Sie sind auf Seite 1von 24

Karlo Gobec

ORIJENTACIJA BRDSKIM BICIKLOM


MOUNTAINBIKE ORIENTEERING - MTBO

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Namjena ovog prirunika je da vas upozna sa pravilima orijentacije brdskim biciklom, osnovnim naelima sporta i olaka izbor bicikla i opreme. Pretpostavka je da veina nije sudjelovala na orijentacijskim ili utrkama brdskim biciklom, te e ovdje nai odgovor koje su fizike predispozicije i materijalni zahtjevi za ovaj sport. Orijentacija brdskim biciklom (MTB-O) je sport primjeren za ljubitelje vonje brdskim biciklom, rekreativce, natjecatelje kao i poetnike. Ukratko za sve koji se vole voziti prirodom izvan motornim vozilima pretrpanim naseljima. Cilj je da natjecatelj na biciklu obie zadani broj kontrolnih toaka, oznaenih u prirodi, u najkraem moguem vremenu uz pomo karte i kompasa. Natjecatelji smiju voziti, gurati ili nositi bicikl od starta, preko kontrolnih toaka sve do cilja koristei se iskljuivo putevima i stazama koje su ucrtane na karti. Temeljne orijentacijske vjetine su brzi izbor varijante i pamenje karte. Vana je takoer utreniranost i spretnost na biciklu, naroito na strmim uzbrdicama i nizbrdicama. Posebnu pozornost obraa se ouvanju prirode te su staze na natjecanjima koncipirane tako da se osigura mogunost povlaenja divljai u podruja koja nisu obuhvaena natjecanjem. Uz to kretanje je dozvoljene iskljuivo po putevima. U odnosu na orijentacijsko tranje prednosti su u jednostavnijem snalaenju na karti i veoj dinamici. Ako se snalazite na gradskim kartama lako se priviknuti i na MTB orijentacijske karte. Za poetak vam naravno treba brdski bicikl i kaciga. Dobro doe pumpa, rezervna zranica, boca sa vodom, a za natjecanje vam je potreban skijaki zip i SI-elektronski evidencijski ip koji je mogue posuditi kod organizatora. Mogue je snai se i bez kompas, a nije potreban niti GPS ureaj za pronalaenje tonog poloaja ni izviako iskustvo. MTB-O je relativno nova orijentacijska disciplina te je prvo svjetsko prvenstvo organizirano u Francuskoj nedavne 2002. godine. Vodee nacije su Finska, Rusija, Njemaka, vicarska, Austrija i eka. U Hrvatskoj su 1994. godine Kristian Korper i orijentacisti iz Vihora organizirali prvo natjecanje. U poecima MTB orijentacije u Hrvatskoj je bila dozvoljena vonje van staza to je za natjecatelje uzrokovalo mukotrpne dionice guranja bicikla kroz umu. Na inicijativu Christiana i Bojane Nikoli OK Bjelovar je 2004. godine organizirao prvo natjecanje po novim pravilima. Njihov trud je pao na plodno tlo i ve idue godine se u Hrvatskoj organiziralo nekoliko natjecanja. Zajedno sa vozaima iz Slovenije utemeljena je zajednika MTB-O liga za koju se boduje natjecanja u Sloveniji i Hrvatskoj. Iste godine izborna vrsta je prvi puta nastupila na svjetskom MTB-O prvenstvu u Slovakoj.
KARLO GOBEC, svibanj 2008. str. 2/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Gdje poeti
U Zagrebu (OK Kapela, OK Maksimir, OK Vihor), Bjelovaru (OK Bjelovar) i Varadinu (OK Meimurje) postoje klubovi iji se lanovi redovito natjeu i organiziraju natjecanja. Na natjecanjima moete sudjelovati kao lan kluba ili kao individualac. Kao lan Saveza imate popust na startninu i pravo na plasman u kupu i prvenstvu Hrvatske.

Prvaci Hrvatske:

Nenad Lovrec Muki - elita Duga staza 2006. Nenad Lovrec 2007. Nenad Lovrec 2008. Nenad Lovrec Vedran Berkovi Srednja staza 2006. Nenad Lovrec 2007. Nenad Lovrec Sprint 2007. Vedran Berkovi Ml. juniori Duga staza 2007. Nino Stani Vidra 2008. Petar Perica Srednja staza 2006. Luka Mihaljevi 2007. Nino Stani Vidra Sprint 2007. Matko Jasprica

Neda Gobec ene - elita Duga staza 2006. Neda Gobec 2007. Neda Gobec 2008. Neda Gobec Srednja staza 2006. Neda Gobec 2007. Neda Gobec 2008. Sprint 2007. Ivana Hausknecht 2008. Ml. juniorke Duga staza 2008. Mihaela Koila Srednja staza 2008. Sprint 2008.

Vihor Vihor Vihor Kapela Vihor Vihor Kapela

Vihor Vihor Vihor Vihor Vihor

Meimurje

Vihor Bjelovar Vihor Vihor Torpedo

Meimurje

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 3/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

2007. EP Slovenska reprezentacija

2005. SP Hrvatska reprezentacija

Rezultati slovensko - hrvatskog MTB-O kupa:

Sandi Kmeti

Eneja Osterman

Muki: 2006. 1. Sandi Kmeti 2. Nenad Lovrec 3. Iztok Rojc 4. Petar Strmeki 5. Igor Peovnik 6. Miro alamun 2007. 1. Sandi Kmeti 2. Nenad Lovrec 3. Grega Raj 4. Joc Koprivnikar 5. Duan Petrovi 6. Vedran Berkovi

Polaris - Ljubljana Vihor - Zagreb Polaris - Ljubljana Maksimir - Zagreb Slovenj Gradec Polaris - Ljubljana Polaris - Ljubljana Vihor - Zagreb Slovenj Gradec Slovenj Gradec Polaris - Ljubljana Kapela - Zagreb

ene: 2006. 1. Eneja Osterman 2. Maja Zavrl 3. Neda Gobec

Polaris - Ljubljana Slovenj Gradec Vihor - Zagreb

2007. 1. Eneja Osterman 2. Neda Gobec 3. Maja talekar

Polaris - Ljubljana Vihor - Zagreb Slovenj Gradec

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 4/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Za poetak:
Ukoliko nam se elite pridruiti na izletima, treninzima i natjecanjima doite na sastanak u prostorije najblieg kluba. Dodatne informacije o natjecanjima mogue je pronai na Internetu (npr. www.vihor.hr). Upite aljite na mail: karlo.gobec@zg.t-com.hr Informacije o natjecanjima se takoer mogu pronai na news grupi (hr.rec.bicikli), na stranicama www.adventure-sport.com i www.bicikl.hr te na oglasima u boljim biciklistikim duanima. Aktualni kalendar MTB-O natjecanja mogue je pronai na web stranicama.

Osnovna pravila
Prema kalendaru natjecanja odredite natjecanje na kojem elite i moete sudjelovati. Prijave se primaju preko kluba ili pojedinano. U Hrvatskoj se organiziraju tri - etiri trke godinje. Ovisnici o ovom sportu esto nastupaju i na natjecanjima u susjednim dravama, a naroito je dobra suradnja sa Slovencima. Startnina iznosi otprilike 35 do 70 kn po danu natjecanja. Natjecanja su esto dvodnevna, a ponekad se rezultati oba dana zbrajaju. Na startu dobite kartu sa ucrtanom stazom minutu prije starta tako da imate vremena sloiti je i postaviti u nosa. Natjecatelji startaju u jednakim vremenskim intervalima, obino svake dvije ili tri minute, tako da ne startaju dva natjecatelja iz iste kategorije u isto vrijeme.

Teren
Idealan teren za MTB-O nije previe strm i ispresijecan je mnotvom puteva razliite voznosti koji omoguuju irok izbor varijanti dolaska od kontrole do kontrole.

Karta
Za MTB-O se izrauju posebne karte mjerila 1:10000 za srednju stazu i 1:15000 odnosno 1:20000 za dugu stazu, a mogu biti i krupnijeg ili sitnijeg mjerila. Ekvidistanca ili visinska razlika izmeu slojnica iznosi 5m. Prema pravilniku IOF-a veliina karte smije biti najvie 30 x 30 cm.

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 5/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Specifinost karata za orijentaciju je da su otvorene povrine - livade, oznaene utom bojom, dok je uma bijela, odnosno zelena kod gue vegetacija. Voda je plava, slojnice ili izohipse su smee. Na karti su prikazani detalji koje lako uoimo u vonji. Iznimka mogu biti stijene ili dalekovodi. Posebna pozornost posveena je krianjima i ravanjima puteva. Mali odmak linije koja oznaava put od druge linije znak je da je odvojak tee uoljiv. Ako linija vodi preko potoka postoji most, ako je linija potoka izmeu dvije crtice mosta nema. Karte su vrlo tone i na njima su ucrtani svi putevi kojima je mogue voziti sa brdskim biciklom. Asfaltni putevi nacrtani su smeom bojom dok su ostali podijeljeni u dvije skupine: iri od 1,5 m (irina traktorskog traga) i ui od 1,5m (singletrack). Svaka skupina putova prema voznosti podijeljena je u tri vrste: Brza staza (puna crta), srednje brza staza (isprekidana crta) i staza teka za vonju (tokasto). Natjecatelj se na temelju tih informacija odluuje koje putove e koristiti da bi se najbre dovezao do idue kontrole. Odluka nije jednostavna jer je est sluaj da najkrai put nije najbri jer ima vie uspona ili je tee za voziti te morate gurati dio puta. Za razliku od orijentacijskog tranja razlike u brzini su ovisno o podlozi mnogo vee. Trkai se iznenade kada vide koje varijante od kontrole do kontrole biraju vozai. Prosjena brzina na loem umskom putu je 510 km na sat, dok po asfaltu bez problema postiete prosjeke od 25 do 30 km na sat. Prema tome se esto vremenski isplate obilasci po asfaltnom putu koji je etiri do pet puta dui nego loa umska stazica.
KARLO GOBEC, svibanj 2008. str. 6/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Na kartama za orijentaciju brdskim biciklima koriste se slijedei specifini simboli:


Boja: crna Cesta / put - brza vonja bez potekoa Staza sa tvrdom podlogom najmanje 1.5m iroka. umska cesta ili dobro odravani put bez prepreka. "Doubletrack" Staza - put - brza vonja bez potekoa Dobro odravani put ui od 1.5m. Poravnan, ist put bez erozije ili prepreka. "Singletrack" Cesta / put - spora (oteana) vonja Najmanje 1.5m iroka staza sa korijenjem, raslinjem, mokra, movarna ili pjeana. Mogue su i kamene povrine. Okretanje pedala je oteano, vonja je usporena. Staza - spora (oteana) vonja Staza je ua od 1.5m. kroz teak teren, mogue sa makadamom. Pod utjecajem vremena u loem stanju (npr duboki tragovi traktora). Ostale karakteristike kao kod ire staze. Staza - naporna / teka vonja Staza sa najmanje 1.5m iroka, sa preprekama kao to je korijenje ili kamene stube. Mnogo prepreka/zapreka, kamenja, stijenja, erozije, blata, odrona ili pijeska. Vrlo spora ili nemogua vonja. Moe iziskivati noenje bicikla. Staza - naporna / teka vonja Staza ua od 1.5m kroz vrlo teak teren. Planinski put sa mnogo zapreka. Ostale karakteristike kao kod ire staze. Boja: ljubiasta Zabranjena ruta Ruta zabranjena za kretanje oznaena je sa "x" (kriem). Neprelazne barijere ili nedozvoljeni prijelazi prikazuju se "x"-om ili serijom "x"-eva. Opasni objekti poprijeko puteva ili staza Ove barijere moraju biti visoko vidljive na karti i moraju biti otisnute preko puteva/staza. Prelazne barijere prikazuju se crticom. Obino se na taj nain oznauju sruena debla, rampe ili stepenice. Napomena: Vidljivo ravanje / krianje puteva Kada je ravanje ili krianje puteva ili staza vidljivo, crtice simbola su spojene u kriitu. Slabo vidljivo ravanje / krianje puteva Kada je ravanje ili krianje puteva ili staza nije jasno vidljivo, crtice simbola nisu su spojene u kriitu.

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 7/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Vano:
"Brze" staze su ucrtane punom linijom. Ako su asfaltirane onda smeom bojom sa crnim obrubom u drugom sluaju crnom crtom razliite debljine. Asfaltne ceste su JAKO brze i isplati ih se koristiti i za viestruko due obilaske u odnosu na strme ili staze teke za vonju. Ipak potrebno je i uspon uzeti u obzir, odnosno koliko slojnica se moramo uzbrdo voziti. "Sporije" staze su oznaene isprekidanom linijom i pri suhom vremenu takoer su brze. Pri dugotrajnim kiama duboki tragovi traktora mogu vas primorati da gurate bicikl. Isplati ih se koristiti ako moemo skratiti due obilaske. Staze teke za vonju oznaene su tokasto i njima je vonja, ovisno o vremenskim uvjetima, usporena ili nemogua. Koristimo ih samo na kratkim dionicama i ako omoguuju da skratimo duga zaobilaenja. Ponekad se podruja koja se mogu koristiti za vonju dodatno markiraju i posebno su ucrtana na karti. Organizator u ovom sluaju pravodobno obavjetava natjecatelje. Takoer je mogue markirati slabo vidljive putove koji su ucrtani na karti. Ljubiastom ili crvenom crticom poprijeko na put oznaena su sruena debla ili rampe u umi. Natjecatelj je duan na tim mjestima obratiti posebnu pozornost, naroito ako se radi o rampama na izlasku iz ume, kada iz sjene ume izlazimo na sunane livade a oi nam se jo nisu prilagodile na nove uvjete. Na kraju prirunika nalaze se dvije karte sa MTB-O natjecanja.

Staza
Start je na karti oznaen trokutom, kontrole krunicom, a cilj sa dvije koncentrine krunice. Kontrole se moraju obii zadanim redoslijedom, a za razliku od orijentacijskog tranja ne postoje opisi mikrolokacije kontrola, samo je potrebno navigirati u centar krunice. Na karti je u zagradi uz redni broj kontrole naveden i kodni broj koji se nalazi na kontroli. Kontrolne toke jednostavno je za pronai jer se nalaze uz puteve. Bit je u tome da se izabere najbri put od kontrole do kontrole. Obavezne rute, prijelazi i prolazi takoer moraju biti jasno oznaeni na karti , ali i na terenu. Ove rute natjecatelj mora slijediti cijelom njihovom duinom. Podruja zabranjena i opasna za kretanje moraju biti oznaena na karti. Opasni prijelazi u koje bi natjecatelj mogao "uletjeti" velikom brzinom takoer moraju biti oznaeni na karti i na terenu. Biciklist stazu mora obii vozei, nosei ili gurajui bicikl. Kretanje van puta ili staze koji nisu ucrtani na karti nije doputeno !

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 8/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Karta nam prua informacije kojom brzinom je mogue voziti po pojedinim puteljcima i koliko je strmo zemljite. Razlikujemo tri duine staze: Sprint, gdje su staze zamiljene tako da ih pobjednik obie za oko 25 min, Srednja staza 45 (ene) do 55 min (mukarci) i Duga staza sa vremenom pobjednika od 90 odnosno 110 min. Duina staze i uspon navode se prema najkraem razumno odabranom putu. Natjecatelje koji se bave orijentacijskim tranjem iznenadi nepostojanje opisa kontrola, a poloaj kontrola na putevima im se ini vrlo jednostavan za orijentaciju. Na natjecanju tada saznaju kako je teko itati kartu u brzoj vonji odnosno zapamtiti put od kontrole do kontrole te voziti bez itanja karte. Razlikujemo pojedinana i tafetna natjecanja. Pojedinana natjecanja su najee sa zadanim redoslijedom obilaska kontrola, a mogua je varijanta sa score orijentacijom kada natjecatelji sami biraju redoslijed obilaska. Kod score natjecanja se prakticira masovan start. tafete su sastavljene od tri lana koji se natjeu jedan za drugim. Tada se pojedine dionice na stazi razlikuju kako bi natjecatelji bili prisiljeni itati kartu a ne samo pratiti bolje natjecatelje. Ukupno, kada se gleda zbroj svih dionica, sve tafete imaju istu stazu. Vremena pojedinog natjecatelja u tafeti se zbog toga mogu samo uvjetno usporeivati.

Kontrolne toke
Na terenu su kontrolne toke oznaene trostranim prizmama - zastavicama. Svako polje zastavice podijeljeno je po dijagonali na bijelo i crveno polje. Sve kontrolne toke moraju biti postavljene na putevima prikazanim na karti. Kada natjecatelj pronae KT ovjeri je elektronskim kontrolnim kartonom - ipom nakon to provjeri kodni broj na njoj. ip se vee za bicikl elastinom vezicom (zip za skijanje) te se ne smije u tijeku trke skinuti. ip natjecatelja ima jedinstveni broj i sadri informacije kada je natjecatelj startao, u koje vrijeme je obiao pojedini kontrole, te koliko mu je ukupno vremena trebalo da proe stazu. Na cilju se informacije iz ipa prebace u raunalo i generira se lista rezultata. Najbolji natjecatelj je onaj koji je u najkraem vremenu zadanim redoslijedom obiao sve svoje kontrolne toke. Tko ne pronae sve kontrolne toke ostaje bez plasmana.

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 9/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Izbor puta
Strme uzbrdice i putevi kojima je teko vozit oduzet e vam dragocjeno vrijeme, jer morati ete gurati bicikl. Kod MTB-O isplate se mnogo dui zaobilasci za vonju tekih dijelova nego kod tranja ! Na kontroli je potrebno dobro prouiti izbor varijante i onda istu zapamtiti da ne izaberete krivi put i na kraju se morate vratiti na polaznu toku. Ni najboljom tehnikom vonje nije mogue nadoknaditi vrijeme izgubljeno nepotrebnim lutanjem. I najbolji natjecatelji povremeno zastanu na krianjima da bi bili sigurni kojim putem dalje voziti. Karta se ita kada stojite ili se kreete usporeno. Posebno obratite panju da prije nizbrdica zapamtite koje odvojke na raskrima treba koristiti. Ako ste prisiljeni da stanete i prouavate kartu biti e vam potrebno mnogo vremena da postignete istu (veliku) brzinu. Pri dolasku na kontrolu pripremamo bicikl za odlazak sa kontrole. Brzinu je potrebno prebaciti na nii prijenos kako bismo lake krenuli. Takoer bicikl treba pri dolasku okrenuti i zaustaviti u onom smjeru koji nam omoguuje da krenemo pravocrtno dalje, ne gubei vrijeme dizanjem i okretanjem bicikla na mjestu. Kada pronaete kontrolu estitajte sami sebi, a moete se poasiti i kojim piem. Zatim dobro prouite put k iduoj kontroli.

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 10/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Kategorije
Za razliite uzraste i stupnjeve predznanja postavljaju se razliito zahtjevne staze. Zato je mogue da ve kao dijete ili poetnik nakratko u umi sretnete svjetskog prvaka koji se natjee na istom natjecanju i obilazi svoju stazu. Kategorije na natjecanjima su: Djeca Juniori: Seniori: Mlai veterani: Veterani: Otvorena: M do 14g M od 15 -18g M/ 19 (E) M iznad 35g M iznad 45g open

Na velikim meunarodnim natjecanjima postoje vie kategorija. Npr. A ili B kategorije za seniore sa manje iskustva nego to je potrebno za elitnu kategoriju. Sa MTB orijentacijom mogue je poeti sa oko dvanaest godina. No mogue je i da sa ezdeset godina sudjelujete na trci sa vaim dragim pony biciklom.

Savjeti
Staze su koncipirane na nain da podjednako iskuaju vae vozne i navigacijske sposobnosti. Najbolji vozai takoer ponekad guraju bicikl, uglavnom na vrlo strmim uzbrdicama, no i vozaki poetnici bi trebali moi veinu staze odvoziti. Najvanija odluka je izbor puta od kontrole do kontrole. Nikada ne pretpostavljajte da je voza ispred vas pametniji od vas i da ide na istu kontrolu kao i vi. Pouzdajte se u sebe. Takoer na natjecanju ima mnogo kategorija koje imaju razliite staze i razliite kontrolne toke. Prije nego to krenete prouite na karti to vas oekuje. Sloite plan kao ovaj: vozim do ume, nakon ulaska u umu skreem na prvom odvojku desno. Na raskru provjeravam izbor puta. Nakon toga vozim stazicom do treeg odvojka lijevo. Na raskru provjeravam. Sputam se do prijelaza preko potoka i na iduem raskru je KT. Jednostavno zar ne ? Zapamtite ono to ste prouili. Iskusni natjecatelji zapamte vrlo duge i komplicirane

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 11/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

dionice. Ako niste sasvim sigurni u svoj izbor puta bolje je da provjeriti dva puta. Mnogo manje vremena se izgubi prouavajui kartu nego izborom krivog puta. to se due bavite orijentacijom vie detalja zapamtite. Ako ste nesigurni gdje se na karti nalazite (izgubili ste se) stanite na nekom karakteristinom mjestu kao to su rubovi livada, ravanja, kue i provjerite svoj poloaj. Smirite se. Bez urbe pokuajte na karti pronai kuda ste se kretali od zadnjeg poloaja kada ste sasvim sigurni bili gdje ste. Posebno je bitno biti siguran u odluke kada se brzo sputate niz vee nizbrdice, jer se krivim izborom puta gubi vrlo mnogo vremena ponovnim penjanjem ! Djeci se tolerira da u sluaju da se ne mogu pronai na karti trae pomo i pitaju starije natjecatelje gdje se nalaze. Drugi natjecatelji nisu obavezni da vam pomognu osim u sluaju povrede. Mogue je da morate nekoliko puta pokuati nekoga zaustaviti da vam pomogne. U sluaju da svoju poziciju nikako ne na karti ne moete pronai pokuajte stati pored nekog raskra. Veina natjecatelja na raskrima vozi mnogo sporije i spremniji su vam pomoi nego da ih pokuate neto pitati pri nekom vrlo brzom spustu.

Hidracija
Trkai oekuju osvjeenje na stazi. Poto biciklisti imaju mogunost da tekuinu nose sa sobom na stazi nema dodatnog osvjeenja. Tekuinu moete nositi sa sobom u ruksaku (Camelback - vidi sliku) ili u boci u drau na okviru bicikla. Ako je teren jako blatnjav korisno je tekuinu za osvjeenje nositi u ruksaku, a flau napuniti sa istom vodom sa kojom je mogue tijekom natjecanja oprati mjenjae i konice.

Pravila ponaanja
Vozi se sa desne strane, a mimoilazi sa lijeve ! - Osim u dravama gdje auti voze sa lijevi strane. Prednosti ima natjecatelj koji se kree nizbrdo ili dolazi glavnim/veim putem. Zaobilazite vozae koje pretiete sa lijeve strane izvikujui "lijevo"/"left", a ukoliko prolazite sa desne strane: "desno"/"right". Maknite se sa puta natjecateljima koji su bri od vas, naroito na uskim uzbrdicama kada gurate bicikl a drugi su jo u mogunosti voziti. Ako na krianju niste sigurni kamo dalje maknite se sa sredine puta
KARLO GOBEC, svibanj 2008. str. 12/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

dok ne donesete odluku. Meusobna tehnika pomo (popravci i zamjene dijelova) tijekom natjecanja je dozvoljena, ali nije obavezna. Nikakva "vanjska" pomo (od strane ne-natjecatelja u utrci) nije dozvoljena. Obavezni ste se na kraju svoje vonje javiti na cilju i u sluaju da ste odustali od daljnjeg natjecanja. Organizator e krenuti u potragu za svakim natjecateljem koji se ne vrati u nekom razumnom vremenu. Obino su ljudi vrlo uzrujani kada vas satima trae u umi a vi ste u to doba kod kue u kadi. Podrazumijeva se pruite pomo povrijeenoj osobi i po potrebi prekinete svoju trku. Ipak je sve to samo zabava. Ukoliko naiete na osobu kojoj je vaa pomo potrebna ostanete sa njom i pomognite joj koliko moete. Druga osoba neka se uputi izravno na cilj i obavijesti organizatora koji e poduzeti daljnje korake. Zbog itanja karte prisiljeni ste voziti oprezno tako da su brzine umjerene i povrede rijetke.

Cilj, urevac 2007.

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 13/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

II Brdski bicikl i oprema Brdski bicikl


Za natjecanje potreban vam je vrst brdski bicikl koji ima gume sa dubokim profilom. Iz sigurnosnih razloga organizator ponekad prije starta provjerava konice. Savjete o izboru brdskog bicikla nalaze se u drugom dijelu lanka. Kupujte bicikl u specijaliziranim duanima i sluajte savjete prodavaa. Nakon to obiete nekoliko duana nai ete se u dilemi koji bicikl izabrati. Ne postoji idealan i jeftin bicikl. Pronaite model ujednaene kvalitete dijelova i uivajte u vonji. Bez obzira na cijenu najvanija je veliina okvira koji mora odgovarati visini i tjelesnoj grai vozaa, inae nita od vonje. Da li vam je okvir preveliki ili premali prepoznajete po bolovima u leima, odnosno koljenima.
KONINA TABELA VELIINA - za brdske bicikle s prednjom suspenzijom VELIINA RAME (in) 14 16 17 18 19 20 21 VISINA GORNJE CIJEVI (mm) 654 717 736 755 775 794 813 ca. VISINA VOZAA (cm) 144,5 - 160,0 152,5 - 170,0 162,5 - 178,0 167,5 - 183,0 173,0 - 190,0 183,0 - 193,0 188,0 - 200,5 VISINA MEUNOJA (cm) 67,0 - 73,0 73,0 - 80,5 75,0 - 81,0 77,5 - 83,0 79,0 - 87,5 84,0 - 91,5 89,0 - 99,0 DUINA KURBLE (mm) 170 170 175 175 175 175 175 DUINA RUKU (cm) 42 - 51 49,5-53,5 52-57 56-62 57-63,5 59,6-66 63,5-70 DUINA LULICE (mm) 80/100 80/100 100/110 110/120 110/120 110/120 120

Tablica je preuzeta sa stranica CikloCentra

Veliina rame bicikla je relativna stvar. U boljim duanima omoguit e vam da napravite kratku probnu vonju i isprobate veliinu. Usporedite li razliite veliine ve nakon nekoliko desetaka metara osjetit ete koja vam veliina odgovara. Obino su modeli istog proizvoaa usporedivi tako da moete probati i model druga veliine, koji ne namjeravate kupiti, ali e vam omoguiti usporedbu. Po vanosti zatim slijedi vilica (prednja suspenzija), pogon, konice, kotai, a na kraju mjenjai. Imajte na umu da sve komponente moete mijenjati, samo su neke skuplje a neke jeftinije. Ako ste kupili bicikl sa 24 brzina za promjenu na kvalitetniju opremu, koja je odredom predviena za 27 brzina, trebat e vam brdo dijelova. Za te novce dobite mnogo bolji rabljeni bicikl.

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 14/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Obino je cijena osnovni kriterij za izbor bicikla. Solidan novi rekreacijskog bicikl moete kupiti ve od 2000 kn. Zapamtite da kupujete prijevozno sredstvo koje svakodnevno moete koristiti za odlazak na posao i kolu, ali i za zabavu ili trening u umi gdje va bicikl oekuju svakakvi izazovi. Kvalitetan bicikl omoguit e da vozite sigurnije. Logino je da je cijena takvog bicikla iznad cijene dobrih skija ili dva para elegantnih cipela ! Ako ste laki va bicikl e imati manje naporan ivot, ako ste tei morat ete i vie investirati da bi vas due nosio. Osnovno razlika u odnosu na skuplje bicikle je u kvaliteti prednje suspenzije - vilice koje su slabe kvalitete. To su bicikli namijenjeni uglavnom za gradsku vonju sa pokojim izletom u gradske parkove.

Bolji, to znai vrsti i lagani bicikli koriste zrane suspenzije. Pomou posebne visokotlane pumpe zrane suspenzije se mogu precizno podesiti prema teini vozaa. U odnosu na suspenzije sa elinom oprugom ili uljem zrane suspenzije su mnogo lake. Poetni problemi putanja zraka odavno su rijeeni. Cijena vrhunskih prednjih zranih vilica mogu dosei vrtoglave iznose. Foxove suspenzije spadaju po kvaliteti i cijeni u sam vrh. Rock Shox ima u svojoj ponudi jeftine i kvalitetne zrane suspenzije. Manitou spada takoer u kvalitetne amortizere, dok je Marzzochi na glasu zbog jednostavnog odravanja. Ipak se kod svih suspenzija preporuuje jednom godinje napraviti servis, gdje se najee izmjene potroni dijelovi kao npr. brtve. Nije posve ispravno bicikle klasificirati prema mjenjaima, jer njihova cijena iznosi tek 10% vrijednosti bicikla i mogue ih je jednostavno zamijeniti, ipak pomoi e poetniku. Napredniji vozai za kupnju bicikla odluit e se na temelju njegove geometrije, tj. kada sjednu na njega, te kvaliteti i teini vilice, pogona, konica i kotaa ija je zamjena

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 15/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

skupa. Provjerite da li su prednji i zadnji mjenja u priblino istom razredu, te da su svi dijelovi ujednaene kvalitete. Kod "entry level" bicikla sa cijenom od 2000 do 4000 kn koriste se japanski Shimanovi mjenjai iz grupe Acera i Alivio i ameriki Sramovi iz X3 grupe. Zahtjevniji rekreativci e za 4000 do 7500 kn dobiti bicikl sa malo kvalitetnijom prednjom vilicom, a dijelovi se kreu od Deore , Deore LX i Sram X7, ali mogui su i slabiji dijelovi (Alivio) kod primjerice prednjih mjenjaa i ruica (zavisi od modela do modela). Proizvoai ovdje najee tede na skupljim dijelovima kao to su pogon i vilica. Sa cijenom od 7500 kn poinje kategorija bicikla namijenjenih rekreativcima koji se svakodnevno voze i rekreativnim natjecateljima. Na biciklima je obino Deore XT ili Sram X9 oprema, suspenzije su ve vrlo dobre, a dobije se i jeftinije hidrauline disk konice. XT je druga grupa po redu. Ime joj je zamiljeno da asocira na extra. Laka je od LX i trajnija. Znai napravljena je od kvalitetnijih materijala. Dolazi na biciklima od 14000 nadalje. XTR grupa je vrhunac Shimanove proizvodnje u domeni brdskih grupa. Na XT su dodali slovo R koje opet asocira na racing. Ultra lagano, ultra izdrljivo. Voze je najzahtjevniji natjecatelji ! Cijena bicikala opremljenih XTR ili Sram X0 opremom najee je via od 25000 kn. Fullsuspension Sve vie natjecatelja u brdskom biciklizmu vozi brdski bicikl koji osim prednje suspenzije ima i zadnji amortizer. On prua mnogo bolju kontrolu bicikla na neravnim terenima, kao to su kraki tereni ili crnogorine ume. Bolja kontrola bicikla omoguuje vam veu brzinu. Danas postoje fullsuspension bicikli teine ispod 10 kg, a jedina mana im je visoka nabavna cijena i vei trokovi odravanja. Prednost je mnogo vei uitak pri vonji velikom brzinom po terenu gdje ste nekada silazili i gurali bicikl. Cijena ovakvih bicikla poinje od oko 8000 kn. Fullsuspension bicikl sa elinom oprugom koje u oping centrima moete kupiti za par stotina kuna nee vam zbog svoje teine i slabe kvalitete dijelova pruati mnogo zadovoljstva. Rabljeni bicikl Osobno dajem prednost kupnji rabljenog bicikla. Ima mnogo dobrih ljudi koji su investirali u kvalitetan bicikl, ali ga zbog nekih razloga ne koriste. Oni nakon godinu-dvije prodaju izvrsne bicikle za pola cijene. Znai za umjerene novce moete stei vrhunski bicikl, a jo vam ostane novca za investiranje u zamjenu ili poboljanje nekih dijelova. Bitno je da temeljito provjerite da je okvir bez napuknua nastalih od moebitnih skokova. Ako kupujete bicikl koji nije namijenjen skokovima ili spustu okvir bi trebao izdrati doivotno. Raunajte da je normalno da se potroni dijelovi: lanac, kazeta i pogon, ili zupanici na pogonu, redovito mijenjaju: lanac nakon oko 4000 km, a kazeta i pogon nakon tri puta toliko kilometara. Samo rijetki zaljubljenici voze brdski bicikl vie od 2000 km godinje. Kada kupite bicikl potrebno ga je redovito odravati. Lananik se obavezno oisti i podmae. Isto tako mjenjai. Zaprljani mjenja oteati e vam mijenjanje brzina, a zalijepljene neistoe ponaat e se kao brus papir i unititi vam skupocjene dijelove prije vremena.
KARLO GOBEC, svibanj 2008. str. 16/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Oprema
Pumpa i rezervna zranica nisu obavezan dio opreme, ali ih svakako preporuujem ako nemate UST gume bez zranica ili gume ispunjene mlijekom koje automatski zatvara rupe. Nauite prije natjecanja kako se mijenja zranica. Sa nekih obrua kao Mavic, DT-Swiss i Alexrims se gume lake skidaju, dok vam je za druge modlele (Sun) potreban plastini alat za skidanje. Kao korisne poluge za skidanje pokazale su se drke od lice ili vilice Loe je ako morate bicikl gurati do cilja ili zaustaviti klupskog kolegu da vam pomogne promijeniti zranicu. Nemojte da vam se dogodi, kao meni, da pola sezone sudjelujete na trkama nosei sa sobom rezervnu zranicu sa auto ventilom, a imate na felgi rupu za mnogo ui francuski ventil. Sreom da mi se na trci nije probuila zranica . Ovisno o gumi, nainu vonje i srei mogue je da zranicu probuite u prosjeku svakih stotinjak kilometara. Ako je teren trnovit kao u Istri mogue je da tijekom natjecanja dva puta probuite gumu. Ako je trka dvodnevna morate imati sa sobom pribor za krpanje guma ili dovoljno rezervnih zranica. Korisno je nositi sa sobom multifunkcionalni alat za sluaj da se na biciklu neto olabavi npr. sjedalo ili nosa za kartu. Zranica gume ili UST guma se pumpaju na 2,2 do 3 bara, ovisno o irini. Gume bez zranica (UST) ili ire gume pumpaju se manjim pritiskom. Prema istraivanjima, otpor koja guma prua, je pri 2,2 ili 3,0 bara isti, dok je stabilnost kod nieg pritiska vea. Na natjecanjima koriste se najee gume veliine 2,1 x 26" do 2,25 x 26". Za gume veeg profila provjerite da li stanu u okvir vaeg bicikla. Moja preporuka za umu su gume proizvoaa Schwalbe, modeli Nobby Nic ili Albert, irine 2,25 odnosno 2,1 ili neki slini model. Po gradu je mnogo ugodnije voziti sa gumama niskog profila. Gume vee irine na hardtailu pruaju veu udobnosti jer amortiziraju neravnine. Mana je to su ire gume i tee. Cijena dobre lagane gume sa dubljim profilom je od 150 do 300 kn. guma je rotaciona masa za koju treba mnogo energije da se pokrene. Zajedno sa zranicom i obruem je dio opreme koji se najvie isplati zamijeniti sa boljim izborom.

Zatitna kaciga
Za sve natjecatelje zatitna kaciga je obavezna. Svi proizvoai kaciga ispunjavaju propisane norme sigurnosti. Znai da to ne bi trebao biti kriterij kod kupovine. Mnogo vanije je da vam kaciga veliinom i oblikom odgovara. Ona bi trebala prianjati i ne bi se trebala klimati. Za provjeru stavite kacigu, bez da je veete, a zatim
KARLO GOBEC, svibanj 2008. str. 17/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

glavu nagnite prema podu. Kaciga bi i dalje trebala ostati na glavi. Kvalitetnije kacige imaju sistem podeavanja gdje mogue pomou kotaia na stranjem dijelu veliinu prilagoditi sebi. Isprobajte nekoliko kaciga razliitih proizvoaa jer su oblici glava individualni tako da nekome odgovara jedan model dok drugog isti neugodno pritie. Bitno je da je sistem ventilacije kacige dobro rijeen, odnosno da kaciga ima dovoljno ventilacijskih otvora to vam jami da vam ispod kacige nee biti vrue. Znatno e vas usporiti ako vam tijekom vonje prokuha mozak. Naviknite se kacigu nositi u svakoj prilici. Kod vonje gradom, po ljeti ili zimi, a i kod malih brzina pri usponu. Budite uzor djeci ! Djeci obavezno skinite kacigu kada se ne voze na biciklu. Na igralitu dijete lako zapne sa kacigom te postoji mogunost da se zadavi vezicom.

Odjea
Doba pamunih majci je prolo. U dananje vrijeme se koriste sintetske majice i podmajice koje omoguavaju da vaa koa die, one vas tite od hladnoe i brzo se sue. Postoje podmajce za ljetne i za zimske uvjete. Biciklistika odjea je pripijena uz tijelo kako bi stvarala to manji otpor zraku. Ako trenirate znate koliko treba treninga i odricanja da biste postali 5% bri, odjea u obliku padobrana moe ponititi sav va trud. Hlae, odnosno gae, moraju biti ugodne, sa ulokom koji je kvalitetno zaiven i ugodan. Za dvodnevna natjecanja trebaju vam dva para, jer se hlae dugo sue. Biciklisti ispod hlaa ne nose nita. Hlae su tako krojene da bi vas gae naribale. Kod svjee opranih hlaa uloke treba namazati kremom kako bi ostali meki. Bestbrand su Assos, Gore i Sugoi.

Obua i pedale
Obuu za vonju bicikla postoji u mnogim varijantama. Za MTB-orijentaciju koriste se cipele sa vrstim profiliranim onom koje se lako peru, a omoguuju i krae dionice hodanja. Biciklistike cipele sline tenisicama su najee osjetljive na blato i vodu i koriste se u umjerenim uvjetima, npr. u gradu. Kod izbora obue bitno je da vam prsti imaju dovoljno prostora. Bestbrand je Sidi, a Northwave prua vrlo mnogo za uloeni novac. Manje vjeti na natjecanjima koriste obine pedale. Za one kojima smeta klizanje sa pedala uslijed blata i nestabilan prijenos snage Shimano je devedesetih godina izmislio sistem kako se efikasno privrstiti za pedale bez da vam se cipele skliu. Kada probate SPD pedale nakon par dana se naviknete na njih, a nakon nekoliko mjeseci privikavanja vie neete poeljeti voziti bez njih. Koriste se i za vonju po gradu i jednakom brzinom se izlazi iz njih kao da se koriste obine pedale. SPD sistemi razliitih proizvoaa najee meusobno nisu kompatibilni. Bestbrand su: Crankbrothers, Time, Shimano i Ritchey.
KARLO GOBEC, svibanj 2008. str. 18/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Sjedala
Kvalitetno sjedalo za bicikl nije pretvrdo, ali ni premekano ! Ako se vozite svaki dan nakon dva tri tjedna se naviknete da ne sjedite u fotelji. Tada moete krenuti na viesatne ture s biciklom. Naalost ako due ne vozite faza privikavanja kree od poetka. Ne postoji idealno sjedalo i ne postoji nain da brzo saznate da li vam sjedalo odgovara ili ne. Preporuka je da koristite sportsko sjedalo koje ima gel uloak, ali ni to nije garancija da e vam biti idealno. Ako niste profesionalni voza nema bojazni da vam sjedalo, zbog smanjenja cirkulacije krvi u kritinom podruju, negativno utjee na potenciju. enama se zbog veeg razmaka kostiju preporua ire sjedalo. Vrlo laka sjedala napravljena su od karbona. Natjecatelji koji ih vremena provode u sedlu nego u krevetu. Poznate marke su Selle Italia, Selle San Marco, F'iz:k, WTB.

karlinih vie

koriste

Europsko prvenstvo - Italija 2007.

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 19/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

III Specifina oprema za orijentaciju brdskim biciklom Kompas


Natjecatelji ga nose privrenog na nosa karte, na ruci ili u depu. Za poetak moda ga neete trebati. Za ravan teren dobro doe.

Nosa karte
Nosa je privren na upravlja i omoguava itanje i orijentiranje karte pri vonji. Nosa ima mogunost da na plou privrstimo kartu, da je plastinom folijom zatitimo od blata i vlage, da nam omogui da okretanjem ploe usjeverimo kartu i da privrstimo kompas na njega. Ploa se privruje priblino vodoravo da igla kompasa ne zapinje za kuite i zbog manjeg otpora zraka. Jednostavne nosae mogue je napraviti od prirunog i vrlo jeftinog materijala, npr. podloka za posude sa cvijeem, kutijama od sladoleda (sladoled prvo pojedete!) i sl. Na netu je mogue pronai nekoliko primjera. Ako se ee mislite baviti ovim sportom na natjecanjima moete kupiti Miryeve nosae iz eke za oko 55 . Vrlo su kvalitetni i dugotrajni, a koriste ih i svjetski prvaci. Preporuena veliina ploe za natjecatelje oba spola je 11". Pazite samo da vam hvataljke na nosau odgovaraju debljini volana. (25,4mm ili 31,8mm). Pojedini natjecatelji od samoljepive trake ili folije naprave strelice koje zalijepe na foliju iznad karte. Strelice im pomau da bre pronau mjesto na karti gdje se kreu. Naime u vonji esto imate samo dovoljno vremena da bacite kratak pogled na kartu, a strelica vam pomae da barem priblino odredite mjesto gdje se na karti trebate traiti.

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 20/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

SI ip i zip
Pomou SI ipa ze elektronsku evidenciju natjecatelj potvruje da je obiao sve kontrolne toke. ip se stavi na zip, koji inae slui za skijake karte. Zip se privruje za okvir bicikla. Dodatno ga osigurajte izolacijskom trakom. Za vrijeme trke nije dozvoljeno ip odvojiti od bicikla. ip je obavezan na svim natjecanjima i mogue ga je posuditi kod organizatora. Ovisno o tipu ima dovoljno memorije za pohranjivanje podataka od 60-tak kontrola. Za svaki sluaj se SI ip s posebnim stanicama, tzv. Check i Clear, prije svakog starta isprazni. Zip se u zimskoj sezoni moe kupiti u sportskim duanima poput Intersporta. Nisu skupi i najbolje da odmah kupite dva komada jer e vam prestati funkcionirati taman onda kada ga se nigdje nee moi nabaviti.

Savjeti
U sluaju nedoumica oko opreme potraite savjet kod strunjaka, a korisne informacije mogue je dobiti i na news grupi (hr.rec.bicikli). Ali prvo progooglajte da li je netko prije vas ve imao slina pitanja. Na stazi niste sami. Obratite panju na kretanje drugih natjecatelja. Pazite na druge sudionike u prometu, osobito na djecu koja se igraju. etai sa psima mogu takoer prouzroiti padove ako ne vidite vodilicu na kojoj su psi. Osobe koje razgovaraju mobitelom vrlo sporo registriraju to se dogaa oko njih. Na cestama potujte prednost kamiona i auta. Vozite oprezno . Na kraju ipak vozite za zabavu, vae i zdravlje drugih je iznad svega.

Ovo je izvela djevojka na spustu sa Sljemena. zahvaljujui kacigi ostala je neozlijeena

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 21/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Primjer staze sa natjecanja: Muka elita - sprint

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 22/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Primjer staze sa natjecanja: Muka elita - srednja staza,


(sa ucrtanim izborom puta)

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 23/24

PRIRUNIK ZA ORIJENTACIJU BRDSKIM BICIKLOM

Karlo, Lea i Neda Gobec (Ljubljana 2007.)

Copyright by Karlo Gobec 2008 Fotografije: Vedran Berkovi, Damir Gobec, Karlo Gobec, Draen Grizelj, Christian Nikoli, Petar Strmeki, Literatura: 1. Dopua B. (2005.). Vodi za kupnju bajka. 2. Gobec D. Gobec I. i Nikoli B. (2007.) . Skripta za orijentacijsko tranje. 3. HRB (2006.). webstranice. 4. Raj G. (2005.). webstranice.

KARLO GOBEC, svibanj 2008.

str. 24/24