Sie sind auf Seite 1von 0

Izprave o sukobu s Jugoslavijom i Grkom

Zagreb,1942.

2 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
UVOD


emljopisno lei Srbija na jugoiztoku Europe,te se mora smatrati europskom zemljom.
"Europa" i "europski" nisu meutim samo zemljopisni,ve i obeniti pojmovi, koji
obuhvaaju sve one povjestne, kulturne i ekonomske veze,kojima su povezani europski
narodi, sve ono pozitivno to proizlazi iz tisuljetnih borbi, patnja,truda, iz nepreglednog
stvaralkog napora narodnih dua koje su, noene velikim pojedincima, uzdiui se
neprestano na ljestvici napredka, stvorile mnotvo onih zajednikih zasada i pojmova kojih se
ni jedan pravi Europljanin ne eli odrei.

Srednjovjekovna Srbija koja pripada vjerski i uljudbeno sferi Bizanta imade i po politikom i
kulturnom ivotu znaajke iztone europske drave.

Srbski europski kontinuitet kida se u XV. stoljeu pod naletom turske bujice, koja provalivi
sve brane poplavljuje jugoiztonu Europu.U tom se trenutku ne samo lomi kima srbske
dravnosti, nego se taj dio europskog tijela na vrijeme do tri stotine godina odjeljuje od
Europe i u tom dugom razdoblju podvezane su prema Srbiji ile kojima kljua ivot naega
kontinenta. Bez duhovnih veza sa srcem Europe vegetira srbska raja podpadajui pomalo pod
utjecaj Izotka. Srbski srednjovjekovni velikai izginuli su gotovo podpuno u turskim
ratovima, dok se gradjanski stale nije bio razvio i tako je srbski narod predstavljao samo
iroki polunomadski puk, bezpravan i nerazvijen. Put otudjivanja srbskog naroda od Europe
obiljeuje dugi niz injenica od vazalnih knezova srbskih koji su se podloili turskoj volji,
preko srbskih pomonih skupina, koje u daljnjem prodiranju turske vojske prema zapadu
preuzimaju ulogu delata, sluga,uhoda i doaptaa.

Srbski kaludjeri i popovi podinjeni grkom patrijarhu, primitivni i uzkogrudni, odrezani od
uljudbenog napredka, jedini su predstavnici narodne inteligencije.

Pod utjecajem bizantinskog ortodoksizma u neizvjestnosti izmedju kolca i milostinje, u
neprirodnom svijetlu manastira i po hajdukim brlozima tinja, gui se i opet razpiruje srbska
narodna i vjerska svijest.

Sustav i nain miljenja nuno razvijen pod gornjim okolnostima, glavno je obiljeje srbskih
pokretnih snaga i nakon ustanka 1804. godine.

Stoljetni odgoj i kaaka politika predaja udarili su neizbrisivi biljeg srbskom javnom ivotu.

Srednji vijek zaostao je izvan rasporeda dugo na srbskoj zemlji.

Djela i pojmovi koji su iz politikog rjenika uljudbene Europe,davno nestali, podpuno su
razumljivi i prirodni u Srbiji.

Bez dublje povezanosti s Europom, kao novopeeni skorojevi, taj enfant terrible europske
politike pozornice, koji je romantiku europskih salona obskrbljivao nepreglednim
pustolovinama i uzbudljivim materijalom, nije ostao samo izvor jeftinih senzacija i
razveseljavanja, nego je dokazao da je u stanju podpaliti u svako vrijeme kuu u kojoj stanuje.

Z

3 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
Nevjerojatni ovinizam i precjenjivanje vlastitih snaga, svako pomanjkanje smisla za
politiku harmoniju, nebiranje sredstava i licemjernost uzdignuta na doktrinu, obiljeja su
Srbske drave i nakon Prvog svjetskog rata.

U dvije, tri generacije stvoreni vodei krugovi beogradske arije smatraju dravu svojim
linim privrednim poduzeem, a politiku najboljim nainom obogaivanja.

Povijest srbske vanjske i unutarnje politike samo je jedan nepregledni niz korupcije i trgovine
svih tjelesnih i duevnih pa i narodnih dobara prikrit providnim platom maglovitih fraza i
lai.

Po svom shvaanju i odgoju srbski je narod morao proi putem kojim je poao.

Anglo-ameriki novci suvie su jako zveili u uima srbskih politiara,a udna pravoslavno-
komunistika zvonjava s Kremlja spojila je u srbskoj narodnoj dui dvije duboko urezane
privlaive predobe: bizantsku mistiku i izgled na bezgraninu mogunost slobode razaranja i
pljake.

Tako je dolo do onoga sudbonosnog razvoja,koji je sprijeio, da se prilike na Jugoiztoku nisu
mogle mirno razviti. Beogradska je vladina klika godinama vodila svoumnu politiku. S jedne
se strane prikazivala, kano da u pojanoj mjeri suradjuje s Njemakom, a u isto je vrijeme na
drugoj strani pregovarala sa zapadnim vlastima o uzpostavi druge fronte na jugoiztoku protiv
Njemake. Dravni je prevrat od 27. oujka 1941. kojim se Beograd odluio za Englezku,
razkrinkao ovu politiku. Tako je izazvan rat, te sve zlo koje je zbog toga snalo svijet pada na
Beograd.

Beogradski su vlastodrci postigli, iako protiv svoje volje, kod toga i neto dobra, a to je
oslobodjenje naroda koji su bili pod njihovim jarmom.

U nastavku donosimo bez komentara niz dokumenata, koji e dokazati dvolinost i
ratnu krivicu Beograda.



Zagreb, u travnju 1942.
















4 Zato je dolo do rata na Balkanu ?

PROGLAS FHRERA NJEMAKOM NARODU
(odlomci)


Od poetka rata Englezka je nepokolebivo nastojala zadobiti Balkan kao ratno podruje. I
doista je britanskoj diplomaciji uspjelo - oslanjajui se na primjer iz svjetskog rata - najprije
predobiti Grku ponuenim jamstvom, a zatim je konano zlorabiti u svoje svrhe.

Danas objavljene izprave pruaju uvid u uobiajeni postupak, koji prema najstarijim
britanskim receptima uvijek iznova pokuava nagnati druge u borbu i krvarenje za englezke
probitke.

Tome nasuprot ja sam uvijek naglaavao, da :

1. njemaki narod ne stoji ni u kakvoj suprotnosti prema grkom narodu, ali da mi

2. neemo trpjeti nikada, da se kao u svjetskom ratu uvrsti na grkom podruju jedna sila sa
ciljem, da odanle, s jugoiztoka, u izvjestnom asu uzmogne prodrijeti u njemaki ivotni
prostor. Mi smo sjeverni bok oistili od Engleza! Mi smo odluili, da ni na jugu ne trpimo
ovakvu prijetnju.

U duhu istinskog sreivanja Europe ja sam od dana preuzimanja vlasti teio za tim, da prije
svega uzpostavim i s Jugoslavijom prijateljski odnoaj. Svijestno sam zaboravio na sve, to se
nekada dogodilo izmeu Njemake i Srbije. Ja sam pri tome ne samo ponudio srbskom narodu
ruku njemakog naroda, nego sam povrh toga nastojao, kao iskreni posrednik pomagati kod
svih potekoa, koje su postojale izmeu jugoslavenske drave i pojedinih naroda, saveznika
Njemake.

Ali dolo je do izpada, koji u ivotu naroda predstavlja sramotu, i koje Njemaki Reich kao
velevlast nije voljan strpljivo promatrati. Njemaki je poslanik bio vrijean, njemaki vojni
izaslanik napadnut, jedan astnik, pomonik vojnog izaslanika, ranjen, mnogobrojni
inovnici, zastupnici naih tvrtki itd. javno zlostavljani, njemake izlobene prostorije,
trgovine, poslovnice i tvrdke, kao i kole bile su razorene i opustoene, bezbrojne ene i
mukarci, pogotovo pripadnici njemake narodnostne skupine, iztuene, njihove trgovine i
stanovi opljakani, a pri tome izvjestan broj pripadnika njemake narodne skupine umoreni.

Te su dogaaje izazvali zlokobni ljudi, koji su ve g. 1914. atentatom u Sarajevu bacili svijet
u neizmjernu nesreu. A upravo kao i tada, i ovu je vojniku zloinaku kliku plaala i
nahukala englezka tajna sluba.

Nova je srbska vlada proglasila obu mobilizaciju. Ona je priznala, da ju je potajno provodila
ve danima. Ona je time dala na znanje, da vjeruje, da miroljubive odnose prema Njemakom
Reichu moe nadomjestiti silom.

No njemaki e narod sada obraunati s onom srbskom zloinakom klikom u Beogradu, koja
misli da moe po drugi put staviti Balkan na razpolaganje britanskom atentatu protiv
europskog mira.


5 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
Njemaki Reich nalazi se od jutros u borbi protiv otimaa vlasti u Beogradu i u borbi protiv
onih odreda, to ih Velika Britanija ponovno pokuava poslati s Balkana protiv mira Europe.
Njemaka e oruana snaga u tim podrujima te tada odloiti oruje, kad bude konano sruen
krug beogradskih urotnika, i kad i posljednji Britanac napusti kontinent i u ovim podrujima.

Neka nesretno zaslijepljeni narodi spoznaju,da to imaju zahvaliti samo najgorem "prijatelju",
to ga je kontinent ve 300. godina imao i ima:

Englezkoj!

Ali njemaki narod moe ui u tu borbu s podpunom svijeu, da je njegovo vodstvo uinilo
sve to je uobe bilo u ljudskoj moi, kako bi mu utedilo ovaj sukob.

Providnost pak sada molimo samo jedno, da titi i blagoslovi put naih vojnika kao i do sada!


Berlin, 6.travnja 1941.


Adolf Hitler,v.r.




SLUBENA IZJAVA VLADE REICHA OD 6. TRAVNJA 1941.
(odlomci)


1. Kad se Francuzka u ljetu 1939., dakle ve prije samog poetka rata, bavila osnovom o
stvaranju Francuzke ekspedicione vojske u Levantu, odmah je stupila u dodir s
jugoslavenskim glavnim stoerom. Dne. 19.kolovoza 1939. dolo je do prvog pripremnog
razgovora izmeu Francuzkog poslanika u Beogradu i jugoslavenskog glavnog stoera o
namjeravanom podhvatu Francuzke u Solunu.


2. U studenome 1939. stvorene su po elji jugoslavenske vlade i glavnog stoera jo ue veze
time, to je u Francuzku upueno posebno vojno izaslanstvo, a u Beogradu dodijeljen jedan
astnik iz stoera generala Gamelina.


3. U prvim mjesecima rata, kao to to jasno proizlazi iz pronaenih spisa, dranje Jugoslavije-
koja je prividno uvala svoju neutralnost - stoji u znaku to jaeg pomaganja transporta za
Englezku i Francuzku, te nadalje u znaku ive izmjene vijesti s tim silama.


4. Dne. 16.travnja 1940. razgovarao je Francuzki poslanik u Beogradu s ministrom vojske i
mornarice Nediem o zapoimanju vojnikih dogovora. Jugoslavija odailje osobito
povjerljivog astnika za vezu u glavni stan vrhovnog zapovjednika Francuzke ekspedicione
vojske na Levantu. Time je solunski podhvat siguran jugoslavenske potpore.

6 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
5. Jo nakon sloma Francuzke uvjeravaju dne. 11.lipnja 1940. mjerodavna jugoslavenska
mjesta Francuzkog poslanika u Beogradu, da bi Jugoslavija odmah bila voljna stupiti na
stranu Francuzke, ako bi se srea opet okrenula u njezinu korist.

Sadraj Bekog sporazuma bio je slijedei:

1. Priznavanje vrhovnitva i cjeline jugoslavenske drave od strane sudionika pakta triju sila.

2. Jamstvo sila Osovine, da se od Jugoslavije teajem ovog rata nee traiti prolaz ili prijevoz
eta kao ni bilo kakvo pruanje vojnike pomoi.

3. Jamstvo, da e Jugoslavija u okviru Novog poredka u Europi dobiti izlaz na Egejsko more,
koji na naroitu elju jugoslavenske vlade ima u pogledu podruja obuhvaati jugoslavensko
vrhovnitvo u gradu i u luci Solun.

Nasuprot tim dalekosenim jamstvima jugoslavenska se drava nije trebala obvezati ni na to
drugo, nego na iskrenu suradnju s europskim silama kod nove izgradnje naeg kontinenta.

Jer to se ovdje mora ustanoviti za Njemaku i za Italiju je prilikom poziva Jugoslaviji da
pristupu Trojnom paktu bila izkljuivo mjerodavna elja, da se jugoslavenska drava i to zbog
njenog najvlastitijeg probitka zadobije za iskrenu suradnju s drugim europskim silama protiv
svakog daljnjeg proirenja rata, i da joj se istodobno osigura njeno konano mjesto u okviru
Novog poredka Europe.

Meutim

1. Proglaena je mobilizacija cjelokupne jugoslavenske vojske,

2. U Beograd su posljednjih dana stigli englezki astnici glavnih stoera u svojstvu astnika
za vezu s jugoslavenskom vojskom,

3. Odailjanjem jugoslavenskih astnika glavnog stoera u Grku uzpostavljena je veza s
englezkim ratnim snagama, koje djeluju u Grkoj, kao i s grkom vojskom, i

4. Posljednjih su dana dospjeli u ruke vlade Reicha neoborivi dokazi, da se jugoslavenska
vlada putem linosti generala Simovia obratila na Englezku i Ameriku u svrhu podpore
etama, orujem i namjerama, u predstojeoj borbi protiv Njemake.


Vlada Reicha nije voljna i dalje promatrati ovu hajku klike u Beogradu i trpjeti, da Jugoslavija
postane poprite britanskih plaenikih eta, stranih europskom kontinentu, kao to je to ve
sada sluaj u Grkoj. Ona je stoga njemakim etama izdala zapovijed, da i u ovom dijelu
Europe svima vojnikim sredstvima Reicha ponovno uzpostave mir i sigurnost.








7 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
SPOMENICA PRILOENA IZJAVI VLADE
REICHA OD 6.TRAVNJA 1941.
(odlomci)


Nada,da e zakljuenjem ugovora doi do jasnoe u jugoslavenskom dranju, a s tim u vezi i
do konanog mira na Balkanu, nije se imala izpuniti. Politika jugoslavenske vlade, koja se
odluila na put u Be, bila je moda pod uplivom sve veeg i veeg pritiska vojnikih
krugova spremnih na pu sve do posljednjeg trenutka kolebiva i dvosmislena. Kratko vrijeme
prije toga ona je poputajui britanskom doaptavanju protjerala prijanjeg ministra
predsjednika Stojadinovia, koji se zalagao za politiku njemako-jugoslavenskog sporazuma,
u Grku i izruila ga Englezima. Sada je dola do punog djelovanja ubitana britanska
promiba. Kratko vrijeme prije podpisa protokola u Beu britanska je vlada uruila u
Beogradu jednu notu, u kojoj je bilo reeno, da ona s negodovanjem prima na znanje
zakljuak o podpisu Trojnog pakta sa strane Jugoslavije. Neposredno poslije podpisivanja
odrao je britanski dravni tajnik za Indiju Amery govor, koji je putem krugovala bio proiren
na srbskom jeziku; to je bio rjeit poziv Jugoslaviji na odpor. Po njegovim rijeima
podpisivanje Trojnog pakta predstavlja izdaju, ali za Jugoslaviju jo nije prekasno, da poe
pravim putem. I slubeni izvjetajni ured Reuter je popratio posljedice, koje mogu nastati
zbog pripadnosti njemakom sastavu pakta. Sline su glasove britanskog novinstva irile na
srbskom jeziku britanske krugovalne postaje. Uzporedo s tim hukanjem ila je djelatnost
englezke tajne slube u Beogradu.

Dranje jugoslavenske vlade i srbskog naroda prema Njemakoj i svim Nijemcima poslije 27.
oujka pokazuje, da su strani tumai imali pravo kako su razjanjavali dogaaje, i da su
njihove elje i opomene pale na plodno tlo. Prva mjera jugoslavenske vlade bilo je
proglaenje ope mobilizacije, jasan znak za napadalaki duh srbske vojnike klike, koja je od
tada zavladala. Zatupnici i batinici istog zlokobnog duha, koji je 1914. godine bio povod za
provalu svjetskog rata, imaju u Beogradu opet ma u rukama. Nova je Jugoslavija preuzela
od stare Srbije ulogu onoga koji izaziva nemir. Isto tako, kao to je politika promjena u
Jugoslaviji bila nedvojbeno uperena protiv Trojnog pakta, moglo se i proglaenje obe
mobilizacije shvatiti samo kao navjetenje rata silama osovine.To je jugoslavenski ministar
predsjednik Simovi dao jasno na znanje talijanskom poslaniku u Beogradu. Koliko se
general Simovi ve osjeao u protivnikom taboru, to proiztie iz jednog ovdje objavljenog
brzoglasnog razgovora izmedju njega i jugoslavenskog poslanika u Washingtonu, u kojem se
radilo o dobavi ratnog tvoriva Sjedinjenih Drava Jugoslaviji na temelju zakona o pomoi
Englezkoj.











8 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
BILJEKA MINISTRA VANJSKIH POSLOVA REICHA BARUNA VON
NEURATHA O RAZGOVORU JUGOSLAVENSKOG POSLANIKA S
KANCELAROM REICHA


Berlin,9.oujka 1934.

Prigodom svojeg posjeta kod gospodina Kancelara Reicha, izjavio je danas u jutro
jugoslavenski poslanik najprije, da nema nikakvo saobenje, ali da u najskorije vrijeme putuje
u Beograd po obavijesti i upute, a ondje e ga sigurno upitati, da li je vidio Hitlera. On se je iz
toga razloga najavio kod gospodina Kancelara Reicha. U dosta velikim skokovima govorio je
zatim gospodin Balugdi o dobroj atmosferi, koja bi se imala stvoriti izmedju Njemake i
Jugoslavije, te je kao prikladno sredstvo za to oznaio susretljivost Njemake na podruju
trgovinske poltitike. On je na iroko pripovijedao o elji srbskog stanovnitva, da ivi u
dobrim odnoajima s Nijemcima, kao i o potovanju prema njemakim vojnicima. Govorei o
austrijskom pitanju izjavio je, da je povratak Habsburgovaca za Jugoslaviju nepodnosiv.

Kancelar Reicha je odgovorio poslaniku koji ga je neprestano prekidao: Njemaka ne gaji
prema Srbiji nikakovo neprijateljstvo ili mrnju. Mi smo takoer pripravni, u koliko to do nas
stoji, uzimati srbske proizvode, ali je poznato, da je to mogue samo u vrlo ogranienoj mjeri,
i da moemo podnositi uvoz samo u razmjeni za njemaku robu. Mi smo meutim pripravni,
da ozbiljno izpitamo dane mogunosti, i u tu e se svrhu jo teajem ovog mjeseca uputiti u
Beograd jedno izaslanstvo. Srbska vlada neka ne sumnja u nau dobru volju. to se tie
austrijskog pitanja, te je i za Njemaku povratak Habsburgovaca nepoeljan.

Kod razgovora je pitanje razoruanja bilo samo dodirnuto, a balkanski pakt nije uobe
spomenut.


Frhr.v.Neurath






NJEMAKI POSLANIK U BEOGRADU MINISTARSTVU
VANJSKIH POSLOVA REICHA

Izvjee


Ovdanja "Politika" objavljuje u svom izvjeu od 1. o.m. povodom stupanja na snagu
jugoslavensko - njemakog trgovakog ugovora lanak, koji se bar dijelom osniva na
slubenim obavijestima, i u kome se meu ostalim izvodi:

"Kao to je poznato, Jugoslaviji je novim ugovorom zajamen izvoz u Njemaku u vrijednosti
od preko 1 100 milijuna dinara, to ini vie nego dvostruki izvoz u Njemaku u godini 1933.
Za najglavnije poljodjelske proizvode odobravaju se i cijene, koje se dovoljno izplauju, to

9 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
je od najveeg znaenja. Ukupni posljedak ovog poboljanja cijena za jugoslavenske
proizvode, izvezene u Njemaku, iznosit e oko 140 milijuna dinara."


von Heeren







NJEMAKI POSLANIK U BEOGRADU MINISTARSTVU
VANJSKIH POSLOVA REICHA

- Odlomak izvjea-


Boegrad, 9. studenog 1934.
Predmet: Audijencija kod Kneza - Namjestnika.


Knez Namjestnik je na to odgovorio, da mu je dosta teko izraziti rijeima, s kojim
zadovoljstvom i kolikom dubokom zahvalnou jugoslavenski narod i on lino gleda na
dranje Njemake u ovoj prilici. Ovo je dranje bilo naprosto savreno ("simply perfect", kao
to se izrazio). To vrijedi isto tako za dranje slubene Njemake kao i za dranje njemakog
novinstva, koje je on tono pratio. On moe samo rei, da je ako se u ovako tekim danima
uobe moe govoriti o utjehi dranje Njemake prema boli jugoslavenskog naroda bilo za nj
doista jakom utjehom.

Knez Namjestnik je onda stao govoriti o dubokom dojmu, to ga je na nj uinila fascinirajua
linost ministra predsjednika Gringa. On je vrlo alio to u onim danima uzbuenja zbog
kratkog vremena nije imao ee prilike porazgovoriti se s ministrom predsjednikom
Gringom. Ipak mu je bio mogu razgovor od gotovo jednog sata. Kod ovog razgovora
ustanovljene su odmah dodirne toke i zajedniki interesi, te on jo danas misli na taj
razgovor s velikom radou.


von Heeren












10 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
NJEMAKI POSLANIK U BEOGRADU MINISTARSTVU
VANJSKIH POSLOVA REICHA

- Odlomak izvjea -


Beograd, 16.lipnja 1934.

Predmet: Posjet predsjednika Reichsbanke dra Schachta u Beogradu

Posjet gospodina predsjednika dravne banke u Beogradu bit e svakako od velike i trajne
koristi za povoljan razvoj jugoslavensko - njemakih odnosa. Upravo danas, kad
jugoslavenska gospodarska politika svakog dana iznova doivljuje neobhodnu potrebu
njemakog trita, kad se jugoslavenska vanjska politika ogledava za novim mogunostima
oslanjanja, morao je osobni dodir s upraviteljem njemakog gospodarstva, iji je autoritet na
podruju meunarodnog gospodarstva i novarstva nepobitan, znaiti za ovdanje dravnike
jaku pobudu u smjeru izgradnje odnosa s onom europskom velevlasti ijoj su jasnoj i podpuno
odreenoj gospodarstvenoj politici sva izlaganja gospodina predsjednika Reichsbanke pruila
uvjerljive dokaze.


von Heeren





GOVOR MINISTRA VANJSKIH POSLOVA REICHA FREIHERRA
V. NEURATHA POVODOM PRIMANJA KOD JUGOSLAVENSKOG
MINISTRA PREDSJEDNIKA STOJADINOVIA U BEOGRADU
dne 7. LIPNJA 1937.

- Odlomak -


Vaa Preuzvienost je punim pravom uztvrdila da sadanji poloaj obiluje tekim
problemima. Toliko me vie raduje to mogu rei, da izmeu naih zemalja ne postoji nijedan
takav problem. Zato smo se gospodine ministre predsjednie, otvoreno i prijateljski
porazgovorili i mogli smo jedan drugome izloiti postupke i ciljeve svoje politike, koja je s
jedne i s druge strane usmjerena na odranje i osiguranje mira. Suradnja izmeu Jugoslavije i
Njemake, koja se vidljivo izraava mojim ovdanjim boravkom, od velike je vanosti upravo
s obzirom na obi poloaj.

elio bih upravo u pogledu njemako - jugoslavenskog prijateljskog odonoaja ustanoviti,da
je politika Fhrera i Kancelara Reicha u prole etiri godine izgraivanjem prijateljskih
odnosa prema drugim dravama svijestno sluila miru u svijetu. U ovom djelu smirivanja
predstavlja njemako - jugoslavensko prijateljstvo jedan od najbitnijih imbenika. Uslijed
toga naizlazi i elja za produbljivanjem naih gospodarstvenih i prosvjetnih odnosa najivlji
odjek na njemakoj strani. Uvjeren sam, da se time na najbolji nain slui srei naih dviju
zemalja.

11 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
BRZOJAV VOE I KANCELARA REICHA JUGOSLAVENSKOM MINISTRU
PREDSJEDNIKU STOJADINOVIU


Berchtesgarden, 10.lipnja 1937.


Vaoj Preuzvienosti najsrdanije zahvaljujem za upravo primljeni brozjav. Podpuno se
slaem s Vama u elji, da se najboljim silama unaprijedi suradnja izmeu Njemake i
Jugoslavije, te sam uvjeren, da e ova sloga doprinijeti miru Europe.

Adolf Hitler





BILJEKA O RAZGOVORIMA PRIGODOM PRIMANJA
JUGOSLAVENSKOG MINISTRA PREDSJEDNIKA I MINISTRA
VANJSKIH POSLOVA STOJADINOVIA KOD VOE I
KANCELARA REICHA DNE 17. SIJENJA 1938.

- Odlomak -


Ministar predsjednik general - pukovnik Gring je ovdje dotaknuo austrijsko pitanje. Fhrer
je uz to primjetio, da njemaka politika ne smjera preko granica Austrije. Za Njemaku bi bio
nepodnosiv Habsburgovac u Beu ili ulazak Austrije u protunjemake kombinacije. Na taj bi
nain dolo do trajnih latentnih napetosti sa stalnom opanou sukoba. Ali to se god dogodio,
dananja e jugoslavenska granica ostati isto tako netaknuta kao i sadanja granica na
Brenneru. On uostalom zna, da se njemaka narodostna skupina u Jugoslaviji vlada podpuno
lojalno prema jugoslavenskoj dravi, i on moe samo jo jednom rei, da u dobroj politici
Jugoslavije prema svojim manjinama vidi najbolju njezinu zatitu.



SLUBENA IZJAVA JUGOSLAVENSKE VLADE OD 14. OUJKA 1938.


1. Ujedinjenje Austrije s Njemakim Reichom smatra Jugoslavija podpuno unutarnjom stvari
njemakog naroda,u koju se ona ne mijea.

2. Jugoslavija je uvijek bila pobornik naela narodnog ujedinjavanja sviju plemena jednog
naroda. Ona ostaje tome naelu vjerna.


3. Jugoslavija stoji u prijateljskim odnoajima s Njemakim Reichom.Ovo prijateljstvo
odreuje takoer i sada njezino dranje,kada je Reich postao njen izravni susjed.



12 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
IZVADAK IZ GOVORA VOE I KANCELARA REICHA PRED
VELIKONJEMAKIM REICHSTAGOM DNE 30. SIJENJA 1939.


. Drava, koja je poslije Velikog rata ulazila sve vie u vidokrug naeg naroda, jest
Jugoslavija. Potovanje, to su ga nekada osjetili njemaki vojnici prema ovom hrabrom
narodu, od tada se je produbilo i razvilo u iskreno prijateljstvo ....





GOVOR FUHRERA POVODM VEERE U POAST KNEZA NAMJESTNIKA
JUGOSLAVIJE DNE 1. LISTOPADA 1939.

- Odlomak -

Njemako prijateljstvo prema jugoslavenskom narodu nije niklo samo u vlastitoj pobudi. Ono
je dobilo svoju dubinu i trajnost usred traginih zapletaja svjetskog rata. Njemaki je vojnik
tada nauio cijeniti i potovati svog izvanredno hrabrog protivnika. Vjerujem, da je i s druge
strane bilo tako. Ovo meusobno potovanje uvruje se zajednikim politikim, prosvjetnim
i gospodarstvenim probitcima. Tako mi gledamo i u Vaem sadanjem posjetu, Kraljevska
Visosti, samo iv dokaz za tonost ovog naeg shvaanja, i mi se stoga nadamo, da e se
njemako - jugoslavensko prijateljstvo razvijati dalje i u budunosti, te da e postajati uvijek
sve ue.

U Vaoj prisutnosti, Kraljevska Visosti, vidimo takoer i radostnu priliku za otvorenu i
prijateljsku izmjenu misli, koja e o tom sam uvjeren moi biti u ovom smislu samo od koristi
za oba naa naroda i drave. U to vjerujem to vie, to e vrsto osnovan i povjerenja pun
odnos Njemake prema Jugoslaviji sada poto smo zbog povjestnih dogaaja postali susjedi
sa zajednikim granicama utvrenim za uvijek ne samo osigurati trajan mir izmeu naih obih
naroda i zemalja, nego e povrh toga moi predstavljati imbenik smirivanja za na nervozno
uzbueni kontinent. A ovaj je mir cilj svih onih koji su zaista voljni dati se na posao
izgraivanja .....





IZVADAK IZ GOVORA FUHRERA PRED VELIKONJEMAKIM REICHSTAGOM
DNE 6. LISTOPADA 1939.


... Ja sam nakon izvrenja prikljuka (Austrije) smjesta priobio Jugoslaviji, da je granica i s
tom dravom od sada za Njemaku nepromjenljiva, i da mi elimo s njom ivjeti samo u miru
i prijateljstvu.





13 Zato je dolo do rata na Balkanu ?

FRANCUZKI VOJNIKI IZASLANIK U BEOGRADU
FRANCUZKOM MINISTRU RATA


Brzojav
Broj 85.
Tajno

Beograd, 18. oujka 1939.


Glavar glavnog stoera Jugoslavije mi je naloio da samome generalu Gamelinu priobim
slijedee:

1. U sluaju rata Jugoslavija e moda biti prisiljena zauzeti spram Njemake i Italije prijazno
dranje, a moda e ak i dobavljati ovim zemljama. Jugoslavija bi izprva ostala neutralna,
kako bi spasila svoj obstanak. U zgodnom trenutku ona bi stupila u borbu zajedno s nama.

2. U sluaju provale ili teke unutarnje opasnosti Rumunjska e zapaliti petrolejske izvore.



BILJEKA O RAZGOVORU IZMEU IZVJESTITELJA ZA SREDNJU EUROPU U
POLJSKOM MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA KNOLLA S ATAEOM ZA
NOVINSTVO KOD JUGOSLAVENSKOG POSLANSTVA U VARAVI MAREOM

- Izvadak -


Varava, 9. lipnja 1939.


.... Po miljenju gospodina Marea dolo je u Jugoslaviji do temeljne premda podpuno
prikrivene promjene, odkako je odstupio ministar predsjednik Stojadinovi. S obzirom na
duinu zajednike granice, na jaku tehniku nespremnost vojske, Jugoslavija se mora prema
vani priinjati kao da se politika ministra predsjednika Stojadinovia nije ni u emu
izmijenila. Ali stvarno su ne samo javno miljenje, iji je i prvom redu protunjemaki, a u
drugom redu protutalijanski stav ope poznat, nego i vladini krugovi podpuno na istu s time,
da su jedina opasnost za Jugoslaviju zapravo sile Osovine. Po miljenju gospodina Marea
potrajala bi u sluaju sukoba eventualna neutralnost Jugoslavije veoma kratko vrijeme, poslije
ega bi ona odluno nastupila protiv Njemake i Italije.

Pri kraju je gospodin Mare naglasio velike novane napore, to ih sada ini jugoslavenska
vlada za naoruanje svoje vojske. Izdaci za to imali su po preuzimanju vlade sa strane
kabineta ministra predsjednika Cvetkovia iznositi navodno preko dvije milijarde dinara.


W.Knoll


14 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
FRANCUZKI MINISTAR PREDSJEDNIK,MINISTAR
ZEMALJSKE OBRANE I RATA DALADIER GLAVNOM
ZAPOVJEDNIKU FRANCUZKIH ETA NA LEVANTU
GENERALU WEYGANDU


Strogo tajno.
Sadraj: ekspediciona vojska.
Br.8.639 1/E.M.A.
Pariz, 19.srpnja 1939.
Na pismo br.1382-3 od 4.srpnja 1939.


I. U vezi s mojim brzojavom 3, 106 3/E.M.A.P. od 17 srpnja 1939. javljam Vam sastav
ekspedicione vojske, koju namjeravam uzpostaviti na Levantu. Organizacija je predmet
priloenog izkaza I.

II. Odredio sam, da se razni vojniki sastavi iz matice zemlje ili iz Sjeverne Afrike, koji imaju
ui u sastav ekspedicione vojske, ve sada upute na Levant.

Osim toga Vam stavljam na razpolaganje jo slijedee jedinice, koje su za sluaj polazka
ekspedicione vojske odreene za pojaanje eta na Levantu:

1. bojna legije stranaca iz Sjeverne Afrike,

1. bojna senegalskih strijelaca iz matice zemlje,

1. bojna senegalskih strijelaca iz Dibutia.

Ministarstvo kolonija e biti zamoljeno,da odstupi ovu bojnu.

Primit ete pod igom odreenih mjesta moje sredinje uprave sve podatke, koji se odnose na
pojedine ete i na poblie okolnosti dolazka svih ovih eta na Levant.

Drugim Vam putem dostavljam upute o sada predvienom nainu postavljanja,o koncentraciji
i nainu uporabe kao i o organizaciji slubenih mjesta i veza ekspedicione vojske.


Po nalogu


Colson









15 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
FRANCUZKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA
FRANCEZKOM MINISTARSTVU RATA-GLAVNOM STOERU VOJSKE I
GENERALU JAMETU GLAVNOM TAJNIKU VRHOVNOG
VIJEA NARODNE OBRANE

- Izvadak


Sadraj: Narudba za naoruavanje Jugoslavije
Pariz, 23.kolovoz 1939.


.... Konano na poslanik saobuje, da je 19.kolovoza u prisutnosti vojnog izaslanika imao
razgovor od velike vanosti s glavarom jugoslavenskog glavnog stoera, prema kojem se
mogu predvidjeti prilino potanki razgovori o moebitnoj obrani Soluna.

ast mi je saobiti vam ove vijesti, da bi se mogli njima koristiti.

Ova izjava ima na rubu slijedeu biljeku:

Gospodin de Boisanger 19.8.1939. - brzojav iz Beograda od 19.8.1939.







GLAVNI ZAPOVJENIK FRANCUZKIH ETA NA LEVANTU GENERAL
WEYGAND FRANCUZKOM MINISTRU RATA

BRZOJAV
- Izvadak


Tajno.
Br. 528-529.
Beyrouth, 3.rujna 1939.


... Ovdje ne postoji nikakva izprava, koja bi se odnosila na Solun. Da bi se mogli koristiti
prijanjim izkustvima, bilo bi koristno, kad bih imao podpune spise o stupanju Iztone vojske
na kopno uobe, o njenim uporitima i vezama.








16 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
FRANCUZKI VOJNI IZASLANIK U BEOGRADU
FRANCUZKOM MINISTARSTVU RATA


Brzojav
Br.0116.
Beograd 5.rujna 1939.


Jugoslavija je odobrila prevaanje svega ratnog tvoriva odreenog za Poljsku preko svojeg
podruja.


GLAVNI ZAPOVJEDNIK FRANCUZKIH ETA NA
LEVANTU GENERAL WEYGAND VRHOVNOM
ZAPOVJEDNIKU FRANCUZKE VOJSKE GENERALU GAMELINU


Brzojav
Tajno.
Br. 597/98

Beyrouth, 8 rujna 1939.

Ekspediciona vojska predviena u ministarskoj odredbi 8636 I/E.M. od 19 srpnja bit e 10
rujna na Levantu podpuno postavljena. Radi predstojeeg dolazka 86. divizije vano je ve
sada utvrditi oznake, da bi se izbjegli nesporazumi i olakala organizacija zapovjednitva.

Predlaem,da se naziv "ekspediciona vojska" zadri za cjelokupnost velikih jedinica, koje se
sada namjeravaju upotrijebiti izvan mandatskih zemalja.

Dio ekspedicione vojske, koji je ve organiziran na Levantu, a koji ima od prilike jakost jedne
divizije, imao bi se nazvati "Pokretna divizija Levanta".

Ova bi imala dvije mjeovite brigade da bi se ouvalo naelo djeljivosti, postavljeno u
ministarskoj naredbi 3643/E.M.A.-P. od 25 kolovoza.

Ovo rjeenje omoguuje isti naziv za sline jedinice.

Molim vas najbri odgovor.

Weygand,s.r.

Opazka dopisana rukom:
Podsjetiti, da bih ja najradije svakoj mjeovitoj brigadi, koju bi trebalo bogato snabdjeti
konjanitvom, dao naziv divizije.

G(amelin)


17 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
FRANCUZKI VOJNI IZASLANIK U BEOGRADU FRANCEZKOM
MINISTARSTVU RATA
Brzojav
(Izvadak)


Br.127
Beograd, 9 rujna 1939.

.... Prijevoz njemakog tvoriva za Bugarsku i dalje sprijeen. Pokuaj da se provezu dva vlaka
prikrivena kao tovari voa, nije uspio.

Madarska je naruila 65 tona antimona u Jugoslaviji. 30 tona je dostavljeno. Uspjelo nam je
zaustaviti daljnje dobavljanje.

Zabranili smo odpremu bakra iz Borskog rudnika u Madarsku.

300 tona je upueno u Dubrovnik da bi se prekrcale s odredbom za Antwerpen.

U koliko niste sporazumni sa zabranom molim da mi to javite.



FRANCUZKI VOJNI IZASLANIK U BEOGRADU
FRANCEZKOM MINISTARSTVU RATA
Brzojav
(izvadak)


Tajno
Br.128.
Beograd, 11.rujna 1939.


Prvo. Jugoslavenski glavni stoer javlja prolaz 60 vojnih vlakova iz Bratislave prema Beu
teajem 9 rujna.

Drugo. Isti izvor. Trei madarski vojni sbor Szombately nedavno mobiliziran.

Tree. Od 100 njemakih lovakih krilaa, odreenih za Bugarsku,sigurno je stiglo u Sofiju
14, moda i vie.

etvrto. Ostalo za Bugarsku odreeno a od Jugoslavena zadrano njemako tvorivo obuhvaa
prema britanskom kolegi 1000 strojnica Schwarzlose, 1500 strojnica Bren, 30 000 puaka,
19. 000 karabinka, 1000 granata od 15cm, 15 000 naboja od 3,7 cm od toga dvije treine za
probijanje oklopa, 900 tona pjeakog streljiva.

Peto. Jugoslaveni oekuju neodgodivu dobavu 20 protukrilakih bitnica Breda od 2cm, koju
sam narudbu saobio prolog svibnja.

18 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
esto. Proizvodnja pjeakog streljiva u Jugoslaviji napreduje dobro. Znatne potekoe kod
izvjestnih vrsta topnikog streljiva....



FRANCUZKI VOJNI IZASLANIK U BEOGRADU
FRANCUZKOM MINISTARSTVU RATA.


Brzojav
Tajno.
Br.134.

Beograd,13.rujna 1939.


Knez Namjestnik tvrdi, da je prolog mjeseca odposlao generalu Gamelinu generala Predia,
zapovjednika konjanike divizije u Zagrebu i biveg vojnog izaslanika u Parizu.

Knez Namjestnik je u ovom asu nezadovoljan s nainom na koji pukovnik Savi podrava
vezu s naim glavnim stoerom,pa je stoga odluio poslati Predia ponovno u Francuzku.

Bio bih Vam zahvalan, kad biste me, ako je mogue, obavijestili o prijanjem i sadanjem
djelovanju Predievom.

Ja ga smatram malo podesnim za takav zadatak, pri izvoenju kojega e on bez sumnje
pokazati krajnje nepovjerenje, to ga Knez Namjestnik prema nama goji u pogledu Italije.


Primjedba dopisana rukom:


Odgovor:

Knez je doista odaslao vanog i povjerljivog izaslanika k generalu Gamelinu. No on je
zamolio da se ime i zadatak ovog povjerljivog lica dri u tajnosti ali to nije bio general Predi,
kojega ja nisam vidio.

14.9.1939.

Gamelin,s.r.










19 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
FRANCUZKI POSLANIK U BEOGRADU FRANCEZKOM
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

Brzojav
- Izvadak

Br. 811-15
Tajno
Beograd, 31.listopad 1939.


Upravo sam imao s ministrom predsjednikom osobito prijazan i povjerljiv razgovor. On mi je
rekao da je gotovo isto tako u naem kao i u svom vlastitom interesu dao provesti podpuno
objektivne obsene izvide o sadanjem poloaju u Njemakoj. Sve slubene i privatne
obavijesti, dolazile one iz Berlina, Munchena, Bea, Praga, Hamburga ili Duseldorfa, slau se
u sliedeem: gospodarstveni i moralni poloaj u Reichu je takav, da je Hitler primoran pod
svaku cijenu to bre probiti blokadu. Ako mu to ne uspije kako se moe predvidjeti on e
neizbjeivo i bre no to se misli izgubiti rat.

Gospodin Cvetkovi hvali u velikoj mjeri nain, na koji Francuzka i Englezka vode rat. On
eli, da ne napustimo primijenjenu metodu, koja da je dobra. On podrava (za to sam jutros
dobio dokaz) tajne osobne veze sa esima i Slovacima, koji su potraili utoite u Francuzkoj
i Jugoslaviji, i on potajno hrabri njihove napore....

Vie nego ikada eli gospodin Cvetkovi, da se brzo rijei pitanje naih ratnih dobava
Jugoslaviji. Za to bi mogli pruiti priliku gospodarstveni pregovori, koji imaju zapoeti u
Beogradu dne. 27. studenog, i kojih izhod moe biti toliko vaan za pootrenje blokade. On bi
takoer smatrao vrlo koristnim, ako bi Vaa Preuzvienost i general Gamelin lino izpitali sve
ono, to bi se u tom smislu moglo uiniti.

Brugere.


FRANCUZKI MINISTAR PREDSJEDNIK I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA
DALADIER MINISTARSTVU RATA I VRHOVNOM ZAPOVJEDNIKU
FRANCUZKE VOJSKE GENERALU GAMELINU

- Izvadak -


Sadraj: Dobava tvoriva Jugoslaviji.


.... Glavar glavnog stoera prua naem vojnom izaslaniku dokaze sve veeg povjerenja.Ve
se sada poduzimaju mjere,da se popravi upotrebljovst eljeznice u smjeru prema Solunu.

Naglaujui,da e razpoloenje u kojem budu 27. studenog zapoeli nai trgovinski
pregovori,biti povoljno,gospodin Brugere saobuje, da e ovi poregovori, koji treba da su od
odluujue vanosti za nae probitke u Jugoslaviji i za pootrenje blokade protiv Njemake,

20 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
samo u toliko imati uspjeha, u koliko emo biti sporazumni s tim, da Jugoslaviji dobavimo
ratno tvorivo,to ga ona bezuvjetno treba.

Gospodin Brugere zakljuuje, da je stoga stvar francuske vlade odluiti, da li je velika pomo,
to je Jugoslavija moe pruiti kod pootrenja blokade Njemake, vrijedna da joj se prepusti
mali dio naih rezerva ratnog tvoriva ili nije.

ast mi je svratiti Vam panju na gore razvijene misli.

Ova izprava nosi slijedeu opazku:

Gospodin de Boisanger 10. studenog 1939. brzojav 834 od 8. studenog iz Beograda.







VRHOVNI ZAPOVJEDNIK FRANCUZKE VOJSKE GENERAL
GAMELIN FRANCEZKOM MINISTRU PREDSJEDNIKU,
MINISTRU ZEMALJSKE OBRANE I RATA DALADIERU


Tajno.
Br.126-Cab/D.N.

Veliki glavni stan, 27.studenog 1939.


Brzojavom br. 9177 od 23. studenog 1939., kojega ste kopiju primili, izvjeuje na vojni
izaslanik u Beogradu o elji Kneza Namjestnika i jugoslavenskog glavnog stoera, da bi se
stvorila ua sveza s naim vojnikim predstavnikom. On ujedno izvjeuje o molbi ministra
rata, da bi mogao poslati jugoslavensku vojnu misiju u Francezku.

to se tie prve toke, ast mi je da vas u sporazumu s gospodinom Brugereom, koji je u tom
pitanju od vas dobio naelni pristanak, obavijestim, da u svoje vlastito ime aljem u Beograd
jednog astnika moga glavnog stoera sa zadatkom, da sa srbskim vrhovnim zapovjednitvom
stupi u veze potrebne za uzpostavu uih odnosa.

to se tie odailjanja jugoslavenske misije, to sam miljenja, da bi ona mogla biti samo od
koristi, i zato u pod pretpostavkom, da vi dijelite moje miljenje, obavijestiti naeg vojnog
izaslanika, da pristajemo na odailjanje ove misije u Francuzku.


Gamelin,s.r.





21 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
FRANCUZKI POSLANIK U BEOGRADU
FRANCUZKOM MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

Brzojav
- Izvadak -


Br.938.
Beograd, 5.prosinca 1939.

... Ako elimo u nau korist osigurati neto malo reda u kaosu koji se sprema, to je silno
potrebno da sredimo svoj poloaj i svoja nastojanja primjerenim vojnikim ugovorima, kako
spram Turske tako i spram Jugoslavije. S time u vezi smo po mome miljenju neposredno
zainteresirani na pregovorima, koji sada zapoinju, kako u pogledu oruja, to se ima dobaviti
Jugoslaviji, tako i u pogledu moebitne suradnje obih glavnih stoera.


Brugere


BILJEKA VRHOVNOG ZAPOVJEDNIKA FRANCUZKIH ETA NA LEVANTU,
GENERALA WEYGANDA,O INTERVENCIJI SAVEZNIKA NA BALKANU

Izvadak


9. prosinca 1939.

... Njemaka i zapadne sile stoje jedni prema drugima na prostorno ogranienom ratitu, koje
je na obim stranama gusto zaposjednuto dobrim etama, kojih je obranbena snaga poveana
do najvieg stupnja monim organizacijama, na koje se one oslanjaju. Ovo zapadno ratite ne
prua samo za sebe mnogo izgleda za odlune manevre ili djelatnosti, ako se ono ne proiri
nekim drugim podhvatom. A ipak je za postignue ratnih ciljeva saveznika potrebna podpuna
i neosporiva pobjeda.

Kod sadanjeg stanja stvari moe u Europi samo balkanska ratna pozornica pruiti mogunost
povoljnih dogaaja, bilo izmaranjem, to bi otvaranje nove fronte znailo za protivnika, bilo
uspjenim obuhvatnim napadajem na njegova ivotno vana sredita....


Weygand










22 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
VRHOVNI ZAPOVJEDNIK FRANCUZKE VOJSKE
GENERAL GAMELIN FRANCEZKOM MINISTRU PREDSJEDNIKU,
MINISTRU ZEMALJSKE OBRANE I RATA DALADIERU

- Izvadak



Tajno.
Br.154 Cab/D.N.


Veliki glavni stan, 11.prosinca 1939.

... Oni(Englezi) smatraju zgodnijim, da pregovore s Jugoslavenima, Rumunjima i Grcima
vodimo mi Francuzi. Oni nam na ovom polju vojnikog pitanja preputaju podpunu
slobodu.....


Gamelin,s.r.







FRANCUZKI VOJNI IZASLANIK U BEOGRADU VRHOVNOM
ZAPOVJEDNIKU FRANCUZKE VOJSKE (KABINET) ZA FRANCUZKOG
MINISTRA PREDSJEDNIKA,MINISTRA ZEMALJSKE OBRANE I RATA, ZA
GLAVNI STOER VOJSKE ZA 2.URED

- Izvjee -



Br.171/S
Tajno.
Sadraj: Misija bojnika Caroleta.

Beograd, 20. prosinca 1939.


ast mi je saobiti Vam, da je bojnik Carolet sino odputovao u Francezku, nakon to je
izvrio zadatak, to ste mu ga Vi bili povjerili.

On je izpunio povjerenu mu zadau sa strunim znanjem,taktom i spretnou, koji su Vam
poznati, te je pri tome postigao u najveoj mjeri uspjehe, koje se moglo oekivati uvaivi
poloaj ove zemlje i znaaj njegovih uestnika u razgovorima.

23 Zato je dolo do rata na Balkanu ?

U mojoj prisutnosti izjavio je ministar rata ivu elju, da bi bojnik Carolet i u budue
odravao vezu izmeu Francuzkog i jugoslavenskog vrhovnog zapovjednitva. General Nedi
je izriito zamolio, da Vam saobim ovu elju.
Slobodan sam dodati, da bih i ja bio veoma radostan, ako bi se Vae namjere podudarale s
namjerama jugoslavenskog ministra. Za sada, smo obvezani,da o pregovorima, to ih je
bojnik Carolet ovdje vodio, ne dajemo nikakovih pismenih izjava. Na takav smo nain on i ja
jedine osobe, kojima su poznati posljedci ovih pregovora.


Merson.






BILJEKA VRHOVNOG ZAPOVJEDNIKA FRANCUZKE
VOJSKE GENERALA GAMELINA O SUDJELOVANJU
FRANCUZKO-BRITANSKIH RATNIH SNAGA U
OPERACIJAMA U FINSKOJ

- Izvadak


Strogo tajno.
Br.104/i
10.oujka 1940.


Na svaki bi nain djelatnost na Balkanu bila s obzirom na vojno podruje za Francuzku
mnogo pogodnija od djelatnosti u Skandinaviji; ratna pozornica proirila bi se u velikom
razmjeru, Jugoslavija, Rumunjska, Grka i Turska bi nam dale pojaanje od neko 100
divizija. vedska i Norveka mogle bi nam pruiti samo slabu podporu od nekih 10 divizija.
Snaga eta, koje bi Nijemci morali povui sa svoje zapadne fronte, da bi predusreli naim
novim podhvatima kretala bi se bez sumnje u jednakim omjerima....


M.Gamelin,s.r.












24 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
FRANCUZKI VOJNI IZASLANIK U BEOGRADU VRHOVNOM ZAPOVJEDNIKU
FRANCUZKIH ETA NA LEVANTU GENERALU WEYGANDU

- Vlastoruno pismo


Francuzko poslanstvo u Jugoslaviji
Vojni izaslanik

Beograd,29.oujka 1940.

Gospodine generale!

Moje slubeno izvjee od dananjeg dana broj 25/B prua Vam sliku o promjenjivoj
suradnji.

Mislio sam, da se u svom slubenom izvjeu ne bih mogao posluiti jednom udnom
izjavom Nedia Gavriloviu. Gavrilovi mi je sino priobio Nedieve rijei: "ekajte etiri
tjedna. Onda u ja opet drati glavu visoko, pa e se vidjeti, to e se dogoditi. Dotle moram
sagnuti lea. "Svatko mi uostalom savjetuje, da strpljivo ekam: moji prijatelji u glavnom
stoeru pa i sam Gavrilovi, koji se bez uzdravanja zalae za nas. Nije njegova krivnja, ako
to ne moe biti odmah.

Nedi se nije izjasnio o roku od etiri tjedna, to ga je traio. Gavrilovi smatra, da je ovaj rok
u vezi s unutarnjim poloajem.

Izvolite primiti , gospodine generale, izraz mog najdubljeg tovanja i odanosti.


Merson.



FRANCUZKI POSLANIK U BEOGRADU FRANCUZKOM
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

- Brzojav -


Tajno
Br.364-366

Beograd, 16.travnja 1940.


Kako je bilo dogovoreno s Knezom Namjestnikom, nastavio sam danas poslije podne izmjenu
misli s generalom Nediem o najboljem nainu, kako bi ponovno zapoeli pregovori glavnih
stoera. Budui da je po miljenju generala Weyganda pitanje uzletita i njihove upotrebe
najhitnije, privolio bi general Nedi da koji podesni suradnik generala Weyganda doe u

25 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
najveoj tajnosti u civilnom odijelu ovamo. On bi mogao putovati zemljom, a jedan
jugoslavenski astnik, takoer u civilu, pokazao bi mu sve postojee ureaje.

Osim toga izmijenio bi se sadanji vojni izaslanik u Ankari jednim astnikom, u kog vrhovno
zapovjednitvo ima podpuno povjerenje, a koji je izobraen kod nas. Ovaj bi tada bio astnik
za vezu pridjeljen generalu Weygandu. Ja sam miljenja,da su oba ova prijedloga podesna da
olakaju izmjenu gledita i dostavljanje vijesti, a da se kod toga Jugoslaveni obkoljeni
vanredno gustom mreom njemakih uhoda ne izloe odvie velikom riziku.

Ja u ovaj brzojav dati saobiti izravno generalu Weygandu.


Brugere.







FRANCUZKI POSLANIK U BEOGRADU FRANCEZKOM
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

- Brzojav, izvadak -


Br.383.-384.

Beograd, 19. travnja 1940.


.... Ja sam u svom brzojavu br. 370, koji se kriao s brzojavom Vae Preuzvienosti,
napomenuo, da ovdanji glavni stoer ne moe izvjestnim neutralnim vojnim izaslanicima
povjeriti svoje tajne s punom sigurnou. Ja za ovo svoje miljenje ne mogu bez daljnjega
navesti dokaze, ali je injenica, da nas je britansko poslanstvo nedavno opomenulo, da se
uvamo jednoga od trojice ovdje akreditiranih vojnih izaslanika balkanskih drava. Prepustio
sam generalu Mersonu, da to saobi ministarstvu rata. Postoji dakle razlog, da se s nama
radije pregovara neposredno i u tajnosti. Knez mi je saobio, da se potpuno slae s
prijedlozima, to mi ih je prekjuer podnio general Nedi (vidi moj brzojav br. 364.-366.).
Ako sam dobro shvatio, ini mi se, da je u naem probitku, da se neodgodivo posluimo
olakanjima, koja nam se pruaju na taj nain.....

Brugere








26 Zato je dolo do rata na Balkanu ?

FRANCUZKI VOJNI IZASLANIK U BEOGRADU
FRANCEZKOM MINISTARSTVU RATA

- Brzojav, izvadak


Tajno.
08-09

Beograd, 19. travnnja 1940.

Odgovor na br.671/3 F.T.


1. Od svog dolazka iz Pariza bavio se gospodin Brugere pitanjem suradnje i razgovarao je s
Knezom Namjestnikom i ministrom rata. On je dobio ovlast, da se ovamo uputi jedan
zrakoplovni astnik Wygandove vojske, kako bi mogao u tajnosti iztraiti uzletita, a Knez je
odluio imenovati vojnog izaslanika u Ankari, koji e dobiti nalog da osigura vezu s
generalom Weygandom.

........

3. Nadam se da u veoma skoro biti u mogunosti da postavim pitanja u pogledu Dunava,to
ste ih imali u vidu u svom brzojavu.


Brzojav br. 250 za Gamelina.





FRANCUZKI VOJNI IZASLANIK U BEOGRADU
FRANCUZKOM MINISTARSTVU RATA

- Brzojav, izvadak



Tajno.
65-91-71

Beograd, 23.travnja 1940.


1. Vidio sam jutros glavara glavnog stoera i glavara 2.Ureda; oni ne pokazuju nikakvu
izravnu zabrinutost zbog Italije.



27 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
2. Osim prisutnosti pet njemakih vojnikih misija u Rimu,od kojih svaka obrauje naroito
podruje, osim vojnih vjebi na Krasu kod kojih sudjeluju odprilike 4 divizije, i osim
pojaanja eta kod jedinica vojnih sborova rijeke Pad, nemamo nikakvih znakova za
pripremanje napadaja.

3. Od 30 000 radnika, koji su dolazili u obzir, odprilike 10 000 stiglo je u Albaniju.

4. Na njemakoj strani je podruje Celovac-Graz podpuno izpranjeno od eta.

Dvije divizije tirolskih brdskih eta krenule su u Norveku. Odredi eta u Beu cijene se na 5
do 6 divizija. U ekoj i Moravskoj imaju ete snagu od nekih 6 divizija. U Slovakoj nita.

5. Nema bugarskih priprema na granici spram Jugoslavije.

6. U gornjim podatcima sakupljene su obavijesti Francuzke obavjetajne slube i
jugoslavenskog 2. Ureda.



FRANCUZKI POSLANIK U BEOGRADU FRANCUZKOM
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

- Brzojav, izvadak


Br. 556-559.

Beograd, 22.svibnja 1940.


Vijesti dobivene izravno od vojnog izaslanika,a ovome saobene sa strane jugoslavenskog
glavnog stoera,potvruju, da Nijemci povlae od eta, to se nalaze na jugu i jugoiztoku
Njemake, svu razpoloivu momad i tvorivo da bi nastavili i pojaali svoje napadaje u
sjevernoj Francuzkoj. General Merson alje glavnom stoeru pojedinosti o ovim pitanjima.

Prema podatcima biveg beogradskog gradonaelnika Ilia, koji se juer vratio iz Njemake,
moe se smatrati sigurnim, da su njemaki gubitci bili zadnjih dana veoma znatni (spominje
se brojka od 500 000 ljudi) i da je pritjecanje velikog broja ranjenika ostavilo na njemako
stanovnitvo, i to naroito u Beu porazan dojam.

Juer ujutro berlinski dopisnik "Politike" izrazio je prikrivenim rijeima telefonski svoje
uenje zbog tolike zabrinutosti radi poloaja saveznika. Izjavio je, da bi ta zabrinutost
nestala, kad bi njegov sugovornik doao u Berlin i vidio stanje Njemake. Prema drugim
obavijestima, koje su mu priobene, najnovija bombardiranja, naroito grada Duisburga, koje
da je uzrokovalo znatnih teta, izazvala su u Njemakoj najjae i najpounije dojmove.
Izkuenja kroz koja mi prolazima, ovdje se suosjeaju u najveoj mjeri, to simpatije prema
nama ini jo ivljima.

Brugere.


28 Zato je dolo do rata na Balkanu ?


FRANCUZKI POSLANIK U BEOGRADU FRANCEZKOM
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

- Brzojav -


Br.585.

Beograd, 27. svibnja 1940.

Prema obavijestima, to ih je jugoslavenski ministar vanjskih poslova danas u jutro primio iz
Berlina, prelazi odpor koji se suprotstavlja njemakom napredovanju u sjevernoj Francuzkoj u
pogledu energije i protunapadaja sve, to se u tome pravcu predvialo. Rad toga da se u
njemakom glavnom stoeru razvilo kritino i uznemireno razpoloenje, koje da se odrazuje i
na daljnjim operacijama. Javnost da je uostalom stalnim dolaenjem ranjenika duboko
potresena. Zamjenik ministra vanjskih poslova me uvjerava da su kole i vojarne, koja se
nalaze u blizini slovenske granice, sve od reda pretvorene u bolnice,i da to isto vrijedi za
cijelu bivu Austriju.


Brugere.



BILJEKA VRHOVNOG ZAPOVJEDNIKA FRANCUZKE
VOJSKE GENERALA WEYGANDA

- Izvadak-



Tajno.
Br.1.213/3 - F.T.

Veliki glavni stan, 27. svibnja 1940.


Prijedlozi za zajedniku francuzko - britansku vojnu politiku u sluaju zapoinjanja
neprijateljstva sa strane Italije na Sredozemnom moru.

1. Pod pritiskom dogaaja na sjeveroiztonom ratitu francuzko vrhovno zapovjednitvo je
prisiljeno da barem za ovaj as odgodi svaku operaciju izkrcavanja u Solunu i svaki znatniji
ofenzivni podhvat u Tripolisu....






29 Zato je dolo do rata na Balkanu ?

FRANCUZKI POSLANIK U BEOGRADU FRANCUZKOM
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

- Brzojav, izvadak


Br.642-646

Beograd, 4.lipnja 1940.


Jutros sam razgovarao s ministrom predsjednikom. Nisam naao ni u njegovim izjavama niti
bilo gdje drugdje ni najmanji trag nove orientacije jugoslavenske politike....

Kako mi je gospodin Cvetkovi rekao, posjetila ga je jutros jedna linost, koju ja dobro
poznam, no ime koje me je zamolio da ne spominjem. Ta mu je linost povodom svog
povratka iz Berlina dala obavijesti, koje potvruju sve one vijesti, to sam ih zadnjih dana
saobio Vaoj Preuzvienosti. Ova linost, koja je poznata po svojim germanofilskim
interesima, rekla mu je, da Reich sada baca u borbu sve svoje priuve u ljudima, tvorivu u
zalihama, i da sudbina Njemake ovisi o iduim trima mjesecima. Dotina je linost rekla, da
su najmjerodavniji krugovi u Berlinu miljenja, da e najvei napori njemake snage uslijediti
iduih tjedana, te da e biti upereni protiv Englezke. Gospodin Cvetkovi mi je potvrdio, da
su Nijemci gotovo sve svoje navalne ete povukli iz pograninog podruja prema Jugoslaviji i
Madarskoj.

Ista vijest je jutros saobena vojnom izaslaniku. Broj njemakih gubitaka prelazi prema
njegovim obavijestima sve one brojeve, to sam ih ja saobio ministarstvu. to se tie obskrbe
Njemake,rekao je ministar predsjednik,kolikom je pritisku bio izloen zadnjih dana od strane
Reicha radi dobave 10 000 vagona ita. On me je uvjeravao(a to mi je potvreno i s druge
strane),da se je on opirao,i da su se Nijemci morali zadovoljiti u svemu sa 500 vagona ita iz
Jugoslavije. Brugere.




FRANCUZKI POSLANIK U BEOGRADU FRANCEZKOM
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

- Brzojav, izvadak


br. 89-694

Beograd, 10. lipnja 1940.


Ministar dvora pozvao me je jutros, da mi priobi vijesti iz Berlina, koje su sino i jutros
sigurnim putem stigle Knezu. Bitni je sadraj slijedei:

30 Zato je dolo do rata na Balkanu ?
........

2. U Berlinu su svi samovozi, pa i lijeniki, rekvirirani i poslani na zapad.

3. Njemaki vojni voe poimlju se bojati radi konstatacije, da njihove motorizirane i
oklopljene ete nisu vie kadre preuzeti zadau koja im je bila postavljena. Prije no to se
mislilo moraju se upotrijebiti pjeake ete, koje su manje izvjebane i opremljene nego nae.

4. Potvruju se vijesti o znatnim tetama, to su ih uzrokovala naa bombardiranja u podruju
Rajne i Ruhra. U Hamburgu je izvan grada razoren niz tvornica. Nasuprot tome nisu navodno
prilikom nedavnog napadaja bombama na Mnchen postignuti vei uinci. Samo su 2 ili 3
bombe pale u neki dio grada....


Brugere.



FRANCUZKI POSLANIK U BEOGRADU FRANCEZKOM
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

- Brzojav -


Br. 697-698

Beograd, 11.lipanj 1940.


Ja sam, kako je razumljivo, s ministrom vanjskih poslova opet obnovio razgovor o pitanjima,
o kojima sam prije nekoliko dana razgovarao s Knezom Namjestnikom, kojega sam zamolio
da se kani moralne podpore naih neprijatelja, na koju bi Jugoslavija bila svijestno ili
nesvijestno navedena, ako bi dala oito suvinu izjavu o neutralnosti. Ministar me je
uvjeravao, da njegovo osjeanje kao i osjeanje njegovih sunarodnjaka stoji i odvie jasno na
naoj strani, a da on ne bi s bolom gledao na poloaj u kojem se njegova zemlja nala u ovom
asu.

On rauna s time, da e se sadanje stanje stvari moda izmijeniti, a u takvom e se sluaju
Jugoslavija pouriti stupiti na nau stranu.

Kod jugoslavenskog glavnog stoera steeni su isti dojmovi.


Brugere.








NSDAP/AO - Box 6414 - Lincoln NE 68506 - USA
http://www.nazi-lauck-nsdapao.com