Kratka povijest Hrvatske

Petra Novinak, prof. povijesti i dipl. arheolog

GEOGRAFSKE UVJETOVANOSTI HRVATSKE

POVRINA: 56 542 km2 STANOVNITVO: 4 468 760 KOPNENA GRANICA: 2197 km MORSKA GRANICA: 5 835 km (kopnena 1777 km, otona 4058 km) TERITORIJALNO-ADMINISTARTIVNA PODJELA: 20 upanije + glavni grad Zagreb KLIMA: umjerena kontinentalna sredozemna USTROJ VLASTI: viestranaki, polupredsjedniki, republika s jednim zakonodavnim tijelom REGIJE: Nizinska ili panonska prirodna regija (55% teritorija i 66% stan.) Primorska ili jadranska prirodna regija (31% teritorija i 31% stan.) Gorska prirodna regija (14% teritorija i 3% stan)

KRONOLOGIJA POVIJESNOG RAZVOJA HRVATSKE

P R A P O V I J E S T

PALEOLITIK gornji: 2 500 000 200 000 godina pilje andalja kod Pule, Punikve kod Ivanca (litiki materijal) PALEOLITIK srednji: 200 000 40 000 Krapina ostaci Homo sapiens nenderthalensisa pilje Vindija kraj Varadina, Veternica kraj Zagreba, andalja II ostaci Homo sapiens sapiensa NEOLITIK: 6000. 4000 g.pr.Kr. Kulture kontinentalne Hrvatske: STAREVAKA K., VINANSKA K., SOPOTSKA K. Kulture primorske Hrvatske: IMPRESSO KULTURE DANILSKA K., HVARSKA K. BAKRENO DOBA: 4000 3000 g.pr.Kr. VUEDOLSKA KULTURA BRONANO DOBA: 3000 800 g.pr.Kr. VINKOVAKA K., LICENSKA K., BJELOBRDSKO-DALJSKA K., KULTURE POLJA SA ARAMA ELJEZNO DOBA: 8. st.pr.Kr. sredina 1. st. posl. Kr. STARIJE: 8.-4.st.pr.Kr. ILIRSKA I PANONSKA PLEMENA MLAE: 4.st.pr.Kr. sredina 1.st.posl.Kr. DOLAZAK KELTA GRKA KOLONIZACIJA RIMSKA OSVAJANJA

ANTIKA 1.- 6. st. posl. Kr.

RIMSKA PROVINCIJA ILIRIK : PANONIJA DALMACIJA romanizacija: SALONA, JADER, SISCIA, MURSA, POLA... od 3.st. irenje kranstva 5.-6.st. provale barbarskih naroda VELIKA SEOBA 7.st. doseljenje HRVATA prve kneevine od 8.-10. st: PANONSKA HRVATSKA PRIMORSKA HRVATSKA (DALMACIJA) od sredine 10.st: KRALJEVINA HRVATSKA I DALMACIJA 1102. personalna unija s Ugarskom: UGARSKO-HRVATSKO KRALJEVSTVO 1527. priznavanje Ferdinanda Habsburkog za Ugarsko-hrvatskog kralja ulazak u HABSBURKU MONARHIJU ratovi s Osmanskim cartsvom (Hrvatska je antemurale Christianitatis) 17. st. Ostaci ostataka 18. st. osloboena osmanske vlasti 1809. ILIRSKE POKRAJINE (Napoleonova vlast) 1868. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA (AUSTRO-UGARSKA) 1881. obnovljen teritorij TROJEDNE KRALJEVINE HRVATSKE, SLAVONIJE I DALMACIJE unutar Habsburke monarhije

SREDNJI VIJEK 7. 16. st.

NOVI VIJEK 16. st. 1918. g.

SUVREMENO DOBA od 1918. godine

1918. raspad AUSTRO-UGARSKE 29. 10 1918. DRAVA SLOVENACA, HRVATA I SRBA 1. 12. 1918. KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA 1929. KRALJEVSTVO JUGOSLAVIJA (prva Jugoslavija) DRUGI SVJETSKI RAT: NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA 1945. SOCIJALISTIKA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA (druga Jugoslavija)
1990. prvi viestranaki izbori u Hrvatskoj; Ustav republike Hrvatske 25. 6. 1991. proglaenje SAMOSTALNE I SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE 8. 10. 1991. prekid svih dravno-pravnih veza Hrvatske i SFRJ 18.11.1991. pad VUKOVARA sijeanj 1992. meunarodno priznanje Republike Hrvatske; primanje u punopravno lanstvo UN-a 1991.-1995. DOMOVINSKI RAT 1995. svibanj: BLJESAK kolovoz: OLUJA 1997 -1998. mirna reintegracija Podunavlja

R E P U B L I K A

H R V A T S K A

PRAPOVIJEST - paleolitik
pilja andalja kod Pule najbogatije gornjopaleolitiko nalazite u Hrvatskoj

Hunjakovo brdo kod Krapine najbogatije svjetsko nalazite Homo sapiens neanderthalensisa otkrio 1899. Dragutin Gorjanovi Kramberger ukupno 876 pojedinanih fosilnih ostataka ljudi (oko 80 osoba)

starost: o. 130 000 godina

LUBANJA C Hunjakovo brdo, Krapina

NEOLITIK
STAREVAKA KULTURA (5500. 4500. g. pr. Kr.) :
sjeverna Hrvatska - uz obale rijeka (Dunav), na padinama breuljaka ili prirodnim uzvienjama poetak stalnog naseljavanja stanovnitva i sjedilakog naina ivota (uzgoj itarica i stoke) ive u sojenicama i zemunicama najvanija nalazita: Starevo (Srbija), Pepelane (Hrvatska) SOPOTSKA KULTURA (4500-3500 g.pr. Kr.): na prostoru Slavonije grade nadzemne kolibe od blata i iblja Najvanije nalazite : Sopot kod Vinkovaca

DANILSKA KULTURA (4500. 3900.g.pr.Kr.): impresso cardum kultura otisci prstiju i koljaka uz obale Jadranskog mora najvaniji lokalitet: Danilo kraj ibenika

HVARSKA KULTURA ( 3900 2500 g.pr. Kr.):

impresso cardum kultura otisci prstiju i koljaka na srednjim i junim dalmatinskim otocima najvanija nalazita: Grapeva i Markova pilja na Hvaru

VUEDOLSKA KULTURA ( 3000. - 2300.g. pr. Kr.) - bakreno doba nalazite Vuedol kraj Vukovara rasprostranjena je na podruju Srijema, Slavonije do okolice Bjelovara u Hrvatskoj te u Austriji, Maarskoj, junoj Slovakoj i Rumunjskoj keramika najee ukraena bijelom inkrustracijom kamene sjekire prvi ratnici najstariji kalendar u Europi

VUEDOLSKA IZMICA VUEDOLSKI KALENDAR VUEDOLSK GOLUBICA

KULTURA POLJA SA ARAMA (1300. 700. g.pr. Kr.) -bronano doba

Indoeuropljani
obred incineracije (spaljivanje mrtvih) pokapanje ostataka u arama s prilozima nakita, oruja i orua grobovi tvore velike nekropole

ostave

ILIRI:
Histri - Istra Liburni - Primorje Japodi - Lika

Delmati Dalmacija

PANONSKI ILIRI: Jasi, Breuci, Sereti, Serapili, Kolapijani

KELTI:
Skordisci - Slavonija Taurisci SZ Hrvatska gradine naselja na uzvisinama nekropole nakit od bronce i jantara, oruje, keramika

sukobi s Grcima (grka kolonizacija) i Rimljanima (tri ilirsko-rimska rata)

GRKA KOLONIZACIJA (od 4. st.pr.Kr.)

KOLONIJE na jadran. obali:
ISSA Vis PHAROS Hvar KORKIRA MELAINA Korula TRAGURION Trogir EPIDAUR Cavtat

LUMBARDSKA PSEFIZMA

RIMSKA OSVAJANJA (3. st.pr. Kr. 1. st. posl. Kr.)

ILIRSKI RATOVI ratovi Rimljana s kraljicom Teutom (I. i II. ilirski rat: 229.-219.g.pr.Kr.)

kraljem Gencijem (III. ilirski rat 168.g.pr. Kr.)

- ratovi s Histrima, Delmatima, Japodima u 1. st.pr. Kr. za Oktavijana zavrilo rimsko osvajanje primorskih Ilira - BATONOV USTANAK (6-9.g. poslije Krista)- ustanak Ilira- uguen - kraj rimskog osvajanja panonskih Ilira - granica na Dunavu

SALONA Solin kraj Splita

BRIJUNI-uvala Verige

POLA - Pula

Zadar

Varadinske toplice

Narona- Vid kod Metkovia - nalaz 16 statua cara Augusta i njegove obitelji

Mozaik iz Pule Bazilika Eufrazijana u Poreu, 6.st.

DIOKLECIJANOVA PALAA - Split

irenje kranstva od 3. st. - Dioklecijanovi progoni stradao sv. Dujme, biskup Salone - sv. Anastazije, sv. Kvirin - crkvena sredita: Salona i Sirmij

- 475. g. rimski car Julije Nepot pobjegao u Dalmaciju, posljednji zakoniti rimski car 476. Pad Zapadnog Rimskog Carstva - Preko hrvatskih krajeva prolaze i kratkotrajno se naseljuju: Ostrogoti, Vizigoti, Gepidi, Langobardi... - U krajeve rimskih provincija Dalmacije i Panonije Hrvati su se doselili u drugoj polovici VI. i prvoj polovici VII. stoljea zajedno s vojnim osvajanjima Avara, osobito nakon pada Sirmiuma (582.) i Salone (614.).

- Od 9. st prve hrvatske dravne tvorevine:

KNEEVINE (8. sr. 10. st.) KRALJEVINA (925.-1102.) Panonska Hrvatska Kraljevi: Knez LJUDEVIT POSAVSKI (810.-823.) TOMISLAV (925.-928.) Primorska Hrvatska STJEPAN DRISLAV (969.-997.) knezovi: 9. st. PETAR KREIMIR IV. (1058.-1074.) VIESLAV DMITAR ZVONIMIR (1075.-1089.) BORNA PETAR SVAI (1091.-1097.) TRPIMIR DOMAGOJ BRANIMIR
1102. g. PACTA CONVENTA ugovor hrvatskog plemstva i ugarskog kralja Kolomana nastala personalna unija UGARSKO-HRVATSKO KRALJEVSTVO

Trpimirov natpis- prvi spomen hrvatskog kneza

Vieslavova krstionica 8. st.

Tomislav - prvi hrvatski kralj

Sv. Kri, 6.st. Nin Baanska ploa, 11. st.

Crkva sv. Donata, 9.st., Zadar

UGARSKO-HRVATSKO KRALJEVSTVO (1102. -1527.)

ARPADOVII (1102.-1301.)

ANUVINCI
(1301.-1400.)

igmund Luksemburki 15.st.

Matija Korvin (1548.-1490.)

BELA IV. provala Tatara -slobodni kraljevski gradovi (Zagreb) -jaaju hrvatske velikake obitelji: Zrinski, Frankopani

-Ratovi s Venecijom -Razvoj Dubrovake Republike

-ratovi s Osmanlijama

-Organizira obranu protiv OC

JAGELOVII
-1493. bitka na Krbavskom polju
-1526. bitka na Mohakom polju

HABSBURKA MONARHIJA (1527. -1868.)

1.1. 1527. izbor Ferdinanda Habsburga za hrvatskog kralja
osmanska osvajanja do sredine 16. st. obranu organizira hrvatsko plemstvo (Nikola ubi Zrinski, Petra Krui- predzie kranstva) Hrvatsko kraljevstvo je svedeno na ostatke ostataka ustroj Vojne Krajine

SELJAKA BUNA, 1573.

- najvei seljaki ustanak na hrvatskom prostoru - arite na susedgradsko-stubikom veleposjedu Franje Tahija -Vodea osoba AMBROZ (MATIJA) GUBEC -Buna krvavo uguena Gubec pogubljen u Zagrebu

- 1593.

bitka kod Siska poraz osmanske vojske

-prekretnica u ratovanju s Osmanlijama

- Obranu vodio Toma Erdody - 17. st. ratovi za osloboenje od osmanske vlasti -1699. mir u Srijemskim Karlovcima veina hrvatskog teritorija osloboena osmanske vlasti

ZRINSKO-FRANKOPANSKA UROTA, 1671.

Otpor habsburkom apsolutizmu

Nikola Zrinski

Petar Zrinski

Fran Krsto Frankopan

- pogubljeni su 30. travnja 1671. g. u Bekom Novom Mjestu - oduzeti su im svi posjedi

18. st. - PROSVIJEENI APSOLUTIZAM Marija Terezija (1740.-1780.) i JOSIP II (1780.-1790.)

-URBAR ureeni feudalni odnosi

- osnovano Hrvatsko Kraljevsko vijee (prva modernija vlada)

-Obavezno osnovno kolovanje -Centralizacija i germanizacija -Glavni grad Varadin (1776. stradao u poaru) - modernizacija i industrijalizacija -Razvoj gradova i prometa -Veina stanovnitva bavi poljoprivredom

19.st. - NAPOLEONOVA OSVAJANJA

-1808. ukidanje Dubrovake Republike -Ilirske pokrajine (1809.-1815.) -Prve novine na hrvatskom jeziku KRAGLSKI DALMATIN (Zadar) -Modernizacija kolstva, zdrastva, prometa i pote

HRVATSKI NARODNI PREPOROD - ilirski pokret

( 1930. -1948.)
CILJEVI: - ujedinjenje svih hrvatskih krajeva - jedinstven hrvatski knjievni jezik PREPORODITELJI: LJUDEVIT GAJ 1830. Kratka osnova prvi hrvatski pravopis, stvoren standardni, knjievni hrvatski jezik (tokavtina) - 1835. Novine horvatzke + kulturni prilog Danicza Grof JANKO DRAKOVI 1932. Disertatia prvi hrvatski politiki program VATROSLAV LISINSKI prva hrvatska opera Ljubav ili zloba IVAN KUKULJEVI SAKCINSKI prvo kazalino djelo Juran ili Sofija IVAN MAURANI ep Smrt Smail age engia - Hrvatska himna, muzeji, Matica hrvatska, itaonice, tedionice

LJUDEVIT GAJ

HRVATSKI POKRET 1848.

Djelovanje bana JOSIPA JELAIA (1848.-1851.)
-1848. za bana Hrvatske postavljen JOSIP JELAI - sukob s Ugarskom zbog maarizacije i centralizacije: A) prekid dravopravnih veza Hravtske s Ugarskom B) imenovanje BANSKOG VIJEA kao samostalnu vladu C) ukidanje feudalizma D) zasjedanje prvog nestalekog Hrvatskog sabora 1848/49. rat s Maarskom uguio revoluciju u Beu

HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. ST

-Teritorijalno razjedinjena unutar Habsburke Monarhije: Austrijski dio: Istra, Dalmacija, Vojna krajina

Ugarski dio: Banska Hrvatska (SZ i Slavonija), Meimurje

- centralizacija, germanizacija, maarizacija -Razvoj stranakog ivota Narodna stranka (biskup Josip Juraj Strossmayer, Ivan Maurani ban puanin)

- Stranka prava (Ante Starevi otac Hrvatske)

1867. AUSTRO-UGARSKA NAGODBA dvojna monarhija 1868. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA podjela poslova izmeu hrvatske i ugarske uprave

HRVATSKA U 20. ST.

Kraj 19./po. 20.st ban Khuen Hedervary (maarizacija i otpor hrvatskog
stanovnitva) - velika iseljavanja u prekooceanske drave

PRVI SVJETSKI RAT, 1914.-1918.

- Hrvatska kao dio Austro-Ugarske ulazi u rat na strani Trojnog saveza - javlja se jugoslavenska ideja (Krfska deklaracija) -1918. raspad Austro-Ugarske nastaju nove drave 29.10.1918. DRAVA SLOVENACA, HRVATA I SRBA

1.12. 1918. KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA

HRVATSKA U PRVOJ JUGOSLAVIJI (1918.-1945.)

-Kraljevina pod dinastijom Karaorevia - centralizam, unitarizam, srpski hegemonizam, gospodarsko iskoritavanje Hrvatske i Slovenije - Istra i Dalmacija pod talijanskom upravom (talijanizacija)

- hrvatski pokret za poboljanje stanja Hrvatske i hrvatskoh seljaka Antun i Stjepan Radi

DRUGI SVJETSKI RAT, 1939.-1945.

6. 4. 1941. ulazak Jugoslavije u rat 17.4. kapitulacija 10. 4. 1941. NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA - pod upravom Ustaa poglavnik ANTE PAVELI - marionetska njemaka drava - rasni zakoni, koncentracijski logori (Jasenovac)

- TOTALITARNA DRAVA
- slom: 8. svibnja 1945; 15. svibnja 1945. Bleiburki krini put

22. 6. 1941. organiziran prvi partizanski odred u Sisku

poetak antifaistike borbe u Hrvatskoj predvodi KPJ i J.B. Tito

-Komunisti osnivaju nove dravne institucije (parlament-AVNOJ; vlada- NKOJ)

-1945. (1963.) SOCIJALISTIKA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA

SFRJ (1945.-1991.)
- jednostranaka komunistika drava - socijalistiko ureenje - doivotni predsjednik JOSIP BROZ TITO (1945.-1980.) kult linosti

- nacionalizacija, plansko gospodarstvo, urbanizacija, razvoj turizma

- dio Istonog bloka, ali nije u Varavskom paktu; suosniva Pokreta nesvrstanih - 1971. Hrvatsko proljee pokret za demokratskije i pravednije drutvo

Pokret nesvrstanih, Beograd 1961.

Josip Broz Tito

SLOM KOMUNIZMA:
-1980. umro Tito gospodarska i politika kriza
(centralizam konfederalizam) -1986. Memorandum SANU velika Srbija- SLOBODAN MILOEVI - ukinuta autonomija Kosova i Vojvodine

- 1990. raspad Saveza komunista Jugoslavije

1990. prvi viestranaki izbori u Hrvatskoj; Ustav republike Hrvatske 25. 6. 1991. proglaenje SAMOSTALNE I SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE 8. 10. 1991. prekid svih dravno-pravnih veza Hrvatske i SFRJ 18.11.1991. pad VUKOVARA sijeanj 1992. meunarodno priznanje Republike Hrvatske; primanje u punopravno lanstvo UN-a 1991.-1995. DOMOVINSKI RAT 1995. svibanj: BLJESAK kolovoz: OLUJA 1997 -1998. mirna reintegracija Podunavlja

Franjo Tuman i Stjepan Mesi

22.12.1990. Proglaenje novog Ustava Republike Hrvatske

DOMOVINSKI RAT (1991.-1995.)

700,000 prognanih i izbjeglih 12 131 poginulih, 2251 nestalih Vukovar, Dubrovnik pokolj na Ovari od 1992. snage UN-a u Hrvatskoj osloboenje 1995. Bljesak i Oluja

ISTAKNUTI HRVATI (znanstvenici, umjetnici, sportai): sveti MARIN (4. st.) osniva republike San Marino MARKO POLO (13./14. st.) - putopisac

MARKO MARULI (15.st.) renesansni knjievnik, otac hrvatske knjievnosti

IVAN VITEZ OD SREDNE (15.st) odgajatelj kralja Matije Korvina, astronom JULIJE KLOVI (16.st) minijaturist MATIJA VLAI ILIRIK (16.st) knjievnik i znanstvenik, iri protestantizam FAUST VRANI (16/17. st.) izumitelj padobrana, jezikoslovac RUER BOKOVI (18.st) fiziar, astronom, fiziar IVAN LUPIS VUI (19.st.) izumitelj torpeda SLAVOLJUB PENKALA (19./20.st.) inenjer i izumitelj penkale braa SELJAN (20.st.) istraivai Afrike i June Amerike DRAGUTIN LERMAN (19./20. st.) istraiva Afrike, putopisac

 NIKOLA TESLA (20.st:) izumitelj VLADIMIR PRELOG (20. st) - dobitnik Nobelove nagrade za kemiju

LAVOSLAV RUIKA (20.st.) - dobitnik Nobelove nagrade za kemiju

IVAN GENERALI (20. st) zaetnik hrvatske naivne umjetnosti IVAN RABUZIN (20. st) naivna umjetnost IVAN METROVI (20.st.) kipar

RUDOLF STEINER (19./20.st.) - antropozof, znanstvenik i utemeljitelj biolokodinamike zdrave hrane

MIROSLAV RADMAN (21.st.) molekularni biolog IVAN IKI (21. st.)- znanstvenik, genetiar

KREIMIR OSI koarka, Basketball Hall of Fame

DRAEN PETROVI - koarka, Basketball Hall of Fame MIRKO FILIPOVI - boksa, kickboksa, K-1 borac MATE PARLOV olimpijski i svjetski prvak u boksanju GORAN IVANIEVI tenisa, pobjednik Wimbeldona JANICA KOSTELI skijaica, viestruka svjetska prvakinja i olimpijska pobjednica DAVOR UKER - nogometa BLANKA VLAI svjetska prvakinja u skuku u vis

HRVATSKA DANAS

Hrvatska je smjetena na jugoistoku Europe, na dodiru Sredozemlja, Srednje Europe i Jugoistone Europe (Balkana). Nalazi se izmeu 42 23 i 46 33 sjeverne zemljopisne irine, te 13 30 i 19 27 istone zemljopisne duine. Vanost geografskog poloaja Republike poveava Jadransko more kao dio Sredozemnog mora koji prodire najdublje i najsjevernije prema srednjem dijelu europskog kontinenta. Hrvatska granii sa Slovenijom na zapadu, Maarskom na sjeveru, Srbijom te Bosnom i Hercegovinom na istoku, s Crnom Gorom na jugu te morskom granicom s Italijom. Od prometnih pravaca najvaniji su posavski i jadranski, zatim podravski i vie poprenih od austrijske i maarske granice prema Jadranu (Rijeci i Splitu).

Prema podijeli po funkcionalnom smislu dobivamo etiri makroregije: Zagrebaka makroregija - obuhvaa Sredinju Hrvatsku Osjeka makroregija - obuhvaa Istonu Hrvatsku Rijeka makroregija - obuhvaa Sjeverno hrvatsko primorje Splitska makroregija - obuhvaa Juno hrvatsko primorje

Dravni simboli Zastava

Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer irine i duine zastave je 1 : 2. Boje zastave su poloene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja ini jednu treinu irine zastave. Grb Republike Hrvatske je smjeten u sredini zastave.

Grb
Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku tita dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu tita crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna sa pet iljaka koja se u blagom luku spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom tita. U krunu je smjeteno pet manjih titova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani od lijeve na desnu stranu tita u ovom redu: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Himna
Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naa domovino". Autor teksta je Antun pl. Mihanovi. Pjesma je prvi put tiskana u Danici 1835. godine pod naslovom "Horvatska domovina". Lijepa naa domovino Lijepa naa domovino, Oj junaka zemljo mila, Stare slave djedovino, da bi vazda sretna bila! Mila, kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina. Mila, kuda si nam ravna, Mila, kuda si planina! Teci Dravo, Savo teci, Nit' ti Dunav silu gubi, Sinje more svijetu reci, Da svoj narod Hrvat ljubi. Dok mu njive sunce grije, Dok mu hrae bura vije, Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu ivo srce bije!

Uglazbio je Josip Runjanin.

Prvi put je pjevana kao hrvatska himna pod naslovom "Lijepa naa" prigodom izlobe Hrvatsko-slavonskog gospodarskog drutva 1891. godine.