje zranou (rasporom ) (si. 256) moe se upotrebljavati samo pri maloj brzini vrtnje i neznatnom zagrijevanju, jer m ast u rasporu m ora da zadri konzistentnost. Djelotvornije je brtvenje sa ljebovima (si. 257) u kojima se stvara brtveni masni jastui. Zavojni ljebovi m oraju biti prilagoeni smjeru vrtnje (si. 257 b). M ast treba da se pri okretanju vratila tlai u smjeru leaja. Uobiajene su irine brtvenih raspora 0 ,1 do 0,15 mm.
Slika 256. Jed n o sta v n o b rtvenje ra sp o ro m
Slika 257' 2 lJebovi: a) ko n cen trin i; b ) u o b lik u zavojnice
Slika 258. P rsten sa c en trifu galnim djelovanjem postavljen ispred prste n a o d p u sta
Slika 259. P rsten od p u sta i lab irin tn o brtvenje k o d dvodjelnog kuita
Slika 260. Je d n o sta v n a ploa sm jetena iza leaja
Slika 261. L ab irin tn o brtvenje a) aksijalni la b irin t; b) radijalni lab irin t k o d dvodjeln o g k u ita ; c) aksijalni lab irin t za osovine uleitene u sam oudesive leaje
Slika 262. Brtvenje ljebovim a za m ast i jed n o stav n im labirintom
Brtvila s prstenom od pusta mogu se poboljati prstenima s centrifugalnim djelovanjem (si. 258). M ast koja izlazi biva djelovanjem centrifugalne sile odbaena
6.2. Brtvenje protiv istjecanja ulja
245
tangencijalno, te ne dolazi do prstena od pusta, koji brtvi protiv pristupa neistoe (pogodno i za podmazivanje uljem). Dodatni labirinti kod dvodjelnih kuita leaja (si. 259) spreavaju izlaz masti i ulaz stranim tjelecima. Jedno stavne ploe (si. 260) zaustavljaju m ast u leaju te sprijeavaju njen izlaz. Najbolje bezdodirno brtvenje protiv izlaza masti za jednodjelna kuita su aksijalni labirinti, a za dvodjelna kuita radijalni labirinti (si. 261). U labirintnim kom oram a masti se vrtloe. Protiv pristupa neistoa prikladno je brtvenje pomou ljebova za mast i jednostavnim labirintom (si. 262). Uobiajena irina raspora je 0,5 do 0,75 mm. Sve raspore i labirinte treba prilikom ugradnje napuniti mau. Brtvenje bez dodira radi pouzdano samo onda, ako unutarnji pretlak ne moe da istisne mast i ako se raspori ili labirinti okreu centrino. Inae labirinti djeluju kao centrifugalne sisaljke, koje mazivo istiskuju prema van.
6.2. Brtve protiv istjecanja ulja

6.2.1. Brtvenje brusnim djelovanjem
Najbolji su se pokazali radijalni brtveni prsteni, koje se moe ugraditi kao kom pletan brtveni element. To su manete na koje radijalno djeluje opruga ili vlastito naprezanje. Zbog zatite od vanjskih oteenja mogu dobiti metalno kuite (D IN 3760 sa i bez kuita, izmjere vidi u tablici 8 8 ). Izbor pokazuje slika 263. M aterijal maneta je umjetna guma otporna protiv ulja rijee od kromove koe.
s kuitem
a)
0)
c)
d)
e)
fj
g)
h)
i)
Slika 263. Iz b o r rad ijaln ih b rtvenih prste n a (Carl Freimdenberg, W einheim /B ergstr.) a) izvedba B I s o tv o ren im u to ro m za o p ru g u ; b ) izvedba B I F g s p o krivenom o p ru g o m ; c) izvedba B2 (i izvedba B 2 F g ); d ) izvedba B3 (i izvedba B3 Fg); e) izvedba B3 L s m anetom o d k ro m n e k o e ;/) D IN 6503, s m anetom o d gum e; g ) izvedba B I S I s ru b o m pro tiv praine (isto i izvedba B I Fg S I ) ; Ii) izvedba B 2 S I (i izvedba B 2 F g S I ); i) izvedba B3 S I (i izvedba B3 F g S I ) ; k) izvedba BA s o tv o ren im lijebom za o p ru g e ; /) izvedba BA F g s p okrivenim lijebom za o p ru g e; m) izvedba BM bez prste n a za u kruivanje; n) D IN 6504 s gum enom m anetom ; r>) izvedba BA S I (i izvedba BA F g S I ) ; p) izvedba T R s jed n im brtvenim b rid o m ; q) izvedba T R D u o sa dva b rtv en a b rid a ; r) izvedba T R D u o sa dva vanjska b rtv en a b rid a (izvedbe prem a p, q i r sam o za p o d re en e svrhe p ri sporom hodu) a je p rste n asta o p ru g a
246
Tablica 88. Dimenzije u mm radijalnih prstena za brtvenje prema D IN 3760 (izvadak) Oblik A bez metalnog kuita Oblik B s metalnim kuitem
6. B rtvenje leaja i vratila
Oblik C s metalnim kuitem i kapom na strani brtvenog prstena
dl
di A 16 22 16 22 16 22 24 22 24 ~26 19 22 24 26 22 26 22 24 28 30 24 28 30 35 24 26 30 32 35 28 30 32 35 28 30 32 35 40 30 32 35 40 30 32 35 40 47
t ob ik B 7
d2 A 32 35 40 47 35 37 40 47 35 40 42 47 37 42 40 47 52 40 42 47 52 62 45 47 52 47 50 52 62 47 50 52 62 52 55 52 55 62 72 55 62 72
6 oblik B
d2 A 60 62 65 72 62 72 65 68 72 68 72 70 72 80 85 70 72 80 85 72 80 75 80 85 90 85 90 85 90 85 90 100 90 100 90 100 95 100 95 100 100 100 110 110 120
b oblik B
dt c 90 95
d2 A 110 120 120 125 120 125 130 130 140 130 140 140 150 150 150 160 160 170 170 170 175 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 12 12
b oblik B 12 12
C 15 15
6 7
7 7
22 7
7 9 -
45
10 10 10 10
7 24
48 9 50
100
12
12
15
7 25
7 7 9 52
105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 280 300 320 340 360 380 400 420 400 460 480 500
12 12 12 12 12 12 12 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 1 15 ~ _
-
12 12 12 12 12 12 12 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20
15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20
10
7 7 7 7 9
55
11
26
10
-
12
28
56 9 -
10 _ 10
58 9 60
14
30
10
7 7 9 62 63 7 7 9 65 7 7 9
-
15
32
10 10
10 10
12 12
35
7
16
10
10
12
36 7 7
68 70
10 10 10 10 10 10 12
10 10 10 10 10 10 12
12 12 12 12 12 12 15
17
38 7 7 40
7 -
72 75
18
_
_ _ -
9 -
78 80 85
20
7 42
10
6.2. B rtvenje protiv istjecanja ulja
247
Brtveni rub m ora biti okrenut prema mediju (ulju) koje brtvi. Ako se mora brtviti jo i protiv ulaza praine, tada brtveni rub m ora biti okrenut prema van. Za takve sluajeve bolji su radijalni brtveni prsteni s dodatkom protiv praine. M anete od koe mogu se upotrijebiti do brzina klizanja do 6 m/s, i tempe rature do + 80 C, a manete od gume do 28 m/s i tem perature do -I-180 C. Da bi se sprijeilo brzo troenje brtve potrebna je najfinija obrada vratila (tablica 89).
Slika 264. O dzrani p ro v rti rad i spreavanja stv a ran ja zran ih ja s tu k a
Slika 265. D v o stru k a kona m an eta
Da ne bi dolo do zagrijavanja i oteenja radijalnih brtvenih prstenova na vratilu, m ora do njih stalno dopirati ulje. Svrsishodno je da se prije ugradnje urone u toplo ulje. Prsteni za centrifugalno odbacivanje ulja, labirinti i slino ne smiju se nasaivati ispred brtvenog prstena, da se ne sprijei pristup ulju! I zrani jastuci mogu sprijeiti pristup ulju te prouzroiti rad nasuho. U tom sluaju pom au odzrani utori i provrti (si. 264). Protiv prskanja vode i pristupa pare najbolje brtve dvostruke kone manete (si. 265). Treba primijetiti da radijalni brtveni prsteni brtve protiv izlaska masti samo onda besprijekorno, ako na manete neprekidno dolazi niskoviskozna ili jae zagrijana mast. Za to su potrebne posebne konstruktivne mjere, npr. jedna kom ora za mast izmeu dva radijalna brtvena prstena. Brtvenje postaje zbog toga skuplje.
Tablica 89. Potrebna kvaliteta povrine vratila za radijalne brtvene prstene O bodna brzina vratila m/s <1 1... 4 Povrina vratila, kada je medijum koji treba brtviti x>d nadtlakom jednak nuli Svijetlo vueno fino tokareno nizak fino tokareno fino brueno i polirano visok fino brueno i polirano kaljeno, fino brueno, lepano i tvrdo kromirano f
4 . . . 10
fino brueno i polirano kaljeno, fino brueno, lepano i tvrdo kromirano
kaljeno, fino brueno, lepano i tvrdo kromirano
1 0 . . . 28
248
6.2.2. Bezdodirno brvenje
6. B rtve nje leaja i vratila
Leaji podm azani uljem rade obino s vie okretaja nego oni podmazani mau. Pom ou lijebova ili prstenova za odbacivanje ulja moe se rotiranjem zbog relativno velike centrifugalne sile vratiti ulje preko odvodnih kanala u spretnnik za ulje (si. 266).
Slika 266. ljebovi i prsteni za odbacivanje ulja zbog b rtv en ja p ro tiv izlaza ulja
Bezdodirno se ne moe brtviti ako u leaju vlada pretlak, ili protiv ulaza stranih tijela. Labirinti brtve sigurno protiv izlaza ulja samo ako se ispred njih nalazi prsten za odbacivanje ulja. Bez takvog prstena dolo bi postepeno do izbacivanja rijetkog maziva.|
249
7.
SPOJKE
7.1. Spojke koje se ukljuuju

7.1.1. Krute spojke
K rute ili vrste spojke uzduno spajaju dva vratila da bi se prenosio okretni moment. Krutim spojkama spajaju se najee transmisiona vratila, a rijee vratila pogonskog i radnog stroja. Pretpostavka je da se osi vratila vezanih spojkom m eusobno poklapaju. K ako dijelovi spojke treba da ujedno i centriraju, to bi vratila kojim a se osi ne poklapaju bila izloena deforma cijama i prouzroile oteenja leaja. Kolutne spojke D IN 116 (JUS M.C1.510) (si. 267) za promjere vratila do 160 mm imaju na kraju vratila dva koluta od sivog lijeva a i b povezana perima, a m eusobno su povezani dosjednim vijcima c. One se mogu upotreb ljavati kod nejednakih prom jera vratila, a odlikuju se malim ugradbenim mje rama. M ontaa i dem ontaa mogua je samo ako se vratila odm aknu. Koluti imaju nastavke za centriranje (si. 267a) ili ako su koluti jednaki, dvodjelne ulone ploe za centriranje (si. 267 b). Dem ontaom ploe moe se vratilo izdii. Dosjednim vijcima prenosi se okretni m om ent oblikom i silom. Prsteni se veu za krajeve vratila perima ili se toplo navlae. Prirubne spojke su one kod kojih su krajevi vratila raskovani u obliku prirubnice (si. 267c). koljkaste spojke vidi u D IN 115.
a) s nastav cim a za centriranje. izvedba A D IN 116 (JU S M .C1.510); b) s dvodjelnom m euploom (ploa za centriranje), izvedba B D IN 116 (JU S M .C 1 .5 1 0 );c js p rirubnicam a dobivenim raskivanjem krajeva v ratila (p riru b n e spojke) D IN 760(JU S M .C 1.510)
7.1.2. Dilatacijske (uzduno pokretljive) spojke
K rute spojke ne mogu kom penzirati uzdune dilatacije vratila. esto su takve dilatacije izazvane pogonskim tem peraturam a kod duljih vratila tako velike, da bi mogle dovesti do prenaprezanja leaja (do savijanja vratila!).
250
7. Spojke
Dilatacione spojke izjednauju dilatacije uzdunim meusobnim pomicanjem njihovih polovica. Osim toga centriraju vratilo aksijalno i radijalno. Kandaste spojke izrauju se dvodjelno (si. 268 a) ili trodjelno (si. 268b). Djelovi a i b od lijevanog eljeza imaju s eone strane po tri kande, koje s malom zranou ulaze jedna u drugu. Duinska dilatacija odvija se pod djelovanjem okretnog momenta. Dvodjelne kandaste spojke centriraju oba kra ja vratila u glavini jedne polovine, a trodjelne u posebnom prstenu za centriranje c. Ako su promjeri vratila nejednaki, treba deblji kraj smanjiti na prom jer tanjeg kraja. O kretni moment se prenosi pom ou veze oblikom.
Slika 268. K an d aste spojke: a) d v o d jeln a ; b) tro d je ln a
7.1.3. Neelastine kompenzacione spojke
esto zbog m ontanih razloga nije mogue ostvariti m eusobno poklapa nje osi vratila, kao npr. nepoklapanje osi vratila pogonskog stroja i vratila prijenosnika, ili vratila iji nain pogona zahtijeva odreeni pom ak. Takva vratila treba m eusobno povezati spojkam a koje omoguuju izravnavanje radijalnih, kutnih i aksijalnih pomaka.
Slika 269. S p o jk a s lunim z u b im a (F . Take KG. Rheine/W estf.) a) je d n o s ta v n a ; b) d v o stru k a ; c) nain djelovanja
Zubne spojke s lunim zubima (si. 269) imaju vanjsko ozubljenje sa lunim (bombiranim) zubim a koji se mogu zglobno pokretati u unutarnjem ozubljenju (si. 269 c). Jednostavna zubna spojka s lunim zubima (si. 269 a) moe imati kutni pom ak do 1 i aksijalni pomak od nekoliko milimetara. Dvostruka
7. 1. Sp o jke ko je se ukljuuju
251
zubna spojka s lunim zubim a (si. 269 b) omoguuje i radijalni pom ak do 12 mm ve prem a veliini spojke. Izrauju se za promjere vratila do 600 mm. Sve zubne spojke s lunim zubima pune se uljem. U grupu kompenzacionih spojki mogu se ubrojiti i zglobne spojke koje prenose okretni m om ent preko vratila koja m eusobno zatvaraju kut, a koji se u toku pogona moe mijenjati. To je potrebno obino u pogonima vretena alalnih strojeva, te glodakih i buaih glava. Kardanske spojke ili spojke s krinim zglobom (si. 270) izrauju se za promjere vratila do 200 mm i kut nagiba vratila do 15. Sastoje se od dviju glavina, a i b, u obliku viljuke od lijevana eljeza, s krajevima u obliku epova, koji su krino uleiteni u vanjskom prstenu kardanski prsten c. O ba vratila mogu se postaviti u bilo koji poloaj.
Slika 270. S pojka s krinim zglobom

%
G onjeno vratilo okree se nejednoliko i njegova brzina vrtnje varira u toku jednog okreta izmeu:
m a x
= /coso(
(204)
nm in = rt-cosoe
(205)
n u m in -1 a u
brzina v rtn je p o g o n sk o g v ra tila, k u t n ag ib a vratila.
D a bi se to izbjeglo, potrebno je ugraditi meuvratilo sa dva zgloba, koje onda samo rotira nejednoliko s malim m om entom trom osti. M euvratilom mogu pogonsko i gonjeno vratilo zatvarati m eusobno kut do 30 ili se mogu postaviti na vee radijalne udaljenosti (paralelno, si. 271). Preduvijet za to je da su oba kuta nagiba a jednaka i da oba zgloba imaju isti poloaj, jer bi se inae nejednolikost udvostruila!
Slika 271. U g ra d n ja k a rd a n sk ih zglobova a) izm eu k u tn o p o m a k n u tih v ra tila; b) izm eu ra d ijaln o p o m a k n u tih v ra tila a m e u v ratilo
252
7. S pojke
Ukoliko se paralelno udaljenost vratila m ora mijenjati u toku rada, tada m euvratilo dobiva teleskopsko voenje (si. 272). Teleskopsko vratilo sastoji se od poluge s uzdunim utorom a, uloene u tuljku b, u kojem se nalazi pero s epom c. To omoguuje znatno uzduno m eusobno pomicanje tuljka i poluge pri djelovanju okretnog momenta. Klizne dijelove zgloba i teleskopa treba obilno podmazivati. K od veih okretnih m om enata teleskopska vodilica se sastoji od klinasta vratila i aksijalno pomine klinaste glavine, kao tuljka.
Slika 272. Z g lo b n a sp o jk a s teleskopskim v ratilo m (Ludwig Loewe & C o., Berlin) a) zglobna p o lu g a ; b) zglobni tu lja k ; c) p ero s ep o m ; d) spojni d io ; e) konini z a tik ; f ) o tv o r za zrak
Slika 273. S pojka s kuglastim zglobom s dijelovim a
Kuglasta zglobna spojka zauzima malo prostora, a slui za pogon alata koji mijenjaju svoj poloaj i za prijenos malih okretnih m om enata (si. 273). Umjesto kardanskog prstena je kugla a, koja je sa etiri strane zaravnana. U nju su m eusobno okom ito izbuena dva provrta u koje ulaze epovi stezaljki b. Stezaljke su osigurane zaticima c u prstenu e, a preko njih se prevlaci tuljak d. N a taj nain spajaju se prsten i stezaljke s kuglom. Kuglasti zglob se tako moe nagibati do 40. D a bi se izbjeglo nejednoliko okretanje potreban je dvostruki zglob ili meuvratilo. Izvedeni su i sinhroni zglobovi, koji prenose jednoliko okretna gibanja. Njihova konstrukcija je veoma komplicirana.
7.1.4. Elastine spojke
Elastine spojke imaju zadatak da kompenziraju razlike m eusobnog polo aja osi vratila, to moe biti izazvano tolerancijam a izrade, netonou montae, sputanjem temelja i si. Isto tako elastine spojke treba da na sebe preuzmu kolebanja okretnih m om enata u toku rada (npr. kod pogona klipnih strojeva), te udarna optereenja nastala naglim ubrzanjem rada strojeva. Izmeu polovina spojki nalaze se savojno ili torziono elastini vezni elementi
7. 1. S p o jke koje se ukljuuju
253
od gume, koe, umjetnih masa, tekstilnih tkanina, elinih opruga i si. Slika 274 prikazuje shematski po dvije polovice spojki u razliitim meusobnim polo ajima. U darnim se optereenjem m eusobno zakreu spojeni dijelovi vratila, a vezni elementi preuzimaju na sebe rad udarnog optereenja.
b)mm
c)mm
d)mm
e )\
vezni element
Slika 274. K om p en zacija razlik a m e u so b n o g p o lo aja vratila p o m o u spojki a) m ale razlike p o lo a ja; b) aksijalne razlike p o lo a ja; c) k u tn e razlike p o lo aja; d) rad ijaln e razlike p o lo a ja; e) rad ijaln e i k u tn e razlike poloaja
Meu spojkam a treba razlikovati one koje energiju udara akumuliraju, da bi, nakon to se smanji optereenje koje je izazvalo udar, vratile itavu energiju, te na takve, koje jedan dio akum ulirane energije pretvaraju u unutarnje trenje veznih elemenata (vidi karakteristike na si. 275). Spojke koje akumuliraju energiju udarce ublaavaju, a one koje pretvaraju energiju udarce priguuju. Ako se broj vlastitih titraja veznih elemenata poklapa s brojem titraja kolebanja okretnog momenta, dolazi do pojava rezonancije. Zato su povoljniji priguni vezni elementi s progresivnom karakteristikom (si. 275 d). Priguna sposobnost prosuuje se relativnom prigunou i// = WD /W F. Ovdje je sa WD oznaen priguni rad u Nm, a sa WF deformacioni rad u Nm (si. 275). Budui da relativna prigunost veznih elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nije konstanta, daje se obino kao srednja vrijednost. Spojke s akumulacijom energije imaju relativno priguenje i// k O, a s priguenjem t//< 1 .
kut zakretanja
Slika 275. K arak te ristik e o k re tn o elastinih spojki a) a k u m u lacio n e s ravnom k a rak te ristik o m ; b ) a k u m u la cio n e sa zakrivljenom k a ra k te ristik o m ; c) prigune s ravnom k a ra k te ristik o m ; d) prigune sa zakrivljenom k a rak teristik o m
Potrebnu veliinu spojke odreuje se prem a iskustvu iz udarnog momenta

u Nm T u Nm
Tmax = (c1 + c1) T
(206)
u d a rn i m o m en t p rem a kojem se o d a b ire spojka, fak to ri u d a ra p re m a vrsti p o g o n sk o g i ra d n o g stro ja (tablica 90), nazivni o k re tn i m o m e n t n a spojci izra u n a t iz nazivne snage i brzine vrtnje.
254
7. Spojke
Pod ublaivanjem udara podrazumijevamo smanjivanje vrnog udarnog djelovanja i produavanja trajanja udara, dok kod priguivanja smanjeno vrno udarno djelovanje ne traje tako dugo kao kod ublaavanja udaraca. N a slici 276 prikazano je npr. kako se udar okretnog m om enta pogonskog stroja prenosi kod raznih spojki s pogonskog vratila A na gonjeno vratilo B.
1 1 %
vrijeme
Slika 276. N ain d jelovanja razn ih sp o jk i: A je po g o n sk a stra n a ; B g o n jen a stra n a ; a k ru ta sp o jk a ; b sp o jk a s aku m u lacio n im djelovanjem (sm anjenje u d ara); c spojka s prigunim djelovanjem (priguivanje u d a ra)
Kao nedostatak svih elastinih spojki treba spomenuti povratne sile spojnih elemenata, koje nastoje da m eusobno pom aknute osi vratila dovedu do pokla panja. Ovo izaziva dodatno radijalno, a ponekad i aksijalno optereenje vratila. Pri dimenzioniranju vratila i leaja treba ta optereenja uzimati u obzir, jer mogu biti znatna. Najbolje je da se od proizvoaa trae informacije o vrsti i veliini povratnih sila.
normalno optereenje
Slika 277. S pojka M alm cdie-B ibby
Spojka Malmedie-Bibby (si. 277) je ona s elinim oprunim trakama, koja se izrauje za okretne momente od 20 do 100000 Nm. Zakrivljene povrine nalijeganja oprunih traka a smanjuju s poveanjem optereenja aktivni
7. 1. S p o jke ko je se ukljuuju
255
krak savijanja, tako da spojka ima progresivnu karakteristiku. K ut mogueg zakretanja polovina spojke iznosi do 1 ,2 , kutni pom ak do 1 ,3 , aksijalni pom ak 4 do 20 mm, radijalni pom ak 0,5 do 3 mm, u ovisnosti o veliini spojke. Priguenje udara je neznatno.
Slika 278. K o lu tn e spojke s gum enim ulocim a: a) spojke s gum enim p rste n im a ; b) spojka s gum enim k a n d am a
Vezne elemente spojki s gumenim prstenima (si. 278 a) ine svorni vijci a i na njima nataknuti gumeni prsteni b, koji se djelovanjem okretnog momenta radijalno deformiraju. Spojka ima progresivnu karakteristiku pa djeluje priguno. Zbog njene velike elastinosti moe se raunati s gotovo ravnomjernom podjelom sile na sve gumene prstene. Sposobnost pom aka je neznatna; lei ispod one kod spojki koje rade akumulacijom energije udara (znatno ovisi o brzini vrtnje). Izrauju se za okretne momente do 10000 Nm.
Spojka s gumenim kandama (si. 278 b) im a vezne elem ente oblikovane kao gumene kande a, koje naizmjence ulaze u udubine polovine spojke b i c stvarajui tako vezu oblikom. Deformacija veznih elemenata je veoma velika (velika progresivnost!). Zbog jednostavne konstrukcije (samo tri razliita dijela) i njene jednostavne m ontae, ta je spojka pouzdan strojni element. Izrauje se za okretne momente do 400 Nm, te ima relativno veliku mogunost aksijalne dilatacije.
Tablica 90. Faktori udara kod spojki za vratila X Pogonski strojevi Elektromotori Turbine Klipni strojevi do 4 cilindra do 6 cilindara Radni strojevi Alatni strojevi kare, tance, brusilice rezni strojevi Valjaonice Ventilatori *1 0,5 0,75 1,5 . . . 2,8 l ... 2 e2 Radni strojevi Tekstilni strojevi Pumpe i kompresori rotacioni strojevi klipni strojevi Strojevi za papir Strojevi za mijeanje i mljevenje Strojevi za obradu drva G eneratori i pretvarai Transportni strojevi dizalice i vitla transportni bubnjevi kranovi M esarski i pekarski strojevi G raevinski strojevi e2 . ,6 . . .2,2 1,5 2,2 . . . 3,2 1,8 . . .2,8 1,8 . . . 3 2 ...3 1 . . . 1,3 1,5 2 3 1 . 3 . . . 1,5 1 .5 ... 2
3 2 1 ,6 ... 2 1,5
256
7. S pojke
Spojka Vulkan (si. 279) ima kao vezni element a dvodjelni gumeni obru. O bodi obrua lee na prirubnici unutarnje polovine spojke b, relativno blizu jedan drugome, tako da se pri djelovanju okretnog m om enta ne stvaraju velike povratne sile.
Slika 279. S pojka-V ulkan (H. Desch KG, N eheim -H sten)
Slika 280. Spojka s gum enim stoastim ulocim a
Spojka s gumenim stoastim ulocima (si. 280) slina je spojci Vulkan. Umjesto gumenih obrua ima stoast vezni element. Gumeno-elastine spojke izrauju se za okretne momente do 30000 Nm. Prednost je u mogunosti brze izmjene istroenih veznih elemenata.
7.1.5. Sigurnosne spojke
Sigurnosne spojke tite od preoptereenja, oteenja ili loma ostale dijelove prijenosnika, strojeva i naprava. Preoptereenja mogu nastati npr. zbog ulaza stranih tijela (kamenja ili m etalnih dijelova) u mijealice, mlinove ili drobilice, te zbog drugih smetnji, kao to su zaribavanje leaja i tom e slino.
Slika 281. S pojka s p rekidnim svornjacim a
Slika 282. F len d er-lam eln a-tarn a spojka
Najjednostavnija sigurnosna spojka je s prekidnim svornjacima (si. 281), kod koje se okretni moment prenosi pomou svornjaka a, koji se pri preoptereenju lome (odreu). Svornjaci a uloeni su u kaljene tuljke b i c. Presjek svornjaka tako je dimenzioniran da do njegova loma dolazi pri prekoraenju doputenog okretnog momenta. Puknuti svornjaci mogu se po zaustavljanju brzo zamijeniti. tetno je nedovoljno tono poznavanje lomne vrstoe na odrez, tako da treba raunati s m ogunostima veih odstupanja.
7.2. R astaljive spojke
257
Kod lamelne tame spojke (si. 282) paket lamela a je pod aksijalnim pritiskom opruge. im je odreeni okretni moment prekoraen, spojka klizi. Lamelna spojka djeluje okretno elastino, i promjenom pritiska opruge moe se regulirati okretni moment. Lamelne spojke smiju klizati samo ogranieno vrijeme, jer bi se inae previe zagrijale.
7.2. Rastavljive spojke

7.2.1. Runo rastavljive spojke
Rastavljive spojke omoguuju da se jednim pokretom poluge ostvari spaja nje ili rastavljanje vratila meusobno ili strojnih dijelova m ontiranih na vratilu (zupanici, remenice i si.). Upotrebljavaju se kad se u prijenosnicima zbog potrebe mijenjanja brzine vrtnje m oraju sprezati razni zupanici, ili ako se s jednim m otorom m ora pokretati naizmjenino vie agregata. Za ove zadatke na raspolaganju su uglavnom slijedee spojke: kandaste, zupaste, jednolamelne ili vielamelne spojke. Kandaste i zupaste spojke rade pomou veze oblikom, dok jednolamelne ili vielamelne spojke rade pom ou veze silom. To znai da su to tam e spojke, kod kojih jedna polovica tlai na drugu, tako da se dio spojke koji miruje postepeno pokree i ubrzava do pune brzine vrtnje. Spojke vezane oblikom mogu se ukapati samo u stanju m irovanja, ili pri sinhronoj brzini vrtnje obaju polovina spojke. Spojke koje rade pom ou veze silom mogu se ukapati i za vrijeme gibanja. Spojke s vie tarnih ploa nazivaju se i lamelne spojke.
Slika 284. O blici zubi k a n d a stih spojki a) trap ezn i z u b i; b) pilasti z u b i; c) zubi sa zakoenim tje m en o m ; d) zubi koji om o g u u ju ukljui vanje u svakom poloaju
Rastavljiva kandasta spojka (si. 283) slina je krutoj sa slike 268, ali je, meutim, polovica a aksijalno pomina po vratilu. Umjesto kandi mogu biti i zubi raznog oblika. M ogu to biti trapezasti zubi (si. 284a) za oba smjera vrtnje, pilasti zubi (si. 284 b) za jedan smjer vrtnje, zubi s nagibom (si. 284c) za spreavanje ukapanja za vrijeme pogona, zubi koji se mogu ukapati u svakom poloaju (si. 284 d).
17 Etariienti strojeva
258
7. Spojke
Ortlinghausova spojka s jednom tamom ploom (si. 285) ima dvije tarne plohe. Zato se naziva i dvopovrinska spojka. N a glavini a nalazi se ukljuni prsten b, koji svojim uzdunim gibanjem djeluje na kutne poluge c smjetene u utorima. Poluge c tlae svojim kraimkrajevima na aksijalno pominu kliznu plou d. Klizna ploa e isto je tako okretno uvrena na glavini. Vanjski prsten J, koji sainjava drugi dio spojke, nosi aksijalno pokretnu plou g obloenu tarnim oblogam a h. U prikazanom primjeru spojka je pom ou veze silom ukljuena preko ploa d, e i g. Pomicanjem ukljunog prstena udesno oslobaaju se kutne poluge i time se m eusobno odvajaju tarne ploe.
Tarne obloge za rad nasuho izraene su najee od preanih pamunih ili azbestnih vlakana, povezanih um jetnom smolom, ili su od iste preane umjetne smole. Pri specifinom pritisku od p = 25 do 50 N /cm 2 njihov je koeficijent trenja izmeu p = 0,3 do 0,4. Um noak specifinog pritiska i obodne brzine p- v = 400 do 800 (N /cm 2) (m/s) je doputena veliina za opteretivost spojke u zavisnosti od obloge. U Ortlinghausovoj spojci sa sinusnim lamelama (si. 286) ima mnotvo tarnih ploa (lamela), tako da ta spojka moe prenositi veoma velik okretni m o ment. Sinusoidno valovite unutarnje lamele a sjede okretno vrsto, ali aksijalno pokretno na glavini b. N a isti nain uvrene su ravne lamele c u vanjskom prste nu d. Sinusoidni oblik omoguuje unutarnjim lamelama opruno djelovanje. N a taj nain razdvajaju se lamele pri iskljuenju spojke, i trenje u praznom hodu smanjuje se na najm anju mjeru. Kaljene eline lamele treba podmazivati uljem (bilo da su uronjene u ulju, bilo da su podm azivane cirkulaciono kroz provrt u vratilu). Najbolja su ulja s v5o = 30 do 40cSt. Ako spojka treba da radi nasuho, ravne unutarnje lamele oblau se umjetnom masom ili sinteriranom bronzom.
7.2. Rastaljive spojke
259
Za spojke s runim ukapanjem treba da se sila od ruice prenese na okretni aksijalno pomini dio spojke s utorom i ojaanjem, smjeten na jednoj polovini spojke. Taj prijenos se vri pomou kliznih kam ena ili kliznih prstena koji zahvaaju u lijeb ukljunog prstena. Budui da pomicanje ukljunog prstena treba dosta veliku aksijalnu silu, valja voditi rauna o tome da ruica bude dobro uleitena i obilno podmazivana. Spojku treba tako ugraditi da je ukljuni prsten pri vrtnji spojke rastereen, to jest da se ne nalazi na pogonskom dijelu, ve na onom gonjenom dijelu koji nakon iskapanja miruje.
7.2.2. Spojke s daljinskim ukljuivanjem
Upravljanje proizvodnim i graevinskim strojevima svih vrsta ne moemo u doba automacije zamisliti bez spojki s daljinskim ukljuivanjem. Potrebnu ru nu silu ukljuivanja zamjenjujemo mehanikim silama koje dobivam o kom pri miranim zrakom, tlanim uljem ili elektromagnetom. N a taj nain razvile su se pneumatske, hidraulike i elektromagnetske spojke. Zbog mogunosti uklju ivanja za vrijeme pogona, prevladavaju lamelne tarne spojke. Osim toga se za specijalne zadatke upotrebljavaju elektromagnetske spojke s eljeznom prai nom i indukcione spojke. Za ukljuivanje u vrijeme m irovanja pogodne su zupaste spojke s eonim ozubljenjem. One mogu prenijeti mnogo vee okretne momente nego tarne spojke iste veliine. Kod svih tarnih spojki postoji razlika izmeu okretnog momenta pri ukapanju Tu i prenosivog okretnog momenta Ta. Okretni moment pri ukapanju je moment kliznog trenja pri relativnom gibanju polovica spojke, odreen koeficijentom trenja klizanja. Prenosivi okretni m om ent je moment trenja prianjanja, koji je odreen koeficijentom trenja prianjanja za vrijeme sinhronog okretanja obiju polovica spojki. Za to je 7^, > 7^. Potreban prenosivi okretni moment tarne spojke odreuje se prema jednadbi (206): prenosivi okretni moment
T0 u N m c ,, c2 T u Nm
7 0 = ( c 1 + c2) T
(207)
prenosivi o k re tn i m om ent spojke, fa k to ri u d a ra p rem a vrsti p o g o n sk ih i ra d n ih strojeva (tab lica 90) nazivni o k re tn i m o m e n t n a spojki izra u n a t iz nazivne snage i brzine vrtnje.
esto je potrebno proklizavanjem tarnih povrina spojke ubrzati mase gonjene strane tako da bi iz stanja mirovanja dostigle u vremenu t brzinu vrtnje n. Za to je potrebno da je: okretni moment ukljuivanja
17*
Tu = / ^+ TR
(208)
260
Tu u N m / J u kgm 2 oi u ra d /s t u s Tr u N m
7. Spojke
p o tre b a n o k re tn i m om ent ukljuivanja spojke, fa k to r p o ra sta koji se ravna p rem a brzini p o ra sta sile ukap an ja (prem a vrsti spojke i vrem ena p o k re ta n ja = 1,2 d o 2), m om ent tro m o sti svih p o k re tn ih dijelova red u ciran na v ratilo spojke, k ra jn ja k u tn a b rzin a = 2 n n , sa n kao k ra jn jo m b rzinom vrtnje izra enom u s 1. vrijem e ukljuivanja, m om ent tren ja u leajim a, zupanicim a i si. red u ciran n a v ratilo spojke.
Za vrijeme proklizavanja spojke nastaje rad trenja, koji zagrijava spojku. Da bi zagrijavanje ostalo u dopustivim granicama, ne smije broj ukapanja z u jedinici vremena prekoraiti toplinski kapacitet spojke. Toplinski kapacitet, kao doputenu snagu trenja, daje proizvoa prem a nainu ugradnje (otvoreno ili zatvoreno), brzini vrtnje i veliini spojke. U toku rada spojke je: snaga trenja
P R u N m /h oi u ra d /s J, Tu, 7* z u l/h
o" -T u+ T r Pr= - ^ J R 2
(209)
snaga trenja, k u tn a b rz in a v ratila spojke, vidi objanjenje uz je d n a d b u (208), bro j u k o p an ja u je d n o m satu.
U jednadbam a (208) i (209) pretpostavlja se da se strojevi putaju u rad u praznom hodu (neoptereeni). Ako se putanje vri pod optereenjem, treba uzeti u obzir pogonski okretni moment (zbrajati).
Slika.287. H idrauliki u p ra v ljan a lam elna ta m a spojka (Ortlinyhaus-Werke Gmbh, W erm elskirchen/ Rhid.)
wmmw/sW/MM
Kod hidrauline spojke (si. 287) se pokretanjem upravljakog ventila spaja prostor cilindra b sa tlanim vodom pumpe za ulje. Klip c stlauje pri tome paket lamela a. Prekapanjem upravljakog ventila prazni se cilindar djelomino povratnim vodom bez pritiska. Tlane opruge vraaju klip u poetni poloaj.
7.2. R astaljive spojke
261
Preostalo ulje u cilindru centrifugalnom silom aksijalno pritiskuje klip. Ukoliko taj pritisak prekorai silu u opruzi, spojka se sama od sebe ukopava! Zbog toga su kod takvih hidraulinih spojki ograniene gornje brzine vrtnje. Upravljanje pomou elektrine struje prua naroite prednosti, jer struja je svagdje na raspolaganju, a moemo je jednim pritiskom prekidaa ukopati ili iskopati. Autom atska upravljanja rade s kontaktorim a ili relejima, elektronkama, tranzistorima, fotoelijama, prstastim ili grebenastim kontaktim a. Elektromagnetske spojke dijele se na spojke s kliznim kolutima i na spojke bez kliznih koluta. Elektromagnetske lamelne spojke mogu biti takve da magnet ske silnice prolaze kroz lamele i takve gdje magnetske silnice ne prolaze kroz lamele.
Slika 288. E le k tro m a g n etsk a spojka s jednom ta rn o m povrinom
Slika 289. E le k tro m a g n etsk a lam elna ta m a spojka kod koje m agnetske silnice prolaze k ro z lam ele, izvedba Z F (Siemens AG, B erlin/M nchen) a) m ag n e t; b) b o tk v a ; c) lam ele; ) klizni k o lu t; e) d ra etkica
Elektromagnetska spojka s jednom tarnom povrinom (si. 288) odlikuje se svojom jednostavnom i robustnom konstrukcijom. M agnet a jedna je polovina spojke, druga polovina je kotva b. N a magnetima su uvreni klizni koluti c, koji preko ugljenih etkica dovode u svitke istosmjernu struju. Pri prolazu struje magnet privlai kotvu, koja tlai prem a tarnoj ploi d, te spaja oba dijete stvarajui vezu silom. N akon prekida struje opruga / vraa kotvu u prvotrti poloaj. Za manje snage pokazale su se dobrim lamelne tarne spojke, kod kojih magnetske silnice prolaze kroz lamele (si. 289). Paket lamela c lei izmeu magneta a i kotve b, tako da magnetske silnice prolaze kroz paket lamela kako to pokazuje s toka-crtica iscrtana putanja na slici. Lamele se izrauju od elika koji se moe magnetizirati, a m oraju biti podmazivane. Spojka je uska i zauzima dosta malo prostora, ali zbog remanencije elinih tarnih
262
7. Spojke
povrina troi u praznom hodu relativno veliku snagu. Potrebne su, nadalje, veoma tanke lamele, da se tok magnetskih silnica ne bi skrenuo prije kotve, tj. jo u paketu lamela. Tanke lamele malog su toplinskog kapaciteta. Te spojke se najee upotrebljavaju u prijenosnicima alatnih strojeva, gdje treba ubrzati samo manje mase, a prazni hod je ogranien, ili se vri uz m alu brzinu vrtnje. Zbog rashladnog ulja se elektrina struja dovodi kliznim kolutim a preko etkica od bronane ice. Specifina snaga trenja organskih i anorganskih tarnih obloga moe se kod jednopovrinskih i dvopovrinskih spojki uzeti priblino sa w 13000 N m /cm 2 h. Lamele kod spojki s protokom magnetskih silnica podm azivane uljem imaju oko 2100 N m /cm 2 h, a bez protoka oko 4300 N m /cm 2 h. K od elektrom agnet ske zupaste spojke (si. 290) magnet a je jedna polovina spojke, a kotva b druga polovina. Obje polovine imaju eono ozubljenje, koje se ukljuuje privlaenjem kotve. Za ove spojke ne vrijede jednadbe (208) i (209), jer rade pom ou veze oblikom, pa su prema tome krute spojke.
Slika 290. E lek tro m ag n etsk a zup asta spojka (Richard Hofhein z & Co., H a a n /R h ld .)
smjer okretanja I
smjer okretanja l
7Z V /S 7 7 T 1
Slika 291. E lek tro m ag n etsk a reverzibilna m ag n etsk a sp o jk a
Za promjenu smjera vrtnje kod vratila konstruirane su specijalne spojke u kojima su mase, koje pri promjeni smjera vrtnje treba reverzirati, veoma male. Elektromagnetska reverzibilna spojka (si. 291) sastoji se od dva elektromagneta, a\ i a j, koji se okreu stalno u suprotnom smjeru, pokretani zupani kom ili remenicom. S vanjske strane nalaze se tarne ploe b. N a sredini vratila stezno je spojena kotva c, koja nosi tarne obloge d. O ba magneta uleitena su aksijalno pomino. Ukapanjem magneta u, privlai se kotva c, a m eusobno se tlae tarne obloge d j i tarne ploe b t . Pom ou veze silom okree se vratilo u smjeru I. N akon prekida struje opruge rastavljaju magnet od kotve. Pri ukapanju magneta a2 okree se vratilo u smjeru II. Pri svakom preklapanju iz jednog smjera vrtnje u drugi spojka m ora usporiti rotaciju m asa vratila i
7.3. S p o jke za putanje u rad
263
kotve i svih m asa gonjene strane, a tek nakon toga ubrzati sve te mase u suprotnom smjeru. Spojka se preteno upotrebljava za mijenjanje smjera radnog hoda stola dugih blanjalica. Dovoenjem eljeznog praha u magnetsko polje prah se magnetski povezuje u vrstu masu. To svojstvo koristi se za spajanje na taj nain, da se eljezni prah dovede meu magnetske polove pogonskog i gonjenog dijela spojke. Magnetske spojke sa eljeznim prahom mogu se upotrebljavati i za sporopokretne spojke. Sve elektromagnetske spojke upotrebljavaju istosmjernu struju, koja se naj ee dobiva iz mree izmjenine ili trofazne struje preko selenskih ili silicijskih ispravljaa. Uobiajeni prikljuni naponi za jednopovrinske i dvopovrinske spojke su 60, 110 ili 220 V, a za lamelne spojke 24 V. O kretni moment kod tarnih i magnetskih spojki sa eljeznim prahom moe se regulirati promjenom napona.
7.3. Spojka za putanje u rad
Visokoturani elektrom otori putaju se vrlo teko u rad pod optereenjem. Kad bi se m otori gradili tako jaki da mogu svladati velike momente potrebne za pokretanje, bilo bi to kod velikih rotacionih m asa neekonomino, jer za vrijeme pogona nije potrebna velika snaga m otora. Zbog toga se u postrojenje ugrauju spojke za putanje u rad, koje omoguuju da neoptereen m otor (najee s kratkospojenim rotorom ) dobije veliku brzinu vrtnje. Tek nakon toga prikljuuje se okretni moment koji postepeno ubrzava mase. Rotaciona energija rotora elektrom otora potpomae proces putanja u rad.
Slika 292. N ain djelovanja spojke Pulvis (Schtz & Coj
K ao spojke za putanje u rad najee se upotrebljavaju jeftine i robustne centrifugalne spojke. One autom atski ukopavaju spojku pri odreenoj brzini vrtnje. Ekonomine su tek kad je brzina vrtnje preko 70 m in-1 , jer se tek onda mogu postii potrebne centrifugalne sile. Djelovanjem centrifugalne sile spajaju se oba dijela spojke pom ou veze silom. Spojka Pulvis (si. 292) punjena je kalibriranim elinim kuglicama. Pogon ska strana ima oblik dvaju krilaca, a gonjena ima zvonast oblik, s rebrima po cijelom unutarnjem obodu. Centrifugalne sile tlae eline kuglice uz zvono.
264
7. S pojke
Ispred krilaca stvaraju se naslage (nanosi) kuglica koje ostvaruju vezu silom. Slino radi spojka M etalluk s elinim kuglicama prom jera 5 do 10 mm, ovlaene uljem, i viekrilnim pogonskim kolom.
Slika 293. eljusna centrifugalna sp o jk a (Friedr. Flender & Co., B ocholt)
Pogonski dio a eljusne-centrifugalne spojke (si. 293) nosi na svornjacima b okretljive eljusti c, koje su tlaene oprugam a d uz glavinu. K ada brzina vrtnje dostigne odreenu vrijednost, centrifugalna sila eljusti savladava silu u oprugam a, pa eljusti tlae svojim tarnim oblogam a e na vanjski prsten / gonjenog dijela spojke. Tako se pokree spojka pom ou veze silom. Pom ou spojke s reguliranim putanjem u rad mogu se bolje rjeavati specifinosti pogona, naroito kod klipnih strojeva. Njihov okretni moment regulira se hidrauliki ili elektriki. Turbohidraulina spojka Voith-Sinclair ima na pogonskoj strani rotor pumpe kao prim arno kolo, a na gonjenoj strani turbinski rotor kao sekundarno kolo. O ba rotora, pum pe i turbine, zatvorena su u kuitu, koje je povezano s rotorom pum pe i napunjeno uljem. Ako je brzina vrtnje pumpe, koja je pogonski dio spojke i turbine, sinhronizirana, djelovanjem centrifugalne sile u prostoru lopatica pum pe i turbine stvorit e se prsten od ulja. K ada zbog optereenja na gonjenoj strani padne brzina vrtnje u odnosu na pogonsku stranu, pod djelovanjem centrifugalne sile struji ulje iz prostora lopatica pumpe u prostor turbinskih lopatica. Djelovanjem centrifugalnih sila daje ulje lopaticam a turbine okretni moment. O n se moe regulirati promjenom koliine ulja. Kao spojke za putanje u rad dolaze u obzir i elektromagnetske tame spojke i elektromagnetske spojke sa eljeznim prahom opisane u 7.2.2.
265
8.
REMENSKI I LANANI PRIJENOSNICI
8.1. Prijenos plosnatim remenom

8.1.1. Nain djelovanja i vrste
Remenski prijenosi prenose sile i okretna gibanja izmeu vratila, a naroito su prikladni za vee razmake osi vratila. Zbog elastinosti remena remenski
Slika 294. N ain djelovanja o b u h v a tn e tra k e (rem en a) na koioni kolut a) k o d m alog o b u h v a tn o g k o lu ta 0 ; b) k o d velikog o b u h v a tn o g k u ta [i
D a bi se pokazali odnosi sila i trenja (si. 294 a) preko okretljive remenice a prebaen je remen b, zategnut silama F, i F2, (F1>F2), tako da remen s norm alnim silama Fn tlai na remenicu. Osim toga na remenicu tlai sila FB kone papue c. Sila F, tei da okrene remenicu u smjeru strelice, jer remen stvara na remenici silu trenja F R= F 1 - F 2. Najvee mogue sile trenja koje se javljaju na remenici djeluju na remen I (Fn p) i na konu papuu F B p B. Koeficijenti p i p B su odgovarajui koeficijenti trenja m irovanja (trenje prianjanja). Vrtnji remenice suprotstavlja se otpor trenja F R B kone papue. Prem a veliinama sila trenja mogui su slijedei primjeri: 1. Sila trenja remena F R je m anja od I (Fn p), ali vea od sile trenja kone papue F rb = F b p R. Remen poinje da okree remenicu, jer sila trenja reme na savladava silu trenja koenja. N a konoj papui trenje m irovanja prelazi u trenje klizanja. 2. Sila trenja remena F Rje m anja od mogue sile trenja kone papue F B p B. Remenica se zaustavlja, a remen klizi po remenici ako je F xF 2> F (Fn p),
266
8. R em en ski i lanani prijenosnici
ali se zaustavlja i onda ako je F 1F 2< Z ( F n p). U prvom sluaju trenje m irovanja remena prelazi u trenje klizanja (remen klizi). Pod 1 navedeni primjer slui za prijenos snage kod remenskih prijenosa. Jedna remenica pokree drugu remenicu pom ou remena, a pri tome m ora da savlada njen okretni moment, koji odgovara gonjenom stroju. Obodnu silu F gonjene remenice treba izjednaiti sa silom trenja koenja f RB. Pod 2 navedeni primjer moe se izbjei ako se remen odgovarajue predzategne. Isto tako se poveanjem obuhvatnog kuta /i, prem a slici 294b, poveava zbroj tlanih sila F i remen moe povui veu obodnu silu. Razlika sila F 1 i F 2 jednaka je onda vunoj sili remena, i time je jednaka obodnoj sili F koju treba prenijeti. Sposobnost remenskog prijenosa ravna se prem a veliinama zateznih sila F l i F 2, koeficijentu trenja p i obuhvatnom kutu [1. Pom ou vie matematike dolazi se za granini sluaj F 1F 2 = I ( F n -p) do slijedee povezanosti tih veliina, to je poznato kao Eytelweinova jednadba: najvea sila u remenu
F t , F 2 u Nm e = 2,718 . . . p fl u ra d
Fl =F2-e^
'
(2 1 0 )
sile u rem enu, baza p riro d n o g logaritm a, koeficijent tren ja izm eu rem ena i rem enice, o b u h v a tn i k u t n a rem enici.
Dio remena izmeu dvije remenice remenskog prijenosa koji vue naziva se vuni ogranak, a drugi, povratni, slobodni ogranak rem ena (vidi si. 295 a). Potrebno predzatezanje remena ostvaruju se: 1. Vlastitom teinom remena u vodoravnom poloaju (si. 295 a). Zbog provjea od vlastite teine pojedini djelii remena svojom teinom stvaraju komponente sila u uzdunom smjeru remena. Zato treba da je remen dovoljno dugaak, a razm ak vratila da bude a 5 m . Vuni ogranak treba da se nalazi na donjoj strani, kako bi se obuhvatni kut poveao, a ne smanjio. 2. Elastinom deformacijom remena (si. 295b). Zategnuta duljina remena je m anja od pogonske duljine, to znai da se remen rastee, a time predzatee pri navlaenju. Budui da se svaki remen vremenom trajno rastee, potrebno ga je u odreenim vremenskim razmacima naknadno zatezati. 3. Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog m otora priteznicama (si. 295 c). 4. Zateznom remenicom (si. 295 d), koja djelovanjem utega ili opruge tlai na povratni slobodni ogranak remena. 5. Samozateznim ureajima (Sespa ). Pri izvedbi prem a slici 295 e, m otor se nalazi na okretnom postolju. Reaktivnim m om entom rotora m otora na ku ite, zakree se postolje u smjeru strelice i ostvaruje predzatezanje remena. Promjene optereenja nepovoljno se odrazuju, te m ogu dovesti do nepo eljnih vibracija. K od izvedbe prema slici 295 f m otor je opremljen zupanim prijenosnikom kojeg se moe zakretati. Remenica sainjava s drugim zupa
8.1. P rijenos plosnatim rem enom
267
nikom jednu cjelinu i moe se okretati oko osovine m otora. Remen se zatee zbog reaktivne sile na zubu, jer ona okree zakretnu polugu s protivno smjeru okretanja remenice.
Slika 295. P rin cip z atezan ja p o g o n sk o g rem enja a) v lastitom teinom re m e n a; b) navlaenjem rem ena p o d p re d za te z an jem ; c) pom icanjem p o g o n sk o g m o to ra po m o u p rite zn ic a; d) zatezn o m rem en ico m ; e) p om ou m o m en ta izazvanog teinom m o to ra ; / ) p o m o u o b o d n e sile zu p an o g prijenosnika
268
8. R e m e m k i i lanani prijenosnici
Slika 296 pokazuje tok sila F v i F 2 na remenskom prijenosu u toku pogona. Zbog boljeg pregleda sile su nacrtane zaokrenute za 90. Za vrijeme dok remen prelazi preko pogonske remenice smanjuje se zatezna sila F x na F 2, te nastaje rastereenje, a remen se skrauje. O brnuto, pri prijelazu remena preko gonjene remenice poveava se zatezna sila od F 2 na F x, remen se produljuje. Neprekidno skraivanje i produljivanje rem ena dovodi do malog puzanja remena, elastinog puzanja, koje se oituje kao razlika obodne brzine obiju remenica. Puzanje iznosi 1 do 2% i moe se najee zanemariti u proraunim a. Zbog puzanja remena povrine remenica m oraju biti glatke, kako bi habanje remena ostalo u snoljivim granicama. Ako je sila F koja se prenosi vea od sile otpora trenja F R, onda dolazi do klizanja remena po manjoj remenici.
u----------- a ------------Sliku 296 / T o k sila n a rem enskom p rijenosu u to k u ra d a
r p -t*
c)
S lika 297. D jelovanje centrifugalne sile n a rem en u to k u rada a) centrifugalne sile n a pojedinim dijelovim a rem ena (/', = rezultirajua centrifugalna sila); b) cilindrina rem enica; c) o b la rem enica
Zbog nejednolikih duljina rubova remena on nastoji da uslijed centrifugalne sile silazi bono s remenice (si. 297 b). Ako obje remenice, ili barem jednu, izradimo zaobljeno (bombirano), centrifugalna sila tjera remen prem a najveem promjeru, tj. sredini remenice (si. 297 c).
269
Za razne sluajeve pogona postoje: Otvoreni remenski prijenos (si. 298 a). Za njega je najpogodniji vodoravan poloaj, tako da je s donje strane vuni ogranak, a s gornje strane slobodni ogranak, koji svojom teinom stvara provijes i na taj nain poveava obuhvatni kut. U okom itom poloaju na remen djeluje teina remena gornje remenice kao sila predzatezanja, a na remenu donje remenice te sile u tom sluaju nema.
' e h
pogonsko remenico
viljuko
slobodno remenico
Slika 298. V rste rem enskih p rijenosa
a) o tv o ren i p rije n o s; b) krini p rije n o s; c) p o lu k rin i p rije n o s; d) p rijenos stepenastim

rem en icam a; e) prijenos p o g o n sk o m i slo b o d n o m re m e n ic o m ;/) prijenos zateznom rem enicom
2. Krini remenski prijenos (si. 298 b) upotrebljava se za prijenos snage pri suprotnom smjeru okretanja vratila. Zbog krianja remena poveava se obuhvatni kut, a krini remen manje naginje klizanju. Neizbjeno dodirivanje kliznih ploha na mjestima krianja dovodi do tetnog troenja. 3. Polukrini remenski prijenos (si. 298c) upotrebljava se za prijenos snage kod mimosmjernih vratila. Obuhvatni kut je obino vei od 180. Moe se izvoditi samo s cilindrinim remenicama. Uski remeni bolje se prilagouju, jer nejednolikost remena raste s njegovom irinom. 4. Prijenos stepenastim remenicama (si. 298 d), otvoreni ili krini. Upotrebljava se za prijenos snage s promjenljivom brzinom vrtnje. Poeljno je da su pojedini stepeni zaobljeni (bombirani), kako ne bi dolo do ribanja remena na rubovim a remenice. 5. Prijenos pomou pogonske i slobodne (jalove) remenice (si. 298 e), otvoreni ili krini, omoguuje iskljuenje gornjeg stroja pri daljnjem radu pogona. Za vrijeme rada remen se pom ou vilice moe prebaciti od pogonske na slobodnu remenicu i obrnuto. U blizini m jesta gdje remen nailazi na remenicu
270
8. R em enski i lanani prijenosnici
je sila pom icanja vilice najmanja. Obje remen ice se najee izrauju zaobljeno (bombirano), a slobodna remenica je s neto manjim promjerom o pogonske, kako bi u praznu hodu remen bio manje zategnut.
6.
Remenski prijenos pomou zatezne remenice (si. 298 0 upotrebljava se pri malom razm aku osi i velikom prijenosnom odnosu, kada otvoreni remenski prijenos zbog prem alog obuhvata remenica ne bi zadovoljio. Na povratni slobodni ogranak remena stavlja se zatezna remenica, koja zatee remen vlastitom teinom, utezima ili oprugam a, te na taj nain kod obje remenice poveava obuhvatni kut. N asuprot drugim metodama, ovdje se moe tono odrediti veliina predzatezanja remena. O na se ne mijenja i nakon trajne deformacije remena, jer zatezna remenica slijedi produljena. D odatno naprezanje na savijanje u suprotnom smjeru zbog zatezne remenice skrauje trajnost reme na. Zatezna remenica ne smije biti zato m anja od male remenice, a osim toga m ora biti cilindrina, kako bi se izbjeglo daljnje savijanje remena. Remenski prijenosi sa zateznim remenicama su skuplji nego obini otvoreni remenski prijenosi.
8.1.2. Materijal remenja i nain spajanja
Najvaniji zahtjevi koji se postavljaju na materijal remenja jesu: dobra adhezija izmeu remena i remenice (velik koeficijent trenja), velika vrstoa na kidanje, velika elastinost s malom trajnom deformacijom, velika dinamika izdrljivost na savijanje, neosjetljivost na atmosferske utjecaje, na ulja, a po mogunosti i na kemikalije. Svi ovi zahtjevi ne mogu se ostvariti s jednim materijalom. U zadnje vrijeme izrauje se remenje od umjetnih masa i vieslojnog materijala, koji otvaraju iroke mogunosti primjene. M aterijali za plosnate remene preteno s u : 1. Koa , koja ima koeficijente trenja koji drugi materijali jedva mogu dosei. Za izradu konatog remenja upotrebljava se govea poleina (govea koa s hrpta), koja se tavi ili biljnim tavilima ili tavilom kromovih soli. Prvim postupkom dobiva se obina, a u drugim kromova koa. Konati remen tavljen biljnim tavilom oznaava se sa (L), a kromovom soli sa (C). Za manje optereene remenske prijenose upotrebljava se obini koni remen. Krom ni remen je vri i moe raditi u zraku sa 60 0 vlage. Prem a sadraju masti u koi razlikuje se standardna koa (S), gipka koa (G) i vrlo gipka koa (HG). S-koa dolazi u obzir kod manjih brzina remena, kod pogona koji se iskljuuju i kod grubih pogona. G-koa je za normalne i krine prijenose, i prijenose pom ou koninih remenica. HG-koa je prikladna za sve vrste pogona, a to znai za velike brzine, velike savojne uestalosti, mali razm ak vratila, i mali obuhvatni kut, za zatezne remenice i polukrine remenske prijenose.
8.1. Prijenos plosnatim rem enom
271
Nadalje se razlikuje suho izduljena koa (T) i mokro izduljeua koa (N). Ova druga oituje u pogonu m anju plastinu (trajnu) deformaciju. 2. Tkanine od organskog ili sintetikog materijala. U prvu grupu spadaju pamuk, celulozna vuna, ivotinjske dlake (dlake od deve i koze), konoplja (kudelja), lan, prirodna svila, a u drugu grupu um jetna svila, najlon i perlon. Tkano remenje ima, nasuprot konatom , jednoliku strukturu, a moe se izraditi u obliku beskonane trake, zbog ega im je mirniji rad. Remeni od tkanina osjetljiviji su na rubove i ve mala oteenja mogu dovesti do njegova kidanja. Razne debljine remena dobivaju se slaganjem vie slojeva tkanina, koje se veu ivanjem, lijepljenjem pom ou balate ili gutaperke, ili vulkaniziranjem gumom. Najee se upotrebljava remenje od balate. Balata se dobiva kao mlijeni sok jednog tropskog drveta, koji sasuen daje elastino ljepilo ime se lijepe slojevi sloenih pamunih tkanina. Remeni od balata su dva do tri puta vri od konatih remena. Neprikladni su u toplim prostorijama, osjetljivi su na ulje i benzin, a neosjet ljivi na vlagu i prainu. Ako kauuk slui kao vezivni materijal, govori se o gumenom remenju (remen guma-tkanina). Ako se navulkanizira tanak zatitni sloj bune ili perbunana, mogu postati otporni protiv ulja i benzina i mogu raditi na tem peraturi od 70 do 80 C, a neosjetljivi su protiv vlage i praine. Budui da su specifiki tei nego remenje od koe i balate, stvaraju vee centrifugalne sile pri prijelazu preko remenica. 3. Umjetne mase kao poliamid, najlon i perlon. Rijetko se upotrebljava remenje samo od jedne jedine umjetne mase. Najee je to jedna beskonana najlonska traka, koja je zbog poveanja koeficijenta trenja prevuena umjet nom gumom. Takovo remenje je veoma vrsto i radi praktiki bez deforma cija. Mogu se zato postii brzine remena do 100 m/s. Veoma su savitljivi i neosjetljivi prem a mazivima i atmosferskim utjecajima. Prem a novim postupcima spaja se koa i umjetne mase u vieslojni remen. Takav vieslojni plosnati remen sastoji se od jednog sloja kromne koe, koja je u dodiru s remenicom i ima velik koeficijent trenja, jednog sloja najlona velike vlane vrstoe, te jednog pokrivnog gornjeg sloja od kromne koe ili gumirane tekstilne tkanine. G ornji pokrivni sloj moe, meutim, otpasti. Visokovrijedno vieslojno remenje puta proizvoa da neko odreeno vrijeme radi da bi se rasteglo, pa da u pogonu radi praktiki bez puzanja. Krajevi remena veu se ivanjem, lijepljenjem ili se mehaniki spajaju u beskonanu traku. Iako je ljepljenje najbolje i najsigurnije, ipak se najvie remenja sastavlja spajalicama, kako bi se u sluaju potrebe moglo nakon trajne deformacije obaviti skraivanje ili demontaa.
272
iane spajalice (si. 299a) su najjednostavnije. Krajevi remena dobivaju iane zavojnice koje se meusobno tako postave da kroz njih moe proi konati zatik, koji zglobno povezuje krajeve. Kao dobre pokazale *su se i spajalice u obliku kuke (si. 299b), te kandaste spajalice (si. 299c). U principu, spajalice u obliku kuke odgovaraju icanim spajalicama. Umjesto zavojnica utisnute su kuke. Kandaste spajalice stvaraju krutu vezu. Postoji jo itav niz spajalica za remenje koje se ovdje nee razm atrati.
Slika 299. S pajanje rem ena a) iana spajalica; b) Spajalice u o bliku k u k a ; d K a n d a sta spajalica
8.1.3. Cilindrine remenice
Remenice se izrauju najee od sivog lijeva, elinog lijeva, lakih metala, od elinih poluproizvoda, kao zavarena konstrukcija. Glavne mjere (tablica 91) su standardizirane prema DIN 111 (JUS M.C1.231, 241 i 242). Vijenci (si. 297) se izrauju cilindrini ili zaobljeni (bombirani). Kod zaobljenih remenica mora se remen naknadno prilagoditi (priljubiti) zaobljenju. Kod konatog remenja se u pravilu za pogonsku remenicu predvia ravna cilindrina, a za gonjenu zaobljena remenica. Pri brzini remena preko 30 m/s uzimaju se obje remenice zaobljene. Za remenje od tekstila i umjetnih masa dovoljne su cilindrine remenice. Remenice se m oraju okretati a da se ne zanaaju. Remenice treba uravnoteavati statiki, a pri brzini od preko 25 m/s i dinamiki. Za obodne brzine do 35 m/s zadovoljavaju remenice od sivog lijeva, a iznad toga remenice su od elinog lijeva ili elika. Ako su potrebne zamane mase, upotrebljavaju se remenice s velikom teinom vijenca.
Slika 300. Rem enice s rebrom koje povezuju vijenac i glavinu a) sim etrini poloaj glavine; h) nesim etrini poloaj glavine k o d konzolnog uleitenja rem enice; d s okruglim o tv o rim a na po p ren o m re b ru ; ) zavarena izvedba
Razne remenice prikazane na slikama 300 do 302 mogu, prema ugradnji, biti jednodjelne ili dvodjelne. Manje remenice dobivaju poprena rebra koja
273
povezuju vijenac i glavinu (si. 300), a vee 3 do 8 paoka (si. 301). N a temelju iskustva se kod prorauna broj paoka zaokruuje na veu vrijednost: broj paoka
D u mm p ro m je r rem enice.
0,023 D mm
(211)
Slika 301. Vee rem enice od sivog lijeva: a) je d n o d je ln a ; b ) d vodjelna
Presjek paoka najee je eliptian s odnosom duljina osi a1/a2 = 2 do 2,5 (si. 301). O pasni presjek paoka provjerava se na savijanje. Prem a iskustvu pretpo stavlja se da z / 3 paoka nose, a da obodna sila F stvara moment savijanja. Tada je: savojno naprezanje F -y W z/3
(212 )
a , u N /m m 2 savojno nap rezan je u n ajopasnijem presjek u p ao k a, F u N vlano naprezanje rem ena = o b o d n a sila n a rem enici, y u mm k ra k o d sile F d o opasn o g presjeka, n W u m m 3 m om ent o p to ra presjeka p a o k a za eliptiki presjek = a j 32 0 ,1 a f a 2, z broj paoka.
Kao doputeno savojno naprezanje moe se uzeti < 7 fdop 0 , 2 < x M , ako txM oznaava vlanu vrstou m aterijala remenice. O brnuto se iz jednadbe (212) moe izraunati W sa <rfdop a time i a x i a 2. Paoci su smjeteni u sredinu irine remenice, osim kod konzolno uleitenih remenica, kako bi se smanjio moment savijanja vratila. Iz montanih razloga se remenice prom jera preko D = 2 m izrauju kao dvodjelne. Nalena povrina polovina dvodjelne remenice, to se dobiva nakon lijevanja cijele remenice tako da se remenica na tom mjestu lomi, stavlja se izmeu dvoIH Elementi strojeva
274
strukih paoka (si. 301b). Polupaoci se izrauju debljine 3 = 0 ,6 povrine koja se nakon lijevanja lomi je e s 5 m m . Uobiajeni promjer vijka za spajanje je
Ln u mm vv u m m duljina glavine, debljina glavine.
!. irina
ds ss 0,2 *J l n - w + 7 mm
(213)
Ako je irina remenice B >0,1 D + 200 mm, onda se stavlja dva reda paoka u razm aku od 0,5 do 0,6 B (si. 302). Uobiajena duljina glavine kod remenica je: LNasl,2 do 1,5 d. Debljina vijenca cilindrine remenice Debljina vijenca zaobljene remenice k 0,005 D + 2 mm, k 0,003 D + 3 mm, (214) (215)
Tablica 91. Glavne mjere remenice u mm prema DIN 111 (JUS M.C1.231, 241 i 242) irina vijenca H 40~j"" 50 " - i T 100 125
" i I
140 1 125
160
180
200
224
250
280
315
355
400
Najvea irina remena b
t
O 40 50 63 71 80 90 100 112 125 140 160 180 200 224 250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000
20
25
32
40
50
71
90
112
140 ; 160
180
200
224
250
280
315
355
Visina zaobljenosti h 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3
0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0.8 1 1 1 1 1 l 1
0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1 1 l 1
t 1
l 1 1 1 1 1
0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1 1
0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 l l 1 1 1 1 I 1 1 1 1 1,2 1,5 1,5 2 2
0,3 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 1
1,2 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5
0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0.5 0,6 0,6 0,8 0,8 l 1 1,2 1,2 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5
0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 l 1,2 1,2 1,5 1,5 2 2 2 2 2 2 2 2,5 2,5 3 3
0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0.5 0,5 0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5 1,5 2 2 2 2 2 2 2 2,5 2,5 3 3
0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5
0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 3 3 3,5 3,5
0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1,2 1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 4 4
0,6 0,6 0,8 0,8 1 1 1.2 1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 3 3 3 3,5 3,5 4 4
1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 3 3 3,5 4 4 5 5
1,2 1,5 1,5 2 2 2,5 2,5 3 3,5 4 4 5 5 6
M.l. P rijenos plosnatim remenom
275 w = 0 ,4 d + 10 do 15 mm. (216)
Debljina glavine
Slika 302. D vodjelna rem enica sa dva reda p a o k a
Slika 303. U reaji n a slo b o d n o j rem enici a) dvo d jeln a slo b o d n a rem enica uleitena p o m o u dvodjelnih kliznih b lazina; b) slo b o d n a rem enica uleitena p o m o u kuglinih leaja
Slobodne remenice dobivaju leajne tuljke, uljevke iz bijele kovine, olovne bronce ili valjne leaje (si. 303).
8.1.4. Proraun
Pod prijenosnim omjerom podrazum ijeva se odnos brzina vrtnje rem enica: prijenosni omjer
n, u n2 u Dt u D2 u m in -1 m in -1 m m
i= n l/n2* D 2/D 1
(217)
b rzin a v rtnje m ale rem enice, b rzin a vrtn je velike rem enice, p ro m je r m ale rem enice, p ro m je r velike rem enice.
Uobiajeni su: i'^ 6 za otvorene prijenose, ^15 za prijenose sa zateznom remenicom, i ^ 20 za vieslojno remenje.
18'
276
Okretni moment male remenice dobiva se iz snage i brzine vrtnje: Okretni moment male remenice
Tj u N m P u W a>, u ra d /s
T1 = P/a)l
(218)
o k re tn i m om ent m ale rem enice, snaga koja se prenosi, k u tn a brzina m ale rem enice = 2 n n, sa n, u s - 1 .
Brzina remena
v u m /s m R y, R 2 u m n t , n2 u s ' 1 <!, co2 u ra d /s
u
v x D , n n, =R, - c o, (219) x D 2 n - n 2 = R 2 -Q)2
D[, 2
brzina rem ena o b o d n a b rzin a o b a ju rem enica, prom jeri rem enica, polum jeri rem enica, brzina vrtnje rem enica, k utne brzine rem enica.
Obuhvatni kut kod male remenice izraunava se za: otvoreni prijenos , krizni prijenos
D j, D 2 a u m
B D2- D l c o s - = ----------- . 2 2a ./? 180 s in ----------- = ----------2 2a
(220) D y + D2
(221
vidi legendu za jed n a d b u (219), ra zm ak osi (vidi si. 296, str. 268).
Remen je na vunom ogranku optereen vunom silom F y vlanim naprezanjem < r1. Pri prijelazu preko remenica remen je savijan i optereen sa crf na savijanje. Pri prijeazu preko remenica remen se i dalje zatee sa crc zbog centrifugalne sile. Najvee vlano naprezanje u remenu je a o y + a ( + trc. Ovo naprezanje moe biti najvie toliko koliko iznosi doputeno naprezanje < rdop za materijal remena (tablica 92) i prem a tome vrijedi za granini sluaj da je rt trd0p. Pod ovom pretpostavkom naprezanje u vunom ogranku iznosi <Jldop= < rdop (erf + crc). Uvrtavanjem odgovarajuih veliina dobiva se: Doputeno naprezanje u vlanom ogranku remena fJidoP= ffdop~ ( E f D ;+ kg/dm 3 (m/sT2 0,1 N/Cm2)
a i (!op u N /c m 2 < T dop u N /c m 2 E f u N /c m 2 s u cm D t u cm q u k g /d m 3 v u m /s
(222>
d o p u te n o naprezanje vunog o g ra n k a, d o p u te n o vlano naprezanje za m aterijal rem ena p rem a tablici 92, savojni m odul elastinosti m aterijala rem ena p rem a tablici 92, debljina rem ena, pro m jer m ale rem enice, gustoa m aterijala rem ena prem a tablici 92, b rzin a rem ena.
Da remen ne bi bio prekomjerno savijan i time se kratio njegov vijek trajanja, potrebno je da se ne prekorauje odnos s/Dy dan u tablici 92 za razne materijale remenja. Debljina remena s je veliina koja zalisi O d materijala (vidi tablicu 92).
Tablica 0 c -2 c* s u c u 3
CL
92. Tehniki podaci (srednje vrijednosti) plosnatih
remena
Vrst remena
a i
b ^ S'h u z
Ta 00
Z Z (suho)
- &
." I z Q 'S*
s mm o o. ir> / > 0,033 2500 / > O' o' 3000 VI 3500 3750 5000 5000 1 5300 5800 120000 135000 5800 5000 5000 1 95000 45000 00006 5000 5000 3000 4000 4000 4000 4000 1,25 < N 1 i 0,5 ' S500 80000 45000 j 1 45000 5000 0,9 0,9 (N 0,5 35000 6000 25000 7000 0,04 0,05 o r0,05 * r> 0,035 o r0,033 ?
V m/s
f1
C /
Standardni a g o S
ca
Gipki o o
fN
| Jednadba 223
uatudj v"i g -g V) C N g g 00 g ? ? g
IA r-
guma
l) Debljina vlanog sloja o d umjetnog materijala. Na to s e dodaje 1 ,3 m m kod jednostrane obloge, a 2,6 m m kod dvostrane obloge o d koe ili gume. Kao proraunski presjek uzima s e samo vlani sloj
I00
E -; . a , '!
M g = Z S 'S
100
001
HB U ?O Î
HGL
Veoma gipki
f1
HGC
e + \
Guma-balata-pamuk
Guma-pam uk
r*i
dlusiudj ouirx ? g rs g , o 0,04 r0,04 g ; r0,05 o,o5 0,05 g V) 00 <7 g g g g f<N
Balata-pamuk
; Balata-ue o d korda
4 i 5
1,25
0,5 0,35 0,8 o 0,3 0,3

...
fN
JS g m
c V T 3 i ? 8 g
IN
C u & u a E
fN
o *3 u U rA 0,06 0,04 1 g R rin 00 s >
I xj c 3 > c d
Pamuk
afusuidj oups^x S 00 00 g
Devina
Lan-ramija-Reyon i p (beskrajno tkano)
Nylon, perln
dlaka
1 cd S -o o e*i 4000 25000 g (N 25000 g

fN
0,4. .
0,95 -
'
0,15 ! 25000 vidi koa 25000 n 1,15 i 0,75
> K O X
f g
25000
s s | 8. g
277
278
Tablica 93. F aktor optereenja e, za strojeve raznih vrsta, snaga i zaleta Vrst stroja
S. R em en ski i lanani prijenosnici
Male tokarilice, strojevi za okruglo bruenje, glodalice, builice i centrifuge Lagani pogoni Srednje tokarilice, brusilice, glodalice, centrifugalne sisaljke, puhala, transportne trake, rotacioni tiskarski strojevi G rupni pogoni. Velike tokarilice, automatske tokarilice, brusilice za ravno bruenje, glodalice, builice, tance, brzohode pree, strojevi za obradu drveta (osim pile jarmue), krune pile u poljoprivredi i graevinarstvu, tekstilni strojevi (osim tkalakih stanova), holenderi, trgalice. tiskarski strojevi, mijealice, gnjeilice, strojevi za pranje, strojevi za mesnu industriju, hladnjae, vralice, mlinovi za ito i stonu hranu, velike centrifuge Srednji pogoni Dubilice, brzohodne blanjalice, male i srednje pree za tlaenje i izvlaenje, mali vaijaki stanovi, provlailice, tijetilice, stapni kompresori, stapne sisaljke, tkalaki stanovi za lake tkanine, veliki strojevi za pranje, mijealice i mlinovi za cement, pile jarm ae (gater), krune pile u poljoprivredi i graevinarstvu, strojevi u ciglanama, strojevi za usitnjavanje materijala srednje tvrdoe Stapne sisaljke kod naroito tekog pogona (npr. odvodnjavanje gradova), srednje valjake stanove, tkalake stanove za teke tkanine, strojevi za usitnjavanje tvrdog materijala, mlinovi na kugle, mlinovi ekiari, drobilice ili strojevi s trenutnom promjenom okretaja ili podizaja s velikim masama (bez zamanjaka) npr. teke blanjalice ili strojevi za ravno bruenje Strojevi s tekim uravnoteenim masama ili s veoma promjenljivim otporim a pri radu, npr. teki vaijaki stanovi i slino D obro procjenjivo, promjene male Tee procjenjivo ili kratkotrajna optereenja Kratkotrajno optereenje do 50% Dulje preoptereenje do 50%, a krae do 100% Dulja preoptereenja do 100%, a kraa do 150% Zalet Vrlo malo M alo i kratkotrajno M alo pri maloj uestalosti ukapanja M alo pri velikoj uestalosti ukapanja Srednje veliko pri maloj uestalosti ukapanja Srednje veliko pri velikoj uestalosti ukapanja Veliko i kratkotrajno Veliko i dugotrajno Izravno ukapanje 1 . . . 0,9 0.9 0 , 9 . . . 0,85 0,8 0,7 0,6 Spoj zvijezda-trokut 1 . . . 0,9 1 . . . 0,9 0,9 0,9 . . . 0,8 0,8 0,7 0,6 0,5
1 . . . 0,9
0,9 . . . 0,85
0,8
0,7
0,6
Teki pogoni
0,5
Snaga
0,9 0,8 0.7 0,6 0,5 S pokretaem 1 . . . 0,9 1 . . . 0,9 1 . . . 0,9 0,9 0,9 0,8 0,7
Ubrzanje masa
Samo ako su poznata vrna optereenja pri zaletu i pogonu i ako je remen prema njima proraunat, tada mogu otpasti gornje vrijednosti za c , . U tom sluaju se za korekcioni faktor odabire c, = 1 . . . 0,9. Inae za cx treba birati najmanju vrijednost prema vrsti stroja, snazi i nainu zaleta!
Tablica 94. Korekcioni faktori r 2 i c3 za uvjete okoline i poloaj prijenosnika Uvjeti okoline Suhi zrak, normalne promjene vlage i temperature Velike i brze promjene vlage i temperature Hermetino zatvoreno. Ulje u atmosferi, tako da se vremenom stvara naslaga. Povremeno uljne kapljice. Pranjiv zrak. Opasnost od elektrinog naboja Vrlo jake, spore promjene vlage i temperature. Stalno mokra prostorija Smjetaj pogona r 3 K oso pod 45 0,9 okomito-uspravan 0,8 Pogon vodoravan, c>ptereeni dio remena dolje gore 0,9 1 polukriani 0,8 Cl I 0,9 0,8 0,7
279
Pokazalo se da koeficijent trenja konog remena, kao i onog koji ima samo dodirni koni sloj, nije konstantan ve raste s brzinom remena. To je zbog toga to remen pri veim brzinama ima manje vremena za svoje produljivanje i skraivanje na remenicama i zato manje pue, dakle bolje prianja.
/ v u m /s
fa k to r p rian jan ja = 0 ,0 1 2 pri ra d u n a u n u tarn jo j strani koe (norm alni sluaj!), = 0 ,0 2 p ri ra d u n a vanjskoj strani, brzina rem ena.
U graninom se sluaju moe prenijeti vlana sila F = F 1F 2 (vidi si. 296). Ako se ovo svede na jedinicu irine remena, dobiva se specifina nazivna vlana sila FN= F / b > - s tt 2 - s, gdje b znai irinu remena, a s debljinu remena. Pom ou Eytelweinove jednadbe moe se izraunati snaga koja se u graninom sluaju moe prenositi remenom irine 1 cm: specifina nazivna snaga
P N u W /cm
PUFN v = o ldop s
(224)
s u cm
<tIdop u N/C ffl2
3 u ra d v u m /s
korisna snaga k o ja se u graninom sluaju m oe p renositi p o cm irine rem ena, d o p u te n o naprezanje u vunom o g ra n k u prem a jed n a d b i (222), deb ljin a rem ena, koeficijent tren ja p rem a tablici 92, o b u h v a tn i k u t n a m aloj rem enici [jed n a d b a (220), o d n o sn o (221)], b rzina rem ena prem a jed n a d b i (219).
Prem a ovoj specifinoj nazivnoj snazi ne smije se jo odrediti irinu remena; treba uzeti u obzir i mogue preoptereenje, uvjete okoline, te stanje pogona. Stvarno potrebnu irinu remena treba izraunati iz jednadbe: irina remena
P
n
(225)
' C 1 ' C2 C 3
b u cm P u 'k W P N u kW /cm
C l Cl c3
p o tre b n a irina rem ena, sn ag a k o ja se prenosi, specifina nazivna snaga rem ena p re m a jed n a d b i (224), fa k to r o p tereenja zavisan o d vrste stro ja, snage i n a in a u brzavanja, p rem a tablici 93, ko rek cio n i fa k to r za uvijete o k o lin e p re m a tablici 94, korekcioni fa k to r za vrst p o g o n a p rem a tablici 94 (za pogone sa zateznim rem enicam a je c 3 = 1).
, . kriznog prijenosa
D.+D2 B = j8 - + 2a sin ^
(227)
280
L u m m S u ra d >! u m m D 2 u mm a u mm
8. R em en sk i i lanani prijenosnici
n o m in a ln a d u ljin a rem ena (u n u ta rn ja d uljina rem ena), o b u h v a tn i k u t k o d m ale rem enice, p ro m je r m ale rem enice, p ro m je r velike rem enice, ra zm ak osi.
Kod polukrinih prijenosa remena, zateznih remenica i slinih prijenosa, treba na odgovarajui nain izraunati duljinu remena. U tablici 95 date su standardne unutarnja duljine beskonanog remenja, mjerene pri poetnom m ontanom zatezanju. Razmak osi treba tako podeavati da se odrava unutarnja duljina. K od nedovoljno elastinih remena treba bezuvjetno predvidjeti mogunost nastavljanja razmaka osi a, osobito kod kratkih prijenosa ili beskonanog remenja, npr. pom ou priteznica. M ogunost mijenjanja razm aka osi treba da iznosi najm anje + 3 % do 1,5% duljine remena. M ogunost podeavanja razm aka osi moe se zanem ariti kod remena od poliestera ili poliamida. P od savojnom uestalou podrazumijeva se broj prijelaza svakog pojedi nog djelia remena preko remenice u jedinici vremena. To znai da remen iz pravca ulazi na zakrivljenu plohu remenice, a s nje se ponovo savija u pravac: savojna uestalost f' = vZ/L (228)
f s u s ' 1 savojna uestalost rem ena, v u m /s b rzin a rem ena, Z bro j rem enica u pogonu, L u u m u n u ta rn ja d ebljina rem ena [jednadba (226), o dn. (227)].
Slika 304. N a sta ja n je sile k o ja optereuje v ratilo
Savojna uestalost odreuje trajnost remena. Zbog toga treba nastojati da se ne prekorai doputena uestalost savijanja prem a tablici 92. Sile u ograncim a F x i F 2 daju rezultirajuu silu osi f A, koju m oraju preuzeti vratila (si. 304). Budui da se zbog najee nedovoljno poznatih sila predzatezanja u remenu ne moe tono izraunati sila osi, uzima se po iskustvu:
Tablica 95. U nutarnje duljine L v u mm za beskrajno plosnato remenje prem a D IN 387 (JUS M.C1.231 i 232) (suho i masno) i ISO-preporuke R 63 (masno) 250* 265 280* 300 315* 335 355* 375 400* 425 450* 475 500* 530 560* 600 630* 670 710* 750 800* 850 900* 950 1000* 1060 1120* 1180 1250* 1320 1400* 1500 1600* 1700 1800* 1900 2000* 2120 2240* 2360 2500* 2650 2800* 3000 3150* 3350 3550* 3750 4000* 4250 4500* 4750 5000* 5300 5600* 6000 6300* 6700 7100* 7500 8000* 8500 9000* 9500 10000*
* unutarnje duljine kojima treba davati prednost.
H.I. Prijenos plosnatim remenom
281
kod predzatezanja remena elastinom deformacijom remena F A %4F, kod zatezanja remena F Ax 3 F , a kod zatezne remenice FA&2F, ako F = P/v oznaa va vunu silu (= obodnu silu, si. 304).
8.1.5. Remenski prijenos sa zateznom remenicom
Prijenos zateznom remenicom u odnosu na otvoreni prijenos prua slije dee prednosti: manje predzatezanje, autom atsko izjednaivanje duljine remena, vei obuhvatni kut, m anja optereenost remena pri maloj snazi i u stanju mirovanja, kada se zatezna remenica odigne. Nedostaci : brz zam or zbog naizmjeninog savijanja remena, vea sa vojna uestalost zbog zatezne remenice i zbog esto malog razm aka vratila.
!----------------------a ---------------------- Slika 305. Shem a rem enskog prijenosa sa zateznom rem enicom
Slika 305 pokazuje shematski remenski pogon sa zateznom remenicom. 1 za njegov proraun vrijedi poglavlje 8.1.4. Prom jer zatezne remenice treba da bude to vei, da remen ne bi bio prejako savijan. Zato se promjer odabire tako da ne bude manji od prom jera male remenice. Zatezna' remenica m ora biti uvijek cilindrina, kako bi se izbjeglo savijanje remena po irini. Ako su, meutim, obje remenice cilindrine, moe se zbog potrebnog voenja remena uiniti iznimka. Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povratni ogranak remena, jer je naprezanje na vunom ogranku vee. Osim toga se ne smije zateznu remenicu staviti preblizu remenicama, kako bi se remen mogao oporaviti od jednog savijanja do savijanja u protivnom smjeru. Uobiajena je: udaljenost zatezne remenice (229 b)
282
Kod remenica do Dj = 500 mm uzima se e t = 250 do 300 mm, kod dvostru kih i viestrukih remena, kao i za D j> 5 0 0 mm uzima se e t = 400 do 500 mm. Uvijek treba d a je e2> e 1! Duljinu remena treba tako odabrati da je obuhvatni kut /? dovoljno velik (uobiajeno /J%180) i da sama zatezna remenica dovoljno jako zakrene remen (uobiajeno 2<p = 120). Kod velikog kuta q > ve malo raste zanje remena zahtijeva poveanje utega.
Slika 306. Z atez n a rem enica op tereen a o p ru g o m (Heinrich Desch KG, Neheim/' H usten)
Tlana sila F 3 zatezne remenice m ora da bude tako dimenzionirana da ostvari silu F 2 u slobodnom ogranku: sila u slobodnom ogranku
f _
(230)
P N u W /cm i> u cm
U ,P
v u m /s
sila u slo b o d n o m p o v ra tn o m o g ran k u , specifina nazivna snaga prem a jed n a d b i (224), irina rem ena, vidi legendu jed n a d b e (224), b rzin a rem ena p rem a jed n a d b i (219).
Tlana sila zatezne remenice
F 3 = 2F2 ' cos ep
(231)
Utege zatezne remenice treba tako postaviti, da u svakom pogonskom poloaju zatezne remenice, a to znai da pri svakoj promjeni poloaja zbog produljenja remena, treba po mogunosti da odri konstantnu silu u povratnom ogranku F 2. Slika 306 prikazuje izvedbu zatezne remenice optereene oprugom.
8.2. Prijenos s klinastim rem enom
283
8.2. Remenski prijenos s klinastim remenom

8.2.1. Nain djelovanja, vrste, izrade Lake izrade remenskih prijenosa s plosnatim remenjem i sa zateznim remenicama potisnute su gotovo potpuno prijenosima klinastim remenjem. U alatnim strojevima i m otornim vozilima upotrebljavaju se umjesto pijenosa s plosnatim remenjem samo prijenosi s klinastim remenjem. Klinasto remenje ima u odnosu na plosnato, pri istoj sili kojom remen tlai na remenicu, priblino trostruku sposobnost prijenosa, blago putanje u rad, i praktiki vuku bez puzanja. M ogu raditi s malim obuhvatnim kutom , i na taj nain omoguuju velik prijenosni odnos. Potreban prostor je manji, a i optereenja vratila i leaja su manja. Dalja prednost je u mogunosti da vie klinastih remena radi paralelno. Slika 307 pokazuje djelovanje sila kod prijenosa klinastim remenom. Kut profila remena manji od a = 20 djelovao bi samokono, i takav remen jako bi se habao, a i radio bi s loim stupnjem iskoristivosti. Kutovi profila su zato a se 36. a)
ob
0OO<0<0QCfck?O.OOOQ
ttcfcab oooooi O O O O o/
oooo c
Slika 307. D jelovanje sila n a klin asto m rem enu
Slika 308. Presjeci klin astih rem ena a) b e sk o n an o g rem ena (paket-k o rd rem en ); b) k o n a n o g rem ena
Klinasti se remen pri prijelazu preko remenice savija, to znai da se s vanjske strane rastee, a s unutarnje sabija, tako da se kut profila prem a stanju kada je remen ispruen smanjuje, to vie, to su manje remenice. Budui da remen m ora potpuno rialijegati na bokovima, treba odgovarajue prilagoditi utor remenice (D IN 2217, odn. JUS M.C1.250, 253, 255, 263 i 265, D IN 2211 odn. JUS M.C1.263). Pogreno dimenzioniranje dovodi do smanjivanja snage koja se moe prenijeti ili do brzog troenja remena. Beskonano klinasto remenje je gumeno, s ulocima upletenih tekstilnih niti (uloci upletenih tekstilnih niti ulau se u slojevima jedan iznad drugog), koji djeluju kao vlani elementi u zoni najveeg optereenja (si. 308 a). U obliku zavojnice izraeni uloci upletanih tekstilnih niti uloeni su u kauuku, a dobiveni profil om otan je tkaninom. Budui da se profili dobivaju vulkaniziranjem u kalupima, upueni smo na norm irane profile i duljine. U industriji autom obila, a u novije vrijeme i u strojogradnji, zamijenjen je normalni beskonani klinasti remen D IN 2215 (JUS G.E2.053) s uskim beskonanim klinas tim remenom D IN 7753 (JUS G.E2.063) (oba u tablici 96).
284
Uvidjelo se da normalni klinasti remen sudjeluje samo jednim dijelom svog presjeka u prijenosu snage (rafirani dio na si. 309), tako da je uski klinasti remen mogao dobiti samo 1/3 povrine presjeka norm alnog klinastog remena. Zato je uski klinasti remen potisnuo normalni klinasti remen. Vea sposobnost prenoenja snage dolazi otuda to su uloci upletenih tekstilnih niti smjeteni u neutralnoj zoni klinastog remena i zato se pri prijelazu preko male remenice ne razvlae. Zbog zakrivljenosti otpada prema tome naknadno vlano naprezanje. Da bi se u veoj mjeri izbjeglo vlano naprezanje pri prijelazu preko male remenice, zamijenjena su pojedinano uloena tekstilna vlakna jednom tekstilnom niti izraenom u obliku zavojnice.
k lin a sto g rem ena
Slika 310. S pajanje k o n a n o g k lin a sto g rem ena
Tablica 96. Dimenzije norm alnih i uskih klinastih remena u mm
Beskrajno normalno klinasto remenje D IN 2215 (J V S G.E2.053) i konano normalno klinasto remenje Nazivna irina b h max k max H 5 3 1 5 6 4 1,5 6 8 5 2,5 7,5 10 6 2,5 9,5 13 8 3 12,5 17 U 3 15 20 12,5 3,5 18 25 16 4 21,5 32 20 4 27 40 25 4,5 32 50 32 4,5 40
Usko klinasto remenje D IN 7753 (JU S G.E2.063)za ope strojarstvo i za motorna vozila Kratica strojo gradnja2) m otorna vozila S PZ 9,5 9,7 SPA 12,5 12,7 16,3 18,6
22
G ornja irina remena Aktivna irina remena Visina remena
*) Prilagoeno kutu utora prema D IN 2217 (JUS M.C1.250, 253, 255, 263 i 265. 2) Oznaka SPZ, SPA, SPB, SPC su ISO kratice.
8.2. Prijenos s klinastim remenom
285
Normalni konani klinasti remen D IN 2216 (tablica 96) sastoji se od spiralno smotanog gumiranog platna (si. 308 b) koje se vulkanizira u kalupima po duljini. Cio presjek ispunjen je tkaninom koja nosi, zbog ega je manje gibak. N a slici 310 prikazan je uobiajeni nain spajanja konanog klinastog remena. K od prijenosnika s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera upo trebljava se iroki nazubljeni klinasti remen (si. 311) s kutom profila a = 30 do 33. Njegova struktura odgovara norm alnom klinastom remenu s ulokom od upletenih tekstilnih niti. Velika irina potrebna je za radijalno pomicanje remena, to se ostvaruje aksijalnim pomicanjem dijeljene remenice (vidi si. 315). iroki nazublje ni klinasti remen naroito je pogodan za male remenice, jer dobro prianja uz stijenke utora. Izrauje se kao visokouinski iroki klinasti re men, slijedeih dimenzija: b x h 26,3 x 8, 33,1 x 10, 41,7x 12,6, 50x 15,5,52,5x 15,9 i ... , ,, x. ... . . . . 73x17,5 mm (isporuuje Heinrich Desch KG. Slika 311. N azubljeni kliXT . Tr - . \ n asti rem en Neheim-Husten). Klinasto remenje moe raditi na pogonskoj temperaturi do priblino 80 C.
8.2.2. Remenice za klinaste remene Utori za normalne klinaste remene standardizirani su u D IN 2217, (JUS M.C1.250, 253, 255, 263 i 265), a za uske klinaste remene u D IN 2211 (JUS M.C1.263) (tablica 97). Remenice se liju, zavaruju ili se, kao to je uobi ajeno u autom obilskoj industriji i masovnoj proizvodnji, preaju od lima. Razne izvedbe prikazuje slika 312. Za dimenzije glavina i paoka vrijedi ono to je reeno u 8.1.3. strana 272. Za norm alne sluajeve prom jer male remenice
Slika 312. R em enice za k lin asto rem enje a ) s jed n im u to ro m lijevana; b) s jed n im u to ro m lem ljena; f) s jed n im u torom to k a sto z av a ren a ; d) s vie u to ra lijevana; e) s vie u to ra lijevana, za konine zavretke v ra tila; f) s vie u to ra , tisk an a o d lim a
ne bi smio da bude manji od najmanje doputenog promjera. Ako se izuzetno m ora smanjiti promjer remenice ispod minimalnog, smanjuje se i snaga koja se moe prenositi. Da bi se postigao dug vijek trajanja remena, potrebne su glatke i iste bone povrine utora.
286
Za obodne brzine do 35 m/s zadovoljavaju uobiajeni materijali remenica (sivi lijev). Iznad toga potrebni su vrlo vrsti m aterijali (elini lijev, elik). Do obodne brzine od 25 m/s dovoljno je samo statiko uravnoteavanje, a preko toga po trebno je dinamiko uravnoteavanje.
Slika 313. Pom ine klinaste rem enice za p o m ak : a) p o m o u n a v o ja : b ) o duzim anjem ulonih p lo ica
Slika 314. V arijato r s klinastim rem enom (C. uW. Berger, M arienheide/R hld.)
Slika 315. R em enice za iroke klinaste rem ene (Heinrich Desch KG, N eheim -H iisten) a) k ru ta rem enica; b) po m in a rem enica
Slika 313 prikazuje dvodjelne pomine klinaste remenice. Okretanjem matice ili vaenjem ulonih ploica poveava se radni promjer. N a taj nain mogu se
287
klinasti remeni zatezati nakon trajne deformacije. Zbog toga se neto mijenja prijenosni omjer. Prijenosi s vie remena zateu se naknadno promjenom razmaka vratila, ukoliko to nije pogon sa zateznom remenicom. Kao zatezna remenica slui glatka cilindrina remenica, koja iznutra ili izvana pritie na povratni ogranak remena. Sa zateznom remenicom s unutarnje strane smanjuje se obuhvatni kut, ali se remen ne savija u suprotnom smjeru i njegova trajnost je time vea. Na slici 314 prikazane su pomine polovine remenica za norm alan i uski klinasti remen u radnom poloaju. K od glatkih remenica bez proreza treba uzeti iroke klinaste remene (si. 315). K ao to je vidljivo, moe se i ovdje mijenjati prijenosni omjer u odreenim granicam a kontinuirano. Slika 315 a prikazuje krutu remenicu za iroki klinasti remen, slika 315 b pominu (upornu) remenicu za iroki klinasti remen. Polovine remenica mogu se aksijalno pomicati, a izloene su pritisku opruga. Varijator za kontinuiranu promjenu prijenosnog omjera sastoji se od dvije remenice prema slici 315. Variranje brzine vrtnje vri se prom jenom razm aka osi za vrijeme pogona pom ou kliznih vodilica m otora (jedna remenica nalazi se na rukavcu motora). Boni pritisak remena prilagouje se zbog pominih remenica, autom atski zavisno od okretnog momenta. Uobiajen je prijenosni omjer 1:3.
Tablica 97. Dimenzije klinastih remenica u mm prema DIN 2211 (JUS M .C l.263) za usko klinasto remenje DIN 7753 (JUSG.E2.063)
\ r t i /
< 1
f f + i j d j f
A w m
j j m 1 , 1
1 1
~r~\
K ratica za profil remena Upotrebljivo za remenje prema D IN 2215, D IN 2216, (JUS G.E2.053) A. b* najmanje c e f najmanje t SPZ 9,5 SPA 12,5 SPB 19 SPC
10 8,5 9,7 2 120,3 8 + 0,6 11 63 do 80 > 80 lc
13 11 12,7 2,8 15 0,3 10+0,6 14 90 do 118 >118 + 1
17 14 16,3 3,5 19 0 ,4 12,5 + 0,8 18 140 do 190 >190 + 1
16 18,6 4 22 + 0,4
22 19 22 4,8 26 0,5 17 + 1 24 224 do 315 >315 30'
14,5 + 0,8 20 180 do 250 >250 r
34 za aktivni prom jer1) 38'
D oputeno odstupanje za a= 3 4 u 38"
*) u gradnji m otornih vozila moe se u izuzetnim sluajevima d* smanjiti za 10% a izuzetkom pri i 1,2.
288
8.2.3. Proraun
Slika 316 prikazuje princip prijenosa klinastim remenom. Proraunavanje prijenosa s uskim klinastim remenom norm irano je prem a D IN 7753 (sada u pripremi) (JUS G.E2.063), a moe se primijeniti i na normalne klinaste remene.
Slika 316. S hem atski p rik az prin cip a p o g o n a klin astim rem enom
Pod prijenosnim omjerom podrazum jeva se odnos brzine vrtnje pogonske remenice prema gonjenoj. Zbog jednostavnosti oznait e se prijenosni omjer kao odnos brzine vrtnje ni manje remenice prem a brzini vrtnje n2 vee reme nice: prijenosni omjer i = n l /n2x d 2/ d l (232)
n, u m in -1 n2 u m in -1 dl d2 brzina vrtnje m ale rem enice, b rzin a vrtnje velike rem enice, aktivni p ro m je r m ale rem enice, aktiv n i p ro m je r velike rem enice.
Prijenosni omjer ( = 10 posve je mogu. Iznad toga potrebne su zatezne remenice. Pogonske brzine vrtnje elektrom otora su: 700, 950, 1450, 2800 m in -1 . Brzina remena
v u m /s d 2, d 2 u m n ,, n2 u s ~ 1
v ^ d 2 n n2x d 2 n n2
(233)
brzina rem ena, aktiv n i p ro m jeri rem enica, brzine vrtnje rem enica.
Optimalna brzina remena za najpovoljniji prijenos snage je za normalne klinaste remene kod r = 20 m/s, a za uske klinaste remene kod priblino v = 30 m/s. Ne preporuuje se brzina ispod v = 2 m/s i preko v = 30 m/s, odnosno 40 m/s. Uski klinasti remen moe se u izuzetnim sluajevima upotrijebiti za brzine preko v = 60 m/s. Obuhvatni kut manje remenice moe se izraunati za otvoreni remen iz: co
d 2, d y u m m e u mm
2e
(234,
aktiv n i p rom jeri rem enica, o d a b ra n i razm ak osi prijenosnika.
289
Kut nagiba vunog i slobodnog ogranka remena (si. 316) je y = 90 r

B 2
odn.
- rad
2
B 2
S odabranim razm akom osi moe se izraunati: aktivna duljina klinastog remena La = 2e sin ^ + (ii2 + d i ) + (i/2 i)
-/ u rad
(235)
kut n agiba vunog i slo b o d n o g o g ra n k a rem ena (vidi p reth o d n e podatke).
Za beskonane uske klinaste remene u strojarstvu m oraju se prema tome birati standardne aktivne duljine (vidi tablicu 101, str. 292). Za m otorna vozila izrauju se uski klinasti remeni standardiziranih vanjskih duljina, u veliinama navedenim u tablici 101. Za profil remena 9,5 je Lv= La+ l l mm, za profil 12,5 je Lv= La+ 16mm. Primjer oznaavanja uskog klinastog remena SPZ a Z L a = 710 mm: uski klinasti remen S P Z 710 Lw D IN 7753 (JUS G.E2.063), za uski klinasti remen 9,5 sa L v 710 mm: uski klinasti remen 9,5 x 710 La D IN 7753 (JUS G.E2.063). K od beskonanog normalnog klinastog remenja standardizirana je unutar nja duljina L^. Za njih vae takoer vrijednosti iz tablice 101. Kod njih je L = Lvc i to za profil 5 6 8 10 13 17 20 25 32 45 50 c= 9 ,5 12,5 15,5 19 25 38 41 50 63 82 100 mm Prim jer oznaavanja normalnog klinastog remena 8 sa Lu = 710 m m : klinasti remen 8 x 710 D IN 2215. Remeni m oraju biti predzategnuti, tako da puzanje ne iznosi vie od 1 %. Kod prijenosa s vie remena ne smiju se aktivne duljine pojedinih remena m eusobno razlikovati vie od 0,15% , jer se inae preoptereuje najkrai remen. Ako nema pominih remenica koje omoguuju naknadno zatezanje, ili ako nema zateznih remenica, m ora se predvidjeti mogunost promjene raz m aka vratila od x = 0,03 L a i > >= 0,015 L a (vidi si. 316). Konani razm ak vratila e moe se izraunati nakon preoblikovanja jednad be (235), pri emu m ala prom jena obuhvatnog' kuta /i openito ne igra ulogu. D IN 7753, (JUS G.E2.063) preporuuje za razmak vratila e > 0 ,7 (d2 + d 1) pri e < 2 { d 2 + d l ).
Pri dimenzioniranju prijenosa treba uzeti u obzir udarna optereenja pogona, preoptereenja, dnevno trajanje pogona, o emu ovisi trajnost remena. Radi toga treba snagu P koja se prenosi pomnoiti s faktorom optereenja c2, koji se moe odabrati prem a tablici 100, na strani 292. Taj faktor ovisi znatno o karakteristici pogonskog i radnog stroja. On, meutim, ne uzima u obzir posebne uvijete pogona, kao to su zatezne ili vodee remenice, te nepovoljne uvijete okoline. U ovakvim posebnim sluajevima, kao i kod veih m omenata
290
pri uputanju u rad, ili estom ukapanju, treba odgovarajue povisiti vrijednosti za c2. Ako je sa P ve obuhvaeno maksimalno mogue vrno optereenje, tada treba vrijednost za c2 odrediti prema stupcu lagani pogoni. N a slici 317 dane su, u ovisnosti o udarnoj snazi P c2, brzini vrtnje n 1 male remenice i aktivnom promjeru d 1, smjernice za izbor profila uskog klinastog remena.
min'1 5000
(000
1 3150 I 2500
c
2000
- 600 | 1250
1000
800 ' I - 630
500 'i! (00

315 250
200
"" ~ 31,5 "" 100 760 250 (00 udarna snaga P- c} kW Slika 317. Sm jernice za izbor profila uskih k linastih rem ena p re m a D IN 7753 (JU S G .E 2.063)
"" 3,15
6,3
12,5
Prema D IN -norm am a date su u tablici 98, nazivne snage P N koje je mogue prenijeti jednim remenom u ovisnosti o brzini remena v. Nazivne snage odnose se na prijenose s uskim klinastim remenima sa srednje velikim aktivnim promjerima d i, s kojim a se kod realnih brzina vrtnje od 6000 do 2800 m in-1 moe postii brzina remena t; = 40m /s, pri obuhvatnom kutu /?= 180, tj. pri prijenosnom om jeru i= 1. K od normalnih klinastih remena dano je P N za aktivne promjere ^ za a = 30 m/s. Ovo iznosi za profil 5 dimm 22 6 8 10 13 32 45 63 90 17 20 125 180 25 250 32 40 50 355 500 710 mm
to je manji obuhvatni kut P, remenski prijenos prenosi i m anju snagu. Navedeni utjecaj dat je faktorom obuhvatnog kuta c, u tablici 99. Poveanjem aktivne duljine remena La poveava se sposobnost prenoenja, jer se time smanjuje uestalost savijanja, a poveava trajnost remena. Taj utjecaj obuhvaen je faktorom duljine c3, prem a tablici 101. Nadalje, sposobnost prenoenja snage raste (ili pada) s veim (ili manjim) aktivnim promjerom d 1. Njihov utjecaj obuhvaen je kod uskih klinastih remena faktorom djelovanja c4 prema tablici 102.
8.2. Prijenos s klinastim rem enom
291
I prijenosni omjer ima svoj utjecaj. Kod prijenosa s uskim klinastim remenjem obuhvaen je taj utjecaj s faktorom prijenosnog omjera c 5, naveden u tablici 103, strana 294. S porastom prijenosnog omjera smanjuju se na veoj remenici savojna naprezanja remena.
Tablica 98. Nazivne snage P N u kW za uske i normalne klinaste remene Uski klinasti remen DIN 7753 (JU S G.E2.063) u m/s 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 S PZ 9,5 0,5 0,9 1,3 1,7 2,1 2,5 2.8 3,1 3,4 3,7 4,0 4,3 4.5 4,8 SPA 12,5 0,7 1.3 1,8 2.4 2,8 3,3 3,8 4,2 4,7 5.2 5,5 5,8 6,2 6,6 SPB 19 SPC u ms 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 S PZ 9,5 5,0 5,2 5,5 5,7 5,9 6,2 6.4 6,6 6,7 6,9 7,0 7,1 7,2 7,3 SPA 12,5 7,0 7,3 7,7 8,0 8,3 8,6 8,8 9,0 9,2 9,3 9,5 9,6 9,7 9.8 SPB 19 SPC t* m/s 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 50 60 S PZ 9,5 7,4 7,5 7,5 7,6 7,6 7,6 7,6 7,6 7,5 7,5 7,4 7,3 5,8 1,7 SPA 12,5 9,8 9,9 9,9 9,9 9,9 9,9 9,8 9,7 9,5 9,3 9,1 8,8 4,2 SPB 19 SPC
1,0 2,0 2,7 3,3 4.0 4,5 5,0 5,6 6.2 6,7 7,3 7,7 8,2 8,6
1,2 2,2 3,0 3,8 4,5 5,3
10,2
1,5 2.9 4,0 5,3 6.3 7,3 8,3 9,3 10.2 11,0 11,8 12,5 13,3 14,0
9,0 9.4 9,8 10,1 10,4 10,6 10,8 11,0 11.3 11,4 11,5 11,6 11,6 11,6
10,7 11.1 11,4 11,8 12.1 12,5 12,7 12,9 13,1 13,2 13,3 13,3 13,3 13,2
14,6 15,3 15,7 16,2 16,6 16,9 17,2 17,4 17,5 17,6 17,7 17,7 17,6 17,5
11,0 11,0 11.4 11,2 11,0 10,8 10,5 10,2 9,8 9,4 8,9 8,4
13,1 12,9 12,7 12,5 12.1 11,8 11.4 10,9 10,4 9,8 9,2 8,5
17,3 17,0 16,5 16,0 15,3 14,5 13,6 12,9 12,0 11,0 10,0 9,0
Normalni beskrajni remen DIN 2215 (JU S G.E2.053)

V
1 5 0.018 0,035 0.050 0.063 0,074 0.08 0.08 0.08 0,074 0,059 0.037 6 0,037 0,074 0.11 0.14 0.16 0,18 0,19 0,20 0,19 0.18 0,15 0,11 0,059 0,074 0,14 0.20 0.26 0,32 0,35 0,38 0.40 0,41 0,40 0,36 0,31 0,22 0,13 0.14 0.27 0,40 0,53 0.64 0,74 0.81 0,88 0,88 0,95 0,88 0,81 0,74 0,66 0.26 0.54 0.81 1,03 1.25 1,47 1,72 1,70 1,91 2,00 2,00 1,91 1,84 1,70 1,47 0,52 0,96 1,40 1.84 2,28 2.58 2,94 3,17 3,40 3,52 3,52 3,46 3.31 3.10 2,58 0,74 1.40 2,06 2,72 3,31 3,83 4,27 4,65 4,94 5,09 5,16 5.00 4,80 4.41 3,75 1,10 2,21 3,24 4,20 5,10 5,90 6,64 7,22 7,65 7,90 8,04 7,60 7,45 6,85 5,90 1,77 3,46 , 5,16' 6,78 8.20 9.43 10,1 11,6 12,2 12,6 12,8 12,5 11,9 10,9 9,56 2,72 5,45 8,10 10,3 12,5 14,7 16,2 17,7 19.1 20,0 20,0 19,2 18,4 17,0 14,7 4,42 8,83 13,3 17,0 20,3 23,6 25,8 28,7 31,0 31,7 32,4 31,7 30,2 27,2 23,6 ,0 13 17 20 25 32 40 50
trt s 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
_
-
_
-
Konani normalni klinasti remen DIN 2216 i c m/s 8 0.04 0.07 0.15 0.20 0.28 0.35 0.40 0.43 10 0,08 0,16 0.32 0,49 0.60 0,72 0,82 0,92 13 0,14 0,27 0,53 0,78 1,01 1,22 1,40 1,55 17 0,21 0,42 0,82 1,20 1,56 1,90 2,17 2,40 20 22 25 0,48 0,95 1.85 2.76 3,57 4.30 4,95 5,47 32 0,73 1,50 2,96 4,35 5,65 6.84 7,82 8,65 r ms 16 18 20 22 24 26 28 30 8 0,48 0,51 0,52 0,53 0,52 0,49 0,45 0,38 10 0,97 1,01 1,03 0,98 0,91 0,81 0,65 0,45 13 1,65 1,71 1.72 1,67 1,55 1,37 1,11 0,77 17 2,56 2,64 2,67 2,59 2.40 2,13 1,72 1,20 20 3,70 3,84 3,85 3,73 3,48 3,07 2,50 1,74 22 4,70 4,87 4,90 4,75 4,41 3,89 3,17 2,20 25 5,83 6,04 6,10 5,90 5,50 4,85 3,94 2,74 32 9,30 9,65 9,62 9,35 8,70 7,68 6,25 4,34
2 4 6 8 10 12 14
0,30 0,38 0,60 0,77 1,20 1,52 2,21 1,75 2,87 2,28 2,74 3,47 3.13 ! 3,78 3,47 1 4,36
Tablica 99. Faktori obuhvatnog kutu e, za pogone s klinastim remenjem O buhvatni kut 0 Beksrajni klinasti remen c t Konani klinasti remen c, 180 1 170 0,98 0,98 160 0,95 0,95 150 0,92 0,91 140 0,89 0,87 130 0,86 0,82 120 0.82 0.77 110 0.78 100 0,73 90 0.68 80 0,63 70 0,58
19*
292
Uzimajui u obzir sve navedene utjecaje, moe se izraunati: potreban broj remena
P u kW P N u kW
z = --------
P c
ca
(236)
' C5
^*n ' c i ' C 3
snaga k oju treb a prenositi, nazivna snaga jed n o g rem ena prem a tablici 98,
TJablica 100. Faktor optereenja c2 za pogon $ klinastim remenjem prema D IN 7753 (JUS G.E2.063) Pogonski strojevi B A za dnevno trajanje po gona u h za dnevno trajanje pc gona u h preko 10 preko 10 do 10 preko 16 preko 16 do 10 do 16 do 16
Radni strojevi
Lagani pogoni centrifugalne sisaljke i kompresori, trakasti transporteri (lagani materijal), ventilatori i pumpe do 7,4 kW Srednje teki pogoni kare za limove, pree, lanani i trakasti transporteri (za teki materijal), vibraciona sita, generatori, uzbuivai, gnjeilice, alatni strojevi (tokarilice i brusilic.), strojevi za pranje, tiskarski trojevi, ventilatori i pumpe preko 7,4 kW Teki pogoni mlinovi, klipni kompresori, visokouinski bacai i udarni konvejeri (puasti konvejeri, lankasti konvejeri, elevatori s kabliima, elevatori sa licama), dizala, pree za brikete, tekstilni strojevi, strojevi za industriju papira, klipne pumpe, pumpe za bagere, gateri i mlinovi ekiari Vrlo teki pogoni visoko optereeni mlinovi, drobilice, kalanderi, mije alice, vitla, kranovi i bageri
1,2
1,1
1,2
1,3
1,1
1,2
1,3
1,2
1,3
1,4
1.2
1,3
1,4
1,4
1,5
1,6
1,3
1.4
1,5
1.5
1,6
1,8
Grupa A: motori izmjenini i trofazni s normalnim poteznim momentom (do dvostrukog nazivnog momenta), npr. sinhroni i jednofazni motori s pomonom fazom za pokretanje, trofazni motori s direktnim ukopavanjem, zvijezda-trokut sklopkom ili kliznim prstenom ; istosmjerni paralelni m otori; motori s unutarnjim izgaranjem i turbine sa rt > 600 min " Grupa B: izmjenini i trofazni motori s velikim poteznim momentom (vie od dvostrukog nazivnog mom enta), npr. jedno fazni motori s velikim poteznim momentom, istosmjerni serijski m otori u serijskom ili kompaundnom spoju; motori s unutarnjim izgaranjem i turbine sa 600 m in-1
Tablica 101. Faktori duljine o mm 630 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000 2240 2500 2800 S PZ 9,5 0,82 0,84 0,86 0,88 0,90 0,93 0,94 0,96 1 1,01 1,02 1,05 1,07 1,09 SPA 12,5
za uske klinaste remene prema DIN 7753 (JUS G.E2.063) SPB 19 SPC O mm 3150 3350 4000 4500 5000 5600 6300 7100 8000 9000 10000 11200 12500 S PZ 9,5 1,11 1,13 SPA 12,5 1,04 1,06 1,08 1,09 SPB 19 SPC
0,81 0,83 0.85 0,87 0,89 0,91 0,93 0,95 0,96 0,98 1 1,02
0,82 0,84 0,86 0,88 0,90 0,92 0,94 0,96
0,85 0,87 0,89 0,91 0,93 0.94
0,98 l 1,02 1,04 1,06 1,08 1,10 1,12 1,14
0,96 0,97 0,98 1 1,03 1,05 1,07 1,09 1,10 U12 1,14
0,83 0,86 0,88
0,90 0,92 0,94 0,96 0,98 1 1,02 1,04 1,06 1,08 1,10 1.12 IJ4
1) Za profile 9,5 i 12,5 treba uzimati La
8.2. Prijenos s klinastim remenom ci c2 c3 c4
293
c5
fa k to r o b u h v a tn o g k u ta prem a tablici 99, fa k to r optereenja prem a tablici 100, fa k to r duljine za uske klinaste rem ene p rem a tablici 101, a za norm alne klinaste rem ene je c 3 = 1, fa k to r djelovanja za uske klinaste rem ene p rem a tablici 102, za n orm alne klinaste rem ene je c4. = d 1/ d lmi, a k o je d x < d | mln, inae se uvijek uzim a c4 = l , a rf, min vidi n a stranici 290, fa k to r prijen o sn o g om jera, za p o gone uskim klinastim rem enim a p rem a tablici 103, a za n o rm aln e rem ene je c 5 1.
Tablica 102. Faktori djelovanja c4 za uske klinaste remene prema DIN 7753 (JUS G.E2.063) di mm 63 71 80 90 100 112 125 140 160 180 90 100 112 125 140 160 180 200 224 250 140 160 180 200 224 250 280 315 355 400 180 200 224 250 280 315 355 400 450 500 224 250 280 315 355 400 450 500 560 630 Brzina vrtnje nk u min 1200 1450 1600 2000 2400 | 2800 3200 1 3600 4000 , 4500 ; 5000 5500 f6000 i 0,26 0,26 0,25 0,25 0,24 0,24 0,24 0,23 0,23 0,23 0,23 0,23 0,24 0,24 0.25 0.27 0,34 0,34 0,33 0,33 0,33 0,33 0,32 0,32 0,32 0,32 i 0.32 0,33 0,34, 0,34 0.37 0.40 0,43 0,43 0,42 0,42 0,42 0,42 0,42 0,42 0,42 0,42 0.43 ; 0.43 0,45 0,47 0,50 0,54 0,53 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0.53 0.54 0,55 0,56 0.59 0,62 0.67 0,62 0,62 0,62 0,62 0,62 0,62 0,62 0.62 0,63 0,63 0,64 0.65 0,67 ; 0.69 0,73 0.78 0,74 0,74 0,74 0,74 0,73 0,73 0,74 0,74 0,74 0,75 0,75 0.77 0,78 0.81 0.84 0,88 0,86 0,86 0,86 0,86 0,86 0,86 0,86 0,86 0,87 0,87 0,87 | 0.88 0,90 . 0,91 0.93 1.10 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ; 1 1 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,17 1,17 1,16 1,14 1,13 1,10 1,07 t,02 0.95 1,36 1,36 1,36 1,36 1*35 1,35 1,35 1,33 1,31 1,29 1,26 ' 1,22 1,15 1,07 0.95 0.77 700 800 950 0,35 0,45 0,56 0,68 0,82 1 1,18 1,35 1,57 1,78 0,63 0,81 1 1,18 1,39 1,63 1,88 2,18 2,50 2,87 0,83 1 1,21 1.43 1,68 1,97 2.28 2,64 3,00 3,36 0,82 1 1,21 1,44 1,71 2,00 | 2,30 i 2,58 . 2,90 1 3,26 1 0,35 0,35 0,34 0,45 0,44 0,44 0,56 0,56 0,55 0,68 0,68 0,67 0,82 0,82 0,82 1 1 1 1,18 1,18 1,18 1.35 1.36 1,35 1,56 1,56 1,56 1,78 1,78 1,77 0,62 0,62 0.81 0,81 1 1 1,18 1,18 1,40 1,40 1.63 1,63 1,88 1,88 1,18 2,17 2,50 2,49 2,87 2,82 0,83 1 1,21 1.43 1,68 1,97 2,28 2,62 2,97 3,31 0,81 1 1,21 1,44 1,70 1,98 2,26 2,54 2,86 3,16 0,62 0,81 1,18 1,40 1,63 3,88 2,15 2.44 2,74 0,34 0,42 0,55 0,68 0,82 1 1,17 1,34 1,55 1,75 0,61 0,81 0,33 0,43 0,55 0,68 0,82 1 1.17 1,34 1,54 1,74 0,33 0,43 0,55 0,68 0,82 1 1,17 1,33 1,51 1,69 0,32 0,32 0,32 0,43 0,43 0.44 0,55 0,56 0,57 0,68 0,68 0,69 0,82 0,83 0.83 1 1 1,16 1,16 1,14 1.31 1,29 1.25 1,48 1,43 1,35 1,62 1,53 1,40 0,33 1 0,33 0,35 ^ 0,37 0,45 ! 0,46 0,48 0,52 0,58 0.59 0,62 0,68 0,70 0,72 0,76 0.81 0,84 10,86 0,89 0,92 ! 1.12 1,09 1,05 0,96 1.21 1.14 1.02 0.82 1,25 ' 1.11 0,87 0,47 1,23 1,00 0,57 0,64 0,85 1 1,10 1,14 1,06 0,83 0,31 0,67 0,87 1 1,04 0,96 0,70 0.16 0,75 0,95 1 0,88 0,48 0.42 0,60 0,78 0.92 1.01 1 0,81 0,43 0,54 0.80 1,03 1,19 1,22 1 0.43
200
400
1/) N a. cc E
0,29 0,28 0,37 0,35 0,46 0,44 0,54 0,53 0,63 0,63 0,75 0,74 0,87 0,87 1 1 1,18 1,18 1,35 1,35 0,39 0,48 0,58 0,70 0,83 0,37 0,46 0,57 0,69 0,82 1 U 7 1,17 1.34 1.35 1.54 1,55 1.76 1,78 0,64 0,82 1 1,17 1,38 1,61 1,87 2,17 2,50 2,87
ri < a. C /5 iB
.....
ea 0 r E 2 O h
0,65 0.83 1 1,17 1,38 1,60 1,85 2,14 2,47 2,83
0,61 0 81 l 1,18 1,18 1,40 1,39 1,62 1,60 1,85 1,83 2,10 2,07 2,36 2,30 2,60 2,50 0,82 1,21 1,42 1,65 1,88 2,14 2,38 2,58 2,71 0,82 1,21 1,42 1,64 1,87 2,10 2,28 2,43 2,47
0,61 0,61 0,61 0,62 0,81 0,80 0,82 0.83 1 1 1 1.18 1,17 1,15 1.14 1.37 1,34 1.30 1,24 1,56 1,50 1,41 1,28 1,76 1,64 1,47 1,22 1,93 1,73 1,43 1,00 2,08 1.74 1.24 0,51 2,14 1.59 0,80 0,82 0,82 1 1,20 1,18 1,39 1,35 1,58 1,48 1,76 1,57 1,89 1,55 1,93 1,38 1,85 1,63 0,82 1 1.17 1,33 1.43 1,4$ 1,35 1,09 0,84 1 1,13 . 1,20 i 1,15 0,93 0,83 0,84 1 1,16 1,11 1,28 1,15 1,33 1,06 1,10 0,75 1,02
V (S o
0,83 0,83 1 1 1,19 1,20 1,40 1,42 1,65 1,66 1,92 1,95 2,23 2,27 2,58 2,62 2,96 3,01 3,34 3,40 0,83 1 1,19 1,42 1,68 1,96 2,28 2,58 2,94 3,37 0,82 1 1,20 1,43 1,70 2,00 2,32 2,62 2,98 3,40
0.82 0,82 1 1 1,21 1.21 1.43 1,43 1.68 1,67 1,96 1,94 2,27 2,27 2,58 2,50 2,92 2,78 3,21 3,00 0,81 1 1,21 1,44 1,68 1,95 2,22 2,48 2.74 2,98
0,87 1 1,03 0,90 0,54
0,96 0,81
u ce
0,81 0,81 0,81 1 1 1 1,21 1,20 1,19 1,43 1,41 1,39 1,67 1,62 1,58 1,90 1,82 1,74 2,14 1,97 1,85 2,32 2,07 1,87 2,47 2,10 1,77 2,56 1,95 1,48
0,87 l 1,04 0,92
0,98 1 0,75
294
Na jednoj remenici ne smije biti vie od 16 klinastih remena. Za visokouinske iroke klinaste remene prem a slici 311, strana 285 daje tvornica Heinrich Desch KG slijedee maksimalne snage koje se mogu prenijeti jednim remenom:
Tablica 103. Faktori prijenosnog omjera c5 za uske klinaste remene prema DIN 7753 (JUS G.E2.063) r u m/s P r.fil
ih
mm 1.2 63 100 140 180 90 125 160 250 140 180 280 400 180 200 355 500 224 250 400 630 1.11 1.06 1,03 1,03 1,15 1,08 1.04 1.02 1.10 1.06 1.03 1,02 1,09 1,07 1,03 1,02 1,09 1,07 1.03 1,02
5 /= 1.5 1,16 1,09 1,05 1,04 1,22 1.11 1,07 1.03 1,15 1,09 1,05 1,03 1,13 1.11 1.05 1,03 1.14 1,11 1,05 1,02
10 1,2 1,20 1,06 1,04 1,03 1,19 1.08 1,05 1,03 1,13 1.07 1,04 1,02 1,10 1,09 1,03 1,02 1.11 1,08 1,04 1,02
i7s
1,30 1.10 1,06 1.04 1,28 1.14 1,08 1,04 1.19 1.11 1,05 1,03 1,16 1,13 1,05 1,03 1,16 1,13 1,06 1,03
3 1,40 1,13 1,08 1,05 1,37 1,18 1,10 1,06 1,26 1.15 1,07 1,05 1,21 1.17 1,07 1,04 1,21 1,17 1,08 1,05
1,2 1,25 1,07 1.04 1.03 1,21 1,09 1,06 1,03 1.15 1.08 1,04 1,02 1 1,12 1,09 1.03 1,02 1.12 1,09 1,04 1,02
15 /'= 1,5 1,38 1,11 1,06 1.04 1,32 1,13 1,09 1,04 1,23 1.12 1,06 1,04 1,18 1,14 1,05 1.03 1.18 1,14 1,06 1,03
3 1,52 1,15 1,08 1,06 1,43 1,18 1.1) 1,06 1.31 1,17 1,08 1,05 1,24 1,18 1,07 1.04 1.24 1,18 1,09 1.04
1,2 1,33 1,08 1,04 1,03 1,28 1,10 1.06 1,03 1.17 1.10 1,04 1,03 1.14 1.11 1,03 1.02 1.14 1.11 1,05 1,02
20 i= 1,5 1,50 1,12 1,07 1,05 1,42 1.15 1,09 1,05 1.25 1.14 1,06 1,04 1,20 1,16 1,05 1,04 1,20 1,16 1,07 1,03
S PZ 94
1,23 1.12 1,06 1,05 1,29 1,14 1,09 1,05 1.20 1,13 1,07 1,04 1,18 1,15 1,06 1,04 1,18 1.15 1,07 1,04
A li
3 1,67 1,16 1,09 1,06 1,56 1,20 1,12 1,06 1,34 1,19 1,08 1,05 1,27 1,22 1,07 1,05 1,28 1,21 1,09 1,05
SPA 12,5
SPB
19
SPC
v u ms Profil </. mm 1,2 63 100 140 180 90 125 160 250 140 180 280 400 180 200 355 500 T SPC 224 250 400 630 1,33 1,09 1,05 1,03 1,37 1.12 1,07 1,03 1,22 1.10 1.05 1,03 1,16 U2 1.04 1,02 1.17 1.12 1,05 1,03 25 1,5 1,50 1,14 1,07 1,05 1,56 1,18 1,11 1,05 1.33 1.15 1,07 1,05 1.24 1,18 1.07 1,04 1,25 1,18 1,08 1,04 3 1.67 1.18 1,10 1,06 1,75 1,23 1,14 1,07 1,44 1,21 1,09 1,06 1,32 1,25 1,08 1.05 1,33 1.24 1,10 1,05 1,2 30 35 3 r........ 1,11 1,05 1,03 1,59 1.15 1,08 1,04 1,31 1.11 1,05 1.03 1,18 1,15 1.05 1,02 1,20 1.15 1,05 1,03 1.16 1,08 1,05 1,88 1,22 1,11 1,05 1,46 1,17 1,08 1.05 1.27 1,23 1,07 1,04 1,31 1,23 1,08 1,04 1,21 1,11 1,07 2,18 1,29 1.15 !,0 > 1,62 1,23 1.10 1.06 1,37 1,31 1,10 1,05 1,33 1.30 1,10 1,05 1.1! 1,06 1,04 1,18 1,09 1,06 I 1.17 1,09 1.04 1,44 1,16 1,06 1,03 1,31 1.20 1,05 | 1.03 1,28 1.17 > 1.06 i 1,03 i 1.26 1,14 1,06 1,66 1,24 1,09 1.05 1,46 1,29 1,08 1.05 1.42 1,26 1,10 1,05 1,34 1,19 1,08 1,87 1,33 1.12 1,07 1.60 1.39 1,15 1.06 1,56 1,34 1,13 1.06 1,27 1,11 1,04 1,40 1,17 1,07 1,23 1,12 1,08 1,07 1,04 1,10 1,07 1,13 1,09 1,2 40 >3 1,2
i=
1,5
>;5
i7s
SPZ 9,5
SPA 12,5
1,54 1,22 1,09
SPB
-----19
1.21 1,06 1.04 1,48 1,27 1,06 1.04 1.48 1,25 1.07 1,04
1,31 1.10 1,06 1.70 1.40 1.09 1.05 1.72 1,37 1.12 1,06
1.41 U3 1.08 i 1,93 1,53 1,12 1,07 1,95 1,49 1,15 1.07
8.3. Prijenos sa zupastim remenom
295
profil b x h = 26,3 x 8 33,1 x 10 41,7x12,6 50x15,5 52,5x15,9 73x17,5 3,5 5,3 14,3 25,7 kW 12,9 8,8 P2 2 = pri 3650 2050 1650 m in2450 n ! = 4350 2900 1,83 3,16 kW 0,88 1,68 1,25 P 2 = 0,59 Ovdje oznauje P 22 vrnu snagu pri v = 22 m/s, P2 vrnu snagu pri t' = 2m /s. M euvrijednosti treba interpolirati linearno. Uestalost savijanja (vidi 8.1.4. strana 276) treba da kod konanog norm al nog klinastog remena iznosi / f ^ 15 s - kod beskonanog norm alnog klinastog r e m e n a /f ^ 30 s -1 , a kod uskog klinastog remena / f ^ 6 0 s - 1 : uestalost savijanja f { = v Z / L A (237)
/ f u s ~ 1 savojna uestalost k lin asto g rem ena, v u m /s b rzin a rem ena, Z broj rem enica u pogonu, Lu u m a k tiv n a duljin a rem ena.
Silu koja optereuje vratilo (vidi si. 304, strana 280) moe se priblino odabrati sa F a k 2F, ako F = P/v oznauje vlanu silu, koja je jednaka obodnoj sili na aktivnom prom jeru remenice.
P rem a IS O stavlja se za b 0 = W , i = s , La = L. P N= P.

8.3.1. Nain djelovanja i izvedbe
Zupasti remeni mogu biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gornje strane i zahvaaju u odgovarajue ozubljene remenice, te na taj nain prenose snagu i gibanje pom ou veze oblikom. Om oguuju brzine remena do 1; = 60 m/s (si. 318). Poznati su pod trgovakim imenima zupasti remeni Power-Grip-Timing i zupasti remeni Synchroflex. Vunu silu preuzima pletivo od tankih elinih ica (si. 319) uloeno kod beskonanog remenja od plastinih masa, u neopren ili vulkollan (trgovaki nazivi firme Bayer). elino pletivo daje remenu vanrednu savitljivost i velik otpor protiv rastezanja. U tablici 104 su neke dimenzije iz velikog izbora najvanijih zupastih remena.
Tablica It4 . Dimenzije u mm zupasta remenja i remenica prema slikama 318 i 319 (po Mulcou, Hannover) p 5 10 4,712 6.283 7.854 12.566 b B ! m 1,592 3.183 1,5 2 2,5 4 4 1 k 1,8 3,5 1.83 2,44 3,05 4,88 6 u 1,31 1,82 2,17 3,45 10 15 ] j i 1 H 2,2 \ h 1,2 K > U 1 1,6 0,55 0,9 0.9 1,4 25 1 1 e u 0.5 1 0,275 0,45 0.45 0,7 40 46 4 0,3 0,6 0.15 0,3 0,3 0,6 60 66 y 40 40 42 42 42 42 100 106
0,76 0.92 1,27 2,05 16 ,2 1
3 0
296
Ako je prijenosni omjer 3,5 vea remenica moe biti rayna umjesto ozubljena, zbog velikog obuhvatnog kuta (si. 318 a).
Slika 318. P rijenosi sa zu pastim rem enjem a) otv o ren i prijenos s nenazubljenom (ravnom ) veom rem enicom ; b) prijenos zateznom rem enicom ; c) prijenos na vie gonjenih rem enica
Plastina masa remena veoma je otporna prema troenju, neosjetljiva je na ulje, benzin i alkohol, postojana u odnosu na starenje, na ozon i na sunano svjetlo. Budui da je remene potrebno samo malo predzatezati, optereenje leaja razmjerno je nisko. Remeni mogu raditi na pogonskim tem peraturam a do 80 C. Neozubljeni, mogu takvi remeni sluiti i kao plosnati remeni od plastinih masa. Ozubljene remenice izraene su preteno od metala (prvenstveno iz AlCuMg), s glodanim zubima specijalnog ozubljenja, ali i od plastine mase. U serijskoj
297
proizvodnji se za izradu ozubljenih remenica upotrebljava i precizni tlani lijev. Da ne bi dolo do bonog silaenja zupastog remena s remenice, stavljaju se bone ploe, i to bilo dvije na jednoj remenici ili po jednu na svakoj remenici. Nekoliko izvedbi pokazuje slika 320.
Slika 320. O zubljene rem enice za zupaste rem ene a je ru b n a (bona) ploa
8.3.2. Proraun Korak p = m - n je udaljenost od zuba do zuba na diobenoj krunici, m je modul (si. 319). M odul u prijevodu znai mjera. Iz ovoga dobijemo: promjer diobene krunice d = m- z 6d (238)
d u m m p ro m je r d iobene krunice ozubljene rem enice, m u m m m o d u l o zubljenja p rem a tablici 104, z broj zubi ozubljene rem enice, < 5 d u m m korekcioni d o d a ta k = 0 ,1 2 d o 0,18 m m. O vaj d o d a ta k treb a tak o o d a b rati da se zao k ru u je vanjski pro m jer d v na 0,05 ili 0,1 m m. D o d a tak se zanem aruje kod m = l ,5 m m , 2 m m , 2,5 m m i 4 mm.
d u m m p ro m je r d io b en e krunice ozubljene rem enice prem a jed n a d b i (238), u u m m u daljenost o d glave zuba d o sredine elinog pletiva (tablica 104), < 5 P u m m d o d a ta k zbog poligoniteta. P o tre b a je sam o za prom jere do d = 5 0 m m , a odre u je ga proizvoa.
Aktivni promjer
dV i = dy h
(240)
d, u m m vanjski pro m jer ozubljene rem enice prem a jed n a d b i (239), h u m m visina zuba p rem a tablici 104.
Obuhvatni kut se izraunati iz
na manjoj ozubljenoj remenici za otvoreni pogon moe (241)
d l u m m p ro m je r d iobene krunice m anje ozubljene rem enice, d 2 u m m p ro m je r diobene krunice vee ozubljene rem enice, a u m m razm ak osi ozubljenih rem enica.
Prijenosni omjer
n, u m in 1 n2 u m in -1
i = n j n 2 = z 2/ z 1
(242)
Z l 2
b rzin a vrtnje m anje ozubljene rem enice, brzina vrtnje vee ozubljene rem enice, broj zubi m anje ozubljene rem enice, broj zubi vee ozubljene rem enice.
298 Uobiajeno je i ^ 10. Brzina remena

v u m /s i / , , cl2 u m m u i, u , u s
V = c l 1 71
n l cl 2
'
7t n-,
(243)
brzina rem ena, aktiv n i prom jeri ozubljenih rem enica, brzine vrtnje ozubljenih rem enica.
Mala ozubljena remenica m ora da prenosi okretni moment

7~, u N m P u W co, u ra d /s
7] = P/oj ,
(244)
nazivni o k re tn i m om ent m anje ozubljene rem enice, nazivna snaga koju treb a prenijeti, k u tn a brzina m anje ozubljene rem enice = 2 n n t k a d a je n, u s - 1 .
Vuna sila
F u N 7 j, P r, u m v u m /s
F = T l/ r 1= P/v
(245)
vuna sila rem ena = o b o d n a sila n a ozubljenim rem enicam a, vidi legendu jed n a d b e (244), aktiv n i polum jer m ale ozubljene rem enice = d ,/ 2 , brzina rem ena [jed n a d b a (243)].
Vune sile prenose se zahvatom zubi i pom ou elinog pletiva. Prijenos zavisi od male ozubljene remenice, a kod male ozubljene remenice je: broj zubi u zahvatu
z, i u ra d
zz= z l fj/2n
(246)
broj zubi m ale ozubljene rem enice 10, o b u h v a tn i kut m ale ozubljene rem enice.
Slika 321. D o puteni tlak b o k o v a za zupaste rem ene
Pom ou broja zubi u zahvatu moe se izraunati potrebna irina remena

Pdo b u mm c F u N ^dop u N /m m 2
7
c-F h
(247)
h u mm
p o treb n a irina rem ena, z ao k ru en a p rem a sta n d a rd u (tablica 104), fa k to r optereenja p rem a tablici 105, vuna sila prem a jed n a d b i (245), d o p u ten i tlak b o kova prem a slici 321. broj zubi u z ah v atu prem a jed n a d b i (246), visina zubi prem a tablici 104.
8.4. Lanani prijenos

T ablica 105. F a k to r op tereen ja c za prijen o se zu p astim rem enom (p o M u l a m . H an n o v e r)
299
c t= l Ci = i,i
do 8 h dnevnog pogona oo z\) n oncvnog pogona Ci 0,25 0.25 0,6 0,5
Radni strojevi laki pogoni, openito brojila i tahometri kuanski strojevi i naprave ivai strojevi i uredski strojevi ventilatori, generatori za rasvjetu, centrifugalne sisaljke transportne trake i elevatori laki strojevi za obradu drveta tekstilni strojevi laki alatni strojevi teki strojevi za obradu drva gnjeilice mijealice, strojevi za pranje . brusilice tkalaki stanovi, generatori za zavarivanje teki alatni strojevi teki ventilatori i puhala
o 1,0 1,0 LI U 1,2 1.3 1,3 1,4 1,4 1.4 1,4 1.5 1,5 1,6 1.6 1,6
Pogonski strojevi elektrom otori parne turbine jednocilindrini motori s unutarnjim izgaranjem dvo- i tro-cilindrini motori s unutarnjim izgaranjem 4- i 5-cilindrini motori sunutam jim izgaranjem 6- i vie-cilindrini motori s unutarnjim izgaranjem hidrauliki motori
0,4 0,3 0,4
Za otvoreni pogon iznosi aktivna duljina

La u mm p u ra d d ,, d 2 u mm a u mm
La = /1 ^-+(27r /?) ^ + 2 (a + 0,05 mm) sin ^
(248)
ra u n sk a a k tiv n a duljin a zup asto g rem ena, o b u h v a tn i k u t na m aloj ozubljenoj rem enici, pro m jer d iobene krunice ozubljenih rem enica, razm ak osi ozubljenih rem enica.
Ako je izraunata aktivna duljina zupastog remena, onda se prem a vrsti pogona m ora odabrati zupasti remen prve vee dimenzije koja se izrauje, te njemu prilagoditi i razm ak vratila a. Aktivna duljina zupastog remena koja se proizvodi m ora biti djeljiva sa p, jer je L.d= X -p gdje X znai broj zubi zupastog remena, a p korak (vidi tablicu 104). Silu koja optereuje vratilo moe se uzeti sa F Ase 1,5 F (vidi si. 304, str. 280).

8.4.1. Primjena i raspored
Plosnatim i klinastim remenjem prenosi se snaga i gibanje pom ou veze silom (trenjem). Kod lananog prijenosa, slino prijenosu sa zupastim remenom, prijenos se vri pomou veze oblikom. Lanani prijenos upotrebljava se tamo gdje je remenski prijenos nemogu zbog loih prostornih i prijenosnih prilika ili razm aka osi. Lanani prijenosi s manjim obuhvatnim kutom i manjim razm akom osi mogu prenositi znatno vee sile nego remenski prijenosi. Ope nito im nije potrebno nikakvo predzatezanje, te prem a tome manje optereuju vratila. Lanani prijenosi ne rade meutim elastino, nuno je bolje odravanje,
300
m oraju se podmazivati, a esto ih treba zatiti protiv utjecaja praine. Lanci i lananici su znatno skuplji od remena i remenica. D obri su u gradnji transport nih ureaja, u industriji m otornih vozila i poljoprivrednih strojeva.
Slika 322. R aspored i poloaj lananih prijenosa a) v o d o rav n i p o lo a j; b) n ag n u to p o d najvie 60, p ogonski lananik s donje stra n e ; cj n a g n u to pod najvie 60, p ogonski lan an ik s g ornje stra n e ; d) s unu tarn jim zateznim lan an ik o m ; e) s vanjskim zateznim lan an ik o m ; j) sa dva zatezna lan an ik a zbog m ogunosti prom jene sm jera o k re ta n ja
N a slici 322 pokazani su razni naini oblikovanja lananih prijenosa. Vuni ogranak treba da bude po mogunosti na gornjoj strani. Kosi poloaj prijenosnika je povoljan, dok je okomiti poloaj nepovoljan zbog loih zahvata na donjoj lananici (provjes lanca). Zbog toga su kod vertikalnih prijenosa potrebni zatezni lananici. Zatezne lananike treba ugraditi i onda ako jedan lanac pokree vie lananika (si. 323). O kom iti poloaj vratila treba u naelu izbjegavati, jer lanane spojnice taru po eonoj strani lananika i tako se brzo troe. Budui da se i lanci plastino deformiraju, treba predvidjeti mogunosti naknadnog zatezanja, npr. zatezne lananike ili zatezna vratila. Kao granica doputenog provjesa uzima se oko 2 % razm aka vratila.
301
Lanci su izloeni vibracijama, naroito u pogonu s udarima, te u pogonu s klipnim strojevima (si. 324a), to izaziva nemiran rad. Zbog toga su esto potrebni priguivai titranja (si. 324 b).
Slika 323.
L anani prijenos na dva gonjena vratila
Slika 324. V ibriranje lanca i priguenje vibracija: a) a m p litu d e izazvane vibriranjem : h) prijenos s ugraenim priguiva em
8.4.2. Vrste lanaca i spojnice (spajanje krajeva lanaca)
Kao pogonski lanci upotrebljavaju se, zavisno od optereenja i obodne brzine, razne vrste zglobnih lanaca, dok lankasti lanci dolaze u obzir samo za dizanje tereta. O d zglobnih lanaca najei su: 1. Lanci s elinim svornjacima DIN 654 (si. 325a), raeni od temper-lijeva s korakom od 32 do 150 mm za vlane sile od 1500 do 12000 N. Upotrebljavaju se kod poljoprivrednih strojeva i transportnih ureaja. 2. Rastavljivi zglobni lanci DIN 686 (si. 325 b) raeni su od temper-lijeva s korakom od 22 do 148 mm za vlane sile od 300 do 3200 N. Ovi lanci se upotrebljavaju takoer kod poljoprivrednih strojeva i transportnih ureaja. 3. Gallov lanac DIN 8150 i 8151 (JUS M.C1.840 i 841) (si. 325c). Spojnice (lamele) su okretljivo smjetene na svornjacima. Uska povrina nalijeganja spojnice na svornjak omoguuje brzine samo do 0,5 m/s. Izrauju se i sa vie spojnica za dizala i dizalice. 4. Valjkasti lanci DIN 8187 (JUSM .C1.820 i 821) (si. 325d, tablica 106) kod kojih su unutarnje spojnice napreane na tuljke, okretljivo uloene na svornjake. Svornjaci su upreani u vanjske spojnice, a krajevi raskovani. Time se dobiva zglob tuljak/svornjak (zglobni tuljak). Takvi zglobni tuljci imaju na sebi jo kaljene valjke. Lanci s valjcima pogodni su gotovo za sve vrste pogona, pa se zato najvie i upotrebljavaju. Neosjetljivi su prema vanjskim utjecajima. Jeclnoredni valjkasti lanci nazivaju se simpleks.
302
dvoredni dupleks, a troredni tripleks. Mogu se spajati tako da tvore etveroredne, petoredne i vieredne valjkaste lance. U DIN 8181, (JUS M.C1.822), standardizirani su valjkasti lanci s dugim lancima za velike razmake osi, a u D IN 8188, dati su valjkasti lanci u colnim mjerama (amerika izvedba, tablica 106). 5. Lanci s tuljkom D IN 73232 (JUS M.C1.830) (si. 325e) su u principu valjkasti lanci, ali bez vanjskih valjaka. Zbog toga su laki od lanca s valjcima i manje podloni utjecaju centrifugalne sile, tako da mogu raditi veom brzinom. Preteno se upotrebljavaju u gradnji m otornih vozila. Zbog odra vanja- habanja u prihvatljivim granicama potrebna im je tona i briljiva obrada lananika. Osjetljiviji su prema vanjskim utjecajima (neistoa i praina) nego valjkasti lanci. U novim konstrukcijam a vie se ne upotreb ljavaju, ve se zamjenjuju valjkastim lancima. 6. Rotary-lanci DIN 8182, (si. 3251) imaju zakrivljene spojnice, pa se mogu upotrebljavati s proizvoljnim brojem lanaka. Zbog zakrivljenosti spojnica ovi su lanci veoma elastini, tako da mogu bolje prim ati udarna optereenja. 7. Zupasti lanci D IN 8190 (si. 325g, tablica 107) sa spojnicama u obliku dva trokutasta zuba. Vanjski nosivi bokovi zubi zatvaraju m eusobno kut od 60. Zbog poveanja otpornosti protiv habanja u spojnicama se nalaze kaljeni zglobni tuljci. D a ne bi dolo do bonog pom icanja zupastih lanaca, ugrauju se dodatno vodee, nenazubljene spojnice (jedna srednja ili dvije vanjske), koje zahvataju u prstenaste utore lananika. Zupasti lanci pogodni su za vrlo velike brzine i rade gotovo beumno, npr. upravljaki lanac kod m otora s unutarnjim izgaranjem. Skuplji su nego ranije opisani. Za najvee zahtjeve u pogledu otpornosti na habanje izrauju se zupasti lanci s voljnim zglobovima (bez kliznog gibanja u zglobu!). U uljnoj kupki mogue su brzine lanca do 30 m/s. 8. Specijalni lanci: lanci s tuljkom prem a D IN 8164, (JUS M.C1.830) namijenje ni su naroito grubim vanjskim pogonima. T ransportni lanci s tuljkom prem a D IN 8165, 8166, 8184, 8185 upotrebljavaju se za transportne trake, transportne trase, kruna dizala, dizala s upornicom , pokretne stube i si. Nadalje postoje viestruki lanci s tuljcima prem a D IN 8171 za transportne ureaje, lanci za lankaste konvejere D IN 8175, lanci za lanaste trase D IN 8176, i lanci za strune konvejere D IN 8177 (JUS M .C l.827). Pogonski lanci, osim onih od temper-lijeva, izrauju se od elika za cemen tiranje ili elika za poboljanje. Habanje u zglobovima lanca prouzrouje trajnu deformaciju, koja se stalno poveava, a smije da iznosi do 3 %. Krajnje spojnice mogu se spajati, tek nakon postavljanja lanca na lana nike, ukoliko ne postoji mogunost pomicanja vratila. Lanci sa zakrivljenim spojnicama mogu imati proizvoljni broj lanaka. Lanci s ravnim spojnicama m oraju imati paran broj lanaka, kako se ne bi nale na mjestu spajanja dvije unutarnje ili dvije vanjske spojnice. Krajnji lanci spajaju se bonim umetanjem jedne spojnice sa svornjacima. Sa suprotne strane dodaje se nezakova na spojnica i osigurava.
Lanani prijenos
l)
jednostruki
valjkasti lanac
dvostruki
valjkasti lanac
d,) r p
lanac s tuljkom
e)
- -
najvea
mjera
spojnico ravna ili
Slika 325. P ogonski lanci a) lan ac s elinim svornjacim a D IN 654; b ) rastavljivi zglobni lanac D IN 686; c) G allo v lanac D IN 8150 (JU S M .C1.840); d) v aljkasti lanac D IN 8187 (JU S M .C1.820 i 821); e) lanac s tuljkom D IN 73232 (JU S M .C1.830); f) R o tary-lanac D IN 8182; g) zupasti lanac D IN 8190
304
S.4. Lanani prijenos
305
Spojnice krajnjih lanaka osiguravaju se oprunim ploicama, icom ili vijcima (si. 326). Ako se ne moe izbjei neparan broj lanaka, m ora se ugraditi zakrivljeni zavrni lanak (si. 326b). Taj lanak zbog savojnog optere-
Slika 326. Spajanje i osiguranje p o gonskih lanaca

Tablica 107. Dimenzije i tehniki podaci o zupastim lancima (slika 325 g) prema D IN 8190 Zupasti lanci DIN 8190') Fb t mm Nazivna irina mm 25 30 40 50 25 30 40 50 65 30 40 50 65 75 50 65 75 90 100 65 75 100 125 150 75 100 125 150 175 b mm 23,5 29,5 42,0 48,5 23,5 29,5 42,0 48,5 64,0 29,5 42,0 48,5 64,0 76,5 52,0 64,5 76,5 89,0 101 64,5 76,5 101 125 150 78,0 102 128 152 176 e mm 28,0 34,0 46,5 53,0 28,5 34,5 47,0 53,5 69,0 35,0 48,5 54,0 69,5 82,0 59,0 71,5 83,5 96,0 108 72,5 84,5 109 133 158
8 8 ,0
u
kN A 2) B pobolj ano 29 36 52 60 32 42 60 70 92 56 80 94 126 150 125 140 187 200 250 190 250 336 420 550 340 456 570 646 790 < 1 kg/m
/ mm
Zi mm
Zz mm
A nepoboljano 14,5 18 26 30 16 21 30 35 46 28 40 47 63 75 87 98 131 140 175 133 175 235 294 385 238 319 399 452 553
cm2 0,5 0,6 0,9 1,0 0,55 0,69 0,98 1,12 1,5 0,7 1,0 1,2 1,5 1,8 1,9 2,4 2,8 3,2 3,8 3,6 4,3 5,7 7,0 8,4 5.3 6,9 8,6 10.3 12 1,3 1,6 2,1 2,6 1,9 2,4 3,2 3,9 5,1 3,0 3,8 4,8 6,2 7,4 7,0 8,5 10,1 11,4 13,2 13,2 15,2 20,2 25,0 30,0 19.5 25,7 32,0 38,2 44.5
12,7 C/2")
4,7
14
7,1
1,8
15,87 (V )
5,9
17,5
8,9
2,5
19,05 <V)
7,0
21
10,7
3,5
25,4 d")
9,4
28
14,2
4.5
38,1 d V )
14,1
42
21,4
4,5
50,8
(2 ")
112 138 162 186
18,8
56
28,4
4,5
M aterijal: Spojnice: elik za poboljanje prema D IN 17200 (JUS C.B9.021)
Svornjaci: elik za cementiranje prema D IN 17210 (JUS C.B9.020)
) Primjer za oznaku zupastog lonca p = 19,05 mm, 60 lanaka i />= 48,5m m , poboljane izrade: Zupasti lanac B 19,05 x 50 x 60 D IN 8190 2) Nije navedeno u D IN 8190 20 Elementi strojeva
306
enja u zakrivljenju smanjuje sposobnost prenoenja lanca za oko 20%. Stara poslovica kae: lanac je toliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika !
8.4.3. Lananici
Valjkaste lance i lance s tuljkom moe se prikazati kao svornjake nanizane na ue (si. 327 a), koji postepeno ulaze u uzubine lananika. Uzubine m oraju biti tako oblikovane da pri dizanju pruenog lanca mogu svornjaci nesmetano izlaziti iz uzubina. Da bi se izjednaile tolerancija i trenje defor macije lanca potrebno je veliko zaobljenje korijena zuba rx i velik boni kut y,
Tablica 108. Dimenzije u mm zubi lananika prem a DIN 8196 (slika 328) za valjkaste lance Lanac Unutarnja irina Promjer | valjka e minimalna mjera 8187 8188 8187 8187 8188 8187 8187 6 6,35 8 4 h 10 '1 maksimal na mjera 2,05 1,7 2,6 3,1 3,3 2,6 3,3 4 10 4,4 4,1 5.2 12,7 0,32 0,25 '2 z<40 4,8 5,1 6,4 0,12 0,13 0,16 u
Korak DIN P
8187
8188 8187 8188 8187 8187 8188 8188 8187 8188 8187 8188 8187 8188 8187 8187 8188 8188 8187 8188 8187 8188 Kvalitet
4 2,8 3,18 3,3 6,4 3 5 5,64 3,2 6 (3,94) 6,35 9,525 4,77 5,08 10,13 5,72 6,35 10,24 3,3 4,88 7,75 6,4 12,7 5,21 (6,4) 8,51 7,75 13,92 7,94 7,94 14,38 6,48 15,875 10,16 9,52 18,11 9,65 16,59 11,68 12,07 19,46 19,05 12,7 11,$ 22,78 26,11 15,88 15,88 29,29 32,59 25,4 15,88 17,02 31,88 19,05 35,76 39,09 31,75 19,05 19,56 36,45 25,4 22,22 45,44 48,87 38,1 25,4 25,4 48,36 25,4 25,4 48,87 52,20 44,45 30,99 27,94 59,56 30,99 29,21 50,8 58,55 31,75 28,57 61,87 35,72 57,15 35,71 65,84 75,92 39,37 38,1 72,29 63,5 38,1 39,68 71,55 78,31 45,75 48,26 91,21 76,2 47,63 47,62 87,83 101,22 povrinske obrade: A za visoko optereenje, B za norm alno optereenje, C za nisko
7,6
0,19
6,2 8,2 9,8 11,4 13,1 13,1 14,4 15 18,4 20,3 24,7 optereenje
15,2 20 25,5 31 36 41 46 51 61
0,38 0,51 0,64 0,76 0,89 I 1,2 1,3 1,5
l) Primjer oznake ozubljenja lananika sa z = 2 6 za dvostruki valjkasti lanac I0A sa 7 = 15 i kvalitetom povrinske obrade B; Ozubljenje lananika 26z 2 x 10A x 15 B D IN 8106
307
koji ipak ne smije biti ni prevelik, da se svornjaci lanca ne bi penjali na bok zuba (si. 327b). Oblik zuba prem a D IN 8196, prikazan je na slici 328, a mjere su date u tablici 108, strana 306.
Slika 327. Z ah v a tn i o d n o si valjkastih lanaca a) izlazak lan ca iz u z u b in a ; b) penjanje sv o rn jak a lanca n a b o k z u b a k o d loe o b lik o v a n ih zubi
Lananik1) 1Oo+ 3"30' y19 _ 3 za r > 8 m/s r = 9 o 12 z > 12 ) = 15" 2
za f> 1 2 m /s z = 9 do 12 2 = 1 3 do 40 k h 0,69 0,58 0,86 1,05 1,1 0,86 1,1 1,3 k 1,6 1,3 2 2,4 2,5 2 2,5 3,1
openito z>40 h 0,87 0,76 1,15 1,4 1,45 1,15 1,45 1,75 k 1,6 1,3 2 2,4 2,5 2 2,5 3,1 ri 2 1,7 2,5 3 3,2 2,5 3,2 3,9
B h 14 2,5 2,9 2,7 2,9 3,6 4,3 5,2 3 4,4 5,8 4,7 5,8 7 7,2 5,8 8,6 8,7 10,5 11,5 14,3 15,3 17,2 18 22,9 23 22,9 28 28,6 32,2 34 34,3 41 43
'3
h
0,53 0,45 0,66 0,79 0,83 0,66 0,83 1
k 1,3 1,3 1,75 2,1 2.1 2 2,1 2,8
h ' 0,52 0,44 0,65 0,78 0,82 0,65 0,82 0,98
h
0,68 0,57 0,85 1 1,05 0,85 1,05 1,3
k 1,6 1,3 2 2,4 2,5 2 2,5 3,1
1,48 1,3 1,9 2,3 2,35 2 2,35 2,95
0,5 0,43 0,65 0,8 0,65 0,8 I
6 5 7,5 9 10 7,5 10 12
0,2
1,15 1,05 1,3 1,55 1,65 2,1 2,5 3 3,4 3,4 3,9 3,8 4,7 5,2 5,1 6.4 6,3
2,7 2,8 3,5 4,1 4 5,4 5,6 6,9 8,2 -
1,15 1,05 1,25 1,55 1,6 2,1 2,5
3,15 3 3,8 4,55 1 4,5 f
1.5 1,4 1,7 2 2,1 2,8
3.4 3,2 4,1
1.5 1,35 1,7 2 2,1
3,4 3,2 4,1
1.95 1,85 2,3 2,7 2,8 3,6 3,6 4,4 4,8 5.8 5,8 6,3 6,6 6,5 8,1 9 8,8 11 10,9
3,4 3,2 4,1
4,3 4 5,1
1,1 1 1,3 1,5 1,6 2,1 2 2,5 2,9 3,5 3,3 3,5 3,8 3,7 4,6 5 5,2 6 6,2
13 12 15 0,3
4,8
18 24 29 33 38 42 44 43 54 60 72 0,5 0,4
6,4 7,6 8,9 10,2 1,2 1,7 11,4 14,3 15,7 15,9 19.3 19
2,7 3,2 3,8 4,3 4,3 4,8 5 4,9 6,1 6,7 6,6 8,2 8,1
6,4 7,6 8,9 10,2 11,2 11,7 11,4 14,3 15,7 15,9 19,3 19/
7,3
3,3 3,8 4,4 4.4 4,9 5,1 5 6,1 6,8 6,6 8,3 8,2
7,6 8,9 10,2 11,2 11,7 11,4 14,3 15,7 15,9 19,3 19
9,5 U 12,7 13 14 14,5 18 19,5 20 24
11 10,8 12 13,8 13,3 16.5 16
2,9 8,7 9.4 3,3 10 3,3 3,7 H 10,5 11,4 3,8 3,8 11 4,6 13,5 5,1 15 5,0 6,3 18.2 18 6,2
0,6 0,5 0,6 0,5 0,7
20*
308
O znake: p korak, d prom jer diobene krunice = p/sin a = p nz (faktor broja zubi z= l/s in a prem a tablici 109, strana 309), d { podnoni promjer d d l gdje je d yprom jer valjka, dz tjemeni promjer = p cot a + 2/c (cot a prem a tablici 109), ds prom jer ispod podnone krunice = p cot a g 2 rA kada je g irina spojnice, rl polumjer korijena zuba *0,51 d ^ , r 2 polumjer glave zuba = (0,8 0,2) p kod z ^ 40, * 0 ,5 d l kod z >40, k visina glave zuba (tablica 108), 2a diobeni kut =360/z, y boni kut zuba (tablica 108), u zranost uzubine (tablica 108), B irina zuba (tablica 108), r3 polumjer bone zaobljenosti zuba (tablica 108). ,
Slika 329. Izlazak zupastog lanca iz uzubina lan an ik a
Slika 330. L ananik p re m a D IN 8191, za zupaste lance s u n u tarn jim voenjem
309
Na isti nain kao valjci, m oraju se i spojnice moi nesmetano dii iz ozubljenja (si. 329). Ozubljenje prema D IN 8191 prikazano je na slici 330, a mjere u tablici 110. Kod lananika, pri izraunavanju promjera diobene krunice, vrijedi da je d = p - n z (nz prem a tablici 109). Mali lananici izrauju se najee od elika za cementiranje ili elika za poboljanje. Kuju se u ukovnju prem a veliini i broju kom ada lananika ili se kuju iz punog kom ada. Veliki lananici izrauju se preteno od elinog lijeva. Koji put se vijenac lananika zavaruje na glavinu, ili se vee pomou navoja. Izvedbene oblike lananika za valjkaste lance pokazuje slika 331, a lananike za zupaste lance pokazuje slika 332.
Slika 332. L ananici za zupaste lance a) p o stra n o vo en je; b) u n u ta rn je voenje
Tablica 109. F aktor broja zubi nz i cot a za lananike prema D IN 8196 r 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 nz 2,0000 2,3048 2,6131 2,9238 3,2361 3,5495 3,8637 4,1786 4,4940 4,8097 5,1258 5,4422 5,7588 6,0755 .6,3925 6,7095 7,0267 7,3439 7.6613 7,9787 8,2962 8.6138 8,9314 9.2491 9.5678 9,8845 cot a 1,7321 2,0765 2,4142 2,7475 2,0777 3,4057 3,7321 4,0572 4,3813 4,7046 5,0273 5,3495 5,6713 5,9927 6,3138 6,6346 6,9552 7,2755 7,5958 7.9158 8.2357 8,5555 8,8752 9,1948 9,5144 9,8338 r 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 , 55 , 56 57 nz 10,2023 10,5201 10,8380 11,1558 11,4737 11,7916 12,1096 12,4275 12.7455 13.0635 13,3815 13,6995 14,0175 14,3356 14,6536 14,9717 15,2898 15,6079 15,9260 16,2441 16,5622 16,8803 17,1984 17,5166 17,8347 18,1529 cot a 10,1532 10,4725 10,7917 11,1109 11,4301 11,7492 12,0682 12,3872 12,7062 13,0251 13,3441 13,6630 13,9818 14,3007 14,6195 14,9383 15,2571 15,5758 15,8945 16,2133 16,5320 16.8507 17,1693 17,4880 17,8066 18,1253 = 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 nz 18,4710 18,7891 19,1073 19,4255 19,7437 20,0619 20,3800 20,6982 21,0164 21,3346 21,6528 21.9710 22,2893 22,6074 22,9256 23,2437 23,5620 23,8802 24,1984 24,5167 24,8349 25.1531 25,4713 25,7896 26,1078 26,4261 cot a 18,4439 18,7625 19,0811 19,3997 19,7183 20,0369 20,3555 20,6740 20,9926 21,3111 21,6297 21,9482 22.2667 22,5853 22,9038 23,2223 23,5408 23,8593 24,1778 24,4963 24,8147 25,1332 25,4517 25,7702 26,0886 26,4071 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 308 109 110 n7 26,7443 27,0625 27,3808 27,6990 28,0172 28,3355 28,6537 28,9720 29,2902 29,6085 29,9267 30,2449 30,5632 30,8815 31,1998 31,5180 31,8363 32,1545 32,4728 32,7910 33,1093 33,4275 33,7458 34,0641 34,3823 34,7006 35,0188 cot a 26,7256 27,0440 27,3625 27,6809 27,9994 28,3178 28,6363 28,9547 29,2731 29,5916 29,9100 30,2284 30,5468 30,8653 31,1837 31,5021 31,8205 32,1389 32,4574 32,7758 33,0942 33,4126 33,7310 34,0494 34,3678 34,6862 35,0046
310
Uobiajeni brojevi zubi (neparnim brojevima treba dati prednost) za lanane pogone su: Mali z t = 9 do 11 kod brzina lanca ispod r = 4 m/s, Zj = 11 do 13 kod brzina lanca do r = 4m /s, koraka lanaca do p = 20 mm i za lance duljine preko 40 lanaka, za manje osjetljive pogone i za lance ispod 10000 h trajnosti, z 1 = 14 do 16 pri brzini lanaca do u = 7 m/s i kod srednjih optereenja, z 1 = 17 do 25 pri brzini lanaca do v = 24 m/s i kod veih optereenja. Veliki lananici: z2 = 30 do 80 openito uobiajeno, z2= do 120 kao gornja granica, z2 = do 150 po mogunosti treba izbjegavati, jer se troenje poveanjem prijenosnog omjera prenosi na glave zubaca. lananici:
Tablica 110. Dimenzije u mm zubi lananika prema D IN 8191 (slika 330) za zupaste lance D IN 8190 Nazivna mjera pripadnog zupastog lanca 25 30 40 50 25 30 40 50 65 30 40 50 65 75 Nazivna mjera pripadnog zupastog lanca 50 65 75 90 too 65 75 100 125 150 75 100 125 150 175
Korak P
c +1
h g minimalna i mjera +1 + 1
Korak P
c + 1
h g minimalna / mjera + 1 + 1
12,7 (V i")
30 35 45 55 30 35 45 55 70 35 45 55 70 80
4,7
25,4 U ")
15,87 <v>
11
5,9
10
38,1 <1V >
55 70 80 95 105 75 85 110 135 160 85 no 135 160 185
17
9,4
16
25
14.1
24
19,05 (V )
13
7,0
12
33
18,8
11
32
M aterijal: do 25 zubi: elik za cementiranje prema D IN 17210 (JUS C.B9.021) preko 25 zubi; lijevano eljezo, lijevani elik
8.4.4. Podmazivanje Veu trajnost pogonskih lanaca pri veoj brzini moe se postii dobrom zatitom od praine i briljivim podmazivanjem. U tom sluaju moe se raunati s veim ueem tekueg trenja umjesto mjeovitog. N a slici 333 D IN 8195 (u pripremi), dati su preporuljivi naini podm azivanja u zavisnosti od koraka lanca p i brzine lanca v. Podm azivanjima koja su naznaena u zagradam a mogu se pod odreenim okolnostim a postii zadovoljavajui rezul tati.
311
Povoljna pogonska temperatura lanca je 70 C, a za uljnu kupku ili optono ulje 60 C. Ako se naznaene tem perature prekorae, m ora se pred vidjeti hlaenje ili upotreba maziva otpornog na zagrijavanje (motorno ulje s dodatkom grafita ili molibdendisulfida). Pogonska tem peratura t, koju se moe oekivati, ovisi o tem peraturi okoline t0, brzini lanca v, broja lanaka X i nainu podmazivanja. Za duge lance sa X > 150 i t><7 m/s je At = 0 do 25 K, za kratke lance sa A- < 8 0 i u > 12 m/s, s podmazivanjem u uljnoj kupci (uranjanjem), ili kod optonog tlanog podm azivanja je At 20 do 60 K, pri runom podmazivanju ili kapanjem ulja pri v > l m/s je dr = 30 do 100 K. Ako At oznaava povienje tem perature u odnosu na tem peraturu okoline, onda je t = t 0 + At. Ulja za podmazivanje m oraju na pogonskoj tem peraturi pri podmazivanju u uljnoj kupci, ili pri optonom tlanom podm azivanju imati viskoznost v = 20 do 50cSt, pri podmazivanju kapanjem v = 40 do 80cSt, te pri runom podmazivanju v = 80 do 120 cSt (u ovom sluaju moe se podmazivati i tekim uljima ili tekuom mau). Izvanredan utjecaj na efekt podmazivanja ima stanje maziva. Zanemariva nje dobne izmjene ulja ili zaboravljanje na potrebu naknadnog podmazivanja moe dovesti do oneie m/s nja maziva ili ak do suhog 16 trenja i time do veeg tro 12.5 enja zglobova lanaca. 10 9
6.3
I 3.2 ^ 2.5
a 1.6
I 1 ,2 5 N
0.8
0.63 0.5 0 .4 0.32 0.25
0.2
,
1 2 ,7 19 ,0 5 31.75 korak lanca p -
44.45
63.5
mm
88.9
Slika 333. Preporuljivi naini p o d m aziv an ja za lanaste p rijenose prem a D IN 8195
Slika 334. P odm azivanje zgloba lanca k apanjem a) isp ra v n o ; b) pogreno
Pri podmazivanju kapanjem ulja na unutarnju stranu traka lanca dolazi oko 4 do 14 kapi na minutu. Pri tome treba paziti da ulje moe prodrijeti do zglobova, a da ne ulazi na krivom mjestu, odakle otjee bez koristi (si. 334). Pri podmazivanju u uljnoj kupci donja traka uranja se u ulje do polovine irine
312
Tablica
111. Primjeri
efekata
postignutih
raznim
nainima
podmazivanja
lanastih
prijenosa
prema
D IN 8195
313
spojnice. Dobri rezultati dobivaju se ako se ugradi kolut za prskanje ulja, koji stvara uljnu maglu. Uljne estice se taloe na lanac i na okapnice odakle sakupljeno ulje ponovo kaplje na lanac. Pri tome moe donja traka lanca jo dodatno uranjati u uljnu kupku. Pri optonom tlanom podmazivanju ubrizgava se ulje na unutarnju stranu povratne trake. Pri brzini lanaca r > 12m/s pokazalo se dobrim podmazivanje ubrizgava njem. To je vrst optono tlanog podmazivanja sa sapnicama, koje stvaraju najsitnije kapljice. U tablici 111 prikazane su daljnje mogunosti upotrebe navedenih naina podmazivanja ako se od preporuenih naina podmazivanja, slika 333, odstupi ili m ora odstupiti. 8.4.5. Proraun Proraun pogona lanaca s tuljkom i valjkastim lancima utvren je u DIN 8195 (za sada u pripremi). U tom standardu navedeno je: Doputeno optereenje pogonskih lanaca odreeno je habanjem u zglobovima i time vezanim produljenjem lanca. Produljenje ne treba da prelazi pri jednolikom troenju i srednjem broju zubi 3 %. Preduvjet za ovo je, da postoji mogunost naknadnog zatezanja. Slijedee podloge za proraun vrijede samo onda, ako ne dolazi do naknadnih dinamikih optereenja, npr. zbog vibracija neopte reene ili optereene trake lanca ili zbog rotacionih vibracija cijelog prijenosa. Kod teih pogonskih uvjeta, naroito kod brzina lanca preko = 24 m/s, treba uzeti u obzir iskustva proizvoaa lanaca. Odnos brzine vrtnje malog lananika prem a brzini vrtnje velikog lana nika daje: prijenosni omjer i ni/n 2 = z 2 / z 1 .(249)
n , u m in -1 n 2 u m in -1 z, z2 b rzin a vrtnje m alog lananika, brzina vrtnje velikog lananika, broj zubi m alog lananika, broj zubi velikog lananika.
Slika 335. M n o g o k u tn ik (poligon) dobiven obavijanjem lananika
Openito se uzima i ^ 7 , dok se kod malih brzina lanaca moe ii ak do /' = 10. Prijenose na veu brzinu vrtnje treba izbjegavati zbog loe iskori stivosti. Kao broj zubi treba odabrati prim-brojeve (djeljive samo sa jedan i sa samim sobom) da lanci ne bi periodiki ulazili u zahvat istim zubima lan anika. N a taj nain dijeli se habanje ravnom jerno na sve dijelove lanca i lananika u zahvatu. Pri radu lanac ovija lananik u obliku poligona (si. 335) valjcima koji ulaze u uzubine. Budui da je ovojna duljina lanca m anja od odgovarajueg
314
Tablica 112. Faktori udara c prem a D IN 8195
8. R e m e n ik i i lanani prijenosnici
Pogonski strojevi Gonjeni strojevi o = u c o ic moto ri s un jtam jim izgaran jem sp<)ri brzi do do 1 cil. 2 cil. 4 cil. 2 cil. 6 cil. vodene urbine
ti ii
brzohodne
sporohodne
Transmisije pogonske (grupni pogon)
. 3
Tokarilice, builice glodalice blanjalice drobilice strojevi za izvlaenje hidrauline ekscentarske koljenaste
1.4 1.5 2,3 2 1,8 1,8 2,5 2 1,8 2 1,5 2 1,5 1,5 4,5 4 2,8 2,5 2,2
pree
strojevi za obradu drva tkalaki stanovi prepleta-rotacioni strojevi translatori Prelaki stroj klipni kompresori jednostepeni dvostepeni rotacioni kompresori jednostepeni dvostepeni puhala ventilatori klipne pumpe 1-cilindrine 2-cilindrine centrifugalne pumpe .. ... valjaoniki stanovj valjci za gnjeenje mlinovi na kugle bubnjasti mlin mlinovi ekiari kalanderi Preko n j u * n ik a neposredno preko prijenosnika r , neposredno
3,7
2,5
2,5
3,5
1,8 2
2,5 2
5 4,5
4,5 4
4 3,5
3,5 3
1,6 1,3 1.5 2.5
4 3
3,2 2,7 3 3,7
3 2,5 2,7
2,5 2 2,5
2 1,6 2
-
2,5
2 1,8 1,5 2,5 3

2
5 4 3
4 3,5 2,8
3,5 3 2,5
3 2,7 2,2
2,6 2,3 2
2,5 2,2
3,5 2,7
1,8 2 2,5 2,5 3 1,8 2 2 1,7 3 1,6 1.5 2 2.5 3 2.5 1 1,5 1,5
4,5
3,5
1,8 2 2,5
brusilice za celulozu (sjekalice) vibraciono sito nabijai bubnjevi za mijeanje bageri rudarske glodalice mijealice transporter za sipki materijal transporter za komadni materijal dizalice viljukari rudarski ekrk generator: transmisije gonjene veliko postrojenje malo
2,2 5 4 4 4 3,2 5 3 4 5 2,8 3,5 4 3.5 3.5 3 5 4.5 2.5 3 3.5 4.5 3.2 3.2 2.5 4.5 4 2.2 2,7 3 3.5 2,8 2 4
1,8 2
2 2 2,6
1,6 1,5
2 2,8 2,3 2
1,2 1.7 2 i
1.5 2.5 2,5
i 1,5 1,5
1 1,5 1,5
315
krunog luka, kree se lanac s pogonskog lananika nejednolikom brzinom (si. 336). Ove nejednolikosti rastu smanjivanjem broja zubi lananika. N a gonjenom lananiku nejednolikosti se mogu jo poveati, to ovisi od toga u kojem ritmu nailazi lanac na lananik. Razlika u brzini iznosi Av = v (1-cos a), gdje v oznaava najveu brzinu lanca.
Slika 336. T o k brzina lanca kod razliitog b ro ja zubi p o gonskog lananika
Preporuljivo je da se prema snazi P, koju lanac treba da prenosi, i brzini vrtnje malog lananika, vri predizbor odgo varajueg lanca. To se vri pom ou: udarne snage
P u kW m k
PD=
m k
(250)
u d a rn a snaga red u ciran a na je d n o stru k lanac, snaga, k o ju treb a lancem prenijeti, fa k to r noenja lanca, k o d je d n o s tru k ih lanaca je m = l , k o d d v o stru k ih lan a ca je m = 1,75, a k o d tro stru k ih lanaca je m = 2,55, fa k to r snage p rem a tablici 113 (k tom e slijedei podaci).
U darna snaga P D reducirana na jednostruki lanac zavisi od vrste pogona (pogonski i gonjeni stroj) i broja zubi zi malog lananika, jer z x odreuje obodnu brzinu. Ovu ovisnost uzima u obzir faktor snage k. Najprije iz tablice 112 treba odabrati faktor udara c, pa s njim i brojem zubi z x odrediti iz tablice 113 faktor snage k (vrijednosti u zagradi po mogunosti izbjegavati). S izraunatom udarnom snagom PD i brzinom vrtnje n l moe se iz tablice 114 odabrati odgovarajui valjkasti lanac. S navedenim udarnim snagama moe se, uz bezprijekorno podmazivanje, oekivati vijek trajanja od 15000 pogonskih sati. PD vrijednosti vae za lance s brojem lanaka X = 100. K od X = 40 treba raunati samo sa 90% udarne snage. Vrijednosti za PD date su do onih brzina vrtnje nx koje odgovaraju najpovoljnijim snagama. Ako lanci rade s veom brzinom vrtnje, tada jako opada udarna snaga koja se prenosi zbog progresivno rastuih centrifugalnih sila koje optereuju lanac.
Tablica 113. Faktori snage Faktor udara c 1 1,5 2 3 4 5
prema D IN 8195 (prijedlog) za valjkaste lance Broj zubi Z\ malog lananika
13 (0.66) (0,53) (0,49) (0,42) (0,39) (0,35) L _
15 0,78 0,62 0,57 (0,49) (0,45) (0.41)
17 0,89 0,71 0,65 0,56 (0,51) (0.47)
19 1 0,80 0,73 0.63 0,58 (0,53)
21 1,11 0,89 0,81 0,70 0,65 0,59
23 1,23 0.98 0.90 0,77 0,71 0,65
25 1,35 1,08 0.98 0,85 0,78 0,72
38 2.11 1,69 1,54 1,33 1,23 1.12
45 2.54 2,03 1,85 1,60 1,47 1,35
57 3,28 2,62 2,39 2,06 1,80 1,74
316
8- R em en sk i i lanani prijenosnici
Jn
irt "
8 CN
a '
0 ,8 1
om
P
o n i. ^ cT m
n
s.
' o kn 00 '
106. str.
<n t**
lancima D IN 8187 i 8188 (JUS M.CI.820 i 822) (vidi tablicu
O <n CN
0 0 OO Ti n i rt r n o o" ' < n n -' ' ^
on * . I >n \ o
[ 0001 I 008
r n tO M N O O <s r n <N t n o ' O O (N krt Ok O k fvj
m r s kn kj-' o C n " * n t
00 f ' V ^ m w * " ^
kO n oe o r - n i k m ^
00 r n n -kjn n n i a' ni ^
!s
3
r n i m N ^ 06 Of N o o O - w 'O a
f S ' t VO r> v o m m r_ Or k
n
S t r r s tt _ m O f i o n m -5 r -
* U E* C >
m O N o o
rn "T 3k, V f o o m* w
m O, 'f i >n r t r i . i<t r-. Ok
oo m Oj oo n i r n r -' v-T m n
o o oo r-~
is
C <N co
m <N sD r - O O O N
*n ^ 3 0 <N 'T kn ^ 5t" 0 0 00 ni n oo
n 8 S * n i n
n m ~ ' on n i >n rn n n - m
valjkastim
o - oo ^ S kj O O O -
O O o c r> r ; v o 0 * N K V a Ok (?>* Vi < n rn <n
ni rf O 't 'a O n in iT O O O ^ n in - 'r n r J ^ ^ g i
kn ni
114. Udarna snaga PD u k W koja s e moe prenijeti jednostrukim
r ~ u-t r - m n O m fft i N O k( v i m ' o ' o ' " n i <n n i v - N
V V (S o rt 7
O ts o ^ *
o f'
Tf kn kn r '^ m r r n r -in ' ' n i kn * o o oo' rn r n i ^ r~- tj-
N Ok t 00 V t n Q fN r-^ o o cT ' ' vi
_ i o ko o o > o w o e N q <n s o c n r s - r k im r '- '- 'N N
k o o ^ kn _ in ^ o o r ^ n i o e i r r oc' on* r n On > - n m m o i
IO C - n o" o
W N o o o
t a
n
^ ti
^ o* v
oo^ o oC
_ o ^ j -
n - t? v oc
s m kn ^ r n kn ^ r n i n ^ *n ' n i r t oo' n i oo' n i " - n kn
n fN
o o m n * ^ O fN r n n rj- i w O , V ' ' r f kn r - ' ' crf $
O N { p
O ^
h -N U k S O n , m o c ^ ni n o v N r ; v ' ni k >>' ^
i A m w o o - - t t o _ . iu. rs C k i n i o o O ' * r n V Ov J 1Q J n $
r - ' k n T 3 - C T , Tj - T r n i n i n > o o m oo ' ' ' ' ' ' n i r f r - ' -
S S K 8 i 8 S 8 . q ^ o " ' ' * n i m <n ^
t oo
' ^ k n ,k t T f k n - m v O <N oo fki n r i rn kn
oo -o N m 5 \ oo f J o m ^ * n ~ r -; <N r n i n ' "" c i ' " m tt n
r-~ *} m r - m *n n i rn <n <n ' ' ' " '
Broj lanca
Tablica
C C f f lf iO M P D C O C O f if if iO f lD C O C O C O e f iC f l S S $ 8 S 2 2 S g a S H ? 3 F J
317
Prije proraunavanja broja lanaka kod otvorenog lananog prijenosa treba izabrati priblinu vrijednost razm aka osi a' i broj zubi lananika z l i z 2. Na taj nain se dobiva: broj lanaka x ^ p + h l + ( h Z l j \ \ E. 2 \ 2 n J a' (251)
Izraunata vrijednost X zaokruuje se na cio broj. T ada je duljina lanca L p X . S odabranom vrijednou za X moe se izraunati toan razm ak osi a (vidi si. 322a na str. 300): razmak osi: a = ^ ( 2 X - z l - z 2 + s/ { 2 X - z 1 - z 2 )2 - f ( z 2 - z i)2)
a u mm p u mm / to a n ra zm ak osi, k o ra k lanca (tablica 106, str. 304), p ro ra u n sk i fa k to r prem a tablici 115.
(252)
Izabrani lanac treba raunski kontrolirati na vremensku izdrljivost, tj. na vijek trajanja u satima spojnica, valjaka i zglobova. Brzina lanca v u m /s cl,, d 2 u m v = dl n -n l = d2 -n -n 2 (253)
b rzin a lanca, prom jeri d io b en ih kru n ica lananika (vidi jed n a d b e za p ro ra u n n a strani 308), n , , n2 u s ~ 1 brzina vrtnje lananika.
Vuna sila lanca

F u N P u W v u m /s
F P/v
(254)
vuna sila lanca = o b o d n a sila lanan ika, snaga koja se prenosi lananim prijenosnikom , b rzin a lanca = o b o d n a brzina lan an ik a p rem a jed n a d b i (253).
Tablica 115. F aktor proraunavanja / za razmak osi prema DIN 8195

J L z h . -2
/ 0,8106 0,8106 0,8107 0,8107 0,8107 0,8108 0,8108 0,8109 0,8109 0,8109 0,8110 0,8110
Z i-Z
X -zi 1 4 3,8 3,6 3,4 3,2 3 2,9 2,8 2,7 2,6 2,5 2,4
/ 0,8110 0,8111 0,8112 0,8113 0,8114 0,8115 0,8116 0,8118 0,8119 0,8121 0,8123 0,8125
Z z Z i
= 2 -2 , 2,3 2,2 2,1 2 1,9 1,8 1,7 1.6 1,5 1,4 1,39 1,38
Z l Zi
/ 0,8215 0,8219 0.8222 0,8226 0,8230 0,8234 0,8238 0,8243 0,8248 0,8253 0,8258 0,8264
X -Z y :2
~ -t
/ 0,8270 0,8276 0,8282 0,8289 0.8295 0,8302 0,8310 0,8318 0,8326 0,8336 0,8346 0,8358
X -zx
f 22 - Z i
12 11 10 9 8 7 6 5 4,8 4,6 4,4 4,2
0,8127 0,8130 0,8134 0,8138 0,8143 0,8150 0,8158 0,8170 0.8185 0,8207 0,8209 0,8212
1,37 1,36 1,35 1,34 1,33 1,32 1,31 1,3 1,29 1,28 1,27 1,26
1,25 1,24 1,23 1,22 1,21 1,2 1,19 1,18 1,17 1,16 1,15 1,14
1,13 1,12 1,11 1,1 1,09 1,08 1,07 1,06 1,058 1,056 1,054 1,052
0,8372 0,8387 0,8405 0,8425 0,8448 0,8474 0,8503 0,8537 0,8544 0,8551 0,8559 0,8567
318
8. R em enSki i lanani prijenosnici
Za vrijeme rada pojedini lanci lanaca vre kruno gibanje preko lana nika.Pojedini lanci izloeni su zbog toga djelovanju centrifugalne sile F {, koja lanac jo vie optereuje: centrifugalna sila
F, u N q u kg/m v u m /s
F s= q -v 2
(255)
cen trifu g aln a sila k o ja d o d a tn o optereuje trak e lanaca, teina lanca p o m etru duljine p rem a tablici 106, stra n a 304, brzina lanca p rem a jed n a d b i (253).
Ukupna vuna sila

Fc u N F u N Ff u N
FG= F + F {
(256)
najvea vuna sila u lananoj traci (optereena trak a ) bez o b zira n a udare u pogonu, vuna sila proizala iz snage koju treb a prenijeti prem a jed n a d b i (254), centrifugalna sila u svakoj trac i lanca p rem a jed n a d b i (255).
Vijek trajanja spojnica
Uzmemo li u obzir udare uvjetovane vrstom pogona, bez utjecaja centri fugalne sile, tada iznosi sigurnost spojnica protiv loma: sigurnost protiv loma
F m u kN F u kN y
F 5'M= - y t
(257)
lom na sila lanca p rem a tablici 106, stra n a 304, vuna sila u lancu prem a jed n a d b i (254), znaajk a u d a ra prem a tablici 116.
U tablici 117 dane su vrijednosti potrebne sigurnosti SD, ali koje uzimaju u obzir i utjecaje centrifugalnih sila. Ako je SM^ S D onda su zadovoljeni svi zahtjevi u pogledu izdrljivosti spojnica i nije potreban nikakav daljnji proraun. Ako je SM< S D treba izraunati odnos sigurnosti
a = S m/S d
(258)
koji daje odgovor na veliinu mogueg vijeka trajanja L,, spojnica u satima rada. Pri besprijekornom podmazivanju moe se oekivati:
Tablica 116. Znaajke udara y prema DIN 8195 (prijedlog) za valjkaste lance. Faktor udara c _ 1 1,5 2 3 4 5 Znaajka udara
Optereenje
y
1 0,8 0,73 0,63 0,58 0,53
Pogon bez udara, ravnomjerno optereenje Ravnomjeran pogon s laganim pojedinanim udarima, optereenje s laganim titrajima Lagani udari, optereenje sa srednje velikim titrajim a Srednji udari, optereenje s velikim titrajima periodikog optereenja Jaki udari, laki udari koji proizlaze iz preticanja Jaki udari, srednji udari koji proizlaze iz preticanja
319 0,89 5000 0,96 10000 1,0 15000 1,12 50000 h
A/Ad = 0,82 = 2000
Ad je faktor vijeka trajanja prem a tablici 118, zavisan od broja zubi malog lananika i od broja lanaka lanca X . Vijek trajanja L^= 15000 sati u pravilu je dovoljan. Pri m anjkavom podmazivanju postie se isti vijek trajanja, ako se uzmu vrijednosti za AD iz tablice 118 i mnoe s faktorom 1,2.
Tablica 117. Potrebni faktori sigurnosti S 0 prema D IN 8195 (prijedlog) za valjkaste lance Brzina vrtnje nt u m in 1 malog zupanika 1 2 3 4 5 6 8 10 20 30 40 50 60 80 100 200 300 400 500 600 800 1000 2000 3000 4000 6i>00 K orak lanca p u mm 9,525 7,61 8,15 8,49 8,73 8.93 9,1 9,36 9,58 10,26 10,69 11 11,25 11,45 11,79 12,05 12,92 13,45 13,84 14,16 14,42 14,84 15,18 16,26 16,94 17,43 17,86 12,7 7,64 8,19 8,53 8,77 8,97 9,14 9,4 9,62 10,31 10,73 11,05 11,3 11,5 11,84 12,11 12,97 13,51 13,9 14,22 14,48 14,9 15,24 16,33 17,01 17,51 17,93 15,875 7,69 8,24 8,58 8,83 9,03 9,2 9,47 9,68 10,37 10,8 11,12 11,37 11,58 11,92 12,18 13,06 13,6 13,99 14,31 14,58 15 15,34 16,44 17,12 17,62 19,05 7,75 8,3 8,65 8,89 9,1 9,27 9,54 9,75 10,45 10,89 11,2 11,46 11,67 12,01 12,28 13,16 13,71 14,1 14,42 14,69 15,12 15,46 16,57 17,25 17,76 25,4 7,87 8,44 8,78 9,04 9,25 9,42 9,69 9,91 10,62 11,06 11,38 11,64 11,85 12,2 12,47 13,37 13,92 14,32 14,65 14,92 15,36 15,7 16,83 31,75 8,04 8,61 8,97 9,23 9,44 9,61 9,89 10,12 10,84 11,29 11,62 11,88 12,1 12,46 12,74 13,65 14,22 14,62 14,96 15,24 15,68 16,03 38,1 8,19 8,78 9,14 9,40 9,62 9,80 10,09 10,31 11,05 11,51 11,85 12,11 12,34 12,70 12,98 13,92 14,49 14,91 15,25 15,53 15,99 16,35 44,45 8,37 8,97 9,34 9,61 9,83 10,01 10,3 10,54 11,29 11,76 12,1 12,38 12,6 12,97 13,26 14,22 14,8 15,23 15,58 15,87 16,33 16,7 50,8 8,70 9,32 9,71 9,99 10,22 10,41 10,71 10,95 11,74 12,22 12,58 12,86 13,1 13,48 13,79 14,78 15,39 15,83 16,2 16,49 16,98 63,5 9,24 9,91 10,32 10,61 10,86 11,06 11,38 11,64 12,47 12,99 13,37 13,67 13,92 14,33 14,65 15,7 16,35 16,82 17,21 76,2 9,93 10,64 11,08 11,4 11,66 11,87 12,22 12,5 13,39 13,95 14,35 14,68 14,95 15,38 15,73 16,86 17,56 18,06 88,9 10,71 11,48 11,96 12,3 12,58 12,82 13,19 13,49 14,46 15,05 15,49 15,84 16,13 16,6 16,98 18,2 18,95
Tablica 118. Faktori vijeka trajanja A,, prem a D IN 8195 (prijedlog) za valjkaste lance Broj lanak X 40 70 100 200 Broj zubi malo l lananike Zl 23 21 25 0,895 0,812 0,784 0,732 0,853 0,806 0,778 0,726 0,801 0,773 0,721 0,775 0,747 0,698 0,737 0,688 0,723 0,675
13 0,893 0,844 0,814 0,760
15 0,883 0,834 0,805 0,751
17 0,874 0,826 0,797 0,744
19
38
45
57
0,866 0,819 0,790 0,737
320
8- R em en sk i i lanani prijenosnici
Vijek trajanja valjaka
U podruju viih brzina vrtnje ne odreuje vrstoa spojnica vijek traja nja lanca. Taj vijek odreuje u tom sluaju vremenska izdrljivost valjaka. Ta vremenska izdrljivost zavisi od broja prom jena optereenja u toku
Tablica 119. Nazivne vrijednosti Fr u kN za vune sile valjaka valjkastog lanca prema D IN 8195 (u prijedlogu) Brzina vrtnje n, u min * malog lananika 800 1000 1250 1600 2000 2500 3150 4,7 5,0 5,4 5,7 6,0 6,3 6,6 6,9 7,3 8,0 8,8 9,3 9,8 2,6 2,8 3,0 3,1 3,3 3,6 3,8 3,9 4,0 4,5 4,9 5,2 5,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,05 2,1 2,2 2,5 2.8 2,9 3,0 0,84 0.9 0,95 1,0 1,05 1,1 1,15 1,2 1,25 1,4 1,5 1,7 1,75 0,48 0,5 0,54 0,57 0,6 0,63 0,66 0,69 0,73 0,8 0,88 0,93 0,98 0,26 0,28 0,3 0,31 0,33 0,36 0,38 0.39 0,4 0,45 0,49 0,52 0,54 0,15 0,16 0,17 0,18 0,19 0,2 0,2 0,21 0,22 0,25 0,28 0,29 0,3
Zi 13 15 17 19 21 23 25 27 30 38 45 50 57
250 84 90 95 100
315 48 50 52 57 60 63 66 69 73 80 88 93 100
400 26 28 30 31.5 33 36 38 39 40 45 49 52 54
500 15 16 17 18 19 20 20,5 21 22,5 25 28 29 30
600 8.4 9,0 9,5 10 10,5 11 11,5 12 12,5 14 15 17 17,5
4000 0,08 0,09 0,09 0,1 0,11 0,11 0,11 0,12 0,12 0,14 0,15 0,17 0,17
5000 0,05 0,05 0,05 0,06 0,06 0,06 0,06 0,07 0,07 0,08 0,09 0,09 0,1
6300 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,04 0,04 0,04 0,04 0,05 0,05 0,05 0,055
8000 10000 0,01 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,025 0,03 0,03 0,03 0,008 0,009 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,015 0,016 0.016 0,017
Tablica 120. F aktor vijeka trajanja Xt za valjke lanaca prema D IN 8195 (prijedlog) Broj la naka X 80 100 15 3,8 1,3 0,7 0,25 0,115 21 5,2 1,9 1 0,36 0,16
h 2000 5000 10000 15000 30000 50000
32 3,8 0,95 0,32 0,18 0,063 0,030
40 5,1 1,3 0,48 0,25 0,09 0,04
50 7,2 1,9 0,66 0,36 0,125 0,059
63 10,5 2,6 0,95 0,5 0,18 0,08
125 30 7,5 2,6 1,4 0,5 0,24
160
200
250
315
10,5 3,8 2 0,7 0,32
15,5 5,2 2,8 ! 0,54
22 6 4 1,45 0,65
28 11 5,6 2,1 0,95
Tablica 121. Faktori vrste lanca t, za valjkaste lance prem a D IN 8195 (prijedlog) K orak lanca P mm 5 6 8 9,525 12,7 15,875 19,05 25,4 31,75 38,1 44,45 50,8 63,5 76,2 88,9 101,6 114,3 Za lance prema D IN 8187 (JUS M.C1.820, 821 i 822) jednostruki dvostruki trostruki 1,50 1,41 1,03 1,69 1,62 1,45 1,34 1,38 1,22 1,47 1,45 1,16 1,23 1,26 1,21 1,08 1,22 Za lance prema DIN 8188 jednostruki dvostruki trostruki
"" ' ...... "1

2,40 1,74 2,88 2,77 2,47 2,29 2,36 2,08 2,5 2,46 1,97 2,09 2,14 2,05 2,90 2,08 3,53 2.57 4,23 4,07 3,63 3,36 3,46 3,06 3,68 3,62 2,9 3.08 3,14 3,01 2,70 3,05
1,55 1,44 1,44 1,29 1,19 1,29 1,08 1,16 1,24 1,29
2,64 2.44 2,45 2,19 2,02 2,19 1,84 1,98 2,11 2,2
3.89 3,56 3,61 3,23 2,98 3,22 2,7 2,91 3,11 3,23
321
oekivanog vijeka trajanja L h. To zapravo znai da zavisi od broja obilazaka lanca za vrijeme vijeka trajanja L^t, broja zubi z l5 koraka lanca p, faktora vrste lanca rr, i od znaaljke udara y. U tom sluaju treba izraunati doputenu: vunu silu za valjke
F r u kN F, u kN r t,
FRFr - / r fr
(259)
d o p u te n a vuna sila u traci lanca za valjke, nazivna v rijednost vune sile u zavisnosti o d bro ja zubi r , i brzini vrtnje n, (p rem a tablici 119), fa k to r vijeka trajan ja za valjke prem a eljenom vijeku trajan ja L^, (prem a tablici 120), fa k to r vrste lanca (prem a tablici 121).
Ako je F / y ^ F R onda se pri besprijekornom podmazivanju moe postii eljeni vijek trajanja. Uz manjkavo podmazivanje samo onda ako je F /y 0,4 FR. Ovdje oznaava F vunu silu lanca prema jednadbi (254), a y znaajku udara prem a tablici 116, strana 318. Vijek trajanja zglobova Potrebno je u proraunu uzeti u obzir jo i troenje (habanje) u zglobovima lanca. To troenje zavisno je od okretnog gibanja u zglobovima (put trenja), od brzine lanca i od:
Tablica 122. Faktori brzine koraka tv za zglobove lanca prema DIN 8195 (prijedlog) Brzina lanca r m/s 0,1 0,2 0,3 0,4 0,6 0,8 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 14 16 20 25 30 35 40 K orak lanca, p u mm 31,75 38,1 44,45 15,6 12,4 10,8 9,8 8,6 7,8 7,3 5,76 5.01 4.59 4.26 4,02 3,83 3,64 3,5 3,37 3,18 3,02 2,88 2,67 2,48 2,34 2,22 14,8 11,7 10,2 9,3 8,1 7,4 6,86 5.45 4,76 4,34 4,03 3,79 3,62 3,45 3,31 3,19 3 2.85 2,72 2,53 2,36 2,24 14,2 11,3 9,8 9 7,8 7,1 6,58 5,23 4.57 4,17 3.87 3,65 3,47 3.32 3,19 3.06 2,88 2,74 2,61 2,43 2,26
9,525 21,2 16,8 14,7 13,3 11,6 10,5 9.8 7.8 6,83 6.22 5,75 5,43 5,18 4,94 4,74 4,56 4,28 4.06 3,9 2.62 3,36 3,16 3,01 2,88
12,7 20,4 16,2 14,2 12,9 11,2 10,2 9,5 7,5 6,58 6 5,57 5,24 5,01 4,76 4,57 4,4 4,14 3,93 3,76 3,49 3,24 3,05 2,9 2,77
15.875 18,9 15,0 13,1 11,9 10,4 9,4 8,8 6,95 6,11 5,54 5,16 4,85 4,62 4,4 4,22 4,07 3.81 3,62 3,48 3,23 2,99 2,82 2,67 2,56
19,05 17,9 14,2 12,4 11,3 9,9 9 8,3 6,6 5,89 5,26 4,91 4,51 4,39 4,17 4,01 3,86 3,62 3,44 3,3 3,06 2,83 2,68 2,53 2,42
25,4 16,6 13,2 11.5 10,5 9,1 8,3
50,8 13,7 10,9 9,5 8,6 7,5 6,85 6,36 5,05 4,41 4,03 3,74 3,53 3,36 3,21 3,08 2,95 2.78 2,64 2,52 2,33
63,5 12,9 10,2 8,9 8,1 7,1 6,42 5,97 4,74 4,15 3,78 3.52 3,32 3,15 2,99 2,87 2,77 2,6 2,47 2,37 2.2
76,2 12 9,5 8,3 7,6 6,62 6,01 5,58 4.43 3,89 3,53 3,28 3,1 2,94 2,81 2,69 2,59 2,42 2,3 2,21
88,9 11,2 8,8 7,7 7,1 6,15 5,58 5,19 4,12 3,61 3,28 3,06 2,87 2,74 2,71 2,5 2,41 2,25 2,13
7,7 6,11 5.35 4,87 4,54 4,28 4,06 3,88 3,73 3,57 3,37 3,2 3,06 2,84 2,63 2,48 2.36 2.25
322
povrinskog tlaka u zglobovima p v= A -y

pv u N /c m 2 Fa u N A u cm 2 y postojei p o vrinski tlak u zglobovim a, u k u p n a v una sila prem a jed n a d b i (256), p o v rin a zglobova p rem a tablici 106, znaajk a u d a ra p rem a tablici 116, stra n a 318.
(260)
S izraunatim povrinskim tlakom p v oitava se sa slike 337 znaajka vijeka trajanja vv u zavisnosti od naina podmazivanja. O itanu vrijednost vv usporeuje se sa: znaajkom zgloba
wD rv
av
vvD= tv Av
(261)
z n aajk a zgloba za vijek tra ja n ja L ^ = 15000 h, fa k to r brzine k o ra k a lanca p rem a tablici 122, fa k to r p u ta tren ja prem a tablici 123.
10000
N/cm2 ,
8000 8000
100
772 V,S 1 5,5
2,5 3,15
8,3
10
12,5
w
16
-
20
25
znaajko vijeka trajanja
Slika 337. Z n a ajk a vijeka tra ja n ja w u zavisnosti od povrinskog tla k a u zglobu p w i od n ain a p o d m az iv a nja p rem a D IN 8195 za v aljkaste lance
Oekivana vrijednost vijeka trajanja L^ za zglobove dobiva se pri odnosu znaajki: w/wD= 0,67 = 50000 0,8 30000 1,0 15000 1,15 10000 1,44 5 000 2,01 2000 h
323
Najpovoljnije je ako se poklapaju vrijednosti vijeka trajanja spojnica, valjaka i zglobova. To e se praktiki vrlo rijetko moi ostvariti. Ni u kom sluaju ne smije ni jedan od triju vjekova trajanja leati ispod eljenog za lanac.
Zupasti lanci Za zupaste lance ne postoji standard prem a kojem se proraunava. Zupasti lanci proraunavaju se kontrolom statike i dinamike sigurnosti: statika sigurnost p Sstat = ^ 7 p M ^5 Fg c (262)
dinamika sigurnost
Fm u kN FG u k N c
Sdi0 =
(263)
lom na sila lanca, tab lica 107, stra n a 305, u k u p n a vuna sila p rem a jed n a d b i (256), p ri em u se p o treb n e veliine uzim aju iz tablice 107, fa k to r u d a ra p re m a tablici 112, stra n a 314.
Jednadbe (249) i (251) do (256) vrijede i za zupaste lance. Vijek trajanja lanaka moe se proraunati na isti nain kao i za valjkaste lance, jer u troenju ne bi trebala da postoji nikakva razlika. Preporuljivo je posavjetovati se s proizvoaima lanaca. Kao silu koja optereuje vratilo (vidi si. 304, str. 280) moe se uzeti za sve vrste lanaca da je 1,5 F, ako F znai vunu silu prem a jednadbi (254).
Tablica 123. F aktor puta trenja A v za zglobove lanca prema D IN 8195 (prijedlog) Broj lanaka X Prijenosni omjer i Broj zubi malog lananika z, 13 0,57 0,63 0,69 0,76 0,79 0,76 0,85 0,88 0,91 0,97 1,07 Ml 1,14 1,17 15 0,64 0,7 0,77 0,85 0,88 0,87 0,96 0,99 1,02 1,09 1,2 1,25 1.28 1.31 17 0,69 19 0,74 21 0,76 23 0,79 25 38 45 57
70
2 3 1 2 3 5 1 2 3 5 7
0,83 0,91 0,95 0,93 1,03 1,07 1,09 1,17 1,29 1,34 1,37 1,41
0,98 0,98 1,01 1 1,1 1,14 1,17 1,26 1,38 1,43 1,47
0,92 1,01
0,95 1,04
0 97
1,12
100
1,03 1,14 1,18
1,07 1,17 1,22
1,1 1,21 1,25
1,26 1,39
1,33
1,44
200
1,3 1,43 1,48 1,52
1,34 1,47 1,52 1,57
1,38 1,51 1,57 1,61
1,58 1,74 1,81
1,67 1,84
1,81 1,99
21*
324
9.
ZUPANI PRIJENOSNICI
9.1. Osnove
9.1.1. Vrste i oblici
Zupanici prenose okretno gibanje s jednog vratila na drugo pomou tzv. veze oblikom, koju u ovom sluaju ini zahvat zubi. Zupanim prijenosni cima nije prem a tome potreban poseban prijenosni element kao kod remenskih (remen) i lananih prijenosnika (lanac). Ako se u sprezi nalaze dva ili vie zupa nika, govori se o prijenosniku. Razlikuju se prijenosnici sa stalnim prijenosnim omjerom (npr. izmeu pogonskog i radnog stroja), menjai brzina, kod kojih se dovoenjem u zahvat razliitih zupanika prijenosni omjer moe mijenjati (npr. alatni strojevi i m otorna vozila), razdjelni prijenosnici za istodobni pogon vie vratila (npr. vievretenske buae glave). Prem a meusobnom poloaju osi vratila mogu zupanici imati slijedee oblike: 1. elnici, kod paralelnih vratila (si. 338a), 2. Ozubnice, kao beskonano veliki elnici za promjenu okretnog gibanja u pravocrtno (si. 338 b), 3. Stonici, kod vratila koja se sijeku (si. 338 c), 4. Vijani zupanici, kod mimosmjernih vratila (si. 338 d), 5. Puevi i puna kola kod mimosmjernih vratila (najee pod pravim kutom) (si. 338 e).
S lika 338. O sn o v n i oblici z u p an ik a a) elnici; b ) ozu b n ica; c) stonici; d) vijanici; e) pu i puno k olo
Prem a toku uzdunih linija bokova razlikuju se po D IN 968 (JUS M.C1.012 i 013); 1. elnici s ravnim, stepenastim, kosim, strelastim i lunim zubima (si. 339), 2. Stonici s ravnim, kosim, zakrivljenim evolventnim i zakrivljenim lunim zubima (si. 340).
9.1. Osnove
325
9.1.2. Z akon ozubljenja
Prijenosni omjer je odnos brzine vrtnje n 1 ili kutne brzine co, malog zupanika prema brzini vrtnje n2 ili kutnoj brzini co2 velikog zupanika:
a)
b)
c)
dl
e)
Slika 339. Slika 339. O blici b o k o v a n a elnicim a (p rikazani n a ra zv in u to m cilindrinom plastu) a) ravni z u b i; b ) p o m ak n u ti z u b i; c) kosi z u b i; cl) strelasti zu b i; e) luni zubi Slika 340. O blici b o k o v a n a stonicim a (prik azan i n a ra zv in u to m p lastu stoca) a) ravni z u b i; b ) kosi zubi; c) spiralni z u b i; cl) evolventni z u b i; e) luni zubi Slika 341. K inem atske krunice i njihove o b o d n e brzine. T re n u tn a to k a d o d ira b o kova
Prijenosni omjer
i = nl/n 2 =(ol/co2
(264)
Prem a najnovijim ISO i D IN propisima treba prijenosnom omjeru i dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupanika suprotan smjeru vrtnje drugog (lijevo i desno). U ovoj knjizi prijenosni omjer i imat e uvijek pozitivan predznak.
326 Omjer broja zubi (kinematski omjer)

z ! broj zubi m alog zupanika, z2 bro j zubi velikog zupanika.
9. Z upani prijenosnici
u = z 2/ z l
(265)
Da bi prijenosni omjer ostao u svakoj fazi okretnog gibanja konstantan, potrebno je da bokovi zuba imaju odreeni oblik. Bokovi zuba u zahvatu moraju, naime, za cijelo vrijeme trajanja zahvata da budu u m eusobnu dodiru i da valjajui se jedan po drugom ostvaruju gibanje. Budui da su bokovi zakrivljeni, oni se, prom atrano u ravnini crtanja, dodiruju u pojedinim tokam a (si. 341). Prem a zakonim a kinematike dva tijela, koja se kreu razliitim brzinama, ostaju u dodiru samo onda kada njihove komponente brzina okomite na tangente trenutnih toaka dodira ( tzv. normalne komponente) imaju isti smjer i ako su meusobno jednake. To znai da se vektori norm alnih kom ponenata brzina u svakoj fazi gibanja m oraju m eusobno poklapati. Zupanike predstavljamo sebi najprije kao glatke cilindre, kao cilindrine tarenice tarnog prijenosnika, kod kojeg pogonski cilindar trenjem bez klizanja prenosi gibanje na gonjeni cilindar (gonjenu tarenicu). Cilindri se valjaju m eusobno jedan po drugom bez klizanja i puzanja. Na ovim cilindrima, kinematskim cilindrima kako ih nazivamo, zamiljamo da su sada naneseni zubi (si. 341). Openito povrine koje se kod tarnih prijenosnika meusobno valjaju nazivamo povrinama valjanja, a kod zupanika bile bi to kinematske krunice wx i w2. Dvije kinematske krunice dodiruju se m eusobno u kinematskom polu C, koji lei na spojnici centara spregnutih zupanika. Budui da se kinematske krunice m eusobno valjaju bez puzanja, imaju jednake obodne brzine pw= wl n nx= d W2 n n 2 (266)
uw u m /s o b o d n a brzina kinem atskih krunica ^w i>4W 2 u m p ro m jeri k inem atskih krunica !, n 2 u s " 1 brzine vrtnje zupanika.
Iz gornjeg proizlazi prijenosni omjer

r wi> r w2
i = n 1 /n 2 = dvl2 dvll = rw2/r w X
(267)
radijusi kin em atsk ih krunica.
Na si. 342 prikazani su nam jerno nepravilno oblikovani zubi zupanog para. Bokovi tih zupanika dodiruju se trenutno u toki B (toka F x na boku 1 dodiruje se s tokom F 2 na boku 2 u toki B). Zupanik 1 okree se kutnom brzinom cox, zupanik 2 kutnom brzinom o)2. Toka F x kree se obonom brzinom p1= ru1 K 1, toka F 2 obodnom brzinom v 2 =o)2 - R 2. O ba vektora brzina okom ita su na radijus-vektora R l i R 2. Zbog kontrole uvjeta dodira povui e se kroz dodirnu toku B tangenta T koja tangira oba boka, a na nju okomica N. Obodne brzine ;;x i v2 rastavljaju se na kom ponente, u smjeru zajednike tangente (T) r lX i v l2 i u smjeru zajednike okomice na tangentu (N) unl i vn2. Budui da je, prema slici, i> n l< u n2 nije ispunjen uvjet da bude r*nt rn2 * Bokovi su prema tome pogreno oblikovani.
9.1. Osnove
327
K om ponente brzina u smjeru okomice na tangentu (N) vnl i vn2 moemo prom atrati kao obodne brzine na radijusima rhl i rb2. Prem a tome je vnl = = rbl (Uj i vn2 = rb2 -a>2. Budui da m ora biti anl = t;n2 , m oralo bi biti rbl 0 ; , = = rb2 co2 . Sa i=(oJco 2 proizlazi da je i i= rb2 jrbi=r'w2 /r'wl. Osim toga je i= = rw2 A\vi> prem a tome m ora biti i ^ 2 / ^ 1 = rw2/rw l. Iz toga proizlazi da prijenosni omjer i moe biti konstantan samo onda ako se toka C' poklapa
Slika 342. O d n o si brzina pri d o d iru dvaju n am je rn o p ogreno oblikovanih bokova zu p an o g p a ra
s kinematskim polom C, odnosno kada je r'wi = r wi i r'v/2 = rw2. Samo u tom sluaju moe biti vnl = vn2. Ovaj kinematski preduvjet donosi zakon ozubljenja koji glasi: Okomica na tangentu trenutne toke dodira dvaju bokova mora prolaziti kroz kinematski pol C.
328
9. Zupani prijenosnici
9.1.3. Dodirnica bokova, zahvatna linija (dodirnica profila)
Zakon ozubljenja zahtijeva da se odrede kinematski ispravno oblikovani bokovi. SI. 343 a pokazuje proizvoljno oblikovan bok 1 zupanika 1. N a njemu je uzeta proizvoljna toka Fj i kroz nju povuena tangenta T i okomica na tangentu (nrmala) N. N rm ala N sijee kinem atsku krunicu u toki W j. Ako zamislimo da se zupanik 1 okree udesno, onda se kree i bok 1 s tokom Fj u smjeru strelice udesno prem a toki B, a toka W , prem a toki C. Budui da okomica na tangentu u trenutnoj toki dodira toaka W x i C m ora prolaziti kinematskim polom C, toka B je obavezno toka dodira s odgovarajuim bokom zupanika 2. To znai da je toka B zajednika toka za oba boka!
Slika 343. P ro n alaen je su p ro tn o g b o k a a k o je oblik jed n o g b o k a zad an
Ako sada zamislimo da smo oba zupanika okrenuli za istu vrijednost natrag, pomie se toka iz kinematskog pola C zupanika 1 prem a W x, a zupanika 2 prem a W 2. Lukovi CW , i CW 2 m oraju zbog meusobnog valjanja kinematskih krunica w, i w 2 biti jednako dugi. Traena toka F 2 suprotnog boka m ora od toke W 2 biti udaljena za a, kao to su i meusobne udaljenosti toaka B od C i F t od W t , jer se sve tri spomenute duljine a m oraju poklopiti kada toke F j i F 2 dospiju u toku B. Provedemo li ovakvu konstrukciju za vie toaka zadanog boka F, dobit emo vei broj toaka F 2. Spojimo li tako dobivene toke, dobivamo traeni suprotni bok 2, koji u svakoj fazi dodira sa zadanim bokom F x ispunjava zakon ozubljenja (si. 343 b). Ako spojimo sve dodirne toke B, u kojima se dodiruju bokovi, dobivamo zahvatnu liniju (dodirnicu profila) g. Prostorno gledano, dobivam o povrinu zahvata. Zahvatna lunja je apsolutna putanja dodirne toke. S druge strane dodirna toka putuje i uzdu boka. N a taj nain bokovi predstavljaju relativnu putanju dodirne toke. 9.1.4. Evolventno ozubljenje Iz 9.1.3. proizlazi da jednom zadanom boku pripada posve odreen suprotan bok i odreena zahvatna linija. O brnuto, zadanoj zahvatnoj liniji pripada odreen par bokova. Zbog unifikacije, a i zbog izrade, pokazalo se korisnim da se zahvatnoj liniji dade odreen oblik. Ako se zahvatna linija g sastoji od dva kruna luka dobivam o cikloidno ozubljenje , iji su. bokovi cikloidno zakrivljeni. Radi tekoa u izradi, a i
9.1. Osnove
329
nekih drugih nedostataka, ovo ozubljenje nema znaaja u strojogradnji, pa je to razlog da o njemu nee biti ovdje govora. Ako je zahvatna Unija pravac dobivam o evolventno ozubljenje. K ut koji zahvatna linija zatvara s tangentom u kinematskoj toki C nazivamo kutom zahvatne linije (kut dodirnice profila) a. Radi toga to je zahvatna linija pravac ona je ujedno i okomica na tangente svake trenutne toke dodira. Zahvatna linija tangira temeljne krunice bi i bz u tokam a N i i N 2 (si. 344a i b). Ako se prema slici 344a zahvatna linija g 2 valja po temeljnoj krunici b 2, tada toka na zahvatnoj liniji, koja se poklapa sa kinematskim polom C, opisuje evolventu. Tako dobivena evolventa je bok zupanika 2 i to njegov tjemeni i podnoni dio, ako je valjanje zahvatne linije po temeljnoj krunici
zupanik 1
Slika 344. E volventno ozubljenje: a) nastajan je b o k a na z u p an ik u 2; b) n a stajan je b o k a na zupan ik u 1
bilo ogranieno prem a gore tjemenom krunicom a 2, a prem a dolje temeljnom krunicom b 2. N a si. 344 a pokazana je toka F 2 dobivena valjanjem zahvatne linije na temeljnoj krunici na dijelu luka N 2B2 = hb. T ime je dio pravca C N 2 = g 2 postao dulji za duinu bh. U tom sluaju okree se generatrisa (roditeljica) F 2B2 = p2= g 2+ 6b m om entalno oko toke B2, tako da je ona ujedno norm ala u toki F 2 (okomica na tangentu u toki F 2). Zamislimo da se zupanik 2 okree ulijevo, kako to pokazuje strelica, sve dotle dok se ne poklope toke B2 i N 2; tada e se p 2 poklopiti sa zahvatnom linijom. Toka F 2 pom akla se prem a toki B. Iz toga proizlazi d a je put BC = bh. U toki B m ora, prem a tome, F 2 doi u dodir s odgovarajuom tokom suprotna boka. Bok zupanika 1 nastaje istim postupkom valjanja zahvatne linije po temeljnoj krunici b t (si. 344b). N a slici pokazana toka F , dobivena je valjanjem zahvatne linije po dijelu luka N 1 B l = bb. N a taj je nain pravac N iC = pi krai za duinu bb, tako da je generatrisa B iF i = p i = p i fa. Zamislimo sada da se zupanik 1 okree udesno, kako to pokazuje strelica, sve dok se ne poklope toke Bj i N t ; leat e pj na zahvatnoj liniji, a toka F , pom aknut e se prem a toki B. Budui da su temeljne krunice proporcionalne kinematskim, zakrenule su se obje kinematske krunice pri okretanju za jednake duljine lukova bh (si. 344a i b). N a taj se nain toke F, i F 2 m oraju dodirnuti u toki B, to je dokaz ispravnosti konstrukcije.
330
SI. 345 prikazuje evolventni zupani par. O d temeljnih krunica b do podnonih krunica f bokovi se mogu proizvoljno oblikovati, jer ti dijelovi boka ne ulaze u zahvat. M eutim, ti dijelovi boka ne smiju oteavati zahvat. U periodu zahvata od toke A do C u dodiru je tjemeni dio boka A2C zupanika 2 sa podnonim dijelom boka F jC zupanika 1. U periodu zahvata od toke C do E u dodiru je tjemeni dio boka CA, zupanika 1 s podnonim dijelom boka C F 2 zupanika 2. Pri obrtnom smjeru gibanja put zahvata (dodirnica profila) je zrcalna slika puta zahvata AE. Radijusi zakrivljenja obaju bokova p 2 i p2 razliiti su u pojedinim tokam a dodira, osim u jednoj toki. N a zupaniku 1 oznaeni su sa r desni bokovi, a sa 1 lijevi bokovi. Za dani smjer vrtnje su desni bokovi zupanika 1 radni bokovi koji uvjetuju prijenos sila.
Slika 345. E v o lventno ozubljenje u z ah v atu a rad n i b o k ; r desni b o k ; / lijevi b o k ; w k inem atske k ru n ic e; b tem eljne k runice; / p o d n o n e k ru n ic e : a tjem ene krunice
9.1.5. Ozubljenje s ravnim bokovima i unutarnje ozubljenje
Ozubnica (zupana letva) je vijenac elnika s beskonano velikom kinem atskom krunicom. Kinem atska krunica je prem a tome pravac; prostorno gledano to je zapravo kinematska ploha. Prem a D IN 868 (JUS M.C1.011) takva se ozubljenja nazivaju ozubljenja s ravnim bokovima (plosnato ozubljenje). Kod evolventnog ozubljenja postaje u tom sluaju i temeljna krunica besko nano velika, a isto tako i radijusi zakrivljenja bokova, pa i oni postaju pravci (si. 346). To je posebna prednost, jer se s jednostavnim alatim a s ravnim bokovima moe ozubiti svaki zupanik s vanjskim ozubljenjem. Zbog toga upotrebljava se profil ozubnice kao standardni profil (D IN 878, JU S M.C1.016) za sve zupanike. Zupanici s vanjskim ozubljenjem m oraju se sprezati sa standardnim profilom. K ut zahvalne linije (kut dodirnice profila) standardiziran je sa a = 20. K inem atska linija standardnog profila naziva se srednja linija profila MM.
9.1. Osnove
331
Ozubnicu treba shvatiti kao zupanik s beskonano m nogo zuba, premda se sama ozubnica izrauje samo s ogranienim brojem zuba. Prijenosni omjer prijenosnika s ozubnicom prem a jednadbi (265) na str. 326 iznosi u= oo.
Slika 346. Z u p a n i p a r s ravnim i evolventnim b o k o v im a (ozubnica k a o sta n d a rd a n profil)
S poveanjem kinematske krunice moe se ii i dalje u negativno podruje, pa zupanik s vanjskim ozubljenjem prelazi preko ozubnice na zupanik s unutarnjim ozubljenjem, (si. 347). Time bokovi dobivaju oblik uzubine vanjskog ozubljenja, a uzubine oblik zuba vanjskog ozubljenja.
Zbog negativnog zakrivljenja u odnosu na vanjsko ozubljenje, broj zuba unutarnjeg ozubljenja dobiva negativan predznak. Tako prema jednadbi (265) na str. 326 prijenosnik s unutarnjim ozubljenjem ima negativan prijenosni omjer broja zubi u. N a primjer, za z 1= 20, z2= 60 biva u = z 2 / z 1~ - 3 .
9.1.6. Valjanje i klizanje bokova
Prilikom zahvata zubi ne dolazi samo do meusobnog valjanja bokova nego i do m eusobnog klizanja bokova (si. 348a). Toke bokova F , i F 2 doi e u meusoban dodir u toki A, a toke FJ i F2 u toki B. Iz toga proizlazi da e za to vrijeme dio boka biti u dodiru s dijelom boka f2. Budui da su oba ova dijela razliito duga, razlika duljina je put klizanja. Krai dio boka
332
bit e jae istroen. Specifino klizanje oznaava razliku brzina klizanja v{ (tangencijalnih kom ponenata brzina) pojedinih toaka dodira bokova, u odnosu na tangencijalnu kom ponentu brzine odgovarajue toke prom atranog zupanika (si. 348 b) 2
r .2 li
Slika 348. V aljanje i klizanje b o k o v a a) dijelovi b o k o v a J \ i J 2 koji se m e usobno d o d iru ju za vrijem e z ah v a ta o d A do B; b) to k tangencijalnih k o m p o n e n a ta brzina t> u i r l2 za vrijem e d o d ira od F , i F 2 u A ; c) tok specifinog klizanja ra d n o g b o k a 2
N a slici 348 c prikazan je tok specifinog klizanja boka 2. Negativno specifino klizanje podnonog dijela boka je nepovoljno. Stvarno se podnoni dijelovi bokova najvie i troe. Zbog jednakih kom ponenata tangencijalnih brzina na diobenoj krunici, klizanje je tam o jednako nuli, pa teoretski ne bi smjelo biti ni troenja. Veliki kutovi zahvatnih linija i male visine zuba smanjuju troenje.
9.1.7. Nulti elnici i nulti prijenosnici (s ravnini zubima), zranost izmeu zuba
Razmak od zuba do zuba mjeri se na diobenoj krunici prom jera d (si. 349). Kinematske krunice identine su s diobenim krunicama. Govorei 0 N U LTIM zupanicima eli se zapravo naglasiti d a je razlika izmeu diobenih 1 kinematskih krunica jednaka nuli! Ova konstatacija odnosi se na izradu ozubljenja. Pokazat emo da i kod N U LTIH zupanika ne m ora pri sparivanju
Slika 349. K arak teristin e veliine elnika s ravnim zubim a
9.1. Osnove
Tablica 124. Standardni moduli u mm prema D IN 780 0,05
8 as
333
0,06 2 0,07 2,25
0,08 2,5 0,09 2,75
0,10 3 0,11 3,5
0,12 4 0,14 4,5
0,16 5 0,18 5,5
0,20 6 0,22 7
0,25 8 0,28 9
0,3 10 0,35 11
0,4 12 0,45 14
0,5 16 0,55 18
0,6 20 0,65 22
0,7 25 0,75 28
0,8 32 0,85 36
0,9 40 0,95 45
1,25 60 1,375 70
1,5
50 1,125 55
C N 0,055
O L
*8
1,75
Tablica 124a. Standardni moduli u mm prema JU S M.C1.015 Standardni modul u mm I 1 1,125 1,25 1,375 1,5 1,75 2 2,25 2,5 2,75 3 3,25 10 11 40 8 9 32 36 6 7 5 5,5 6,5 25 28 20 22 4 4,5 II III I II 3,5 3,75 16 III I 12 14 16 18 II III
s nekim drugim zupanikom doi bezuvjetno do poklapanja diobenih i kinem atskih krunica. Prem a D IN 870 (JUS M.C1.012) definiranje pomou osnovnog (standardnog) profila (vidi i si. 346) pojam N U L T IH zupanika na slijedei nain: N U L T I zupanici su oni kod kojih srednja linija osnovnog (standardnog) profila tangira diobene krunice (u kinematskom polu C). Prijenosnik s N U L T IM zupanicima naziva se N U L T I prijenosnik. Pod korakom p podrazumijevamo razm ak od zuba do zuba mjeren na diobenoj krunici (si. 349). Opseg diobene krunice m ora biti jednak umnoku z -p , ako z oznaava broj zuba. Opseg diobene krunice jednak je takoer umnoku dn. Prem a tome z- p = d -n , a p/n = d/z. Ovaj odnos p/n nazivamo modul m. M odul je prema tome poredbeni pokazatelj m = =(268) n z Kao dio diobenog prom jera modul se moe shvatiti i kao korak promjera. Moduli su standardizirani (tablica 124). Da bi broj alata za izradu i mjerenje bio ogranien na minimum, redu 1 treba dati prednost pred redom 2. Iz prednjeg slijedi: korak p = m- n (269) modul
334
promjer diobene krunice

p u m u d u z
d = z m
(270)
mm k o ra k , mm m o d u l (tablica 124 i 124a), mm p ro m je r d iobene krunice, b roj zuba.
N a si. 349 prem a D IN 3999 i prem a ISO /R 701 (oznake za ozubljenja) kod N U L T IH zupanika (oznake JUS M .C l.011 i 012 iz 1958. g. nisu jo prilagoene oznakam a ISO) oznauje: d prom jer diobene krunice, da prom jer tjemene krunice, d f prom jer podnone krunice, db prom jer temeljne krunice, h ukupnu visinu zuba, ha tjemenu visinu zuba, h { podnonu visinu zuba, hg zajedniku visinu zuba zupanog para, p korak, pe korak zahvata = p cos a, s debljinu zuba, e irinu uzubine, a standardni kut zahvatne linije = 20 (kut nagiba profila osnovne ozubnice), i diobeni korak, b irina zuba. Ako su debljine zuba zupanog para jednake, m oraju teoretski irine uzubina biti jednake debljini zuba. Zbog proizvodnje i pravilne funkcije m ora izmeu onih bokova preko kojih se ne prenosi gibanje postojati bona zranost j (si. 350). Norm alni zupanici imaju tjemenu visinu zuba ha= m. Podnona visina mora biti neto vea, da se ne bi dodirivale tjemene i podnone krunice. Zranost izmeu tjemene i podnone krunice naziva se tjemena zranost c. O na moe varirati izmeu 0,06 i 0,26 m. U pravilu iznosi c 0 ,2 m , tako da je podnona visina zuba h f l, 2 m. Prem a si. 349 i 350 za vanjske i unutarnje N U L T E prijenosnike iznosi promjer tjemene krunice promjer podnone krunice promjer temeljne krunice N U L T I razmak osi da= d + 2 h d { d 2 h{ db = d- cos a m a = r 1 + r 2 ( z i + z 2) (271) (272) (273) (274)
Budui da broj zubi zupanika s unutarnjim ozubljenjem z 2 m ora biti negativan, m oraju i promjeri biti negativni. N a primjer d 2 = m z 2 5 mm 20 = = 100 mm, da2 = d 2 + 2 ha= 100 mm + 2 -5 mm = 90 mm.
9.1. Osnove
335
Iz proizvodnih razloga m oraju za razmake osi biti predviene tolerancije meusobnog poloaja osi (D IN 3994, JUS M.C1.036).
9.1.8. Granini broj zuba nultih elnika s ravnim zubima
Gledano relativno, jedan zupanik krui oko drugoga kao to planeta krui oko Sunca (zamiljeno je da jedan zupanik stoji). Vrna toka na tjemenu zuba zupanika koji krui opisuje relativnu putanju vrha zuba u uzubini zupanika koji stoji (si. 351). Apsolutna putanja vrne toke je tjemena krunica. Za zahvat zuba ne upotrebljava se cijeli podnoni dio boka. Evolventa na boku zuba i onako poinje tek od temeljne krunice, koja lei izvan podnone krunice. Dio izmeu temeljne krunice i podnone krunice ne slui za prijenos sile i gibanja i moe se prem a tome proizvoljno oblikovati.
Meutim, logino je da tako oblikovan prijelazni radijus ne smije presijecati relativnu putanju vrne toke zuba. Radi smanjenja zareznog djelovanja treba prijelazni radijus da bude to vei. Ukoliko bi toke dodira A ili E pale izvan toaka N t ili N 2, u kojima zahvatna linija tangira temeljne krunice, putanja vrha glave velikog zupanika
336
presijecala bi dio aktivnog dijela podnoja boka malog zupanika u blizini temeljne krunice. O va se pojava naziva podrezivanje. N a slici 352 prikazana je podrezanost dobivena alatom u obliku ozubnice.
Podrezanost se moe smanjiti poveanjem broja zuba ipalog zupanika. N a taj nain odmie se sredite malog zupanika prem a van, pa put dijela zahvata N X C postaje dulji. Isto tako moe se poveanjem kuta zahvatne linije izbjei opasnost podrezivanja. Iz toga proizlazi da je za odreenu veliinu kuta zahvatne linije i za odreeni prijenosni omjer potreban minimalni, granini broj zuba zg malog zupanika. Teoretski, granini broj zuba za zupani prije nosnik s ozubnicom, koji openito oznaavamo kao minimalan broj zuba N U L T O G vanjskog ozubljenja, iznosi teoretski granini broj zuba z% = 2/sin2 a (275)
Kod a = 20 je z% = \ l . Praktiki se dozvoljava m ala podrezanost, pa se kod a = 20 rauna sa ^ = 1 4 . Ova m ala podrezanost koju pri izradiini alat nije tetna. Naime, u radu zupanog para ulazi ve slijedei par zubi u zahvat, prije nego to bi podrezani dio boka m orao da radi. Podrezanost e biti potpuno nekodljiva ako podrezani dio boka zuba ne ulazi uope u zahvat. Praktiki granini broj zubi z gK ^ z g (276)
K od prijenosnika s unutarnjim ozubljenjem preporuuje se oprez s obzirom da je granini broj zubi zupanika s vanjskim ozubljenjem vei nego onaj dobiven jednadbam a (275) i (276). Granini broj zubi kod a = 20 i kod broja zubi z 2 zupanika s unutarnjim ozubljenjem iznosi: z 2 oo zg = 17 80 18 45 19 35 20
9.1. Osnove
337
Ako je Z[ < z g potrebno je izvriti skraenje glave zupanika s unutarnjim ozubljenjem. Ogranienost broja zubi prema dolje jedan je od nedostataka evolventnog ozubljenja. Vei kut zahvatne linije snizuje granini broj zuba, no moe dovesti do zailjenosti vrha zuba, ak i ispod tjemene krunice (si. 353).
Slika 353. U tjecaj k u ta z ah v atn e linije n a o blik z u b a
9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici s ravnim zubima Za razliku od cikloidnog ozubljenja, evolventno ozubljenje je neosjetljivo na poveanje osnog razmaka. Jedino se time mijenja kut zahvatne linije, postaje vei i naziva se pogonski kut zahvatne linije (kut dodirnice profila) a w> a (si. 354a). I kinematske krunice se poveavaju na promjere dwl i dw2Prem da se kinematske i diobene krunice vie ne poklapaju, a tjemene i bone zranosti se poveavaju zbog razm icanja zupanika, zahvat zubi je i nadalje kontinuiran i bezprijekoran. Ovo svojstvo koristi se za tzv. pomak profila. Poveanje razm aka osi zapravo je razmicanje jednog zupanika od drugog, pa se tjemena i bona zranost poveavaju. D a bi se tjemena zranost dovela na prvotnu mjeru, m ora se prema si. 354b poveati tjemena krunica zupanika 1. Nadalje je potrebno produiti bokove do nove tjemene krunice i poveati podnone krunice. D a bi se izbjegla prevelika bona zranost svi lijevi bokovi zupanika 1 m oraju biti pom aknuti u smjeru oboda. N akon tih m jera zahvat zubi je kao i ranije, prije razmicanja, bezprijekoran i pravilan. Ovaj pozitivni pomak profila prua slijedee prednosti:
S lika 354. P ozitivni p o m ak profila: a) N U L T I z u p a n ik ; b) V -P L U S zupanik

338 1. 2. 3. 4.
Poveanjem kuta zahvatne linije smanjuje se opasnost od podrezivanja. Poveanje debljine zuba u korijenu, tako da je mogue prenositi vee sile. Poboljanje uvjeta klizanja bokova. M ogunost prilagoavanja razm aka osi na odreene ugradbene zahtjeve. Nepovoljna je poveana opasnost od zailjenosti. Zupanike s pom akom profila mogue je izraivati ovalnim postupkom, alatim a u obliku zupanika i u obliku ozubnice, s time da se alat za odreenu veliinu odm akne od izratka. Mogu je negativni pomak profila, ako se smanji tjemeni promjer kola, a alat za odreenu veliinu pom akne izratku. Pri sparivanju tako dobivenog V-M1NUS zupanika s N U LTIM dobiva se pogonski kut zahvatne crte a w< a . Negativni pom ak profila poveava opasnost podrezi . anja, a zubi postaju tanji. NU LTI, V-PLUS i V-M INUS zupanici mogu se proizvoljno meusobno sparivati. Dobiveni razm ak osi a odgovarat e vrsti i veliini pom aka profila. Prema sparivanju dobivaju se slijedee vrste parova (prijenosnika): 1. N U IT I parovi, ako se sparuju dva NULTA zupanika. 2. V -N U IT I parovi, ako se sparuje jedan V-PLUS i jedaii V-M INUS zupanik, a njihov razm ak osi ostane nepromijenjen. 3. V-PLUS parovi, ako se sparuju V-zupanici ili jedan V-PLUS i jedan N U LTI zupanik, ali tako da razmak osi postane vei od razm aka koji odgovara N U LTIM parovima. 4. V-M IN U S parovi, ako se sparuju V-zupanici ili jedan V-M INUS i jedan N U LTI zupanik, ali tako da razmak osi postane manji od razm aka koji odgovara N U LTIM parovima.
Pom ak profila na zupaniku m odula m = 1 oznaava se prem a D IN 3992 i JU S M.C1.012 kao faktor pomaka profila x. Stvarni pomak profila iznosi x m (si. 355). Dimenzije V-zupanika izraunavaju se onda ovako: promjer diobene krunice promjer tjemene krunice d = z- m a = d + 2 x m + 2ha (277) (278)
9.1. Osnove
339 promjer podnone krunice df = d + 2 x m 2/j, promjer temeljne krunice db= d- cos a
z m u mm ,x ha u m m hf u m m a u bro j zubi zu p a n ik a (kod u n u tarn jeg o z ubljenja negativan), m o d u l o zubljenja (tablica 124 i 124a), fa k to r p o m ak a profila, tjem ena visina zuba, u prav ilu h, = m, p o d n o n a visina zuba, u pravilu h ,= 1,2 m, k u t z ah v atn e linije N U L T IH p aro v a, u prav ilu a = 20
(279) (280)
Kod pozitivnog pom aka i vrijednosti faktora pomaka x su pozitivne, kod negativnog pom aka negativne. Iz gornjeg dijela slike 356 moe se oitati koliko najnie smiju biti veliine faktora pom aka kod a = 20 i a = 15 pri z < 14 odnosno 17 (a = 20) i z < 2 5 odnosno 30 (a =15), da bi bila izbjegnuta praktika i teoretska mogunost podrezivanja. Pri tome je pretpostavljeno da se ozubljenje vri alatom u obliku ozubnice. Veliina faktora pom aka m ora leati ispod krivulje oznaene kao granica zailjenosti (stvaranje zailjenog tjemena zuba). U donjem dijelu slike dane su granine vrijednosti broja zuba za negativne pomake profila.
Slika 356. U tjecaj p o m a k a profila n a granine vrijednosti b ro ja z u b a zg i zg k o d a = 20 i a = 1 5 p rem a D IN 3960
U D IN 3994 i 3995 standardizirano je tzv. 0,5-ozubljenje. To su zupanici s pozitivnim pom acima s x = 0,5. U principu se faktori pom aka profila x t i x 2 zupanika mogu birati proizvoljno. Ne smije, meutim, izborom pom aka kasnije kod sparivanja zupanika doi do smetnji u zahvatu. To znai da u zahvatu smiju biti samo evolventni dijelovi bokova zuba. Do smetnji u zahvatu moe doi nepovoljnim izborom pom aka, bilo na podnoju malog zupanika 1, bilo na podnoju velikog
22*
340
zupanika 2 i to radi nedovoljnih duljina podnonih dijelova evolvente. Smetnje se u takvom sluaju otklanjaju skraenjem tjemene visine glave. Tjemene debljine zuba ne smiju biti ispod odreene minimalne veliine, u pravilu sa= 0 ,4 m (vidi si. 355, na str. 338). Isto tako ne smije biti smanjena ni tjemena zranost, koja u pravilu iznosi c = 0 ,2 m (vidi si. 350, na str. 335). Slika 357 daje uputstva za svrsishodan izbor sume faktora pom aka profila + x 2 u zavisnosti od zbroja zubi z 1 + z 2. Linije P1 do P9 slue za oznaavanje pojedinih svojstava ozubljenja. Za ozubljenja koja treba da su u odnosu na nosivost i bunost dobro ujednaena, preporuuju se podruja P3 do P6. O stupnju prekrivanja, koji se spominje na slici, bit e govora u poglavlju 9.1.10. na str. 343. a 2,0 18 ^ IM 1,2 * * 10 0,8 S O j i 0 -0,2
S,-0 ,9
vN \\\ \ \ \ \
I 1,6
za posebne sluajeve
20
visoku nosivosf korijena i bokova zubi
!
20
I I
9, -9,
!
~PU-
it I
dobro uiednoteno ozubljenja
I t
V \ V
\
|
20
I |
visok stuoonj prekrivanja
0,6
0,8 ZO
! ! -----i----- za posebne sluajeve | -----t T T 1 1
~ 1,00
90
60
80
100 1Z0 190 160 180 Z00 ZZO 290 Z60 Z80 300
zbroj broja zubi Zj
-1
___
---- *-
Slika 3.57. Iz b o r sum e fa k to ra p o m ak a profila x t i x 2 p rem a D IN 3992
Podjela faktora pom aka profila x x i x 2 vri se prem a slici 358 (za reduci rane prijenosne omjere; za m ultiplikatore vidi D IN 3992). N a si. 358 ucrtane su linije sparivanja LI do L i 7. One su tako odabrane da predstavljaju linije jednake opteretivosti korijena zuba malog i velikog zupanika, odnosno linije jednakih naprezanja u presjeku korijena zuba. Faktori pom aka x ( i x 2 treba da budu tako podijeljeni da lee na istoj liniji sparivanja. U tu svrhu dan je primjer sa z l = 20 i z2 = 50 z u b a :
N ajprije se sa slike 357, za z 1+ z 2 = 70, o d ab ere iz p o d ru ja P 5 x , + x 2 = 0,4. N a si. 358 to k a A d o b iv en a je iz 0,5 (z2 + z 2) = 35 i 0,5 (x 1 + x 2) = 0,2. T o k a A lei na liniji L 11. O d toke A ide se uzdu L 11, lijevo i desno d o z, = 2 0 i z2 = 50 i d o b iv aju toke A! i A 2. O rd in a te to a k a A! i A 2 su x , = 0 ,2 8 i x 2 = 0,12. N e padne li to k a A na neku o d linija sparivanja, treb a k ro z A povui liniju iji tok o d g o v a ra blioj liniji sparivanja. Iz ta k o povuene linije dobiv aju se n a isti nain toke A 1 i A 2 .
U srednjem, bijelom dijelu slika 358,nalazi se podruje u kojem se ne javljaju smetnje u zahvatu. Skraenja tjemene visine zuba u ovom podruju nisu potrebna. U istokanom podruju nee doi do smetnji u zahvatu samo
9.1. Osnove
341
Slika 358. R aspodjela sum e fa k to ra p o m ak a profila x , i x 2 na o b a z u p a n ik a p rem a D IN 3992 (pri redukciji bro ja okretaja)
onda kada su tjemeni promjeri zupanika toliko smanjeni da postoji norm alna tjemena zranost c> 0,2 m. To znai da tjemeni promjeri imaju veliine dane jednadbam a (286) i (287). Samo u donjem dijelu slike, oznaeno vertikalnom rafurom, javljaju se smetnje u zahvatu Za to podruje bila bi neophodna vea skraenja tjemenog dijela zuba. Zbog toga po mogunosti izbje gavamo pom ake profila toga podruja.
Slika 359. N a sta ja n je d o d a tn e bone zranosti k o d sp ariv an ja V -zupanika (prikaz zranosti je preuvelian) a) d v a V -P L U S z u p a n ik ; b) d v a z u p an ik a V -M IN U S
Ako se dva zupanika sparuju u V-PAR, dolazi do dodatne bone zranosti (si. 359). D a bi se to otklonilo, m ora se razm ak osi posebno podesiti, tj. razm ak osi m ora biti manji nego to proizlazi iz sume faktora pomaka.
342 Ovdje se zato uvode faktor pomaka razmaka osi B = 2 --------+ z2

x l + x 2
(281) (282)
B v * J L =
< /l -t-13B Ako je Bv zadan, a da B treba izraunati, iznosi B% BvV l + 7Bv
(283)
S izraunatim faktorom pom aka osi B v, dobiva se jednadba za stvarno potreban razm ak osi V-razmak osi a v = (r i + r 2 ) (1 + B v) (284)
Ako ovako nastali dodatni razm ak osi ne smeta, tj. ako pri istom smjeru vrtnje ne doe do kolebanja okretnog m omenta, pa time ni do dodatnih unutarnjih dinamikih sila, moe se osni razm ak izvesti u dimenzijama prema jednadbi P-razmak osi a p = (r\+ r 2 ) + (x i+ X 2 )m (285) M oraju se zapravo izvoditi razmaci koji lee izmeu a \ i aP, tj. O= d \ . . . Up Ako pomaci profila lee u podruju smetnji zahvata (istokani dio na si. 358), pa zahtijevaju skraenje tjemene visine glave, jednadbe tjemenih promjera su tjemeni promjer d3 l = 2 a d f2 2 c d i2 = 2a d n 2c
a u mm d tl i d {2 u c u mm mm
(286) (287)
u tvreni razm ak osi, po d n o n i p ro m je r z u p an ik a p rem a jed n a d b i (279) n a str. 339, p o tre b n a tjem ena z ran o st, u pravilu c = 0,2 m.
S utvrenim razm akom osi a moe se izraunati pogonski kut zahvatne linije a w iz jednadbe V" 4 Y cos a w= ---- - cos a a a osim toga promjer kinematske krunice
2a
(288)
dw l=
u+ 1
(289) (290)
d w2 = 2 a - d wl
je k inem atski om jer p rem a jed n a d b i (265) n a str. 326.
Treba obratiti panju da su za unutarnje ozubljenje z 2, u, a i d w2 negativni! Kod z2 = 0 0 (ozubnica) ne mijenja se profil ni pri bilo kako velikom pom aku
9.1. Osnove
343
profila. Iz toga proizlazi da pomak profila na velikom zupaniku ne donosi mnogo, osobito onda ako je broj zuba velik. Zbog poveanja nosivosti se u specijalnim sluajevima, ako to stupanj prekrivanja doputa (vidi 9.1.10.), ide na a = 26 ili 28. N U L T I zupanici mogu se prom atrati kao V-zupanici sa faktorom pom aka profila x = 0 .
9.1.10. Stupanj prekrivanja Zbog postizanja kontinuiranog okretnog gibanja, bez eventualnih prekida, m ora novi par zubi ui u zahvat prije nego to par zubi koji je u zahvatu izae iz zahvata. To znai da m ora postojati prekrivanje. K ada prema slici 360 toka A na zahvatnoj liniji prijee put koraka zahvata pe, slijedei par zubi ulazi u zahvat. To znai da postoji prekrivanje ako je put zahvata (dodirnica profila) gx = ga+ g f dulji od koraka zahvata pe. Radi toga oznaavamo kao prekrivanje profila ili stupanj prekrivanja odnos izmeu puta zahvata ga i koraka zahvata p e, tj. vx= g j p e.
Slika 360. P rek riv an je profila 3 a p u t z ah v a ta tjem ena zup an ik a 2; g r p u t z a h v a ta p o d n o ja z u p a n ik a ; g p u t z a h v a ta (d o d irn ica profila)
Iz geometrijskih odnosa proizlazi stupanj prekrivanja za vanjsko ozubljenje V rh =-
''b i
+ V r a2 - rti ~ sin ccw a
(291)
prijenosnik s ozubnicom
V ral rbl +~
o zr , *(l-*i) sin a rx
sin a (292)
=unutarnje ozubljenje
V ''a t
- Tm -
r\ 2 - rl 2 - sin a w a
(293)
344
rai> ra2 u m m rbi , rb2 u m m r, u mm a u aw u a u mm m u mm
*i
pe u mm
tjem eni p ro m jeri z upanika, prom jeri tem eljnih krunica, diobeni p ro m je r z u p an ik a 1, k u t z ahvatne linije N U L T IH zu p an ik a, u pravilu ot = 20c, p ogonski k u t z ah v atn e linije [jednadba (288), na str. 342] kod N U L T IH p a ro v a a w= a , stv arn i ra zm ak osi (kod u n u tarn jeg ozubljenja negativan), m odul ozubljenja fa k to r p o m ak a profila n a z u p an ik u 1, k o ra k z ah v ata = tem eljni k o ra k = p cos tx = m - n - cos a.
Treba da je uvijek 1,1! Ako je za prijenosnik koji treba projektirati broj zubi zadan (odreen), a modul nije jo izraunat, moe se pri proraunu stupnja prekrivanja uvrstiti m = 1. Naime, apsolutna veliina zupanika ne utjee na stupanj prekrivanja.
9.1.11. Nisko i visoko ozubljenje
Pod pojmom zajednike visine zuba hg podrazum ijevam o sumu visina zuba mjerenu od kinematskih krunica obaju zupanika. Kod N U LTO G para s visinom zuba ha= m (vidi si. 349, str. 332) je hg= h3 l + h a2 = 2m. Zajednika visina zuba svodi se pom ou faktora visine zuba y na standardni modul (tablica 124 i 124a str. 333), pa je zajednika visina zuba /ig= 2 y m (294)
Za elnike standardnog profila D IN 867 i JUS M .C1.015 je ju= 1 Ozubljenje sa >< 1 oznaavamo kao nisko ozubljenje, a sa y > 1 kao visoko ozubljenje.
9.1.12. Nulti elnici s kosim (helikoidnim) zubima
Zubi elnika s kosim (helikoidnim) zubima zakoeni su prema osi vrtnje za kut koji zatvara linija boka zuba na diobenom cilindru s osi vrtnje, a naziva se kut nagiba boka zuba 3. Ako se sparuju dva elnika s kosim zubima, moraju se nagibi bokova zuba poklapati u kinem atskom polu. To znai da oba zupanika m oraju imati kutove nagiba bokova zuba, po veliini jednake, a po smjeru suprotne. Razlikujemo zato zupanike s. desnim i lijevim usponom (si. 361). Budui da su kinematske povrine zupanika zakrivljene, imaju i uzdune linije bokova zakrivljenja u obliku zavojnice. Kod vrlo irokih zupanika bili bi zubi, slino kao navoji na vijku, navijeni na diobeni cilindar pod kutom uspona y = 90 (3. elnici s kosim zubima nazivaju se zato i vijanici. Slika 362 pokazuje pogled na elo elnika s kosim zubima i razvijeni plat diobenog cilindra. elnici s kosim zubima mogu se izraivati pomou normalnih alata, ako su oni pri izradi nagnuti prema izratku za kut nagiba boka 3. Standardno 20 ozubljenje ne javlja se u tom sluaju u eonom (bonom) presjeku (presjeku
9.1. Osnove
345
okom itom na os vrtnje), nego u presjeku okom itom na uzdunu liniju boka (normalni presjek, si. 363). Tom presjeku odgovara i standardni profil D IN 867, JUS M.C1.015. Razlikujemo zato normalni profil s normalnim kutom zahvatne linije i eoni (boni) profil s eonim (bonim ) kutom zahvatne linije a, X V
desnohodni
b)
Slika 361. K u t n ag ib a b o k a i k u t u sp o n a z u p a n o g p a ra elnika s kosim zubim a, m jereni n a d iobenim cilindri m a. Z u p a n ik 1 je d e sn o h o d an , a z u p anik 2 ljevohodan
9 f> r -
p
-O
Jf Jf i
A ; / v
Slika 362. elnik s kosim zubim a a) elo (bok); b) razvijeni diob en i cilindar
Slika 363. N o rm a ln i presjek (oko m it n a uzd u n u liniju boka) elnika s kosim zubim a
346
M odul koji se odnosi na normalni profil nazivamo normalnim modulom m^. Modul odabirem o prem a standardu (tablice 124 i 124a). M odul koji se odnosi na eoni (boni) profil naziva se eoni (boni) modul
mi =
Wn/cos
(295)
Iz toga proizlazi da je normalni korak pa = mn - n, eoni (boni) korak pt = mt -n, a eoni (boni) kut zahvatne linije izraunava se iz jednadbe tan a, = tan a/cos ft S nabrojanim veliinama mogu se izraunati (vidi si. 362) promjer diobene krunice promjer tjemene krunice dt = mt - z = m" cos P du = dl + 2 h,d (297) (298) (299) (300) (301)' (296)
promjer podnone krunice d t[= d t 2 hf promjer temeljne krunice N U L T I razmak osi

u mm
d tb= d { cos a t a = rt l + ra = (zt + z 2) 2 cos p
PU
n o rm aln i m odul o zubljenja p re m a tab lica m a 124 i 124a, k u t n agiba b o k a zuba o zubljenja n a d io b en o m cilindru, tjem ena visina zuba, u pravilu /ia = m, p o d n o n a visina zuba, u pravilu h i = 1,2 nu, eoni (boni) kut z ahvatne linije prem a jed n a d b i (296), radijusi diobenih k runica u eonom (bonom ) presjeku, broj zubi zupanika, k o d u n u tarn jeg o zubljenja z 2 treb a d a im a negativan p redznak!
Stupanj prekrivanja projila ea treba svesti na eoni (boni) presjek pa se proraunava po jednadbam a (291) do (293), s tim da se uvrtava ra = rta, rb= r tb,
Q C Otj, 3tw & ,w , M ^*tl
1 Pe
P te*
Najvei razm ak izmeu poetne i krajnje toke linije boka (si. 362) je luk sprezanja bokova gp = b tan/l. Pri okretanju u smjeru strelice tjemena toka Aj ulazi u zahvat, a toka A2 je jo izvan zahvata. Tek nakon to pri okretanju zupanika jedna toka na diobenoj krunici prevali put Wj W 2 = b tan p, toka A2 ulazi u zahvat. N akon to je toka B, izala iz zahvata, toka B2 nalazi se jo u zahvatu. Toka B2 izai e iz zahvata tek nakon to je na diobenoj krunici prevaljen put WxW2 = b tan /i. O dnos izmeu luka sprezanja bokova b tan p i diobenog koraka p{ je radi toga stupanj sprezanja bonih linija ep = gp/pt = b tan p/pl (302)
Zahvat elnika s kosim zubima traje prem a tome dulje nego zahvat elnika s ravnim zubima. Budui da zub ne ulazi u zahvat istodobno cijelom svojom irinom, nego postepeno toka za tokom, rad elnika s kosim zubima je osjetljivo tii od rada elnika s ravnim zubima. Zbog mirnoe rada bira se
9.1. Osnove
347
kut nagiba boka fi tako da je e ^ l . Najee je /?^8 do 25; manji kutovi ne donose nikakve prednosti, a vei izazivaju velike aksijalne kom ponente sila, koje m oraju biti uhvaene leajima. Kinematski cilindar daje u normalnom presjeku (si. 363) elipsu ija je kraa poluos ak = rt, a dulja ag= r1 ( /cos /?. Stvarni normalni profil javlja se samo na kraoj poluosi. Svi ostali zubi su, radi zakrivljenja njihovih bokova, izoblieni. Na kraoj poluosi radijus zakrivljenja elipse iznosi rn. elnike s kosim zubima moemo radi toga zamisliti kao elnike s ravnim zubim a i normalnim profilom, kojemu odgovara standardni profil. Zubi s normalnim ozubljenjem nalaze se na fiktivnom diobenom promjeru s radijusom r. Ovom fiktivnom diobenom prom jeru odgovara i fiktivni broj zubi, naime fiktivni broj zubi zn ^ z/ cos3 /j (303)
Fiktivni broj zubi mjerodavan je za proraun graninog broja zubi kao granice podrezanosti. Za elnike s kosim zubima iznosi praktiki granini broj zubi r',sst z', cos3 [i (304)
gdje je zg= 14 praktiki granini broj zubi N U LTO G elnika s ravnim zubima kod a = 20 [vidi str. 336 i jednadbu (276)]. 9.1.13. V-elnici s kosim zubima Izbor i podjela faktora pom aka profila x, i x 2 obavlja se kao i kod V-elnika s ravnim zubima (vidi str. 340) prema si. 357 i358. Umjesto stvarnog broja zubi mjerodavni su fiktivni brojevi zubi znl i zn2! Treba prem a tome uvrtavati z a z 1= z n l, a z a z 2 = z2. Sa faktorim a pom aka profila x dobiva se promjer tjemene krunice promjer podnone krunice dV d = d{+ 2x mn + 2h.d dlf = dt + 2x rr^ 2h f (305) (306)
eoni modul mt, eoni kut zahvatne linije a,, promjer diobene krunice dt i promjer temeljne krunice dlb, ostaju nepromijenjeni [jednadbe (295) do (297) i (300)]. Svedeno na fiktivne zupanike, iznosi faktor pomaka razmaka osi X -f- V B = 2 5 Znl+Zn2 (307)
F aktor pom aka razm aka osi By izraunava se pom ou jednadbe (282) na str. 342. Jednadbe razm aka osi tada glase V-razmak osi P-razmak osi av = (r,i+ ri2) + (ri + r2 ) Bv flp = (r,i + r,2) + (x i + * 2 ) mn (308) (309)
Stvarni razmak osi moe sekretati izmeu a = a \ . . . a P.
348
Ako je u podruju moguih smetnji zahvata (istokani dio si. 358) potrebno skraenje tjemene visine zuba, treba izraunati tjemene promjere dtal i dt. d2 prem a jednadbam a (286) i (287), na str. 342. Ako se razm ak osi odabire, izraunava se eoni pogonski kut zahvatne linije pom ou jednadbe r ,r (310) cos a tw= ----cos a, a Promjeri kinematskih krunica dtwl i dlv/2 dobivaju se iz jednadbi (289) i (290) na str. 342. Granini broj zuba z 's , koji se kod pozitivnog pom aka jo jedanput smanjuje, izraunava se pom ou jednadbe (304). Pri tome se oitava z' sa slike 356, na str. 339. Stupanj prekrivanja ea dobiva se analogno iz jednadbi (291) do (293) na str. 343, ako se uvrsti za ra= rta, rb= t tb, o c= a t , aw= a , w, rl = r a i p e= p te. Stupanj prekrivanja bonih linija ep izraunava se pom ou jednadbe (302). Kod zupanika sa zakrivljenim uzdunim linijama bokova (vidi sliku 339, na str. 325 mijenja se kut nagiba boka zuba [i kontinuirano po cijeloj irini boka zuba, kao i kod elnika s kosim zubima. K od V-zupanika je [i kut nagiba boka zuba na diobenoj krunici. N U L T E elnike s ravnim zubima moemo sm atrati V-elnicima s kosim zubima sa /? = 0 i x = 0.
9.2. Oblikovanje elnika

Pri izboru m aterijala za izradu zupanika treba da u prvom planu lei ekonominost. Pogonski faktori, vijek trajanja, brzina vrtnje i snaga, osnova su za izbor materijala. O dreenu ulogu ima teina i raspoloivi ugradbeni prostor. Za obodne brzine do v= 1 m/s, u posebnim sluajevima i do 2 m/s, dolaze u obzir zupanici od sivog i elinog liva s neobraenim zubima. Kod poljo privrednih strojeva radi ilavosti i otpornosti na udare, prednost imaju, zupa nici od temper liva. K ora od livenja je vrlo otporna na troenje, pa su liveni zupani ci pogodni za prijenosnike koji su izloeni utjecajima praine, pijeska, vlage i atmosferskim utjecajima. Kao primjeri upotrebe livenih neobraenih zupanika bile bi rune dizalice, strojevi za dizanje, poljoprivredni strojevi i si. Takvi zupanici ne mogu se tono izraditi, pa m oraju biti uzete u obzir mogunosti veih greaka u koncentrinosti, koraku, uzdunoj liniji boka, profilu boka. Pri veim obodnim brzinam a dovele bi takve greke do neizdrive buke i do loma. N a visoko turane prijenosnike postavljaju se vei zahtjevi: 1. visoka otpornost na troenje (dug vijek trajanja), 2. ravnom jeran, tihi rad, 3. visoka dinam ika izdrljivost zubi. Za ovakve zahtjeve dolaze u obzir zupanici s obraenim , odnosno prea nim zubima. U odnosu na otpornost na troenje moe se dati ovaj redoslijed m aterijala:
9.2. O blikovanje elnika
349 5. elini liv, 6. konstruktivni elici, 7. elici za poboljavanje, 8. elici za cementaciju.
1. 2. 3. 4.
preane umjetne smole, sivi liv, nodularni liv, tem per liv,
Mali zupanik izrauje se obino od m aterijala boljih mehanikih svoj stava nego veliki. Mali zupanik, radi vee brzine vrtnje, ulazi, ee u zahvat pa je to jae optereen. Preane umjetne smole djeluju priguno, a otporne su prem a vodi, kiseli nama i mnogim kemikalijama. Takoer su otporne prem a kolebanjima tem peratura. Ako otpornost na koroziju nije svojstvo koje treba d a je mjerodavno za izbor materijala, valja zupanike od preanih umjetnih smola sparivati s glatko obraenim zupanicima od metala. U kemijskoj industriji nalazimo i zupanike izraene od keramikih materijala , npr. pum pe za kiseline. Visoku otpornost na troenje dobivaju zupanici izraeni od elika povrin skim poboljavanjem ili kaljenjem. Jezgro zuba m ora ostati ilavo radi elasti nog preuzimanja udarnog optereenja. Posebno tiho i jednoliko rade zupanici kojih su bokovi nakon toplinske obrade fino ili najfinije obraeni (brueni, lepovani, polirani). Nezakaljeni zupanici mogu se strojno brijati. Brzorotirajui prijenosnici zahtijevaju dobro podmazivanje. Bez podm azivanja istroili bi se vrlo brzo i zupanici s poboljanim i zakaljenim bokovima. Ako mali zupanik ima mali diobeni promjer u odnosu na vratilo, zupanik i vratilo se izrauju kao jedan dio (si. 364a). Koji puta se prije ozubljenja vijenac zavaruje na vratilo (si. 364b). U ovom posljednjem sluaju je opseg potrebne obrade skidanjem estica manji, pa izrada moe biti jeftinija. Mali (pogonski) zupanici veih dimenzija privruju se na vratilo pom ou pera (si. 364 c). Kod velikih okretnih momenata zupanik se privruje na klinasto ili poligono vratilo. Zbog zareznog djelovanja utora za pero, razmak izmeu tjemene krunice do dna utora za pero treba da iznosi najmanje 4 m (m = modul).
Slika 364. O blikovanje m alih (pogonskih) z u p an ik a a) m ali zupanik i v ratilo od jed n o g dijela; b) vijenac zavaren na v ra tilo ; c) m ali zupanik naklinjen na v ratilo p o m o u pera
Zbog smanjenja masa koje rotiraju dio m aterijala veih elinih zupanika raenih od punog profila odstranjuje se tokarenjem (si. 365a) ili buenjem (si. 365 b). Kod livenih zupanika se glavina i vijenac povezuju tankom ploom i ojaavaju rebrim a (si. 365 c). Zupanici koji treba da imaju mogunost uzdu nog pomicanja po vratilu dobivaju u glavini klinast profil radi mogunosti prijenosa okretnog momenta, (vidi 2.3.3.). Veliki zupanici su gotovo uvijek
350
liveni. Vijenac je paocim a povezan s glavinom (si. 366). Kod velikih zupanika paoci su najee I presjeka. Prem a iskustvu uzima se z = 4 do 8 paoka, odnosno broj paoka Z *%//"' d (311)
/ = 0 ,0 2 l m m * 1 d u mm kod neijeljenih zupanika, = 0 ,0 1 5 6 m m ' 1 kod dijeljenih zupa nika, diobeni prom jer zupanika.
Slika 365. Izvedbe elnika a) to k are n o iz p u n o g ; b) to k are n o iz punog i b ueno; c) liveni zupanik
Slika 366. Veliki liveni zupanik
Uobiajene dimenzije prema slici 366 su slijedee: visina glavnog rebra visina sporednog rebra debljina glavnog rebra debljina sporednog rebra duljina dijela glavine duljina glavine debljina stijenke glavine debljina vijenca V t;8 do 10 m, /v 5:6 do 8 m V s 1,5 do 2 m V *0,7 sh /* 0,5 dr * 6 + 0,25 d ^ \ , 2 d z w *0,4 d z+ 10 mm za sivi liv vv*0,3 d z+ 10 mm za elini liv k*4 m
9.2. O blikovanje elnika
351
Izvrtina duljih glavina proiruje se u sredini (si. 366), tako da samo na krajevima duljinom / sjedi na vratilu. To olakava i pojeftinjuje izradu. Na diobenoj krunici djeluje nazivna obodna sila
F, u N 7j u N m r, u m F, u W v u m /s
Ft = T 1/r 1= P l/v
(312)
pro sjen a vrijednost o b o d n e sile n a d io b en o m prom jeru, nazivni o k re tn i m om ent m alog zupanika, diobeni pro m jer m alog z upanika, k o d elnika s kosim zubim a treba uvrstiti r,u > nazivna snaga k oju treb a prenijeti m alim zupanikom , o b o d n a brzina diobenih p ro m je ra = d , n - n 1 sa n x u s - 1 .
O bodna sila optereuje paoke na savijanje. Budui da se obodna sila ne rasporeuje ravnom jerno na sve paoke, uzima se da samo 1/4 paoka nosi, a od ovih opet samo glavna rebra, poloena u smjeru okretanja. Sporedna rebra sa svojim malim momentom otpora ne uzimaju se u raun. Uzimajui u obzir udarna optereenja koja proizlaze iz uvjeta pogona (pogonski i radni stroj), iznosi ... Ft K r y naprezanje na savijanje a f = ~{/4)~W (313)
(Tf u N /'m m 2 F, u N K| y u mm Z W u mm3 savojno naprezanje u presjeku p ao k a, n azivna o b o d n a sila na d iobenoj k runici p rem a jed n a d b i (312), p ogonski fa k to r prem a tablici 125, k ra k o b o d n e sile d o o p asn o g presjeka, broj p ao k a, m o m en t o tp o ra presjeka p a o k a = u h* v '6 , a k o je ubroj glavnih re b ara presjeka jed n o g paoka.
Za doputeno savojno naprezanje moe se uzeti dop a f &0,25 aM (<rM= = prekidna vrstoa m aterijala zupanika).
Tablica 125. Pogonski faktor K y zupanih parova
Radni stroj
. elektro m otor
Pogonski strojevi trubina \ jednocilinI ... khpni dnm . stroj khpni stroj
... . ... . . .
1,25 1,5
Stroj za proizvodnju elektrine energije, prijenosnici za posmak, transporteri, laka dizala i dizalice, turbinska puhala i kompresori, mijealice za ravnomjernu gustou G lavni pogon alatnih strojeva, teka dizala, okretni ureaji dizalica, jamski ventilatori, mijealice za nejednakomjernu gustou, klipne pumpe s vie cilindara, pumpe za doziranje tance, kare, stroj za gnjeenje gume, valjaki stanovi i metalurki strojevi
___ J_......... ..........._ i

1,75 2 2,25
1,25
1,5
1.75
U pojedinanoj izradi, a i zbog smanjenja teine, zupanici se zavaruju. Na glavinu od valjanog okruglog elika zavaruje se ploa, koja nosi vijenac izraen od plosnatog elika savijanjem. Radi ojaanja konstrukcije dodaju se rebra (si. 367). Ravna rebra uteuju na radovima rezanja. Budui da kon struktivni elici imaju vie mehanika svojstva nego sivi liv, zupanici mogu biti osjetljivo laki.
352
Za dimenzioniranje mogu posluiti slijedee orijentacione veliine: debljina ploe .^ 0 ,8 do l m debljina rebara s%0,7 duljina glavine Lxdz debljina stijenke glavine vv= 0,2 d.z + 8 mm debljina vijenca k m 3 do 3,5 m Kruni glavni avovi raunaju se na smik (vidi 1.1.5.). Zbog m ontae i transporta vrlo veliki zupanici rade se najee od dva dijela. Ravnina dijeljenja prolazi sredinom dvaju rebara i dvjema uzubinama. Obje polovine veu se m eusobno u blizini glavine i u blizini vijenca (usporedi si. 301b na str. 273). Veliki zupanici visokouinskih prijenosnika m oraju imati vijence od visoko vrijednih matrijala. Vijenci se kuju od odgovarajueg elika i toplo navlae na lijevane glavine (si. 368). Glavina m ora iza svakog drugog paoka imati radijalne upuste da bi se napetosti liva mogle izravnati. Prema iskustvu izvodi se: debljina vijenca debljina vijenca glavine
d = d iobeni p ro m je r
k 7= 0,S do 0,4 (d /8 0 + 10 m m )+ 2,5 m, k t = 0,8 do 1,4 (d /8 0 + 18 mm)
Manje vrijednosti kod uih, a vee kod irokih zupanika.
Slika 368. N a livenu glavinu nap rean i vijenac
Nema nikakvog smisla da zubi budu nepotrebno iroki. U tom sluaju, zbog moguih greaka ozubljenja i odstupanja u leajima, zubi nee nositi na cijeloj irini. Ako npr. osi vratila nisu paralelne, nose samo krajevi zuba. Orijentacione vrijednosti irina zupanika dane su u tablici 126. M ali zupanik treba da bude neto malo iri od velikog zupanika (eventualno moe biti i obratno). Zupanik od plastine mase m ora biti uvijek neto malo ui od m etalnog para, da bi se izbjeglo stvaranje srha na elu zuba.
9.3. K valitet ozubljenja
353
Tablica 126. Orijentacione vrijednosti irina zuba b i minimalni broj zuba z t elnika Zupanici na krutim vratilima uloenim u kvalitetne valjne leaje na krutim temeljima Zubi rezani Zupanici u normalnim kuitima prijenosnika uleiteni u valjne i klizne leaje Zupanici na elinim konstrukcijama, nosaima i si. Zupanici s najboljim leitenjem kod visokouinskih prijenosnika Zubi sirovo liveni Konzolno uleiteni zupanici >f30 do 40 ni b%2S m b 15 m bS2 d
b S 10 m 2 i l6 z , 1 2 Z ilO z, + z2 2 4 z2^ z i + 1 0
Zupanici velikih obodnih brzina (u > 4 m /s ) i za prijenos velikih sila, ako je ea> l,5 Zupanici srednjih obodnih brzina (u0,8 do 4 m/s) Zupanici malih obodnih brzina {v< 0,8 m/s) ili kod prijenosa malih sila za podreene svrhe Principijelno kod vanjskih ozubljenja Principijelno kod unutarnjeg ozubljenja
Zubi visokouinskih prijenosnika izrauju se s veim brojem zubi i malim modulima. Oni onda rade mirno i ravnomjerno. To je razlog da se za male zupanike vee preciznosti bira vei broj zubi. Orijentacione vrijednosti vidi u tablici 126.
9.3. Kvalitet ozubljenja

9.3.1. Odstupanja K ontrola zupanika obavlja se odreivanjem stvarnih mjera, stvarnih od stupanja mjera i oblika i usporeivanjem s doputenim odstupanjima. Dopute na odstupanja nose prem a D IN 3960 kraticu f a prem a JUS M.C 1.030 kraticu A. Ako se mjerenja obavljaju preko nekog podruja, kratica je prema DIN-u F, a prem a JUS-u A A. Razlikujemo: pojedinana odstupanja, zbirna odstupanja i odstupanja zupanika u zahvatu. Najvanija pojedinana odstupanja su slijedea: 1. Odstupanje diobenog koraka profila f p (po JUS A t0). To je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere diobenog koraka. Zbirno odstupanje diobenog koraka projila F p (po JUS A A xo) je algebarska razlika stvarne mjere zbroja odreenog broja uzastopnih diobenih koraka jednog zupanika i nazivne mjere zbroja istog broja diobenih koraka. 2. Odstupanje temeljnog koraka bokova zubi f pe (po JUS-u T lBb) je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere temeljnog koraka bokova zuba (koraka zahvata). Vrijednosti doputenih odstupanja dane su prem a D IN -u u tablici 127, a prem a JUS-u, JU SM .C 1.035. 3. Razlika mjera diobenih koraka dvaju zuba zupanika smjetenih jedan iza drugoga (skok k o ra k a )/,. 4. Odstupanje profila zuba f t (po JUS-u Fev) je najvee odstupanje stvarnog profila od tone evolvente toke temeljne krunice.
354
5. Odstupanje debljine zuba f s (po JUS-u ,4S ) je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere lune debljine zuba na diobenom promjeru. 6. Radijalno bacanje zuba JT (po JUS-u /4r) je razlika najveeg i najmanjeg oitavanja na kom parateru koji pokazuje promjene poloaja kuglice, valjia ili prizme, u odnosu na vlastitu os tijela zupanika, u toku jednog punog okretaja kontroliranog zupanika. 7. Odstupanja promjera temeljne krunice fb je razlika izmeu stvarne i nazivne mjere promjera temeljne krunice.
Slika 369. P o la rn i dijagram o d stu p a n ja
zbirnog
Zbirna odstupanja (si. 369) su rezultat superpozicije istodobnog djelovanja niza odstupanja poje dinih toleriranih veliina i oblika zuba kontroliranog zupanika: 1. Odstupanje sprezanjem F { (po JUS-u A {) je odstupanje stvarnog kuta rotacije gonjenog zupanika u odnosu na nazivni kut, nastalo zbog odstupanja oblika i poloaja bokova zuba, svedeno na luk kinematske krunice (si. 369). 2. Skok odstupanja / (po JUS-u A j je razlika najvie i najnie toke dijagrama odstupanja u opsegu jednog koraka (si. 369). Odstupanja meusobnog poloaja osi rotacije: 1. Odstupanje razmaka osi /a (po JUS-u 4 a) je algebarska razlika izmeu stvarne i nazivne mjere razmaka osi. 2. Odstupanje paralelnosti osi f x (po JUS-u inklinacija A p i devijacija A p) je tangens dobivenog odstupanja u odnosu na doputeno odstupanje. 3. Odstupanje zranosti bokova je razlika stvarne i nazivne mjere odstupanja kao rezultat superpozicije istodobnog djelovanja pojedinanih odstupanja paralelnosti osi i razm aka osi. 4. Zbirno odstupanje dobiveno meusobnim sprezanjem zupanih parova odgo vara priblino sumi zbirnih odstupanja obaju zupanika. 9.3.2. Tolerancije Pod naslovom: Tuma tolerancija elnika prema D IN 867, reeno je u DIN 3961 slijedee: Da bi se osigurali zamjenjivost zupanika zupanih parova, miran rad, konstantan prijenosni omjer, mogunost podmazivanja, i da bi se trajno osigurala eljena opteretivost, m oraju se odstupanja svih karakteristinih veliina, kao i ugradbene mjere kuita, kretati unutar odreenih granica. U tom cilju ustanovljene su i propisane vrijednosti tolerancija za sve glavne veliine zupanika. Slina definicija dana je i u JUS M.C 1.031
9.3. K valitet ozubljenja
355
Cilindrini evolventni zupani parovi, osnove sistema tolerancija . Standardi su slijedei: D IN 3962 doputene pojedinane greke, D IN 3963 doputena odstupanja bone linije zuba i debljine zuba, D IN 3964 doputena odstupanja razm aka osi, D IN 3967 doputena odstupanja mjere preko zuba (mjera preko zuba W je razm ak mjeren preko odreenog broja zubi dviju paralelnih ravnina, od kojih jedna dodiruje lijevi, a druga desni bok zuba). JUS M.C1.Q32 sadri tolerancije izrade tijela zupanika, JUS MC1.033 tolerancije za funkcio nalnu kontrolu sprezanjem i tolerancije bone linije zuba, JUS M.C1.034 tolerancije mjere preko zuba, JUS M.C1.035 tolerancije profila zuba, tolerancije diobenog koraka, radijalnog bacanja i tolerancije zbirnog odstupanja diobenog koraka profila, JUS M.C1.036 tolerancije razm aka osi i poloaja osi (inklinacije i devijacije). Za svako odstupanje predviena je prem a ISO-u 12 kvaliteta. M anje vrijed nosti predviene su za etalonske zupanike, odnosno za posebne svrhe. O dstupanja zupanika ne dovode samo do bunosti u radu, nego i do snienja vijeka trajanja. Prem a veliini obodne brzine bira se odreena kvaliteta to lerancije. Prem a JUS M.C1.031 date su smjernice za izbor kvalitete toleran cija za zupanike u zavisnosti od podruja primjene, obodne brzine i naina obrade. Tablica 128 daje orijentacione vrijednosti za izbor kvalitete toleran cija.
Tablica 127. Doputena odstupanja temeljnog koraka profila / (izvadak iz D IN 3962) d odn d t mm preko 12 do 25 m odn m , mm preko 0,6 1,6 0,6 1,6 4 0,6 1,6 4 0,6 1,6 4 0,6 1.6 4 0,6 1,6 4 1,6 4 do 1,6 4 1,6 4 10 1,6 4 10 1.6 4 10 1,6 4 10 1.6 4 10 4 10 4 3 3,5 3 3,5 4,5 3,5 4 5 4 4,5 5,5 5 5 6 6 6 7 8 9 0,7 5 4 4,5 4,5 5 6 5 5,5 7 5,5 6 8 7 7 9 8 9 10 11 12 1,0 6 6 6 6 7 9 7 8 10 8 9 11 9 10 12 U 12 14 16 18 1,4 7 8 9 9 10 12 10 11 14 U 12 16 12 14 18 16 18 20 22 25 2,0 u /m za ozubljenja prem a D IN 867, JUS. M;C1.0J6
Kvalitet 8 U 12 12 14 18 14 16 20 16 18 22 18 20 25 22 25 28 32 36 2,8 9 16 18 18 20 25 20 22 28 22 25 32 25 28 36 32 36 40 45 50 4,0 10 25 28 28 32 40 32 36 45 36 40 50 40 45 56 50 56 63 71 80 6,3 11 40 45 45 50 63 50 56 71 56 63 80 63 71 90 80 90 100 110 125 10 12 63 71 71 80 100 80 90 110 90 100 125 100 110 140 125 140 160 180 200 16
25
50
50
100
100
200
200
400
400
800
800 faktor P
1600
pri m> 10 mm je f = q > 13 jim + 0,3 fon hO,2 /im L mm V nm J
23*
356
Tablica 128. Orijentacione vrijednosti za izbor tonosti ozubljenja
V
m/s 0,8 0,8 do 4 4 do 12 12 do 60
Nain izrade liveno ili grubo obraeno gruba obrada i fina koja se postie skidanjem samo jednog sloja strugotine (estica) fino obraeno ili brueno
Zbirno odstupanje prema DIN 3963 u kvaliteti 12 do 10 9 do 8 7 do 6 5 do 4
najfinije obraeno
Nazivna m jera debljine zuba je (kod N U L T IH zupanika) jednaka polovini koraka p. D a bismo ostvarili potrebnu bonu zranost, izrauje se debljina zuba s odreenom negativnom odmjerom. Odmjere su stupnjevane u 12 kvaliteta, a podijeljene na poloaje tolerantnih polja oznaene sa h, g, f, e, d, c, b, a, h', g', f, e', d \ c', b', a' (h daje najmanju, a a' najveu bonu zranost). Uobiajene su slijedee kombinacije: mali zupanik e / veliki zupanik f, za zupane parove koji treba da rade jako tiho, kod kojih je pogon neravnomjeran, a zubi brueni ili brijani, male bone zranosti (zupanici za alatne strojeve kod kojih se mijenja smjer vrtnje, gradnja turbina, vii stupnjevi prijenosa prijenosnika m otor nih vozila), mali zupanik c / veliki d, za normalne prijenosnike jednolikog pogona, brijani ili glodani zubi, srednje bone zranost (zupanici prijenosnika dizalica, prea, tanci, nii stupnjevi prijenosa kod m otornih vozila, zupanici za vonju unazad), mali i veliki zupanik h, a ili b za prijenose s v < 3 m/s, veliku bonu zranost (prijenosnici za pomine rotilje, uputai m otornih vozila), mali i veliki zupanik g' do a' za sirovo livene zube sa v < 1 m/s.
9.4. Trenje, iskoristivost, prijenosi

Pogonski zupanik tlai na bok gonjenog zupanika. Norm alna sila F bt djeluje u svakoj toki dodira okom ito na tangente toaka dodira, u smjeru zajednike normale. To znai da smjer djelovanja prolazi kinematskim polom C. Sila Fbi stvara na bokovima silu trenja Fhl g. N a si. 370 je debelo crtanim vektorom prikazano djelovanje zupanika 1 ne gonjeni zupanik 2, a tanko crtanim vektorom djelovanje sila zupanika 2 na zupanik 1. Odvedena snaga zupanika 2 iznosi P2 T2 o 2. D a bi se omoguilo odvoe nje ove snage, potrebno je zupaniku 1 dovesti veu pogonsku snagu P 1= T1 (o1. Ta vea snaga potrebna je da bi se svladalo trenje, ime se jedan dio dovedene snage gubi. Bez trenja na bokovima bilo bi P 2 = P 1. O dnos odvedene snage P 2 prem a dovedenoj P j oznauje se kao iskoristivost P 2 T2 co2 T2 ri= = ------- = ; P j 7j col T, - i (314)
9.4. Trenje
iskoristivost prijenosi
357
U podruju zahvata zuba iskoristivost koleba. Zato se u proraun uvodi srednja vrijednost. Prem a iskustvu iskoristivost zubi, ukljuivo iskoristivost leaja vratila iznosi: kod neobraenih sirovih zubi kod fino obraenih i podmazivanih bokova kod vrlo briljivo obraenih bokova i postojanja tekueg trenja rj= 0,9 do 0,92 7/~ 0,94 ij i 0,96
K od velikih prijenosnih omjera bio bi veliki zupanik voma velik ako bi se radilo o jednom paru zupanika. Zbog toga se veliki prijenosni omjer dijeli na vei broj stupnjeva. Time se snizuje iskoristivost prijenosnika. Slije dei pojedinani prijenosni omjeri pokazali su se u praksi pogodni: u pogonskim ureajim a , u strojevima za dizanje u prijenosnicima (turbinskim, turbolokom otivskim, dizelmotorskim) i = 4 do 6 i = 7 do 10 i = 15 do 30
Slika 371 pokazuje prijenosnik sa vie stupnjeva. Budui da se u svakom stupnju javljaju gubici trenjem, ukupna iskoristivost je nia od iskoristivosti pojedinog stupnja: ukupna iskoristivost
zuponik 1
rjg= 17 , 7jn . . . rjn
(315)
-ns-n*
Slika 370. P rijen o s sila zu panog p a ra
Slika 371. Shem a tro step e n o g p rijen o sn ik a elnicim a
Prem a tome je potrebna pogonska snaga Pt = P J r\% (316) ako je sa Pn oznaena odvedenu snagu prijenosnika.
358
Prijenosni omjer prijenosnika s vie stupnjeva jednak je um noku pojedi nanih prijenosnih omjera ukupni prijenosni omjer Pom ou ig izraunava se potrebni pogonski moment pri emu je sa Tn oznaen gonjeni moment. T T j = 2 h % (318) g= i, i i (317)
9.5. Podmazivanje
Podmazivanjem treba da se snizi trenje bokova, a time i troenje i zagrijavanje bokova. Pri tome su izbor i koliina sredstava za podmazivanje od velikog utjecaja. Sredstva za podmazivanje treba da u trajnom pogonu omogue prijenos najvee snage, a da tem peratura ne prekorai 60 C, najvie 80 C. Vie tem perature snizuju svojstva maziva i vijek trajanja maziva. Osim toga na drugim mjestima, kao to su leaji, brtve, spojke, maziva ne smiju tetno djelovati. U tablici 129 su orijentacione vrijednosti za viskoznost i nain podmazivanja u zavisnosti od obodne brzine. K od malih obodnih brzina dovoljno je najee samo nanoenje masti. K od vrlo niskih obodnih brzina mogu se nanositi kruta maziva kao npr. molibdendisulfid. Koeficijent trenja je u tom sluaju ipak vii nego kod podm a zivanja uljem, a mazivo uope ne odvodi toplinu. Zbog jednostavnosti ima podmazivanje uronjavanjem {umakanjem) veliko znaenje. Sami zupanici ili s njim a spregnuta, posebno za uranjanje predvi ena kola i krilca za prskanje, uranjaju se u ulje, uzimaju ga sa sobom i pru na bokove. Ulje moe dospjeti na bokove i na taj nain da se odbaeno na stijenke kuita vodi kanalim a ili da sa stijenki kaplje na bokove. Dubina uranjanja zupanika ne treba da je vea od 6 m a ne m anja od 1 m (m = modul). Pri veim obodnim brzinam a potrebno je podmazivanje vriti brizganjem. Ulje se brizga pom ou pumpe u irokom mlazu neposredno prije ulaska zubi u zahvat. K od vrlo visokih obodnih brzina, radi boljeg dovoenja topline, ulje se brizga dodatno i nakon izlaska zubi iz zahvata.
Tablica 129. Orijentacione vrijednosti za izbor kinematske viskoznosti v maziva i za izbor naina podmazivanja zupanih parova. t> m/s od do nain podmazivanja 0,25 175 350 0,4 145 290 0,63 120 240 1 100 200 1,6 83 166 2,5 69 138 4 57 114 6,3 47 94 10 39 78 16 32 64 25 27 54 40 22 44 63 18 36
runo podmazivanje
podmazivanje uronjavanjem ili runo podmaziv anje mau
podmazivanje uronjavanjem
podmazivanje brizganjem
9.6. Proraun nosivosti elnika
359

9.6.1. Optereenje zuba
Proraun nosivosti elnika i stonika standardizirano je u D IN 3990. Sam tok prorauna vrlo je opsean, tako da ovdje nee moi biti pokazane sve mogunosti koje prua proraun. U kritinim sluajevima bit e potrebno posluiti se literaturom navedenom u propisu. Tako, na primjer, nije ovdje u proraunu uzeta u obzir raspodjela optereenja po irini zuba. Kao posljedica odstupanja bone linije zuba, odstupanje paralelnosti osi, korekcije bone linije, deformacije zuba, kuita, vratila, tijela zupanika, optereenje se ne rasporeuje ravnomjerno preko irine zuba. Prem a D IN 3990 faktorom K F0, odnosno KH 0 obuhvaa se raspodjela optereenja po irini zuba. Podaci o veliini faktora raspodjele optereenja nisu jo dovoljno razraeni. U sumnjivim slua jevima m orat e se radi toga ii sa veom sigurnou protiv loma ili sigurnosti protiv stvaranja rupiavosti (pitting) bokova. Radi pojednostavnjenja kasnijeg prorauna uvodi se obodna sila na diobe nom prom jeru po jedinici irine zuba. Pri tome se uzimaju u obzir i udari izazvani pogonskim uvjetima. specifina obodna sila F w=~Kj (319)
w u N /m m specifina o b o d n a sila, F, u N nazivna o b o d n a sila n a dio b en o m p ro m je ru prem a jed n a d b i (312) str. 351, b u mm irina zuba, K| p ogonski fa k to r p rem a tablici 125, str. 351.
U nutarnja dinam ika dodatna optereenja nastala grekama ozubljenja, koja rastu s porastom obodne brzine, ali padaju s porastom optereenja, poveavaju optereenje zuba na specifino optereenje wt = w - K v (320)
pro m jeru p rem a je d
w, u N /m m specifino optereenje n a d io b en o m pro m jeru , w u N /m m specifino po g o n sk o optereenje n a d io b en o m n ad b i (319), Ky d inam iki fa k to r p rem a jed n a d b i (320).
dinamiki faktor
cq u N /m m
K v = 1 + ( 1 + ) CF \ wj m/s
(321)
uee o ptereenja u zavisnosti o d kvalitete ozubljenja p rem a tablici 130 (kvalitetu o zubljenja vidi u tablici 128, str. 356), w u N /m m specifina p o g o n sk a sila, p re m a jed n a d b i (319) cF fa k to r o p tereenja p rem a tablici 130; k o d koso g ozubljenja poam o d fl = 10 sam o 0,75 o d vrijednosti iz tablice, v u m /s o b o d n a b rzin a na dio b en o m pro m jeru = d 1 - n - n l = d 2 n - n 2 sa n u s - 1 . K o d kosog ozubljenja treb a uv rstiti dt .
360
Tablica 130. Uee sile < 'q i faktor optereenja C r K valitet ozubljenja cq N /m m w+c Nmm 50 100 200 300 400 500 1000 1200 4 13 5 17 6 22 7 29 8 37 9 48
10 63
11 81
12 106
1 0,057 0,05 0,038 0,033 0.031 0,03 0,03 0,029
2 0,056 0,049 0,038 0,03 0,029 0,029 0,029 0,028
4 0,056 0,048 0,038 0,025 0,025 0,025 0,024 0.024
6 0,046 0,041 0,03 0,024 0,023 0,023 0,023 0,023
faktor opter enje CF pri v u m/s 8 10 12 0,034 0,034 0,027 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,029 0,03 0,025 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,026 0,027 0,024 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023
14 0,021 0,024 0,023 0,022 0,022 0,023 0,023 0,023
16 0,019 0,021 0,022 0,022 0,022 0,023 0,023 0,023
18 0,019 0,019 0,021 0,021 0,022 0,023 0,023 0,023
20 0,016 0,018 0,02 0,021 0,022 0,023 0,023 0,023
9.6.2. Nosivost korijena
Sila Fbt koja se prenosi zubima optereuje zube na savijanje. Najvee naprezanje u korijenu zuba nastaje onda kad sila djeluje na tjemenu zuba i kad se u zahvatu nalazi samo jedan par zubi (si. 372). Tlano naprezanje od savijanja vee je nego vlano a f . Ipak je naprezanje na vlak od savijanja mjerodavno za lom zubi. S obzirom da je zub za vrijeme jednog okretaja samo krae vrijeme stvarno optereen, ovdje se radi o titrajnom optereenju, koje moe dovesti do loma zbog umornosti. Savojnim optereenjem utvrena opteretivost naziva se opteretivost korijenazuba. Samo ako su promjene smjera vrtnje este, ili ako se radi o meuzupanicima koji su istodobno u zahvatu sa dva zupanika, od kojih je jedan pogonski, a drugi gonjeni, korijen zuba je optereen naizmjenino pro mjenljivo.
Slika 372. Savojno n a p rez a nje u korijen u zuba
Proraun m jerodavnog naprezanja u korijenu zuba polazi od specifine obodne sile wFt = wt K Fx (322)
wF1 u N /m m m jero d av n a o b o d n a sila n a d io b en o m p ro m je ru p o jedinici irine zuba, w, u N m m specifino optereenje n a d io b en o m p ro m je ru p re m a jed n a d b i (320), K f fa k to r raspodjele optereenja (vidi slijedei tekst).
Faktor raspodjele optereenja K rx uzima u obzir nejednoliku raspodjelu optereenja zubi u zahvatu. F aktor K F a zavisi od kvalitete ozubljenja (odstu panja temeljnog koraka zuba, koraka zahvatne linije/pe), specifinog optereenja FJb, stupnja prekrivanja ex i m odula elastinosti m aterijala zupanika. Najprije
361
treba za zupanik 2 iz tablice 127, str. 355, oitati doputeno odstupanje temeljnog k o r a k a /pe, a pom ou ovoga prema m aterijalu zupanika, iz tablice 132 izraunati odstupanje kod sp re z a n ja /e. Pom ou ovog odstupanja i speci finog optereenja FJb, treba iz gornjeg dijela tablice 132 oitati pomoni faktor qL , a pom ou njega i stupnja prekrivanja ex, oitati iz donjeg dijela tablice 132 faktor raspodjele optereenja K Fa. Sada se mogu izraunati savojna naprezanja u presjeku korijena zuba zupanika 1 i 2: w Savojno naprezanje (323) F1 - Y - Y . F1= ' rF1
*F2 F1
YF2/Yf F1
(324)
ffFi> >2 U N /m m 2 savojna n a p rez an ja u presjecim a ko rijen a z u b a zup an ik a 1 i 2, wFl u N /m m specifina o b o d n a siia p rem a jed n a d b i (322), u mm norm alni m odul, fa k to r o b lik a zuba p rem a tablici 133; k o d u n u tarn jeg o zubljenja treb a u vrtavati za V F2 = 2,07, fa k to r uea o p tereenja = l /a ., a k o je a. stu p a n j prekrivanja fa k to r zakoenosti b oka, i to k o d 0=0 5 10 15 20 25 ^30 Yf = 1 0,96 , 0,92 0,88 0,84 0,79 0,75
Sa postojeim savojnim naprezanjem iznosi sigurnost protiv loma umornou materijala SFi ' F D l ^Rt
*F t 'F D 2
(325) (326)
SF2
SF1, S F2
-V.2
p o sto jea sigurnost p ro tiv lom a u m o rn o u m ate rijala u ko rije n u zuba, <tFdi> ctfd 2 u N /m m 2 savojna izdrljivost m ate rijala zu p a n ik a p rem a tablici 134. K o d naizm jeninog o p tereen ja treb a vrijednosti iz tablice m noiti sa 0,7, Z R1, Z R2 fak to ri h ra p av o sti za kvalitet povrinske o b ra d e b o k o v a u ko rije n u zuba. Z a najfiniji kvalitet povrinske o b ra d e je Z R= 1, za fino o b ra en e ili bruene Z Ra 0,95, za g ru b o o b ra en e s finom o b ra d o m k o ja se p ostie skidanjem estica u sam o jed n o m sloju Z a 0 ,9 , za g ru b o o b ra en e Z a 0 ,8 . K o d zup an ik a od SL je Z Ra l , Ys fa k to r zareznog djelovanja. A ko je rad iju s zakrivljenja korijena zu b a vei od 0,25 mn (ako je tjem ena z ra n o st c > 0,2 m) iznosi ys = l , a k o je m an ji o d 0,25 m (ako je c g 0,20 m j, iznosi K a 0,95.
Tablica 131. O dstupanja kod sprezanja f t u zavisnosti od materijala zupanika elik ili ielini liv s SL CuSn8 NL sa CTeL preanom um jetnom smolom sa punilima 0,075/,* NL SL SL sa SL
Sparivanje
C, C l
NL
l/r.
0,75/p.
0.7/p,
0,85/^
0,7/pe
0,6/p
362
''l N O0 0 Q O V *V * r >> Vo O '
A 2 S S S 8 S.^.R S < N ' rri (S m ' (N ^<NvpOÔONvOQ T T <N^nrôos N _ ' ri ri fs m i N irt-tr - Nmvi^r^-ri ri ' -T '< NiS < N iS rs iS's00<N'T'00 .fsjf5^^Q5r~-oo^<N ~ ~ ' " r v frf
1 I I 1 1 0 0 0
* 0rn o o^ < < s O o V ' ' ' ' ' '

^ N i in h I OO CN > ot V 'o ' ' ' ' ^.-ntâriiriop V ' ' * * ' ' ' 'Ol/liOiOin'Ci'Of' V * ' " ' ' * ' ' V * ' ' ' ' * O^ ^ ^ ^ 'O 6- o o V "O * " ' ' * 'o ' *
-N rt^ iO'er' o to >< N _ rj rt ^ i i ^ o
8
z 3 ^8 u, tc gs v a o
MS
_ 2 S S ? i $ g S * 8 ^ l/'. C oninioinio'0'er fâooe O V * ' * * ' ' ' OO > rôo s f^s. O.om'nr-OMoomooÔ'i) > M rs m^/% O ift in in i v o> 6 r- o o5 _ V j* u l/l n>oooQf,iin fs nfNoo g . Ov^nn*os'^r~-tôo\\ . " V 'o ' ' ' ' ' 'A r ico i/j ô o 'C ^^ 0r00 o >0 o * e^ c . Vo ' ' ' ' ' "A lr t .O(NôeN'evoeoooo > 7 Sv > n 'C> r _ _r -_r- o c os . V * * ' " ' 'o ' *A ^ )'0'<NTt^'V~>vÔ_ o rr vi o 'Of'. o e . V ' * * * *o* '' A ONTfOQ'i5C^'i>'! f (si2 vt/% inn \c>or''t''00o, >''. V " " ' * ". * ' O * *oA int6irtvfi'P0> A V " ' ' " * r "A i 0'r~^, ^ -fN > .< Nm T ^ t ~ ~ _ T tS,'. ~ & ta . fO-OOOf'i-O oor'>et,t 0 - N rt fN IA ^ *
a t
D IN KF a (sastavljeno prema
3990)
a * 2 _ 2 'S
Is
S
t < o O O Ifl rs T NfN ô > ? s
132. Pomoni faktor qL, faktor raspodjele optereenja
in .p \r ~ -f * ^
^CNsOO'tOOfS^, ir t ift r-r a :> A 8 o V ' * ' ' ' 'A

t + \
____
_S22R S
nr-p<*ioo<ri>r-_ i > 6 o oo e ,. ' ' ' " ' ' A fN __________ g S - S
T f h; fN O Ca ^ O_ _ O . S i Ift 'c > ' o' ' 'A S
S SSt ooo A
____________ 3 2
V . "} _rW U -> '/1 lf'> U -). top^r-t^ v n * ' ' ' ' ' ' /w
Tablica
363
* / i ' t - r - r - - o c . g o o > f n ^ - ' O N ^ t" ~ 00 00 00 ^ Os. os Os. Os. . ' ' ** rs r i r-i
) 00 O O00 00
3 ' 0 ' Q p p ' ' - - ' - N M / 1 t ' 0 0 N t ^ OO 00 0 0 ^ O s O > O > O n O ' O ' O n O n O s O n O \
(N (N rs rs
^ On Os Os_ O^ On 0< Os Os
Os Os t
i! S C l'? C ! C i - - - -
(N r N (N N (N rs rs < N r-i r-i r-i r-i r-i r-i r-i r-l r-i r-i r-i c -T c-i r-i r-i
Q O 0 O -N M n ^ in t> O^ ^. ^
rs c-i r-i r-i c-i c-i r-i r-i r-i f N r-i r-i r-i r-i f N c-i c-i rJ c-i r-i r-i r-i r-i r i r-i
222q
2s
S o S S 8 8 S 8 S 3 . 3 S 3 3 3 8. S
t 9 5 o r' ^ f^ o x r ' ^ i ' i ^ ( N f N M o o o r ' ( i c \ c ^ i i v ^ ^ f'S C-l^ fN fN < N .

(N ( N r i ( N fN fN C -i r - i r i fS fN C -i fN C-i r - i <N fN C -i fN <N r - i (N fN C -i C -i C-i
N (N
O O
N o o svom r- rvi ^ ^ w m ri N rs iS N N (S(N -s > - - - oo r- O
n (N r i n (N N r-i r-i r-i r-i r-i r-i c-i c-i r-i r-i c-i r-i ci r-i f N r-i r-i r-i c-i
g+
JS +
l ( N N N f N ( N r J f S N N ( N N M f N f S M N r S ( N N ( N N ( N ( S ( N M
i m 1 ?
^ ^ w a
Os
Os w r^; s* ~ I (N n M (N M (
rn r*%
r i r-i c-i f N(
S
v s OO ( N OO r r o m fN o in -o fN T j- r ~ f i
m fs c s s w
<
oo
t~^ - i
rr rn (N ~ ^
i r i
r i m < n r i <s r i N
mrtmmfnwwNN<sfSMNN(SNNN >sr>i/->*%r*Nor<
r, n n r s N N i S N N N N
r iir , O M r~_ in O s r i/ir >c <N ~ _
-rt
cr c o cT c -T r-f o s r i c-i r-i
sr) sr's-ec-r---r-'
s2 Kr-^ rF fN ^
cT * n c-i ci ci c-i r-i
; S! SggS
364
Tablica
134. Materijali zupanika i njihove dinamike savojne izdrljivosti <rF D i dinamike izdrljivosti kontaktnih
naprezanja < t m d (prema
D IN
3990)
Kratica oznake Stanje i vrst toplinske obrade u jezgri n a povrini boka ff HD N /m m 2 N /m m 2
Tvrdoa
na zupaniku
Redni broj
Grupa
materijala
Hertzovo naprezanje
Statika ! vrstoa u ikorijenu zuba
p o DIN
p o JUS
Dinamika izdrljivost za naprezanje u korijenu, (jednosmjerno optereenje) *F D N /m m 2
o r-
co X
| Liveno eljezo s kuglastim grafrom i IO rN CD X HB=275 f 00 X 8 II CO X 610 360 r 560
G TS35
C TeL 35
HB= 140
Crni temperirani liv H B =235 HB= 150 7 CD X r 490 340 H B =150 HB= 175 H B =125 H B =150 1 HB= 180 8 N II CD X H B = 180 H B =208 400 460 200 220 1 650 800 i 420 290 340 1 1 230 150 170 170 190 0001 <N II 00 X
GTS 65
G S 52
elini liv
G S 60 HB= 125 CD X
L. 0546
13.
14.
C N
St 42
. 0460
St 50
. 0545
Konstrukcioni elici
St 60
St 60
C. 0745
008
061
' 1 00 X
GGG
80
GGG
100
240
0i i
09O O
G G 20
H B = 170
270
50
200 250
Liveno
eljezo
o li co X
f II C0 X
c4 310 o oo 1 s <N II co X H B =230 HB= 170 o rs II CD X V * C -4 II CD X ! l 490 H B = 170 360 200 220 i ! 360
i lamelamim
grafitom
G G 25
SI 26
G G 35
350 800 1000
G G G 42
N L 42
N L 60
1200 1300
00
470 520 450 550
365
1150
1300
1100
1300
1450
1700
1500
1400
1500
1300
1700 500 V I
0001
1450
006
0011
006
009!
600
800
900
950
rt-
310
350
290
270
350
430
170
500
270
320
480
200
220
260
400
445
460
500
fN
o v.
V O
sD
f-
(N
rn
< N j
' i
fN
'l O
'O
S O
> X
> X
rN li > X
1 0 = 610
1 0 = 260
1 0 = 650
10=260
10=280
10=140
10=185
10=400
1=720
1=550
> X
> X
> X
II > X
> X
> X
> X
> X
HV 1=500
r-II > X
1=720
$ rII > X
1=740
u s v> II fN rII > X fN rII > X fN r> X '1 1 eT '5 n g 1 Yl' 1 a .1 : i S 6 j ri G ta & o ** a - o a 3 a S 2 u a s o a 5 S 2 2 v<i 3 >8 C c . 1 O. C 3
> X
> X
> X
> X
rt" II o > X
* II > X
II > X
II > X
o II > X
O O II > X
II > X
(N II > X
rII > X
rII > X
fN
II > X a 3 O* c o 3 o c
2
li > X a 3 .* O * c 1 3 O c
.h
?s II > X
(N II > X
On II > X
fN
II > X
frt li > X
rII > X o G V
II > X
II > X
II > X
J
c
o c o
8.
o c 2 N
o c $ o a
o c ,2 o a m Tf o
o c
o c ,2 9 a
o c o a
o c >2 o o
> .2. ' i rt o o ^ -c O 3 N o O c

a 3 $5 e
_c *5. 3 o c
.h
_c *2. 3 O c
. '2
O c E
X)
Cl .
r4 s
'5 rrt rt" o 4 2 CrMo 4

fN
c < N m rt" o 4 2 CrMo 4
'5 P! rt>o 4 2 CrMo 4
2 vi o
00
E 'c
rt
fn
crt
rtU
frt V >
-u
r*i ~ u
fN
fN
fN
rt" *u V > u c
rt"
r. U oo ? U oo
2 0 M oC r4
sO
z u v>
17CrNiM o6
3 1 CrMoV 9
v O o S z u rt-
4 2 CrMo 4
2 0 MnCr 5
,2
O ^ E rt O c = s C L 3 E a -c w 2 2 -o1 a
r t
O i E ,2 S 'i 1 2= > E g > > QU 2 o4 G l
r t
3 4 Cr 4
3 7 Cr 4
3 7 Cr 4
C k 45
C k 22
C k 45
C k 60
C k 45
U rt u rt > 3 ? 1 O a 2 o 13 >o tt G O . M 1 i i a g a G KJ "5,
'5 .2 s E* 3 X a 3 O 13 O a 2 c '5 S
"13
C 15
'c* V
N
>
8
_rt O 3 a
6
m rrt
fN < *i
00
< N
r4
fN
cn
CN
si
30
fN
-o
fN
fN
r-^
00 fN
O v fN
co
m
Tf fi
vi m
r-i
00
366
Uobiajene sigurnosti protiv loma umornou materijala su SFSi 1,6 za prijenosnike s trajnim pogonom (vremenski neograniena trajnost), 5 F^ 1 ,4 za vremenski ogranieni vijek trajanja prijenosnika.
9.6.3. Nosivost bokova
Budui da su materijali zupanika elastini na mjestima dodira dolazi djelovanjem normalne sile Fbt do elastinih deformacija dodirnih povrina bokova. Zbog toga se dodir bokova ne ostvaruje na liniji, nego na elastino deform iranoj povrini bokova (si. 373). Tlana naprezanje (kontaktna naprezanja) rasporeuju se priblino proporcionalno veliini deformacije bokova, na nain prikazan na si. 373. Negdje krajem 19. stoljea razvio je poznati i slavni njemaki Fiziar Heinrich Hertz teoriju kontaktnih naprezanja za nalijeganje cilindara. Prema- toj teoriji mogue je izraunati veliine najveih kontaktnih, Hertzovih, naprezanja.
Slika 373. K o n ta k tn a n a p rez an ja b o k o v a zubi
Slika 374. P o ja v a rupiavosti (pittinga) na bokovim a: a) poetni sta d ij; b) kasniji stadij
Pri prekoraenju, odreenih vrijednosti Hertzovih naprezanja dolazi do odva janja estica bokova, nastaje tzv. rupiavost bokova, to se engleski naziva pitting (si. 374). Isto tako na stvaranje rupiavosti utjeu vrst kliznog gibanja, kvalitet povrinske obrade, tlak maziva i slino. Nedopustivom rupiavou sm atrat e se ona kod koje broj rupica stalno raste, odnosno kad raste veliina rupica. K ontaktnim naprezanjim a odreena nosivost naziva se nosivost bokova. Za proraun Hertzova naprezanja polazi se od specifine obodne sile
wHt u N /m m vv, u N /m m
Ht
= w ,K
Ha
(327)
m jero d av n a o b o d n a sila n a d io b en o m p ro m je ru p o m m irine zuba, specifino optereenje n a d io b en o m p ro m je ru p rem a jed n ad b i (320), str. 359, fa k to r raspodjele optereenja (vidi u nastavku).
Faktor raspodjele optereenja K H a uzima u obzir nejednoliku raspodjelu optereenja zubi u zahvatu. Pri utvrivanju ovog faktora m ora biti najprije oitan jaktor stupnja prekrivanja Z , iz gornjeg dijela tablice 135 (meuvrijednost

Tablica 135. Faktor stupnja prekrivanja Z i faktor raspodjele ptereenja Faktor stupnja prekrivanja Z p pri = a 0 15 20 25 30 35c 40 45 a 0 (sastavljeno prema D IN 3990) Faktor stupnja prekrivanja Z ^ pri /J= 1520l 25 30 35' 40
367
45
i e = 0 1,0 1,5 2,0 2,5 0,98 0,90 0,80 0,70 0,97 0,89 0,79 0,69 0,96 0,88 0,78 0,68 i 1,0 1.5 2,0 2,5 0,98 0.88 0,79 0.68 0,97 0,87 0,78 0,68 0,96 0,86 0,76 0,67 0,94 0.86 0,76 0,66 =0,2 0,94 0,85 0,75 0,65 0,92 0,83 0,73 0,63 0,89 0,80 0,7t 0,62 0,86 0,78 0,69 0,60 1,0 1,5 2,0 2,5 0,98 0,83 0,72 0,64 0,97 0,82 0,71 0,63 0,92 0,84 0,75 0,65 0,89 0,82 0.73 0,63 0,86 0,79 0,71 0,61 1,0 1,5 2,0 2,5 0,98 0,84 0,74 0,65 0,97 0,83 0,73 0,64
i e, = 0,6 0,96 0,82 0,72 0,63 0,94 0,80 0,70 0,62 0,92 0,78 0,69 0,60 0,89 0,76 0,67 < 0 ,6 0,86 0,74 0,65
0,92 0,82 0,71
0,86 0,75 0,66
i 6, = 0,8 0,96 0,80 0,70 0,62 0,94 0,79 0,69 0,61 0,92 0,77 0,67 0,60 0,89 0,75 0,65 < 0 ,6 0,86 0,73 0,63
0,90 0,80 0,69
0,84 0,73 0,65
i E-=0,4 1,0 1,5 2,0 2,5 0,98 0,86 0,76 0,67 0,97 0,85 0,75 0,66 0,96 0,84 0,74 0,65 0,94 0,82 0,73 0,63 0,92 0,80 0,71 0,62 0,89 0,78 0,69 0,60 0,86 0,76 0,67 < 0,6 1,0 1,5 2,0 2,5 0,98 0,80 0,70 0,62 0,97 0,79 0,69 0,61
i H 1 0,96 0,78 0,68 0,60 0,94 0,76 0,67 < 0 ,6 0,92 0,75 0,65 0,89 0,73 0,63 0,86 0,70 0,61
0,88 0,77 0,68
0,82 0,71 0,63
Faktor raspodjele optereenja KH a pri Z t = ^ 0 ,6 0,5 0,55 0,60 0,65 0.70 0,75 0,80 0,85 0,90 0,95 1 1 1,18 1,36 1,52 1,70 1,89 2,06 2,24 2,40 2,50 2,50 0,62 1 1.17 1,33 1,48 1,64 1,80 1,96 2,10 2,27 2,43 2,50 0,64 1 1,16 1,30 1,42 1,581,71 1,86 2,00 2,15 2,30 2,43 0,66 1 1,15 1,27 1,40 1,51 1,64 1,77 1,90 2,03 2,17 2,29 0,68 1 1,14 1,23 1,34 1,47 1,58 1,70 1,80 1,92 2.04 2,15 0,70 1 1,13 1,20 1,30 1,42 1,51 1,62 1,72 1,84 1,93 2,03 0,72 1 1,12 1,18 1,28 1,38 1,46 1,56 1,65 1,73 1,83 1,92 0,74 1 0,76 1 1,09 1,15 1,22 1,29 1,37 1,43 1,50 1,58 1,66 1,72 0,78 1 1,08 1,13 1,20 1,26 1,32 1,39 1,45 1,50 1,58 1,63 0,80 1 1,07 1,11 1,18 1,23 1,28 1,33 1,40 1,45 1,50 1,55 0,82 1 1,06 1,09 1,15 1,20 1,24 1,29 1,34 1,38 1,43 1,48 0,84 1 1,05 1,07 1,14 1,17 1,21 1,25 1,29 1,33 1,38 1,41 0,86 1 1,04 1,05 1,12 1,14 1,18 1,21 1,25 1,28 1,32 1,34 0,88 1 1,03 1,04 1.09 1,12 1,14 1,18 1,20 1,23 1,26 1,29 0,90 1 1,02 1,03 1,08 1,10 1,12 M4 1,17 1,19 1,20 1,23 1,0 l 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Ml
1,16 1,25 1,33 1,41 1,49 1,58 1,67 1,74 1,82
Tablica 136. F aktor oblika zuba Z H u zavisnosti od faktora pom aka profila x, broja zubi r i kuta nagiba boka 0 (sastavljeno prema D IN 3990) *1 +*2 M + -V ) 0,02 -0 ,0 1 5 -0 ,0 1 -0 ,0 0 5 0 + 0,005 + 0,01 + 0,015 + 0,02 +0,025 + 0,03 + 0,04 + 0,05 + 0,06 + 0,07 + 0,08 + 0,09 + 0,1 0 5 10 Faktor oblika zuba Z u kod = 15 2530 20 2,28 1,98 1,84 1,74 1,68 1,62 1,58 1,54 1,51 1,48 1,45 1,41 1,37 1,34 1,31 1,29 1,27 1,24 2,05 1,88 1,76 1,68 1,63 1,58 1,54 1,50 1,47 1,45 1,43 1,38 1,35 1,32 1,29 1,27 1,25 1,23 1,88 1,77 1,68 1,62 1,57 1,53 1,49 1,46 1,43 1,41 1,39 1,35 1,32 1,28 1,26 1.24 1,23 1,20
35 1,74 1,66 1,59 1,54 1,51 1,47 1,44 1,41 1,38 1,37 1,35 1,31 1,28 1,25 1,23 1,21 1,19 1,18
40 1,60 1,55 1,50 1,46 1,44 1,40 1,38 1,36 1,33 1,32 1.30 1,27 1,24 1,21 1,20 1,18 1,16 1,14
45' 1,48 1,44 1,40 1,38 1,36 1,34 1,32 1,30 1,28 1,27 1,25 1,23 1,20 1,18 1,16 1,15 1,13 1,11
2,25 1,98 1,85 1,77 1,70 1,64 1,60 1,56 1,53 1,50 1,45 1,41 1,38 1,35 1,32 1,30 1,28
2,19 1,97 1,84 1,76 1,69 1,64 1,59 1,56 1,53 1,50 1,45 1,41 1,38 1,34 1,32 1,30 1,27
2,14 1,94 1,82 1,74 1,68 1,63 1,58 1,55 1,52 1,49 1,44 1,40 1,37 1,34 1,32 1,29 1,27
2,07 1,89 1,79 1,72 1,66 1,61 1,57 1,53 1,50 1,47 1,43 1,39 1,36 1,33 1.31 1,28 1,26
*) Kod unutarnjeg ozubljenja treba ovdje iznimno r 2 uvrstiti s pozitivnim predznakom! Pomak profila je pozitivan ako se njime postie poveanje debljine zuba.
368
treba interpolirati). Pom ou ovog i pom onog faktora qL (ovaj faktor, kao kod prorauna nosivosti korijena zuba, oitava se iz gornjeg dijela tablice 132, na str. 362), iz donjeg dijela tablice 135 oitava se vrijednost faktora raspodjele optereenja K tix. Sa Prema dodira samo u slike 374 proizlazi da rupiavost poinje u zoni kinematske krunice. tome je Hertzovo naprezanje posebno kritino u kinematskoj toki C. Radi toga je najee dovoljno Hertzovo naprezanje kontrolirati kinematskom polu, gdje iznosi
Hertzovo naprezanje
< th
u
aH=
- +--- Z H Z M Z F
(328)
N /m m 2
h1 u N /m m <ll u m m
u ZH ZM Zc
u
H ertzo v o nap rezan je u k inem atskom p olu C (na o b a b o k a tlak je je d n a k o velik) specifina o b o d n a sila prem a jed n a d b i (327), pro m jer diobene krunice m alog zu p a n ik a (n ik ad a ne uvrtavati d 2 !), kod kosih z u b a d ,,, kinem atski o m je r prem a jed n a d b i (265), str. 326; k o d u n u tarn jeg o zubljenja u je negativno! fa k to r o b lik a b o k a z u b a p rem a tablici 136.
y /N m m 2 fa k to r m ate rijala p rem a tablici 137, fa k to r stu p n ja pre k riv a n ja prem a gornjem dijelu tablice 135, m e utim , ne nie od 0,6.
Na zupanicima iznosi sigurnost protiv rupiavosti SH 1= s

S h i' *^h2
(7 X Z ---- HP1 Z r _2
(329) (3 3 0 )
postojea sigurnost pro tiv ru p iav o sti na z u p an ik u 1, o d n o sno 2, ffHD (7Hd2 u N /m m 2 d in am ik a izdrljivost k o n ta k tn ih n a p rez an ja bok o v a, prem a tablici 134, Kl fa k to r utjecaja m aziva, koji za besp rijek o rn o podm azivanje iznosi = 1 (vidi tab licu 129, str. 358), Z R1. Z R2 faktori utjecaja h ra p av o sti na kvalitet povrinske o b ra d e b o kova. K od najfinije o b ra d e b o k o v a Z = l , inae Z Ra;0,95.
Uobiajene sigurnosti protiv rupiavosti iznose za trajne pogone SH^1,25 kod z, > 20, a SH^ 1,4 kod z i ^ 20. Ovo zato jer kod z x < 20 moe Hertzovo naprezanje izvan kinematskog pola biti vee nego u kinem atskom polu. K od vremenski ogranienih pogona prijenosnika SH= 0,4 do 1. Prijenosnici vremenski ogranienih pogona imaju ogranieni broj sati punog optereenja, koji se prem a Niemannu moe priblino izraunati. M eu tim, to dolazi u obzir samo onda ako je SH^ 1. Ako je SH> 1, onda je to trajni pogon! Z a vremenski ograniene pogone prijenosnika iznosi za zupanike
369
vrijeme trajanja punog optereenja

n d i ' K L Z R1
i4,7 IO4 h i . i N /m m 2 m in-1 *^N D 2' Kl ' A,2~ 4,7 IO4 h V -
_ S2 m
(331)
2 (332)
N/m m i - S l2 E 2 _ n2 N /m m 2 m in-1
E l, E2 n ,, n2
m odul elastinosti materijala zupanika prema tablici 137, brzina vrtnje zupanika.
Stvaran vijek trajanja je zapravo mnogo dulji ako prijenosnik ne radi pod punim optereenjem, ili ako su u intermitirajuem pogonu pauze miroTablica 137. Faktori m aterijala Z u prema D IN 3990 Mali zupanik oznal a po materijal D IN JUS Veliki zupa nik Modul elastinosti N /m m 2 elik elini liv oznal a po materijal D IN St GS-60 GS-52 G GG -50 G GG-42 JUS C CL. 546 CL. 446 N L 50 N L 42 F aktor materijala Modul elastinosti N /m m 2 |/N /m m 2 210000 205000 205000 176000 175000 105000 115000 272 270 270 259 258 222 228
liveno eljezo s kuglastim grafitom elik St 210000 livena kalajna bronca kalajna bronca
G -Sn Bz 14 P C u S n 14 CuSn8 (do sada Sn Bz 8) GG-25 GG-20 GS-52 G GG-50
SL 25 SL 20 CL. 446 N L 50
liveno eljezo s lamelamim grafitom (sivi liv) elini liv liveno eljezo s kuglastim grafitom liveno eljezo sa lamelamim grafitom (sivi liv) liveno eljezo s kuglastim grafitom liveno eljezo sa kuglastim grafitom liveno eljezo s lamelamim grafitom (sivi liv) SL 25 SL 20 128000 120000 210000 slojasti duroplasti liveno eljezo s lamelamim grafitom (sivi liv)
128000 120000 205000 176000
237 232 268 257
elini liv
GS-60
C l . 0546
205000
GG-20
SL 20
120000
231
G GG-42
N L 42
175000
248
GGG-50
N L 50
176000
GG-20
SL 20
120000
224 209 205
liveno eljezo s GG-25 lamelamim j------grafitom (sivi li\ i GG-20 elik . i St
GG-20
SL 20
120000
8000
80,5
370
vanja dovoljno duge. Uobiajne vrijednosti za vijek trajanja pri punom opte reenju dane su tablici 138.
Tablica 138. Uobiajene vrijednosti za vijek trajanja pri punom optereenju zupanih prijenosnika
Prijenosnici vremenski ogranienih pogona
Lfc sati
Prijenosnici vremenski ogranienih pogona
sati
Alatni strojevi
100 do oo
1 stepen prijenosa i povratni hod k o d :
Rune dizalice
10 do 80
putnikih vozila
10 do 40
ekrci za kom adnu robu
40 do 200
teretnih vozila
40 do 200
ekrk-grabilice
320 do oo
tegljaa
200 do oo
9.6.4. Nosivost u odnosu na zaribavanje i troenje
Kod nepovoljnih kom binacija optereenja, brzina klizanja, koeficijenata trenja bokova, kvaliteta povrinske obrade i tem perature ulja, moe doi do prekida uljnog filma, a time do metalnog dodira bokova. Poveanim trenjem metalnih povrina dolazi do pojaanog zagrijavanja i do hrapavljenja. Nadvienja nastala hrapavljenjem zavaruju se, a odm ah nakon toga kidaju se zavarena mjesta. Zbog toga bivaju oba boka oteena i naborana. Prvi znakovi ovoga vidljivi su na tjemenu bokova, jer su tam o brzine klizanja najvee. Zaribavanje bokova prikazano je na si. 375. Izborom m aterijala zupanika otpornih na poviene temperature, podmazivanjem uljima za visoke tlakove (ulja s dodacim a klora, sumpora), moe se smanjiti opasnost od zaribavanja. Zaribavanju naginju tjemena gonjenih zupanika i podnoja pogonskih zupanika. Nosivost uvjetova na optereenjem na zaribavanje nazivamo nosivost u odnosu na zaribavanje.
Slika 375. Zaribavanje bokova: a) poetni stadij; b ) kasniji stadij
Do troenja (habanja) bokova dolazi kada zupanici rade u podruju suhog ili mjeovitog trenja. Prekomjerno troenje (habanje), osobito ako nije jednoliko rasporeeno po boku, moe dovesti do toga da zupanici postanu neupotrebljivi. Nosivost uvjetovanu optereenjem na troenje nazivamo nosivosu u odnosu na troenje.
9.7. O dnosi sila k o d elnika
371
Za obje ove nosivosti ne postoje za sada jo pouzdane metode prora una. Proraun tih nosivosti bit e preuzet im se bude raspolagalo s dovoljno sigurnim podlogama.
9.6.5. Zupanici od plastinih masa O zupanicima od plastinih masa, s iznimkom duroplasta, nema dovoljno podataka o mehanikim svojstvima da bi se mogla izraunati opteretivost korijena i bokova. Prem a podacim a proizvoaa proraunava se pomou faktora opteretivosti
w u N /m m p, u m m
C = w/pt
(333)
specifina p o g o n sk a sila p re m a jed n a d b i (319), str. 359, eoni (boni) k o ra k = m"
cos;
Od umjetnih smola upotrebljavaju se: fenoli, poliolefmi, polikarbonati, polifluorolefini, poliamidi (najlon, perlon) polistiroli, poliacetali, ojaane poliesterne smole, koje se pod razliitim nazivima javljaju u trgovini. Doputeni faktor opteretivosti izraunava se pom ou jednadbe
Q |o p ~
^0,25+ 0,75 V
(334)
1+ T / m/s
Z M u N /m m 2 v u m /s
fa k to r m aterijala 2 ,5 N /m m 2 za sve um jetne m aterijale, osim za o ja an u poliesternu sm olu, za k o ju je Z M 4 N / m i r r , o b o d n a b rzin a d iobenih p ro m je ra = dtI n n , sa n l u s *. K ao g ranica u p o treb e plastinih m asa uzim a se v = 15 m /s.
Pokusim a je utvreno da je troenje zupanika koji rade nasuho propor cionalno vremenu rada. Kod zupanika podm azivanih uljem troenje prestaje praktiki nakon odreenog vremena potrebnog za uraivanje. Prijenosnik trajnog pogona treba zato dobro i obilno podmazivati. Veliki zupanik izrauje se od plastinog materijala, a mali od metala. Tako izraeni parovi zupanika rade bez buke (dobro priguno djelovanje). Vijek trajanja je to dulji, to je bolji kvalitet povrinske obrade metalnog zupanika.
9.7. Odnosi sila kod elnika

Djelovanje sila bit e objanjeno na V-elniku s kosim zubima (si. 376). Na osnovi toga mogu se lako razumjeti i odnosi sila na NULTIM -elnicima s ravnim i kosim zubima, te na V-elnicima. Sile koje se javljaju na zupani cima optereuju vratila, a preko njih i leaje.
24*
372
Sila Fb,, djeluje s pogonskog zupanika 1 na gonjeni zupanik 2 okomito na uzdunu liniju boka pod normalnim kutom zahvata ow: tan oinw= tan a tw cos
a lw /?
(235)
p ogonski kut z ahvatne linije u eonom (bonom ) presjeku, p rem a jed n ad b i (310), str. 348, k u t n agiba b o k a z u b a n a d io b en o m cilindru.
F ta razlae se na norm alnu obodnu kom ponentu F ^, i radijalnu kom po nentu F wr. U tlocrtu se sila F m razlae na obodnu F w t i aksijalnu kom ponentu F wa. Na si. 376 ucrtana sila Fbt je rezultanta sila od F W 1 i F wr.
Vratilo i leaji preuzimaju sile (sile trenja su zanemarene): obodnu aksijalnu radijalnu r, F, K, P , K f P . K, Fw t = F w - F , = - -----1= ----- = - -----Fwt to i rtwl vw Fw a= F w ttan /iw F w t tan F wr= F w t tan a tw (336) (337) (338)
9.8. Stonici Fw u N F w, u N F wa u N F wr u N 7j u N m K, r lwl u m F, u W w , u ra d /s u 0 v u m /s
373
n azivna o b o d n a sila n a kin em atsk o m p ro m je ru u eonom presjeku, o b o d n a sila n a kin em atsk o m p ro m je ru u eonom presjeku a k sijaln a sila n a k in em atsk o m cilindru (k o d rav n o g o zubljenja F wa= 0 ), rad ijaln a sila, nazivni o k re tn i m o m en t zu p a n ik a 1 [jednadba (318) str. 358], pogonski fa k to r p re m a tablici 125, str. 351, radijus k in em atsk e k runice zup an ik a 1 u eonom p resjeku [jednad b a (289), str. 342], nazivna snaga z u p an ik a 1 k o ju tre b a prenijeti [jednadba (316), str. 357)], k u tn a b rzin a zu p a n ik a 1 = 2 n , s brzin o m vrtnje n , u s _1, k u t nag ib a b o k a n a k in em a tsk o m c ilin d ru ; m oe se uzeti a[S je r je razlika v rlo m ala, o b o d n a b rzin a kin em atsk ih kru n ica = d lwi n t .
N a principu prem a kojem akcija m ora biti jednaka reakciji, zupanik 2 djeluje jednako velikim silama na zupanik 1. Aksijalna sila F w a nastoji zupanik 1 odm aknuti od prom atraa, a zupanik 2 prim aknuti promatrau. Ako bi zupanik 2 bio pogonski, bilo bi obratno. Smjer sila m ora se prema tome, pri dimenzioniranju vratila i leaja, uzeti u obzir. Da aksijalna sila ne bi bila prevelika m ora se kut nagiba kretati u granicam a /J = 8 do 25, tako da stupanj prekrivanja bonih linija bude (vidi 9.1.12. str. 344). Kod strelastih zupanika i zupanika s lunim zubima nema aksijalne sile, jer se ona ponitava suprotnim nagibima boka. Strelasti zupanici mogu imati nagib i do = 45. Kod N U L T IH elnika s kosim zubima treba uvrtavati umjesto oen w = 0^ = 20, a za a tw= a,. K od V-elnika s ravnim zubima je OnW = a w, a j? = 0. K od N U LTIH elnika sa X j = x 2 = 0 je ocnw = oc = 20, a (3=0. N a si. 376 bit e, prem a tome, Fbtt = Fbl (vidi si. 372 na str. 360 i si. 373 na str. 366).
9.8. Stonici
9.8.1. Nulti stonici s ravnim zubima Gledano prostorno, evolventni bok elnika s ravnim zubima nastaje valjanjem ravnine po platu cilindra (si. 377a). K od stonika dobit emo evolventni bok valjanjem ravnine po stocu oko zajednikog centra (si. 377 b). Tada su sve toke evolvente jednako (za R) udaljene od vrha temeljnog stoca. Dobivena evolventa lei, prem a tome, na povrini kugle. O na je, za razliku od evolvente krunice, evolventa kugle odnosno sferna evolventa. Karakteristika kugle je, kako znamo, da je svaka toka jednako udaljena od sredita. Stonici se mogu proizvoditi na dva naina (vidi D IN 3971, dimenzije i odstupanja stonika).
374
1. Kopiranjem pomou ablone i noa. Ovim postupkom mogu se proizvesti besprijekorni bokovi evolvente kugle. Bokovi osnovnog stonika (zupane ploe) imaju dvostruko zakrivljen bok (si. 378 a). Budui da je izrada zupanika ovim postupkom kom plicirana i skupa, nema ni praktinog znaenja. 2. Odvalni postupak pomou alata s ravnim bokovima (moe se usporediti s izradom elnika pom ou alata u obliku ozubnice). Ozubljenje osnovnog stonika (zupane ploe) ima u tom sluaju takoer, kao i ozubnica, ravne bokove (si. 378 b). Bokovi dobiveni na taj nain na stoniku nisu ni evolvente krunice ni evolvente kugle. Blie su ipak evolventi kugle. Zahvatna linija dobiva oblik otkoide, krivulje u obliku osmice (si. 378 b). U podruju visina ozubljenja zahvatna linija je gotovo ravna (pravac). Govorim o tada o oktoidnom ozubljenju, koje teoretski potpuno zadovoljava!
Slika 377. N a sta ja n je evolventnih b o k o v a a) k o d elnika;!)) k o d sto n ik a
Slika 378. O zubljenje sto n ik a p rem a D IN 3971 (JU S M .C1.013) a) sferno evolventno ozubljenje (evolventa kugle); b) o k to id n o ozubjenje
K od oktoidnog ozubljenja sluimo se, da bismo bili to blii sferno evolventnom ozubljenju (evolventi kugle), postupkom Tredgolda. Tim postup kom zamjenjujemo povrinu kugle povrinom stoca (si. 379). Ovaj zamiljeni stoac nazivamo dopunskim stocem. Plat toga stoca moe se razviti u ravnini i onda je to isjeak kruga. U ovom razvijenom stocu javljaju se zubi kao kod elnika. U tako zamiljen elnik (tzv. ekvivalentni elnik) m ora moi dosijedati standardni profil u obliku ozubnice D IN 867, JUS M.C1.016. Zamiljeni elnik ima bokove evovente krunice.
9.8. Stonici
375
Ako bismo isjeak kruga zatvorili i dodali odgovarajui broj zubi, mogli bismo dobiveni zupanik zamisliti kao elnik s veim brojem zubi, odnosno s dopunskim brojem zubi zv, kako to inae nazivamo. Taj broj zubi zv nazivamo jo i virtualni broj zubi z = z/cos S (339)
Logino da je ovaj broj zubi sada m jerodavan i za proraun podrezanosti. Za praktike potrebe iznosi granini broj zubi Zg]^ % Zg cos (5 (340)
gdje je z'g=14, kao praktiki granini broj zubi N U L T O G elnika s ravnim zubima, sa a 20 [vidi str. 336 i jednadbu (276)].
Slika 380. Srednji ekvivalentni elnici stonika
Z a prikazivanje uvjeta zahvata zamiljamo da su oba stonika zamije njena sa dva elnika s dopunskim (virtualnim) brojem zubi zvl i zv2 (si. 380). Za proraun sila i opteretivosti upotrebljavamo srednje vrijednosti evolventnih elnika, dobivene na sredini irine zuba stonika. Najvei modul koji se javlja na stoniku m bira se prema D IN 780, JUS M.C1.015 (tablice 124 i 124a, str. 333). Prema tome iznosi srednji modul mm= m (l 0 ,5 b /R J (341)
mm u mm m u mm b u mm R u m m srednji m odul, m odul n a elu sto n ik a (tablica 124 i124 a), irina zuba, o dgov araju i p ro m je r o snovnog sto n ik a (zupane ploe) prem a jed n a d b i (344).
U odnosu na stvaran broj zubi z i virtualni zv, razlikujemo i dva kinem atska prijenosna omjera:
376 apsolutni kinematski prijenosni omjer virtualni prijenosni omjer u = z 2/ z i
(342) (343)
uv= zv2/zvl
stv arn i broj zubi stonika, v irtu aln i broj zubi stonika.
Slika 381. Stonik s prip ad aju im osnovnim stonikom (zupanom ploom )
Stupanj prekrivanja ea moe se izraunati pom ou jednadbi (291) do (293), str. 343, ako su sve veliine svedu na ekvivalentne elnike (s m odulom m, m m ili m = 1). Uvrtavati treba tada za ra = rva, za rb= r vb, a za a = ay= rvl + rv2. Pri tome je rv= zv -m/2, rva = rv+ m, r vb= r vc o sa . N a si. 381 prikazan je u presjeku stonik sa svojim osnovnim stonikom (zupanom ploom). Za osnovni stonik je < 5 P=90. Radijus osnovnog stonika (zupane ploe )
r je diobeni rad iju s sto n ik a = d/2 [jed n a d b a (349)].
# a = r/sinc)
(344)
Broj zubi odgovarajueg osnovnog stonika (zupane ploe) izraunava se pom ou zP= 2 R J m ili broj zubi osnovnog stonika (zupane ploe) zP= z/sin (345)
K ut diobenog stoca 8t para stonika moe se izraunati pri zadanom kutu koji m eusobno zatvaraju osi E i kinem atskog prijenosnog omjera u, pom ou jednadbi sin E (346) tan = E < 90: u + cos E E = 90: E > 90: tan = l/u sin E u + cos E (347) (348)
tan 8 ! =
Ako je 2 >90, onda je to unutarnje ozubljenje, pa treba z2 uvrtavati s negativnim predznakom. Na taj nain bit e negativni svi promjeri ovog zupanika i kinematski omjeri broja zubi u i uv. U jednadbu (348) treba uvrtavati u sa pozitivnim predznakom, jer onda ne moe biti negativan. Osim toga treba obratiti panju da kod X >90 i cos E postaje negativan !
9.8. S tonici
377
K ut diobenog stoca velikog zupanika je tada 82 = I 81
Slika 382 prikazuje stonik u presjeku. Iz geometrijskih odnosa slijedi: promjer diobene krunice srednji promjer diobene krunice promjer tjemena krunice promjer podnone krunice tjemeni kut podnoni kut kut tjemenog stoca projekcija irine zuba projekcija tjemena zuba dad + 2ha cos 8 d i = d 2h f cos 8 tan x a= h a/R a tan x [= h i/R a 8a= 8 + x a ah = b cos d jc o s x a aa= ha sin 8 d = z m (349) (350) (351) (352) (353) (354) (355) (356) (357) (358) (359)
unutarnji promjer tjemene krunice di= d a2b- sin 8Jcos x a unutarnja visina stoca
m mm ha hi Ra
; = 0,5 d-Jtan 8a
sta n d a rd n i m odul p re m a D IN 780, JU S C .M l .016 (tablice 124 i 124a, str. 333), srednji m o d u l p re m a jed n a d b i (341), str. 375, tjem ena visina zuba, u n o rm aln im sluajevim a = m , p o d n o n a visina zuba, u norm aln im sluajevim a = 1,2 m, o d g o v araju i rad iju s o snovnog sto n ik a (zupane ploe) p rem a jednadbi (344).
378
Ve mala aksijalna pomicanja zupanika, npr. pri pogrenoj montai, a posebno progib vratila, prouzrouju odstupanja vrhova stoca od presjecita osi vratila. Uslijed toga bokovi ne nose jednakomjerno i dolazi do lokalnog preoptereenja. Posljedica toga je, ako se jo uzmu u obzir i odstupanja izrade, neravnom jeran (nemiran) rad i mogunost zaglavljivanja. Zato treba da je irina zuba b ^ l O m i b ^ R J 3. Za izbor kvalitete ozubljenja prem a tablici 128, na str. 356, m jerodavna je najvea obodna brzina v = d 1 n n 1= d 2 n - n 2 u m/s. Izrada stonika tea je nego izrada elnika, jer se korak i visina zuba mijenjaju po cijeloj irini zuba. S modulnim glodalima, koja se pomiu prem a vrhu stoca pa time smanjuju kontinuirano irinu uzubine, ne dobiva se toan profil. Ovaj postupak predvien je samo za podreene svrhe. Najee se stonici blanjaju odvalnim postupkom. Alat je no koji se kree tamo-amo, a ima ravne otrice. Otrica se kree (odvaljuje) po izratku kao osnovni stonik (zupana ploa).
9.8.2. Nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima
Stonici s kosim i zakrivljenim bokovima (si. 383) rade mirnije zbog dodatnog stupnja sprezanja bonih linija, a i s manje udara nego stonik s ravnim zubima. Bokovi jednog zupanika imaju desni, a drugog lijevi uspon. U odnosu na stonike s ravnim zubima, zamiljamo da su stonici s kosim zubim a nadomjeteni elnicima s kosim zubima, u sredini irine zuba gdje se mjeri kut nagiba boka (si. 384). N a vanjskom obodu kut nagiba boka iznosi j?a, a na unutranjem /?;. Dopunski elnici s kosim zubima imaju prem a tome srednji broj zuba dopunskog zupanika zn ss zv/cos3 /Jm (360)
sa zv oznaen je virtualni broj zubi prem a jednadbi (339), str. 375. Virtualni broj zubi m jerodavan je i za proraun podrezanosti i iznosi praktini granini broj zuba z'gK% z't cos 8 cos3 flm (361)
sa z/ g= 14 kao praktinim graninim brojem zubi N U L T IH elnika s ravnim zubima, kod a = 20 [vidi str. 336 i jednadba (276)]. U pravilu se srednji normalni modul m ^ izrauje u standardnim veliinama, danim u tablicam a 124 i 124a. Na mm poiva slijedei proraun. On odgovara norm alnom m odulu elnika s kosim zubima, pa ovdje, prema tome, sredhjem ekvivalentnom elniku. U sredini stonika je tjemena visina hwl = mnm, a podnona /ifm= l,2 r n nm. Kinematski omjer broja zubi u i wv prema jednadbam a (342) i (343), str. 376, broj zuba odgovarajueg osnovnog stonika (zupane ploe) prema jednadbi (345), kut diobenog stoca < 5, prema jednadbam a (346) do (348), str. 376.
9.8. S tonici
379
Stupanj prekrivanja e3 izraunava se pom ou jednadbi (291) do (293), str. 343, ako se uvrtava ra = rva, rb = rv b, a = av = rvi + r v2, aw= at, a za pe = p,e. Pri tome je rv= zv m J2, rva= rv+ mn, rvb= rv cos a , ,p te= mn n/cos fim, tan a , = = tan a/cos jS m, ako je a N U LTI kut zahvatne linije (u pravilu a = 20). Pri tome se mn moe proizvoljno birati (najbolje mn = l), a mt = mn/cos /im.
Slika 383. Razvijeni plat sto n ik a s kosim i zakrivljenim zubim a
Slika 384. Svoenje sto n ik a s kosim zubim a n a elnik s kosim z ubim a
Duljina dodirnog luka bonih linija g^ = q >R a, pa je prema tome stupanj prekrivanja bonih linija ^ = gp/pm (362)
saP\m mnm' n/ cos Pm za srednji eoni korak. Kut prekrivanja bonih linija ep najlake se moe ustanoviti crtanjem (vidi si. 383). Najee se bira a irina zupanika i b R J 3 ,5 .
380
U odnosu na elnike s kosim zubima, iz geometrijskih odnosa slijede (vidi si. 384): srednji diobeni promjer m c o s/4 (363)
srednji radijus osnovnog stonika (zupane ploe) R m= r j s m d vanjski radijus osnovnog stonika (zupane ploe) R = R m+ 0, 5b diobeni promjer tjemena visina podnona visina tjemeni promjer podnoni promjer d{= dm (1+0,5 b /R J ^nm â/^m h{= 1,2 ha dia= dx+ 2 ha cos < 3 dl = di 2h[ - eos (365) (366) (367) (368) (369) (370) (364)
Sve ostale dimenzije izraunavaju se iz jednadbi (353) do (359), str. 377. Isto se tako izvodi vanjski normalni modul m u standardnim veliinama (tablice 124 i 124a). Tada prednje jednadbe m oraju biti odgovarajue primijenjene, jer je tada ha= m, a lif = l,2 m n. Time postaje ham= ha- R J R a, a h im= \,2 h a. Kvalitet ozubljenja prema tablici 128, str. 356, utvruje se prem a najveoj obodnoj brzini v = dti n- n l = d i 2- n- n2 u m/s. Doputeno odstupanje koraka zahvata (tablica 127, str. 355) utvruje se prem a mnm i d tm, ako se mnm bira prem a tablicama 124 i 124a, odnosno prem a mn i d t , ako se mn bira iz tablica 124 i 124a.
Slika 385. Z ah v a t p alio d n o g o zubljenja sto n ik a
S lik a 386. V -N U L T I p a r stonika
Kod paloidnog ozubljenja (si. 385) bokovi su zakrivljeni u obliku evolvente i ne dodiruju se m eusobno na cijeloj duljini bokova. Zubi su na oba kraja malo tanji. Na taj nain postie se dobar rad i kod veeg progiba vratila nastalog optereenjem, to bi inae ometalo rad zubi u zahvatu. Kod paloidnih
9.9. Proraun nosivosti zupanika
381
stonika moe se broj zubi sniziti na 6, a u posebnim sluajevima i na 4. Time se moe ostvariti prijenosni omjer ak do =15. Ozubljuje se stoastim glodalom. 9.8.3. V-parovi Pri izradi odvaljuje se alat u obliku osnovnog stonika (zupane ploe) sa zupanikom po diobenom stocu, bez klizanja, i proizvodi oktoidno ozublje nje. Dva na ovaj nain proizvedena zupanika mogu samo onda imati ispravan zahvat, ako diobeni stoci ostanu i kinematski stoci. To je kod V-NULTOG para mogue pri x 2= x l (si. 386). Pozitivni pom ak profila na oba zupanika mogu je samo onda ako prijenosni omjer i ostane sauvan i kod omjera pogonskih kinematskih promjera. Izrada je dosta oteana. Besprijekoran pom ak profila moe se ostvariti na ozubljenju sa sfernom evolventom. Oni se, meutim, zbog skupe izrade ne upotrebljavaju. Osim pom aka profila, o emu je naprijed govoreno, postoji kod stonika i tzv. postrani pomak profila. Ovim pom akom postaju zubi manjeg zupanika deblji, a da se pri tome uvjeti zahvata ne mijenjaju. Debljina zuba velikog zupanika postaje manja. Time je omogueno izravnavanje opteretivosti obaju zupanika. Objanjenje geometrijskih odnosa za razliite mogunosti pom aka profila odvela bi previe u irinu. Ta materija obraena je u D IN 3971.
9.9. Proraun nosivosti stonika

9.9.1. Optereenje zuba K ao kod elnika, polazi se od specifine pogonske sile
vv u N /m m F, u N b u mm K|
w ~ K, b
(371)
specifina p o g o n sk a sila n a srednjem d io b en o m pro m jeru stonika, nazivna o b o d n a sila n a srednjem diob en o m prom jeru, prem a jed n a d bi (372), irin a zuba, pogonski fa k to r p rem a tablici 125, str. 351.
nazivna obodna sila

T, u N m rmi u m
T P P F.m= - = ----- - = 'ml " l 'm t m
(372)
P, u W C 0 j u ra d /s vm u m /s
nazivni o k re tn i m om ent m alog stonika, srednji d io b en i radijus m alog sto n ik a k o d ravnog ozubljenja je rmi = d ml/2 [jednadba (350), str. 377]. K o d kosog i zakrivljenog o zubljenja je rtml = d tmJ 2 [jednadba (363) str. 380], nazivna sn ag a m alog sto n ik a k oju treb a prenijeti, k u tn a brzina m alog stonika, srednja o b o d n a brzina stonika.
382 Pom ou specifine pogonske sile vv izraunava se specifino optereenje

vv, u N /m m Ky
9. Z u p ia n i prijenosnici
wt = w - K v
(373)
specifino o p tereenje n a srednjem d io b en o m pro m jeru stonika, d inam iki fa k to r p rem a jed n a d b i (321) str. 359. U je d n a d b u treba uvrtav ati o b o d n u b rzinu srednjih diobenih pro m jera vm= d ml - n nl , o d n o sn o dtml n - n ,.
9.9.2. Nosivost korijena zuba
Polazi se od
s p e c i fi n e o b o d n e s ile
vv, u K ff w Ft =
vv, K
Fp
(374)
N /m m specifino optereenje prem a jed n a d b i (373), fa k to r raspodjele optereenja koji u pravilu iznosi = 1,2.
Time se dobiva za svaki korijen zuba

n a p r e z a n j e n a s a v i ja n j e
0 > i = ^ ^ f i ' Yp
^nm < 7 f 2 fi ^f/^ fi

ttinn, ^f i > VF2
(375) (376)
srednji n o rm aln i m o dul, k o d rav n o g ozubljenja =m, fa k to r o blika z u b a p rem a tablici 133, str. 363; za ravno ozubljenje treb a u vrtavati z = zv; za u n u tarn je ozubljenje K F2 = 2,07. fa k to r zako en o sti b o k a p re m a legendi jed n a d b e (324), str. 361. T am o treb a u v rtav ati za /?= /3m.
S ig u r n o s ti S F1 i S F2 u o d n o s u prema jednadbi (326), str. 361.
na d in a m i k u iz d r l j i v o s t ,
treba izraunavati
9.9.3. Nosivost bokova
Polazi se od s p e c i fi n e o b o d n e s ile wH t na srednjem diobenom promjeru stonika, koja je jednaka specifinoj obodnoj sili wFt iz jednadbe (374). Uvrtavanjem wH t = wFt izraunava se Hertzovo naprezanje
< th u wH, u d yl
trH=
V Vi
Uv+ ^ Z H Z M
V
(377)
N /m m 2 H ertzovo naprezanje b o k o v a u kin em atsk o m p o lu C. N /m m specifina o b o d n a sila n a srednjem d io b en o m p rom jeru stonika, srednji diob en i p ro m je r m alog d o p u n sk o g elnika =nim z yl kod sto n ik a s ravnim zubim a, =mm z yi/co s fim kod stonika s kosim ili zakrivljenim zubim a, uy virtu aln i kin em atsk i o m je r bro ja zubi p rem a jed n a d b i (443) str. 3 7 6 ; k o d u n u tarn jeg ozubljenja u y je negativno, ZH fa k to r o b lik a z u b a p rem a tablici 136, str. 367. Z a z\ i Z2 treb a u vrtavati virtualni broj z u b a z vi i r , 2 , z M u V n / m m 2 fa k to r m aterijala prem a tablici 137, str. 369.
9.10. O dnosi sila na stoinicim a
383
Sigurnosti SHi i Su 2 protiv rupiavosti bokova izraunavaju se prem a jednad bama (329) i (330), str. 368. Vrijednosti minimalne sigurnosti izraunavaju se kod stonika prema virtualnom broju zubi zv l. Vijek trajanja punog optereenja obaju stonika povrem eno optereivanih prijenosnika, izraunavaju se pomou jednadbi (331) i (332), str. 369.
9.10. Odnosi sila na stonicima

9.10.1. NULTI i V-NULTI stonici sa ravnim zubima SI. 387 pokazuje uzduni i popreni (normalni) presjek para stonika s ravnim zubima. Pretpostavlja se da sila na zub F b djeluje na bokove normalnog profila u sredini zuba. Indeksom 2 oznaeno je djelovanje sila zupanika 1 na zupanik 2, a indeksom 1 reakciono djelovanje zupanika 2 na zupanik 1.
Pogonski zupanik 1 tlai slom Fb2 na zupanik 2 (akcija), koji jednako velikom suprotnom silom Fbl tlai na zupanik 1 (reakcija). Obje sile razlau se na obodnu kom ponentu f ,! . odnosno na diobenom prom jeru (okomite su na uzduni presjek) i norm alnu radijalnu kom ponentu Fnrl odnosno Fnr2. Ove kom ponente lee u uzdunom presjeku i okom ite su na izvodnice diobenih stoaca. Razlau se na aksijalne F a l, odnosno F a2 i radijalne komponente F rl odnosno F r2. Sile koje djeluju na pogonski zupanik l su: obodna sila aksijalna radijalna sila sila = - = F lni- K l 1 o) 1 rm1 F al = F tl tan a sin F rl = F (1 tan a cos < 5j (378) (379) (380)
384
T, u N m K, rml u m to, u ra d /s Fm u N
o k re tn i m o m en t m alog z u p an ik a koji treb a prenijeti, pogonski fa k to r p rem a tablici 125, str. 351, srednji diobeni p ro m je r m alog sto n ik a = d mJ 2 (jednadba (350) str. 377], k u tn a brzina m alog stonika, nazivna o b o d n a sila n a dio b en o m p ro m je ru p rem a jed n a d b i (372).
Na gonjeni zupanik 2 djeluju: obodna sila aksijalna sila radijalna sila ^ t2 = ^ u Fa2~Ft2 tan a sin d2 Fti F a ta n a rc o s P 2 (381) (382) (383)
Sile optereuju ujedno i vratila na kojima su zupanici, a time i leaje. Sile trenja su zanemarene.
9.10.2. NULTI i V-NULTI stonici s kosim i zakrivljenim bokovima Slika 388 prikazuje sile na paru stonika s kosim zubima. Prikazana su dva sluaja sprezanja zupanih parova sa suprotnim nagibima bokova. U norm alnom presjeku se sile koje djeluju na zub Fbnl i razlau na normalne obodne kom ponente Fnl i Fn2 normalne radijalne komponente Fnri i P n r 2 U tlocrtu se Fnl odnosno Fn2 razlae na obodne komponente F tl odnosno F a , koje djeluju na diobenom promjeru, i kom ponente plata Fml odnono Fm2. Sile Fnrl odnosno F n r 2 ( ^ m l odnosno ^ m 2 > daju rezultante odnosno R 2. Ove se razlau konano u aksijalnu silu F al odnosno F a2 i radijalnu silu Frl odnosno F i2. N a pogonski zupanik djeluje: obodna sila F t l =
't r n l
----- 2_
l+ h n ,!
(384)
aksijalna sila
F.dl = Fa ( tan
^3. tan pm cos < 5, j
(385)
C O SP m
radijalna sila Frl = Fa ( tan a ~^ + tan Pm sin < 5, J CO S Pm
COS &
(386)
Ti, K |, P,, to, vidi legendu uz je d n a d b u (378), r lm, u m srednji diobeni radijus m alog sto n ik a = i/,,,,,/2 [jed n ad b a (363). str. 380],
9.10. O dnosi sila na stonu ima
a) z u p an ik 1 je ljevohodan, a zupanik 3 d e sn o h o a n ; h ) z u p an ik 1 je d esn o h o d an , a zupanik 2 lijevohodan

386 Na gonjeni zupanik 2 djeluju: obodna sila aksijalna sila radijalna sila Fl2 = Fn
(387) (388) (389)
Ove sile optereuju takoer vratila i leaje. Navedene jednadbe vrijede samo za zadani smjer vrtnje VPri promjeni smjera vrtnje djeluju sile F nrl i Fnt2 obratno. Sile treba tada odgovarajue izraunati. Gornji plus ili minus predznaci vae za ljevohodni zupanik 1 (si. 288a), donji predznaci za desnohodni zupanik 1 (si. 388 b).
9.11. Vijanici
9.1.1. Uvjeti zahvata Ako se sparuju dva NULTA zupanika s razliitim kutom nagiba bokova, koji u norm alnom presjeku imaju jednak kut zahvatne linije o^, nastaje vijanik (si. 389), ije se osi sijeku pod kutom koji zatvaraju osi
2
= 01+ 02
(390)
Slika 389. V ijanici: a) razvijeni diobeni cilindri o b a ju z u p a n ik a ; b) n o rm aln i profil
9.11. Vijanici
387
Zubi obaju zupanika imaju najee jednak smjer uspona, tj. oba su ljevohodna. K ut nagiba boka f}l pogonskog zupanika 1 treba da je vei od kuta nagiba boka /?2 gonjenog zupanika 2. Kinematski cilindri dodiruju se u toki (si. 390), pa se i bokovi dodiruju tu toki. Slika 389b prikazuje norm alni profil sparenih zupanika sa standardnim profilom. Zahvat se ostvaruje iskljuivo u tom norm alnom presjeku, na putu zahvata AE. Ovdje ne dolazi do prekrivanja bonih linija. Stupanj prekrivanja eC t treba raunati tako kao da se radi o elnicima s ravnim zubima, s brojem zubi z, = zn, i z2= zn2 i m odulom m = m n, ako je zn fiktivan broj zubi prema jednadbi (303), str. 347. Za zupanike i razm ake osi vai inae ono to je reeno u poglavljima 9.1.12. i 9.1.13.
-i
a--------Slika 391. O d n o si o b o d n ih brzina i brzina klizanja
Slika 390. D o d ir u toki k inem atskih cilin d a ra
Pored meusobnog valjanja bokova dolazi jo do uzdunog klizanja, to se vidi na si. 391, koja prikazuje presjek srednjom linijom standardnog profila. Zupanik 1 okree se obodnom brzinom v x, a zupanik 2 sa o2. U smjeru uzdune linije boka djeluju kom ponente vil = v l - sin ^ i vs2 = v2 sin /?2- U smjeru zahvatne linije m oraju oba zupanika imati jednaku brzinu v = = t>, cos = v2 cos /?2. Radi suprotnog smjera djelovanje pgl i vg2 ili zbog njihovih razliitih veliina kliu bokovi u uzdunom smjeru sa brzinom klizanja Diobene krunice vrte se obodnim brzinama
v ,, v2 u m /s dn , dl2 u m n, i n2 u s -1
sin
(391)
v l = dtl n - n2 vi d l2 n ' n2
(392 a) (392 b)
o b o d n e brzine diobenih kru n ica zu p an ik a, d iobeni p ro m jeri zupanika, brzine vrtn je zu p an ik a.
N a si. 389a ucrtane su projekcije btl i be2 zahvatne linije AE. Izvan tih duina nema dodira bokova. Nem a stoga svrhe zube izvoditi mnogo ire nego to to zahtijeva zahvatna linija. Uobiajeno je: b = 5 do 10
25*
388
9.11.2. Odnosi sila, iskoristivost
Indeksom 2 oznaeno je djelovanje zupanika 1 na zupanik 2. Indeksom 1 oznaeno je reaktivno djelovanje zupanika 2 na zupanik 1. U norm alnom presjeku djeluje u dodirnoj toki sila na zub F ^ (si. 392) okom ito na bokove, prolazei kinem atskom tokom. Sila Fbn razlae se u kinematskoj toki C na norm alnu F i radijalnu kom ponentu Fx. U smjeru bokova djeluje sila trenja p, koja u tlocrtu daje sa silom Fn rezultantu R. Rezultanta R razlae se u obodnu silu F, i aksijalnu silu F a.
Iz geometrijskih odnosa proizlaze: sile na pogonskom zupaniku 1: obodna sila aksijalna sila radijalna sila Sile na gonjenom zupaniku obodna sila F il K l Ti/rn F a, = F ,, tan (/i, q') tanoL -c o sp ' F rl = F t l ------------- c o s (p | Q ) 2: F l2 = F a COS(^ 2 + Qj
COS (p !
(393) (394) (395)
Q)
(396)
9.11. Vijanici
389
aksijalna sila radijalna sila

F u N Ki Ti u N m r u m p' u
F a2 = Fa tan (/?2 + e') Fr2 = Fll ,
(397) (398)
sile, p ogonski fa k to r l , ev en tu aln o tab lica 125, str. 351, nazivni o k re tn i m o m e n t p o g o n sk o g zu p an ik a, izra u n a t iz pogonske snage P , p re m a je d n a d b i (400), rad iju s d io b en e krunice z u p a n ik a 1 = d , , / 2, red u ciran i k u t tre n ja ; uz d o b ro podm azivanje m oe se uzeti d a je p ' x 6, o d n o sn o ta n p' a 0,1.
K od vijanika postoje slini odnosi kao kod vijaka za pokretanje (vidi 2.2.2. na str. 105). Naime, uzdunim klizanjem gubi se dio pogonske snage P x, u obliku snage trenja, tako da je odvedena snaga nia od dovedene. Osim toga treba uzeti u obzir jo i iskoristivost ri valjanjem bokova zubi, te trenje leaja (vidi 9.4. na str. 356). Z a vijanike iznosi ukupna iskoristivost y
ris ri
1 tan q' tan fj2 tlex n s n = t] l + ta n p '- ta n j? !
(399) v
iskoristivost zbog vijanog djelovanja, iskoristivost (valjanje b o k o v a i trenje leaja) p re m a 9.4. n a str. 356.
Uz zadanu snagu koju treba odvesti P 2, iznosi pogonska snaga P l = P 2/rjg= T 1 a> l (400)
u W. Pri tome je T x u N m nazivni okretni m om ent zupanika 1, a tu, u rad/s njegova kutna brzina. Najvea m ogua iskoristivost vijanim djelovanjem postie se kada je P 1 = 0 , 5 ( E + q '). Samokoivost nastaje kada je /?2 = 90 q'. U tom sluaju prijenos gibanja nije mogu ni uz uporedbu najveih sila.
9.11.3. Nosivost
Zbog dodira u toki mogu se vijanicima prenositi samo relativno male snage. Uzduno klizanje bokova zahtijeva materijale otporne na troenje, ili kaljene eline zupanike, te podm azivanje uljima za visoke tlakove. Najee se zadovoljavamo proraunom nosivosti kao kod zupanika od plastinih materijala (vidi 9.6.5. na str. 371), izraunavanjem
F
faktora optereenja
C u F, u bc u p u
C= be -Pn
(401)
N /m m 2 fa k to r optereenja, N o d g o v a raju a o b o d n a sila [jednadba (393) n a str. 387] sa pogonskim fa k to ro m K , = l (ne uzim ajui u o b z ir u d a rn o optereenje), mm nosea irina z u b a p , o dgovarajueg zupanika, mm n o rm aln i k o ra k = m ît.
390'
Tablica 139. Doputene C-vrijednosti i faktori temperatura
C lo p
Sparivanje materijala
m/s
N /mm2
Hi m m 2/kW
Sparivanje materijala
Q op
m/s 3 5
8
N/mm
1 ,6 1 ,2 0 ,8
Hi m m 2/kW
Kaljeni elik na kaljeni elik
3 4
6
4 3,3 2,5
2 ,2 2
Nezakaljeni elik na kalajnu broncu 2700 Sivi liv na sivi liv ili nezakaljeni elik na sivi liv
5400
1 2
1 ,8
7
8
1,4 M
9500
Faktor optereenja treba izraunati za svaki od zupanika u paru, a dobivenu veu vrijednost usporediti sa doputenom . Doputene vrijednosti faktora optereenja za trajan pogon vidi u tablici 139. K od kaljenog i bruenog zupanika, koji radi u paru sa zupanikom od sivog liva ili bronce, dozvoljene su 1,25 puta vee vrijednosti. Za pogone koji rade povremeno a; 1,5 puta vee vrijednosti. Kod elika na elik potrebno je obilno podmazivanje. Sigurnost protiv zaribavanja SF= d,i % 1I 1,2 (402)
d ,t u m m p ro m je r d iobene k runice p o g o n sk o g zupanika, bi u m m izvedena irin a p o g o n sk o g z upanika, P 2 u kW o dvedena sn ag a z u p an ik a 2, be u k u p n a iskoristivost p rem a jed n a d b i (399), q T u m m 2/k W fa k to r tem p e ra tu re p rem a tablici 139.
9.11.4. V-vijanici, hiperboloidni vijanici Budui da je trajnost vijanika zavisna gotovo iskljuivo od uzdunog klizanja bokova, pomak profila vijanika nije uobiajen. Prem a tome, razmak osi m ora biti doveden na propisnu mjeru. U tom sluaju svode se odnosi sila i gibanja iskljuivo na kinematske krunice prom jera dwl i dw2.
Slika 393. N a sta ja n je hip erb o lo id n ih z u p anika
S lika 394. V ijanici: a) elnik s kosim z u b im a ; b ) h ip erb o lo id n i zupanik
9.12. P uni prijenosnici
391
D a bi se izbjegao neugodan dodir u toki vijanika, zupanici se mogu tako oblikovati da dobiju ravne zube (si. 393), koji se ne m oraju zakrivljavati po plastu kinem atskog cilindra. Kinematske povrine su u tom sluaju hiperboloidi. To su tijela koja nastaju ako hiperbolu rotiram o oko osi vrtnje kola. Tijelo takva hiperboloida tee se izrauje. No zato je ozubljavanje u diobenom postupku jednostavno. Rezni alat pomie se pri tome, pravocrtno, dok izradak miruje. U bilo kojem normalnom presjeku uvjeti zahvata su identini kao i u elnicima s ravnim zubima, s fiktivnim brojem zubi znl i zn2. D odirna linija bokova je linija preko cijele irine zuba. Radi toga u jednadbu (401) treba uvrtavati be = b, to znai stvarnu irinu zupanika. N a si. 394 prikazan je jedan elnik s kosim zubima i jedan hiperboloidni zupanik.
9.12. Puni prijenosnici

9.12.1. Vrste, uvjeti zahvata i dimenzije
Puni prijenosnici (si. 395) su vijanici s osima koje se sijeku najee pod kutem 90. Pogonski dio prijenosnika je pu koji moe biti jednovojni ili vievojni, cilidrina ili globoidna oblika, a gonjeni dio je puno kolo najee globoidna oblika (globoid je rotaciono tijelo s krunim lukom kao generatri-
Zj - p
Slika 395. P uni prijenosnik (crtan k a o ljevohodan) a) s cilindrinim puem : b) s g loboidnim puem
392
som). Prem da globoidni puevi omoguuju velik stupanj prekrivanja, cilindrini puevi imaju zbog svoje jednostrane izrade izvjesne prednosti, tako da e ovdje biti obraeni samo oni. Zubi pua nam ataju se kao zavojnice oko kinem atskog tijela. Bokovi pua dodiruju zube kola u liniji, za razliku od vijanika s kosim zubima. Radi toga je rad punih prijenosnika mirniji od rada vijanika, a manje se i troe. Puni prijenosnici izvode se najee za velike prijenosne omjere. Iz D IN 3975 (dimenzije i odstupanja cilindrinih pueva) proizlazi: Broj zuba pua je broj izraenih zuba u ravnini okom itoj na os vrtnje. To moe biti 1, 2, 3 itd. zuba. Pu moe biti desnohodni i ljevohodni. Desnohodni je onaj kod kojeg zavojnica u vertikalnom poloaju pua ima uspon slijeva nadesno. Lijevohodni pu izvodi se samo iznimno.
S lika 396. S piralni pu
Slika 397. E volventni pu
Standardni profil punih prijenosnika javlja se u aksijalnom presjeku pua (si. 396). U njemu su dane dimenzije visine zuba, tjemene zranosti i debljine zuba. Taj aksijalni presjek moe se usporediti s ozubnicom koja se za vrijeme jednog okretaja pua pom akne aksijalno za velinu z x - p. Zubi pua izrauju se najee alatim a s ravnim bokovima. To se moe izvoditi na razne naine, pa na cilindrinim puevima razlikujemo slijedee oblike bokova: 1. Oblik boka A (ZA pu). K od ovih pueva izvodnica (generatrisa) sijee os vrtnje. U eonom presjeku nastaje arhim edova spirala (spiralni pu, si. 396). N o trapeznog presjeka nastavlja se tako da njegove otrice lee u rav nini koja prolazi kroz os vrtnje. 2. Oblik boka N (Z N pu). Izvodnica (generatrisa) nalazi se u ravnini koja je nagnuta prem a osi vrtnje za veliinu srednjeg kuta uspona y. Taj oblik nastaje obradom pom ou noa trapezna oblika, postavljenog u visinu osi vrtnje, tako da je prolazei sredinom uzubine nagnut za kut uspona y. 3. Oblik boka K (Z K pu). Izvodnica (generatrisa) ovog pua nije pravac, ve prostorna krivulja. Izrauje se pom ou alata koji rotira (glodalo), a ije otrice su trapezna oblika. Otrice alata nagnute su za veliinu srednjeg
9.12. 'P uni prijenosnici
393
kuta uspona 7 , tako da se sredite uzubine pua poklapa sa linijama razm aka osi pua i osi alata (glodala ili brusne ploe). im je manji promjer alata, tim je m anja izboenost bokova pua (slino si. 397). 4. Oblik boka E (Z E pu). Kod ovog pua izvodnica (generatrisa) tangira temeljni cilindar, ija se os poklapa s osi pua. U eonom presjeku nastaje evolventa (evolventni pu, si. 397). Izrauje se pom ou noa trapezna oblika postavljena tako, da je ravnina rezanja paralelna s ravninom koja prolazi kroz os vrtnje (iznad ili ispod osi vrtnje). Oblik boka odgovara elniku s evolventnim zubima. Evolventni puevi mogu se prem a tome proizvoditi i odvalnim postupkom. Pod pojmom puni.broj zF podrazumijevamo odnos srednjeg promjera d 1 i m odula m : puni broj zF= d 1/m (403)
Puni broj daje obiljeje oblika samog pua, posebno moment otpora protiv savijanja. O d punog broja ovisi i srednji kut uspona tan y = z i/ z F Kod z 1 = l je kod zF= l y = 8 ,l 10 5,7 17 3,4 (404)
U D IN 3976 standardizirane su dimenzije, prijenosni omjeri, razmaci osi punih prijenosnika sa cilindrinim puevima i kutom zahvatne linije a w= 20. Dan je vrlo veliki izbor, koji ovdje nije mogue navesti. Primjer oznaavanja cilindrinog pua ZN desnohodnog (R) sa m = 4 m m , z x = 1, i/, = 4 0 mm je: Pu Z N 4 x 4 0 R1 D I N 3976. U tablici 140 dane su jednadbe za proraun dimenzija punog prijenos nika kod kojeg osi vrtnje zatvaraju kut od 90. K od punih prijenosnika mogu je i pom ak profila, da bi se razm ak osi doveo na odreenu mjeru ili da bi se omoguile druge veliine kuta zahvatne linije, na primjer kod:
7
< 15
15 do 25 22,5
25 do 35 25
>35 30
a = 20
Ako z 2 oznaava broj zubi punog kola, a z, pua, tada je kinematski prijenosni omjer koji je jednak prijenosnom omjeru i= nj n2 (406) u = z 2/ z l (405)
gdje su n, i n2 brzine vrtnje pua i punog kola. Uvjeti zahvata svode se bilo na srednji eoni presjek punog kola, bilo na aksijalni presjek pua.
394
Tablica 140. Uobiajene dimenzije punih prijenosnika s cilindrinim puem Puni broj z F= d l/m , prema DIN 3976 (izvadak): | 9 | 9,5 | 10 10,6 Aksijalni modul m pr ema DIN 780 u mm: 5 | 6,3 | 8 | 3,15 | 4
7,5
8,5
11,2
12,5
14
17
1,25
1,6
2 Naziv
2,5
10 Veliina
12,5
16
20
normalni modul aksijalni korak normalni korak tjemena visina zuba podnona visina zuba srednji promjer tjemeni promjer podnoni promjer diobeni promjer promjer temeljne krunice tjemeni promjer podnoni promjer kut zahvatne linije
cos y p = m it pn= p cos y h ,= m 1,2 m dx = m zF rfB l = rfi + 2A. d ,i= d i - 2 h , d2= m z2 db2 = d2 - cos a d ^ d2 4- 2ht d,2=d2- 2 h t aw, najee =20 a = a w kod ZA-pueva, tan a= tan aw/cos y kod ZN- ZK-, ZE-pueva
0 ^ = a kod ZN-, ZK-, ZE-pueva tan atp= tan aw cos y kod ZA-pueva
aksijalni kut zahvatne linije
normalni kut zahvatne linije razmak osi
a = r x + r2
Priblino je stupanj prekrivanja

ra2 u m m rb2 u m m m u mm x2 a u r2 u m m pe u m m
s]r\2- r l 2 + m(1 * 2)-- sin a r2 sin a eax ------------------------------------------Pe
(407)
radij us tjerriene krunice p u n o g k o la u srednjem eonom presjeku, radijus tem eljne krunice p u nog kola, aksijalni m odul, fa k to r p o m a k a profila p u nog kola, aksijalni k u t z ah v atn e linije, rad iju s d iobene krunice p u n o g k o la u srednjem eonom presjeku, k o ra k z ah v atn e linije = m - n cos a.
Uzduno klizanje bokova daje brzinu klizanja

vt u m /s di -u m y u
d , n n t v= ---------cos y
(408)
m e u so b n a brzina klizanja bokova, srednji p ro m je r pua, srednji k u t u sp o n a p u a p rem a je d n a d b i (404).
395
9.12.2. Odnosi sila, iskoristivost
Sile koje djeluju sa pogonskog pua na gonjeno puno kolo dobivaju indeks 2, a reaktivne sile kola na pu indeks 1. N orm alna sila F bnl odnosno ^bn2 > djeluje okom ito na povrine dodira bokova (si. 398 dolje) i prolazi kroz kinematski pol. Ta norm alna sila izaziva silu trenja Fbni F i Tbn2 n u smjeru klizanja. N a puu se sila Fta i razlae u norm alnu aksijalnu F nl i radijalnu silu F r l . N a punom kolu se Fbn2 razlae u norm alnu Fnl i radijalnu silu F r l. N a punom kolu se Ftn 2 razlae u norm alnu F2 i radijalnu F r2.
Slika 398. O dnosi sila n a p u n o m prijenosniku
U tlocrtu (si. 398 u sredini) sjedinjuju se na puu sile ^nal i 'F u rezultantu R l , koja se opet razlae na obodnu silu F tl i aksijalnu silu Fal. N a punom kolu daju u tlocrtu sile Fn2 i Ftm2' H rezultantu R 2, koja se razlae na obodnu F ,2 i aksijalnu kom ponentu F a2.
396 Iz geometrijskih odnosa proizlaze:

sile u puu:
obodna sila aksijalna sila , , , radijalna sila
Ftl = K l T1/r i p F . = -------------tan (y + e ) - tan ql cos o' F rl = Ft l ; ------ sm (y + Q)
(409) (410) (411)
F u N sile n a z ubim a Ki pogonski fa k to r 1, even tu aln o p rem a tablici 125, n a str. 351, 7j u N m nazivni o k re tn i m om ent pua izrau n at iz pogonske snage prem a jednabi (417), y u srednji k u t u sp o n a pua, rj u m polum jer srednje krunice pua, u n o rm aln i k u t z ahvatne linije (kut zah v a tn e linije u n o rm aln o m p re sjeku), q' red u ciran i k u t tren ja koji se d o b iv a iz jed n a d b e :
tan q' = [i/cos an

p
(412)
koeficijent tren ja n a kliznim bokovim a, * 0 ,0 1 k o d p ua od elika, a p u nog k o la o d bronce, paljive izrade, kod visokih b rzin a klizanja i tekueg trenja. * 0 ,0 2 5 k o d kaljena i b ru en a pua, a p u n o g k o la o d bronce, prosjene kvali tete izrade, * 0 ,1 k o d pua i p u nog k o la o d sivog liva, n eo b ra e n e izvedbe.
Sile na punom kolu: obodna sila: F l2 = Fal (413) aksijalna sila: Fa2 = F a (414) radijalna sila: Fl2 = F ti (415)
Kod punih prijenosnika vladaju slini odnosi kao kod vijaka za pokre tanje (vidi 2.2.2. na str. 105). Uzdunim gibanjem bokova gubi se trenjem dio pogonske snage P l . Zbog toga je odvedena snaga P2 odgovarajue m anja od dovedene P Budui da treba uzeti u obzir jo i iskoristivost valjanjem bokova i trenjem u leajima (vidi 9.4. na str. 356), bit e za puni prijenosnik ukupna iskoristivost
f/s rj
tan y n ^ r i s - n ^ ----- ------- - rj tan (y + Q)

n r/ m a Q
(416)
iskoristivost vijanog djelovanja, iskoristivost v aljan ja b o k o v a i tren ja leaja
n a C tr
Kod y 4 5 postie se najvea iskoristivost. Tako velik kut uspona zahtijeva vievojne pueve.
397
Ako je zadana snaga P 2 koja se odvodi, onda je pogonska snaga P i = P 2/rjg= T l -a>x (417)
u W ; pri tome je T x u N m nazivni okretni moment pua 1, a ojx u rad/s njegova kutna brzina. Ako je puno kolo pogonski dio, tada je iskoristivost */s= tan (y e')/tan y Ako je dolazi do samokoivosti. U tom sluaju nije mogue pokre nuti pu bilo kako velikim okretnim m om entom na punom kolu! Samokoivost je ipak poeljna, kako bi se sprijeilo da kod eventualnog iskljuenja pogona zbog optereenja punog kola ne doe do njegova okretanja.
9.12.3.
Oblikovanje pueva i punih kola
Cilindrini nastavak pua prom jera ds (si. 339 a) optereen je na savijanje i uvijanje. Dim enzionira se obino samo prem a naprezanju na uvijanje s tim, da je xt = 1 2 N /m m 2. Dalje se rauna sa vrstoom oblika (vidi 4.3.3. na str. 178). Izbor srednjeg prom jera uzima se priblino d x 1,5 ds, a kod
a) pu s v ratilo m o d je d n o g dijela (p u n o v ra tilo ); b) naklinjeni pu
pueva naklinjenih na vratilo (si. 339b) d xK 2 d s. K ada se konano usvoji d x, mogue je prem a D IN 3976 izvriti (tablica 140 na str. 393), izbor punog broja zF. Openito se uzima duljina pua irina punog kola
m b
b 1^ 2 m y j z 2 + l =\Jd%2 d\ b2x b + 2m=y/d%1d l + 2m
(418) (419)
aksijaln i m odul, k o risn a irina z u b a p re m a si. 400a.
Kao orijentaciona vrijednost uzima se b2K 0 , S d x.
398
Puna kola od lakog m etala ili od legura cinka m oraju se izraditi ire (si. 400b). Ako zubi punog kola m oraju biti izraeni od visokovrijednog materijala, dobrih kliznih svojstava (npr. od bronce), onda se vijenac od takva m aterijala ili napreava ili spaja vijcima sa glavinom od sivog ili elinog liva (si. 400, c i d). Puna kola od sivog liva (si. 401) oblikuju se na istim principim a kao i elnici (vidi 9.2., na str. 348).
Slika 400. Izvedba vijenaca p unih kola a) sivi liv; b ) odlivak od lak o g m eta la ; c) n a p re a n ; d) spojen vijcim a
Slika 401. P u n o kolo o d sivog liva
Slika 402. F a k to r b ro ja zubi za p une prijenosnike
9.12.4. Nosivost, izbor maziva
Jedan od nedostataka punih prijenosnika je njihova loa iskoristivost. O na se manifestira velikim gubicima trenjem koje se pretvara u toplinu i velikim troenjem bokova. Prijenosnici s niskom brzinom vrtnje rade nepovoljnije nego brzohodi, jer oni prvi rade u podruju mjeovitog trenja bokova. Savojna vrstoa pueva i zubi punih kola je vrlo visoka, tako da je i ne treba kontrolirati. O na lei daleko iznad granice zaribavanja.
399
Proraun normalnih punih prijenosnika sa ug^ 8 m/s vri se prema iskustve nom faktoru optereenja C= F, 2 Z b p (420)
C u N /m m 2 fa k to r optereenja, F,2 u N o b o d n a sila p u nog k o la p rem a jed n a d b i (413) o d n o sn o (410), Z fa k to r b io ja zubi p rem a si. 402, b u mm p u mm k o risn a irina z u b a = \ / d 2, - d \ , aksijalni korak.
Doputene vrijednosti faktora optereenja Cdop prem a tablici 141. One vae za norm alne pune prijenosnike u trajnom pogonu, s tem peraturom ulja 70C. Prema brzini klizanja i postojeem faktoru optereenja izabire se odgovarajue ulje za podmazivanje (tablica 141). Visokouinski prijenosnici s visokim brzinama klizanja i tlanim podm azi vanjem, kaljenim, bruenim i lepovanim bokovima elinih zuba pua, visokoopteretivim m aterijalom punih kola, s rebrim a za hlaenje na kuitu prije nosnika, ili hlaenjem cirkulacionim uljem, mogu se jae opteretiti. Raunaju se na Hertzovo naprezanje crH= l~Ft7 Z H- Z M- Z e (421)
Tablica 141. Doputene C-vrijednosti za normalne pune prijenosnike u trajnom pogonu (u intermitirajuem pogonu moe se raunati sa 1,3 do 1,5 puta veim vrijednostima) i potrebna viskoznost maziva vM Faktor ptereen; * Cdop u N /m m 2 podmazi vanje um akanjem tlano podmaz vanje kod p# u m/s 4 4 8 1 8 8 6,5 6,5 4,5 3,5 4 2,5 2 2 8 6,5 6,5 9,5 7,5 8,5 12,5 10 11
M aterijal i izvedba elinog pua
Materijal pu nog kola ozna ta po D IN-u po JUS-u GZ-SnBz 12 C. CuSnl2 P. CuSn 12 K. AlSi 10 Mg * P . AlCu 5 TiMg SL 20, SL 25 C. CuSn 12 P. CuSn 12
D IN 16 M nC r 5 (C. 4320) ili D IN C 15 (. 1220) bokovi cementirani i kaljeni na 600 HB, brueni
G-SnBz 12 GK-AlSi 10 Mg G K-A lCu 4 TiMg GB-ZnAl 4 Cu 1 GG-20, GG-25
3,5 4,5 4 3,5
2,5 2 3,5 3
1,5 1,5 1,2
4 4,5 3,5
5 5,5 4,5
7 8 6,5
D IN C 4 5 ( . 1530) poboljan, bokovi brueni
GZ-SnBz 12 G-SnBz 12
D IN C 45 (C. 1530) poboljan ili D IN St 70 (. 0745) bokovi brueni C N /m m 2 <3 3 . . . 10 >10
GG-20, GG-25
SL 20, SL 25
1,3
<2 90 . . . 150 1 5 0 ... 230 230 . . . 300
Viski)znost vJ0 u cSt ulja za podmazivanje kod vt u m/s 2 ...6 6 . . . 10 6 0 ...9 0 9 0 ... 230 150. . . 230 40 . . . 60 6 0 ...9 0 100 . . . 150
10 30 . . . 45 4 0 ...6 0 6 0 ...9 0
400
o H u N /m m 2 F ,2 u N b u mm d2 u m m ZH
H ertzo v o nap rezan je b okova u kin em atsk o m p o lu C, o b o d n a sila punog k o la p rem a jed n a d b i (413) o d n o sn o (410), k o risn a irina z u b a = \ / d l l d 2 l, diob en i pro m jer p u nog kola, fa k to r o b lik a b o k a p rem a tablici 142,
Z M u v 'N /m m 2 fa k to r m aterijala p re m a tablici 142, ZE fa k to r stu p n ja pre k riv a n ja p rem a tablici 142.
U tablici 142 dane su, osim toga, vrijednosti doputenog Hertzovog napre zanje < x Hdop za pune prijenosnike s cirkulacionim podmazivanjem.
9.13. Bunost u radu zupanika i mogunost njena smanjivanja

N astojanja da se zupani prijenosnici konstruiraju tako da rade bez buke, dovela su do mnogih istraivanja o uzrocima nastajanja buke. Ova istraivanja ne mogu se jo smatrati zavrenim. I pored tono odranih doputenih odstupanja mjera i kvalitete povrinske obrade, moe se desiti da prijenosnici u radu izazivaju nedoputenu buku. Prem a kvaliteti ozublje nja dolazi do odstupanja od teoretskih vrijednosti: oblika boka, koraka zah vata, uzdune linije boka. Zbog toga dolazi do m anjih ili veih netonosti u radu, kao posljedica odstupanja sprezanjem. Tome treba dodati deformacije zubi i vratila djelovanjem sila koje se prenose, a koje na taj nain poveavaju
Tablica 142. F aktor oblika boka Z H, faktor materijala Z M, faktor stupnja prekrivanja Z t i doputene vrijednosti Hertzova naprezanja crtM op za visokouinske pune prijenosnike cirkulaciono podmazivane Faktoi oblika boka Z H za ZA. i ZN pueve pri 15 2 18 1,84 20 1,77 I 2V 1,67 25 1,61 30 1,52
4,35
5 3,4
i<r 2,4
F i ktor oblika boka Z H za IK i ZE puieve pri y = 30 25 15 20 2 1,77 1,61 1,52
| |
35 1,46 |
40 1,44
45 1,42
Faktor materijala Z M u j/N /m m 2 kod punih ko a od SnBz 220 | i 1 | AlSi, AlCu legura 200 F aktor stupojj prekrivanja Z , pri y= i. 1.0 1.5 2.0 2.5 2" 1 0,82 0.71 0,63 5C 1 0,82 0,71 0,63 10 0,99 0,81 0,71 0,63 15r 0,98 0,80 0,70 0,62 20 0,97 0,79 0,69 0,61 I 25c 0.96 0,78 0,68 0,60 | 30 0,94 0,76 0,67 0,58 35c 0,92 0,75 0,65 0,56 ZnAl legura 190
40
0,89 0,73 0,63 0,54
45 0,86 0,70 0,61 0,52
M aterijal i izvedba pua
Materijal p jnog kola po D IN-u po JUS-u GZ-SnBz 12 C. CuSn 12 K. AlSiMg P. AlCu 5 TiMg -
Dop uteno H ert zovo naprez anje ffH dtop u N/mm 2 pri vg u m/s 15 13 11 8 500 280 220 520 290 245 540 310 275 550 320 295
D IN 16 M nCr 5 (C. 4320) ili D IN C 15 (C. 1220) cementiran i kaljen na 600 HB, bokovi bruseni i lepani
GK-AlSi 10 Mg GK -A lCu 4 TiMg GB-ZnAl 4 Cu 1
9.13. Bunost u radu zupanika
401
netonost zahvata. Posljedice toga su rotaciona ubrzavanja i kolebanja okretnog m om enta , koja dovode do vibracija dijelova prijenosnika. Ako ove vibracije imaju visoku frekvenciju, izazivaju buku. K ada zub ulazi u zahvat ili izlazi iz zahvata javlja se tzv. udar zahvata. K ada dodirna toka prolazi kinematskim polom mijenja se smjer sile trenja i izaziva time odreeni impuls. I ovi nabrojani pogonski uvjeti izazivaju takoer vibracije.
Slika 403. Slika noenja sa b o m b ira n o m uzdunom linijom b o k a (ko rek cijo m bone linije)
Mjere za smanjenje buke u radu zupanika bile bi: 1. Bombiranje bokova (korekcijom bone linije, si. 403), u cilju smanjenja udara kod ulaza zubi u zahvat. 2. Izbor takvog broja zubi zupanog para da bi se sprijeilo periodino sretanje odreenih greaka ozubljenja. 3. Izbor zupanika s velikim brojem zubi uz odgovarajui mali modul, jer se time postie bolji stupanj prekrivanja profila. 4. U potreba kosog ili zakrivljenog ozubljenja, da bi se omoguilo postepeno optereenje i odtereenje zuba. 5. U potreba m aterijala visokog stupnja priguenosti za puna kola, kao to su plastine mase, ili punjenjem upljina glavine m asam a koje priguuju zvuk. 6. Ukruenje kuita prijenosnika pomou rebara i si. 7. U potreba krutih vratila. 8. K ruta uleitenja vratila, s najm anjom moguom zranou u leajima.
2o ttcm ent! strojeva
10.
PLANETARNI PRIJENOSNICI
10.1. Karakteristike, upotreba

Prijenosnike dijelimo openito na tzv. standardne i planetarne. K od stan dardnih rotiraju svi zupanici samo oko vlastitih osi, koje su nepomino uloene u kuitu ili postolju. K od planetarnih nekoji lanovi prijenosnika, tzv. sateliti, vre dva istodobna gibanja, rotiraju uloeni u tzv. drau, koji takoer rotira oko svoje osi uloene u kuitu. Zupanici ije se osi pokla paju s centralnom osi, nazivaju se sunani ili centralni zupanici. Oni mogu imati vanjsko i unutarnje ozubljenje, a mogu biti elnici i stonici. Planetarni prijenosnici nalaze u suvremenim konstrukcijam a, kao to su m otorna vozila, alatni strojevi, transportni ureaji, sve veu primjenu. Snaga koja se dovodi tzv. sunanom zupaniku dijeli se na onoliko zupanika koliko ima satelita. To om oguava nie optereenje pojedinih zupanika, a time manje module i potrebno izravnavanje masa. Planetarnim prijenosnicima treba manji prostor. Om oguuju simetrine izvedbe i vie prijenosnih omjera. Oni omoguuju prijenos razliitih pogonskih okretaja na jedno gonjeno vratilo, odnosno ravanje dovedene snage na vie gonjenih vratila. Glavni leaji svih okretnih lanova prijenosnika (osim satelita) nisu radijalno optereeni. Sile koje se javljaju stvaraju parove sila. To vrijedi samo za prijenosnike sa vie od dva satelita. Pogodne konstrukcije planetarnih prijenosnika omoguuju i dobru iskoristivost. Sunani ili centralni zupanik ne treba da bude posebno uleiten, jer moe biti voen satelitima. To omoguuje da brzina vrtnje sunanog zupanika bude vrlo visoka, do 500 s -1 i da se reducira na m anju brzinu vrtnje, kao to je to sluaj kod prijenosnika plinskih turbina. Planetarnim prijenosni cima mogu se postii vrlo visoki prijenosni omjeri, do =10000. Svakako da je u tom sluaju iskoristivost niska. Planetarnim prijenosnicima izvedenim kao m ultiplikatori mogu se na gonjenoj strani ostvariti visoke brzine vrtnje. Planetarni prijenosnici mogu se izvoditi kao tzv. diferencijali, tj. mehanizmi sa dva stupnja slobode, koji se upotrebljavaju kod alatnih strojeva da bi se ubrzala povratna (neradna) gibanja, a kod dizalica da bi se omoguio vei broj brzina dizanja.
10.2. Jednostavni planetarni prijenosnici

N a slici 404 prikazani su jednostavni planetarni prijenosnici kod kojih su dva zupanika, 1 i 2, uloeni u dra S. Dra S okree se oko sredita zupanika s vanjskim ili unutarnjim ozubljenjem, tzv. sunanog ili centralnog zupanika 1, s brzinom vrtnje ns. D a bi se mogli raunski utvrditi prijenosni
410
10. P lanetarni prijenosnici
omjeri triju gibanja zupanika, 1 i 2 i draa S, m oraju brzine vrtnja n v n2 i ns dobiti odgovarajue predznake, plus ( + ) za gibanja u smjeru gibanja kazaljke na satu, a minus ( ) za gibanja suprotna smjeru gibanja kazaljke na satu. Kod stonika odreuje se smjer gibanja prom atranjem zupanika s vrha stoca.
Slika 404. Je d n o sta v n i p lan e tarn i prijenosnici a) p ogon elnicim a, sunani (centralni) z u p an ik 1 s vanjskim ozubljenjem ; b) p ogon elnicim a, sunani z upanik 1 s u n u tarn jim o zu bljenjem ; c) pogon stonicim a s vanjskim ozubljenjem .
Zamislimo li da su na si. 404 sunani zupanik 1 i satelit 2 vrsto po vezani s draem S, bit e brzine vrtnja oko osi draa S svih lanova jednaki: ns nl n2. Ako sada zamislimo da zupanik 2 nije vie povezan s draem S (kao to je to i u stvarnosti), a da zupanik n1 stoji, valja se pri okretanju draa S zupanik 2 po ziipaniku 1. Brzinu vrtnje zupanika 2 oko osi vrtnje draa S dobit emo ako brzini vrtnje ns (draa S) dodam o n s (z1/ z 2). Znak plus odnosi se na vanjsko (si. 404 a i c), a minus za unutarnje ozubljenje zupanika 1 (si. 404b). Okree li se sada jo i zupanik 1 brzinom vrtnje n 1 (zavisno od smjera vrtnje zupanika 1, bit e smjer vrtnje zupanika 2 kod vanjskog ozubljenja zupanika 1 i 2 suprotan, a kod unutarnjeg ozubljenja zupanika 1 jednak smjeru vrtnje zupanika 1), porast e brzina vrtnje zupanika 2 oko osi draa S jo za j (Zj/z2). I ovdje znak minus oznaava unutarnje ozubljenje zupa nika 1. Konana brzina vrtnje zupanika 2 oko osi vrtnje draa S bit e, prem a tome:
10.2. Jednostavni prijenosnici
411 z z n2 = ns s + nl Zl 22 (422)
brzina vrtnje satelita oko osi draa
brzina vrtnje satelita oko vlastite osi za prijenosnike sa slike 404a i c n2s = n2 - ns = T - ( ns - n i) za prijenosnik sa slike 404b
2 u s _1 n, u s - 1 nt u s~ 1 n 2a u s _1 z ,, z 2
b rzin a vrtnje sa telita 2 o k o osi d raa S, b rzin a vrtnje d raa S. brzina vrtnje su n an o g z u p a n ik a 1, b rzin a vrtnje satelita o k o vlastite osi, brojevi zuba su n an o g z u p a n ik a i satelita.
Gornji predznaci vrijede za vanjsko, a donji za unutarnje ozubljenje zupanika 1.

2 n2=n2 n2
i i
- h - i T -n, - i 1
i
n3
3 a)
trtoC S
S lika 405. P la n e ta rn i prijenosnici sa dva p a ra zup an ik a a) prijenosnici s elnicim a i vanjskim o zubljenjem ; b) prijenosnici s elnicim a i u n u tarn jim o zu bljenjem ; c) prijenosnici sa stonicim a; d ) prijenosnici s jednim vanjskim i jed n im u n u tarn jim ozubljenjem
Planetarni prijenosnici, prem a si. 405 imaju najmanje dva sunana zupa nika. Pri tome moe jedan lan biti dran (jedan ili drugi sunani zupanik
412
10. Planetarni prijenosnici
ili dra), a drugi gonjen. M ogu biti gonjena i dva lana potpuno neovisno, trei dobiva tada gibanje zavisno od oba gonjena lana, (diferencijal). Na si. 405 d prikazan je planetarni prijenosnik sa sunanim zupanicima 1 i 3, satelitom 2 i draem S. Sunani zupanik 3 ima unutarnje ozubljenje. N a glavnoj osi okretna su tri lana, 1, 3 i S, s brzinam a vrtnji n1; n3, ns. U prikazanom primjeru postoje dva stupnja slobode, pa je to dijerencijal. Iz brzina vrtnje nlt n3, ns, mogu se dva birati, a trei izraunati iz kinematske zavisnosti f ( n l , n3, ns) = 0. Ako se jedan od lanova uvrsti u kuitu ili postolju, dobiva se planetarni prijenosnik. Jednadba f ( n 1, n3, n j 0 moe se najlake rijeiti prema prijedlogu Willisa na taj nain, da e se prom atra planetarnog prijenosnika (si. 405 d) nalaziti na drau S. O n e u tom sluaju vidjeti planetarni prijenosnik kao standardni prijenosnik. Relativna brzina vrtnje lanova 1 i 3 bit e u odnosu na dra S, (n1ns) i (n3 ns), a njihov omjer z 3j z y. Prigodom pisanja jednadbe treba obratiti panju na predznak. Naime, pri danom smjeru vrtnje sunanog zupanika 1, u odnosu na dra S, (n^^ n j, imat e sunani zupanik 3, u odnosu na dra S, (n3 n j suprotan smjer gibanja. Prem a tome: prijenosni omjer
u, n} nt z u s"1 u s~ u s~ 1 zi
^1 s 3 - i------= Z n3- n s z, / (423)
' b rzin a vrtnje su n an o g z u p a n ik a 1, brzina vrtnje su n an o g z u p a n ik a 3, brzina vrtnje d raa S, brojevi z u b a sun an ih zu p a n ik a 1 i 3.
Iz gornjeg proizlazi za dijerencijal z 1n1+ z 3/i3 = (z1+ z 3)n s i + n3 = ( l + ~ ) ns (424) (425)
Z i
zi J
Ako je zupanik z3 uvren (n3 = 0), dobiva se planetarni reduktor u pogonu preko sunanog zupanika 1, a planetarni multiplikator u pogonu preko draa S. U tom sluaju je: prijenosni omjer planetarnog redaktora . nx Z j+ z 3 z3 t = - i = - -----^ = 1 + (426)
zt
Budui d a je z 3> z l prijenosni omjer / = > 2 . Praktiki se uzima da je prijenosni omjer u granicam a i = 2,5 do 10.
413
Brzina vrtnje satelita 2 (zapravo njegov relativni odnos prem a drau): relativna brzina vrtnje satelita 2 prema drau n2s = K - s)
Z2
(427)
Ako je dobiva se u pogonu preko z 3 reduktor, a multiplikator u pogonu preko draa: prijenosni omjer reduktora kod n ,= 0 i pogona preko z 3 I -= ^ = zi _ t _ z3 = 1+ fjL s *3 z3 Praktiki se uzima da je prijenosni omjer u granicama =1,1 do 1,7. Za satelit 2 je: brzina vrtnje satelita 2 z, n 2 s ~ (n 3 ~ ns)
Z2
(428)
(429)
Za planetarne prijenosnike sadva para zupanika prikazana na slici 405 a, b, c kod kojih je 2 = 4 , sobzirom da zupanici 2 i 4 imaju zajedniko vratilo, vrijede jednadbe [vidi jednadbu (422)]: brzina vrtnje satelita 2 i 4 planetarnih prijenosnika sa 2 para zupanika / , zA _Z ! n2 = n 4 .-n s \ 1 + n t (430)
\ - Z3 Z4 J
+
Z4
Iz toga proizlazi: brzina vrtnje centralnog zupanika z 3 i brzina vrtnje satelita oko vlastite osi 2s = tUs ZlZ4-\ Z 1 Z4 n3 ns 1 + ------ i Z2 Z3 ) z2 z3 Z\ Z3
i ,
(431)
2 S= 4 S =
Z2
( s-l)=
Z4
(3-s)
2 , 4 u s ~ 1 ns u s ~ 1 n i,n 3 u s 1 2s, n i s u s ' 1 zt,z 3 z 2 , za
b rzin a vrtnje satelita 2 i 4 n a zajednikom vratilu, brzina vrtnje d raa S, b rzin a vrtnje c en traln ih z u p an ik a z i i z 3 brzine vrtnje satelita o k o vlastitih osi, broj zubi c en traln ih z u p an ik a 1 i 3 broj zubi sa telita 2 i 4.
G ornji predznaci vrijede za vanjsko, a donji za unutarnje ozubljenje.
414
Tablica 143. Najvaniji tipovi planetarnih prijenosnika s elnicima i stonicima
IO. Planetarni prijenosnici
415
Prem a tablici 143, gdje su shematski prikazani najosnovniji tipovi plane tarnih prijenosnika, oznauju brojke 1 i 2 jednostepene i dvostepene prijenos nike, a slova A i I vanjsko ili unutarnje ozubljenje sunanog zupanika. U jed nadbam a danim u tablici 143 mogu biti umjesto broja zuba upisani i polumjeri diobenih krunica, jer je r = . M oduli pojedinih zupanih parova dvostepenih i viestepenih planetarnih prijenosnika ne m oraju biti jednaki. O d tipova prikazanih u tablici 143 najee se upotrebljava tip 1AI s veim brojem simetrino rasporeenih satelita, uz uvjet da z l + z 3 bude cio broj i djeljiv s brojem satelita. Analitiko rjeavanje gibanja moe se provjeriti i grafiki. N a slici 406 prikazan je nain grafikog rjeavanja gibanja planetarnog prijenosnika 1AI. U tokam a dodira pojedinih lanova nanose se na odgovarajuim polumjeri ma, nacrtanim u mjerilu, izraunate vrijednosti odgovarajuih obodnih brzina (takoer u mjerilu) v1= r 1 (o1, v3 = r3 a>3, u smjeru koji odgovara smjeru vrtnje. Povlaenje zraka 1, 2, 3 i njihova produenja omoguuju da se iz slinosti trokuta oitaju brzine vrtnje. D okaz da linija GH na razm aku h od apscise na koju se nanose obodne brzine, predstavlja zaista brzine vrtnje pojedinih organa prijenosnika, vidljivo je iz slike 406.
Slika 406. P lan brzina i brzina vrtnje p lan e tarn o g prijen o sn ik a 1 AI, a k o se rad i o: a) diferencijalu sa dva stu p n ja slobode; b) prijen o sn ik u pri ns = 0 ; c) p rijenosniku pri n 3 = 0 ; d) prijen o sn ik u pri n i = 0
Iz slinosti trokuta r3 n 3 i trokuta h n3 3', za toku B dodira satelita 2 i centralnog zupanika 3, dobiva se odnos: 13 = h odnosno /i = --3 --^
Budui da je v3 = r3 - n3 proizlazi da je h = 1. Prema opoj jednadbi h- v = r- n dobiva se da linija GH na razm aku h od apscise predstavlja brzine vrtnja pojedinih organa prijenosnika.
416
Jednadbe u tablici 143, izraene pomou brojeva zubi, vrijede samo za N U L T E parove. Ako su to V- NULTI ili V-parovi zupanika planetarnih prije nosnika, treba u jednadbam a, a i pri grafikom crtanju, upotrijebiti polumjere kinematskih krunica. Mogue je da kod prijenosnika 2AA i 2AI bude 2 2 = 2 4 , a da r2=hrA. Na slici 407 prikazanje planetarni prijenosnik 1AI s brojevima zubi z l , z 2, z i na razm aku osi a, pogonskim kutovima zahvatne crte a wi, a w2, kod a = 20. Budui da broj zubi satelita ne utjee na veliinu prijenosnog omjera, smanjuje se njihov broj za 1 do 2 zuba, da bi se omoguio i iskoristio pomak profila. Polazi se od zadanog modula, pom aka .Kj (npr. 0,5) i x 3 (npr. nula ili mali pozitivni pomak, to poboljava zahvat). etiri nepoznanice: a, a wl, a w2 > x 2 , proizlaze iz etiri slijedee jednadbe: cos xw, = - ni c o s a 2a x 1+ x 2= | - 1 t ^ - ( e v a wl- e v a ) 2 tan a cos a w x 2- x 3
2 u 0 zw u x i,.X 2 zi,:i,Z 3 ev x, ev a w a u mm
Z 1 -f- Z 2
(432) (433) (434) (435)
m cos a 2a (ev a - ev a w2)
2 tan a
Slika 407. P la n eta rn i prijen o sn ik 1 A1 na kojem tre b a izvriti p o m ak profila
izradni k u t z ah v atn e linije, pogonski kut z ah v atn e linije, fak to ri pom aka, brojevi zuba zupanika, evolventne funkcije izradnog i p o gonskog k u ta z ah v atn e linije (vidi str. 516) razm ak osi.
Odgovarajuom transformacijom mogu se gornje jednadbe rijeiti.
10.3. Sile, momenti i snage planetarnih prijenosnika s elnicima

10.3.1. Kada gubici nisu uzimani u obzir
Da bi se odredili momenti potrebno je nacrtati sile koje djeluju na satelit, a ove m oraju biti meusobno u ravnotei. To su sile koje djeluju na zube u tokam a zahvata i reaktivne sile na drau. Uzete su u obzir samo obodne kom ponente, jer radijalne ne utjeu na okretne momente. Za prikazani tip 1AI iznosi F ti = Tt 3 , a Fts = Fn + F t3 = 2Fti. Prem da je na slici 408b prikazano da je ns = 0, na si. 408c da je n3 = 0, a na si. 408 da je i= 0 , slika djelovanja sila na satelit z 2 ostaje nepromijenjena. To vrijedi i kada se sva tri vratila okreu, 408 b.
10.3. Sile, mom enti i snage
417
Prema uvjetima ravnotee m ora suma svih m om enata koji djeluju izvana biti jednaka nuli, s tim da su momenti koji djeluju u smjeru okretanja kazaljke na satu pozitivni, a oni suprotni negativni: (436) (437) (438) gonjeni moment
7 j, Tj, Ts u N m o k re tn i m om enti, F t l , F l3, F u u N o b o d n e sile, r u r 3, rs u m p o lum jeri k inem atskih kru n ic a i d raa.
(439)
Pogonskim momentima oznaavamo one kod kojih vektori obodnih sila (na satelit) i odgovarajuih obodnih brzina imaju isti smjer. Gonjenim momen tima oznaavamo one kod kojih vektori obodnih sila i brzina imaju suprotan smjer.
Slika 408. P la n eta rn i,p rije n o sn ik 1AI a) sm jer g ib an ja pojedinih o rg a n a a k o rad i k a o diferencijal; b) sile koje se javljaju n a satelitu z 2 a k o je z x pogonski, z 3 gonjeni, a ns = 0 ; c) sile koje se jav ljaju na satelitu z2 a k o je z l pogonski, S gonjeni, a n 3 = 0; d) sile koje se jav ljaju n a satelitu z 2 a k o je z3 pogonski, S gonjeni, a n t = 0
Ako se zanem are gubici, m ora i suma svih snaga biti jednaka nuli; suma snaga P l + P 3 + Ps = 0 7j a>j + T3 co3 + Ts o)s = 0 pogonska snaga Pi = F tl ' r i
'>1
y r
(440) (441) (442) (443) (444)

1
P3 = F l 3 r 3 a)3^ F a - r 1 -a>3
gonjena snaga
p>u W co,, co3, (os u ra d /s
snage, k utne brzine.
418 10.3.2. Kada se gubici uzimaju u obzir
Prema jednadbi (427) satelit 2 vri relativno gibanje u odnosu na svoju os uloenu u drau. Zbog toga se javlja relativno visoka prividna snaga, koja snizuje iskoristivost planetarnih prijenosnika. Ukupan gubitak snage prijenosnika 1AI, slika 408: gubitak snage P Guk= 12
^ L s ,3
(445)
obodnabrzina satelita oko vlastite osi vr2 = 2r2 n n2s odvedena snaga P 2= p i _ ^> Guk = ^>l (1 ~ ûk) P 1 = ---------- p
*2 + Ciuk j ' Ciuk
(446) (447) (448) i449)
iskoristivost
Povk u W vt2 u m /s P2 u W rjz rjL2 rjLs 3 n 2s u s ~ r2 u m
P2
u k u p n a sn ag a koja se gubi, o b o d n a brzina satelita 2, od v ed en a snaga, gubici u zubim a, gubici u leajim a satelita 2, gubici u leajim a d raa i su n an o g z u p an ik a 3, relativna b rzina vrtnje sa telita 2, k inem atski pro m jer satelita 2.
10.4. Pregled prijenosnih omjera i mogunosti planetarnih prijenosnika 1AI i 2AI

U tablici 144 dan je pregled prijenosnih omjera planetarnih prijenosnika 1AI i 2AI. Ako planetarni prijenosnik ima tri vratila, od kojih dva mogu biti pogonska, a jedno gonjeno ili jedno pogonsko, a dva gonjena, mogu se zadravanjem jed nog od vratila, ili bez zadravanja jednog od njih, ostvariti 12 razliitih kom bina cija (vidi tablicu 145). h/3~ l + i N a slici 409 prikazani su pomou dijagram a prijenosni omjeri
Slika 409. Z avisnost prijen osnih o m jera
* u k > k/s
j uk = i +
ls / 3 -
i+ r
11 /3
10.4. Pregled prijenosnih omjera

Tablica 144. Pregled prijenosnih omjera 1AI JL 2AI
419
Za 1AI je prijenosni omjer standardnog prijenosnika n2
n 2
h h
h nj
. r F
s
n s
i =z3/"t
S
nt IAI jednadba 1+zt 1
23
H l
za 2AI 23 Z2 24-2r
ni
N epokretan organ
2AI veliina 2,7 do 8 jednadba 1 + ^ V Z4 1 0,5 do 0,92 veliina 2 do 12 * = 1 + 1
zl 1+ 23
0,65 do 0,88
1+^
i i,/3==TT7
Z 2' Z 3
_ f*
i
- 1 .7 do - 7 .0
V Z3
Z l'Z 4
- 1 ,0 do - 1 1 ,0
'1/3=-'
Tablica 145. Mogunost ostvarenja kombinacija ulaza i izlaza snage i gibanja
= 0
ulaz Izlaz
= 0 * 3=
3
rt!=0 s
3 S S 3
dva pogonska jedno gonjeno
jedno pogonsko dva gonjena 3
1
3
1 s
1i 3
S
1i S
3
iS
1
S 3
3 1 i S 3
1 iS
10.5. Planetarni prijenosnici sa stonicima

Iz poglavlja 10.2, si. 404 i 405, vidjeli smo da za jednostavne planetarne prijenosnike, planetarne prijenosnike s elnicima i stonicima, vrijede za proraun prijenosnih omjera iste jednadbe [(422), (423), (425), (430), (431)]. Pri gradnji vozila nalazi prim jenu diferencijal sa stonicima prikazan na si. 410, kod kojega postoje slijedee mogunosti gibanja: a) Ako se okreu istodobno u suprotnom smjeru zupanici z x i z3, rotira dra S razlikom kutnih brzina a> u istom smjeru sa zupanikom, koji se okree veom brzinom vrtnje (si. 410 a). Ako su kutne brzine zupanika Zj i z3 jednake, ns = 0. b) Okreemo li dra S i zupanik z 1 u istom smjeru, brzina vrtnje zupanika z3 jednaka je dvostrukoj brzini vrtnje draa S, umanjenoj za brzinu vrtnje zupanika z v Okree li se z x dvostruko bre od draa S, zupanik z3 stoji.
27
420
10. P lanetarni prijenosnici
c) Okreu li se dra S i zupanik z { suprotno jedan drugome, okree se zupanik z3 u smjeru okretanja draa dvostrukom brzinom vrtnje draa, uveanom za brzinu vrtnje zupanika z t . O no to je reeno u tokam a b i c vrijedi odgovarajue i za okretanje draa S i zupanika z3.
za /Jy =0
'f-3
Slika 410. D iferencijal sa stonicim a p rik az an planom brzina za sluajeve a ) n s = 0; b) n , > n 3, n 3> n, uz isti sm jer v rtnje; c ) n , = 0
3 '2
d) Zadrava li se dra, okreu se zupanici z x i z3 istom kutnom brzinom, ali u suprotnom smjeru, bez obzira da li se pokree z i ili z3. e) Okreu li se istodobno zupanici z, i z3 u istom smjeru nita ne zadra vajui, okree se i dra S u istom smjeru brzinom vrtnje koja odgovara aritmetikom prosjeku:
l + 3
(410 b)
f) Okree li se zupanik z3, a zadrava z t , okree se i dra S u istom smjeru, ali samo polovinom brzine vrtnje zupanika z3 (410c) g) Okree li se dra S, a zadrava zupanik z3, okree se zupanik z x dvostrukom brzinom vrtnje.
11.
TARNI PRIJENOSNICI
11.1. Openito
Kod tarnih prijenosnika prenosi se gibanje od jedne tarenice na drugu samo trenjem dodirnih povrina. Zbog toga moe kod tarnih prijenosnika doi do proklizavanja, a i puzanja. Najjednostavniji oblik tarnog prijenosnika su dvije tarenice u obliku valjaka (si. 411). Pogonska tarenica 1 tlai silom f N na gonjenu tarenicu 2. Time se silom trenja F R= Ft = p F N omoguava prenoenje okretnog m om enta 7j i njegovo pretvaranje u omjeru polumjera tarenica
Razlikujemo tarne prijenosnike sa: a) konstantnim prijenosnim omjerom, b) s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera, c) s mogunou reverziranja gibanja. Tarni prijenosnici odlikuju se jednostavnom izradom, malim razmakom osi i niskim trokovim a odravanja.
Slika 411. O snovni principi ra d a tarn ih p rijen o sn ik a s paraleln im vratilim a
Proklizavanje je odreena mogunost zatite protiv preoptereenja. K onstruk tivno se mogu vrlo jednostavno oblikovati prijenosnici s mogunou konti nuirane promjene prijenosnog omjera. N edostatak tarnih prijenosnika je puza nje, koje se ne moe izbjei, te potreba za relativno velikim tlanim silama, to opet izaziva visoko optereenje leaja. Vijek trajanja tarnih prijenosnika i snage koje se mogu prenositi zavise od svojstava materijala tarenica (tvrdoa, vrstoa, otpornost na troenje).
422
11. Tarni prijenosnici
11.2. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom

Slue za prijenos manjih snaga, kod malih razm aka osi. N a slici 412 prikazani su neki primjeri izvedaba prijenosnika s konstantnim prijenosnim omjerom.
Slika 412. T a rn i prijenosnici s k o n sta n tn im p rijenosnim om jerom a) ta rn i prijen o sn ik s tare n ic a m a u o b lik u v a ljk a ; b) ta rn i prijenosnik sa stoastim tare n ic a m a ; c) ta rn i prijenosnik s pom onim ta re n ic a m a ; d ) oljebljenje tarenice
N a prijenosnicima prikazanim na slici 412 a i b ostvaruje se sila kojom tarenice pritiskuju jedna na drugu pom ou opruga. Zbog toga tarenica na koju djeluje opruga m ora biti pokretljiva. K od stoastih tarenica prijenosni omjer i = n1/n2= z tan a (kod kuta koji zatvaraju osi vrtnje 90). Stoaste tarenice trebaju za prijenos jednako velikog okretnog m om enta m anju silu pritiska tarenica. Tarni prijenosnik prem a slici 412c omoguuje da obje tarenice budu vrsto uleitene, a silu pritiska tarenica stvaraju pomone tarenice. D a bi se smanjilo optereenje leaja upotrebljavaju se olijebljene tarenice, si. 412c (kut lijeba a s ; 30 do 40). Sila pritiska olijebljenih tarenica iznosi:
fa=f' n
F( u N F'n u N
sin a/2
(450)
sila p ritisk a tarenica, k o m p o n e n ta sile pritiska, k o ja djeluje o k o m ito n a b o kove lijeba,
Slika 413. T arn i p rijenosnik s k o n sta n tn im p rijenosnim om jerom i m ogunou au to m a tsk o g p rila g o av a n ja sile p ritisk a taren ica na snagu k o ja se prenosi
Suvremene konstrukcije omoguuju da se sile pritiska tarenica autom atski prilagouju visini snage koju treba prenijeti (si. 413). M otor 5 zajedno sa
11.2. Prijenosnici s konstantnim prijenosom
423
pogonskom tarenicom 1 smjeten je na postolje 3 okretno oko toke 03. Na drugom slobodnom kraju djeluje nastavljiva opruga 4. Dano rjeenje vrijedi samo za naznaeni smjer vrtnje. Poloaj okretita 0 3 treba birati tako da kut (vidi si. 413) dobiven spojnicom D 0 3 i O j O j bude vei od kuta trenja q (kod tarenica s gumenim vijencem a 4 2 do 45). Sila opruge F OP dimenzionira se prema sili pritiska tarenica u stanju m irovanja F N O (ta sila iznosi oko 10 % pogonske sile pritiska tarenica) iz uvjeta ravnotee: (451)
F 0P u N Fc u N F no u N / j , l2, /3 u m sila opruge, sila k o ja proizlazi iz teine F g = G- g, n o rm aln a sila koja djeluje na liniji do d ira, pojedine udaljenosti p rem a slici.
Slika 414. P o e tn o i p o g o n sk o stanje ta rn o g prijenosnika sa si. 413. a) p oetak gib an ja; b) p o g o n sk o stan je; c) grafiko utvrivanje sile u leaj u
U poetku rada (si. 414a) raste obodna sila m otora FM O Xpolagano, nastojei da dosegne veliinu obodne sile potrebne za savladavanje otpora gonjenog stroja Fqtp (FM iiI <^Fotp odnosno sile prianjanja kod stavljanja u pogon F RO ). U tom periodu kada FM O Tm ora najprije dosei silu otpora FOTP nastojat e pogonska tarenica 1 da se nekako popne na gonjenu tarenicu, koja jo stoji. To e dovesti do nagibanja okretnog postolja u smjeru strelice, oko okretita 0 3 (si. 413). Ovom gibanju doprinosi i moment statora elektromotora suprotan u poetku gibanja momentu rotora. U poetku stoji na raspolaganju sila trenja FrQ = Fno ' F- Spomenutim nagibanjem postolja poveava se sila pritiska tarenica, odnosno sila trenja F r = /i (FN+ F NO), dok ne dosegne F M OT= F OTP^ F R(si. 414b).
424
11.3. Tarni prijenosnici s mogunostima kontinuirane promjene prijenosnog omjera

N a si. 415 a shematski je prikazan tarni prijenosnik s tam nicam a u obliku krune ploe i u obliku valjka, za razliku od si. 415 b, na kojoj jedna tarenica ima oblik stoca, a druga oblik valjka. N a slikama dane su i funkcionalne zavisnosti brzina vrtnje, okretnih m om enata i obodnih sila od poloaja pokretljive tarenice.
ai
bi
Slika 415. T a rn i prijenosnici (varijatori) s m ogunou k o n tin u ira n e prom jene prijen o sn o g om jera a) taren ice u o b lik u krune ploe i valjk a; b ) tarenice u o b lik u stonika i valjka
Tarni prijenosnik prikazan na si. 415a, jednostavna je oblika i nalazi zato primjenu i pored toga to je iskoristivost niska, a troenje visoko. Pogon moe uslijediti bilo od tarenice u obliku valjka bilo od krune ploe. I kod tarnog prijenosnika prikazanog na si. 415b pogon moe dolaziti od stoaste tarenice i od tarenice u obliku valjka. U prvom sluaju (si. 415a) je brzina vrtnje 2 proporcionalna recipronoj vrijednosti x, a u drugom je brzina vrtnje ni proporcionalna razm aku x. Tarenice mogu, osim prikazanih na si. 415, imati i drugaije oblike. Iz razliitih mogunosti izbora oblika tarenica i njihovog m eusobnog poloaja treba birati one kod kojih je puzanje, potrebna sila pritiska tarenica i time izazvano optereenje materijala, najnie. N a izbor oblika rotacionog tijela tarenica postavljaju se slijedei zahtjevi: a) Tijelo se m ora dati u odgovarajue visokoj kvaliteti lako izraditi. b) Tangencijalno puzanje (vidi 11.4.), koje se posebno kod prijenosnika s mogu nou kontinuirane promjene prijenosnog omjera ne moe izbjei, treba d a je po mogunosti to nie. c) Naprezanje materijala na mjestima dodira izazvano silom pritiska tarenica. treba da je po mogunosti to nie.
11.4. Osnove prorauna
425
d) M ora postojati mogunost ugradnje vie jednakih rotacionih tijela, da bi se poveala mogunost nastavljanja i prijenosa snage. Jednostavna rotaciona tijela dobivaju se ako se za izradu upotrijebe pravci i jednostavne krivulje, koje lee u ravnini u kojoj lei i os vrtnje. Na slici 416 prikazani su prijenosnici dobiveni sparivanjem tarenica jedno stavnih rotacionih oblika (valjci, stoci, skraeni stoci, krune ploe ili kugle.)
Slika 416. R azni oblici ro tac io n ih tarenica a) kru n e ploe i valjak; b ) stoac i uplji stoac; c) stoac i ta n ju ra sta ploa; d) stoac i uplji stoasti p rste n ; e) stoac i p rste n ; / ) stoci i v aljak; g ) tan ju raste ploe i stoci; li) to ro id i k u g la; i) to ro id i kugla

Svi tarni prijenosnici mogu se svesti priblino na sparivanje stoastih tijela. Dopunski stoci, koji se uzimaju kao osnova za proraun, dobivaju se tako da se pri dodiru u toki (si. 417 a) provlai kroz toku dodira D, a pri dodiru u liniji (si. 417b) kroz sredinu linije dodira, zajednika tangenta na rotacionu krivulju. Tangenta prolazi meridijalnim presjekom rotacionih tijela i sijee osi vrtnje u tokam a S t i S2. Tangenta je zajednika izvodnica
Slika 417. O pi p rik az tarn ih prijenosnika s m ogunou pro m jen e prijenosnog o m jera a) prijenosnik s do d iro m u toki; b) prijenosnik s d o d iro m u liniji
426
11. Tam i prijenosnici
dopunskog stoca i zatvara s osima vrtnje kutove S 1 i d2- Osi vrtnje sijeku se u toki S A pod kutom Z. Pri istraivanju moe se tarni prijenosnik bilo kakvog rotacionog oblika tijela tarenica svesti na prijenosnik sa tarenicom u obliku punog ili skraenog stoca. To znai da se i svi rezultati dobiveni istraivanjem tarnih prijenos nika sa stoastim tarenicam a mogu primijeniti na prijenosnike s proizvoljnim oblikom tarenica. Cilindrine i ploaste oblike tarenica treba prom atrati kao specijalne sluajeve stoaca.
Prijenos momenta od jedne tarenice na drugu vri setrenjem. Tarenice tlae jedna na drugu silom F N. O bodna sila F, koju je mogue prenijeti zavisi od sile F n i koeficijenta trenja p: F t= v F N-/r F N=
v p 7j u N m d1 u m je je je je
(452) (453)
A v p
. J L a l v p
stupanj iskoritenja (v = 0,75 d o 0,8), koeficijent trenja, ok retn i m om ent, srednji pro m jer po g o n sk e tarenice.
Sa slike 418 vidljivo je da se sila pritiska tarenica razlae na komponente koje kao aksijalne i radijalne sile optereuju leaje. Veliine pojedinih kom po nenata iznose:
F a
i=
' s in <51
F a2=
F N c o s 52
>2
(4 5 4 ) (4 5 5 )
F r i = F n -c o s c > i
FN u N ^ A l F a2 u Fri> F r 2 u <5,, 2 u
F r 2 = F n s in
n o rm a ln a sila, N aksijalne k o m p o n en te sile F N, N radijalne k o m p o n en te sile F N ku to v i koje zatv araju izvodnice stoaca i osi vrtnje.
427
11.4.1. Elastino i diferencijalno puzanje, brzine klizanja, sile
Pri razm atranju brzina koje se javljaju u pojedinim tokam a na liniji dodira (vidi si. 418) razlikujemo tri sluaja: 1. Toke S a, S2 i SA poklapaju se. 2. Toke S 1; S2 i SA ne poklapaju se, ali se ne prenosi ni okretni moment. 3. Toke S t , S2 i SA ne poklapaju se, okretni moment se prenosi.
Slika 419. E lastino puzanje a) to k elastinih deform acija p ovrin skih slojeva m aterijala pogonske i gonjene taren ice; b) to k n a p rez an ja povrinskih slojeva m ate rijala tarenica; c) tok b rzin a p ogonske i gonjene tarenice
Ako se toke S j , S2 i SA pokla paju, onda su obodne brzine svake toke linije dodira m eusobno jed agfffikut kontakta nake. Pri tome dolazi kod prijenosa i kut klizanja okretnog m om enta do tzv. elastinog puzanja. N a si. 419a pokazan je tok elastinih dejormacija povrinskih slojeva materijala tarenica izazvanih napreza njem povrinskih slojeva. Naprezanja (si. 419b) ne mijenjaju se u toki 1 poetka dodira (si. 419a) nego tek od toke 2, kada sila trenja preostale povrine nalijeganja, dana kutom xk, postane m anja od obodne sile. N a si. 419c prika zan je tok obodnih brzina pogonskog i gonjenog zupanika, iz koje se vidi da gonjeni zupanik zaostaje za pogonskim, dolazi do tzv. elastinog puzanja. Veliina puzanja je ovisna od elastinih svojstava materijala i veliine obodne sile koju treba prenijeti. Zbog elastinog puzanja, koje iznosi 0,5 do 1% obodne brzine, prijenosni omjer ne odgovara vie omjeru gonjene i pogonske tarenice. Budui d a je elastino puzanje relativno nisko, moe biti i zanemareno. To znai da se moe iz geometrijskih veliina odrediti prijenosni omjer. O bodna brzina u dodirnoj toki D (si. 411), u sredini dodirne linije, proizlazi iz: di ^DI ^n? O , UD2 ~ ' C
.
d,
OJ,
(456) (457)
ojx d2 cl> 2 dj
1d i >
di, d2 u m
u m /s o b o d n e brzine u sredini d o d irn e linije, p ro m je r tarenica, to 2 u ra d /s k u tn e brzine tarenica

1JD 2n
428
Ne poklapaju li se toke S l5 S2 i SA, obodne brzine jednake su tada samo u jednoj toki linije dodira. Tu toku nazivamo kinematskom tokom, a oznaujemo sa C. U svim ostalim tokam a dodirne linije obodne brzine meusobno su razliite, pa nastaje tzv. diferencijalno puzanje. Posljedica ovog puzanja je trenje i gubici trenjem na mjestima dodira, ak i ako se ne prenosi okretni moment. Slika 420 prikazuje odnose brzina tarnog prijenosnika sa stoastim tarenicama, ako se ne prenosi okretni moment. U tom sluaju je brzina dodirne toke D jednaka za obje tarenice, pa u toj toki ne dolazi do klizanja.Ako se toka dodira D poklapa se kine matskom tokom C, onda je a! d:
ja ta rn o g p rije n o sn ik a sa stoastim taren icam a
Najvee brzine klizanja javljaju se na oba kraja dodirne linije i moraju biti zbog ravnotee m eusobno jednake. Brzine klizanja mogu se izraunati iz geometrijskih odnosa obiju stoastih tarenica.
^km ax bm ax ^2m ax
(458) r02 + ^ sin S2Jo)2

2
ro i + ^ sin <5i
(459) (460) (461)
m aksim alna brzina klizanja, m /s m aksim alne o b o d n e brzine, srednji p ro m je r sto astih tarenica, roi > ro2 u m lD u m duljin a linije do d ira, toj, u> 2 u rad/s i/s k u tn e brzine tarenica, k u t koji zatv ara ju izvodnice d o d irn ih stoaca i osi vrtnje, S u S2 u coD u rad/s je k u tn a brzina o k o d o d irn e to k e D i o k o k inem atske toke C. prijenosni om jer.
k . u m/s
u flma*- trna
429
D a bi se dobila slika o toku brzina pri prijenosu okretnog m omenta u sluaju diferencijalnog puzanja, m oraju biti uzete u obzir i sile u dodirnoj toki. Zbog lakeg razumijevanja pretpostavljam o u poetku da djelovanjem kontaktnih pritisaka ne nastaju elastine deformacije dodirne linije, znai, pret postavljamo da je dodir u liniji. N a slici 421 prikazani su odnosi brzina i sila na mjestu dodira kad se moment ne prenosi. Pretpostavljam o da e se optereenje ravnom jerno rasporediti po liniji dodira. Brzine klizanja daju, zajedno s optereenjem po jedinici irine, sile trenja po jedinici irine: (462)
d 'd
Fr
sila tren ja
Slika 421. Specifina o ptereenja, brzine klizanja, specifine sile tren ja a) specifino optereenje; b) brzine kliz a n ja ; d) specifine sile trenja
Sila trenja na si. 421c djeluju iznad i ispod kinematske toke u suprotnim smjerovima, s obzirom da trenje djeluje suprotno smjeru obodne brzine. N a slici 421 c vidljivo je da se sile trenja proizale iz diferencijalnog puzanja, troe ukupno na trenje koje odgovara trenju kod buenja. Iz toga proizlazi da se tarenicama moe prenositi okretni moment ako se smanje sile trenja, koje nastaju kao rezultat diferencijalnog puzanja, a djeluju suprotno smjeru obodne sile. Da bi se to postiglo ne smije se kinem atska toka C poklapati sa dodirnom tokom D. Time se mijenjaju odnosi brzina i sila uzdu linije dodira. N a slici 422 vidi se kako treba da su rasporeene sile trenja i brzine klizanja da bi se ostvarila mogunost prijenosa okretnog momenta. Prijenos obodne sile mogu je prem a tome ako se kinem atska toka C pomie ka toki Sj (vrhu stoca pogonske tarenice). U odnosu na sredite linije dodira D m ora postojati uvjet vn i ^ v u2. To znai da e u toj toki
430
doi do apsolutnog klizanja vkDvDl vD2. Specifino klizanje, odnosno puzanje, definirano je odnosom :
k mat
specifino klizanje, puzanje c = t>Dl-J> D2> Q

UD1
(463)
kd i kd 2 u m / s
o b o d n e brzine d o dirne toke
Slika 422. Sile tre n ja i brzine klizanja k ada p ostoji m ogunost p rije n o sa o dreene o b o d n e sile
O bodna brzina pogonske tarenice vea je u toki D nego obodna brzina gonjene tarenice. Oznaimo li sa /^ duljinu za koju je pom aknuta toka C od sredita linije dodira D, a sa /F duljinu za koju je pom aknuta toka djelovanja sile od sredita linije dodira, dobivam o prema slici 422: f ,= 2 ^ = Ft = v (d M' F n , 1 2/j* 1 f= 2 T T 2_
v
(464) (465) (466)
Fn u N F, u N /D u m
feu m
/f
n o rm a ln a sila, o b o d n a sila, duljin a linije do d ira, duljin a za k oju je p o m a k n u ta to k a C od sredita linije d o d ira D, duljin a za k oju je p o m a k n u ta to k a d jelovanja sile od sredita linije do d ira, stupanj iskoritenja, koeficijent trenja.
Za prikazani pojednostavnjeni primjer moe se prema tome odrediti poloaj kinematske toke, hvatita sile, stvarni prijenosni omjer, puzanje u toki dodira, te gubici. U kinematskoj toki nema klizanja, to znai da su obodne brzine jednake. Stvarni prijenosni omjer moe se izraunati pom ou odgovarajuih promjera: stvarni prijenosni omjer
oj, '02 /Dcsin<52 i = =. 2 '0 , - / D c smj
(467)
431
uvrstimo li rQ2/rol = u dobivam o: ^D C sin o2 e u ------i = ------------1 sin<5j roi 1 sin = ------- ------1 r02
u r oi< ro 2u m u m <5j, S 2 u prijenosni om jer izraen o d n o so m rQ2/r o i , srednji p ro m je r stoastih tarenica, d u ljin a za k oju je p o m a k n u ta k in em atsk a to k a C o d sredita do d ira, ku to v i izvodnica d o d irn ih sto ac a i osi vrtnje.
prijenosni omjer
(468)
specifino klizanje, puzanje
(469)
sin S2
Ovo to je do sada pokazano odnosilo se na pojednostavnjeni model. Stvarno su odnosi znatno kompliciraniji, jer pri dodiru dviju zakrivljenih ploha pod optereenjem mijenja se dodir u toki ili liniji zbog deformacije u dodir povrina. to je optereenje vie, a modul elastinosti nii, to e biti ira
432
deformaciona povrina dodira, a time e manje odgovarati pokazanim pojedno stavnjenim odnosima. Stvarne vrijednosti brzina i pritisaka u pojedinim tokam a povrina dodira m eusobno su razliite i po smjeru i po veliini, pa nastalo trenje izaziva i odgovarajue sile i momente. Zbog toga su razliiti izvodi za utvrivanje kinematske toke i udaljenosti pravca djelovanja rezultantne obodne sile od toke dodira D. Pri dodiru dviju stoastih tarenica deformirana povrina je priblino pravokutna oblika, a raspodjela kontaktnog naprezanja po irini deformirane povrine nije ravnom jerna (si. 423). Sile trenja ne lee vie samo u smjeru obodne sile. Rezultantna obodna sila moe se dobiti samo integriranjem parcijalnih elementarnih obodnih sila dF, koje se javljaju na elementarnim povrinama dA, odnosno moe se dobiti stupanj iskoritenja v:
stupanj iskoritenja
v= A
0
l dFt
(470)
i dF N' I* d Ft = p dA p cos (p
dF, u N dFN p u N p u N /m m 2 dA u m m 2 p q >u 0 e le m en tarn a o b o d n a k o m p o n en ta sile, e le m en tarn a k o m p o n e n ta sile trenja, k o n ta k tn o naprezanje, e le m en tarn a p o v rin a d o d ira, koeficijent trenja, vidi si. 423.
Rjeenje gornjih jednadbi nije mogue. Zato se, polazei od predvi enog pom aka kinematske toke, utvruje bilo grafiki bilo grafiko-numeriki obodna sila i ostale potrebne vrijednosti. Sve to unosi se u dijagram, iz kojeg se u zavisnosti od elastinom deformacijom dobivene povrine dodira P (lo/b kod pravokutnika i a/b kod elipse) i stupnja iskoritenja v = mogu
P F N
oitati /j//D i /F//D. N a slici 423 vidi se da svako odstupanje izvodnice dodirnog stoca (D'D') od izvodnice kinematskog stoca (SA C') daje na dodirnoj povrini b lD dodatno klizno gibanje i to: a) okretno klizno gibanje (dijerencijalno puzanje) oko kinematske toke C (ako se vrhovi stoca S ,, S2 ne poklapaju sa sjecitem osi vrtnje SA, b) tangencijalno klizno gibanje (elastino puzanje ) zbog elastinih deformacija povrinskih slojeva koje izaziva obodna sila F t.
11.4. Proraun tarnih prijenosnika
433

11.5.1. Proraun kontaktnih naprezanja
N a dodirnim povrinama dolazi djelovanjem optereenja do kontaktnog naprezanja. Prekoraenjem kontaktne vrstoe nastaje pojava rupiavosti (pitting). Diferencijalnim i elastinim puzanjem dolazi do troenja, pa je vijek trajanja time ogranien. Osim toga, trenjem se razvija toplina na mjestima dodira, koja moe dovesti do nedoputenog zagrijavanja na mjestima dodira. Zato se tam e prijenosnike treba proraunati na kontaktna naprezania. na troenje i na zagrijavanje. Kontaktna naprezanja raunaju se po Hertzovoj jednadbi:
p .
Kontaktna naprezanja
pH= 0,42 / - - iS Podoo v e - D
(471)
p H N /m m 2 m ak sim a ln a k o n ta k tn a n a p rez an ja povrine d odira, P ddop N /m m 2 d o p u te n e vrijednosti dinam ike izdrljivosti k o n ta k tn ih n a p rez an ja za razne kom b in acije m ate rijala tare n ic a (vidi tab. 146), Fn u N sila k ojom su tarenice m e u so b n o pritiskivane, E u N /m m relativni m o d u l elastinosti, Z D u mm duljin a defo rm iran e d o d irn e povrine, g u mm relativni p o lu m jer zak rivljenja taren ica u presjeku o k o m ito m n a liniju d o d ira D 'D ' (si. 423).
relativni modul elastinosti $
E 2 E x+ E 2 -
E Ej
(472)
gdje su j i E 2 moduli elastinosti pojedinih tarenica, relativni polumjer zakrivljenja q=-~ , =+

6 Ci 6z
(473)
l/Ci + l/Oz
polumjeri zakrivljenja dopunskih
stoaca (vidi _ rot sin
si. 423)
62
6 1 ~
ro2 c sin d 2
Tablica 146. Vrijednosti modula elastinosti E, specifinog rada troenja Wt, doputenog kontaktnog naprezanja, koeficijenta trenja Sparivanje materijala guma/elik ili guma/sivi liv preane plastine mase u odnosu na elik ili sivi lijev kaljeni elik u odnosu na kaljeni elik E N /m m 2 40 8000 PHdop N /m m 2 1,2 53 0,8 0,4 podmazivanje bez bez
N mm/mm3 17 107 1 IO7
210000
1000
0,2 625 107 <6 ulje
434 irina elastino deformirane povrine = 3,04 Ako obje tarenice imaju oblik valjka (si. 411): <5j=0, < 5 2= 0
(474)
Ako jedna tarenica ima oblik valjka, a druga oblik krune ploe (si. 424): (475)
Slika 424. T a rn i p rijenosnik s jed n o m taren ico m u o bliku valjka, a dru g o m u o b lik u tarn e ploe
Pri dodiru u toki proraun kontaktnog naprezanja je kompliciraniji. Treba, naime, uzimati u obzir zakrivljenje u dvije ravnine. M aksimalno naprezanje javlja se u sredini elipsaste povrine dodira sa poluosima a i b (si. 425), a pada od m aksimuma na sredini na sve strane do nule, na rubovim a elipsaste povrine.
>
Slika 425. Skica za p ro ra u n taren ica s d o d iro m u toki, p i i p 2 su polum jeri zakrivljenja u glavnoj ravnini I (ravnina o k o m ita n a rav n in u papira), Q3 i p 4 su polum jeri zakrivljenja u glavnoj ravnini II (ravnina papira)
Za proraun ovakvih sluajeva treba se koristiti podacim a iz literature.
11.5.2. Proraun troenja Za proraun troenja polazi se od gubitka snage koja se troi trenjem na dodirnoj povrini. 1 ovdje se zbog lakeg razumijevanja polazi od pojedno stavnjenog modela. Na slici 426 prikazane su brzine klizanja i optereenje.
435
Prem a si. 426 iznosi: snaga trenja
/ n
2 + W /2
DC/ 2 \ 2
(476)
(477)
^R 'A 1'
1 //i
(478) + O (479) (480)
* ta r
, - i +^ )
kutna brzina dodirne toke a>D=(Oj (sin j sin < 5 2/m)
Predznak minus ( ) vrijedi ako su vrhovi stoca na jednoj strani toke D, a predznak plus ( + ) ako su vrhovi stoca s obje strane toke D. O dnos snage koja se gubi P R i dovedene snage P t jeste stupanj gubitaka: stupanj gubitaka G = j pogonska snaga P i = F. i;1= F.- roi co, = v ' F tip - r o l a)l stupanj gubitaka Fn P ' G=(sin i sin S2/u) vF N-A *, r oi <i
Slika 426. R aspored brzina klizanja i optereenja za d o d ir u liniji
at
(481)
(482)
r - lD q ( sin (5,+------a , sin 2 G roi v \ ^ /D ( c - sin 5 G = qR ( sin j -----roi \ u 5 ( 1 + ,! ) lp
(483)
stupanj gubitaka
(484)
faktor gubitaka
G u W u W u N u m /s rm u m co, u ra d /s r* p , F vi f
28*
9r = 1 =
-------------= 7 1 ~ + v v 4 \v
(485)
stu p an j g u b itak a snaga trenja d o v ed en a snaga o b o d n a sila (vidi si. 411.) o b o d n a b rzin a tarenice p olum jer po g o n sk e taren ice (vidi si. 423.) k u tn a brzina po g o n sk e tarenice
436
V
fn p
stupanj iskoritenja, = -----u N
pFN
i, 2 U u < ? u m
n o rm a ln a sila (vidi si. 418) koeficijent tren ja k u to v i koje z atv ara ju izvodnice stoaca i osi vrtnje p rijenosni o m jer r02lr 0i \ faktor, = (1 v2)/4 duljina linije d o d ira (vidi si. 420, 421, 422, 423) fak to r g u b ita k a (vidi jed n a d b u 485)
Faktor gubitaka qR moe se priblinom tonou izraunati iz stupnja b b iskoritenja v i odnosa kod pravokutne povrine dodira, ili odnosa - kod
d
eliptine povrine dodira. ^ Za dodir u liniji kod jako uskih povrina dodira za odnos <0,2, glasi:
r
l /l = 4 lv + V
(486)
Za pravokutne povrine dodira (u granicam a v= 0,85 do 0,4, a =0,4 do 2,5), si. 427 a: 'D (487) Za eliptike povrine dodira (u granicama v=0,85 do 0,4, a - = 0 ,4 do 2,5), si. 427 b: 9 re = fo,28 -+ 0 ,2 5 (488)
Da bi se utvrdilo troenje, polazi se od postavke da je za troenje jedinice volumena potrebno obaviti odreeni rad. Taj rad zavisi od materijala i podm aziva nja. Moemo pisati: A V W T = PR t = AS- A - W T
a) b) Slika 427. P ovrine d o d ira dobivene elastinim deform acijam a m aterijala taren ica a) p ra v o k u tn a p o v rin a d o d ira ; b ) eliptina pov rin a d o d ira
(489)
AV u mm3 volum en troenja, WT u N m m /m m 3 specifini ra d troenja, P R u N m m /s snaga tren ja t u s vrijem e tra ja n ja pogona, A8 u m m d ebljina istroenog sloja, A u mm2 pov rin a troenja.
Iz gornje jednadbe mogue je izraunati vrijeme potrebno za troenje {habanje) odreene debljine AS tarenice: t= A5A-W
t
PR
A S A W r GP i
(490)
437
t=
~
r oi
A 5 ' A ' -
(491)
u
u satima, jednadba glasi:
Ako se eli izraziti vijek trajanja vijek trajanja
Ab A W Lh= ------------------- pE------ I -------. ___ (sati) (492) 3,6 IO9 P 1 qri ( sin b, ot V u )
L,, u h vijek tra ja n ja u satim a, A<5dop u m m d o p u te n a d eb ljin a tro e n ja tarenica, A u mm2 pov rin a d o d ira tarenice, Nmm WT u r- specifini ra d tro e n ja (vidi tab licu 146), mm P 1 u kW snaga koja se dovodi, lD u m m duljina linije do d ira, rOI u m m srednji p ro m je r po g o n sk e tarenice, 01,02 u k utovi izvodnica d o d irn ih stoaca i osi vrtnje (vidi si. 411,423,424,425), u prijenosni om jer,
Predznak plus ( + ) odnosi se na sluaj kada su vrhovi stoca samo na jednoj strani sredine dodirne povrine D, a minus ( )ako su vrhovi stoca s obje strane toke D. Vijek trajanja moe se birati zavisno od primjene, uestalosti i odra vanja prijenosnika izmeu 1^= 100 do 10000 sati. M jera doputenog troenja tarenica A(5dop ravna se pri upotrebi obloga od gume ili od plastike prem a debljini same obloge i moe da iznosi 0,66 do 0,75 debljine obloge. Kod tarnih prijenosnika s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera i tarenicam a bez obloge d<5dopÔ,5 mm. Povrina troenja je /l = i/0 7r Z D s time, da se u proraunu uzima ona povrina koja prua manji otpor troenju. To znai da se uz isti materijal obiju tarenica uzima manja. Kod tarnih prijenosnika s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera proraunava se najoptereenije mjesto, to znai da se za d0 i uzima najmanji promjer koji se javlja pri premjetanju poloaja tarenice.
11.5.3. Proraun zagrijavanja
Proraun zagrijavanja dobiva se iz toplinske bilance. Naime, ako se sredstvo za podmazivanje ne hladi m ora se cijela razvijena koliina topline trenja odvesti preko povrine kuita. To znai: Pri = P
ja
(493)
snaga koja se troi trenjem P r i = G PX P 1 qR( sin i + ^ o^ta ' (i j 12) (494)
438 sin < 5 ,, P\ < ?R( s i n <5i rQi \

TA
I I . Tarni prijenosnici
+ t2
(495)
temperatura povrine kuita ^ V + t2

a TA '
(496)
P ri u W
P, A U W Pi u W
snaga koja se troi trenjem na jed n o m ta rn o m m jestu, snaga (toplina) koja se odvodi povrinom kuita, snaga k o ja se dovodi, stu p a n j g u b itk a na m jestu trenja, fa k to r g u b itk a izraunava se, zavisno o d o b lik a povrine dodira, pre)na jed n a d b a m a (486), (487) i (488), koeficijent p rijelaza top lin e [vidi u 5.2.5 je d n a d b u (184)], te m p e ra tu ra na povrini kuita, te m p e ra tu ra o k o ln o g m edija, pov rin a kuita (izraunava se iz crtea).
X,
W , u ---' K m u K u K u m2
h
h
Ako u prijenosniku ima vie tarnih mjesta, dobiva se ukupna snaga koja se troi trenjem iz sume: ukupna snaga koja se troi trenjem
P R = P k i + P r z + ... + P * n
11.5.4. Iskoristivost
(497)
Ukupna iskoristivost dobiva se kao produkt parcijalnih iskoristivosti mjesta prijenosa snage i iskoristivosti ostalih mjesta trenja: ukupna iskoristivost puk = rjr rjL (498)
Iskoristivost tarnih mjesta rjT preko kojih se prenosi snaga proizlazi iz stupnja gubitaka: iskoristivost tarnih mjesta r]T= l - G = l - ^ ( s m d 1 S ^ A q 1 l oiV u I
G stu p a n j g u b ita k a , = P r/ P i , vidi (481), (484) i (485).
(499)
Iskoristivost pojedinog leajnog mjesta (za valjne leaje): >/L= 0,99 do 0,995
11.6. M aterijali za izradu tarenica
439
11.6. Materijali za izradu tarenica

Tarenice od metala (elik/elik) trebaju zbog niskih koeficijenata trenja (|i* 0 ,0 4 do 0,08, podm azivano uljeni) biti meusobno tlaene visokim silama, to dovodi do visokih optereenja leaja. Najea upotreba sparivanja elik/ elik je kod tam ih prijenosnika, s mogunou kontinuirane promjene prijenos nog omjera. Omoguuju prijenose velikih snaga, uz male gubitke i dui vijek trajanja, jer visoka kontaktna opteretivost i otpornost protiv troenja podnosi visoke sile m eusobnog tlaenja tarenica. K ao materijal dolazi u obzir kaljeni elik sa H RC= 60, najfinije obraen. Tarenice su podmazivane uljem. Ako je diferencijalno puzanje nisko, tarenice mogu da rade i nasuho. Tareniceod sivog lijeva rade takoer nasuho. Sivi lijev je u prednosti ako su tarenice komplicirana oblika ili velikih dimenzija. Doputena kontaktna naprezanja tarenica od sivog lijeva nia su od onih koji vrijede za elik. Kom bi nacije SL/SL vrlo su rijetke. Najee se sivi lijev kom binira s gumom ili preanom plastinom masom. Tarenice od gume sparivane s tarenicama od elika ili sivog lijeva imaju vrlo visok koeficijent trenja (ju%0,8, kod rada nasuho), pa sila meusobnog tlae nja tarenica moe biti niska. Tarni prijenosnici s jednom tarenicom od gume, a drugom od elika ili sivog lijeva rade veoma tiho, ali su mogunosti prijenosa snage
I 2 \ \f
U
Slika 428. T arenice o d gum e a) n a v u lk ariziran i gum eni p rste n ( / je tijelo k o ta a, 2 p rsten o d gum e); b ) tarenica od gum e s ulocim a od eline ice ( / tijelo k o ta a, 2 p rste n od gum e, 3 podloga, 4 iana jezgra); c) ureaj za napreavanje (1 prsten za upreavanje, 2 prsten od gum e (tarni), 3 prsten za irenje. 4 tijelo ko taa)
dosta ograniene. Najee se upotrebljavaju za tarne prijenosnike s konstantnim prijenosnim omjerom. Diferencijalno puzanje treba daje nisko. Zbog velike dejormacije tarenica od gume nastaje jako zagrijavanje. Sila m eusobnog tlaenja tareni ca zavisna je od veliine deformacionog rada pretvorenog u toplinu i doputenih tem peratura (oko 60 do 70 C). Uobiajenu izvedbu tarenica od gume prikazuje si. 428 (DIN 8220). Na slici 428a gumeni prsten je navulkaniziran na glavinu.
440
(za manje i srednje pogone), a na si. 428 b gumeni prsten s ulocima od eline ice navuen je prednaprezanjem na glavinu (za velike pogone). Na slici 428 c prikazan je ureaj za napreavanje. O dnos irine prem a debljini obloge, potreban da bi se dobila najpovoljnija mogunost odvoenja topline, naen je pokusima.
prsteni od g m e
tlne gtome
Slika 429. T are n ic a o d gum e a) vie tare n ic a p o re d an ih je d n a p o re d d ru g e ; b) vie gum enih p rste n a navuenih n a glavinu vee irine
Ako je za prijenos okretnog m omenta potrebna vea irina, onda se kod oblika 428a m on tira vie tarenica, jedna pored druge, si. 429a, a kod oblika 428b vie prstenova navlai se na iru glavinu, 429b. Doputenu silu m eusobnog tlaenja tarenica svedenu na projekciju povrine (FmojJd1 l0) u zavisnosti od obodne brzine, prikazuje si. 430, dobivena po kusima.
K /c m !
obodne brzina r
Slika 430. O d n o s
cl,-I,
u zavisnosti o d o b o d n e brzine
nou k o n tin u ira n e prom jene prijen o s nog o m jera sastavljen naizm jenino od stoaste i lonaste ploe s ta m o m o b lo gom . M e u d io je p o k re ta n
G um a koja se upotrebljava za tarenice tvrdoe je 80 do 90 Shorea, velike je otpornosti na troenje, a postojana je prem a tem peraturi i starenju. M aterijali tarenica mogu biti i plastini materijali (slojeviti preani m ateri jali tipa 2081 do 2083, D IN 7735), laminati preanog drveta (lignojol), koji se sparuju s tarenicam a od elika ili sivog lijeva. Koeficijent trenja p iznosi kod mekih vrsta p %0,45, kod tvrdih 0,4. Upotrebljavaju se kao tarenice za tarne prijenosnike s konstantnim prijenosnim omjerom, te kod nekih iz vedaba prijenosnika s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera. Na slici 431, 432, 433 prikazane su neke konstrukcije tarnih prijenosnika (varijatora).
11.6. M aterijali za izradu tarenica
441
Slika 431 pokazuje prijenosnik sa dvije stoaste ploe i dvije koso postav ljene pokretljive lonaste ploe Prym SK prijenosnika, za snage od 3 do 7,5 k\V. Opseg mogue promjene prijenosnog omjera kree se od 1 do 10.
tan ju rastim ploam a 1 p o g o n sk o v ra tilo ; 2 glob o id n a p o g o n sk a tare n ic a ; 3 okretljive tan ju raste ploe uleitene u k u itu ; 4 g onjena tare n ic a ; 5 g onjeno v ra tilo ; 6 osovine o k re tljivih tan ju rastih ploa
Slika 433. T a rn i prijenosnik s kuglam a (K o p p -v arijato r) I p o g o n sk a stoasta ta rn a p loa; 2 kugle s prom jenljivim o sim a; 3 g onjena stoasta ta rn a ploa
N a slici 432 prikazan je tzv. globoidni prijenosnik. Pogonska i gonjena tarenica imaju oblik globoida. K ao element za prijenos slue okretljive ploe. Takvi prijenosnici imaju dobru iskoristivost, a upotrebljavaju se za prijenos snage od 0,1 do 7,5 kW, s opsegom promjene prijenosnog omjera 1:5 do
1 : 10.
N a si. 433 prikazan je tarni prijenosnik, kod kojeg su izmeu pogonske i gonjene stoaste tarne ploe rasporeene po obodu kugle, koje se okreu na pogonskim osima. U potrebljavaju se za snage od 0,18 do 12 kW, s opsegom mogue promjene prijenosnog omjera 1 do 9 (imin= l/3 , im ax = 3).
12.
KONICE
12.1. Openito
Konice slue za smanjenje brzine gibanja pokretnih masa, za njihovo zaustavljanje, reguliranje ili za optereenje pogonskog stroja na pokusnom stolu. Koenje se moe ostvariti mehanikim trenjem vrstih tijela, posebnim uvjetima strujanja tekuina i plinova, te silama magnetskog polja. Za vrijeme gibanja pretvara se u konici rad u toplinu. Svaka ukljuno-iskljuna spojka moe biti upotrijebljena i kao konica. U tom sluaju m ora jedino postojati mogunost da se m oment preuzima od strane spojke, koja stoji. U gradnji transportnih sredstava s elektrinim pogonom koristim o se esto elektrinim koenjem. U tom sluaju dobiva m otor pogon kao generator. Energija dobivena koenjem pretvara se u otporniku u toplinu ili se kao elektrina energija vraa u mreu. Tim nainom postie se sigurno koenje s mogunou regu lacije.
Tablica 147. Izvedbe tarnih konica eljusn konica s unutarnjim s vanjskim eljustima eljustima Princip djelovanja Pojasna konica vanjska unutarnja
Poloaj koionih povrina u odnosu na tam e povrine
eljusti cilindar
0, O
pojas cilindar radijalan Lamelna konica Stoasta konica
Oblici tranih povrina preko kojih se koi Smjer pomicanja koionih povrina
Ploasta konica
Princip djelovanja
Poloaj koionih povrina u odnosu na tarne povrine
8^
ploa ploe ploe aksijaian ploa
0 N 1 y *
stoac stoac
Oblici tarnih povrina preko kojih se koi Smjer pomicanja koionih povrina
12.2. K onstruktivne izvedbe konica
443
Konice dijelimo prem a primjeni: a) Konice za spreavanje gibanja. Zadatak tih konica je da u sluaju potrebe onemogue gibanja u oba smjera. Upotrebljavaju se tam o gdje je potrebno drati neki teret. esto se ukljuuju u stanju mirovanja. b) Konice za zaustavljanje gibanja koe gibanje dotle dok ne nastane mirovanje. M om ent koenja djeluje sve dok se gibanje ne zaustavi. c) Regulacione konice om oguuju regulaciju brzine vrtnje odnosno brzine, pri krunom i translatornom gibanju. d) Konice koje omoguuju optereenje pogonskog stroja. K od tih konica mogue je due vremena energiju gibanja pretvarati u drugu vrst energije i na taj nain stvarati stalno ili dodatno optereenje pogonskog sustava. Najee se upotrebljavaju na pokusnim stolovima za mjerenje snage. K atkada se jednom konicom ostvaruje vie nabrojanih funkcija. Zato je i podjela prem a svrsi primjene oteana. Izbor konice vri se uglavnom prem a slijedeim kriterijima: upotreba, karakteristike pogona, veliina m om enta koenja, broj koenja u jedinici vremena, doputena srednja vrijednost snage koenja, rad potreban za pokretanje ureaja za koenje, prostor, vijek trajanja, cijena.
12.2. Konstruktivne izvedbe konica

12.2.1. Tarne konice Kod tarnih konica dolazi nakon ukljuivanja koionog dijela s oblogom do trenja izmeu pokretnih dijelova konice i obloge koja miruje. Koenjem smanjena kinetika energija pretvara se u toplinu. Ova tako razvijena toplina m ora biti odvedena, to je zadatak dimenzioniranja konice. Tarne konice nalaze iroku primjenu u raznim industrijskim granam a. Om oguuju jedno stavne, jeftine, pouzdane i za razne pogone prilagodljive izvedbe. Trokovi odravanja konica su niski, vijek trajanja relativno dug, a sile potrebne za ukljuivanje niske. Ove vrste konica slue esto i kao sigurnosni organi. Ukljuivanje konice moe biti runo, pneumatski, hidrauliki, elektrom agnet ski, i to bilo direktno, bilo preko poluja. U nedostatke tarnih konica ubrajam o: troenje tarnih povrina, promjenljivost koionog momenta. Do ove promjenljivosti dolazi zbog promjena koeficijenta trenja izazvanog promjenama tem perature, brzine i tlaka na oblogama. Mnoge konice moemo zamisliti kao spojke kod kojih jedna polovina miruje, pa je i proraun konica slian proraunu spojki. Prem a nainu izvedbe konog tijela razlikujemo eljusne, pojasne, ploaste, odnosno lamelne, i stoaste konice. U tablici 147 prikazane su skice izvedaba tarnih konica.
444
12.2.10. eljusne konice s vanjskim eljustima (eljusna konica)
12. K onice
Nalaze primjenu uglavnom u gradnji dizalica, u tekoj strojogradnji i kod transportnih ureaja. Dobro se hlade. Ukljuuju se pom ou opruga, pneumatski, hidrauliki, utezima, nonim ili runim djelovanjem na poluje, preko kojeg se eljusti tlae na rotirajui dio konice. Povoljnije je ako se koi na onom dijelu pogonskog sustava koji rotira veom brzinom vrtnje budui da je na tom dijelu moment manji. Razlikujemo jednostavne i dvostruke eljusne konice.
12.2.11. Jednostavne eljusne konice
Za male snage koenja upotrebljavaju se jednostavne eljusne konice (si. 434).
gonjeni (rodni) ofr\ stroj
"n
pogonski stroj
konica jt
4 -0 1
Slika 435. P rin cip to k a koenja
Slika 434. Je d n o sta v n a eljusna k o n ic a : a) sile n a eljusti; b) sile n a k onom k o tau
Potrebnu silu koenja F k moemo ostvariti oprugom, rukom, ili pri vodoravnom poloaju poluge i nogom. N orm alnom tlanom silom Fn tlai se kona eljust na kolo za koenje, koje se okree. Time se stvara sila trenja FR= pFn, koja m ora bit jednaka najmanje veliini obodne sile F, koju treba zakoiti, Ft = 2TR /d 1. U ovoj jednadbi oznaava TR moment trenja, koji se sastoji od momenta optereenja (momenta koji se dovodi radnom stroju zbog izvrenja rada i savladavanja svih otpora) TOP, um anjenog ili uveanog za veliinu dinamikog momenta (moment potreban za usporavanje masa pri koenju), Tc. Na slici 435 prikazano je da pri koenju rotirajueg pogona moment optereenja djeluje kono. Jednadba gibanja toka koenja glasi; (I ! + 12 + 13+ . . . ) e = (Top+ T k) (500)
/ , , t 2, l 3 = l u kgm 2 m om enti tro m o sti svih m asa koje treb a zakoiti, red u ciran ih na os vratila, k u tn o ubrzanje, u ra d /s 2 Tor u N m m om ent o p tereenja p o tre b a n za izvrenje ra d a rad n o g stroja i savladavanje svih o tp o ra, 71 u N m m om ent koenja proizveden konicom .
445
Moe se desiti da za vrijeme koenja m om ent ÔP djeluje ubrzavajue, npr. pri koenju tereta koji pada. U tom sluaju treba predznak za TO P odgova rajue promijeniti. K od priblinog prorauna m om enta koenja i vremena koenja zamje njuju se okretni momenti, zavisni od kutne brzine, s konstantnim srednjim vrijednostim a: TK= konst, Top = konst. U tom sluaju je i usporavanje konstantno, Te= Tti+ Topkonst. Moment koenja: Vrijeme koenja:
a>0 u ra d /s / u kgm 2
(501) I 0)o Tk+Tqp I Tt (502)
tK
p o etn a k u tn a b rzin a koione ploe, m o m en t tro m o sti svih m asa koje tre b a zakoiti, re d u ciran ih n a vratilo konice.
Moment usporavanja (ubrzavanja ) masa (openito): Tt = - I k

1 u kgm 2 to u ra d /s tk u s
(503)
m o m en t tro m o sti svih ro tira ju ih m asa, red u ciran n a o s v ratila konice, k u tn a b rz in a = 2 - n n, tra en o vrijem e koenja.
U transportnoj tehnici uzima se: moment koenja

S rj Top u N m
T k S T 0 p V 2
(504)
sigurnost = 1,3 d o 3 za razliite tra n sp o rtn e ureaje, iskoristivost pog o n sk o g sustava, m o m en t optereenja.
Pretpostavimo li da na cijeloj tam oj povrini vlada jednako optereenje po jedinici povrine dobivam o jednadbu za
(505) Sila kojom treba djelovati na konoj poluzi
F u N r u N Tr u N m h ,h ,h u m dl u m
F
n o rm a ln a sila n a kone eljusti, sila tren ja, = /x F m o m e n t trenja, dim enzije poluja, vidi si. 434, p ro m jer k o n o g kotaa, koeficijent trenja.
446
12. K onice
Predznak plus predvien je za desni, a minus za lijevi smjer okretanja. L 1 Za y = iznosi potrebna sila koenja za lijevi smjer gibanja F = 0. Konica 2 F djeluje u tom sluaju autom atski, kao tarni zadrnik. D a bi se jednako velikom silom koenja m ogao ostvariti za oba smjera vrtnje jednako velik moment koenja TK= /xFa - r x, m ora poluga 1 biti tako zakrivljena da krak l3 bude jednak nuli, slika 436a. U tom sluaju lan Fn - f i - l 3 jednadbe (505) ne utjee na smjer gibanja. Kod konica s okretljivo uloenim eljustima, slika 436 b, ravnomjernije se troe eljusti. Jednadba (506) vrijedi za suprotan smjer gibanja ako je l3 negativno. Toka 0 nalazi se u tom sluaju desno od tangente povuene iz toke 0 na obod bubnja (si. 436a). Jednostavne eljusne konice optereuju vratilo konice na savijanje.
Slika 436. eljusna konica a) veliina sile koenja nezavisna o d vrtnje b u b n ja za koenje; b ) sila n a eljusnoj konici s o k retljivom eljusti
12.2.11. Dvostruke eljusne konice Ove konice nalaze primjenu u gradnji dizalica i gradnji tekih strojeva. Om oguuju da se izbjegnu savojna optereenja vratila konice, koja se kod jednostavnih konica javljaju za oba smjera vrtnje. Takoer omoguuju da se izbjegne nejednakomjerno optereenje i troenje eljusti (obloga), a pri /3 = 0 isti efekat koenja za oba smjera vrtnje. M anje su osjetljive na montane netonosti. Upotrebljavaju se kao konice za spreavanje gibanja, zaustavljanje, kao regulacione konice, a i kao sigurnosni ureaji. Dvostruke eljusne konice optereuju se oprugam a ili utezima, a otkouju elektromagnetski, hidrauliki ili pneumatski. N a slici 437 prikazana je dvostruka eljusna konica kod koje se koi pom ou utega G x, a otkouje pom ou elektrom agnetskog ili hidrauli kog (ulje) ureaja za otkoivanje. Javlja li se na svakoj od konih eljusti (konih papua) jednaka sila trenja j. Fn, iznosti e moment koenja: TK= 2- i - Fn - r x=2 - i - i - r]-Fa r l (507)
447
D o poetka djelovanja otkonog ureaja je

* prijenosni omjer ^1 ^4 ^2 i= ----------------------------l2 l5 a /rA o \
Uzmemo li u obzir i uee teine otkonog ureaja G2, dobivamo d a j e : teina koenja
i F u N r, u m rj i FG u N G2 u N a, Oj, a 2,
Gj =
----- i
(509)
koeficijent trenja, n o rm a ln a sila n a kone eljusti, p o lu m jer k o nog bubnja, iskoristivost u poluju konica, = 0 ,9 prijenosni o m jer [vidi je d n a d b u (508)], u k u p n o p o treb n o optereenje n a m jestu n a kojem djeluje ureaj za otkoivanje, d o biveno iz jed n a d b e (507). utjecaj teine k o nog ureaja / 2, i3, /4 , ls su dim enzije poluja u m, vidi si. 437.
Slika 437. D v o stru k a eljusna konica s koenjem po m o u utega, ureajem za koenje, te poloajem i sm jerom sila koje se jav ljaju n a eljustim a i poluju
Vertikalne i horizontalne kom ponente sila u zglobovima poluja i u leajima vidljive su na slici 437. Za lijevu polugu (1) s konom papuom : ZH = BHFn + AH= 0 . . . ( a ) V = B v + p - f n- A v = 0 . . . ( b ) , Z M A= Fn -l2- B t 1- B v -l3 = 0 . . . (c). Za spojno poluje (3, 4, 5) s podeivaem: V = Bv - E v + Dv = 0 . . . ( e ) , 'H B h E h = 0 . . . (d) M E= BHls - D v l4 = 0 . . . ( f ) .
Za desnu polugu (2) s konom papuom : E H = EHFn= 0 . . . (g) E V= v + ji Fn - F v = 0 . . . (h), E M F= FBl2- E Hll + E y l3 = Q. . . {i )
448 Za konu polugu (7): I H 0 . . . (j), I M l = H v - a - F Ga2 = 0 . . . (1) U poluzi (6) javlja se:
12. K onice
I V = I Y H v + F a = 0 . . . (k), (Gi i G 2 sadrane su u F G). I V = D v H v = 0 . . . (m).
M oment koenja 7 K= 2Fn p - r x dobivam o ako za Fn upotrijebimo jednadu -i 1 " ( \ t -> bu sila u poluzju (c) 1k = 2 ji
------- r 1 . h Zanemarim o li lan B v l3, a upotrijebimo BH iz jednadbe (f) i sa V= H V, dobivamo F^ 2 fi

5 ' 2
' i i + B y I3
rt
Sa / / v iz jednadbe (m) proizlazi da je moment koenja a prem a ranijem prijenosni omjer

Fg u N
F & / / TK= 2 ji - 7 7 - rx = 2 p i F a r x a - l s -l2 ^4 a2 i= j^1 -
u k u p n o p o treb n o optereenje na m jestu d jelovanja o tk o n o g ureaja, d o biveno iz jed n a d b e (507), r1 u m polum jer k o nog ko taa, p koeficijent trenja, a, a , , a 2, / , , /2, /3, (4 i /5 u m su dim enzije p o lu ja u m , vidi si. 437.
Srednji povrinski tlak na konim papuama Fn m b -1 Snaga trenja Rad trenja PR= 7Rn WR= PR-t R Q=WR 2r R d x - b-1- ji (510) (511) (512) (513)
Proizvedena koliina topline

pm u N /m 2 b u m / u m PR u W Tr u N m n u s' 1 rR u s Fn u N dl u m p g u J W u N m
srednji povrinski tlak irina kone papue, d uljina kone papue. snaga trenja, m om ent tren ja (m om ent koenja), brzina vrtnje. vrijem e koenja. n o rm a ln a sila na kone eljusti, prom jer k o n o g bubnja, koeficijent trenja, trenjem proizvedena k o liina topline, ra d trenja.
449
Razvijenu koliinu topline treba odvesti zraenjem, voenjem i konvekcijom preko slobodnih povrina konice. Konana temperatura bubnja za koenje 9 jednaka je sumi tem perature okolnog zraka i zagrijavanjem poveane tem perature bubnja: temperatura bubnja 9 = 9Z+ 9 P Q pR porast temperature 9P= ------ = A za A z a koeficijent prijelaza topline (prema Niemannu) a 4 ,5 + 6t>t 3/4
9 u K k o n a n a te m p e ra tu ra zagrijavanja, 9Z u K te m p e ra tu ra oko ln o g zraka, 9P u K p o ra st tem p eratu re, ot u W /m 2 K koeficijent prijelaza topline, '4Z u m 2 p o v rin a zraenja b u b n ja za koenje, PR u W snaga trenja, g u J razvijena k o liina topline. v , u m /s o b o d n a b rzin a b u b n ja za koenje.
(514) (515)
(516)
Uproraunu m ora
biti tem peratura 9 ^ 9 dop prem a tablici 148. troenja obloge qR,
Ako proizvoa obloge daje vrijednost specifinog moe se onda izraunati i vijek trajanja obloge
VR u
V A h R L ^ = ---- ^ = R p9r r qR PR
(517)
AR
m3 volum en istroene obloge, m2 p o v rin a tren ja obloge, hR u m deb ljin a tro e n ja obloge, q R u m 3/W h specifino tro en je obloge.
u
Tablica 148. Obloge eljusnih konica Doputeno vlano naprezanje obloge d op a N /m m 2 17,5 a b & $ X) 25 a 20 10 30 5 * 23 8 koeficije nt trenja (kod i i dop 9) / za rad nauljeno nasuho 0,40 0,45 0,35 0,40 0,30 0,28 0,08 0,08 0,08 -
dop p S/cm2 dop v m/s rad nasuho nauljeno 9 dop K
Obloga
14 10 10 20 20 40
50 do 120 20 do 120 40 do 150 20 do 140 20 do 120 30 do 150 60 do 200 100 do 250 60 do 120 -
350 350 350 400 350 450
450 12.2.20. U nutarnje eljusne konice
12. Konice
Najveu primjenu nalaze ove konice u gradnji m otornih vozila. Na eljusti se i ovdje djeluje pri koenju mehaniki, hidrauliki ili pneumatski. Tlak eljusti na unutarnji obod bubnja za koenje ostvaruje se pom ou klina, grebena, tlanog cilindra, polunog ili upravljakog sustava. Prednost ovih konica je u tome da se eljusti nalaze zatiene unutar bubnja za koenje, to omoguava da koeficijent trenja ne bude izloen utjecajima sa strane. Loe strane su smanjena pristupanost dijelova konice i slabija mogunost odvoenja topline. Proizvode se kao simpleksne, dupleksne i servokonice. Simpleksne konice (si. 438) imaju dvije eljusti okretljivo uleitene na svornjaku, koji je uvren u onaj dio tijela konice koji se ne okree. Sile kojima se djeluje na svaku eljust imaju suprotan smjer. Budui da se sile djelovanja na eljusti ostvaruju bilo pom ou jednakog puta pom aka eljusti, bilo jednake sile, troenje eljusti i sila koenja nisu na obje eljusti jednake. O tkouje se pom ou opruge ili posebnog otkonog ureaja. Za lijevi smjer gibanja bubnja za koenje, koji odgovara kretanju vozila naprijed, iznose: kone sile
p
BI _
p
*nl
* 1 ^ 2 + ^ ' *3 (519) (520)
M /
i3
(518)
^B2~^n2 momenti koenja
Tyt Tr p(Fnl + Fn2)
Ako je ^Bl ^B2 onda je koni m om ent eljusti 1 vei od konog m om enta eljusti 2. Za Fi = Fn2 (jednak put pom aka eljusti):
r BI ^ i
2 2
(521)
BI
(522) ^2 "bM I3
kone sile, n o rm aln e sile n a kone eljusti, koni m om ent m o m en t tren ja p olum jer, odn. pro m jer k o n o g bubnja, koeficijent trenja, dim enzije poluja, vidi si. 438.
^B2
^bi> f B2 U N Fa j , Fn2 u N Tk u N m TR u N m rlt d 1 u m [x /2, l3 u m
Pri obratnom smjeru gibanja bubnja za koenje mijenja se predznak faktora p l3. M oment koenja ostaje jednak za oba smjera gibanja.
451
Dupleksne konice (si. 439) imaju dvije eljusti s pom aknutim okretnim tokam a (svornjacima). Pri kretanju konog bubnja ulijevo djeluju eljusti autom atski pojaano na tlanu silu, a pri obratnom smjeru autom atski oslab ljeno. Najee se kod ovih konica upotrebljavaju jednake kone sile F Bl = F B2. Budui da je ^nl ^n2 = 2TJ(d1 - n), proizlazi: 2Tk lz + F ' h Fn +F n - j k 2 T d i ' (i li (523)
Pri kretanju bubnja za koenje udesno treba uzimati predznak plus. Ako su za oba smjera vrtnje sile koenja FB jednake, moment koenja je razliit.
,3
Servo-konice (si. 440) sastoje se, kao i ranije spomenute simpleksne i dupleksne konice, od dviju eljusti na koje se moe djelovati preko hidraulikih cilindara. Otkouje se pomou opruga. Pri okretanju konice ulijevo i nastajanju sile Fi F B 1 oslanja se lijeva eljust svojim donjim krajem na desnu eljust. O va se zbog toga pom akne svojim gornjim krajem do oslona na hidraulikom cilindru. Time je djelovanje obiju eljusti identino s djelovanjem dupleksne konice. Pri okretanju udesno oslanja se desna eljust dolje na naslon, pa konica djeluje kao simpleksna. Desna eljust Lijeva eljust Fnl = FB2 - - h + f i ' 3 Fnt
1+
(524) ^ ^ (525)
Fa2 fi
F n I, F2 u N n o rm aln e sile ^ b i> ^ b 2 u N s**e koenja i koeficijent tren ja d, u m p ro m je r k o n o g b u b n ja / , , I2, 13 u m dim enzije poluja.vidi si. 440.
Predznak odnosi se na autom atska poveavanja, a + na smanjenja.

29*
452 12.2.30. Pojasne konice
12. K onice
Zbog jednostavne konstrukcije poznate su ove konice ve odavno. Pred nost im je to se relativno malom silom mogu ostvariti veliki efekti koenja. Nedostatak im je veliko savojno optereenje vratila, a ni sustav koenja nije jako stabilan. U potrebljavaju se u gradnji dizalica. Koi se pom ou eline trake (pojasa) snabdjevene konom oblogom prebaenom preko konog cilindra, a optereene su utezima, oprugam a ili rukom. Razlikujemo jednostavne (si. 441), sumarne (si. 442), diferencijalne (si. 443), ovijene (si. 444), dvosmjerne (si. 445) i unutarnje pojasne konice. Ove posljednje rijetko se upotrebljavaju, jer je i pored velikog kuta opasivanja (veeg nego kod unutarnjih eljusnih konica) moment koenja zbog niskih doputenih sila optereenja relativno nizak. Izbor prom jera bubnja za koenje zavisi od kvalitete kone obloge, povrinskog tlaka, habanja i zagrijavanja.
Odnos sila na vunom i slobodnom dijelu kone trake (pojasa) dan je jednadbom F1= F 2 [vidi jednadbu (210)], a FR= F1F2^ F i. Povrinski tlak izmeu kone trake irine b i bubnja za koenje polumjera rx najvei je na dijelu gdje pojas nailazi na kota za koenje i iznosi: F povrinski tlak Pmax = j - * ^ = (526) b
Fr u N u m r, u m fi e P u ra d sila tren ja irina kone trak e polum jer k o n o g b u b n ja koeficijent trenja baza p riro d n o g lo g aritm a ( = 2,718..) kut opasav an ja.
Kod jednostavnih konica (si. 441) optereenjem ruice silom F B ostvaruje se na pojasnoj traci moment koenja
optereenje rucice Fb u N Tk u N m F2 u N Zj, l2 u m d, u m e, fi, p
r r 2 = ^ 1s - F B= F / 2 j e^ 1 /2
rc oTi (527)
sila koenja, m o m en t koenja, sila u slo b o d n o m o g ran k u , dim enzije poluja, vidi si. 441, p ro m je r k o n o g b ubnja, vidi legendu uz (526).
453
K od sumarnih konica (si. 442) postie se za oba smjera vrtnje, uz jednaku konu silu, jednak koni m oment: B f 2 - l 1+ f , - l 1 2 Tk e>*+l f i i ft i l2 i l2 d, (528)
Fj u N sila n a vunom o g ranku, F2 u N sila n a slo b o d n o m o granku, ostale oznake vidi u legendam a uz (526) i (527) i na si. 442
Kod diferencijalnih konica (si. 443) djeluje sila trenja u konoj traci, pri desnom smjeru vrtnje, u istom smjeru kao i sila koenja F B, koja zato moe biti malena. Ako je f - ^ e ^ l2, dolazi pri desnom kretanju do samokoivosti, pa konica radi kao ustavljaica: (529)
l2
d x -l2
e^-l
oznake vidi u legendam a uz (526), (527) i (528) i n a si. 443.
Kut opasavanja iznosi j S 3/ 2 -7i
Slika 443. D iferencijalna konica
Slika 444. O vijena konica
Slika 445. D vosm jerna konica
Ovijene pojasne konice (si. 444) imaju poluje kao i jednostavne pojasne konice. S veim brojem ovijanja bubnja poveava se duljina dodira bubnja i pojasa, a time i moment koenja. U odnosu na jednostavne pojasne konice, rauna se s kutom opasavanja f % 1j 2 n. Dvosmjerne konice (si. 445) ostvaruju kod simetrinog uvrenja krajeva pojasa na ruici u oba smjera isti moment koenja. Kod svih konica odnos duljina pojedinih poluga izvodi se ovisno od veliine potrebnog m omenta koenja, mogue veliine kone sile, te od dopu tenih vrijednosti habanja, tlaka i zagrijavanja. Sila u pojasu na dijelu gdje on nailazi na bubanj je najvea i prem a njoj treba dimenzionirati. Proraun na zagrijavanje se vri na isti nain kao i kod eljusnih konica.
454
12.2.40. Stoaste konice
12. K onice
Aksijalnim pom akom dolazi do dodira povrina koenja (si. 446). Kao tlana sila Fn pojavljuje se, meutim, samo jedna kom ponenta sile F B. Ove konice se upotrebljavaju u gradnji vozila i strojarstvu. Oblikuje se zavisno od veliine m om enta koenja, ugradbenih mogunosti i naina djelovanja sile koenja. D a bi se postiglo jednakom jerno troenje obloge potrebno je obratiti panju na centrino m ontiranje dijelova konice. Sila koenja : Sila otkoivanja: 2Tk sin a p __*___ B j dm F ' Vb F D FOK = V O K ' *IB
T u N m Fa u N
F
b u
Fn sin a
> 7 b
(530) (531)
P
1b
loK a u 0 dm u m
koni m o m en t n o rm aln a sila sila koenja koeficijent tren ja iskoristivost pri k oenju 0 ,9 , iskoristivost pri o tk o iv a n ju 0 ,5 . k u t stoca srednji p ro m je r stoca
Slika 446. S to asta konica i paralelogram sila
K od /i> ta n a potrebna dodatna sila otkoivanja Tok = (1,7... 2) FOK.

12.2.2. Vrtlona vodena konica
Razlikuju se prem a nainu izvedbe rotora i kuita (konice s lopaticama, kom oram a, s udarnim svornjacima, trenjem tekuine itd.). N a slici 447 prika zana je shema konice s udarnim svornjacima, ija je prednost da je moment koenja jednak za oba smjera vrtnje. Prem a stupnju napunjenosti konice stvara se pri visokoj brzini vrtnje rotora razliito debeo vodeni prsten, kojemu svornjaci na statoru pruaju otpor. Time se odreuje veliina reakcionog momenta. Taj m om ent prenosi se okretno uleitenim kuitem kao sila, preko poluge, na ureaj za pokazivanje. K ada se utvrdi potrebna koliina vode koja struji, treba obratiti panju na zagrijavanje. Prem a podacim a proizvo aa moe se izraunati: snaga trenja Pk = K 2 F n
PK u W F u N n u s -1 K2
(532)
snaga koenja, sila n a m jernom ureaju, b rzin a vrtnje, fa k to r ovisan o duljini kraka, = 0,001 za k ra k 974 m m .
455
12.2.3. Vrtlona zrana konica
M alo se primjenjuje, a pogodna je za ispitivanje brzohodnih pogonskih strojeva malih snaga. Snaga koenja:
PK u W A u m2 n u s"1 K2
Pkx
A d3 n3 m, , -6 ~ A 2*10
(533)
snaga koenja, aktivne povrine lo p atica (krilaca), brzina vrtnje, faktor, vidi legendu uz (532).
12.2.4. Indukcione elektrine konice
Efekt koenja postie se magnetskim poljem ostvarenim elektrinim tokom. Prem a nainu djelovanja dijelimo indukcione elektrine konice sa asinhronom i sinhronom karakteristikom , te karakteristikom vrtlone struje. Asinhrone konice i one vrtlone struje upotrebljavaju se kao regulacione, a sinhrone kao konice za spreavanje gibanja i kao regulacione.
Slika 448. P rin c ip ra d a eljusne konice u graene u eljezniki vagon
N a slici 448 prikazan je princip rada eljusne konice ugraene u eljezniki vagon.
13.
BRTVE
13.1. Uvod
Zadatak brtvi je spreavanje da izmeu dva funkcionalno razdvojena prostora doe do toka medija iz jednog prostora u drugi. Brtve moraju ograniiti gubitke zbog propustivosti u takvoj mjeri da budu u potpunosti zadovoljeni zahtjevi u pogledu sigurnosti, a da pri tome omoguuju ekonomski povoljna konstruktivna rjeenja. Problemi brtvenja javljaju se posebno kod kemijskih postrojenja, u vrlo razliitim oblicima. Brtvenje poklopaca na aparatim a, prikljuaka i cjevovoda, statiko je brtvenje ili brtvenje dijelova koji miruju. esto je, meutim, potrebno brtviti i dijelove koji rotiraju, kao to su mijealice, pumpe, kom presori itd. Brtvenje rotirajuih strojnih dijelova, kao i onih koji se kreu tamo-amo, obuhvaeno je pojmom dinamiko brtvenje. Prem a namjeni brtve, teite zahtjeva koji se postavljaju na sredstva za brtvenje i njihova svojstva jesu : 1. nepropusnost (radi smanjenja eventualnih gubitaka), 2. pogonska sigurnost (grekama brtvenja mogu nastati veliki gu bici prekidom rada), 3. vijek trajanja, 4. rastavljivost, 5. gubitak snage (gubitkom me dija ili trenjem), Za materijale od kojih 1. 2. 3. 4. 5. 6. utjecaj na medij koji treba brt viti (medij koji se brtvi ne smije biti djelovanjem brtve izloen bilo kakvim promjenama), 7. mehanika svojstva, 8. propusnost plinova, 9. toplinska vodljivost.
seizrauju brtve vana su slijedea svojstva: 6. postojanost na odreene temperature, 1. obradivost, 8. otpornost na eroziono djelovanje.
mehanika, tama, otpornost na kemijske utjecaje, nepropusnost, toplinska rastezljivost,
Kao materijali za izradu brtvi dolaze u o b zir: papir i karton, koa, kudjelja, juta, pamuk, biljna vlakna, vlakna drveta, pluto, klobuina, vulkanfiber, vuna od ljake (drozge), azbest, guma (prirodna i umjetna), umjetne smole, grafit, umjetni ugalj, metali (bijeli metal, kalaj, olovo, aluminij, meki bakar, mesing, bronca, nikalj i njegove legure, nelegirani, legirani i specijalni elici, lijeveno eljezo, srebro, platina, steliti Co C r W legure), sinterirani i umjetni materijali.
13.2. Statike brtve
457
13.2. Statike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji miruju

Pokazalo se da e istjecanje medija izmeu dvije ravne povrine brtvenja prestati prije nego to je zranost izmeu tih ravnih brtvenih povrina dovedena na nulu. Razlozi zbog kojih i pored postojanja zranosti i pada tlaka u mediju ne dolazi do strujanja medija tumae se: 1. postojanjem adsorbcionih slojeva molekula na povrinam a brtvenja, posto janjem adsorbcionih sila (obrnuto proporcionalnih udaljenosti metalnih povr ina) koje su zavisne od vrste medija, vrste m aterijala brtvenih povrina, 2. postojanjem sila kohezije izmeu molekula medija, 3. postojanjem povrinskih napona medija, 4. postojanjem kapilarnih sila. Praktiki bi bilo nemogue, a bilo bi i neekonomino, nastojati da se obradom nalenih povrina postigne dovoljno pribliavanje povrina u cilju postizanja efekta brtvenja. Tlaenjem nalenih povrina i time izazvanim deformacijama neravnina moe se postii dovoljno pribliavanje povrina, a time doi i do efekta brtvenja djelovanjem molekularnih i ostalih sila. Svako smanjenje zranosti poveanjem tlaenja nalenih povrina dovodi do poveanja djelovanja m olekularnih sila, to omoguuje povienje doputenog unutarnjeg tlaka medija. Prethodnim tlakom oznaavamo onaj koji e na nalenim povrinama izazvati upravo tolike elastine i plastine deformacije materijala, da bi u preostaloj zranosti moglo doi do opisanih efekata brtvenja. Visina potrebnog prethodnog tlaka zavisit e od kvalitete i dimenzija brtvenih povrina i otpora prem a promjeni oblika materijala povrina brtvenja. Kako je za m eusobno izravnavanje nalenih povrina brtvenja potreban tlak koji e dovesti do teenja, to e za eline materijale koji se najee upotrebljavaju u strojogradnji biti potreban vrlo visoki prethodni tlak. Ako izmeu nalenih brtvenih povrina ubacimo poseban dio s niom otpornou prema promjeni oblika (brtva), potreban tlak brtvenja bit e nii. Druga mogunost za snienje tlaka brtvenja ostvaruje se odgovarajuim oblikovanjem nalenih povrina, tako da one djelovanjem tlaka brtvenja dovode do visokih specifinih sila. Zaptivost koju elimo ostvariti brtvenjem zavisi od slijedeih faktora: 1. Medija koji se brtvi (tekuine, plinovi). Plinovi, naroito suhi, zahtijevaju u odnosu na tekuine potpuno nalijeganje brtvenih povrina i prethodni tlak koji odgovara granici ovravanja nalenih povrina. 2. Kvaliteta brtvenih nalenih povrina (hrapavost povrina i valovitost povrina). 3. Dimenzija brtvenih povrina (irina i promjer brtve, debljina brtve). 4. Vremenskog trajanja prethodnog tlaka (vremenom dolazi do deformacija brtvenih povrina izazvanih puzanjem). 5. Uestalosti promjene optereenja.
458
13. Brtve
Ako treba osigurati da kroz postojeu zranost izmeu dviju metalnih nalenih povrina ne struji plin ili tekuina treba, kako se to najee i ini, izmeu tih dviju povrina uloiti dodatni dio koji e postojeu zranost potpuno zatvoriti. Taj dodatni dio (koji se ulaganjem izmeu nalenih povrina, djelovanjem tlaka potpuno podaje povrinskom obliku nalenih povrina) nazivamo brtvama, ako dijelovi koji stvaraju zranost miruju, a nabojima, ako se meusobno kreu (pravocrtno i okretno).
1 3 .2 . B rtvenje s tro jn ih dijelova ko ji m iruju
1 3 .2 . 1. N erastavljivo b rtv en je (u v je tn o rastavljivo)
13. 2. 2. B rtvenje m asam a za b rtv e n je , si. 4 5 6
13. 2 . 3 . R astavljivo brtvenje
brtvenje zavarivanjem
brtvenje preanjem
b rtv en je p re te n o vanjskim silam a
brtvenje p re te n o pogonskim tlak o m (a u to m a ts k o brtvenje)
p o p re n o preanje, uvaljavanje, si. 4 5 4
u z d u n o p rean je, stezni sp o j, si. 4 5 5
m eke brtve, si. 471
tvrde b rtv e , si. 4 7 2
zavari prenose sile, si . 4 5 0
zavari n e p ren o se sile, si. 4 5 1 ,4 5 2 ,4 5 3
p lo sn ate b rtv e , si. 4 5 9
p ro filn e brtve
brtvenje b rtvenicam a
m eke b rtv e , si. 4 5 7 ,4 5 8
b rtv e od
v i e m aterijala,
si. 4 6 0
tvrde b rtv e , si. 461
b rtv en je b ez b rtvi, si. 4 6 2
b rtvenje z ra n o u , si . 4 6 8
e la sti n o brtvenje b rtv en ico m , si. 4 6 9
k ru to brtvenje b rtvenicom . si . 4 7 0
s p re te n o e lastin im d efo rm acijam a
s p re te n o pla stin im deform acijam a
m eke b rtv e , si. 4 6 3 ,4 6 4
tvrde b rtv e , si. 4 6 5
brtvenje te en je m m aterijala, si. 4 6 6 d ije lo v a
brtvenje brtvam a oblik a ro m b a, si. 4 6 7 k o ji m ir u ju
S lik a 4 4 9 . S h e m a t s k i p r i k a z m o g u ih n a i n a b r t v e n j a s t r o j n i h
13.2. S ta tike brtve
459
Meu brtve na dijelovima koji miruju (ovamo ubrajam o i brtvenje bez brtvi) ubrajam o: brtvenje zavarivanjem, brtvenje preanjem i uvaljavanjem, plosna te brtve, profilne brtve, brtvenje naglavcima (kolacima), brtvenje visokog tlaka, brtvenje vakuuma. Razlikujemo brtvenje nerastavljivih, uvjetno rastavljivih i rastavljivih spojeva. N a slici 449 shematski su prikazani mogui naini brtvenja strojnih dijelova koji miruju. K od brtvenja nerastavljivih spojeva rastavljanje se moe postii samo razaranjem spoja. K od uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se moe postii razaranjem samo jednog od dijelova u spoju.
13.2.1. Nerastavljivo odnosno uvjetno rastavljivo brtvenje Brtvenje zavarivanjem
Zavareni spojevi kod kojih zavari prenose sile (si. 450) su razliiti oblici zavara cijevi i zavarenih spojeva koje najee i ne ubrajam o u brtvenje, nego u tzv. nerastavljivo spajanje.
rovom je s$ pri mantali
Slika 450. Z a v a ren a cijev (zavarom p renosi se sila) Slika 451. Brtvenje po m o u zav aren o g prstena, m em b ran sk a zavarena brtv a
p rstto i
Slika 452. Brtvenje p o m o u zavara, sile p renose kope
Slika 453. Brtvenje p om ou posebnog zavarenog prsten a
Zavareni spojevi kod kojih zavari ne prenose sile brtvenje zavarivanjem imaju zadatak jedino da brtve, a sile prenose prirubnice i vijci (slika 451) ili kope, (slika 452). Brtveni avovi su bilo zavari na samim strojnim dijelovima (slika 452), bilo posebni prsteni m em brane slike 451 i 453), koji su, zavisno od tem perature, izraeni od nelegiranog ili legiranog elika (Cr V). N edo statak membranske brtve je unutarnji zavar (teko pristupaan), a kod zavara s prstenom zarezno djelovanje.
460
Brtvenje preanjem
13. B rtve
Brtvenje uvaljavanjem nerastavljivo je popreno upreavanje. Brtvi se tako da se proirivanjem cijevi u valjanjem dobivaju visoki pritisci na nalenim povrinama i dobro nalijeganje, koje brtvi. vrstoa spoja zavisna je od odnosa granice razvlaenja cijevi i m aterijala u koji se cijevi uvaljavaju. vrstoa spoja, kvaliteta i nalijeganje, mogu se utorim a i porubljivanjem poboljati. Ako postoji opasnost od nepropusnosti, moe se zavarivanjem poveati sigur nost brtvenja, slika 454.
Slika 454. Brtvenje uvaljavanjem (popreno preanje)
Slika 455. B rtvenje uzdunim preanjem (stezni spoj)
Brtvenje uzdunim preanjem (slika 455) ostvaruje se upreavanjem ahure od elika Cr-M o u dijelove koji se brtve. Iz pritiska nalenih povrina ostvarenih upreavanjem moe se zakljuivati o postignutom efektu brtvenja. Upotrebljava se za brtvenje visokotlanih turbina. 13.2.2. Brtvenje pomou masa za brtvenje K it za brtvenje, nanesen na nalene povrine, stvara neku vrstu plosnate brtve (si. 456). Najei je manganski kit. Kit se najee upotrebljava za provizorno brtvenje kod neravnih nalenih povrina ili tam o gdje se ne predvia rastavljanje veze. U potrebljava se s ulocima ili bez njih (valoviti limovi,
Slika 456. Brtvenje p o m o u m asa za brtvenje
iane mree, kudjeljne ili azbestne niti). Uloci poveavaju vrstou brtve nja. U novije vrijeme upotrebljava se silikonski kauuk u obliku paste, ili mase kao to je kit za brtvenje. Za brtvenje dijelova kuita dolaze u obzir umjetni lakovi (do 80 C), koji se na nalene povrine nanose etkom.
13.2. Statike brtve
461
13.2.3. Rastavljivo brtvenje dijelova koji m iruju (S tatiko brtvenje)
Vrlo iroka grupa rastavljivih brtvi dijelova koji miruju moe se obuhvatiti pojmom brtvenje preanjem, to oznaava m eusobno tlaenje brtvenih povri na. Brtvenje preanjem ostvaruje se bilo vanjskim silama (sile vijaka prirubnikih spojeva), bilo pogonskim pritiskom. U prvom sluaju govorimo o brtvenju plosnatim i profilnim brtvam a, a u drugom o autom atskom brtvenju.
Brtvenje ostvareno preteno vanjskim silama
Plosnate brtve Plosnate brtve su male ali jednake debljine i predstavljaju najvanije brtve. Glavna razlika izmeu pojedinih plosnatih brtvi je materijal. O d m aterijala se zahti jeva da se preanjem moe deformirati, da deform iran opruno djeluje na povrine tlaenja, da ima potrebna m ehanika svojstva, tvrdou, potrebnu opteretivost pogonskim pritiskom, postojanost u odnosu na tem peraturne i kemijske utje caje, te nepropusnost. Za tzv. meke brtve upotrebljavaju se: papir, karton (natopljen uljem), azbest (u obliku pletiva ili ploa), guma (najee umjetna, kao to je buna S, perbunan, neopren i silikon), tzv. It- materijali, koa, pluto, klobuina, i razni plastici. Za tzv. tvrde brtve dolaze u obzir metali, kao to su: olovo, aluminij, meki bakar, a za visoke tem perature elik (meki elik legiran Cr, Ni, Mo, V, M n i Si). It-materijali (materijali koji prema trgovakom nazivlju zavravaju na -it, npr. klingerit) s razliitim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Sadre azbest kao toplinski otporan kostur, te m alu koliinu sintetike gume, kao vezivo i punila.
Slika 457. P lo sn a ta dijeljena b rtv a o d gum e
Slika 458. U g ra e n a p lo sn a ta b rtv a od gum e
M eke brtve mogu biti od jednog dijela ili sastavljene (dijeljene), slika 457. N a slici 458 prikazana je plosnata meka brtva od gume. Oblikovanje povrina koje se brtve mekim plosnatim brtvama vri se zavisno od nazivnog tlaka, kako to pokazuje slika 459. Ravne nalene povr ine mogu se upotrijebiti i za vee tlakove, s tim da debljina mekih brtvi bude 1 do 2 mm, a za vee tlakove i manja. Brtve izraene od vie materijala, (slike 460a, b, c), kombinacija su od m etalnih okvira ili uloaka izraenih od bakarnog, mesinganog, olovnog, aluminijskog, nikaljnog ili elinog lima, te ispune od mekog m aterijala za brtvenje.
462
13. B rtve
Slika 459. P lo sn a te brtve a) p riru b n ic a sa ravnom ra d n o m p o v rin o m ; b) p riru b n ic a s u to ro m i p e ro m ; f) p riru b n ic a s izd a n k o m ; d) p riru b n ic a za brtv en je cijevi p rem a cijevi
bez metalnog okvira
s metalnim okvirom
bi
a) cl Slika 460. P lo sn a te brtv e o d vie m aterijala a) ko m b in a c ija m ekog b rtv ila i lim ene o bloge (razliiti oblici presjeka); b ) k om binacija m ekog brtv ila i k o stu ra o d valovitog m ate rijala ; c) b rtv e izraene od profiliranih tra k a s uloenim azb estn im tra k a m a
bndtno i gncano
bruSeno / greeano
Slika 461. P losne brtve, tvrde (shem atski prikaz)
Slika 462. B rtvenje bez brtvi, o b ra en a p o v rin a nalijeganjem
Brtvama izraenim od vie m aterijala elimo postii 1. poveanje vrstoe i trajnosti (ee rastavljanje) ugradnjom skeleta, upo trebom odgovarajuih punila ili obloge, 2. poveanje kemijske otpornosti (oblogom od kemijski otpornijeg materijala), 3. smanjenje trenja (impregnacijom), 4. akumulaciju maziva (uranjanje u maziva ili punjenje maziva u upljinu brtve), 5. postizanje nepropusnosti plinova (uranjanjem u odgovarajue materijale ili ugradnjom dogovarajuih ploa).
13.2. Statike brtve
463
Plosnate tvrde brtve, (si. 461) izrauju se preteno od m etala visoke elastinosti, da bi mogle izdrati visoke sile predzatezanja. O tpor prema promjeni oblika ne smije biti previsok, da bi se plastinom deformacijom mogle izravnati neravnine brtvenih povrina. Oblikovanje brtvi i povrina brtvenja slino je kao kod plosnatih mekih brtvi. Brtvenje bez brtvi vri se bruenjem i grecanjem brtvenih povrina, koje nalijeu neposredno jedna na drugu. Prednost takvog brtvenja je u tome da se spoj moe proizvoljno m nogo puta rastaviti. Ovim nainom brtvenja mogue je tono odravanje m jera brtvenog spoja, ne moe doi do zakoavanja pogrenim pritezanjem, pogonsko sredstvo ne moe biti oneieno, a ne postoji ni opasnost od razaranja. Nedostaci su u tome to su za brtvenje m aterijala velike otpornosti prem a promjeni oblika potrebne velike sile da bi se izazvale neophodne plastine deformacije nalenih povrina. Briljivom obradom nalenih povrina mogu se potrebne sile odrati u prihvatljivim granicama. N a slici 462 shematski je prikazan ovaj nain brtvenja. Brtvenje projilnim brtvama a) S p r e t e n o e l a s t i n i m d e f o r m a c i j a m a Dok kod plosnatih brtvi tlak djeluje na odreenu povrinu, kod profilnih brtvi se tlak koncentrira na relativno m alu povrinu (veliina povrine ne moe se tono definirati), zavisnu od optereenja. Podjela na brtve s preteno elastinim ili preteno plastinim deformacijama govori o tome da se grupe preklapaju. K od spojeva koje treba ee rastavljati, brtva smije biti samo elastino deformirana. M eke projilne brtve izrauju se od gume i azbesta. Kod mekih profilnih brtvi imaju elastino-plastine deformacije u okviru predvienog prostora odre eno znaenje. N a slici 463a prikazana je brtva od gume okrugla presjeka. Prvotni okrugli presjek prilagouje se kod pritezanja vijaka sve vie posebnom
a)
bi
Slika 463. M eke brtv e: a) p riru b n ic a s u to ro m za o k ru g lu gu m en u b rtv u ; b) oblici m ekih brtvi
obliku izmeu dviju prirubnica. To prilagoavanje ide sve dotle dok prirubnice ne sjednu jedna na drugu, kada daljnja deformacija nije vie mogua. P rostor izraen izmeu prirubnica oblikovan je tako da tlak medija u cjevovodu deformira brtvu, zavisno od tlaka jo dalje, poboljavajui na taj nain efekt brtvenja. Uobiajeni oblici brtvi prikazani su na slici 463b. Kod
464
13. B rtve
profiliranih brtvi u obliku elja (si. 464) dolazi do nalijeganja na koncentri nim nalenim povrinama, na kojim a se time poveavaju specifini pritisci. Time se ispupenja brtve prilagouju neravnina m a nalenih povrina. upljine se ispunjavaju grafitnom pastom ili tankim It brtvenim m a terijalom.
Slika 464. P riru b n ic a s glatk o m nalenom p ovrinom i b rtvom u o b lik u elja
Slika 465. T vrde profilne brtve a) p riru b n ic a s u to ro m za leastu b rtv u ; b) u to r u priru b n ici za p rste n astu (Joint) brtvu
Slika 466. Brtvenje teenjem m aterijala
Slika 467. B rtvenje b rtv o m u obliku ro m b a izraenog od m ekog eljeza
Slika 468. P rin c ip brtvenja o tv o ra p o m o u brtvenica
Tvrde projilne brtve izrauju se od mekog eljeza (armco) i legiranog elika, bakra i lakih metala. D odir u liniji kod neoptereene brtve prelazi optereenjem u povrinski dodir. Ta povrina ne smije biti preuska zbog opasnosti da korozija ne prouzroi propusnost. esto se izrauju kao profilne brtve, da bi snizile sile potrebne za pritezanje. Glavni oblici tvrdih profdnih brtvi prikazani su na slikama 465a i b. M aterijal se bira zavisno od pogonske temperature. Osim toga je potrebno da preteni dio elastinih i plastinih deformacija kod pritezanja bude u samoj brtvi.
13.2. S ta tike brtve
465
b) S p r e t e n o p l a s t i n i m d e f o r m a c i j a m a Za brtvenje teenjem materijala (si. 466) upotrebljavaju se meki metali (alu minij, bakar, a na niim tem peraturam a i guma), a brtve se ulau u posebno oblikovan zatvoren prostor. Brtva se tlaenjem dovodi u stanje teenja i djeluje kao tekuinom zatvoren prostor, zabrtvljujui sve putove za prolaz. Za brtvenje pomou brtvi u obliku romba (si. 467) upotrebljava se meko eljezo (armco). Bez obzira na visoku vrstou m aterijala brtve, dolazi zbog otrog brida brtve do teenja materijala, a time i do dobrog i tonog nalijeganja nalenih povrina i pri relativno slabom tlaenju. Rezultati su to bolji to je zailjenost vea. Brtvenje brtvenicama Brtvenicama se brtve visokotlane posude. Prostor izmeu poklopca i stijenke visokotlane posude zatvoren je u obliku brtvenice (si. 468). Sile poklopca preuzete su od stijenke posude. Elastino brtvenje brtvenicama (si. 469) vri se gumenim prstenom koji se djelovanjem elinog prstena tlai. Takvo elastino spajanje cijevi ne omoguava preuzimanje uzdunih sila, ali omoguava kutne i male uzdune deformacije.
Slika 469. E lastino b rtvenje b rtv en icam a
Slika 470. K ru to brtvenje brtvenicam a
Kruto brtvenje brtvenicama (si. 470). Ue namoeno u bitumen ili katran nabija se u prostor brtvenice i zatvara nabijanjem olova. Olovo preuzima sile koje djeluju na brtvenicu prianjanjem uz hrapave povrine livenih cijevi. M ala elastinost olova omoguuje samo male deformacije cijevnog voda.
Brtvenje ostvareno preteno pogonskim tlakom (Automatsko brtvenje)
Pod automatskim brtvenjem podrazumjevamo takovo kod kojeg potrebne sile brtvenja daje sam pogonski tlak. Za razliku od dosada spomenutih naina brtvenja, ovdje s porastom pogonskog tlaka raste efekt brtvenja. Meke brtve su okrugli prsteni (0-prsteni) od gu me. Pri ugradnji se deformiraju za oko 1/10 pro mjera prstena. Za vrijeme pogona unutarnji tlak tlai prstene na bokove utora, slika 471.
Slika 471. Brtvenje o k ruglim b rtv am a: a) defo rm iran a b rtv a : b) stlaena b rtv a u n u tarn jim pogonskim tlakom
466
13. B rtve
Tvrde brtve (delta-brtve) su elini prsteni stoasta oblika, uloeni u utorima stijenke i poklopca. Princip djelovanja vidljiv je na slici 472. Prsten se djelovanjem unutarnjeg pogonskog tlaka deformira i tlai na kvalitetno obraene povrine utora. Za brtvenje potrebne su male deformacije.
Slika 472. B rtvenje p o m o u tzv. D E L T A -prstena: a) neoptereeno; b ) p re d o p te re en o ; c) o ptereeno pogonskim tlakom
13.3. Dunamike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji se okreu ili se kreu tamo-amo
Kod svake dodirne brtve strojnih dijelova koji se kreu treba u principu zatvoriti tri mogua prolaza: izmeu vratila ili motke i brtve, izmeu brtve i kuita, te kroz samu brtvu. Shematski prikaz moguih naina brtvenja dijelova koji se kreu prikazan je na slici 473. U odnosu na gibanja, razlikujemo brtvenje rotirajuih strojnih dijelova i brtvenje dijelova koji se kreu tamo-amo. Neki naini brtvenja omoguuju istodobno brtvenje i rotirajueg gibanja i gibanja tamo-amo. U odnosu na glavne putove mogueg prolaza medija, zavisno od relativnog gibanja izmeu cilindrinih radijalnih povrina, moemo podijeliti brtve u dvije glavne grupe: 1. Glavno brtvenje na cilindrinoj brtvenoj povrini. Brtva stoji, a relativno gibanje je izmeu vratila, odnosno motke i brtve. Glavno (primarno) brtvenje je ono koje se odnosi na mogui prolaz medija izmeu vratila, odnosno motke. Sporedno (sekundarno) brtvenje je ono izmeu brtve i kuita. 2. Glavno brtvenje na radijalnoj brtvenoj povrini. Brtva se okree zajedno s vratilom, relativno gibanje je izmeu brtve i kuita. Glavno (primarno) brtvenje je ono koje se odnosi na mogui prolaz medija izmeu brtve i kuita. Sporedno (sekundarno) brtvenje je ono izmeu vratila i brtve. Glavno brtvenje treba da osigura nepropusnost izmeu povrina velike relativne brzine, a sekundarno djeluje gotovo mirno. Teoretska osnova brtvenja pokretnih dijelova poiva, slino kao i kod brtvenja nepokretnih dijelova, na molekularnim silama graninih slojeva. Na slici 474 pokazani su putovi kojima nastoji medij dodirne brtve tei u smjeru pada tlaka. Ujedno ta slika pokazuje koje sve putove mogueg teenja medija treba zatvoriti brtvenjem.
13.3. Dinamike brtve

13. 3. D odirne brtve stro jn ih dijelova koji se kree (brtvenice)
467
1 3 .3 . 1. G lavno brtvenje na cilindrinoj povrini (brtvenice s brtvilom
13. 3. 2. G lavno brtvenje na radijalnoj povrini, brtvenje radijalnih povrina, brtvenje kliznim prstenom , si. 49 0
stlaiva brtvila
hidraulik brtve
--- 1 1
brtvila postojanog oblika
rad u p o d ru ju suhog ili m jeovitog trenja
rad u p odruju tekueg trenja (z ra n o st nije definirana)
m eka brtvila si. 4 7 5 .4 7 6 ,4 7 7
opruni prsteni (prorezani) brtvila u kom binaciji m e ta l-n e m e ta l (k udjelja, azbest, gum a, p lastin e mase), si. 4 7 9 , m eka m etalna b rtvila, sf. 4 8 0
viedjelni prsteni, si. 4 89
o p ru n o djelovanje prem a van (klipni p rsteni, si. 4 8 8 )
o p runo djelovanje prem a u n u tra , si. 48 7
brtvenje m anetam a
profilne brtve
jednostavne inanete, si. 4 8 1 .4 8 3
I I
dvostruke m anete, si . 484
O -p rs te n i, si. 485
posebni profili, si. 486
Slika 473. S hem atski p rik az m oguih n ain a b rtv en ja dijelova koji se kreu
kuite
rabijatna
//////////,
/ propusnost brtve
aksijoto propusnost
Slika 474. S hem atski p rik az m oguih p ro p u sn o sti dijelova koji se kreu
30*
468
13.3.1. Brtvenje brtvilom
13. Brtve
Ovaj nain brtvenja jedan je od najstarijih, kojim se brtve uzduno pokretljive m otke (klipnjae). Prem a nainu djelovanja dijelimo ovu grupu na: Stlaive brtve, kod kojih se brtveni efekt postie poprenim deformacijama dobivenim tlaenjem na brtvilo. Brtve postojana oblika (tvrda brtvila), kod kojih se potreban tlak brtvenja ostvaruje pom ou pogonskog tlaka medija. Automatske brtve (hidraulik brtve), kod kojih se potreban tlak brtvenja ostva ruje pogonskim tlakom. Stlaiva brtvila Brtvenice s mekim brtvilom postiu potreban tlak brtvenja vanjskom silom, prema primjeru na slici 475, vijcima. Plastinom deformacijom brtvila dobiva se radijalni tlak brtvenja, koji smanjuje zranost izmeu brtvila i motke i brtvila i kuita na mjeru potrebnu za brtvenje. Da brtveni medij ne bi izlazio, potrebno je da tlak brtvenja bude vei nego tlak medija koji se brtvi. Brtvilo se sastoji od pletenog, nam otanog ili slaganog m aterijala (pamuk, kudjelja, azbest, staklena vuna), impregniranog razliitim sredstvima za impregniranje (suha im pregnacija: grafitom, molibdendisulfidom, kauukom, plastima; masna impregnacija: lojem, mau, uljem). Pletenice brtvila mogu biti kvadratna ili okrugla presjeka. Pritezanjem vijaka dobivam o na prirubnici silu F r koja izaziva aksijalno naprezanje: ,5 3 4 )
<ra u N /m m 2 D u mm d u mm F, u N aksijalno nap rezan je brtve, vanjski pro m jer brtve, u n u tarn ji pro m jer brtve. sila k o ja se p ritezanjem vijaka prenosi na prirubnicu.
Deformabilnou brtvila javlja se radijalno naprezanje: (535)

o u N /m m 2 radijalnim naprezanjem stvore ni tlak brtve, k fa k to r koji proizlazi iz od n o sa aksijalnog i rad ijaln o g n a p rez a nja, a u v jeto v a n je trenjem izm e u b rtvila i m o tk e i trenjem brtvila u kuitu.
propusnost izmeu brtvila i motke l vretena)
Slika 475. B rtvenica s m ekim brtvilom
13.3. Dinamike brtve
469
Efekat brtvenja i veliina trenja u brtvenicama s mekim brtvilom zavise od mnotva utjecajnih faktora, meu koje spadaju: Brtvilo. Sastav materijala, nain pletenja, nain prerade, tvrdoa, kvalitet povrine, oblik i dimenzije, deform abilnost, tem peraturni utjecaji, relaksaciono ponaanje, spadaju m eu one faktore brtvila koji utjeu na radijalna naprezanja i tok pada tlaka medija. Vratilo odnosno motka i kuite, utjeu dimenzijama, kvalitetom povrinske obrade, materijalom. Medij utjee sastavom i viskoznou. Pogonski uvjeti nose sa sobom utjecaje ugradnje, tlaka, tem perature, brzine vrtnje, stanja istroenosti. Vanjski uvjeti nose sa sobom utjecaje predpreanja inicijalnog naprezanja, vremena i naina djelovanja. Specijalni oblici i dopunski ureaji brtvi i brtvenica. Ovamo spadaju dodatno podmazivanje, hlaenje, upotreba razliito tvrdih prstena, upotreba opru ga itd. Zbog nabrojanih utjecaja, proraun brtvenja s mekim brtvenicama veoma je otean.
m m w /r
s=i.2svd
imun i. i/r
issssa
Slika 476. F u n k c io n aln a zavisnost s = j ( d ) i l = J ( p , d) b rtvenica s m ekim brtvilom a ) zavisnost izm eu u n u tarn jeg p ro m je ra d i irine brtv ila s (D IN 3780); b ) zavisnost duljine b rtvila od u n u tarn jeg pro m je ra d i tlak a
Praksa je pokazala da nain ugradnje, odnosno montae, odluujue utjee na ponaanje brtvenica s mekim brtvilom. Iz dosadanjih iskustava i rezultata dobivenih pokusom dane su prem a D IN 3780 zavisnosti s = f ( d ) i l = f (p, d) na sli kam a 476 a i b.
470
13. Brtve
M eka brtvila su pleteni ili m otani konopci ili prsteni kvadratna ili okrugla presjeka od kudjelje, pamuka, azbesta, klobuine, pluta, koe, gume i umjetnih m aterijala (teflon, fluon). Zbog smanjenja trenja i protiv kemij skih utjecaja, te za zatvaranje upljina u brtvilu, dodaju se prstenima, odnosno konopcima, mast, ulje, parafin, vazelin i dodaci grafita i molikota. esto se upotrebljava i kom binacija: gumena jezgra, pleteni pamuni namotaji, slika 477.
5#a od prkvbokt
b rtvtfike
Slika 477. M eka b rtv a s gum enom jezgrom 1 i p om unim pletivom 2
Slika 478. S hem atski p rik az p ro sto ra i n ain a djelovanja m eke brtve
M eu stlaiva brtvila u kombinaciji metal-nemetalni materijali i meka m etalna brtvila spadaju brtvila razliite konstrukcije, kao to su: metalni uplji prsteni punjeni mazivom, punilom od elastinih uloaka ili ravnih, odnosno profiliranih m etalnih prstena, kom biniranih s mekim materijalom. Posebno svojstvo takvih brtvila je da mogu sluiti i za voenje. N a slici 478 prikazan je nain djelovanja meke brtve. N a slici 479 prikazane su metal-nemetalne brtve, a na slici 480 meka m etalna brtva.
b)
cl
d)
Slika 479. M etal-n em etaln e brtve a) s m etalnim icam a; b) s m etalnim lam elam a; c) s m etalnim folijam a; d) s m etalnim upljim prstenom
Slika 480. M eka m etaln a b rtv a
M eka metalna brtva izrauje se u obliku stoastih prstena od metala dobrih deformabilnih svojstava. Zbog metalnih povrina dodira potrebno je dobro podmazivanje.
Hidraulik brtve (Brtve s automatskim djelovanjem)
Prilikom ugradnje brtve daje se odreeno predoptereenje. Pogonskim tlakom dolazi do nalijeganja brtve na vratilo, odnosno motku. Brtvenje mansetama. Nain djelovanja manete prikazan je na slici 481. Na slici 482 a do d prikazani su razliiti oblici maneta. Na slikama 483 i 484 prikazani su primjeri ugradnje. Osim oblika prikazanih na slici 482, ulaze ovamo i profilne brtve (0-prsteni. X-prsteni i kvadratni prsteni), slike 485 i 486.
13,3. D inamike brtve
471
I
Slika 481. N ain d jelovanja m anete pri brtvenju
Slika 482. M anete za brtvenje a) u o bliku eira; b) u o b lik u lonca; c) m anete za brtvenje vratila; d ) i e) m anete s u to ro m ; /) m anete u obliku strehe; g ) m anete s usnicam a
V V-prtitft
Slika 483. Je d n o sta v n a m an eta u o b lik u eira
sintetika guma metatni aedUprstem imaju zadatak voenja ______________ (bijeti metat)________
Slika 484. P rim je r ugradnje d v o stru k e m anete a) s ravnim i zaobljenim lenim dijelom ; b) m an ete od sintetike gum e u o b lik u strehe
Slika 486. Brtvenje O V -p rsten o m
472
13. B rtve
Brtvenje vratila. Za brtvenje vratila pri niskom tlaku upotrebljavaju se radijalne brtve, iji je cilj da sprijee izlazak medija svake vrste, te ulazak plinova, praine, para. Prikazane su na slici 263, a dimenzije su dane u tablici 88. Brtvila postojanog oblika Za razliku od brtvila koja se deformiraju, ostvaruje se brtvenje brtvilima postojana oblika svoenjem presjeka propusnosti na najm anju moguu mjeru i dobrim prilagoavanjem obiju brtvenih povrina. Materijal su legure bijele kovine, specijalne bronce, sivi lijev, umjetni ugalj, sinteriram i umjetni materijali. Upotrebljavaju se za brtvenje u tekim uvje tim a rada (visoke tem perature, visoki tlak i velike brzine).
S L . , djelovanjem p rem a u n u tra , za visoke tem p e ra tu re
Slika 488. P ro re za n i prsten s o prunim djelovanjem p rem a van (klipni prsten)
Slika 489. Viedjelni prsten s op ru g o m
Brtvila postojana oblika sastoje se bilo od prorezanih prstena s oprunim djelovanjem prem a unutra (si. 487), bilo od oprunih, djelovanjem prema vani (si. 488) (klipni prstenovi), ili od viedjelnih oprugom dranih segmenata, prstena (si. 489). Ugrauju se u prstenaste kom ore da bi se omoguila radijalna pokretljivost. Upotrebljavaju se za brtvenje klipnjae parnih strojeva, isel-m otora i kom presora. Za brtvenje vratila vodenih turbina, centrifugalnih pumpi i malih turbina prsteni mogu biti od grafita.
13.4. B ezdodirne brtve
473
13.3.2. Brtvenje kliznim prstenom Razlikuju se u osnovi od ostalih brtvi. Brtvena povrina je u ravnini okomitoj na os vrtnje, a ne na cilindrinoj povrini vratila. Namijenjene su iskljuivo rotirajuim strojnim dijelovima, preteno za brtvenje tekuine (ali mogu brtviti plinove i pare), na tem peraturi do 200 C (i vie). Upotrebljavaju se kod centrifugalnih pumpi, zupastih pumpi, bubnje va za suenje, mijealica. Gubici zbog propusnosti su niski, nije potrebno posebno odravanje, a efekt brtvenja nezavisan je od troenja, te malog aksijalnog i radijalnog pom icanja vratila.
Slika 490. B rtvenje p o m o u kliznog prste n a a) dijelovi brtve: 1 k u ite; 2 drugi klizni p rste n ; 3 prvi klizni p rste n ; 4 O -p rste n ; 5 -v ratilo; 6 o p ru g a ; i b) razliite izvedbe b rtvi p o m o u kliznog p~ prstena
Brtvenje pomou kliznog prstena prikazano je na slici 490 a, a na slici 490 b prikazane su izvedbe brtvi pom ou kliznog prstena. Aksijalnom silom tlai se okretni klizni prsten prem a prstenu koji stoji, ili obratno. Time se postie radijalno brtvenje na paralelnim radijalnim plohama. Aksijalna propusnost izmeu prstena i vratila brtvi se pom ou 0-prstena ili manete. D a bi se postigla paralelnost eonih kliznih ploha, mogunost uzdune dilatacije apara ta i dijelova kliznih prstena, te mogunost izravnanja zbog troenja kliznih ploha, m ora postojati bar jedan elastian dio m em brana, opruga, profili rani gumeni dio.
13.4. Bezdodirne brtve

Bezdodirne brtve karakterizirane su time to u pogonskom stanju ne dolazi do dodira izmeu brtvenih povrina koje se kreu i onih koje stoje, a pri tome postoji odreena zranost. injenica da postoji odreena zranost, odvaja ove brtve od onih dodirnih brtvi kod kojih u pogonu dolazi zbog tekueg trenja (npr. mnoge klizne brtve) takoer do zranosti, ali zranost u tom sluaju nije unaprijed odreena. Klasine brtve ove grupe rade na principu strujanja ili na principu priguivanja. U ovom sluaju tlak kojeg treba brtviti sniava se trenjem i, odnosno ili,
474
13. Brtve
vrtloenjem izazvanim strujanjem. K arakteristino svojstvo tih brtvi je da one ne brtve potpuno. Takve brtve moemo podijeliti na one koje rade sa zranou i one koje rade kao lahirintne. Jedna m eugrupa su brtve ija svojstva lee negdje izmeu onih koje rade sa zranou i onih koje rade kao labirintne, a to su labirintne brtve sa zranou.
1 3 .4 . Bezdodirne brtve
Brtvenje priguivanjem
1 3 .4 .4 . Brtvenje pomou tekuine
1 3 .4 .5 . Membranske brtve
13. 4. 1. Bezdodirne brtve sa zranou
13.4.2. Bezdodirne labirintne brtve
potreban tlak stvoren u brtvi
potreban tlak stvoren izvan brtve.
13.4.3 Labirint sa zranou
radijalna zranost
aksijalna zranost, si. 393 a
jednostavni, si .499
dvostruki, si. 500
navojna brtva
centrifugalna brtva ravna m embrana, si. 505 fleksibilna membrana, si. 507
jednostavna. sL 503
dvostrana, si. 504
m em brana od valovitih cijevi, si. 506 s lopatiastim rotorom
prsten, si. 493 c
zranou, si. 493 b
aksijalni labirint, si. 495
radijalni labirint, si . 496
s ploastim rotorom , si. 501
sa samopodeavanjein zranosti. si. 494 b
bez samopodeavanja zranosti. si. 494 a
stepenovani labirint, si. 498
S lika 491. P regled b rtv en ja po m o u b ezd o d irn ih brtvi
Na slici 491 je pregled bezdodirnih brtvi. Takve brtve upotrebljavaju se tam o gdje se javljaju velike relativne brzine, koje bi kod primjene dodirnih brtvi izazvale veliko trenje i habanje. Problem podm azivanja i odravanja stvarao bi velike potekoe.
a) r//// }'
Slika 492. O snovni oblici b ezd o d irn ih brtvi a) b rtvenje z ra n o u ; b) b rtvenje zran o u i la b irin to m ; c) brtvenje labirintom
475
Bezdodirne brtve razvile su se uglavnom kod parnih i plinskih turbina, ali se upotrebljavaju i kod vodenih turbina, centrifugalnih pumpi i puhala. Klipni kom presori za suhi zrak i plinove izvode se u obliku labirintnih klipova, da bi se sprijeila mogunost mijeanja s uljem. Shematski prikaz bezdodirne brtve sa zranou, labirintne brtve i labirintne sa zranou , dan je na slici 492.
13.4.1. Bezdodirne brtve sa zranou Aksijalne bezdodirne brtve sa zranou
To su najjednostavniji oblici bezdodirnih brtvi. Zavisno od toga da li je strujanje lam inarno ili turbulentno, pad tlaka nastaje unutarnjim trenjem ili unutarnjim vrtloenjem fluida (si. 493 a, b, c). Tekoe pri upotrebi ovdje su u odravanju uskih granica zranosti. M eutim samocentriranje, za koje se potrebne sile mogu tono izraunati, javlja se kao vano svojstvo zranosti.
l .................. ili
bi
cl
Slika 493. S hem atski p rik az b ezd o d irn ih aksijalnih brtvi a) je d n o s ta v n a ; b ) s tu ljk o m ; c) s plivajuim p rste n o m
Ako se zranost na cijeloj duljini ostvaruje samo jednim tuljkom (slika 493 b) nastaju konstruktivne potekoe. Zato se danas ukupna duljina zranosti dijeli na manje duljine. Iz pojedinih prstena dobivena brtva plivajuih prstena moe lake slijediti prom jenu poloaja vratila ili motki (si. 493c).
Radijalne bezdodirne brtve sa zranou
Radijalne bezdodirne brtve sa zranou, a bez mogunosti nastavljanja zranosti (si. 494a) razlikuju se od aksijalnih samo poloajem ravnine zranosti; ovdje je zranost u vertikalnoj ravnini. V////////,
Slika 494. Shem atski p rik az bezd o d irn ih rad ijaln ih brtvi a) bez m ogunosti n astav ljan ja z ra n o sti; b ) s m ogunou n astav ljan ja zranosti
aI
Brtvenje radijalnom zranou s autom atskim nastavljanjem zranosti (aksijalno pomine brtvene povrine) razvijeno je u posljednje vrijeme (si. 494b). Autom atsko nastavljanje zranosti moe se ostvariti na razne naine, npr. zranou koja se smanjuje u smjeru pada tlaka.
476
13. B rtve
Kod brtvi sa zranou koliina protjecanja zavisna je od dimenzija zranosti (irine i duljine), razlike tlaka, viskoznosti medija i kvalitete povr inske obrade (hrapavost). Za lam inarno strujanje: Q _ ( Pi ~P2)-dm - n - h 3 rj l
p, p2 u Pa dm u m h u m ri u P as Q u m 3/s tlak n a p o etk u i na k ra ju zranosti, srednji p ro m jer, zranost, d in am ik a viskoznost, k oliina protjecanja.
(536)
13.4.2. Labirintne brtve Dobivaju se serijskim razmjetajem prigunih mjesta na kojima se energija tlaka pretvara u energiju gibanja. Stvorena energija gibanja ponitava se, zapravo pretvara u slijedeoj kom ori zbog vrtloenja i udara u toplinsku energiju. D a bi se ostvarilo potpuno vrtloenje, a time prije slijedeeg mjesta vrtloenja i brzina blizu nule, potrebne su promjene smjera. To se postie pregradnim stijenama (labirintima). Koliina protoka zavisi, osim od pada tlaka od irine zranosti prigunog mjesta, a prije svega od broja z serijski uzastopno smjetenih prigunih mjesta. K od nestlaivih medija: (537)
fa k to r zavisan od R eynoldsova b ro ja u tv r en eksperim entalno, = Slika 495. A ksijalna lab irin tn a brtv a
/.
hum
d m u m g u m /s2 H ui u m z
veliina o tp o ra, zranost, srednji prom jer, u b rz an je pri slo b o d n o m padu, u k u p a n pad, bro j serijski u z asto p n o sm jetenih prigunih m jesta.
Slika 496. R adijalna la b irin tn a brtv a
Slika 497. R azliite izvedbe lab irin tn ih b rtvi
Slika 498. S tepenovana lab irin tn a b rtv a
13.4. Bezdodirne brtve
A li
Prema poloaju prigunih mjesta razlikujemo aksijalne (si. 495) i radijalne labirintne brtve (si. 496). N a slici 497 prikazane su neke konstruktivne izvedbe labirintnih brtvi, a na slici 498 konstruktivno rjeenje aksijalnog labirinta i radijalnog stepenovanja.
13.4.3. Labirintne brtve sa zranou
Predstavljaju sredinu izmeu brtvenja pom ou zranosti i pravog labirintnog brtvenja. Pri tome postoje priguna mjesta s manjom ili veom brzinom. Protoci su kod ovih brtvi nii nego kod brtvi sa zranou. Prednost je u nesmetanoj meusobnoj aksijalnoj pominosti. Prema ueu povrina brtvenih zranou odreeno je ponaanje brtve kao vie slino brtvenju zranou, odnosno vie slino labirintnom brtvenju. Zbog mnogih utjecajnih veliina danih nainom oblikovanja zranosti, odre ivanje propusnosti nije mogue bez pokusa, to ini razliku u odnosu na prethodne brtve.
Ovaj nain brtvenja, koji oznaavamo kao jednostavni labirint, nenazubljeni labirint, upotrebljava se esto tam o gdje bi pravi labirint, zbog zadiranja prigunih mjesta, prouzroio m ontane potekoe ili ne bi uope bio primjen ljiv, kao to je brtvenje strojnih dijelova sa gibanjem tamo-amo. N a slici 499 prikazana je jednostavna, a na slici 500 dvostruka labirintska brtva sa zranou. 13.4.4. Brtvenje pomou tekuine Za potpuno brtvenje, kao to je npr. potrebno kod brtvenja otrovnih medija, upotrebljava se tekuina kao sredstvo za zatvaranje prolaza medija koji se brtvi. K od brtvenica se potreban tlak za brtvenje ostvaruje u samoj brtvi, a kod brtvenja pom ou tekuine dovodi se taj tlak tekuini izvana. Za niski tlak kojeg treba brtviti dovoljna je statika visina tekuine kojom se brtvi. Tlak se moe poveati upotrebom ive.
Slika 501. B rtvenje po m o u vodenog prste n a
Za brtvenje pom ou vodenog prstena (si. 501) upotrebljava se za stvara nje potrebnog tlaka centrifugalna sila. Nivo tekuine postavlja se u zavisnosti od razlike tlaka. Zranost moe biti relativno velika. Dio tekuine koja se
478
13. Brtve
gubi hlapljenjem treba nadomjestiti novom tekuinom dovedenom izvana. U m irovanju potrebne su pomone brtve.
\ '
502. Brtvenje po m o u tekuine s pretlak o m 1 ulaz tekuine, 2 ulaz p lina koji se brtvi, 3 izlaz tekuine, 4 isisavanje plina Slika
Slika 503. B rtvenje jed n o sta v n im navojem a) n a vratilu; b) u kuitu
Kod brtvenja pom ou tekuine u labirintnoj brtvi ili u brtvi sa zranou (si. 502) dovodi se tekuina s pretlakom p 0 > P i na pogodnom mjestu u brtvu. N a taj nain izlaze iz brtve prem a van, a i ulaze prem a unutra, samo male koliine tekuine za brtvenje. K ao medij za brtvenje upotrebljava se ulje (vee viskoznosti pri viem tlaku), u specijalnim sluajevima plin ili para (vakuumske brtvenice parnih turbina). N a slici 503 prikazana je jednostavna brtva s navojem na vratilu ili na kuitu, zvana hidrodinam ika brtva, a na slici 504 dvostrana brtva s navojem. Potreban tlak stvara se pom ou navoja koji trans portira tekuinu. Ako sam medij koji treba brtviti ima dovoljnu viskoznost i prionljivost, onda za brtvenje nije potreban poseban medij. Povratni transport medija koji treba brtviti po m ou navoja omoguuje brtvenje. U ostalim sluajevima m ora se upotrijebiti posebna tekuina za brtvenje, visoke viskoznosti.
Slika 504. Brtvenje d v o stra n o m b rtvom s navojem
Slika 505. P lo sn a ta m em b ran sk a brtv a
13.4.5. Membranske brtve Ove se brtve mogu samo uvjetno ubrojiti u bezdodirne brtve. One su zapravo posebna grupa brtvi. Za dijelove koji se kreu tam o-am o s malim brojem hodova u jedinici vremena upotrebljavaju se dijelovi koji se mogu jako deform irati valovite cijevi, membrane od tom baka, mesinga, nemetala, nehrajueg elika, umjetne gume, koje povezuju pomini dio s dijelom koji stoji. Prednost tih brtvi je potpuna nepropusnost. Kod okretnih gibanja moe se ovim brtvam a ogranieno brtviti.
479
Za gibanje tam o-am o brtvenje je potpuno, pa su na taj nain brtveni vrlo vrijedni i otrovni mediji.
membrano
Slika 506. M e m b ran sk o brtvenje po m o u valovite cijevi
Slika 507. Brtvenje pregibnom m em b ran sk o m b rtvom
Prema obliku razlikujemo: Valovite cijevi izraene od tvrdih m aterijala (elik, tombak) ili mekih guma, teflona, upotrebljavaju se najee za brtvenje zapornih organa i za naj-, vei tlak. N a slici 506 prikazana je takva brtva od valovite cijevi. Plosnate ravne i valovite membranske brtve. Poznate su ravne membrane kod m em branskih pumpi ili valovite m em brane kod m anom etara. Na slici 505 prikazane su plosnate m em brane od gume za male razlike tlaka i male hodove. Ove brtve imaju esto pored funkcije brtvenja i funkciju klipa. Pregibne membrane dolaze u obzir za vee hodove, posebno u podruju hidraulike i pneumatske regulacione tehnike. To su tankostijene fleksi bilne lonaste posude izraene od perbunana, s ulocima. Upotrebljavaju se za brtvenje klipova i vretena. N a slici 507 prikazana je pregibna klipna brtva.
14.
CIJEVNI VODOVI I ZAPORNI ORGANI
14.1. Cijevni vodovi

14.1.1. Osnovni pojmovi Cijevni vodovi slue za transport plinova, tekuina, tjestanih ili sitnozrnastih krutih tvari. Cijevnim vodovima moe se prenositi i tlak, pri emu sam transport sadrine cijevi nema u tom sluaju posebno znaenje. Polazimo li od ureaja za proizvodnju i preradu kemijskih proizvoda, prehrambenih proizvoda, ulja, vode, vidimo da se cijevnim vodovima vri transport, raspodjela i regulacija raznih vrsta tekuina, plinova i para. Osim toga mogu cijevi da slue i kao osnovni konstruktivni elementi kemijskih postrojenja i izmjenjivaa topline. Cijevi se izrauju od gotovo svih vrsta materijala, a mogu se upotreb ljavati i do najviih tlakova i tem peratura. Cijevi su najee okrugla presjeka, ali mogu biti i pravokutne. Okrugao presjek je u odnosu na pravokutni u prednosti zbog manjih gubitaka pri strujanju i gubitaka topline, a i vee je vrstoe kod iste vrste materijala. Izrada okruglih cijevi jednostavnija je. Pod nazivnim tlakom prema D IN 2401, odn. JUS M.B6.006, podrazum ije vamo onaj tlak u N /m m 2 koji slui kao osnova za proraun dijelova cijev nog voda. Stupnjevanje nazivnih tlakova dano je u spomenutom D IN 2401 i JUS M.B6.006. Pogonski tlak je onaj najvei tlak kojem smiju biti izloeni u pogonu dijelovi cjevovoda dimenzionirani prem a nazivnom tlaku. U tem peraturnom podruju od + 2 0 do + 1 2 0 C doputeni pogonski tlak jednak je nazivnom tlaku. Na viim tem peraturam a doputeni pogonski tlak nii je od nazivnog tlaka. DIN 2401, BI. 2, daje pregled doputenih pogonskih tlakova i nazivnih tlakova u zavisnosti od temperature. Dolazi li u pogonu do jaih kolebanja tlaka, do prolaznih prekora enja tem peratura, odnosno do dodatnih mehanikih optereenja cijevnih vodova (npr. ako je sprijeena mogunost dilatacije cijevnih vodova), treba birati cijevi veeg nazivnog tlaka. Ispitni tlak dijelova cijevnog voda je tlak zavisan od nazivnog tlaka, a to je tlak kojim proizvoa ispituje proizvedene dijelove cijevnog voda. U pravilu ispitni tlak iznosi 1,5 nazivnog tlaka. Kao ispitni medij upotrebljavaju se tekuine. Radi poveane opasnosti smiju se plinoviti mediji upotrebljavati za ispitivanje samo uz odreene mjere sigurnosti.
4.1. Cijevni vodovi
481
Ispitni tlak gotovih cijevnih vodova nii je, zbog osjetljivosti brtvi, prirubnica i opasnosti da e prilikom ispitivanja cjevovoda koji nisu poloeni ravno doi do izvitoperenja, nego ispitni tlak dijelova cjevovoda, ali je vii nego pogonski tlak. Ako su ispitni tlakovi niski, mogu se upotrebljavati i plinoviti mediji (zrak, duik). Nazivni promjeri (D IN 2404, JUS M.B6.005) odgovaraju unutarnjem promje ru cijevi. Razlike izmeu stvarnog unutarnjeg prom jera i nazivnog promjera proizlaze iz razliitih debljina stijenke cijevi, kod jednakih vanjskih promjera. Naime, u odnosu na izradu i spajanje odreeni su vanjski promjeri, a prema unutarnjim tlakovima odreene su razliite debljine stijenki cijevi. Cijevna prirubnica je u obliku prstena oblikovan zavretak cijevi ili dijelo va cijevnog voda koji slui za spajanje. To moe biti i odgovarajue oblikovan poseban dio, a slui isto tako za m eusobno spajanje dijelova cijevnog voda pom ou vijaka i matica. Prirubnice su najee okrugle, a mogu biti ovalne i etvrtaste. Slijepa prirubnica je ploa koja slui za zatvaranje prirubnikog otvora. Kolaci omoguuju spajanja cijevi izloenih niim tlakovima. Fitinzi su cijevni fazonski standardni dijelovi. Slue za mogunost racional nog oblikovanja cijevnih vodova. 14.1.2. M aterijal cijevi Cijevi od sivog lijeva imaju nalivene prirubnice, odnosno kolake. U potreb ljavaju se za vodove poloene u zemlju, gradsku mreu za plin, vodu i otpadnu vodu u koliko za otpadnu vodu zbog velikih dimenzija nisu upotrijeb ljene betonske ili keramike cijevi. K oroziona zatita je vrue nanesen bitumen, preko kojeg se nanosi jo i premaz vapnenim mlijekom zbog organskih kiselina tla. Sivi lijev je zbog svojih dobrih antikorozionih svojstava u prednosti ispred elika. N edostatak mu je, da je poloen ispod ulica s jakim prometom izloen lomu, pa m ora biti pri polaganju dobro osiguran. eline cijevi s kolacima upotrebljavaju se kao i cijevi od sivog lijeva. Zbog vee korozione osjetljivosti potrebna je dobra zatita. Neosjetljive su na prom etna optereenja. Cijevi s navojem upotrebljavaju se za kune ureaje kod niskih tlakova. Pocinane se upotrebljavaju za vodove hladne i tople vode, a nepocinane za paru i ulja. Beavne eline cijevi su najee upotrebljavane za sve tlakove i tem perature. Spajaju se zavarivanjem, prirubnicam a ili pom ou navoja. Koroziona zatita postie se pocinanjem i nemetalnim prevlakama. avne eline cijevi upotrebljavaju se u granicam a uobiajenih dimenzija kao i beavne. avne cijevi posebno su pogodne za cijevne vodove veih promjera, za ureaje za navodnjavanje i vodne turbine, ako su beavne cijevi preskupe. Cijevi velikih i najveih promjera izrauju se kao zavarene posude od limova.
482
14. Cijevni vodovi i zaporni organi
Precizne eline cijevi, beavne ili avne, imaju svijetlu i glatku, dimenzionalno tonu, vanjsku povrinu. Nalaze primjenu kod vodova koji se spajaju navojem bez lemljenja i kod vodova kod kojih se trai glatka i ista unutranjost cijevi bez re, i tonih dimenzija. Bakarne cijevi zbog visoke korozione postojanosti (osjetljive su, ali na bazi ne tekuine) upotrebljavaju se za uljne vodove, gdje bi eline cijevi radi korozije oneistile ulje. Upotrebljavaju se u prehram benoj industriji, a pokositrene u industriji piva. Lako se oblikuju savijanjem.
Tablica 149. Pregled standarda cijevi Cijevi od elika Tehniki uvjeti isporuke PodruCje nazivnog tlaka
N /c m 2
Vrst cijevi, naziv
Standard
M aterijal
Podruje nazivnih promjera mm
JU S C.B5.020
C.OOOO
250
120 C
JUS C.B5.021
C. 1212 C. 1213 C. 1402 C. 1502 C. 3100

C. 1214 C. 1215
bez ogranienja 300 C
C.B5.221 10,2 do 1016
eline beavne cijevi
JUS C.B5.221 320 400 C
JUS C.B5.022
C. 7100 C. 7400 C. 7401 C.oooo
800
450 C
eline beavne cijevi
JUS C.B5.226
JUS C.B5.020
250 160
120 C 120 C 300 C
C.B5.221 10 do 250 300 d o 500 10 do 500
eline beavne cijevi od . 1212 eline beavne cijevi od . 1213 eline beavne cijevi od . 1402 eline beavne cijevi od . 3100 eline beavne cijevi, precizne hladno valjane ili hladno vuene
JU S C.B5.122 JUS C.B5.123 JU S C.B5.021 JUS C.B5.124 JU S C.B5.125
C . 1212 t . 1213 . 1402
1000 1000 1000 1000
300 C >ri 10 do 500 09 300 C U C /5 10 do 500 300 C 10 do 500
C. 3100
JUS C.B5.030
JUS C.B5.230
C. 1212 C. 1213 C. 1402 C. 3100

C. 1212 (beavne)
640
4 do 120
Cijevi od elika s propisanim mehani kim svojstvima za cijevni navoj JU S C.B5.222 (beavne i avne) Cijevi od elika bez propisanih mehani kih svojstava za cijevni navoj (beavne i avne)
JUS C.B5.021
1000
120C
6 do 150 Va" do 6"
JU S C.B5.225
JU S C.B5.020
C.OOOO (beavne) i C. 1212
do 250 od 1000 tekuina 250 zrak 100 para 100 od 64 300 C bez ogranienja tlaka i 300 C
6 do 150 V6 " do 6"
C.0000
eline cijevi beavne za plinovode i vodovode JUS C.B5.020 JUS C.B5.023 JU S C.B5.021 . 1212
50 do 500
eline cijevi avne, precizne jedanput hladno vuene ili valjane
JU S C.B5.250
JUS C.B5.050
C. 0146
do 1 0 0 0
10 do 120
483
Vrst cijevi, naziv
Standard
Tehniki uvjeti isporuke
Materijal
Podrujenazivnof Podruje nazivnih promjera tlaka mm N /cm 2
eline cijevi avne, precizne s posebnom tonou mjera, hladno vuene ili valjane
JU S C.B5.251
JU S C.B5.051
. 0261 . 0271 C. 0361 . 0371 C. 0461 . 0471 C. 0561 .0000 . 0370 C. 0460
do 1600
4 do 120
JUS C.B5.025
tekuine 250 120 C plinovi 100 180 C
eline cijevi avne
JU S C.B5.240
JUS C.B5.026
C. 0261 C. 0271 C. 0361

. 0371 C. 0461 . 0471 C. 0562 C. 0563
10,2 do 1620 640 300 C do bez ogranienja tlaka i 300 C
JU S C.B5.025 eline cijevi avne za plinovode i vodovode JU S C.B5.027 JU S C.B5.026
C. 0000 C. 0370 C. 0460 C. 0261

. 0361 C. 0461
250
120 C 50 do 1600
640
300 C
Cijevi od lijevanog eljeza N azivni tla k N /cm 2 lijevanje gravita centri klasa cijom fugalno 160 LA 100 Cijevi s kolakom (nagiavkom) JUS C .JI.030 JUS C .J 1.021 JUS C .JI.030 A 100 B 125 125 160 160 LA 100 Cijevi s maticom JUS C .JI.031 JU S C.J1.021 JUSC.J1.031 A 100 B 125 125 160 D N 80 do 400 D N 80 do 400 125 D N 80 do 400 D N 50 i 65 D N 80 do 1200 D N 80 do 1200 D N 50 i 65 125 DN 80 do 1200 D N 50 i 65 Podruje nazivnih promjera mm
Vrst cijevi, naziv
Spajanje prema
Tehniki uvjeti za materijal
Mjere prema
D N 50 i 65
Cijevi s prirubnicom
JUS C.J1.033
JU S C .J 1.021
JU S C.J1.033
125
160
D N 50 do 1200
31*
484
Mesingane cijevi upotrebljavaju se za vodove manje od bakarnih, tee se savijaju, a uz neodgovarajuu leguru podlijeu koroziji. Olovne cijevi kemijski su veoma postojane. Lagano polaganje vodova, npr. pri polaganju instalacije kunog vodovoda, kom penzira visoku cijenu olov nih cijevi. Cijevi od aluminija upotrebljavaju se zbog male teine u gradnji cestovnih i zranih vozila. Isto se tako koriste umjesto bakarnih cijevi kod tvari koje djeluju na bakar. Cijevi od umjetnih materijala otporne su prem a veem broju kemijskih tvari. Upotrebljavaju se u prehrambenoj i kemijskoj industriji, kao vodovodne cijevi i kao cijevi za otpadnu vodu (polau se i u zemlju). vrstoa cijevi zavisna je od temperature. Isporuuju se u razliitim stupnjevima tvrdoe. Lako se polau. Upotreba, koja se stalno iri, ovisna je o cijeni. U tablici 149 je pregled cijevi i materijala za cijevi s oznakam a odgova rajuih brojeva standarda za materijale i cijevi.
14.1.3. Proraun cijevi
Ako neki medij treba da struji kroz cijevni vod, onda na kraju voda mora, u odnosu na okolinu, postojati odreena razlika energije.Ako bismo kraj cijevnog voda zatvorili, onda bi spom enuta razlika energije odgovarala razlici tlaka mjerenog na m anom etru izmeu unutranjosti cijevi i okoline. O tvara njem otvora dolazi do izravnavanja tlaka s okolinom, a viak energije pretvara se u energiju gibanja. Jedan dio energije upotrebljava se za svladavanje otpora strujanja, odnosno pretvara se u toplinu Hidrauliki pad
H um Ap u N /m 2 q u k g /m 3 g u m /s2 v u m /s ht u m
Ap v1 H = ------ = ~ - + Zh e 9
(538)
hidrauliki pad. razlik a p ritisa k a kod z atv o ren o g cjevovoda, gustoa m edija, zem aljsko ubrzanje, b rzin a m edija n a k o n o tv a ra n ja cjevovoda, gubici trenjem o stijenku, gubici trenjem u n u ta r sam e tekuine, gubici p ro m jenom sm jera i vrtloenjem .
Kod cijevi koje slue kao konstruktivni elementi, kod cijevi za buenje i zatitnih cijevi, odreen je promjer cijevi samo na osnovi konstruktivnih zahtjeva. Za cijevi kojima se transportiraju voda, para, plinovi ili ulja, treba prom jer utvrditi uzimajui u obzir gubitke. to je vei prom jer cijevi, odnosno to je m anja brzina protpka, to su i gubici nii. S porastom prom jera pove avaju se trokovi investicija. Ekonominim se sm atra onaj promjer cijevi iji su godinji trokovi cjevovoda i gubitaka najnii.
485
Srednju brzinu protoka v ne treba birati visoko, jer s porastom brzine pro toka rastu gubici tlaka. Srednja brzina protoka treba da je po mogunosti konstantna, da bi se iskljuila potreba ubrzavanja i usporavanja medija. Kod prikljuaka cjevovoda na klipne strojeve treba ugraditi posudu koja e izravnati razlike to proizlaze iz nejednakomjernosti rada klipnog stroja. G rube orijentacione vrijednosti srednjih brzina protoka vodovodne instalacije tlani cjevovodi paro vodi zrani i plinski vodovi uljni dalekovodi (benzin, benzol, plinsko ulje) r = l do 2 m/s v = 20 do 30 m/s r = 15 do 70 m/s v = 25 m/s v= 1,5 do 2 m/s
Pri proraunavanju prom jera cjevovoda srednja brzina protoka se najprije usvaja. Za proraun potrebnog presjeka cijevi vrijedi presjek cijevi A = -^v o d= / ----\j 2827 q v (539)
promjer cijevi
m g v A d u u u u u k g /h k g /m 3 m /s m2 m
(540)
p ro to k m ase m edija u jedinici vrem ena, gustoa m edija, sred n ja b rzin a p ro to k a, presjek cijevi, u n u tran ji pro m jer cijevi (otvor cijevi).
Umjesto izraunatog prom jera otvora cijevi bira se prvi vei standardni promjer. Time se uzimaju u obzir i mogunosti eventualnog oneienja stijenki cijevi. Za tako izraunati promjer cijevi treba tada izraunati gubitke. Gubici I h %jednaki su, kod norm alnih uvjeta gradnje cjevovoda umnoku faktora gubitaka i kvadrata brzine protoka: gubici
l 'h g u m ( v u m /s g u m /s2
Zhe = Z i 20
sum a gubitaka, fa k to r gubitaka, srednja b rzin a p ro to k a , zem aljsko ubrzanje.
'^
(541)
Gubici mogu biti veoma visoki. K od dalekovoda gubici su mjerodavan faktor za cjelokupni utroak energije. Gubici u ravnoj cijevi. U ravnoj cijevi unutarnjeg promjera d i duljine / iznosi: Jaktor gubitaka C= ^~, d (542)
486
X
/ u m d um
koeficijent tren ja cijevi d obiven je d n a d b a m a izvedenim n a osnovi opsenih istraiv an ja u k o jim a su najvanije veliine R eynoidsov broj, h ra p av o st i dim enzije, duljin a cijevi, u n u ta rn ji pro m jer cijevi.
Koeficijent trenja cijevi A ovisan o Reynoldsovu broju Re i odnosu unutarnjeg promjera cijevi i hrapavosti cijevi (d/k), dan je na slici 508. Vrijed nosti hrapavosti k dane su za razliite vrste i stanja cijevi u tablici 150. Z a vodu daje slijedea jednadba koeficijenta trenja dovoljno tone vrijed nosti za praktike potrebe:
Slika 508. K oeficijent tren ja cijevi X d a n u zavisnosti o d R eynoldsova b ro ja R e i o d n o sa d/k

Tablica ISO. Vrijednosti hrapavosti M aterijal
u mm za razliite vrste stanja cijevi Stanje k mm
bakar ili mesing vuen. staklo ili umjetni materijal beavna ili avna cijev
glatko nova nova, bituminizirana, zemni plin, stara pocinana dugo upotrebljavana s korom (inkrustacija) novo bituminizirano zarano s korom (inkrustacija)
0 do 0,0015 0,02 do 0,05 0,04 do 0,05 0,07 do 0,15 0,15 do 0,20 do 0,4 0,25 do 0,5 0,12 1 do 1,5 1,5 do 3
sivi lijev
azbestni cement beton drvo '
0,1 0,2 do 1
487 A 0 ,0 2 + 0,0005 jd
koeficijent trenja
d um u n u ta rn ji pro m jer cijevi.
(543)
Za grube proraune polazi se od toga da X lei za vodu izmeu 0,01 do 0,025. Koeficijent trenja X bit e to manji to je vei promjer cijevi i to su glade stijenke cijevi. Visina gubitaka u ravnoj cijevi prem a jednadbi (541), izraava se jed nadbom: gubici
Vidi legendu uz je d n a d b e (538) i (542).
(544)
Gubici u koljenini odvojcima, armaturi, ulaznim i izlaznim ograncima cjevovoda
U nabrojanim dijelovima cjevovoda javljaju se dodatni gubici zbog promje ne smjera toka, vrtloenjem i udarom. I ovi gubici ovise o kvadratu brzine. Orijentacione vrijednosti faktora gubitaka C za koljena i zaporne organe, dobivene pokusima, dane su u tablici 151. Pom ou vrijednosti faktora gubitaka preraunavaju se pojedinani gubici u ekvivalentnu duljinu cijevi, koju treba dodati gubicima izraenim jednad bom (544): (545) (546)
u k u p n a d u ljin a cijevi, ekvivalentna duljin a cijevi p rem a jed n a d b i koeficijent trenja, sum a pojed in an ih fa k to ra gubitka.
Iz sume pojedinanih gubitaka dobivaju se:
ukupni gubici
I h %u m su m a svih gubitaka, koeficijent trenja, duljin a cijevi, u n u ta rn ji p ro m je r cijevi sum a pojedinanih fa k to ra gubitaka, b rzina toka, zem aljsko ubrzanje.
(547)
i u du ii
m m
t; u m /s g u m /s2
488
Tablica 151. Vrijednosti faktora gubitaka za cijevna koljena i zaporne organe
14.1.4. Proraun debljine stijenke cijevi
Proraun debljine stijenke cijevi vri se na isti nain kao i proraun po suda pod tlakom. Za proraun elinih cijevi izloenih unutarnjem tlaku vrijedi D IN 2413, (Slubeni list FN R J br. 7, 1957) do d j d u^ 1,7 i za tem perature od 50 do + 600 C. Razlikujemo u proraunu slijedea tri podruja optereenja tem peratura: Preteno mirno optereenje cijevi do temperature + 1 2 0 C C Potrebna debljina stijenke cijevi izraunava se iz jednadbe: debljina cijevi
s u mm dy u m m p u N /m m 2 K u N /m m 2 S v
s = s0 + c,1+ c 2
s = ^ ~ + c 1+ c 2
2 v ~
(548)
c, c2
m inim alna d ebljina cijevi, vanjski p ro m je r cijevi, najvei d o p u te n i p ogonski tlak, k a rak teristin a vrijednost vrstoe m aterijala, = <rT n a tem p eratu ri + 20 C, sigurnost. = 1,7 za cijevi s a testo m za m aterijal, = 2 bez a te sta za m aterijal, fa k to r slabljenja zavara, = 0 ,7 za je d n o s tra n o zavaren av, = 0 ,8 za d v o stra n o z avaren av ili je d n o s tra n o zavaren av p o m o u b ak arn e ploe, = 0 ,9 za d v o stru k o zavaren av, aren s posebnim prijem nim uvjetim a, d o d a ta k zbog d o p u te n ih razlik a u debljini stijenke cijevi, tab lica 152, d o d a ta k za koro ziju i troenje iznosi m ak sim a ln o 1 m m i najee je sad ran u zao k ru en ju p ro ra u n a te debljine stijenke cijevi.

Tablica 152. Dodatak cx pri proraunu debljine stijenke Beavne cijevi D oputeno smanjenje debljine stijenke cijevi prema uvjetima isporuke % 8 10 12 13 15 18 avne (zavarene) cijevi dodatak cx mm dodatak cx podruje debljina mm limovi vrue valjane trake
489
bladno valjane trake
0,085 s0 0,11 *> 0,14 s0 0.15 50 0,18 Jo 0,22 s0
3 do 3,5 4 do 4,75 5 do 7 7 do 10 10 do 30 30 do 35 35 do 40
0,25 do 0,4 0,3 do 0,5 0,3 0,3 0,5 0,6 0,7
0,15 do 0,30 0,15 do 0,3 0,15 do 0,3 0,15 do 0,3
0,08 do 0,21 0,11 do 0,23 0,12 do 0,25
Preteno promjenljivo optereenje cijevi do temperature + 120 C
Proraun protiv deformacija cijevi vri se kao za preteno mirno optereene cijevi. Proraun na dinamiku izdrljivost debljina cijevi s = s0 + c 1+ c2 (549)
s= ^ ^(Pm ax-fln.n) (Pmax Pmin) (550)
m aksim alni p ogonski tlak, P m a i u N /m m 2 Pmm u N /m m 2 m inim alni p o gonski tlak, K u N /m m 2 k a rak teristin a vrijednost vrstoe m aterijala, = jed n o sm jern o prom jenljiva vrem enska vrstoa pri 20 C (utv r en a n a p o liranom tapu), S fa k to r sigurnosti, = 2,2 k o d cijevi s a testo m za m aterijal, = 2 ,5 bez ate sta za m aterijal. O sta lo vidi u legendi uz je d n a d b u (548).
Preteno mirno optereene cijevi s temperaturamaizn a d + 120 do + 600 C
debljina cijevi
s = s0 + c 1+ c 2
_
(551)
2
+ Ci+C
(552)
* +p
K u N /m m 2 k a ra k te risti n a vrijednost vrstoe m aterijala, = <tm/iooooo/"c, (vrem enska sta ti k a vrstoa). V rem enska statik a vrstoa pri odre en o j tem p e ra tu ri je o n o m irn o optereenje, svedeno n a p rvotni presjek p ro b n e palice, koje e n a k o n p ro te k a o d re en o g p ro b n o g vrem ena, npr. 100000 sati izazvati lom p ro b n e palice, fa k to r sigurnosti, = 1 5 za cijevi s atestom . Bira se vea vrijednost d o b iv en a uvrtav an jem K = o 0 2 is c o d n o sn o K = o Mnoooooa)cO sta lo vidi legendu uz je d n a d b u (548).
490
2 v ^ ( s - Cl) Najvei ispitni tlak

<rT N /m m 2 v s u mm Cj d yu m m
p' = , h ------- r dv+ ( s - Cl)
(553)
g ran ica teenja n a 20 C. fa k to r slabljenja z av a ra [vidi legendu uz (548)], d ebljina stijenke cijevi, d o d a ta k zbog d o p u te n ih razlika u debljini stijenke (vidi tablicu 152), vanjski p ro m je r cijevi.
14.1.5.
Fazonski cijevni dijelovi
Ravne cijevi pruaju u odnosu na zakrivljene, ravaste, te cijevi kod kojih se mijenja presjek i fazonske cijevi, slijedee prednosti: 1. male gubitke strujanja i topline, 2. mali utroak rada i m aterijala pri izradi, 3. veu pogonsku sigurnost, 4. laku m ontau, 5. nie trokove nabavke ugradnje, odravanja. U svakom cijevnom vodu javlja se esto potreba da se: 1. 2. 3. 4. promijeni smjer toka medija, tok jednog cjevovoda razdvoji, odnosno da se dva toka spoje, promijeni presjek cjevovoda, zatvori tok cijelog cijevnog voda ili nekih njegovih dijelova.
Za svaku od navedenih potreba postoje posebni dijelovi koji omoguuju rjeenje navedenih zadataka. N a slici 509 prikazani su neki ee upotrebljavani fazonski komadi.
Slika 509. Pregled ee u p o treb ljav a n ih fazonskih k o m ad a a) spojnica s p riru b n ic am a ; b ) redukcija s p riru b n ic a m a ; c) k o tlovski nastavak, sred n ji; d) kotlo v sk i nastavak, p o stra n i; e) n a stav a k za k u g lu : f ) luk s p riru b n ic am a g) luk s p riru b n ic a m a h) dv o stru k i lu k ; i) d v o stru k i luk za p a raleln o m eusobno p o m ak n u te osi cijevi; /) k u tn ik ; k) ^ o g r a n a k s p riru b n ic am a ; I) o g ra n ak s p riru b n i cam a; m) k ri s p riru b n ic a m a ; n) hlae; o) hlae s odvojkom
491
14.1.6. Cijevni spojevi

Cijevni spojevi imaju slijedee zadatke: 1. da omogue spajanje pojedinih cijevi meusobno, da bi se dobio cjevovod, 2. da omogue spajanje cijevi s aparatim a, 3. da omogue prikljuak cijevi na arm aturu, 4. da omogue prom jenu prom jera cjevovoda i smjera cjevovoda, 5. da omogue da se sa strane na cjevovod prikljui arm atura ili drugi cjevovod, 6. da omogue zatvaranje cjevovoda. Razlikujemo nerastavljivo i rastavljivo spajanje. Nerastavljivo spajanje vri se zavarivanjem, lemljenjem i lijepljenjem.
Spajanje zavarivanjem je nerastavljivo spajanje, a dolazi u obzir za najvie tlakove i temperature. Primjenjuje se na sve zavarive materijale. Zavarivanje je trajno nepropusno spajanje, a kod pravilnog konstruktivnog oblikovanja i izvedbe jednake je vrstoe kao i sama cijev. Osim za agresivne medije, koji zahtijevaju posebnu zatitu, mogu se zavareni spojevi na sve primijeniti. Za zavarivanje se, pored elektrolunog i autogenog runog zavarivanja, upo trebljava i strojno elektrootporno zavarivanje. Kod cijevi koje onemoguuju posebno zavarivanje korijena iznutra, potrebno je zbog osiguranja dobrog provara korijena upotrijebiti uloke prema slici 510, koji ujedno olakavaju ? i centriranje cijevi. Krajevi cijevi koje se spaja treba da imaju i debljine stijenke.
2ZZZ
Slika 510. T u p o zavareni av 1 zavarenih cijevi s ulonim prsten o m 2
Slika 511. S pajanje cijevi lijepljenjem
Zavarivanje cijevi posebno je pogodno kod veih promjera, jer se ostvaruje uteda m aterijala i rada. Priprem a ava ovisi o debljini stijenke cijevi. Do s ^ 4 mm debljine stijenke nije potrebna posebna priprem a ava (I av). Kod s = 4,5 do 11,5 mm debljine stijenke upotrebljava se V-av odgovara jue pripremljen, prem a primijenjenom nainu zavarivanja: elektro otporno autogeno, elektrootporno pod zatitnim plinom. Kod s = 1 2 do 28 debljina stijenke upotrebljava se U-av, pripremljen odgo-
492
varajue prema primijenjenom nainu zavarivanja: elektrootporno, elektrootporno pod zatitnim plinom. Spajanje cijevi lemljenjem prikazano je na slici 47, a spajanje cijevi lijep ljenjem prikazano je na slici 511.
Spajanje navojem upotrebljava se kod standardnih cijevi s navojem. Spaja se pomou kolaka i fitinga (od temper-lijeva ili elika). Nain spajanja sm atra se nerastavljivim, jer je rastavljanje mogue jedino rastavljanjem cijelog cjevovoda, do kraja. K ao navoj upotrebljava se konini cijevni Witworthov navoj JUS M.B0.056 (R 1/8" do R 6"), a za kolake i fitinge cilindrini unutarnji navoj JUS M.B0.051. Za cijevi upotrebljava se, vanjski, lagano stoast navoj (stoac 1:16), tako da se ulaganjem kudjelje postiu potpuno nepropusni spojevi. Upotrebljavaju se kod instalacija plina i vode, koje se m ontiraju s jednog kraja i vie ne rastavljaju. Rastavljivi spojevi navojem upotrebljavaju se kod m anjih nazivnih pro mjera do 32 mm i tlaka do 1600 N /cm 2. Prednost spajanja navojem u odnosu na spajanje prirubnicom jest u mogunosti laganog i brzog spajanja i rastavljanja i malom radijalnom prostoru koji takav spoj zauzima. Razlikujemo spajanje navojem dvaju krajeva cijevi (si. 512), spajanje cijevi s prikljukom na kuite, (si. 513) i spajanje navojem cijevi izravno na kuite, (si. 514). Spajanje sa cijevi vri se u prvom sluaju lem ljenjem (si. 512), zavarivanjem, (si. 514) ili poseb nim reznim prstenom ili prstenom u obliku klina (si. 513).
Slika 512. S pajanje dvaju krajeva cijevi navojem i lem ljenjem , a brtvenjem po m o u stoaste i kuglaste povrine 7 i 2 su krajevi cijevi; 3 nazuvica s k uglastom brtvenom povrinom 8; 4 nazuvica sa sto asto m brtvenom povrinom 9; 5 m atica; 6 i 7 lem ljeni spoj 2 i 5 1
Slika 513. Spajanje cijevi sa cijevnim prikljukom za spoj a) spajanje p o m o u reznog p rs te n a ; b) spajanje p o m o u prste n a u o bliku klina (7 k raj cijevi, 2 cijevni p rikljuak, 3 rezni prsten, 4 prsten u o b lik u klina, 5 m atica)
Slika 514. Spajanje navojem izravno na kuite 7 k raj cijevi; 2 zavareni nastav ak cijevi; 3 p lo sn a ta b rtv a; 4 kuite; 5 m atica
K od spoja prem a slici 514 brtvenje se ostvaruje uloenom brtvom, a kod spoja prema slici 512 pom ou stoaste i kuglaste nalene povrine (bez posebne
493
brtve). Slino je i kod spoja prikazanog na slici 513, gdje brtvi rezni prsten, odnosno prsten u obliku klina.
Spajanje kolacima nerastavljivo je spajanje. Rastavljanje je mogue ako se cijevi uzduno pom aknu. Najjednostavniji oblik spajanja kolacima odgovara brtvenici s nabojem od kudjelje ili drvene vune. Preko toga nabija se olovni prsten (si. 515). Slino djeluje kolak s navojem (si. 516) i gumenom brtvom. Obje ove izvedbe omoguuju m eusobno kutno pomicanje cijevi do 3, a isto tako i manje uzduno pom i canje. Uzdune sile ne mogu se pre1 7 nositi.
t f r n l i i i i u i i i t i i u h i t u t i u v z i 1
( .
Slika 515. K o lak za brtvenje n abijanjem : 1 n a b o j; 2 zaliveno i nab ijen o olovom
Slika 516. K o lak s navojem : 1 gum ena p lo sn a ta b rtv a ; 2 prsten s navojem
Slika 517. K o lak za zavarivanje
Slika 518. K o la a k za zavarivanje u o b lik u kugle
K od elinih cijevi s kolacima upotrebljavaju se kolaci za zavarivanje (slike 517 i 518). K od ovog posljednjeg kolaka, koji ima oblik kugle, vanjski dio cijevi prilagouje se nakon spajanja zarubljivanjem unutarnjem kuglastom dijelu cijevi. U ovom sluaju moe spoj preuzeti uzdune sile, a da zavar pri tome nije optereen. Zadatak zavara jedino je da brtvi.
Spajanje prirubnicama pom ou vijaka i matica siguran je nain spajanja za najvie tlakove i najvee nazivne promjere cijevi. Dem ontaa je mogua uvijek, ak i ako su vijci eventualno zarali. U tom sluaju vijci se jednostavno odreu. Prirubnice s vijcima mogu se upotrijebiti za metale, legure metala, staklo, porculan, umjetne materijale, te za specijalne materijale.
Na slici 519 prikazane su razne vrste prirubnica. N a slici 519a prikazana je tzv. vrsta prirubnica nalivena na cijev od sivog lijeva ili elinog lijeva. Na slici 519. b prikazana je prirubnica za cijevi s navojem. Ovaj nain spajanja omoguuje razdvajanje prirubnice i cijevi (npr, pri voenju cijevi kroz stijenku rezervoara). Budui da navoj ne brtvi, m oraju cijevi biti brtvene ili na eonoj strani, ili se navoj zavrava uskim avom koji se zavari. Rastavljivost je u tom sluaju izgubljena. Prirubnice za zavarivanje na slici 519 c najbolje provode sile vijaka u cijev.
494
Slobodne prirubnice, na slici 519d, djeluju preko jednog ojaanja koje se dobiva sabijanjem, zarubljivanjem, ili navarivanjem kraja cijevi.
Slika 519. O blici p riru b n ic a a) nalivene p riru b n ice za cijevi od sivog i elinog lijeva (prirubnice lijevane zajedno s cijevim a, koljenim a, rav am a i cijevnim z atv ara im a o d sivog lijeva JU S M .B 6 .0 5 0 . . . 055); b) p rirubnice s navojem (D IN 2565 . . . 2569); c) prirubnice za zavarivanje (JU S M .B 6 .1 6 0 ... 171); d) slo b o d n a p riru b n ic a za zavarivanje (D IN 2667 . . . 2669)
Prirubnica m ora biti tako dimenzionirana da moe preuzeti vanjske i unutarnje sile, da kod ugradnje, ispitivanja i u pogonu ne bi dolo do oteenja. U praksi se proraun ograniava u pravilu na kontrolu da li prirubnica standardnih dimenzija odgovara predvienom optereenju. Pri proraunu vrstoe prirubnikog spoja (D IN 2505) m oraju se pri rubnica, vijci i brtva, prom atrati uvijek u meusobnoj zavisnosti. Proraun treba da bude izvren za ugradnju i za pogonske uvjete. Sile i momenti. N a slici 520 prikazane su pojednostavnjeno sile koje djeluju na obodu prirubnice kao pojedinane sile. Sila unutarnjeg tlaka. Djelovanjem unutarnjeg tlaka p javlja se sila na prstenu stijenke cijevi F R. Sila na prstenu stijenke cijevi
d2
ti
fr
(554)
Sila na prstenastu povrinu prirubnice d \-n F *= P d2 -n (555)
sila k o ja djeluje n a p rste n u stijenke cijevi, sila k o ja djeluje n a p rste n astu povri F, u N n u prirubnice, p u N /m m 2 u n u tarn ji tlak u cijevi, dB u mm srednji pro m jer brtve, d u mm u n u ta rn ji p ro m je r cijevi. Slika 520. P o jed in an e sile n a prirubnici
495
Uzima se da unutarnji tlak djeluje do srednjeg prom jera brtve dB (u stvarnosti tlak opada preko cijele irine brtve). Sila brtvenja F n utvrena pom ou eksperimentalno dobivenih znaajki i to kao sila brtvenja potrebna za deformaciju brtve F BD, naziva se sila predzatezanja, odnosno sila brtvenja u pogonskom stanju F BP. Sila predzatezanja je sila koja je potrebna da bi se ostvarila odgovara jua deformacija brtve, kako bi kasnije u pogonskom stanju bilo omogueno brtvenje cjevovoda. Sila predzatezanja F BD= n - dB- k 0 K B (556)
F BD u N sila predzatezanja, dB u mm srednji pro m jer brtve, k0 u mm k a ra k te ristik a brtve (irina d jelovanja brtv e k o d sile predzatezanja), K b u N /m m 2 deform acioni o tp o r m ate rijala brtve.
Karakteristika brtve k 0 moe se uzeti i kao irina djelovanja brtve s kojom se ulazi u proraun i na kojoj irini zamiljamo da se sila predzate zanja ravnom jerno rasporeuje. N a osnovi iskustva dobivene vrijednosti k 0 i K B obuhvaene su u tablicama 153 i 154. Sila brtvenja u pogonskom stanju F B P izraunava se iz jednadbe: F BP= p - n - d B k l SB
F BP u N p u N /m m 2 dB u mm k, u mm sB
(557)
sila brtv en ja u p o g o n sk o m stanju, p o gonski tlak u cijevi, srednji p ro m je r brtve, irina d jelovanja (vidi tab licu 153) fa k to r sigurnosti u o d n o su n a n e p ro p u sn o st, = 1 ,5 k o d m ekih brtvenica, = 1,3 k o d m etalnih brtvi.
Sila brtvenja u pogonskom stanju dobivena radi smanjenja sile brtvenja nakon ugradnje: umanjena sila brtvenja u pogonskom stanju
1 BD
^BD =
i ', , u N
Bt '
(Fk + F J
B-,
(558)
Fbd u
F , u N B,
FpUN
sm an jen a sila b rtvenja u p o g o n sk o m stanju, sila brtv en ja pri u gradnji, sila koja djeluje n a p rsten u stijenke cijevi, sila koja djeluje n a p rste n astu p o v rin u prirubnice, fa k to r koji uzim a u o b zir o p a d an je sile vijaka djelovanjem u n u tarn jeg tlaka, = 1 ,2 d o nazivnog p ro m je ra 500 m m , = 1 ,4 za nazivne p ro m jere p re k o 500 m m , fa k to r koji uzim a u o b zir puzanje m ekih b rtvi u trajn o m pogonu d a n je u tablici 155. Z a m etalne brtv e B 2 = 1.
496
Ispostavi li se u proraunu da je: F'nP< F a

Tablica 153. Karakteristine vrijednosti brtvenja (odgovaraju sadanjim saznanjima i stalno se dopunjuju) Predzatezanje Vrst brtve Oblik brtve Oznaka M aterijal irina djelovanja fc0 u mm Pogon
(559)
k0 K
u N/mm
)
Ljepenka za brtvenje natopljena Plosnate brtve DIN 2690 do 2692 Guma Teflon /, materijal Spiralne brtve azbestne Nelegirani elik, kromni A1 Cu, Ms meki elik A1 Cu, Ms meki elik
2 )
i)
20 bD
2 )
irina djelovanja k i mm ) 2)
1,0 bD
h.
lba
20 bD 15 bD
5 bD 25 bD 200 ybD jhD
0,5 bD 1,1 bD 1,0 bD
0,5 bD M bD 1,3 bD
15 bD
50 bD
1,0 bD
1,3 bD
a h: E c -o
Valovite brtve
8 bD 9 bD 10 bD 10 bD 20 bD 40 bD
30 bD 35 bD 45 bD 50 bD 60 bD 70 bD
0,6 bD 0,6 bD 0,6 bD 1.0 bD 1.0 *D 1,0 bD
0,6 bD 0,7 bD 1,0 bn 1,4 b0

1,6 bD
a?
t- ~w
Brtve s metalnom oblogom M etalne plo snate brtve DIN 2994 Brtve u obliku romba Metalne ovalne brtve Metalne okrugle brtve Prstenasta joint brtva Leasta brtva D IN 2696 Nazubljeni profil u obliku elja D IN 2697 Membranska brtva D IN 2695
1,8 bD
mmzts
0,8 bD
1,0 bD
bD+ 5
bD+5
'i
0,8
1,0
m E E IB
1,6
2,0
E3
1,5
2,0 2,0
1,6
/broj zubaca
0.4 v/z3
0,5 v /r
9 + 0 ,2 z
9 + 0 ,2 z
) tekui mediji 2) plinovi i pare
497
m ora se poveati sila predzatezanja (sila brtvenja kod ugradnje) toliko, da se u svakom sluaju ostvari sila brtvenja u pogonskom stanju: F'BD B i (F i + Fv + B 2 F a .)
Vidi legendu uz jed n a d b e (558).
(560)
Sila vijaka m ora kod ugradnje izvriti deformaciju brtve, a u pogonu m ora sila vijaka drati u ravnotei silu na prstenu stijenke cijevi, silu koja djeluje na prstenastu povrinu prirubnice F p i silu brtvenja. Stanje nakon ugradnje. U kupna sila vijaka F vo je ona koja je vea od slijedeih sila: sila vijaka nakon ugradnje
f v o
f bd
ili
f 'b d
(odnosno F BD )
(561)
F vo u N
sila vijaka n a k o n ugradnje.
Tablica 154. Deformacioni otpor K a i K Bi metalnih materijala brtvi u N /m m 2 M aterijal brtvi aluminij, meki bakar, meki mekano eljezo elik legirani elik 13CrMo44 austenitski elik N /m m 2 100 200 350 400 450 500
100 c
40 180 310 380 450 480
200 C 20 130 260 330 420 -
300 C (5) 100 210 260 390 -
400 C 40 170 190 330 390
500 C 80 120 280 350
Primjedba: N a normalnoj tem peraturi je A !s dan kao deformacioni otpor kod 10% sabijanja cr10. Kao zamjena moe se upotrijebiti i < rM.
Tablica 155. Vrijednosti faktora B 2 za utjecaj puzanja

b2
M aterijal IT materijali spiralne brtve, azbestne valovite aluminijske brtve Cu Ms meki elik brtve s metalnom oblogom: od aluminija od bakra i mesinga od mekog elika
20 C 1,1 1,0 1,0 1,0 1,0
200 C 1,6 1,0
300 C 2,0 1,25 2,5 2,0 2,0
400 C 2,2 1,35
500 X 2,4 1,45
1,0 1,0 1,0
2,3 2,0 1,7
498
Pogonsko stanje. U kupna sila vijaka u pogonskom stanju F yP = FR+ Fp + F B (562)

Fvp u N sila vijaka u p o g onskom stanju.
Za F B treba uvrstiti veu vrijednost od F B P i F BP. Vanjski moment koji djeluje na prirubnicu, sveden na diobeni promjer razmjetaja vijaka iznosi: moment u stanju nakon ugradnje M fo = F vo aB (563)
M f0 u N m m m om ent savijanja koji djeluje n a p riru b n ic u u sta n ju n a k o n ugradnje, F vo u N sila vijaka n a k o n ugradnje, aB u m m k ra k savijanja u o d n o su na silu brtvenja
moment u pogonskom stanju
M n = F RaR+ F pap + FBaB
(564)
M fi u N m m m o m en t savijanja koji djeluje n a p riru b n ic u u p o g onskom stanju sveden na diobeni pro m jer razm jetaja vijaka, FR u N sila n a p rsten u stijenke cijevi, aR u m m k ra k savijanja u o d n o su na prsten stijenke cijevi, Fp u N sila k o ja djeluje na p rste n astu p o v rin u prirubnice, ap u mm k ra k savijanja u o d n o su n a p o vrinu prirubnice, Fb u N sila brtvenja, a B u mm k ra k savijanja u o d n o su n a silu brtvenja,
Za F b treba uvrstiti veu vrijednost od FBP i F BP. Optereenje prirubnice. Vanjski momenti optereuju prirubnicu na savi janje. Naprezanje na savijanje a f treba kontrolirati za opasni presjek u stanju ugradnje i u pogonskom stanju Mf K v . naprezanje na savijanje (663) W Sz
o f u N /m m 2 W u mm3 K u N /m m 2 naprezanje n a savijanje, m o m en t o tp o ra p riru b n ic e fa k to r vrstoe m ate rijala po d a tk e : vidi (567), (568) i (569), vidi tablicu 6 n a str. 24 i donje
250 C 300 C do 1 2 0 C 200 C 150 120 160 C 0361 210 190 200 210 280 1430 i 1431 fa k to r sigurnosti (vidi tab licu 157), koeficijent slabljenja, = 0 ,8 za elik, =0,7 za neeljezne m etale, korek cio n i fa k to r (vidi tab licu 156).
Momenti otpora presjeka prirubnica razliitih oblika prikazani su na sli ci 521. Openito za proizvoljni presjek prirubnice A-A, slika 521a je: moment otpora W = 2 n 2 A le 1 + V8 (d + sA) ^sa (566)
W u m m 3 m o m en t o tp o ra O stale oznake vidi n a slici 521 a.
499
Slika 521. P riru b n ice razliitih o b lik a p rik az an e zbog p ro ra u n a m o m e n a ta o tp o ra
Ako je opasni presjek na prijelazu od tanjurastog dijela prirubnice na stoasti (si. 521a): moment otpora Vk=- (dv d 2dvj) h2 + (d + s 1)l (567)
Vidi legendu uz jed n a d b u (566) i slika 521 a.
Ako je posebno tanak tanjur prirubnice, pri emu opasni presjek B B lei u tanjuru prirubnice (slika 521b): moment otpora W= ~ ~ h2 ( ^ - d vj+ y (568)
Vidi legendu uz je d n a d b u (566) i sliku 521b.
moment savijanja
M { u N m m m o m en t savijanja, Fv u N sila vijaka, Oj u m m k ra k savijanja.
32*
M f = F w a 1
(569)
500 K od slobodne prirubnice (slika 521c): moment otpora
W = -{ d y- d 2- 2 d yi) h 2
(570)
Vidi legendu uz je d n a d b u (566) i sliku 521c:
moment savijanja
M [= F V - a
(571)
Vidi legendu uz je d n a d b u (566) i sliku 521c.
K od zavarene prirubnice (slika 521 d): moment otpora

7Z 3 W =--{dy d 2s0 2dyi) h 2+ - ( d + s0) s l
(572)
Vidi legendu uz je d n a d b u (566) i sliku 521 d.
o tp a d a k o d vrlo tan k e stijenke
Korekcioni faktor z. Jednadbe za proraun dobivene su pokusim a sa m aterijalima s izrazitom granicom teenja. Ako karakteristika o e nema izra zitu granicu teenja, onda faktor z obuhvaa taj utjecaj (tablica 156).
Slika 523. S lo b o d n a p riru b n ic a s obru b ljen im cijevnim krajem , p la tira n a b a k ro m
Proraunska temperatura prirubnice moe se uvrtavati kako slijedi: vrsta prirubnica i ogrljak prirubnice tPO= 0,96iu
tP0 u C tu u C p ro ra u n sk a tem p eratu ra, te m p e ra tu ra u u n u tran jo sti posude, o d n o sn o cijevi.
N a slici 522 prikazana je vrsta prirubnica za zavarivanje prevuena niklom, a na slici 523 slobodna prirubnica s obrubljenim cijevnim krajem, platirana bakrom.
14.2. Izraunavanje deformacija pri zagrijavanju

Tablica 156. Korekcioni faktor 2 M aterijal materijal s izrazitom granicom teenja (elik, austeniti) materijali kod kojih granica teenja nije izrazita (bakar, aluminij) materijali niske deformabilnosti (sivi lijev) F ak to r 2 1,0 1,2 1,5
501
Tablica 157. Vrijednosti faktora sigurnosti S Pogonsko stanje s atestom za bez atesta za materijal materijal sigurnost u odnosu na granicu teenja ili Ugradnja i kontrola s atestom bez atesta 0 preuzimanju 0 preuzimanju sigurnost u odnosu na granicu teenja kod 20 C 1,1 1,3 1,3 -
M aterijal
Nelegirani i legirani elik elini lijev
1,3 2,0 01 w 1. 1
1,6 -
A ,,w a
3,5 7,0 5,0
Sigurnost u odnosu na prekidnu vlanu vrstou a M 4,0 9,0 6,0 2,0 3,5 2,5 2,5 4,5 3,0
Aluminij i aluminijske legure Sivi lijev, nearen Sivi lijev, aren
Tablica 158. Oznaavanje cijevnih vodova prem a vrsti medija D IN 2403 Voda zeleno Para crveno Zrak plavo Plinovi uto Kiseline naranasto Luine ljubiasto Tekuine smee Vakuum sivo
14.2. Izravnanje deformacija pri zagrijavanju cijevnih vodova

Cijevni vodovi izloeni su zbog promjene tem perature medija ili okoline uzdunim deformacijama. Ove uzdune deformacije mogu se omoguiti odgo varajuim elastinim oblikovanjem voenja cijevi. Ako kompenzacija uzdunih deformacija zbog zagrijavanja nije omoguena samim sustavom cjevovoda, potrebna je ugradnja posebnih elemenata koji omoguuju deformacije. Cijevni lukovi u obliku U lukova i lira izvode se ili kao glatke, ili nabrane, ili kao valovite dilatacione cijevi i najjednostavniji su nain omoguavanja toplin skih dilatacija. N a slici 524 prikazana je glatka, nabrana i valovita lira i nabrani U luk. Kompenzatori od valovitih cijevi. Za niskotlane vodove i za male promjene duljina, upotrebljavaju se leasti kom penzatori (si. 525) ili jo meki kom pen zatori od valovitih cijevi (si. 526). Svaki val cijevi omoguuje duljinske razlike od 1 5 mm. U nutarnja cijev za voenje smanjuje otpor protoka. Za vee kutne promjene upotrebljavaju se zglobni kom penzatori od valovitih cijevi (si. 527). Gumeni kom penzatori (si. 528), preuzimaju ujedno vibracije i smanjuju
502
buku. N a slici 529 prikazana je deform aciona brtvenica za nazivni tlak od 100 N /cm 2 do 400 N /cm 2.
a)
bi
cl
dl
Slika 524. C ijevni luk a) u o b lik u g latke lire; b) u o bliku n a b ran e lire; c) u o b lik u valovite lire; d) u n a b ran o m U -o b lik u
od valovitih cijevi
Slika 528. G u m en i k o m p en z ato ri
zacioni dio
14.3. Cijevne podupore

Cijevni vodovi polau se najee u snopovima i uvruju na tranice ili nosae poloene okom ito na osi cijevi. Pri tom e treba omoguiti da pri zagrijavanju cijevi mogu dilatirati. Cijevni vodovi veih prom jera uleiuju se pomou valjaka na nosae ili na drae, koji imaju mogunost opruenja. Razlikujemo uporita i leaje. Uporita su potpore koje onemoguuju pomicanje cijevnog sustava, leaji su potpore koje osim preuzimanja vanjskih sila, omoguuju relativno gibanje cijevnog voda. N a slici 530 pokazano je
14.3. Cijevne podupore
503
i -1-1
nM F
Slika 532. P om ino up o rite
i i i i
Slika 533. K lizni leaj
Slika 534. V aljni leaj
uporite u vijanoj, a slika 531 u zavarenoj izvedbi. Slika 532 prikazuje po mino uporite, slika 533 klizni leaj, a slika 534 valjni leaj.
504
14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi (Armatura)

14.4.1. Zadaci, vrste, zahtjevi
Cijevna arm atura slui ili za potpuno ili za djelomino zatvaranje cijevnih vodova, da bi se postigli odreeni sigurnosni i regulacioni zahtjevi. Arm atura esto preuzima istodobno vie navedenih funkcija. Z adatak zapornih organa je potpuno i djelomino zatvaranje toka medija u cjevovodu. Posluivanje zapor nih organa moe biti runo, mehaniko ili autom atsko. Ako je mehanizam za otvaranje reguliran autom atski od odgovarajuih veliina tlaka, tem perature, brzine toka, govorimo o regulacionim organim a ili sigurnosnim organima. Osnovna karakteristika razliitih vrsta zapornih organa je smjer gibanja samog organa za zapiranje. Prem a tome razlikujemo etiri vrste zapornih organa, slika 535: o t--
l
o)
bi
c)
dl
Slika 535. P rin c ip n e skice o snovnih vrsta z ap o rn ih o rg a n a : a) v entil; b) z asu n ; c) z ak lo p k a; d) pipac.
1. Ako se zaporni organ kree u smjeru toka ili suprotno toku, govorimo o ventilima, 2. ako se zaporni organ kree okom ito na smjer toka, govorimo o zasunima, 3. Ako je zaporni organ okretljiv oko osi koja je okom ita na smjer toka, a sam tok je gotovo paralelan s povrinom tijela koje zatvara tok, govorimo o zaklopkama, 4. ako je zaporni organ oblikovan kao valjak ili stoac, a pokree se okretanjem oko osi koja stoji okom ito na smjer toka, govorimo o pipcima (slavinama) Da li emo upotrijebiti u konkretnom sluaju ventil, zasun ili slavinu, proizlazi iz njihovih prednosti i nedostataka. Prednost ventila je u mogunosti brzog otvaranja i zatvaranja, lakoj izradi brtvenih povrina i mogunosti da se vri i regulacija. Nedostaci su u prom jenam a smjera toka medija prolazom kroz ventil i time poveanim gubicima tlaka, te u mogunosti da se prljavtina taloi u mrtvim kutovima. Daljnji nedostatak su jai udari pri otvaranju i zatvaranju. Ventili se upotreb ljavaju do najvieg tlaka, ali za srednje nazivne promjere. Prednosti zasuna su m ala ugradbena duljina, prolaz medija bez promjene smjera toka, bez smanjenja presjeka. N edostatak je potreba velikog hoda,
14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi
505
to zahtijeva veliku ugradbenu visinu. O brada brtvenih povrina je neto tea, a klizno gibanje zapornog organa izaziva troenje i trenje. Odgovarajuom konstruktivnom izvedbom i izborom m aterijala moe se taj nedostatak umanjiti. U potreba zasuna protee se na najvee nazivne promjere, a srednje tlakove. Pipci su jednostavni i jeftini zaporni organi. Medij prolazi pipcem ne mijenjajui tok. Posluivanje pipca je jednostavno, a mogu se i lagano popraviti u sluaju kvara. Brtvenje nije, meutim, najpovoljnije. U dari su pri otvaranju i zatvaranju neizbjeni. Upotrebljavaju se za male nazivne promjere i srednje tlakove. Pri izboru zapornih organa m oraju biti ispunjeni slijedei zahtjevi: bezuvjetna pogonska sigurnost, jednostavno odravanje i jednostavno i sigurno posluivanje, stavljanje u pogon, sigurno brtvenje i u trajnom pogonu, mali gubici tlakova.
14.4.2. Ventili
Osnovne razlike izmeu pojedinih vrsta ventila proizlaze: iz smjera gibanja medija: prolazni ventil, kutni ventil, ventil za pro mjenu smjeragibanja medija; iz naina izvedbe sjedita ventila: tanjurasto sjedite, sjedite u obliku klipa, u obliku membrane ; iz poloaja sjedita ventila: ravno sjedite, koso sjedite; iz izvedbe vretena: vreteno s navojem u unutranjosti ventila, vreteno s navojem izvan ventila; iz materijala: sivi lijev, elini lijev, crveni lijev, elik, keramika, laki metali, plastika ; iz tehnologije izrade ventila: lijevani, kovani, zavareni, preani ventili; iz medija: za paru, vodu, plin, zrak, kiseline, mulj;
Slika 536. P ro lazn i ventil 1 ru n o k o lo ; 2 v re te n o ; 3 m atica; 4 k ra u n ; 5 b rtvilo b rtvenice; 6 vijak p o k lo p ca : 7 tan ju rasti zap o rn ik : 8 p rste n u z ap o rn ik u ; 9 prsten u k u itu ; 10 kuite
iz vrste pogona ventila: runi, elektromotorni, elektromagnetski, hidrauliki, pneumatski pogon;
iz Junkcije ventila: isti zaporni, regulacioni, sigurnosni, brzozatvarajui ventili; iz vrste prikljuaka ventila: prirubnica, navoj, prikljuak za zavarivanje (Ventili za ope svrhe: podjela, definicije JUS M.C5.020).
506
Pojedini dijelovi ventila prikazani su na prolaznom ventilu, slika 536. Ovi dijelovi javljaju se u pojedinim konstrukcijam a ventila u razliitim izvedbama. Kuite ventila utjee prem a izvedbi na veliinu gubitaka. Prolazni presjek je najee okrugao i odgovara prom jeru dovodne cijevi. Pri promjeni presjeka stvaraju se prijelazi koji djeluju kao sapnice i difuzori. Prolazni otvor zatvara se ventilskim tanjurom. Tanjur i kuite dodiruju se preko dva prstena, od kojih je jedan ugraen u tanjur, a drugi u kuite. Prsteni mogu biti i navareni (steliti) ili izravno oblikovani, kao sjedite na kuitu i tanjuru. Potrebna sila brtvenja na sjeditu ventila ostvaruje se vretenom (do 200 C mesing ili bronca, preko 200 C nerajui elik). Okretanjem vretena ostvaruje se otvaranje i zatvaranje ventila, pomicanjem vrsto ili pomino na vreteno ugraenog tanjura. M atica vretena (me sing ili crveni lijev), brtvenje i voenje vretena je u poklopcu ventila, koji ujedno zatvara kuite. Kuite ventila nastoji se danas oblikovati tako da se gubici tlaka strujanjem svedu na naj m anju moguu mjeru. M rtvi kutovi izazivaju vrtloenje. N a slici 537 prikazan je tok strujnica na tzv. Rhei-ventilu, iz kojeg se vidi da su izbjegnuti mrtvi kutovi i vrtloenja. Slika 538 prikazuje kosi, slika 539 kovani, a slika 540 kutni ventil. N a slici 541 prikazan je ventil s mogunou pro mjene smjera strujanja, na slici 542 membranski, a slici 543 klipni ventil.
Slika 537. T o k stru jn ica n a tzv. R hei-ventilu
Slika 538. K osi ventil, vrlo p o voljan u p ogledu strujanja, eliptini presjek prelazi n a izlazu u k runi
14.4. Z aporni , sigurnosni i regulacioni organi
507
Prem a smjeru strujanja medija moe kod zatvorenog ventila pritisak djelovati odozgo na tanjur, pomaui vretenu, ili odozdo, u kojem sluaju vreteno ne preuzima samo potrebnu silu brtvenja, nego jo i pritisak medija.
Slika 541. Ventil s m ogunou prom jene sm jera stru jan ja
Slika 542. M em b ran sk i ventil od sivog lijeva, gum iran
Slika 543. K lipni ventil: 1 klip; 2 i 3 brtveni p rste n i; 4 p o k lo p ac ; 5 otv o r
508
Odbojni ventili (si. 544) otvaraju i zatvaraju se autom atski u zavisnosti od razlike tlaka ispred i iza sjedita ventila. Upotrebljavaju se za autom atsko zatvaranje vodova ako npr. doe zaustavljanjem pumpe do prestanka dobave medija. Tlak u dijelu cjevovoda iza ventila nee pasti.
Slika 546. S igurnosni ventil s o p ru g o m
p ro laz n o g i prig u n o g ventila: 1 kuite, 2 tan ju r, 3 priguni o v ra tn ik a) k o d p ro laz n o g ; b) k o d p rig u n o g ventila
Sigurnosni ventili su za vrijeme urednog odvijanja pogona zatvoreni, a otvaraju se autom atski ukoliko tlak u vodu prijee doputenu granicu. N a tanjur ventila, a preko njega na njegovo sjedite, djeluje opruga ili uteg, to je mogue nastavljati. O tvaranje ventila nastupit e kada tlak u vodu savlada silu opruge ili utega. N a slici 545 prikazan je sigurnosni ventil s utegom, a na slici 546 sigurnosni ventil s oprugom. Sigurnosni ventili se primjenjuju radi zatite od opasnosti pretlaka u vodovima s parom , uljem
509
itd. U uljnom sustavu m otora s unutarnjim izgaranjem djeluje nastavljivi sigurnosni ventil kao ventil za regulaciju tlaka. Priguni ventili slue za mijenjanje toka medija. Oni djeluju istovremeno kao zaporni, od kojih se razlikuju samo prigunim ovratnikom. K od zapornog ventila potrebno je samo nekoliko okretaja vretena da bi se otvorio cijeli presjek za prolaz medija. Fino nastavljanje prolaza medija nije mogue. Presjek otvora prolaznog i prigunog ventila sa prigunim ovratnikom prikazuje slika 547. Priguni ovratnik omoguuje poveanje presjeka za prolaz medija zavisno od hoda vretena. Brzozatvarajui ventili imaju zadatak da kod turbinskih postrojenja om o gue autom atsko zatvaranje dovoda pare kada nastupi opasnost, npr. kod prestanka podmazivanja leaja ili previsoke brzine vrtnje turbine. Ventil se ukljuuje kao autom atski zaporni ventil u glavni dovod pare. U normalnom pogonu ventil je otvoren. Za zatvaranje slui sila opruge. U norm alnom pogonu ventil se dri otvorenim pom ou posebne zapore. K ada nastupi opasnost zapora se autom atski, najee hidrauliki, povlai tako da opruga zatvara ventil. Ventili koji djeluju u sluaju loma cijevi su takoer otvoreni za vrijeme normalnog pogona. Zatvaraju se autom atski kada u dijelu iza njih nastane nagao pad tlaka. Redukcioni ventili snizuju kod pare ili plinova (u bocama) pritisak u dijelu voda iza ventila. Visinu redukcije pritiska mogue je tono nastaviti. Sili koja djeluje na tanjuru, a proizlazi iz pritiska medija ulazne strane, suprostavlja se sila opruge ili utega i pritiska na tanjuru izlazne strane. O tvor se nastavlja prem a koliini troenja medija.
14.4.3. Zasuni
N a slici 548 prikazan je zasun sa raspornim klinom i njegovi glavni dijelovi (JUS M.C5.600, zasuni za ope svrhe: definicije, zajednike od redbe). Zaporno tijelo zasuna moe biti jednodjelno ili dvodjelno, u obliku ploe, klina ili klipa, a izvlai se pri otvaranju potpuno izvan toka medija. Iz toga proizlazi da su ugradbene mjere zasuna velike. Izmeu nalenih povr ina zapornog tijela i kuita javlja se pri otva ranju i zatvaranju klizanje.
Slika 548. Z asu n sa zap o rn im klinom 1 ru n o k o lo ; 2 vreten o ; 3 brtv en ica; 4 zglobni vijak 5 b rtv ilo ; 6 p rste n ; 7 uvrenje o jaanja v reten a; 8 osigu ra n je ; 9 k a p a ; 10 vijak; 11 b rtv a ; 12 m atica ; 13p rste n ; 14 ra z u p o ra ; 15 ploe; 16 kuite
510
Vreteno moe vriti samo kruno gibanje, pri tome je aksijalno nepomino (si. 549), moe zatim vriti kruno gibanje i aksijalno pomicanje (si. 550), a moe se samo aksijalno pomicati (si. 551). Prva izvedba odlikuje se malom ugradbenom visinom, vreteno nije izloeno prljavitini, ali je zato izloeno utjecaju medija, zatvoreno je i teko se moe kontrolirati. Druga izvedba bolje titi vreteno od agresivnog medija, ali treba veu ugradbenu visinu. Trea izvedba omoguuje bolju kontrolu vretena, potreban ugradbeni prostor je nii, no izvedba je skupa.
Slika 549. Z asun s aksijalno nepom inim vretenom
Slika 550. Z asun s aksijalno p o m inim i okretljivim vretenom
Slika 551. Z asu n s aksijalno pom inim vretenom
jed n o d jeln im z ap o rn im tijelom
S lika 553. Z asu n s podesivim viedjelnim z ap o rn im tijelom
Prem a osnovnom obliku kuita razlikujemo plosnate, ovalne i okrugle zasune (JUS M.C5.600).
511
Prem a konstrukciji zapornog tijela dijelimo zasune na one sa krutim zapornim tijelom (si. 552) i na one s podesivim zapornim tijelom, slika 553 (sastavljenim od vie dijelova iji se meusobni poloaj moe mijenjati, pa se na taj nain zaporno tijelo moe prilagoditi obliku sjedita kuita). S obzirom na mogunosti prikljuenja na cjevovod dijelimo zasune na one s prirubnicama, na zasune s navojnim prikljucima i na zasune s prikljucima za zavarivanje. Zasuni ne mijenjaju smjer toka medija, pa su pri potpuno otvorenom zasunu faktori gubitaka tlaka niski. K od zasuna moe se smjer gibanja medija jednostavno promijeniti. Vrijeme zatvaranja je dosta dugo. N a nalenim povrinama javlja se trenje klizanja, pa je time- poveano tro enje. Zasuni su najraireniji zaporni or gani. Upotrebljavaju se za tekuine, pli nove i paru, za srednje i velike nazivne promjere, a za sve tlakove. Ugradbene du ljine su malene. Zasuni omoguuju fino nastavljanje djelominog otvaranja, to omoguuje tono nastavljanje koliine pro toka. Sile potrebne za pokretanje zapornog tijela su dosta visoke radi trenja izmeu ploe i sjedita zasuna. N a slici 554 prikazan je zasun sa za pornim tijelom u obliku klina s klinastim ploama, koje se autom atski nastavljaju.
Slika 554. Z asu n sa z ap o rn im tijelom u o bliku klina, s k linastim ploam a koje se a u to m a tsk i n astavljaju
14.4.4. Pipci (Slavine)
Pipci su najjednostavniji zaporni organi. Sastoje se od kuita sa priklju cima u obliku prirubnica i navoja, cilindrinog, ee stoastog zapornog tijela, zatim dijelova za uleitenje, odnosno uvrenje i posluivanje. Kod pipaca za agresivne, otrovne i guste medije postoje dodatno jo brtvenice za brtvenje, ureaji za zagrijavanje i podmazivanje. Razlikujemo ravne, kutne i trokrake pipce (JUS M.C5.400). N a slici 555 prikazan je pipac s brtvenicom i prirubnicam a s popisom glavnih dijelova. N a slici 556 prikazan je trokraki pipac (omoguuje, osim zapiranja, i promjenu smjera toka od A u B ili u C).
512
M aterijal kuita pipaca i zapornih tijela su lijevano eljezo, mesing, razliite bronce, laki metali, umjetni materijali, staklo i glina (za specijalne svrhe). O tvor u zapornom tijelu trapezasta je presjeka, zaobljenih krajeva.
sto r brtvenice; 6 v rten o : 7 vijak
Slika 556. T ro k ra k i pipac
Pipci nalaze primjenu u niskotlanom podruju i za male nazivne promjere i to tam o gdje se zahtijeva brzo zatvaranje i otvaranje i gdje time izazvani udari nemaju znaenja. Odlikuju se jednostavnom izradom, malim ugradbenim mjerama, malim gubicima tlaka dobrim mogunostima za promjenu smjera i m ogunostima za ubruavanje sjedita. Nedostaci su u velikom troenju brtvenih povrina izazvanim stalnim trenjem i prom jenom veliine sile poslui vanja pipca.
14.4.5. Zaklopke Zaklopke se upotrebljavaju kao zaporni, regulacioni i sigurnosni organi (povratne zaklopke). K ao priguni organi za zapiranje i regulaciju ugrauju se zaklopke izravno u cijevne vodove. Kuite, najee bez proirenja, produ enje je cijevovoda. Zaporno tijelo moe biti ploasto, leasto ili sanduasto, okruglo ili etvrtasto, a okretno je oko osi okom ite na smjer strujanja. Zapornim tijelima se koji put, zbog smanjenja gubitaka, daje hidrodinamian oblik. Osovina oko koje se zaporno tijelo okree moe biti smjetena na sredini zapornog tijela ili sa strane. U zatvorenom poloaju stoji zaporno tijelo, za razliku od otvorenog poloaja, u gotovo okom itom poloaju u odnosu na smjer strujanja. Pogon zapornog tijela vri se bilo rukom bilo m otorom preko odgovarajuih prijenosnih elemenata (zupani segment i mali zupanik, segment punog kola i pu). Brtvenje zapornog tijela prem a kuitu moe se obaviti posebno ugraenim prstenima, ili bez njih. Pri tome treba,
513
osim kod specijalnih konstrukcija, uzimati u obzir i odreene gubitke medija prodiranjem kroz povrinu brtvenja. Prigune zaklopke odlikuju se potrebom malog prostora, malim silama za posluivanje, kratkim vremenima nunim za poetak djelovanja, moguno u upotrebe za velike nazivne promjere, srednje i visoke pogonske tlakove, te mogunou promjene smjera toka. U norm alnoj izvedbi i kod veih nazivnih prom jera nisu nepropusne. Gubici su kod otvorenog i samo malo pritvorenog zapornog tijela relativno niski (vidi tablicu 159). N a slici 557 prikazana je priguna zaklopka s leastim zapornim tijelom. Brtvi se brtvenim prstenim a od gume ili metala.
Slika 557. P rig u n a z a k lo p k a s leastim z ap o rn im tijelom : a) izgled; b ) detalj brtvenja
Kao specijalan oblik zaporne zaklopke moe se uzeti povratna zaklopka (si. 558). Sastoji se od kuita i zapornog tijela okretnog oko osi smjetene iznad zapornog tijela. Medij koji struji podie autom atski zaporno tijelo.
Tablica 159. Koeficijenti gubitaka pojedinih zapornih organa Koeficijenti gubitaka tlaka Zaporni organ nazivni promjeri mm 4,4 do 3,6 3,2 do 5,3 2,7 do 2,4 1,8 do 0,07 3,5 do 0 5,8 do 0,15 1 do 8,4 odnos hoda prema promjeru hjd=0,2 do 1,0 nastavljeni kut
1 0
do 60
Normalni ventil (ravno sjedite) Normalni kutni ventil (ravno sjedite) Kosi ventil Klinasti ovalni zasun Ploasti zasun Klinasti zasun Priguna zaklopka s leastim profilom Priguna zaklopka s plosnatim profilom
0 ,8 do
11,8
514
Kada brzina strujanja medija opadne smanjuje se otvor, a kad medij ne struji ili se smjer strujanja pro mijeni otvor se potpuno zatvara. Brtvenje kuita je mesingom ili kod agresivnog medija nerajuim materijalima. Brtvenje zapornog tijela je metalom ili gumom.
Slika 558. P o v ra tn a z a k lo p k a
14.4.6.
Principi gradnje cijevnih sustava
Pogonska sigurnost Pregledni, lako pristupani cijevni vodovi. M ogunost brzog zatvaranja. Pravilan izbor materijala. D obre i lako izmjenljive brtve. Ako je p otrebno: mogunost odzraivanja, odvodnjavanja, odmuljivanja i pranjenja cjevovoda. K oroziona zatita. Jednoznano oznaavanje. Zaporni, kontrolni i regulacioni organi treba da su sigurni i djelotvorni (eventualno autom atski signali u sluaju opasnosti za cjevovod). Voditi rauna o potrebnom nagibu (padu), Predvidjeti mogunost dilatacije. Pravilno podupiranje cjevovoda u uporitim a i leajevima. Uzimanje u obzir utjecaja okoline.
Ekonominost
Smanjenje gubitaka strujanja odravanjem jednakih presjeka cje vovoda. Pravilan izbor brzina strujanja. Izbjegavanje nepotrebnih lukova i prim jena arm ature i fazonskih dijelova, s dobrim karakteristikam a strujanja. Pravilan izbor materijala. D ati prednost ravnim vodovima. Teiti da vodovi budu kratki.
515
Mogunost proirenja Pri projektiranju pogona m ora se u svakom sluaju voditi rauna o m ogunostima proirenja cjevovoda, da ne bi cjevovodi predstavljali smetnje moguem proirenju. Plansko odravanje Predvidjeti mogunost lagane montae i demontae. Osigurati mogunost popravaka da se ne zaustavlja pogon odgo varajuim prespajanjem. Osigurati dobru pristupanost dijelovima koji znae opasnost.
Crtei cijevnih vodova Za svaku instalaciju cijevnih vodova m oraju postojati odgovarajui crtei. Nain rada cjevovoda, njegove zaporne, kontrolne i sigurnosne funkcije m oraju biti lako uoljive. Plan polaganja cjevovoda m ora biti nacrtan u mjerilu, ali tako da je raspored sustava cjevovoda prikazan u za to predvi enom prostoru. Za cijevne vodove koji bi mogli da kolidiraju s dijelovima strojeva, aparata i zgrada, u ijoj blizini bi trebali da prolaze, treba i cjevovod i te dijelove nacrtati u mjerilu s glavnim konturam a, da bi se tono utvrdio stvarno raspoloiv prostor za posluivanje i m ontau. Ako je u jednom prostoru predvieno vie cijevnih sustava, potrebno ih je u crteima oznaiti bojama, a i same cjevovode prije putanja u pogon odgovarajue obojiti.
33*
15. DODATAK UZ 9.1.9.

15.1. EVOLVENTNE FU N K CIJE Pom ou evolventnih funkcija moe se odrediti debljina zuba na bilo kojem polumjeru r, ako su nazivne debljine zuba V-zupanika na diobenom prom jeru izraene jednadbam a: Vanjsko ozubljenje V-PLUS zupanik .. .s = - + 2 x - m - tan a P V-M INUS zupanik .. . s = - 2x- m - tan a Unutranje ozubljenje V-PLUS zupanik .. ,s = - 2x m tan a V-M INUS zupanik . . . s = ^ + 2 x m tan a Za konstrukciju evolvente iji je polumjer temeljne krunice rb= l , prema slici 559 iznose lukovi: AC = DC = e = tan a
nine evolvente ev a a u y u
AB = ev a = tan a a = y
je evolventna 0 tlani kut 0 p o larn i kut. funkcija k u ta, a ita se evoluta a ,
Prem a slici 560 iznosi u odnosu na temeljnu krunicu luk: F G = rb (tan a - a ) = rb ev a FH = rb (tan a" a") = rb ev a" G H - FH F G = rb (ev a" ev a)
s" r" Nadalje je = (G K GH )

^ rb Slika 560. D ebljina z u b a s n a p roizvoljnom polum jeru
15.1. Evolventne funkcije
517
Uvrtavanjem vrijednosti za G K i GH, dobiva se debljina zuba s" na polumjeru r", odnosno prom jeru d". s" = 2 s" = 2r s-rh rb (ev a" ev a) 2 r
2 ^ + ev
a ev a" j d" ( + ev a ev a "
K ut a proizlazi iz odnosa rb= r cos a = r" cos a" r d cos a " = cos a = - - cos a r a
Debljina zuba na temeljnoj krunici sb dobiva se iz uvjeta: ev a" = ev ab= 0 sb=2rb ( ^ + e \ c c
Tjemena debljina zuba sa dobiva se pom ou kuta a a iz odnosa rb= r a cos aa, odnosno c o s a a= sa = 2ra i ^ + e v a - e v a i
Kut a' pri kojem zub postaje iljak, dobiva se za s = 0 2r ^ + ev a ev o )= 0 , s ev a = - + e v a d
Polumjer odnosno promjer na kojem zub postaje iljak dobiva se iz odnosa: cos a f = r ------cos o , _ cos a d' = d ------cos a' Vrijednosti evolventnih funkcija dane su u slijedeoj tablici.
Evolventne funkcije 7
0 T ii
12
13 14 15 16 17 18 19
,0
0,0017941 0,0023941 0,0031171 0,0039754 0,0049819 0,0061498 0,0074927 0,0090247 0,010760 0,012715 0,014904 0,017345 0,020054 0.023049 0,026350 0,029975 0,033947 0,038287 0,043017 0,048164 0,053751 0.059809 0,066364 0,073449 0,081097 0,089342 0,098224 0.107782 0,118061 0.129106 0,140968 0.153702 0,167366 0,182024 0,197744
,1
,2
0,0019048 0,0025285 0,0032775 0,0041644 0,0052022 0,0064039 0,0077835 0,0093551 0,011133 0,013134 0,015372 0,017865 0,020629 0,023684 0,027048 0,030741 0,034785 0,039201 0,044012 0,049245 0,054924 0,061079 0,067738 0,074932 0,082697 0,091067 0,100080 0,109779 0,120207 0,131411 0,143443 0,156358 0,170216 0,185080
,3 0,0019619 0,0025975 0,0033598 0,0042612 0,0053147 0,0065337 0,0079318 0,0095234 0,011323 0,013346 0,015609 0,018129 0,020921 0,024006 0,027402 0,031130 0,035209 0,039664 0,044516 0,049792 0,055518 0,061721 0,068432 0,075683 0,083506 0,091938 0,101019 0,110788 0,121291 0,132576 0,144694 0,157700 0,171656 0,186625 0,202678
,4
0,0018489 0,0024607 0,0031966 0,0040692 0,0050912 0,0062760 0,0076372 0,0091889 0,010946 0,012923 0,015137 0,017603 0,020340 0,023365 0,026697 0,030357 0,034364 0,038742 0,043513 0,048702 0,054336 0,060441 0,067048 0,074188 0,081894 0,090201 0,099149 0,108777 0,119130 0,130254 0,142201 0,155025 0,168786 0,183547 0,199377
0,0020201
0,0026678 0,0034434 0,0043595 0,0054290 0,0066652 0,0080820 0,0096937 0,011515 0,013562 0,015850 0,018395 0,021217 0,024332 0,027760 0,031521 0,035637 0,040131 0,045024 0,050344 0,056116 0,062369 0,069133 0,076439 0,084321 0,092816 0,101964 0,111805 0,122384 0,133750 0,145954 0,159052 0,173106 0,188180 0,204346
20 21 22
23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44
0,201022
=ev a = tan aoo
,6 0,0020795 0,0027394 0,0035285 0,0044593 0,0055448 0,0067985 0,0082342 0,0098662 0,011709 0,013779 0,016092 0,018665 0,021514 0,024660 0,028121 0,031917 0,036069 0,040602 0,045537 0,050901 0,056720 0,063022 0,069838 0,077200 0,085142 0,093701 0,102916 0,112829 0,123484 0,134931 0,147222 0,160414 0,174566 0,189746 0,206026 0,0021400 0,0028123 0,0036150 0,0045607 0,0056624 0,0069337 0,0083883 0,0100407 0,011906 0,013999 0,016337 0,018937 0,021815 0,024992 0,028485 0,032315 0,036505 0.041076 0,046054 0,051462 0,057328 0,063680 0,070549 0,077968 0,085970 0,094592 0,103875 0,113860 0,124592 0,136122 0,148500 0,161785 0,176037 0,191324 0,207717
,7 0,0022017 0,0028865 0,0037029 0,0046636 0,0057817 0,0070706 0,0085444 0,0102174 0,012105 0,014222 0,016585 0,019212 0,022119 0,025326 0,028852 0,032718 0,036945 0,041556 0,046575 0,052027 0,057940 0,064343 0,071266 0,078741 0,086804 0,095490 0,104841 0,114899 0,125709 0,137320 0,149787 0,163165 0,177518 0,192912 0,209420
,8
0,0022646 0,0029620 0,0037923 0,0047681 0,0059027 0,0072095 0,0087025 0,0103963 0,012306 0,014447 0,016836 0,019490 0,022426 0,025664 0,029223 0,033124 0,037388 0,042039 0,047100 0,052597 0,058558 0,065012 0,071988 0,079520 0,087644 0,096395 0,105814 0,115945 0,126833 0,138528 0,151083 0,164556 0,179009 0,194511 0,211135 0,0023288 0,0030389 0,0038831 0,0048742 0,0060254 0,0073501 0,0088626 0,0105773 0,012509 0,014674 0,017089 0,019770 0,022736 0,026005 0,029600 0,033534 0,037835 0,042526 0,047630 0,053172 0,059181 0,065685 0,072716 0,080306 0,088490 0,097306 0,106795 0,116999 0,127965 0,139743 0,152388 0,165956 0,180511 0,196122 0,212863 15.1. Evolventne funkcije
]5.2. Proraun razmaka osi elnika
519
15.2. PR O R A U N RAZMAKA O SI ELNIKA U PO TREBO M EVO LVENTNIH FUNKCIJA
Dovedemo li oba zupanika V para u poloaj da njihovi bokovi dodiruju standardni profil, kako to pokazuje si. 561a, nee se pri tome meusobno dodirivati diobene krunice a ni bokovi zuba. Standardni profil dodiruje bokove zupanika 1 u tokam a A i A', a zupanika 2 u tokam a B i B'. Izmeu diobenih krunica postoji razm ak veliine: C jC 2 = x 1m + x 2m = m ( x 1 + x 2) Razmak osi O 1O 2 iznosi: ap = r1+ r 2 + C 1C 2 = r1 + r2 + m ( x 1 + x 2)
Slika 561. V -par z u p a n ik a : a) u p o lo a ju d a njihovi bokovi d o d iru ju sta n d a rd n i p ro fil; b) u poloaju nep o sred n o g d o d ira b o k o v a bez zranosti
Pri ovom razm aku osi O j O ^ a , , postoji izmeu bokova zranost. Budui da do m om enta kada se budu odreivale izradne tolerancije, m oraju dimenzije zupanika biti takve da omoguuju neposredni dodir bokova bez zranosti, treba zupanike V para dovesti na razm ak osi a < a p, si. 561b.
520
15.2. Proraun razm aka osi elnika
Razmak osi V para a=r1+ r1. Prem a tome se zupanici nee dodirivati svojim diobenim krunicama. Dodirivat e se kinematskim krunicam a rwl i r w2. Razmak osi 0 j 0 2 jednak je zbroju polumjera kinem atskih krunica O j 0 2= a = rwi + rW 2 Ove kinematske krunice valjaju se m eusobno jednakim obodnim brzinama. Radi toga m oraju i koraci kinematskih krunica (pw) biti meusobno jednaki. Budui da je debljina zuba jednog zupanika jednaka irini uzubine drugog zupanika moe se pisati: Swi /w2 i Sw2 /wj
N a si. 562 je pokazano da je zbroj debljina zuba na kinematskim kruni cama jednaka koraku kinematske krunice pw
Pw
Swl + ^wl
^w2 "b ^w2
^wl " i w2
kinematska krunica 2
Slika 562. R azm ak osi V -p ara bez bone zranosti
Prem a ranijem, koritenjem evolventnih funkcija, moe se debljina zuba na kinematskim krunicam a izraziti jednadbam a wi = wi ^ + ev a - ev a j )
Sl Sw2 = dw2l + e v a - e v a do Uvrtavanjem dobiva se:
15.2. Proraun razmaka osi elnika
521
i 71
Sa dw= , s = - + 2 x m tan a = m I - + 2 x tan a ) i d l = z l -m,

7t 2 \2
d2 = z 2 m, dobiva se:
Pw = ~
Pw' Zl 7 1
1 (n
X l t a n a
,
) + e v a e v a
Pw ' z 2
7 1
l/n . I - + 2 x 2 tan a ) + ev a ev a w
Skraenjem pw i sreivanjem jednadbe dobiva se: 0 = 2 (xi + x 2) tan a (zi + z2) (ev awev a) Iz gornje jednadbe proizlazi zbroj faktora pom aka profila: ev
X i + X 2 = Z i + Z 2
ev a 2 tan a
Pogonski kut zahvatne crte aw, ako su zadani faktori pom aka profila iznosi: ev aw= 2 ----- - tan a + ev a z 1+ z 2 Ako je zadan razm ak osi a glasi jednadba pogonskog kuta zahvatne crte: z l + z2 m cos a cos aw= 2a Prem a ranijem proizlazi:
wl = i
~~
cos a > cos a w
dW 2 dj
cos a cos a
wi+ ^ w 2 d l + d 2 cos a Z i+ z 7 cos a =m 2 2 cos aw ' 2 cos a w Smanjenjem razm aka osi od ap na a smanjila se i tjemena zranost c (c = l,2 5 m ). Ako pri neposrednom dodiru bokova bez zranosti treba sauvati tjemenu zranost c treba smanjiti tjemeni prom jer (vidi si. 561b) za razliku: ap a = k - m = r1 + r2 + m ( x 1+ x 2) a
a = ------------ --'---------
k je faktor skraenja tjemena Tjemeni prom jer nakon skraenja tjemena iznosi: dak = d + 2xm 2 km = dlt 2km Ako nije izvreno skraenje tjemena preostali dio tjemene zranosti iznosi:
1 f0
d T + d f1
K azalo
KAZALO POJM OVA

Adsorbcione sile 457 aksijalni leaj, bavasti, samoudesiv 230 , hidrostatski 217 -, koeficijent trenja 218 volumenski protok ulja 218 igliasti 230 - -Jednostavni 216 valjni 228, 230 amplituda vrstoe oblika vijka 100 - naprezanja vijka 100 apsolutna debljina uljnog sloja 209 - zranost leaja 209 apsolutno klizanje tarenice 430 A -p u 392 automatski ureaj za podmazivanje 199 automatsko brtvenje 465 brojilo, faktor pomaka 338 brtva, bezdodirna 473,474 - , delta 466 - , hidraulik 468 - , karakteristika 495 - , labirinta 244, 245 materijal 456 - , meka 461 - , membranska 478 - od vie materijala 461 - , plosnata 461 - , - , tvrda 463 - , profilna meka 463 - s brusnim djelovanjem 242,245 - , stlaiva 468 - , tvrda 461 - , - , profilna 464 brtveni prsten, radijalni 246 brtvenje, automatsko 465 - bez brtvi 463 - , bezdodimo 248 - brtvenicom 243,465 - brtvilom 468 - dijela koji miruje 456,458 - - koji se kree, dodirno 466,467 dinamiko 456 -.d o d irn o 457,466,467 - kitom 460 - kliznim prstenom 473 - , labirintno 245 - manetom 470 - , nerastavljivo 459 - , plastinom deformacijom 465 - pogonskim tlakom 465 - profilnom brtvom 463 - , rastavljivo 461 - rotirajueg dijela 452,466 - s mekim brtvilom 468 - silikonskim kauukom 416 - , statiko 456 - tekuinom 477 - umjetnim lakom 460 - uvaljavanjem 460 - uzdunim preanjem 460 - vratila 472 - zavarivanjem 459 - zranou 444,475 - ljebovima 244 brtvilo postojanog oblika 472
Bavasti leaj 226 - - , aksijalni, samoudesivi 230 bakama cijev 482 beskonani remen 280 - - , klinasti, uski 283 beavna cijev s navojem 481 bezdodirna brtva 473,474 bezdodimo brtvenje 248 bona zranost 334 boni korak 345 - kut zahvatne crte 345 - tlak matice 108 - - pera 118 bok, nosivost 366 rupiavost (pitting) 366 - stonika, nosivost 382 - bok V -N U L T I 337 - zuba, klizanje 331 - - , nagib 344 bombirano dno 26 - - , debljina stijenke 25 bradaviasto zavarivanje 45,49 broj lanaka lanca 317 - , puni 393 - , Sommerfeldov 210 - zubi elnika, granini 335, 336 - - , dopunski 375 , fiktivni 347 - - stonika, granini 375 virtualni 375 - - zupanika, omjer 326
526
brzina klinastog remena, optimalna 288 - klizanja bokova pua 394 - vrtnje, fleksiona 186 - - planetarnog prijenosnika 415 - - satelita 411 - - , torziona 187 - - , valjnog leaja, granina 237 - zupanika, obodna 326 brzozatvarajui ventil 505,509 bunost u radu zupanika 400 cjevasta zakovica 73 cjevasto vratilo, centriranje 117
K azalo
Centralni zupanik 409 centrifugalna sila lanca 318 - spojka 263 - - , eljusna 264 centriranje cjevastog vratila 117 - zupastog vratila 118 cijev, aluminijska 484 , bakama 482 - , beavna s navojem 481 - , elina, precizna 482 - , fazonski dijelovi 490 - , koeficijent trenja 487 mesingana 484 - , nazivni primjer 481 - od sivog lijeva 481 - od umjetnog materijala 484 olovna 484 - , pogonski tlak 480 , proraun debljine stijenke 488,489 - s kolakom , elina 481 - s navojem 481 - , sidrena 28 , spajanje kolakom 493 - , - prirubnicom 493 - , - zavarivanjem 491 - , avna s navojem 481 cijevna konstrukcija, elina 39 - prirubnica481 cijevni dio, fazonski 490 - luk, lira 501 - navoj, Whitworthov 84 - spoj 491 - vod 480,502 - - , leaj 502 - - , uporite 502 cikloidno ozubljenje 328 cilindrina remenica 272 - tlana opruga 157 cilindrini bubanj, debljina stijenke 23 - valjni leaj, oznake 223 - zatik 131 cirkulaciono podmazivanje 200
avao, zarezni 136 elina cijev, precizna 482 - - s kolakom 481 - cijevna konstrukcija 39 elin i opruni elementi spojke 254 elik za zavarivanje 22 - , zavarivost 14 elnik 324 - , granini broj zubi 335, 336 , nulti 333 , , s kosim-zubima 344 - , optereenje zuba 359 - , sile 389 eljusna centrifugalna spojka 264 - konica 444 - - , dvostruka 444,446 - -.jednostavna444 - - , unutarnja 450 eoni korak 340 - kut zahvatne crte 345 - rukavac 173 eono (tupo) elektrootpomo zavarivanje iskrenjem 50 - ozubljenje 129 lankasti lanac 301 vorni lim 63 vrsti valjni leaj 224 vrstoa elika za vijak i maticu 86 - lijepljenog spoja 60 - oblika vijka, amplituda 100 - - vratila 179 - tarenice, kontaktna 433
Daljinsko ukljuivanje spojke 259 debljina eonog zavarenog ava 31 - mazivog uljnog sloja 209 - stijenke bombiranog dna 25 - - cijevi, proraun 488,489 - - cilindrinog bubnja 23 - uljnog sloja, apsolutna 209 - - - , relativna 210, 218 deformacija vijka i podloge, dijagram 98 deformacioni rad spojke 253 delta brtva 466 desni navoj 84 diferencijal 409 - sa stonicima 419 diferencijalna pojasna konica 452 diferencijalno puzanje 427
K azalo dijagram deform acija vijka i podloge 98 dijeljeni klizni leaj 205 dilatacijska spojka 249 dinam ika nosivost valjnog leaja 231 dinam iki fa k to r z upanika 359 - m om ent konice 444 - viskozitet 190 dinam iko brtvenje 456 - ekvivalentno optereenje valjnog lea ja 232 diobena krunica 332 dizalo 29 dno, bom birano 26 dodirnica bokova zupanika 328 - profila 328 , k u t 329 dodirno brtvenje 4 5 7 ,4 6 6 ,4 6 7 - - dijelova koji se kreu 4 6 6 ,4 6 7 dopunski broj zubi 375 - stoac 374 - - tarenice 425 d oputeni pogonski tlak 480 doputeno naprezanje rem ena 276 - troenje tarenice 437 dosjed, stezni 82 - za ugradnju valjnog leaja 228 dosjedni vijak 101 dra planetarca 409 duljina bloka opruge 158 - klinastog rem ena 289 - plosnatog rem ena 279 - ava 31 - zupastog rem ena 299 dupleks konica 451 dvoslojni leaj 207 dvosm jerna pojasna konica 452 dvosm jerni aksijalni kuglini leaj 230 dvostepeni planetarni prijenosnik 415 dvostruka eljusna k o nica 4 4 4 ,4 4 6 dvostruka kona m aneta 247
527
elektroluno zavarivanje 13 - - pritiskom 46 elektromagnetska spojka 261 elektrootpomo zavarivanje pritiskom 45 E -p u 392 evoluta 516 evolventa 329 - sferna 373 evolventna kugla 373 evolventne funkcije 516,518 evolventni zupasti pro fil 118 evolventno ozubljenje 329 Eytelweinova jednadba 266
Faktor vrstoe K materijala za tlanu posu du 24 - gubitka tarenice 435 - - u cijevi 485,487 - optereenja klinastog remena 292 - plosnatog remena 278 - pomaka brojila 338 - razmaka osi 342 - prianjanja steznog spoja 80 - raspodjele optereenja zupanika 366 - stupnja prekrivanja zupanika 366 - tvrdoe valjnog leaja 186 - udara kod lanca 314 - vijeka trajanja lanca 319 - zateznog djelovanja savijanja 179 - zupanika, dinam iki 359 fazonski cijevni dijelovi 490 fiktivni broj zubi 347 fin i navoj 84 fiting481 fleksiona brzina vrtnje 186 - opruga, zavojna 148 frekvencija opruge, vlastita 141 funkcija, evolventna 516, 518
Ekvivalentno naprezanje vijka 107 - - vratila 178 - - zavara 36 - optereenje valjnog leaja, dinamiko 232 elastina ploa 91 - spojka 252 elastini prsten 91,135 - tuljak 102 - vijak 96 elastino puzanje 427 elektrina konica, indukciona 455
Gallov lanac 301 glava, kuglasta 196 gubici u cijevima, faktor gubitaka 485,487 globoid 395 grafit 194 granica zailjenosti 339 granina brzina vrtnje valjnog leaja 237 granini broj zubi elnika 335, 336 - - - stonika 375 greben 19 gubitak snage planetarnog prijenosnika 418 - u cijevi 485,487 gumena kanda na spojki 255
528
gum ena opruga 166 - , k ru to st 168 - - spojke, stoasta 256 gum eni prsten spojke 255 - rem en 271
kavez valjnog leaja 221 kinematska krunica 326 - ploha 330 - toka tarenice 428 kinematski omjer zupanika 326 - pol 326 - viskozitet 191 kit, magnetski 460 - za brtvenje 460 klin, materijal 110 - , obli udubljeni 111 - , plosnati 111 - s nosom 111 , segmentni 111 - tangencijalni 111 - , uloni 109 , utjerni 109 , uzduni 110 klinasta remenica 285 - - , pomina 286 klinasti remen 283 - , duljina 289 - , faktor optereenja 292 - - nazubljen, iroki 285 - - , normalan beskonaan 285 konaan 285 - , obuhvatni kut 288 - - , optimalna brzina 288 - - , uestalost savijanja 295 - - , uski beskonani 283 klinasto vratilo 116 klipni ventil 507 klizanje bokova pua, brzina 394 - zuba 331 - , modul 142 - remena 268 - steznog spoja, otpor trenja 78 - tarenice, apsolutno 430 - , Morseov 122 konusni klizni leaj 208 korak, boni 345 - , eoni 340 , normalni 346 - zuba 332 korijen stonika, nosivost 382 - zuba, optereenje 360 korozija trenja 81 kosi ventil 506 kovani ventil 506 kovina, leajna 202 kona maneta, dvostruka 247 koni remen 270 - - , koeficijent trenja 279 K -p u 392
K azalo
Habanje lanca 302 Hertzovo naprezanje boka zuba 366, 368 hidraulina spojka 260 hidrauliki pad 484 hidraulik brtva 468 hidrodinam ika teorija podm azivanja 194 hidrodinam iki tlak 189 hidrostatski aksijalni leaj 217 - - -.k o e fic ije n t trenja 218 - tlak 189 hiperboloid 391 H irth -o zu b ljen je 129
Igliasti leaj 220, 227 - - , aksijalni 230 indukciona elektrina konica 455 iskoristivost planetarnog prijenosnika 418 - punog prijenosnika 395 - tarnog prijenosnika 438 - vijanika 389 - vijanog spoja 107 - zupanika 356 ISO m etriki navoj 85 ispitni tlak 4 8 0 ,4 9 0
Jednadba, Eytelw einova 266 jednohodni navoj 104 jednoslojni leaj 206 jednostavna eljusna konica 444 pojasna konica 452 jednostavni aksijalni leaj 216 - planetarni prijenosnik 409
K fa k to r vrstoe m aterijala tlanih posuda 24 kanda, gum ena na spojki 255 kandasta spajalica rem ena 272 - spojka 250 kapilarna sila 457 karakteristika brtve 495 - opruge 140 - statikog optereenja valjnog leaja 237 kardanska spojka 251
K azalo
krini remenski prijenos 269 - zglob spojke 251 kruta spojka 249 kruti vijak 101 kruto mazivo 189,194 krutost gumene opruge 168 - opruge 140 krunica, diobena 332 - kinematska 326 , temeljna 329 kugla evolventna 373 kuglasta glava 196 kuglasta spojka, zglobna 252 kuglasti rukavac 173 kuglini leaj 220 - - , aksijalni dvosmjerni 230 - - , radijalni, samoudesiv 226 - - , - , s naslonom 231 - s kosim dodirom 232 , utom i 221 kut dodirnice profila 329 - nagiba osovine ili vratila 183 - napona zupanika s kosim zubima 344 - , obuhvatni, klinastog remena 288 - , - , remenice 276 crte 329 - , normalni 345 - , pogonski 337, 342 zakretanja vratila 185 - - zavojne fleksione opruge 150 kutna brzina leaja, prijelazna 220, 211 kutni pipac 511 - ventil 505,507 kvalitet ozubljenja 353 povrinske obrade 78 zavara 16 - - , specifino 430 - zuba, specifino 332 klizna povrina leaja 198 - , viestruka 196 klizni leaj, dijeljeni 205 - , konusni 208 , povrina 198 , prirubni 204 - - s tuljkom 205 za brtvenje 473 klizno gibanje tarenice, okretno 432 - - - , tangencijalno 439 koenje, moment 445 , privedena toplina 448 , vrijeme 445 koioni bubanj, temperatura 449 kona poluga, sila 445 konica 442 konica, eljusna 444 - , - dvostruka 444,446 - , - jednostavna 444 - , - unutarnja 450 - , diferencijalna pojasna 452 , dinam iki moment 444 - , dupleks 451 , dvosmjerna pojasna 452 - , elektrina indukciona 455 - , moment optereenja 444 - , - trenja 444 , odvedena toplina zraenjem 449 , pojasna 452 - , -.jednostavna 452 , , ovijena 452 - , - , sumarna 452 - , - , unutarnja 452 - , rad trenja 448 , servo 451 - , simpleks 449 - , snaga trenja 448 stoasta 454 - , tama 443 - , vijek trajanja obloge 449 , vodena vrtolona 454 spreavanje gibanja 443 - zaustavljanje gibanja 443 - , zrana vrtlona 455 koeficijent trenja hidrostatskog aksij aja 218 konog remenja 279 - - u cijevima 487 kohezija medija 457 kolak 481 za spajanje cijevi 493 kolutna spojka 249 kompenzacijska spojka 250 kompenzator 501 konini spoj, samokonost 123 konstrukcija, cijevna, elina 39 - , nosiva 29 - , reetkasta 29 kontaktna vrstoa tarenice 433 kontaktno naprezanje bokova 366 - - tarenica 432 kontaktni pritisak tarenice 429 konini spoj 122 - zatik 131 konus, m etriki 122 - , Morseov 122 konusni klizn i leaj 208 korak, boni 345
529
530
Labirintna brtva 244, 245 labirintno brtvenje 244, 245 lakovi za brtvenje, umjetni 460 lamela spojke, sinusna 258 lamelna spojka, sigurnosna 257 lanac, broj lanaka 317 - , centrifugalna sila 318 - , lankasti 301 - , faktor udara 314 - , vijeka trajanja 319 - , Gallov 301 - , habanje 302 - , optono podmazivanje 313 - , podmazivanje 310 - , habanjem 311 - u uljnoj kupci 311 - , - ubrizgavanjem 303 - , pogonski 301 -.razm ak osi 317 - , rastavljivi 301 - , Rotary 302 - sa svornjakom 304 - s tuljkom 302 - , sigurnost protiv loma 318 - , specijalni 302 - , udarna snaga 315 - , ukupna vuna sila 318 - , valjkasti 301 - , vibracije 301 - , vuna sila 317 - , zglobni 301 - , zupasti 302 lanani prijenos 300 lananik 306 leasta zakovica 70 legirano ulje 192 lem, standardni 53 lemljenje, meko 51 - , postupci 51 - , tvrdo 51 lemljeni spoj 51 leaj, aksijalni bavasti, samopodesiv 230 - , - , hidrostatski 217 , - , igliasti 230 - , .jednostavni 216 - , - , prijelazna kutna brzina 220 - , - , valjni 228,230 , apsolutna zranost 209 - , bavasti 226 - cijevnog voda 502 - , dvoslojni 207 - , igliasti 220, 227 - , jednoslojni 206 - , klizni, dijeljeni 205 leaj, aksijalni, prirubni 204
K azalo
, , s tuljkom 205 - , konusni klizni 208 - , kuglini 220 - , - radijalni s naslonom 231 , , samoudesiv 226 , s kosim dodirom 232 - , -,u to m i 221 - , materijal 200 - , nagibni, segmentni, uporni 217 - od plastine mase 203 - , porast temperature 214 - , relativna zranost 209 - s vrstim segmentima, uporni 217 - - viestrukim kliznim povrinama 196 - , Sellersov 208 , snaga trenja 214 troslojni 207 ugradili 204 valjni 220 - , cilindrini, oznake 223 - , vrsti 224 , na etiri oslonca 224 - , oblikovanje 224 , obodno optereenje 227 - , plan mjera 222 - , radijalni 221 -, slobodni 224 , statika nosivost 233,236 - , statiko ekvivalentno optereenje 237 - , stoasti 231 , tokasto optereenje 227 - , tolerancije 213 - , trajnost 226 , - , vijek trajanja 231 leajna kovina 202 leajni materijal 200 lijepljeni spoj 56 - , vrstoa 60 lijevi navoj 84 lim , vom i 63 limeni nosa 29 lira, cijevni luk 501 lisnata opruga 145 lom radi umomosti 361 luk, cijevni 501 - sprezanja bokova 346 - U 501
Ljuska, stezna 102
K azalo
Magnetska spojka sa eljeznim prahom 263 magnetski k it 460 maneta, dvostruka kona 247 - za brtvenje 470 mast, za podmazivanje 189,193,198 - - - valjnih leaja 234 materijal brtve 456 - klina 110 - leaja 200 - opruge 142 - remena 270 - rukavca 200 - tarenice 439 - - , guma 439 - -.p la s tik a 440 - - , sivi lijev 439 - tlane posude, faktor vrstoe K 24 - zakovice 60 matica, pogonski moment okretanja 107 , standardna 89 - u obliku manete 93 - , vlana 93 - za osiguranje 91 - za privarivanje 89 mazalica, Staufferova 198 maziva mast 193 mazivo 189 - , kruto 189,194 , plinsko 189 - , tekue 189 - ulje 192 medij, sile kohezije 457 mehanizam s dva stupnja slobode 409 meka brtva 461 - , profilna 463 meko lemljenje 51 membranska brtva 478 membranski ventil 507 mesingana cijev 484 Metalluk spojka 264 m etriki ISO-navoj 84,85 - konus 122 minimalna dubina uvijanja matice 94 mjeovito trenje 189 modul 333 - plastinosti 78 - klizanja 142 molibdendisulfid 194 moment koenja 445 - konice, dinam iki 444 - na prirubnici 494 - okretanja matice, pogonski 107 - optereenja konice 444 - planetarnog prijenosnika 417 moment pritezanja vijka 97 - spojke, udarni 253 - trenja konice 444 Morseov konus 122 m ultiplikator, planetarni 412
531
Naboj 458 nagib boka zuba 344 - osovine ili vratila, kut 183 nagibni segmentni uporni leaj 217 napon, povrinski, medija 457 naponski zatik 131 naprezanje bokova, kontaktno 366 - provrta zakovice 65 - - zuba, Hertzovo 366,368 - od pritezanja vijka 97 - , odnos 180 - remena, doputeno 276 - specifinim pritiskom u provrtu 48 - tarenice, kontaktno 432 - vijka, amplituda 100 - - , ekvivalentno 107 - vratila, ekvivalentno 178 - zavara, ekvivalentno 36 - zuba, savojno 361 nastavak 19 navoj 83 - cijevni, Whitworthov 84 - , desni 84 - , fin i 84 - , ISO m etriki 84,85 - , jednohodni 104 - , lijevi 84 , normalni 84 - , obli 84 - , plosnati 103 trapezni 103 - , viehodni 271 navojni zatik 87 navueni stezni spoj 75 nazivni promjer cijevi 481 - tlak 480 nazuvica 19 nerastavljivo brtvenje 459 Nilos prsten 243 nisko ozubljenje 344 normalni klinasti remen, beskonani 285 - - - , konani 285 - korak 346 - kut zahvatne crte 345 - navoj 84 nos klina 111
34*
532
nosa,lim eni 29 - okretne dizalice 41 puni 29 , sanduast 29 nosiva konstrukcija 29 nosivi rukavac 173 nosivost bokova 366 - - stonika 382 - korijena stonika 382 - punog prijenosnika 398 - stonika 381 - u odnosu na troenje 370 zaribavanje 370 - valjnog leaja, dinamika 231 - statika 233, 236 - vijanika 389 N -p u 392 nulti elnik 333 - - s kosim zubima 344 - par 338 - prijenosnik 333
K azalo om jer broja zubi zupanika 326 opruga 140 - , duljina boka 158 - , gum ena 166 , , k ru to st 168 , karakteristika 140 - .k r u t o s t 140 - , m aterijal 142 - , plosnata 145 -.p re d o p te re e n je 161 - prstenasta 124 , rad 141 - sa sponam a 147 - - strem enom 147 - , savojna 140 - , specifina sila 140 - , specifini progib 140 - spojke, stoasta gum ena 256 , tanjurasta 152 - , tlan a 140 - , torziona 1 5 1 ,1 5 2 - .v l a n a 14 0 ,1 6 1 - , vlastita frekvencija 141 zavojna fleksiona 148 - , - - , k u t zakretanja 150 opruni elini elem enti na spojki 254 opruno djelovanje 158 optereenje klinastog rem ena, fak to r 292 - k onice, m om ent 444 - korijena zuba 360 - plosnatog rem ena, fak to r 278 - prirubnice 499 - valjnog leaja, dinam iko, ekvivalentno 232 - - - , njihajue 227 - , obodno 227 - - - , statik o , ekvivalentno 237 - - - , to k a sto 227 - zuba elnika 359 - zupanika, fak to r raspodjele 366 - - , specifino 359 optim alna brzina klinastog rem ena 288 o p to n o podm azivanje 200 - lanca 313 - - valjnog leaja 241 O rthinghausova spojka 258 osiguranje vijka 90 - - oblikom 91 - - silom 91 osnovni stonik, radijus 376 osovina 170 - , k u t nagiba 183 - , progib 182 o tp o r trenja klizanja steznog spoja 78
Njihajue optereenje valjnog leaja 227
O bli navoj 84 - udubljeni klin 111 oblik vijka, amplituda vrstoe 100 oblikovanje valjnog leaja 224 obloga konice, vijek trajanja 449 - , tarna 258 obodna brzina zupanika 326 - sila pri dizanju vijka 106 - - (specifina) zupanika 359, 366 obodno optereenje valjnog leaja 227 obuhvatni kut klinastog remena 288 - - remenice 276 odbacivanje ulja prstenom 248 - - ljebovima 248 odbojni ventil 508 odnos naprezanja 180 odstupanje mjera zupanika, pojedinano 353 - zupanika u zahvatu 353 odzrani provrt 247 ogranak remena, slobodni 266 - - , vuni 226 okretni moment spojke, prenosivi 259 - , ukljuivanje 259 okretno klizno gibanje tarenice 432 oktoida 374 oktoidno ozubljenje 374 olovna cijev 484
K azalo
otporno zavarivanje 13 otvoreni remenski prijenos 269 ovijena pojasna konica 452 oznake cilindrinih valjnih leaja 223 ozubljenje, cikloidno 328 eono 129 evolventno 329 Hirth 129 kvalitet 353 , nisko 344 oktoidno 374 poloidno 380 - s ravnini bokovima 330 , visoko 344 zakon 325 ozubnica 324, 330 oljebljena tarenica 422
533
plinovi kao maziva 189 plinsko zavarivanje 13 - - pritiskom 45 ploa, elastina 91 - , zupasta 376 - , zvjezdasto-prstenasta 128 ploica, sigurnosna 135 ploha, kinem atska 330 plosnata brtva 4 6 1 ,4 6 3 plosnati klin 111 - navoj 103 - rem en, duljina 279 - - , fa k to r optereenja 278 plosnato-okrugla zakovica 70 podloka 90 podm azivanje 189 - , autom atski ureaj 199 - , cirkulaciono 200 - , hidrodinam iko (teorija) 194 - lanaca 310,313 - - habanjem 311 - - u uljnoj kupci 311 - - ubrizgavanjem 303 - m au 1 8 9 ,1 9 8 - - valjnih leaja 234 - , o p to n o 200 - prstenom slobodnim ili vrstim 199 - uljem 199 - uranjanjem 199 - - , zupanika 358 - valjnog leaja, uljem 240 - - - , - , o p to n o 241 - - , uljnom m aglom 240 - , uranjanjem 241 podnona visina zuba 334 podrezivanje 335 pogon, trajni 368 - , vremenski, ogranien 368 pogonska snaga zupanika 357 - tarenica 423 pogonski k u t zahvatne crte 337, 342 - lanac 301 - m om ent okretanja m atice 107 - rem en, zatezanje 267 - tlak cijevi 480 - - za brtvenje 465 pojasna konica 452 - , diferencijalna 452 - - .d v o s m je r n a 452 - -.je d n o s ta v n a 452 - - , ovijena 452 - - .s u m a m a 452 - - , unutarnja 452 pojedinano odstupanje m jera zupanika 353
Pa (Pascal) = 1 N /m 2 23 pad, hidrauliki 484 par V -M IN U S 338 - , nulti 338 - , V -P L U S 338 Pascal (Pa) 23 pero 111 , segmentno 115 pipac 504,511 - , kutni 511 - , ravni 511 , trokraki 511 Pitting 366 plan brzina vrtnje planetarnog prijenosnika 415 - mjera valjnih leaja 222 planetarac, reaktivne sile na drau 416 planetarni m ultiplikator 412 - prijenos sa stonicima 419 - prijenosnik 409,417 - - , dvostepeni 415 - , gubici snage 418 - - , iskoristivost 418 - - , jednostavni 409 - -.m om ent 417 - - , plan brzina vrtnje 415 - - s dva para zupanika 413 - , sile na zubima 416 - .tipo vi 414 - - , viestepeni 415 - - , V -parovi zupanika 415 - reduktor412 plastine mase za leaje 203 plastini materijal tarenice 440 plastinost, modul 78
534
pokretni vijak 103 pol, kinematski 326 poligoni profil vratila 120 poloidno ozubljenje 380 polukrini remenski prijenos 269 polumjer zakrivljenja tarenice, reaktivni 433 poluokrugla zakovica 79 pomak profilr 337 - -.p o stran i 380 pomina remenica, klinasta 286 - tarenica 422 popreni zatik 137 porast temperature leaja 214 postupak lemljenja 192 Tredgaldov 374 potporni rukavac 174 povratna sila spojnog elementa spojke 254 - zaklopka 513 povrina (klizna) kliznog leaja 198 - ava (raunska) 32 povrinska obrada, kvalitet 78 povrinski napon medija 457 - tlak leaja, srednji 210 P-razm ak osi 342 precizna elina cijev 482 predoptereenje opruge 161 predzatezanje remena 266 - vijka silom 97 prekrivanje bokova, stupanj 346 - profila 343 - punog prijenosnika, stupanj 394 - stonika s kosim zubima, stupanj 379 - - ravnim zubima, stupanj 379 - vijanika, stupanj 387 prenosivi okretni moment spojke 259 presjek jezgre vijka 94 preani stezni spoj 75 privTsni vijak 83 priguna zaklopka 513 priguni rad 253 - ventil 509 prijeklop, stezni 77 prijelazna kutna brzina leaja 211 - - , aksijalnog 220 prijenos, lanani 300 , planetarni sa stonicima 419 - , remenski 265 - , - .k ri n i 269 - , - , otvoreni 269 , - , polukrini 269 - , - , prijenosni omjer 275 -.zu p a n i, prijenosni omjer 325 prijenosni omjer remenskog prijenosa 275 - - tarenice, stvarni 430
K azalo
prijenosni omjer, virtualni 376 - - zupanog prijenosa 325 prijenosnik, nulti 333 -.planetarni 409 - , - , dvostepeni 415 - , - , iskoristivost 418 - , -.jednostavni 409 - , - , plan brzina vrtnje 415 - , - s dva para zupanika 413 - , - , sile na zubima 416 - , - , snaga 417 - , - , tipovi 414 , , V -p arovi zupanika 415 viestepeni 415 - , puni 391 - , - , iskoristivost 395 - , - , nosivost 398 - , - , sile 395 , - , stupanj prekrivanja 394 , standardni 409 tami, iskoristivost 438 , s konstantnim prijenosnim omjerom 442 , , sila 426 prigunost, relativna 253 prirubna spojka 249 prirubni klizni leaj 204 - spoj 19 prirubnica 19 - , cijevna 481 - , optereenje 499 , sile i momenti 494 - , slijepa 481 , spajanje cijevi 493 pritezanje vijka, moment 97 pritisak nalenih povrina steznih spojeva 17 - tarenica, kontaktni 429 - u provrtu, naprezanje 48 profil, evolventni zupasti 118 - , kut dodirnice 329 , pomak 337 - , prekrivanje 343 - , standardni 330 - vratila, poligoni 120 - , zupasti trokutasti 118 profilna brtva, meka 463 - - , tvrda 464 - - za brtvenje 463 progib opruge (specifini) 140 - osovine ili vratila 182 proizvedena toplina kod koenja 448 proklizavanje tarenice 421 prolazni ventil 505 - vijak 102
K azalo prom jer cijevi, nazivni 481 proraun debljine stijenke cijevi 4 8 8 ,4 8 9 p rotok rashladnog sredstva 215 - ulja, volumenski 214 provrt, odzrani 247 - za vijak 90 - zakovice, naprezanje bokova 65 prsten, elastini 9 1 ,1 3 5 - Nilos 243 - od pusta 242 - , radijalni brtveni 246 - s centrifugalnim djelovanjem 244 - spojke, gum eni 255 - za odbacivanje ulja 248 prstenasta opruga 124 Pulvis spojka 263 puni nosa 29 putanje u rad spojkom 263 putanja vrha zuba, relativna 335 puzanje, elastino 427 , diferencijalno 427 - rem ena 268 - , tangencijalno 424 - tarenice421 pu A 392 - E 392 - i puno kolo 314 - K 392 - N 392 puni broj 393 - prijenosnik 391 - - , iskoristivost 395 - - , nosivost 398 , sile 395 - - , stupanj prekrivanja 394 puno kolo i pu 314
535
razmak osi, faktor pomaka 342 - lanca 317 reaktivan sila na drau planetarca 416 reaktivni polumjer zakrivljenja tarenice 433 redukcioni ventil 509 reduktor, planetarni 412 regulacioni ventil 505 relativan debljina uljnog sloja 210 - - - - aksijalnog hidrodinamikog lea ja 218 - prigunost 253 - putanja vrha zuba 335 - zranost leaja 209 remen, beskonani 280 - , gumeni 271 - , kandasta spajalica 272 -.k lin a s ti 283 - , - , nazubljeni, iroki 285 - , - , normalni, beskonani 285 , uestalost savijanja 295 , , uski, beskonani 283 - , koni 270 -.klizan je 268 , materijal 270 , pogonski, zatezanje 267 , predzatezanje 266 - , puzanje 268 - , samozatezanje 266 - , savojna uestalost 280 - , sila 266 , slobodni ogranak 266 - , spajalica u obliku kuke 272 - , specifina sila 279 , irina 259 - , vuni ogranak 226 - , zupasti 295 - , , duljina 299 - , iana spajalica 272 remenica, cilindrina 272 - , klinasta 285 - , -.p om in a 286 - , slobodna 269 , stepenasta 269 - , zatezna 266, 270, 281 , obuhvatni kut 276 remenski prijenos 265 - - , krini 269 - - , otvoreni 269 - - , polukrini 269 - , prijenosni omjer 275 reetkasta konstrukcija 29 rezonancija 185 Rotary lanac 302 rukavac 170
R ad opruge 141 - , priguni 253 - trenja konica 448 radijalni brtveni prsten 246 - leaj, kuglini, s naslonom 231 - -, samoudesiv 226 - - , valjni 221 radijus osnovnog stonika 376 - zakrivljenja boka zupanika 330 rascjepka 135 rashladno sredstvo, p ro to k 215 rastavljiva spojka 257 rastavljivi lanac 301 rastavljivo brtvenje 461 ravna torziona opruga 151 ravni pipac 511
536
- , eoni 173 - , kuglasti 173 materijal 200 nosivi 173 potporni 174 unutarnji 173 uporni 174 rupiavost, sigurnost od rupiavosti 368 rupienje boka 366
K azalo sile i m om enti koji djeluju na prirubnicu 494 - na elniku 371 - prirubnici 494 - - punim prijenosnicim a 395 - - stoniku 389 - - vijaniku 388 - - zubim a planetarnog prijenosnika 416 silikonski kauuk za brtvenje 460 simpleks konica 449 sintetsko ulje 193 sinusne lam ele spojke 258 slavina 504, 511 slijepa prirubnica 481 - zakovica 70 slobodna rem enica 269 slobodni ogranak rem ena 266 - valjni leaj 224 snaga lanca, udarna 314 - planetarnog prijenosnika 417 - trenja konice 448 - leaja 214 - - spojke 260 - - tarenice 4 3 5 ,4 3 7 - zupanika, pogonska 357 Som m erfeldov broj 210 spajalica rem ena, kandasta 272 - - u obliku kuke 272 , iana 272 spajanje cijevi kolakom 493 - - navojem 491 - - prirubnicom 493 - - zavarivanjem 491 specifina obodna sila zupanika 359, 366 - sila opruge 140 - snaga rem ena 279 specifini pritisak u provrtu, naprezanje 48 - progib opruge 140 specifino klizanje tarenice 430 - - zuba 332 - optereenje zupanika 359 specijalni lanac 302 - naponski zatik 131 spoj, cijevni 491 - , lijepljeni 56 , konini 122 , - , sam okonost 123 - , lemljeni 57 - , navueni stezni 75 , preani, stezni 75 - , prirubni 19 - sa steznom glavom 123 , stezni 75 - , o tp o r trenja klizanja 78
Samokonost koninog spoja 123 - punog prijenosnika 397 - vijka 106 samopodmazivanje mastima 198 - uljima 198 samoudesiv aksijalni bavasti leaj 230 - radijalni kuglini leaj 226 sanduasti nosa 29 samozatezanje remena 266 satelit 409 brzina vrtnje 411 savijanje, faktor zateznog djelovanja 179 savitljivo vratilo 170 savojna opruga 140 - uestalost remena 280 savojno naprezanje zuba 361 segmentni klin 111 - uporni leaj, nagibni 217 segmentno pero 115 Sellersov leaj 208 servo konica 451 sferna evolventa 373 sidrena cijev 28 sigurnosna ploica 135 - spojka 256 - , lamelna 257 - - s prekidnim svornjacima 256 sigurnosni ventil 505,508 sigurnost na izvijanje vijka 108 - protiv loma lanca 318 - - - radi umomosti 361 - - rupiavosti 368 - - umomosti vratila 181 - steznog spoja 79 sila, adsorbciona 457 -.kapilarna 457 - kod tarnog prijenosnika 426 - kohezije medija 457 - na konoj poluzi 445 - opruge, specifina 140 - predzatezanja vijka 97 - u remenu 266
K azalo spoj, stezni, pritisak nalenih povrina 17 - vijani, iskoristivost 107 zakovini 60 , zavareni 13 spojka, centrifugalna 263 - , eljusna centrifugalna 264 - , deform acioni rad 253 - , dilatacijska 249 - , elastina 252 - , elektrom agnetska 261 - , hidraulina 260 - , kandasta 250 - , kardanska 251 - koja akum ulira energiju 253 - - priguuje energiju 253 - , kolu tn a 249 , - , s gum enim ulocim a 255 - , kom penzacijska 250 , kuglasta zglobna 252 - k ru ta 249 - lam elna, sigurnosna 257 - , m agnetska sa eljeznim prahom 263 - M etalluk 264 - , okretni m om ent ukljuivanja 259 - Orthinghausova 258 - , povratne sile spojnih elem enata 254 - , prenosivi okretni m om ent 259 - , prirubna 249 - Pulvis 263 - , rastavljiva 257 - s elinim oprunim elem entim a 254 - daljinskim ukljuivanjem 259 - - gum enim kandam a 255 - - prstenim a 255 - - - stoastim oprugam a 256 - - jednom tam o m ploom 258 - - krinim zglobom 251 - prekidnim svornjacima, sigurnosna 256 - sa sinusnim lam elam a 258 - , sigurnosna 256 - , snaga trenja 260 - , tam a 257 - , turbohidraulina 264 - , , V o ith -S in cla ir 224 - , udarni m om ent 253 - Vulkan 256 - za putanje u rad 263 , zbirna 251 - , zglobna, kuglasta 252 - , zubna sa lunim zubim a 250 spone opruga 147 spreavanje gibanja, k onica 443 sprezanje bokova, luk 346 sprenjaci 28
537
srednja relativna zranost leaja 209 srednji povrinski tlak leaja 210 standardni lemovi 53 standardne m atice 89 standardni prijenosnik 409 - profil 330 Staufferrova mazalica 198 startno trenje 188 statika nosivost valjnog leaja 233, 236 statiko brtvenje 456 - optereenje valjnog leaja, ekvivalentno 237 - - - - , karakteristika 237 stepenasta rem enica 269 stezna glavina, spoj 132 - ljuska 102 stezni dosjed 82 - prijeklop 77 - spoj 75 - - , prianjanja 80 - - , navueni 75 - - , preani 75 - , pritisak nalenih povrina 17 - , sigurnost 79 stlaiva brtva 468 stojni zatik 136 stoac, dopunski 374 - , - , tarenice 425 - , tem eljni 373 stoasta konica 454 stonik 324, 373 - , granini broj zubi 375 - , nosivost 381 - , - bokova 382 - , - korijena 382 - s kosim zubim a 378 - - - - .s tu p a n j prekrivanja 379 - - ravnim zubim a, stupanj 379 - sa zakrivljenim zubim a 378 - , sile 389 stoasti valjkasti leaji 231 strelasti zupanik 373 strem en opruge 147 stupanj gubitaka tarenice 435 - prekrivanja bokova 346 - - profila 343 - punog prijenosnika 394 - - stonika s kosim zubim a 379 - - ravnim zubim a 379 - - vijanika 387 - - zupanika, fak to r 366 stvarni prijenosni om jer tarenice 430 sum am a pojasna konica 45 2 sunani zupanik 409
538
svorni vijak 87 svornjak 134
K azalo tarenica, ploa spojke 258 - ploa spojke 258 - spojka 257 tam i prijenosnik s konstantnim prijenosnim om jerom 442 - - - m ogunou kontinuirane prom jene prijenosnog om jera 424 , sila 426 - varijator 440 tekue mazivo 189 - trenje 189 teleskopsko vratilo 252 tem eljna krunica 329 tem eljni stoac 373 tem peratura koionog bubnja 449 teorija podm azivanja, hidrodinam ika 194 teinica tapa 64 tipovi planetarnih prijenosnika 414 tjeleca, valjna 221 tjem ena visina zuba 334 - zranost 334 tlana opruga, cilindrina 157 tlak, b oni, m atice 108 - , - , p e r a 118 - cijevi, pogonski 480 > -, hidrodinam iki 189 - , hidrostatiki 189 - .i s p it n i 4 8 0 ,4 9 0 - leaja, srednji, povrinski 210 - m atice, bo n i 108 - , nazivni 480 - , pogonski, doputeni 480 tlana opruga 140 to k a sto optereenje valjnog leaja 227 - zavarivanje 4 5 ,4 6 tolerancija valjnog leaja 213 - zupanika 354 torziona brzina vrtnje 187 - opruga 152 - - , ravna 151 trajni pogon 368 trajnost valjnog leaja 226 trapezni navoj 103 Tredgoldov postupak 374 trenje 188 - buenja tarenice 429 - vrstog tijela 188 - gibanja 188 - izm eu zubi zupanika 356 - klizanja 188 - - steznog spoja 78 - k onice, m om ent 444 - - , snaga 448 - , korozija 81 - konog rem ena, koeficijent 279
Sav, duljina 31
(raunska) povrina 32 vrste i oblici 15 avna cijev s navojem 481 avno zavarivanje 45 irina elastino deformirane povrine tarenice 434 - remena 259 iroki nazubljeni klinasti remen 285 tap, teinica 64 uplja zakovica 73
Tangencijalni klin 111 tangencijalno klizno gibanje tarenice 439 - puzanje 424 tanjurasta opruga 152 tarenica, apsolutno klizanje 430 - , faktor gubitaka 435 - , dopunski stoci 425 - , doputeno troenje 437 - , kinematska toka 428 , kontaktna, vrstoa 433 - , kontaktni pritisak 429 - , materijal 439 - od gume 439 - - plastinog materijala 440 - sivog lijeva 439 - , okretno klizno gibanje 432 - , oljebljena 422 , pogonska 423 -.p o m in a 422 - , prijenosni omjer stvarni 430 - , pioklizavanje 421 - , puzanje 421 - , reaktivni polumjer zakrivljenja 433 - , snaga trenja 435,437 - , specifino klizanje 430 - , stupanj gubitaka 435 - , irina elastino deformirane povrine 434 - , tangencijalno klizno gibanje 439 , trenje buenja 429 - u obliku krune ploe 424 - - - stoca 424 - - - valjka 424 - , vijek trajanja 437 - , vrijeme troenja 436 tarna konica 443 - obloga 258
K azalo trenje kotrljanja 188 - leaja, snaga 214 - m irovanja 188 m jeovito 189 startno 188 tekue 189 - valjanja 188 - zaustavljanja 188 trokraki pipac S l i trokutasti zupasti klin, profil 118 troslojni leaj 207 troenje tarenice, doputeno 437 tuljak, elastini 102 - , uloni 88 - za klizni leaj 205 tu p o e lektrootporno zavarivanje 45 - - iskrenjem 50 turbohidraulina spojka 264 tvrdo lemljenje 51 tvrda brtva 461 - - , profilna 464 uporite cijevnog voda 502 uporni leaj s vrstim segm entima 217 nagibni, segment ni 217 - rukavac 174 ureaj za podm azivanje, autom atski 199 uski beskonani klinasti rem en 283 uskonik 135 u ti n i vijak 88 utjerni klin 109 u to m i kuglini leaj 221 uvijanje m atice, m inim alna dubina 94 uzduni klin 110 - zatik 137
539
U luk 501 ublaavanje udara 254 uestalost savijanja klinastog rem ena 295 udar, ublaavanje 254 udarna snaga lanaca 315 udarni m om ent spojke 253 udubljeni klin, obli 111 uglaavanje 77 ugradni leaj 204 ulje, legirano 192 - .m a z iv o 192 uljni sloj, apsolutna debljina 209 ukljuivanje spojke, daljinsko 259 ukupna vuna sila lanca 318 uloni klin 109 - tuljak 88 ultrazvuno zavarivanje 45 ulje, odbacivanje ljebovim a 248 - , podm azivanje 199 - , - valjnog leaja 240 sam opodm azivanje 198 sintetsko 193 , volum enski p ro to k 214 uljni sloj, relativna debljina 210, 218 um jetni lakovi za brtvenje 460 um ornost, sigurnost protiv lom a 361 - vratila, sigurnost 181 unutarnja eljusna konica 450 - pojasna konica 452 unutarnje ozubljenje zupanika 331 unutarnji rukavac 173
Valjanje bokova zuba 331 valjkasti lanac 301 - leaj 220 valjna tjeleca 221 valjni leaj, aksijalni 228, 230 - - , cilindrini, oznake 223 vrsti 224 - - , dinamiko ekvivalentno optereenje 232 dosjedi za ugradnju 228 - - , faktor tvrdoe 186 - , granina brzina vrtnje 237 - - , karakteristika statikog optereenja 237 - - na etiri oslonca 224 - - , nosivost, dinamika 231 - , njihajue optereenje 227 oblikovanje 224 optono podnmzivanje 241 - - , plan mjera 222 podmazivanje uljem 240 - uljnom maglom 240 - uronjavanjem 241 radijalni 221 - - s kavezom 221 - - , slobodni 224 - optereen tokasto 227 - - , statika nosivost 233,236 - , statiko ekvivalentno optereenje 237 - , vijek trajanja 231 tolerancija 213 - , trajnost 226 valjkasti leaj, stoasti 231 varijator, tam i 440 V -e ln ik s kosim zubima 347 ventil 504 , brzozatvarajui 505,509 - , klipn i 507 - koji djeluje u sluaju loma 509
540
ventil, kosi 506 kovani 506 kutni 505,507 , membranski 507 - , odbojni 508 -.redu kcion i 509 - , regulacioni 505 - , priguili 509 - , prolazni 505 - , sigurnosni 505, 508 - za promjenu smjera gibanja 505 - , zaporni 505,509 vibracija lanca 301 vijak, amplituda naprezanja 100 - , dosjedni 101 - , ekvivalentno naprezanje 107 , elastini 96 - i matica, vrstoa elika 86 - , kruti 101 - , moment pritezanja 97 - , naprezanje od pritezanja 97 - , osj|pranje 90,91 - , pokretni 103 - , presjek jezgre 94 - , privrsni 83 -.p ro la zn i 102 - , provrt 90 - s glavom 87 - , samokonost 106 - , sigurnost na izvijanje 108 - , sila predzatezanja 97 - , svomi 87 - , u tini 88 - za zavarivanje, zavretak 87 - , zavretak 88 vijani spoj, iskoristivost 107 vijanik 386 - , iskoristivost 389 - , nosivost 389 - , sile 388 - , stupanj prekrivanja 387 vijek trajanja lanca, faktor 319 - - obloge konice 449 - - tarenica 437 - valjnog leaja 231 visina zuba, podnona 334 - - , tjemena 334 virtualni broj zubi 375 - prijenosni omjer 376 viskozitet, dinam iki 190 kinematski 326 viehodni navoj 104 vieslojni remen 271 viestepeni planetarni prijenosnik 415
K azalo
visoko ozubljenje 344 vlana matica 93 - opruga 140,161 vlastita frekvencija opruge 141 V -M IN U S par 338 V -N U L T I bokovi 337 vod, cijevni 480,502 V oith -S inclair turbohidraulina spojka 264 volumenski protok ulja 214 - - - hidrostatskog aksijalnog leaja 218 V -p a r zupanika planetarnog prijenosnika 415 V -P L U S par 338 vratilo 170 - , brtvenje 472 - , vrstoa oblika 179 - ekvivalentno naprezanje 178 - , klinasto 116 - , kut nagiba 183 - , kut zakretanja 185 - , poligoni profil 120 - , progib 182 - , savitljivo 170 - , sigurnost protiv umomosti 181 - teleskopsko 252 - , zupasto 118 V-razm ak osi 342 vreteno 103 vrh zuba, zailjenost 337 vrijeme koenja 445 - trajanja punog optereenja zupanika 369 - troenja tarenice 436 vremenski ogranieni pogon 368 vrst i oblik ava 15 - spoja zavara 16 vrtlona vodena konica 454 - zrana konica 455 vuna sila lanca 317 - - -.u k u p n a 318 vuni ogranak remena 226 Vulkan spojka 256
Whitworthov cijevni navoj 84
Zahvatna crta, boni kut 345 - - , eoni kut 345 - - , kut 329 - - , normalni kut 345 - - , pogonski kut 337,342 - - zupanika 328
K azalo
zaklopka 504,512 , povratna 513 priguna 513 zakon ozubljenja 325 zakovica, cjevasta 73 - , leasta 70 - , materijal 60 - , naprezanje bokova provrta 65 - , plosnato-okrugla 70 , poluokrugla 79 - s eksplozivom 70 - - poluokruglom glavom 72 - - uputenom glavom 72 - , slijepa 70 - , uplja 73 , zavrna glava 61 zakovini spoj 60 zakretanje vratila, kut 185 zakrivljenje boka zupanika, radijus 330 zatega 28 zaporni ventil 505,509 zaptivnost 457 zarezni avao 136 zasjeni zatik 132 zasun 504 - s aksijalno nepominim vretenom 510 - pominim vretenom 510 - - krutim jednodjelnim zapornim tijelom 510 - podesivim viedjelnim tijelom 510 - sa zapornim klinom 509 zailjenost 339 - vrha zuba 337 zatezanje pogonskog remena 267 zatezna remenica 266, 270, 281 zatezno djelovanje savijanja, faktor 179 zatik, cilin drin i 131 - , konini 131 - , naponski 131 , - , spiralni 131 - , navoj ni 87 - , pom ini 137 - s navojem 88 , stojni 136 uzduni 137 - za zakivanje 74 - , zasjeni 136 - zglobni 136 zaustavljanje gibanja, konica 443 zavar, ekvivalentno naprezanje 36 - , kvalitet 16 - , vrste spojeva 16 zavareni spoj 13 - av, eoni, debljina 31
541
zavarivanje, bradaviasto 4 5 ,4 9 - , elici 22 , elektroluno 13 , , pritiskom 46 - elektronskim snopom 13 - , e lek tro o tp o m o , pritiskom 46 - iskrenjem 50 - , otp o rn o 13 - plazm om 13 - .p lin s k o 13 - - , pritiskom 45 - , spajanje cijevi 491 - svjetlosnim snopom 13 - , avno 45 - talenjem 13 - , to k asto 4 5 ,4 6 , tu p o , elek tro o tp o m o 45 iskrenjem 50 - , ultrazvuno 45 zavarivost elika 14 zavojna fleksiona opruga 148 - - - , k u t zakretanja 150 zavretak vijka 88 - - za zavarivanje 87 zavrna glava zakovice 61 zbirno odstupanje zupanika 353 zglobna spojka 251 - - , kuglasta 252 zglobni lanac 301 - zatik 136 zraenjem odvedena toplina konica 449 zrana k onica, vrtlona 455 zranost, b o n a 334 - uzm eu zuba 332 - leaja, apsolutna 209 - - , relativna 209 srednja, relativna 209 - tjem ena 334 zub elnika, optereenje 359 - , tjem ena visina 334 , zran o st m eu zubim a 332 zubi, k orak 332 - stonika, kosi 378 - - , zakrivljeni 378 zubna spojka s lunim zubim a 250 zupani prijenos, om jer 325 zupanik 324 - , bunost u radu 400 - , centralni 409 - , dinam iki fa k to r 359 - , dodirnica bokova 328 - , fak to r stupnja prekrivanja 366 - , iskoristivost 356 - , kinem atski om jer 326
542
zupanik s kosim zubim a, k u t napona 344 , obodna brzina 326 podm azivanje uronjavanjem 358 pogonska snaga 357 - , pojedinano odstupanje m jera 353 - s helikoidalnim zubim a 344 - - lunim zubim a 373 - - unutarnjim ozubljenjem 331 specifina obodna sila 359, 366 - , specifino optereenje 359 - strelasti 373 - , sunani 409 - , tolerancije 354 - , trenje m eu zubim a 354, 356 - u zahvatu, odstupanje 353 - , vrijeme trajanja punog optereenja 369 zupanik, zahvatna linija 328 - , zbirno odstupanje 353 zupasta p lo a 376 zupasti lanac 302 - profil, evolventni 118 - rem en 295 - rem en, duljina 299 z upasto vratilo 118 - - , centriranje 118 zvjezdasto-prstenasta p lo a 128
K aza lo
iana spajalica rem ena 272 ljebovi za odbacivanje ulja 248

Decker Elementi Strojeva

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Decker Elementi Strojeva

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Karl-Heinz Decker ELEMENTI STROJEVA

IZ PREDGOVORA 7. NJEMAKOM IZDANJU

83 83 84 87 90 92 97 97 99 101 103 103 105 107

109 112 116 118 120 122 123 124 129

188 188 189

242 242 244 245 245 248

299 299 301 306 310 313

B unost u ra d u z u p an ik a i m ogunost njena sm anjivanja ................................. ..........................................................................................................................................................

456 457 459 460 461

466 468 473 473 475 476 477 477 478

14.2. Izrav n an je deform acija p ri z agrijavanju cijevnih v o d o v a

1.1. Z avareni spojevi

1.1. Zavareni spojevi

St 33-1, St 50-2, - . 0545,

GS-38 . . . GS-70 - C l . 0345

Y-av Dvostruki X-av

eoni (tupi) spoj Dijelovi lee u jednoj ravnini

Kosi spoj Jedan dio naslonjen je koso na drugi

1.1. Z avareni spojevi

Slika 2. P odjela n a p rez an ja u zav a ru p ri sk retan ju to k a sile (a je to k sile) a) u tu p o m sp o ju ; b) u k u tn o m spoju

a) nepravilno zbog g o m ilanja za vara; b ) p ravilno

1.1. Z avareni spojevi

S lika 10. P o ja a n ja k o tlo v sk o g lim a n a izrezim a za ulazne otv o re i nastav k e

DIN 2628 (JUS M.B6.160) do DIN 2698 (JUS M.B6.171)

1.1. Z avareni spojevi

i 16/ 130p 0,15

t 300 - > up 2000

i 450 bez ogranienja

t 450, p 0,80 bez ogranienja

t 300 bez ogranienja Ogranienja 6: Du 250: p 0,15: 1 130: Du p 2000: tp 1720:

1.1. Z avareni spojevi

Limovi o d opeg konstruktivnog elika D IN 17100 (JUS C.B0.500)

130 150 210

110 120 190

elici z a valjanje i kovanje, konstrukcioni elici D IN 17100 (JUS C.B0.500)

Kotlovskilimovi2) D IN 17155 (JUS C.B4.014)

Beavne eline cijevi3) D IN 1629 (JUS C.B5.020 i 023) Vic i H

170 190 240 260 240 140 160 180

120 140 190 220 220

110 130 180 210 210

70 70 170 200 200

(L. 0346) (L. 0446) (L. 0546)

65 165 195 315 315 315

33 90 130 195 210 210

V atrootpom i elini lijev D IN 17245

165 130 185 185 130 150

160 120 180 180 120 140

1.1. Z avareni spojevi

F aktor vrstoe materijala K prema tablici 6

1.1 1,5 1 , 5 . . . 2,5

F aktor vrstoe K = vrstoa na vlak

F aktor vrstoe materijala K prema tablici 6

1,5 1,7 l.,8 2

1.1. Z avareni spojevi

i1! 1 i!i 1 '

Slika 15. U v aren e cijevi (a je cijevna stijena)

Jednadba (6) moe se primijeniti i na uvarene cijevne nastavke (vidi

1.1. Z avareni spojevi

Slika 17. Z av a ren prik lju ak ija se teinica p o k la p a s teinicom tap a

Slika 18. Z av a ren k u tn i av

1.1. Z avareni spojevi

Slika 19. P rijelaz tu p o g k u tn o g z av a ra s n ejednakim k ra k o v im a n a boni k u tn i zavar s jed n a k im k ra k o v im a

Slika 20. Z av aren i avovi koji lee n a su p ro t

Slika 21. D ebljina z av a ra a: a) tu p ih z av a ra; b) k u tn ih z av ara