Sie sind auf Seite 1von 130

Strukovno podruje graevinarstva 2010

1.PROTUPOARNA ZATTA
01) Bitan zahtjev koji se odnosi na pozar.
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da se u sluaju pozara:
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim
propisom,
sprijei sirenje vatre i dima unutar graevine,
sprijei sirenje vatre na susjedne graevine,
omoguci da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omoguci
njihovo spasavanje,
omoguci zastita spasavatelja.
Prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji, trazi se da svaka graevina, ovisno o svojoj
namjeni, tijekom svojeg trajanja mora ispunjavati "bitne zahtjeve za graevinu i u pogledu
zastite od pozara
02) Koje uvjete treba ispuniti gradevina.
Bitne zahtjeve za graevinu
03) Potvrda glavnog projekta.
Po Zakonu je za sve graevine iznad 400 m potrebna potvrda glavnog projekta, a u rijetkim
sluajevima i graevinska dozvola.

Potvrdu glavnog projekta izdaje nadlezni drzavni ured na razini zupanije ili grada, isti ured
koji je vec izdao lokacijsku dozvolu.

Za dobivanje potvrde potrebno je podnijeti zahtjev.

Zahtjevu je potrebno priloziti sljedece dokumente:
glavni projekt zajedno sa preslikom teksta konane lokacijske dozvole (glavni projekt
predaje se u tri primjerka)
izvjesce o kontroli projekta (u pisanom obliku) ako je kontrola potrebna
tehnoloske, geotehnike elaborate i druge istrazne radove
dokaz o pravu na graenje upravo na graevnoj estici za koju podnosite zahtjev
dokaz o uplacenom komunalnom i vodnom doprinosu te graevinskoj pristojbi.
5) Podjela graevina u skupine.
06) Sukladnost (CP)
Uporabljivost graevnog proizvoda dokazuje se certifikatom sukladnosti
Ovlastenje za provedbu postupka sukladnosti daje i oduzima ministar.
Certifikat sukladnosti
graevnog proizvoda izdaje ovlastena pravna osoba na zahtjev proizvoa
Izjava o sukladnosti
graevnog proizvoda izdaje proizvoa
Proizvoa graevnog proizvoda duzan je prije stavljanja u promet izraditi tehnike upute
koje moraju sadrzavati podatke znaajne za ugradnju i uporabu graevnog proizvoda.
1
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Ocjena sukladnosti proizvoda je svaka radnja koja se odnosi na utvrivanje jesu li ispunjeni
odgovarajuci tehniki zahtjevi.
Na temelju ovoga Zakona, za pojedine proizvode, odnosno skupine proizvoda podrobnije
ureuju najmanje jedan od sljedecih elemenata:
tehnike zahtjeve koje moraju zadovoljiti proizvodi,
prava i obveze pravnih i fizikih osoba koje stavljaju proizvode na trziste,
postupke ocjene sukladnosti s propisanim zahtjevima,
prava i obveze tijela koja provode postupke ocjene sukladnosti proizvoda,
dokumente (npr. potvrde, tehniku dokumentaciju i slino) koji moraju biti dostupni
nadleznim tijelima prije stavljanja proizvoda na trziste i/ili uporabu,
nain oznaivanja proizvoda.
07) Za koje graevine nije potrebno ishoditi posebne uvjete gradenja glede
zastite od pozara?
Posebne uvjete graenja iz podruja zastite od pozara nije potrebno ishoditi za sljedece
graevine:
- slobodno stojece graevine individualne stambene izgradnje s najvise dvije stambene
jedinice, ukoliko u svom sastavu nemaju kotlovnice na tekuce ili plinsko gorivo;
- slobodno stojece graevine poslovne namjene (ugostiteljski objekti, obrtnike radionice,
trgovine i sl.) veliine do 50 m
2
ukoliko u svom sastavu nemaju kotlovnicu na tekuca ili
plinska goriva i ne prometuju zapaljivim tekucinama, plinovima ili eksplozivima;
- gospodarske objekte povrsine do 100 m
2
;
- pomocne objekte povrsine do 20 m
2
(garaza, spremiste, drvarnica);
- montazne objekte do 12 m
2
(kiosci i sl.);
- vrtne paviljone;
- igralista;
- nadstresnice za skupljanje ljudi u javnom prometu;
- reklamne panoe;
- niskonaponske i TT vodove
- cjevovode kanalizacije, parovoda, toplovoda.
08) Vrste rasvjete? Protupanicna rasvjeta? (luxi?)
Sigurnosna rasvjeta po svojoj definiciji je ona koja moze ostati ukljuena minimalno dva sata
po svom ukljuenju. Sigurnosna rasvjeta se dijeli na dva osnovna dijela:
a) opcu sigurnosnu rasvjetu
Osnovna rasvjeta pruza ugodnu razinu direktne i indirektne rasvjete dovoljnog intenziteta za
obavljanje radnji za koje je namijenjena.
b) protupaninu rasvjetu.
Protupanina rasvjeta sluzi da u sluaju nestanka elektrine energije ne bi doslo do panike i
nesreca. Protupanina rasvjeta se sastoji od svjetiljaka koje imaju ugraenu vlastitu bateriju
ili su spojene na centralnu jedinicu bezprekidnog napajanja. Po nestanku elektrine energije,
one se automatski pale i omogucavaju siguran izlazak ljudi sa ugrozenog podruja. Njihova
je upotreba obavezna u svim javnim zatvorenim prostorima, a broj i vrstu svjetiljaka odreuje
projektant.
Kod samog projektiranja pretpostaviti da na opcu sigurnosnu rasvjetu otpada cca 1/3 ukupne
rasvjete neke graevine. Ovom rasvjetom pokriti najveci dio evakuacijskih putova, te po
2
Strukovno podruje graevinarstva 2010
potrebi i rasvjetu odreenih prostora.
Bez obzira na postojanje opce sigurnosne rasvjete i rezervnog izvora napajanja u svim
zgradama potrebno je predvidjeti sustav protupanine rasvjete. U osnovi se sustavi
protupanine rasvjete dijele na one sa centralnim baterijama i na one sa vlastitim baterijama.
Jaina svjetla mjeri se u luksima (lx). Lux (luks) (simbol: lx) je jedinica osvjetljenosti ili svjetlosnog toka.
Upotrebljava se u fotometriji kao mjerilo za intenzitet vidljive svjetlosti koja udara ili prolazi kroz
povrsinu.
1 lux - puni mjesec u tropskom pojasu
50 luxa - Obiteljski dnevni boravak
80 luxa - hodnik / sanitarni vor
100 lux - Vrlo tamni oblaan dan
320 lux - Preporuena uredska rasvjeta
400 lux - zlazak i zalazak Sunca, dobro osvjetljeni uredski prostor
500 luxa - Razina rasvjetre za kancelariju u skladu s europskim zakonima UN EN 12464
1000 lux - Oblaan dan
09) Kako se dijele graevine s obzirom na mjere zastite od pozara?
U pogledu mjera zastite od pozara graevine se dijele na:
- skupina 1 manje zahtjevna graevina te obiteljska kuca i jednostavna graevina
- skupina 2 zahtjevna graevina.
10) Tko sudjeluje u povjerenstvu za tehnicki pregled gradevine? Kad? Zasto?
11) Tko je sve duzan provoditi mjere zastite od pozara?
Zastitu od pozara organiziraju i osiguravaju njeno provoenje vlasnici, odnosno korisnici
graevina
12) Tko provodi nadzor nad provedbom mjera zastite od pozara?
Nadzor nad provedbom mjera zastite od pozara obavljaju inspektori policijskih uprava
Poslove inspektora Ministarstva u sjedistu moze obavljati osoba koja ima visoku strunu
spremu tehnikog smjera i polozen struni ispit
13) Koje su kategorije ugrozenosti od pozara? Tko ih donosi?
Pravilnikom o razvrstavanju graevina u kategorije ugrozenosti od pozara odreuju se uvjeti,
za razvrstavanje graevina i najmanji broj vatrogasaca u vatrogasnoj postrojbi koje moraju
imati pravne osobe vlasnici odnosno korisnici graevina ili prostora razvrstanih u prvu () i
drugu () kategoriju ugrozenosti.
Kategorije odreuje MUP
14) Tko organizira i donosi plan zastite od pozara?
Plan zastite od pozara donose pravne osobe razvrstane u i kategoriju ugrozenosti
Plan se sastoji od grafikog i tekstualnog dijela.
Grafiki dio plana sadrzi:
oznaku glavnog pristupa za vatrogasna vozila,
oznaku graevine ili postrojenja,
oznake katova,
tlocrt prizemlja i raspored prostorija s naznaenim namjenama,
oznaku protupozarnih pregradnih zidova,
oznake otvora u stupovima i zidovima,
3
Strukovno podruje graevinarstva 2010
oznake pristupa,
oznake stubisnih prostora sa mjerom silazenja i pristupa katovima,
oznake putova za intervenciju i putova za spasavanje,
oznake stabilnih ili pokretnih ureaja za gasenje sa podacima o vrsti, koliini sredstva
za gasenje i polozaju stabilnih instalacija za gasenje,
prikaz mjesta za uzimanje vode za gasenje, te prikaz mjesta za prekid dovoda
energenata u graevinu ili postrojenje.
Osim navedenog pregledni dio plana mora sadrzavati i nacrt graevine ili postrojenja s
oznakama graevine, broja katova, prolaza, nacrt graninih i susjednih ulica graevina i
njihove namjene te oznake vanjskih i ulinih hidranata.

Tekstualni dio plana sadrzi:
naziv mjesta, te nain primanja dojave o pozaru,
obaveze u postupanju, zapovijedanju i ovlasti sudionika u primanju obavijesti o
pozaru i daljnjem ustroju akcije gasenja,
nain ukljuivanja sluzbe za pruzanje prve medicinske pomoci,
brojano stanje vlastitih postrojbi za gasenje pozara te cjelokupan ustroj gasenja
kada su u akciju gasenja ukljuene vanjske profesionalne i dobrovoljne vatrogasne
postrojbe,
naine pozivanja i ukljuivanja distributera energenata u intervenciju,
15) to je pozar? to je pozarni sektor? Evakuacijski put?
Pozar je svaka nekotrolirana vatra.
Pozar se definira kao "nekontrolirano gorenje zbog ega moze doci do ozljeda osoba,
materijalne stete na graevinama i objektima, kao i utjecaja na okolis.
Pri gorenju stvaraju se produkti gorenja, kao sto su toplina, plamen, dim, aa, pare, iskre,
plinovi, pepeo, ugarci, zar i dr
Pozarni sektor je osnovna prostorna jedinica graevine, koja se samostalno tretira glede
mjera zastite od pozara, a odijeljen je od ostalih dijelova graevine konstrukcijama otpornim
na pozar
Objekt se dijeli na pozarne sektore, ija veliina ovisi o visini objekta
Visina objekta u m Veliina pozarnog sektora u m2
od 22 do 40
od 41 do 75
od 76 do 100
vise od 100
do 1500
do 1000
do 800
do 500
- dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova sto ga tvore zavjese koje sluze za
sprjeavanje sirenja dima i topline,
16) to je vatrootporno brtvljenje? O cemu ovisi izbor pozamog brtvila?
irenje pozara kroz kabelske kanale i rovove u i iz graevina mora se sprijeiti vatrootpornim
brtvljenjem koje osigurava otpornost na pozar od najmanje 60 minuta.
Vatrootporno brtvljenje moze se izvoditi pomocu pijeska ili nekog drugog negorivog
materijala u duzini od najmanje 1 m, uporabom vatrootpornih premaza za kabele i slino sto
mora osigurati trazeni stupanj otpornosti na pozar.
4
Strukovno podruje graevinarstva 2010
17) Pozarno opterecenje, vrste?
Ukupno poarno optereenje
- je ukupna toplina koja se moze osloboditi iz toplinske moci svega upaljivog materijala u
promatranom prostoru (prostorija, skladiste, etaza, graevina, objekt, postrojenje, ureaj,
itd.) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru,
Specifino poarno optereenje
je prosjean iznos ukupnog pozarnog opterecenja na jedinicu povrsine,
Specifino pozarno opterecenje:
1. nisko pozarno opterecenje do 1 GJ/m
2
30 minuta,
2. srednje pozarno opterecenje od 1-2 GJ/m
2
60 minuta,
3. visoko pozarno opterecenje preko 2 GJ/m
2
90 minuta.
18) Zastita od pozara u visokim objektima?
Pod visokim objektom, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se zgrade sa prostorijama
za boravak ljudi, iji se podovi najvieg kata nalaze najmanje 22 m iznad najnie kote terena
na koji je mogu pristup i na kome je mogua intervencija uz koritenje automehanikih
ljestava
Vatrogasnim vozilima mora biti omoguen prilaz objektu s onih strana na kojima se nalaze
prozori,vrata ili drugi slini otvori.
Na najmanje dva fasadna zida objekta otvori moraju biti pristupani za vatrogasnu opremu
Duina strane poarnog sektora iznosi, najvie 60 m.
Pregradni zid koji odvaja poarne sektore mora presijecati cijelu konstrukciju.
Svaki poarni sektor objekta mora biti dostupan preko najmanje jednog stepenita
Povrsina pozarnog sektora u objektu ovisi o visini objekta, vrata izmeu sektora moraju biti
otporna na pozar min 60min, konstrukcijski elementi moraju biti otporni na pozar min 90min,
min jedno stubiste po sektoru,
irenje pozara s jednog objekta na drugi: Ako su spojene krovna konstrukcije od gorivog
materijala, moraju biti razdijeljene zidom od 50cm; udaljenost otvora na fasadi izmeu dva
kata mora biti min 1m, ako je udaljenost manja od 1m katovi moraju biti razdjeljeni konzolom,
isto tako i horizontalni razmak
Unutranji pregradni zidovi moraju biti otporni prema poaru najmanje 1/2 h.
Pregradni zidovi izmeu dva stana moraju biti otporni prema poaru najmanje 1,5 h.
Svaki poarni sektor objekta mora biti dostupan preko najmanje jednog sigurnosnog
stepenita ili najmanje dva meusobno nezavisna stepenita.
Najdui put iz neke prostorije u jednom poarnom sektoru do stepenita ne smije biti dui od
30 m za objekte visine do 75 m, odnosno 20 m za objekte vie od 75 m.
Da bi vatrogasna intervencija, prilikom poara visokog objekta, bila to efikasnije obavljena,
prilazni putovi i prilazi moraju ispuniti sljedee zahtjeve:
- objektu se moraju osigurati prilazi sa najmanje dvije strane na kojima se nalaze otvori,
- mora se osigurati plato na kom je mogue koritenje automehanikih ljestava,
- nosivost kolnika, pristupnog puta najmanje 10 t osovinskog pritiska,
- pristupni putovi od objekta moraju biti udaljeni najmanje 5 m, a najvie 11 m,
- irina pristupnog puta treba iznositi najmanje 3,5 m,
5
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- unutranji presjek krivine pristupnog puta ne smije biti manji od 10 m,
- maksimalni nagib pristupnog puta moe iznositi najvie 10 %,
- slobodna visina prilaznog puta za vatrogasna vozila ne smije biti manja od 4,5 m,
- pristupni putovi i plato ne mogu biti koriteni kao mjesta za parkiranje vozila.
U objektima viim od 75 m jedan od liftova koji se normalno koriste predvia se kao lift za
evakuaciju u toku poara (sigurnosni lift).
Karakteristine negativne osobine visokih zgrada, sa stanovita zatite od poara,
- oteanoj mogunosti koritenja i primjeni vatrogasne opreme,
- lakom i brzom zadimljavanju komunikacija, i
- vrlo kratkom vremenu za evakuaciju zbog mogueg brzog irenja dima i vatre.
Sigurnosno stepenite mora biti osigurano tako da vatra i dim ne prodiru za sve vrijeme dok
poar traje u objektu i mora biti dostupno iz svih prostorija jednog poarnog sektora putovima
koji nisu ugroeni poarom.
19) Elaborat (ZOP) zastite od pozara? Za koju skupinu graevina? Tko ga ima
pravo izradivati?
Elaborat zastite od pozara predstavlja skup uputa, zahtjeva i smjernica iz podruja
zastite od pozara ija primjena predstavlja uvjet za dokazivanje
ispunjenja bitnih zahtjeva graevine iz podruja zastite od pozara, a sastoji se od
tekstualnog dijela i grafikih priloga.
U pogledu mjera zastite od pozara graevine se dijele na:
skupina 1 manje zahtjevna graevina te obiteljska kuca i jednostavna graevina
prema posebnom zakonu,
skupina 2 zahtjevna graevina.
Elaborat zastite od pozara izrauje se samo za graevine skupine 2.
Elaborat zastite od pozara izrauje osoba ovlastena za izradu elaborata zastite od pozara i
ovjerava ga svojim potpisom.
Ovlast za izradu elaborata zastite od pozara izdaje Ministarstvo fizikoj osobi koja:
ima najmanje visoku strunu spremu tehnikog smjera,
ima najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima projektiranja mjera zastite od
pozara,
ima polozen struni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu
ima polozen drzavni struni ispit iji ispitni program sadrzi podruje zastite od pozara
poznaje hrvatski jezik i latinino pismo
! "#$S"U%&I 'I( #%)(*"
Opci dio tekstualnog dijela elaborata zastite od pozara sadrzi:
1. podatke o naruitelju elaborata,
2. podatke o osobama koje su izradile elaborat,
3. podatke o graevini (vrsta izvoenja radova graenja, lokacija, investitor),
4. naslov elaborata,
5. mjesto i nadnevak izrade elaborata,
6. ovjeru elaborata potpisom izraivaa elaborata,
7. broj i nadnevak ovlasti za izradu elaborata za osobe koje su izradile elaborat.
Struni dio tekstualnog dijela elaborata zastite od pozara sadrzi:
1. izvod iz detaljnog plana ureenja
2. podatke o upisu graevine u Registar kulturnih dobara RH
3. opis i idejno rjesenje graevine
6
Strukovno podruje graevinarstva 2010
4. upute, zahtjeve i smjernice za projektiranje mjera zastite od pozara
5. nain na koji ce se dokazivati kvaliteta izvedenih radova
)! +*,I-$I .*I%(/I #%)(*"
Grafiki prilozi elaborata zastite od pozara moraju biti usklaeni sa tekstualnim
dijelom elaborata te sadrzavati pojednostavljeni grafiki prikaz odabranog sustava
zastite od pozara, a naroito:
1. mikro lokaciju graevine sa ucrtanim okolnim graevinama (postojecim i u
izgradnji), podzemnim i nadzemnim,
2. sigurnosne udaljenosti od okolnih graevina u tri dimenzije sa ucrtanim
pravcima i izmjerama,
3. lokaciju (odobrenu), vrste i koliine zapaljivih tekucina i plinova ili eksplozivnih
tvari koje se skladiste, stavljaju u promet ili su u tehnoloskom procesu (ako
postoje),
4. eksplozivne zone opasnosti u tri dimenzije sa ucrtanim granicama i izmjerama
(ako postoje),
5. raspored vatrogasnih pristupa i operativnih povrsina (ako je moguce),
6. raspored i granice pozarnih i dimnih sektora (ako je moguce),
7. raspored izlaznih putova (ako je moguce),
8. raspored i vrsta mobilne opreme i sredstava za poetno gasenje pozara (ako je
moguce),
9. raspored hidranata unutarnje i vanjske hidrantske mreze (ako je moguce),
10. podruje nadzora stabilnih sustava za dojavu i gasenje pozara te plinodojavu,
11. legendu uporabljenih simbola.
20) Kad je obvezno osigurati vatrogasno dezurstvo, motrilacko-dojavnu
sluzbu?
U svrhu spreavanja i otklanjanja opasnosti od pozara obavezno se osigurava vatrogasno
dezurstvo
1. u graevinama za vrijeme odrzavanja priredbi, sajmova, izlozbi ili slinih prigoda;
2. na odreenim vanjskim prostorima u vrijeme kada je opasnost za nastajanje pozara na
takvim prostorima vjerojatno ili oita (obavljanje zetve i vrsidbe veceg obima, velika
gradilista, nacionalni parkovi, sume i slino)
21) Duznosti pri gasenju pozara?
Svaki radnik koji uoi pozar, treba ga odmah poeti gasiti, upozoriti osobe koje se nalaze u
graevini zahvacenoj pozarom, odnosno o pozaru izvijestiti ravnatelja i ovlastenu osobu za
zastitu od pozara te najblizu vatrogasnu postrojbu (tel.:93).
22) Uvjeti za postavljanje uljnih transformatora u zgradama koja sluzi i za
druge svrhe?
Energetski transformatori, koji sadrze do 1.500 kg ulja, mogu se smjestiti u istu prostoriju u
koju se postavljaju drugi dijelovi pripadnog elektroenergetskog postrojenja (blok visokog
napona, niskonaponski razvodni ormari i slicno) bez postavljanja posebnih vatrootpornih
pregrada.
Energetski transformatori, koji sadrze vise od 1.500 kg ulja, smjesteni u posebnoj zgradi,
moraju se postaviti u zasebnu prostoriju koja cini pozarni sektor otpornosti na pozar od
najmanje 90 minuta.
Kada se elektroenergetsko postrojenje postavlja u graevinu koja sluzi i za druge namjene,
dijelovi postrojenja podlozni pozaru, koji sadrze ulje, moraju se smjestiti u posebne pozarne
sektore ciji zidovi,stropovi i podovi, moraju imati otpornost na pozar od najmanje 01 minuta.
7
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Ako se elektroenergetsko postrojenje visokog napona postavlja u stam2enu ili poslovnu
graevinu, bolnicu,vrtic, skolu, robnu kucu ili trgovacki centar, zatvorenu veliku garazu ili
sportski objekt, dijelovi postrojenja koji sadrze ulje moraju se smjestiti u posebne pozarne
sektore ciji zidovi, stropovi i podovi, moraju imati otpornost na pozar od najmanje 341 minuta
23) Trafo-stanice u visokim objektima
U objektima nije dopusteno postavljanje transformatorskih stanica.
U objektima do 40 m visine moze se, iznimno, dopustiti postavljanje transformatorske stanice
uz uvjet da je prostorija u koju se stanica postavlja odvojena od ostalih prostorija.
Zidovi prostorije u koju se smjestaju transformatori moraju biti otporni prema pozaru tri sata.
znad ulaznih vrata u transformatorsku stanicu mora se napraviti nadstresnica koja s
objektom ima dobro zabrtvljenu vezu i ija duljina mora biti najmanje 2 m a sirina od vrata na
jednu i drugu stranu, po 1 m.
25) to je visoki objekt
5isoki o2jekti su graevine ija je kota poda najviseg kata najmanje 22 m iznad najnize kote
povrsine koje sluze kao vatrogasni pristup,
27) svrha ZOP
Prema Zakonu o zastiti od pozara svrha zastite od pozara je zastita zivota ljudi i imovine.
U svrhu zastite zivota ljudi i imovine od pozara poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje
uzroka pozara, za spreavanje nastajanja i sirenja pozara, za otkrivanje i gasenje pozara, za
utvrivanje uzroka pozara kao i za pruzanje pomoci kod otklanjanja posljedica rouzrokovanih
pozarom.
Zastitu od pozara organiziraju i osiguravaju njeno provoenje vlasnici, odnosno korisnici
graevina.
30) protupozarne zone
31) zastita od eksplozije
32) Zone opasnosti (nesto u vezi EX)
- zona opasnosti je ugrozeni prostor u graevini ili oko nje, dijela graevine ili prostora gdje
se nalaze zapaljive tekucine i/ili plinovi, u kojem je prisutna ili se moze oekivati prisutnost
zapaljive smjese para i/ili plinova
- sigurnosna udaljenost je razdaljina u graevini ili oko nje, preko koje se u sluaju pozara
ili eksplozije ne oekuje ugrozavanje susjednih dijelova graevine i drugih susjednih
graevina
- samozapaljive tvari su tvari koje se u dodiru sa zrakom ili vodom mogu spontano upaliti
bez dovoenja izvora topline
U zonama opasnosti zabranjeno je :
1. drzanje i uporaba alata, ureaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti,
2. pusenje i koristenje otvorene vatre u bilo kojem obliku,
3. drzanje oksidirajucih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari,
4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnoloskom procesu,
5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog ureaja mogu iskriti,
6. uporaba elektrinih ureaja koji nemaju protueksplozijsku zastitu,
8
Strukovno podruje graevinarstva 2010
7. nosenje odjece i obuce koja se moze nabiti statikim elektricitetom i uporaba ureaja i
opreme koji nisu propisno zasticeni od statikog elektriciteta.
33) Evakuacijski put
Evakuacijski put mora biti sirok najmanje 80 cm, uvijek slobodan i nezakren.
znad evakuacijskih putova ne smiju biti materijali koji gorenjem, kapanjem ili na drugi nain
ugrozavaju sigurnu evakuaciju.
evakuacijski ili izlazni put iz graevine ine posebno projektirani i izvedeni putovi koji vode
od bilo koje toke u graevini do vanjskog prostora
evakuacija je izlazenje odnosno zbrinjavanje osoba iz ugrozene graevine ili dijela
graevine, odnosno pozarnog sektora, na siguran prostor ili na vanjski slobodni prostor.
34) zastita ljudi i spasitelja
35) Sprijeavanje sirenja pozara, unutar i na druge graevine
1.Ureaji i instalacije za spreavanje sirenja pozara i nastajanje eksplozija:
- je skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (protupozarne zaklopke,
protupozarna vrata sa ureajem za automatsko zatvaranje, ureaji za odvoenje dima,
topline i pritiska nastalih u pozaru i dr.) koji se rabe za spreavanje nastajanja i sirenja
pozara i eksplozija. Mogu djelovati samostalno ili zajedno sa sustavom za dojavu i/ili gasenje
pozara;
36) Pozarni sektori
Pozarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se smatra samostalnim
prostorom obzirom na tehnike i organizacijske mjere zastite od pozara, a odijeljen je od
ostalih dijelova objekta protupozarnim konstrukcijama odgovarajuce otpornosti na pozar,
Pozarni sektori u graevini u kojoj je smjesteno elektroenergetsko postrojenje moraju
zadovoljiti otpornost na pozar u skladu s specifinim pozarnim opterecenjem i to, za:
1. nisko pozarno opterecenje do 1 GJ/m
2
30 minuta,
2. srednje pozarno opterecenje od 1-2 GJ/m
2
60 minuta,
3. visoko pozarno opterecenje preko 2 GJ/m
2
90 minuta.
Duljina strane pozarnog sektora iznosi najvise 60 m.
.ut za izlaenje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u sluaju pozara obavlja evakuacija
- pristupni prostor je dio puta za izlazenje, najvise moze biti duzine 35m
- sigurnosni izlazni put je dio puta za izlazenje koji je od ostalih dijelova ugostiteljskog
objekta odvojen
Uvjeti glede otpornosti na pozar ispunjeni su ako je zadovoljeno sljedece:
1. Nosive konstrukcije, zidovi na granicama pozarnih sektora moraju biti izraeni od
elemenata otpornih na pozar najmanje 30 minuta
2. Prodori kroz zidove i stropove, pozarne zaklopke postavljene na granicama pozarnih
sektora moraju imati istu otpornost na pozar kao i konstrukcijski elementi kroz koje prolaze
3. Zidne i stropne obloge moraju biti izraene od negorivog materijala
37) iskljucenje u slucaju nuzde (PR)
38) tko izdaje certifikat o vatrootpornosti kabela
39) Vatrogasni pristupi
Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:
9
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- najmanje s jedne strane, i to duze, kod niskih graevina stambene izgradnje (prizemne i
jednokatne;
- najmanje s dvije duze strane graevine kod graevina i prostora za javne skupove
(kinematografi, kazalista, koncertne dvorane, sportske dvorane, prostori za vjerske obrede 1
sl.), bolnica, hotela, trgovakih, industrijskih i visokih graevina kao i stambenih graevina
5atrogasni pristupi
- su vrste povrsine koje svojim parametrima (sirina, radijus, nosivosti i dr.), omogucavaju da
vatrogasna i spasilaka vozila i oprema dodu do ugrozene graevine;
a!5atrogasni prilazi
- su povrsine koje se direktno nastavljaju na javne prometne povrsine
Postojeci kolni prilazi kroz graevinu, mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u
pravcu, te ako njihov sobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80 m.
Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba.
2!.ovr6ine za operativni rad
ili manevriranje su vrste povrsine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s
javnim prometnim povrsinama.
irina povrsine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s
vanjskim zidovima graevine, treba biti najmanje:
- 5,5 m za graevine visine do 40 m,
- 7,0 m za graevine visine iznad 40 m
U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od:
- vatrogasnih prilaza i
- povrsina za operativni rad vatrogasnih vozila
40) Sto je panik rasvijeta, gdje se postavlja kako i zasto?
.anik rasvjeta je sigurnosna rasvjeta koja oznaava najkraci put iz graevine ili prostora na
siguran otvoren prostor tijekom minimalno propisanog vremena,
Panik rasvjeta mora osvjetljavati prostor izlaza minimalnim osvjetljenjem od 1 luksa
41) Cime se dokazuju pozarna svojstva kabela?
Atestima koje proizvodac daje - izjava o sukladnosti
42) Kabeli otporni na pozar (certifikat)
43) Hidranti
Hidrantska mreza za gasenje pozara je skup cjevovoda, ureaja i opreme kojima se voda od
sigurnog izvora dovodi do sticenih prostora i graevina;
1.Unutarnja hidrantska mreza za gasenje pozara je hidrantska mreza za gasenje pozara
izvedena u objektu
2.Vanjska hidrantska mreza za gasenje pozara je hidrantska mreza za gasenje pozara
izvedena izvan graevine koja se stiti, a zavrsava nadzemnim ili podzemnim hidrantom;
3.Suha hidrantska mreza je hidrantska mreza za gasenje pozara koja je suha do daljinski
upravljanog zapornog ventila, od kojeg je stalno ispunjena vodom pod tlakom;
4.Mokra hidrantska mreza je hidrantska mreza za gasenje pozara koja je stalno ispunjena
vodom pod tlakom do zapornog ventila na svakom hidrantu;
Zidni hidranti moraju biti obojeni crvenom bojom na kojoj se nalazi oznaka iz koje je jasno
vidljivo da se u ormaricu nalazi oprema hidrantske mreze za gasenje pozara
10
Strukovno podruje graevinarstva 2010
U vanjskoj hidrantskoj mrezi za gasenje pozara statiki tlak ne smije biti veci od 374 8.a.
Udaljenost izmeu dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najvise 351 m, ako posebnim
propisom nije drugaije odreeno.
44) Tko izdaje certifikat/atest/potvrdu o sukladnosti?
Ovlastena osoba
45) Mjere zastite od pozara pri izvodenju zgrada- PRVREMENA HDRANTSKA MREA
46) Tehnike mjere zastite od pozara
47) Na koji nain se osigurava djelovanje nuznih ureaja koji moraju raditi pri
pozaru
Kabeli moraju biti vatrootporni, baterije ili agregat u prostoru koji je sticen (vatrootpomost)
48) Zastita od pozara u primjeni na nasu struku:
- moraju se primjeniti negorivi kabeli
- atest o negirovosti
- kontrola proizvodnje, spune izmedu protupozamih sektora, PP zaklopke
49) Podjela graevina (4 kategorije) ugrozenosti od pozara
Postoje 4 osnovne kategorije u ovisnosti o tehnoloskom procesu,vrsti materijala koji se
proizvodi, prerauje ili uskladistava, vrsti biljnog pokrova, te vrsti materijala graevine i
njezinog znaaja.
Gradevine i prostori koji ne tehnoloku cjelinu razvrstavaju se u istu kategoriju ugrozenosti
od pozara.
Za . . kategoriju predviena je izrada "procjene ugrozenosti od pozara i izrada "plana
zastite od pozara.
Kategorija od a i
Kategirija od a b
Kategorija - u kojima se koriste upaljive tekuine s plamitem od 200 do 300 stupnjeva
C;
V Kategorija - u ijim se pogonima radi s negorivim tvarima i hladnim mokrim
materijalom
Razvrstavanje gradevina u kategorije ugrozenosti od pozara obavlja se obzirom na :
-vrstu zapaljivih tvari,
-namjenu graevine
-povrsinu otvorenog prostora
Temelji se na sljedecim uvjetima,osnovama i kriterijima:
- instaliranom kapacitetu za proizvodnju ili preradu;
- kapacitetu nadzemnih spremnika ili graevina za zapaljive tvari;
- broju uposlenih
50) Skladista
Skladista su: graevine ili prostori u sastavu graevina druge namjene u kojima se skladisti
goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalazi
Skladista se prema nainu skladistenja robe dijele na:
klasina skladista (sa skladistenom robom do visine 9 m),
visokoregalna skladista (sa skladistenom robom iznad visine 9 m),
11
Strukovno podruje graevinarstva 2010
silose,
hladnjae.
Skladiste mora bti zaseban pozarni sektor i u pravilu obuhvaca najvise jednu etazu.
Roba se ne smije skladistiti iznad evakuacijskih putova.
Nosiva konstrukcija slobodnostojeceg objekta skladista mora zadovoljavati najmanje
otpornost na pozar od 30 minuta
51) Zastita od munja
S obzirom na razinu zastite od djelovanja munje, sustav moze biti:
razine zastite , s vjerojatnoscu stete najvise 0,02,
razine zastite , s vjerojatnoscu stete najvise 0,05,
razine zastite , s vjerojatnoscu stete najvise 0,1,
razine zastite V, s vjerojatnoscu stete najvise 0,2.
S obzirom na polozaj u graevini, sustav se moze izvoditi kao sustav vanjske zastite ili
sustav unutarnje zastite ili kao njihova kombinacija,
8unja atmosfersko elektrino izbijanje izmeu oblaka i zemlje koje se sastoji od jednog ili
vise pojedinanih udara,
2.ZATTA NA RADU
1) Udaljenosti WC-a (unutra, van)? Duzine hodnika do stubista za evakuaciju?
Udaljenost WC na gradilistu
- 100 m unutar objekta
- 200 m izvan objekta
)roj nunika
za 30 muskaraca (20 zena) po 1 kom, Visina nuznika 2m povrsine 1,9*1,2m
2) koje gradevine ne trebaju inspekciju rada i ne trebaju dozvolu?
3) Elaborat zastite na radu? (zasto, cemu sluzi)
Projektantski elaborat zastite na radu daje prikaz svih tehnikih rjesenja (uoene opasnosti i
stetnosti, lokacija objekta i prometnice, radni prostori i komunikacije, instalacije, protupozarna
zastitu, konstrukcija i materijali, osvjetljenje i ozraenje, zastita od buke i dr.) za primjenu
odgovarajucih pravila zastite koja neka graevina mora zadovoljavati kada bude u funkciji
nvestitor ili projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zastite na radu
4) zlazna vrata?
Krilo izlaznih vrata ne smije biti ue od 70 cm niti ire od 1,20 m.
zlazna vrata za nuzdu se moraju otvarati prema van.
zlazna vrata za nuzdu ne smiju biti zakljuana ili drugaije blokirana tako da ih bilo koja
osoba u nuzdi moze lako i brzo otvoriti.
Klizna ili okretna vrata ne smiju se koristiti za izlaze u nuzdi.
7) Osvjetljenost, prirodna umjetna?
Pri osiguranju dovoljne koliine svjetla, moramo u obzir uzeti vizualne zahtjeve ovjeka za
obavljanje dotinog posla. Prikladno osvjetljenje, relativan je pojam, jer rasvjeta koje bi bila
dobra za jednu vrstu posla ne mora biti prikladna za neki drugi posao
12
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Umjetna rasvjeta
- moze proizvesti vece nejednakosti u osvjetljenju od onih koje se pojavljuju u prirodi.
Naprimjer, pri nocnoj voznji, dolazi do velike nejednakosti u razini svjetla kada voza
promatra cestu, u susret mu dolazi vozilo s upaljenim svjetlima. Postotak svjetla reflektiranog
od neke povrsine je konstantna i kako se mijenja prirodna razina svjetla, tako se
proporcionalno mijenja i koliina reflektiranog svjetla od neke povrsine. S druge strane,
umjetna rasvjeta moze biti neravnomjerno rasporeena i dobro osvijetliti zeljenu radnu
povrsinu, ali zajedno sa ostalim drugaije osvijetljenim povrsinama moze stvoriti problem za
osobe koje esto moraju koristiti vise razliito osvijetljenih radnih povrsina.
Obino, umjetno svjetlo u mnogo sluajeva moze biti jae i superiorno prirodnom svjetlu i
prednost mu je sto se moze po volji regulirati i usmjeravati na pojedina podruja. Dobro
osvijetljena okolina moze se odrzavati bez obzira na vanjske prirodne uvjete.
8) Stepenice, visina sirina?
(grada
Stabilna ograda i vrsti rukohvati osiguravaju sigurnost kretanja na stepenistu. Stepeniste do
1,5 m sirine mora imati ogradu samo na jednoj strani dok sira stepenista moraju imati ogradu
na obje strane. Ukoliko su i djeca u kuci, ograda mora biti tako koncipirana da je penjanje
otezano ali i provlaenje.
9irina
Prema zakonu o graenju stepenice u stambenim objektima s najvise dva stana moraju
prema normi 18065 imati sirinu od najmanje 80 cm. Stepenice koje nisu nuzno potrebne u
zatvorenim stanovima zadovoljavaju norme i sa sirinom od 50 cm. Svakako treba voditi
rauna o tome da stepenice moraju omoguciti primjerice transport namjestaja ili nosenje
bolesnika.
irina stepenice takoer je vrlo vazna jer se 28 cm smatra standardom za stubista koja
koristimo svakodnevno
5isina
Visina stepenica mora biti usklaena i jednaka za sve stube. Opcenito je 17 centimetara
gornja granica iznad koje uspinjanje stubistem postaje fiziki naporno i zamorno
Visina stepenica u graevinskim objektima namijenjenim za radne i pomocne prostorije mora
iznositi od 13 do 19 cm a sirina gazista od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni.
'uina
Duzina stepenica je ograniena. Stepenice moraju imati nakon 15 do 18 stepenika podest za
odmor. Zbog opasnosti od pada se ekstremno kratke stepenice ,to znai pojedinane
stepenice ili stepenice sa samo 3 stepenika ne smiju postavljati u hodnicima.
9) privremena i zajednicka privremena gradilista?
10) Zastitne mjere od ionizirajuceg zraenja? Zakon ili pravilnik?
onizirajuce zraenje jest elektromagnetsko i estino zraenje, rendgensko
- Naelo opravdanosti
- Naelo optimalizacije
- Naelo ogranienja
- neionizirajuca zraenja jesu elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi- ultrazvuk
13
Strukovno podruje graevinarstva 2010
11) Pravilnik o pomocnim prostorijama?
Kako bi sauvao sigurnost i zdravlje radnika poslodavac ce se pobrinuti da:
su prometni putevi do nuznih izlaza i izlazi prohodni cijelo vrijeme,
se redovito obavlja tehniko odrzavanje mjesta rada i opreme i ureaja,
- se mjesto rada, oprema i ureaji redovito iste do propisane higijenske razine,
se sigurnosna oprema i ureaji namijenjeni za sprjeavanje ili uklanjanje opasnosti,
redovito odrzavaju i provjeravaju.
*adne prostorije
Su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi
.omone prostorije
Su prostorije koje sluze za higijensko-sanitarne i druge potrebe osobama na radu.
*adna stanica
Je mjesto unutar graevine namijenjene za rad
*adno mjesto
Je prostor u graevinama namijenjen za smjestaj radnih stanica ali i bilo koje mjesto unutar
prostora pravne osobe do kojeg radnik ima pristup tijekom svog rada.
*adni prostor
Graevina mora osigurati:
1. stabilnost graevine u odnosu natehnoloski proces rada,
2. stabilnost graevine u odnosu na meteoroloske i klimatske utjecaje,
3. odvoenje atmosferskog taloga,
4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. zastitu od pozara i eksplozije,
6. odvoenje stetnosti nastalih u procesu rada,
7. provjetravanje prostorija,
8. danje svjetlo,
9. toplinsku zastitu,
10. zvunu zastitu,
11. zastitu od vibracija,
12. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava.
13) Strojevi i ureaji sa povecanim opasnostima rada? Tko moze radit na tim
strojevima?
Pod strojevima i ureajima s povecanim opasnostima smatraju se naroito:
1. dizalice nosivosti preko 10 KN,
2. teretna dizala,
3. industrijski transporteri,
4. vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon,
5. strojevi za obradu i preradu drveta,
6. metala i slinih materijala,
7. mehanike i hidraulike prese,
8. podizne platforme,
9. kompresori,
10. predtlane i podtlane komore,
11. kotlovi za centralno grijanje,
12. parni i vrelovodni kotlovi,
13. strojevi i ureaji koji sadrze posude pod tlakom
14
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Ministar nadlezan za rad propisuje listu strojeva i ureaja s povecanim opasnostima
Poslodavac je duzan obavljati ispitivanja strojeva i ureaja s povecanim opasnostima u
sljedecim sluajevima:
5 prije njihovog stavljanja u uporabu, stroja/ureaja (novi ili rabljeni stroj),
5 najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, (periodiki svake dvije godine),
5 poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog poetka koristenja,
5 prije poetka koristenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureaji premjesteni s
jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena.
14) Tko mora dobit dozvolu za privremena gradilista? (nvestitor)
Privremena ili pokretna gradilista oznaavaju svako gradiliste na kojemu se izvode
graevinski radovi
Mjesto rada je svako mjesto i prostor pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca
na kojem se radnici moraju nalaziti ili do kojega moraju dolaziti tijekom rada.
.rijava gradili6ta
nvestitor je duzan prijaviti gradiliste u sluaju:
predvienog trajanja radova duzeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno vise od
20 radnika, ili
na kojima je predvien opseg radova od 511 oso2a dana ili vise
- nvestitor je duzan najmanje : dana prije poetka izvoenja radova na tom gradilistu
dostaviti prijavu gradilista tijelu nadleznom za poslove inspekcije rada odnosno drugom
nadleznom tijelu uz dostavu plana izvoenja radova.
- U sluaju izvoenja posebno opasnih radova prijava gradilista se mora sainiti bez obzira
na trajanje radova i broj radnika koji izvode te radove.
- Prijava se ne mora podnijeti ako radovi traju krace od 5 dana
.lan izvo;enja radova
nvestitor je duzan prije uspostave gradilista osigurati izradu plana izvoenja radova.
Plan izvoenje radova je sastavni dio projektne dokumentacije odreene posebnim
propisima.
Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana duzan je izraditi svoj plan
izvoenja radova i odrediti rok dovrsetka radova.
16) Posebni uvjeti zastite na radu?
a) Posebni uvjeti radnika:
1. dob zivota (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina;
2. struna sposobnost (zahtjevi): struna osposobljenost za rukovanje odnosnom vrstom
strojeva ili ureaja;
3. zdravstveno stanje:
- zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcije), dubinski vid, uredno vidno polje,
- kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonoscu nesvjestici, alkoholizam
4. psihika sposobnost (zahtjevi): opca intelektualna razvijenost iznad nivoa koji se oznaava
kao granini, a za radnike u pogonima u kojima moze nastati pozar, eksplozija ili iznenadni
17) Privremeno radiliste
Isprave
- o obavljenim ispitivanjima strojeva i ureaja s povecanim opasnostima
15
Strukovno podruje graevinarstva 2010
#videncije
- o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran nain,
- zaposlenicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada,
- opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi,
.lan o ure;enju radili6ta sadri<
nain obiljezavanja odnosno osiguranja opasnih mjesta (opasne zone);
odreivanje mjesta rada na kojima postoji povecana opasnost
nain ureenja i izvoenja privremenih elektrinih instalacija;
vrstu i broj orua za rad s povecanim opasnostima;
planove i proraune za graenje i postavljanje skela, podupiraa, razupiraa i ograda;
nain ureenja i odrzavanja prometnica;
odreivanje mjesta, prostora i naina razmjestaja i uskladistenja materijala;
nain zastite radnika od pada s visine ili u dubinu;
nain osiguranja smjestaja, prehrane i prijevoza radnika na radiliste i sa radilista;
nain organiziranja pruzanja prve pomoci i medicinske pomoci;
popis isprava, evidencija i uputa iz podruja zastite na radu, koja se moraju uvati na
radilistu.
18) postupak prijave.
19) Dokumenti koje treba imati na radilstu.
20) Koje uvjete treba ispuniti el. oprema na radilistu.
Elektrine instalacije, ureaji, oprema i postrojenja na gradilistima moraju svojom izradom i
izvoenjem odgovarati postojecim tehnikim propisima i standardima. U pogledu zastite na
radu, ove instalacije, ureaji, oprema i postrojenja moraju odgovarati odredbama postojecih
propisa o zastitnim mjerama protiv opasnosti od elektrine struje u radnim prostorijama i na
gradilistima. Krajnja trosila (strojevi ureaji) koji nisu izvedeni u dvostrukoj izolaciji a
prikljuuju se na fazni napon (230/400V) moraju biti prikljueni zastitnim ureajem
diferencijalne struje s nazivnom isklopnom strujom An < L30 mA.
Elektrini ureaji (razvodni ormari, sklopke, elektromotori i drugo) smjesteni na slobodnom
prostoru, moraju biti zasticeni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi ureaji za
ukljuivanje i iskljuivanje pogonske struje moraju biti postavljeni u ormarima na
pristupanom mjestu i opremljenim za zakljuavanje u iskljuenom polozaju.
Prikljuni i razdjelni ormarici mogu biti od izolacijskog materijala ili metala. Preporua se
primjena ormarica od izolacijskih materijala. Ormarici moraju biti mehaniki zasticeni i to
najmanje sa stupnjem zastite P 43, sto znai da su zasticeni od ulaska sitnih estica vecih
od 1 mm i od kise pod kutom od 60.
21) Zavojito stepeniste
Zavojito stepeniste u radnim i pomocnim prostorijama moze se postavljati samo u izuzetnim
sluajevima.Zavojito stepeniste mora biti projektirano i izvedeno tako da na najuzem dijelu
sirina gazista ne bude manja od 3= cm.Zavojito stepeniste ne moze se koristiti kao izlaz za
sluaj evakuacije i spasavanja radnika.
22) Duzina evakuacijskog puta.
Najdui put iz neke prostorije u jednom poarnom sektoru do stepenita ne smije biti dui od
=1 m za objekte visine do 75 m, odnosno 20 m za objekte vie od 75 m.
16
Strukovno podruje graevinarstva 2010
zlazi i evakuacijski putovi moraju biti rasporeeni tako da udaljenost do izlaza od bilo koje
toke prostora ne prelazi 35-40 m
Evakuacijski put mora biti sirok najmanje 80 cm, uvijek slobodan i nezakren.
Evakuacija je izlazenje odnosno zbrinjavanje osoba iz ugrozene graevine ili dijela
graevine, odnosno pozarnog sektora, na siguran prostor ili na vanjski slobodni prostor
Evakuacijski ili izlazni put iz graevine ine posebno projektirani i izvedeni putovi koji vode
od bilo koje toke u graevini do vanjskog prostora
23) Kada nsp. rada ne sudjeluje u postupku izdavanja grad. dozvola.
25) Trudnice, maloljetnici - Sto im mora osigurati poslodavac?
28) Svrha zastite na radu
Cilj i svrha zastite na radu, kao i propisa kojima se utvruju pravila ponasanja u tom podruju
je poduzimanje mjera i radnji za sprijeavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih
bolesti u svezi s radom te zastita radnog okolisa.
29) Sustav pravila ZNR
Sustav pravila koja se primjenjuju u organiziranom provoenju zastite na radu:
pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada;
pravila pri odrzavanju i ispitivanju sredstava rada;
pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu procesa rada
njihovom spolu, dobi te dusevnim i tjelesnim sposobnostima;
osposobljavanje i obavjestavanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom postizanja
odgovarajuceg stupnja zastite na radu i zdravstvene zastite;
suradnja na svim razinama od poslodavaca i zaposlenika, preko njihovih
predstavnika i udruga do razine drzavnih ustanova i tijela;
zastita zaposlenika, njihovih predstavnika i strunjaka za zastitu na radu
30) Tko je odgovoran za primjenu ZNR
31) Tko i zasto salje radnike na lijecnicki pregled
32) Sredstva za rad s povecanim opasnostima
33) Pruzanje prve pomoci
Poslodavac mora na gradilistu osigurati pruzanje prve pomoci te osoblje koje je za to
osposobljeno i koje moze u svako doba pruziti prvu pomoc.
Poslodavac mora poduzeti mjere koje osiguravaju pruzanje medicinske pomoci ozlijeenim
odnosno iznenada oboljelim radnicima hitnim odvozenjem u zdravstvenu ustanovu.
34) spitivanje radnih prostora
35) sprave i evidencija ZNR
37) Obveze radnika glede ZNR
38) Elaborat ZNR
39) Pravila i duznosti inspektora rada
17
Strukovno podruje graevinarstva 2010
40) Privremena radilista
OPC MNMALN ZAHTJEV ZA MJESTA RADA NA GRADLTU
1. Stabilnost i vrstoca
2. nstalacije za distribuciju energije
3. Evakuacijski putovi i izlazi u nuzdi
4. Otkrivanje i gasenje pozara
5. Provjetravanje
7. Temperatura
8. Prirodna i umjetna rasvjeta mjesta rada, prostora i prometnih putova na radilistu
9. Prva pomoc
10. Sanitarna oprema
41) ela2orat zastite na radu >najcesce pitanje!7 tko ga radi7 sadrzaj
42) Posebni uvjeti rada
Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje mogu obavljati samo osobe koje osim opcih
uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju jos i posebne uvjete u pogledu:
- dobi zivota;
- spola;
- strunih sposobnosti;
- zdravstvenog, tjelesnog ili psihikog stanja
- psihofizioloskih i psihikih sposobnosti
Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi nocu i u
prekovremenom radu
Poslodavci su duzni opcim aktom utvrditi poslove s posebnim uvjetima rada i posebne uvjete
.oslovi s pose2nim uvjetima rada su<
1. rukovanje i upravljanje strojevima i ureajima na mehanizirani
2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon
3. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon;
4. ronilaki poslovi;
5. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvoenju graevinskih radova;
6. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom;
7. punjenje i paljenje mina;
8. poslovi vatrogasaca;
9. uvanje ljudi i imovine vatrenim oruzjem;
Poslovi pri kojima je radnik izlozen buci koja premasuje gornju upozoravajucu vrijednost
izlozenosti od :7 d)(A) spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.
8edicina rada
Utvruje da li je radnik SPOSOBAN za obavljanje poslova sa posebnim uvjetima rada
43) Strojevi s posebnim uvjetima
kombajni, buldozeri, bageri,dizalice
45) Sredstva ZNR
Poslodavac je duzan objekte namijenjene za rad i sredstva rada odrzavati u stanju koje ne
ugrozava sigurnost i zdravlje zaposlenika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima
utvrenim tehnikim propisima,
- da su sredstva rada i osobna zastitna sredstva u svakom trenutku u ispravnom stanju,
18
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- ne smije staviti sredstva rada i osobna zastitna sredstva ako nisu izraena u skladu s
propisima zastite na radu i ako su neispravna,
- mora iskljuiti iz uporabe sredstva rada i osobna zastitna sredstva na kojima nastanu
promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika.
46) tko smije udaljiti ljude s gradilista i zasto nspektor rada,
47) Svrha ZNR
Svrha ovoga Zakona je spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u
svezi s radom te zastita radnog okolisa
48) tko je dogovoran za nepravilnosti na gradilistu
49) sto mora biti na gradilistu
50) sredstva, opasnost (93.strana ili 93.clanak)
51) ZNR u Graevinarstvu
1. ureenju gradilista i radu na gradilistu izvoa radova sastavlja poseban elaborat, koji
u pogledu zastite na radu obuhvaca sljedece mjere:
2. osiguranje granica gradilista prema okolini;
3. ureenje i odrzavanje prometnica odreivanje mjesta uskladistenja graevnog
materijala;
4. izgradnju i ureenje prostora za uvanje opasnog materijala;
5. nain transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja graevnog materijala i;
6. nain obiljezavanja opasnih mjesta(opasne zone);
7. nain rada na mjestima gdje se pojavljuju stetni
8. nain zastite od pada s visine ili u dubinu;
9. odreivanje radnih mjesta na kojima postoji povecana opasnost po zivot i zdravlje
radnika;
10. mjere i sredstva protupozarne zastite na gradilistu;
11. izgradnju, ureenje i odrzavanje sanitarnih vorova na gradilistu;
12. organiziranje prve pomoci na gradilistu;
13. Pri izvoenju zemljanih radova na dubini vecoj od 100 cm moraju se poduzeti zastitne
mjere protiv zarusavanja zemlje
14. Svako potkopavanje je zabranjeno.
15. Oplata za podupiranje bonih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje
za 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.
16. Putevi i rampe za odvozenje materijala moraju odgovarati vrstoci terena i
prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti veci od 40%.

52) parametri uvjeta rada
53) uvjeti koje moraju zadovoljiti osobe koje rade
54) privremene elektricne instalacije
55) Osnovne mjere ZNR - odnose se na sredstva rada
Osnovna pravila zastite na radu sadrze zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada
kada je u uporabi, a naroito glede: opskrbljenosti sredstava rada zastitnim napravama,
osiguranja od udara elektrine struje, spreavanja pozara, osiguranja radne povrsine i
radnog prostora, osiguranja puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika,
osiguranja istice, potrebne temperature, ogranienja brzine kretanja zraka, osiguranja
potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolisa, ogranienja buke i vibracije u radnom
okolisu, osiguranja od stetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, te osiguranja prostorija i
ureaja za osobnu higijenu.
19
Strukovno podruje graevinarstva 2010
radna oprema je:
strojevi i ureaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati,
skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.
opasno podruje je svako podruje na radnoj opremi ili oko nje u kojem je radnik izlozen
opasnosti od ozljeda i ostecenja zdravlja;
izloeni radnik je radnik koji se nalazi u cijelosti ili djelomice u opasnom podruju radne
opreme za vrijeme rada;
57) inspektor rada
58)x to je sigurnosna visina, a sto sigurnosna udaljenost?
59)x Na sto treba obratiti pozornost pri projektiranju graevina za rad
60) Sredstva rada
Sredstvima rada smatraju se:
- objekti namijenjeni za rad s pripadajucim prostorijama(sanitarne prostorije, garderobe,
prostorije za uzimanje obroka hrane, pusenje) i ureajima
- prijevozna sredstva zeljeznikoga, cestovnoga, pomorskog, rijenoga, jezerskog i zranog
prometa,
- strojevi i ureaji (osim strojeva i ureaja u uzem smislu spadaju postrojenja, sredstva za
prijenos i prijevoz tereta i alati),
- skele i povrsine s kojih se obavlja rad i po kojima se krecu zaposlenici izvan objekata
navedenih u toki 1. ovoga stavka, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja
poslova.
61) x Obveze poslodavca prema zaposlenicima
62) Knjiga nadzora
Poslodavac je duzan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke:
- ovlastenik poslodavca,
- strunjak za zastitu na radu iz lanka 20. i 21 ovoga Zakona,
- ovlastena fizika ili pravna osoba iz lanka 91. i 92. ovoga Zakona,
- inspektor rada.
63) Odgovornost osobe za ZNR na privremenom radilistu:
- ispravnost sredstava za rad, osposobljenost radnika, atesti
64) Kada inspektor rada moze udaljiti s rada radnika zbog propusta
poslodavca:
Ako radnik ima manje od 18g, ako nije osposobljen, zdravstveno stanje, muski (uvjet)
66) Skela - projekt, atest
Knjiga kontrole i nadzora skele
Projekt skele
Oplata se skida po fazama, bez potresa i udara i to kada, ako projektom konstrukcije nije
drugaije odreeno, vrstoca betona dostigne:
30 % propisane MB kod stupova, zidova i vertikalnih dijelova oplate greda,
70 % propisane MB kod ploa i donjih dijelova oplate greda.
Pod skelama podrazumijevaju se pomocne konstrukcije koje sluze za vrsenje radova u
graevinarstvu na visini vecoj od 150 cm iznad tla.
20
Strukovno podruje graevinarstva 2010
67) Ljestve, radni pod, zastitna ograda (ZNR)?
Drvene ljestve za pristup na skelu moraju prelaziti rub poda najmanje 75cm, strane ljestvi
moraju biti iz jednog komada, preke moraju biti od tvrdog drveta dobro usaene u strane,
sirina izmeu strana min 45cm, razmak rubova preki max 32cm, na glatkoj podlozi mora biti
oslonac, voditi rauna o nagibu, dvokrake ljestve osigurane protiv pomicanja
Ljestve za penjanje na dimnjak svakih 5m dva luka na razmaku od 20cm za lenu zastitu,
zastitno uze ne treba ako ima lena zastita po cijeloj duzini takva da spreava pad
Radni pod sirina min 60cm. Predvieno max opterecenje, rub udaljen od zida max 20cm, na
visini vecoj od 200cm mora biti oznaena nosivost poda
Sva radna mjesta na visini vecoj od 100cm od okolnog terena moraju biti ograena ogradom
visine min 100cm, isto tako i otvori u podu
- ljestve vislje od 3m moraju imati lenu zastitu (u obliku kaveza) koja poinje 2m od poda
- na svaka 3m kruto vezane
- ljestve duze od 20m moraju imati odmoriste
68) Pravilnik o pruzanju prve pomoci radnicima na radu
Poslodavac je duzan organizirati i osigurati pruzanje prve pomoci radnicima za sluaj ozljede
na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upucivanja na lijeenje zdravstvenoj ustanovi.
Na svakom radilistu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika
najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i odreen za pruzanje prve pomoci te jos po
jedan na svakih daljnjih 50 radnika.
Osobama odreenim za pruzanje prve pomoci mora se staviti na raspolaganje potrebna
oprema.
Ministar nadlezan za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje vrstu i koliinu
sanitetskog materijala.
69) Duznost inspektora zastite na radu?
Drzavni inspektorat u podruju rada i zastite na radu nadzire primjenu zakona i drugih
propisa kojima se ureuju odnosi izmeu poslodavaca i zaposlenika (radni odnosi i zastita na
radu), a posebice primjenu propisa koji se odnose na:
- obvezu poslodavca da zaposlenike u propisanim rokovima prijavljuje nadleznim tijelima
mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,
- radno vrijeme, place, zaposljavanje i rad malodobnika, zena, trudnica, porodilja, invalida,
stranaca i dr.,
- uvjete rada, zastitu zaposlenika, sigurnost i zastitu zdravlja zaposlenika,
- osobito zastitu zdravlja malodobnika, zena i invalida.
U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zastite na radu, inspektor rada duzan je
rjesenjem preko knjige nadzora:
- narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zastite na radu,
odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zastitna sredstva te za kojeg se opravdano
moze pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,
- narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za ije obavljanje ne ispunjava uvjete
utvrene pravilima zastite na radu, ako je zbog toga neposredno ugrozen zivot odnosno
zdravlje zaposlenika,
- zabraniti uporabu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad, strojeva i ureaja, skela i
povrsina za rad i dr.), dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je
neposredno ugrozen zivot, odnosno zdravlje zaposlenika,
- zabraniti poslodavcu odreeno ponasanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom
propisu, odnosno narediti mu otklanjanje utvrene nepravilnosti.
21
Strukovno podruje graevinarstva 2010
70) Dokumentacija na gradilistu iz podruja zastite na radu?
1. Dnevna evidencija poslodavaca i zaposlenika
2. Dokaze o radnicima osposobljenim za rad na siguran nain i radnicima s posebnim
uvjetima rada
3. Dokaze o ispitivanju strojeva i instalacija
4. Evidencije o opasnim tvarima
5. Evidencije o ozljedama na radu
6. Evidencije o lijenikom pregledu (sluzba medicine rada)
7. Plan ureenja gradilista
8. Knjiga nadzora
71) to je mikroklima?
Mikroklima su uvjeti koji vladaju u odreenom prostoru a odnose se na temperaturu,
vlaznost, brzinu kretanja zraka i toplinsko zraenje.
72) to spada u stetna zraenja?
U stetna zraenja spada ionizacijska zraanja, neionizacijska, infracrveno, ultraljubiasto i
svjetlost.
3.TEHNCKA REGULATVA
1) Dokumenti prostomog uredenja.
Na razini drzave:
Strategija prostornog razvoja i Program prostornog ureenja RH
Regionalna razina:
Prostorni plan zupanije i Grada Zagreba
Prostorni plan podruja posebnih obiljezja
Lokalna razina:
Prostorni plan ureenja velikog grada (>35.000st), grada (>10.000st ili posebne zasluge)
odnosno opcine (skup naselja)
Urbanistiki plan ureenja (naselja)
Detaljni plan ureenja
Dokumenti prostornog ureenja su
1. Strategija i Program prostornog ureenja Drzave.
2. Prostorni planovi,
- Prostorni plan zupanije i Grada Zagreba,
- Prostorni plan podruja posebnih obiljezja,
- Prostorni plan ureenja opcine i grada,
- Generalni plan ureenja, (Generalni plan ureenja donosi se za naselje u kojima je sjediste
tijela zupanija, Grad Zagreb te druga naselja koja imaju vise od 10.000 stanovnika (grad).)
- Detaljni plan ureenja,
3. drugi dokumenti prostornog ureenja.
2) Ugradnja betona
Beton se urauje prema projektu betona.
Poetna temperatura svjezeg betona u fazi ugradnje ne smije biti biti niza od +5C.
Najvisa temperatura svjezeg betona koji se ugrauje ne smije biti veca od +30C.
Visina slobodnog pada betona ne smije biti veca od 1,5 m.
22
Strukovno podruje graevinarstva 2010
3) Graevinska regulativa sto u nju spada?
1.1 Gradnja graevina i prostorno ureenje - Zakon o prostornom ureenju i gradnji
1.3 Komunalno gospodarstvo - Zakon o komunalnom gospodarstvu
1.4 Normizacija - Zakon o normizaciji
1.5 Obvezni odnosi u graditeljstvu - Zakon o obveznim odnosima
1.6 Upravno postupanje i uredsko poslovanje - Zakon o opcem upravnom postupku i
Uputstvo za izvrsenje uredbe o uredskom poslovanju
4) Dokumentacija na gradilistu?
1. rjesenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,
2. suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja
3. akt o imenovanju glavnog inzenjera gradilista, inzenjera gradilista,
4. akt o imenovanju nadzornog inzenjera, odnosno glavnoga nadzornog inzenjera,
5. rjesenje o uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinsku dozvolu
s idejnim odnosno glavnim projektom,
6. izvedbene projekte s misljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta,
7. izvjesca revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,
8. graevinski dnevnik,
9. dokaze o sukladnosti za ugraene graevne proizvode,
10. elaborat iskolenja graevine,
11. drugu dokumentaciju, dozvole i dopustenja za koje je posebnim propisima propisana
obveza da je izvoa nakon poetka graenja graevine mora imati na gradilistu.
5) Lokacijska dozvola? (lanak 103-118.)
Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i
gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog
ureenja i posebnim propisima.
Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine osim za zgrade ija graevinska (bruto)
povrsina nije veca od 400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija
graevinska (bruto) povrsina nije veca od 600 m i jednostavne graevine i radove iz lanka
209. stavka 5. ovoga Zakona.
%okacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo<
upanije na ijem se podruju planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan podruja
velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na podruju dviju ili vise jedinica lokalne
samouprave,
Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom podruju,
velikog grada na ijem je podruju planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom,
te za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vise zupanija, odnosno Grada
Zagreba.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaze se:
izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajucoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja
na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
pisano izvjesce i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema
stranim propisima,
dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
23
Strukovno podruje graevinarstva 2010
6) Postupci ocjene sukladnosti?
Tehnikim se propisima utvruju tehniki zahtjevi i postupci ocjene sukladnosti za proizvode
za koje pravna ili fizika osoba koja stavlja proizvod na trziste i/ili uporabu mora prije njihova
stavljanja na trziste ili u uporabu:
osigurati provedbu postupaka ocjene sukladnosti s propisanim tehnikim zahtjevima,
izdati, odnosno osigurati izjavu o sukladnosti, izvjesce o ispitivanju, potvrdu (certifikat) ili
drugi dokument o sukladnosti (u daljnjemu tekstu: dokument o sukladnosti),
izraditi i uvati tehniku dokumentaciju u propisanu opsegu, obliku i rokovima,
osigurati oznaivanje s propisanim oznakama sukladnosti.
7) to sadrzi zahtjev za izdavanje graevinske dozvole?
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilaze:
1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske
dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,
2. pisano izvjesce o kontroli glavnog projekta,
3. pisano izvjesce i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izraen prema stranim
propisima,
4. elaborate o geotehnikim i drugim istraznim radovima te tehnoloske, prometne i
druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluzili za izradu glavnog projekta,
5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadleznog za drzavnu izmjeru i katastar
nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s
lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice,
6. dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, unutar obuhvata zahvata u prostoru,
odnosno na postojecoj graevini.
8) Tehniki pregled, obveze investitora i nadzornog inzenjera?
Ministarstvo, odnosno nadlezno upravno tijelo duzno je u roku od sezdeset, odnosno trideset
dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki
pregled graevine.
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo
Nain obavljanja tehnikog pregleda, sadrzaj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i
uvjetima odrzavanja graevine i sadrzaj zavrsnog izvjesca nadzornog inzenjera propisuje
ministar pravilnikom. (Pravilnik o tehnikom pregledu graevine 08/04)
nvestitor je duzan, najkasnije na dan tehnikoga pregleda, povjerenstvu za tehniki pregled
dati na uvid:
dokumentaciju na gradilistu
geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu sukladan
izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski ured,
isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete.
Nadzorni inzenjer duzan je sastaviti zavrsno izvijesce o izvedbi graevine.
Tehnikom pregledu duzni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je
zahtijevao kontrolu u odreenoj fazi graenja) i NSPEKTOR ZA ZATTU OD POARA
POLCJSKE UPRAVE
Rok za otklanjanje nedostataka bez izmjene/dopune graevinske dozvole odredit ce
povjerenstvo. Povjerenstvo zatim obavlja kontrolni pregled.
O tehnikom i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik.
zvoa je duzan sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima odravanja
gra;evine.
24
Strukovno podruje graevinarstva 2010
9) Bitni zahtjevi za graevinu? CP
Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju i graenju graevine su:
3?8ehanika otpornost i sta2ilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom graenja i
uporabe ne prouzroe:
rusenje graevine ili njezina dijela,
deformacije nedopustena stupnja,
ostecenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
nerazmjerno velika ostecenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
4?/a6tita od poara tako da se u sluaju pozara:
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim
propisom,
sprijei sirenje vatre i dima unutar graevine,
sprijei sirenje vatre na susjedne graevine,
omoguci da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omoguci
njihovo spasavanje,
omoguci zastita spasavatelja.
=?@igijena7 zdravlje i za6tita okoli6a tako da ih posebice ne ugrozava:
oslobaanje opasnih plinova, para i drugih stetnih tvari (oneiscenje zraka i sl.),
opasno zraenje,
oneiscenje voda i tla,
neodgovarajuce odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekuceg
otpada,
nepropisno postupanje s krutim otpadom,
sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrsinama unutar graevine.
A?Sigurnost u kori6tenju < tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguce ozljede korisnika
graevine koje mogu nastati uslijed poskliznuca, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i
eksplozije,
5?/a6tita od 2uke < tako da zvuk sto ga zamjecuju osobe koje borave u graevini ili u
njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrozava zdravlje i osigurava nocni mir i
zadovoljavajuce uvjete za odmor i rad,
B?U6teda energije i toplinska za6tita < tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike,
potrosnja energije prilikom koristenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude
jednaka propisanoj razini ili niza od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu
osigurani zadovoljavajuci toplinski uvjeti.
Prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno prije promjene vlasnistva ili iznajmljivanja zgrade
ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade, kojeg
izdaje ovlastena osoba.
Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu:
Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske, moze se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima narusila bitna
spomenika svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani
pristup, kretanje, boravak i rad, moze se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu, a prema
pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
10) Kontrola glavnog projekta?
Kontrola glavnog projekta, ovisno o o2iljejima gra;evine, odnosno radova mora se
provesti s obzirom na:
25
Strukovno podruje graevinarstva 2010
1.Mehaniku otpornost i stabilnost (graevine preko 800m
2
,raspona 10m, visine 20m)
2.Zastitu od buke (izvor buke vise od 70Db, zeljz. pruga)
3.Ustedu energije i toplinsku zastitu (za grijane zgrade vise od 12
0
C)
4.Higijenu, zdravlje i zastitu okolisa, u dijelu zastite okolisa prema posebnom zakonu.
Revident je duzan nakon sto obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjesce i ovjeriti
dijelove projekta na propisani nain.
Sadrzaj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog
projekta od strane revidenta, nain izrauna naknade za obavljenu kontrolu, te popis
graevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije
podataka znaajnih za kontrolu tih graevina, odnosno radova propisuje ministar
pravilnikom.
Popis graevina? Pravilnik o kontroli projekata iz 2000:
11) Pripremni radovi?
Pripremni radovi su graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije
i ureenje gradilista, te omogucavanja primjene odgovarajuce tehnologije graenja
Pripremni radovi imaju za cilj osigurati nesmetano odvijanje glavnih radova.
Ako je za organizaciju gradilista na kojem ce se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje
lokacijska dozvola, potrebna privremena graevina, uz zahtjev za izdavanje lokacijske
dozvole prilazu se tri primjerka idejnog projekta za tu graevinu i drugi odgovarajuci prilozi.
Shema ure;enja gradili6ta
- predstavlja grafiki prikaz svih objekata i pripremnih radova potrebnih za graenje
objekta. Osnovna svrha je da se izvrsi sto povoljniji razmjestaj svih objekata i kapaciteta
12) dejni projekt
dejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjesenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup meusobno
usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika
rjesenja graevine (idejno-tehniko rjesenje) te smjestaj graevine na graevnoj estici na
odgovarajucoj posebnoj geodetskoj podlozi.
13) Glavni projekt? (lanak 192-197.)
Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200,
glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom
primjerenom mjerilu.
+lavni projekt je skup me;uso2no uskla;enih projekata kojima se daje tehniko
rje6enje gra;evine i dokazuje ispunjavanje 2itnih zahtjeva za gra;evinu
Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadrzi:
arhitektonski projekt,
graevinski projekt,
elektrotehniki projekt,
strojarski projekt,
troskovnik projektiranih radova.
Glavni projekt za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zastite
okolisa prema posebnim propisima, sadrzi i tehniko tehnolosko rjesenje.
Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadrzi i druge vrste projekata (geodetski projekt,
projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
26
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Projekti iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadrzavati i podatke iz elaborata koji su posluzili
kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino
odrzavanje.
Graevinski projekt mora sadrzavati i geotehniki projekt za graevine za koje je potreban
dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na meusobno
djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlastenog
revidenta.
14) zvedbeni Projekt
zvedbenim projektom razra;uje se tehniko rjesenje dano glavnim projektom. zvedbeni
projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina.
zvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska (bruto) povrsina nije
veca od 400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska
(bruto) povrsina nije veca od 600 m i jednostavnih graevina
15) Studija utjecaja na okolis?
Popis zahvata iz Pravilnika o procjeni utjecaja na okolis:
. PROMETNE GRAEVNE
1. Cestovne graevine s pripadajucim objektima i ureajima
2. eljeznike graevine s pripadajucim objektima i ureajima
3. Zrakoplovne graevine s pripadajucim objektima i ureajima
4. Pomorske graevine
5. Rijene graevine:
. ENERGETSKE GRAEVNE
1. Elektroenergetske graevine
2. Skladistenje i transport nafte i plina
. VODNE GRAEVNE
1. Regulacijske i zastitne graevine
2. Graevine za melioraciju:
3. Graevine za koristenje voda:
4. Graevine za zastitu voda:
V. PROZVODNE GRAEVNE:
V. GRAEVNE ZA POSTUPANJE S OTPADOM
V. SPORTSKE GRAEVNE
V. GRAEVNE CJELNE (groblja i krematoriji)
V. EKSPLOATACJA MNERALNH SROVNA
16) Dokumenti za izdavanje graevinske dozvole.
+ra;evinsku dozvolu izdaje ured dravne uprave u zupaniji nadlezan za poslove
graditeljstva na ijem se podruju namjerava graevina graditi
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilaze:
tri primjerka glavnog projekta s preslikom lokacijske dozvole i posebnim,
pisano izvjesce o kontroli glavnog projekta,
pisano izvjesce i potvrdu o nostrifikaciji,
elaborate o geotehnikim i drugim istraznim radovima prometne i druge elaborate,
parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadleznog za drzavnu izmjeru i katastar nekretnina i
27
Strukovno podruje graevinarstva 2010
17) Sukladnost.
Uporabljivost graevnog proizvoda dokazuje se certifikatom sukladnosti graevinskog
proizvoda ili izjavom o sukladnosti graevinskog proizvoda koje se izdaju nakon provedbe
odnosno osiguranja provedbe postupka ocjenjivanja sukladnosti tehnikih svojstava
proizvoda s tehnikim svojstvima odreenim za taj proizvod tehnikom specifikacijom ili
tehnikim propisom.
18) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta,
)itni zahtjevi za gra;evinu
Mehanika otpornost i stabilnost tako da djelovanja uporabe ne prouzroe:
rusenje graevine ili njezina dijela,
deformacije nedopustena stupnja,
ostecenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
nerazmjerno velika ostecenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
zastita od pozara tako da se u sluaju pozara:
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena,
sprijei sirenje vatre i dima unutar graevine,
higijena, zdravlje i zastita okolisa tako da ih posebice ne ugrozava:
opasno zraenje,
oneiscenje voda i tla,
neodgovarajuce odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekuceg otpada,
sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrsinama unutar graevine.
28
Strukovno podruje graevinarstva 2010
sigurnost u koristenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguce ozljede korisnika
graevine koje mogu nastati uslijed poskliznuca, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i
eksplozije,
zastita od buke
usteda energije i toplinska zastita
19) Graevinski dnevnik? tko ga vodi, sto se u njega pise? Kako je regulirano-
zakonom
Dio dokumentacije koji izvoa mora imati na gradilistu, vrijedi za radove za koje je potreban
strucni nadzor.
Dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklaenost izvoenja s projektima, propisima i
normama.
Zasebni graevni dnevnik moze se voditi za pojedine tehniko-tehnoloske dijelove graevine
odnosno pojedine radove, podaci o zasebnom graevnom dnevniku se obvezno upisuju u
dnevnika za cijelu graevinu.
Osim podataka o usklaenosti izvoenja i projekta, propisa, normi, osoba koja vodi dnevnik u
dnevnik upisuje podatke o:
Elaborat o iskolenju graevine i osobi koja je provela iskolenje
Prispjece i porijeklo gradiva, graevnih proizvoda, opreme s dokazima o uporabljivosti
Promjena vremenskih i drugih uvjeta
Predlozene i poduzete mjere usklaivanja uvjeta za izvoenje radova
Obavljeni pregledi i dokazi kvalitete (prim. temeljenje, armatura, probne dionice itd.)
zmjene i dopune graevne dozvole
Promjene sudionika u gradnji i promjene tijeka izvoenja
Nadzorni inzenjer upisuje:
Nalaz o usklaenosti iskolenja s elaboratom i projektom, odobrava poetak radova
Ocjene usklaenosti pregledanih izvedenih radova
Odobrava ili zabranjuje nastavak radova odreuje nain otklanjanja neusklaenosti
Revident, projektant, inspekcija unose podatke o pregledu i nalazu
20) Uporabna dozvola i upis u katastarski operat? kad se dobiva uporabna
dozvola?
Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadlezno upravno tijelo, nakon sto se
tehnikim pregledom utvrdi da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom,
odnosno potvrenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za
graevinu.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik graevine prilaze:
presliku konane graevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,
podatke o sudionicima u gradnji,
pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odrzavanja graevine,
zavrsno izvjesce nadzornog inzenjera o izvedbi graevine.
Ministarstvo, odnosno nadlezno upravno tijelo duzno je u roku od sezdeset, odnosno trideset
dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki
pregled graevine.
Ministarstvo, odnosno nadlezno upravno tijelo ce izdati uporabnu dozvolu za izgraenu
graevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehnikog pregleda ako je povjerenstvo za
tehniki pregled dalo misljenje da se ta graevine moze koristiti.
Pokusni rad mora biti predvien i obrazlozen glavnim projektom.
29
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Privremena uporabna dozvola se izdaje za graevinu za koju je utvren interes RH i vrijedi
90 dana.
Uporabna dozvola za dio graevine mora biti predviena glavnim projektom.
Uporabna dozvola za slozenu graevinu mora biti predviena glavnim projektom i odreena
graevinskom dozvolom za odreeni dio slozene graevine.
Slozena graevina je sklop vise meusobno funkcionalno i/ili tehnoloski povezanih
graevina.
Katastarski ured evidentira graevinu u katastarskom operatu ako je za tu graevinu
izdana uporabna dozvola za graevine za koje se izdaje graevinska dozvola,
odnosno potvrda glavnog projekta,
zavrsno izvjesce nadzornog inzenjera za graevine za koje se izdaje rjesenje u
uvjetima graenja,
rje6enje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, odnosno (Za zgradu
izgraenu bez rjesenja o uvjetima graenja izdaje se rjesenje o izvedenom stanju.)
potvrda nadleznoga upravnog tijela da se za graevinu ne izdaje uporabna dozvola
niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
Nadlezni sud ce izgraenu graevinu upisati u zemljisne knjige ako je za tu graevinu izdana
uporabna dozvola.
21) Graevina - definicija (obvezno povezana s tlom)
Graevina je sve sto je nastalo graenjem i povezano je s tlom, a sastoji se od graevnog
sklopa i ugraenog postrojenja odnosno opreme koji zajedno ine tehniko-tehnolosku
cjelinu
to je graevina u smislu Zakon o prostornom ureenju i gradnji?
Graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od graevnih
proizvoda sa zajednikim instalacijama i opremom, ili sklop s ugraenim postrojenjem,
odnosno opremom kao tehniko tehnoloska cjelina ili samostalna postrojenja povezana s
tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao graenjem, ako se njime mijenja nain
koristenja prostora
Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski,
instalaterski, zavrsni, te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se
gradi nova graevina, rekonstruira, uklanja i odrzava postojeca graevina
22) Sudionici u gradnji
Sudionici u gradnji jesu:
investitor,
projektant,
revident,
izvoa,
nadzorni inzenjer.
Investitor
nvestitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor
mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti .nvestitor je
30
Strukovno podruje graevinarstva 2010
duzan osigurati struni nadzor graenja graevine ako ovim Zakonom nije propisano
drukije.
nvestitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja
zadovoljava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja propisane ovim Zakonom.
.rojektant
Projektant je fizika osoba ovlastena za projektiranje prema posebnom Zakonu i propisima
donijetim na temelju toga Zakona.
Projektant je odgovoran da projekti koje izrauje zadovoljavaju propisane uvjete, a naroito
da projektirana graevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za graevinu, te da je
projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim prema posebnom Zakonu.
Ako u projektiranju sudjeluje vise projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost
projekata odgovoran je glavni projektant.
Glavni projektant moze biti istovremeno i projektant odreene vrste projekata.
Izvo;a
zvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.
Graditi ili izvoditi pojedine radove na graevini moze osoba registrirana za obavljanje te
djelatnosti.
nvestitor fizika osoba moze sam graditi obiteljsku kucu i pomocne graevine ako je to za
potrebe njegovoga stambenog zbrinjavanja u skladu sa Zakonom o podrujima od posebne
drzavne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi.
Uvjete za davanje suglasnosti propisuje ministar pravilnikom uz suglasnost ministra za javne
radove, obnovu i graditeljstvo, ministra gospodarstva i ministra za obrt, malo i srednje
poduzetnistvo, a odnose se na:
minimalni broj strunih osoba i njihovu strunu osposobljenost u rukovoenju radova,
minimalni broj strunih osoba i radnika iz struke, te njihovu strunu osposobljenost za vrstu
radova koju obavlja izvoa,
tehniku i drugu opremljenost za poslove koje obavlja izvoa u odnosu na vrstu djelatnosti
ili radove.
Glavni inzenjer gradilista odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za
meusobnu usklaenost, te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i
zdravlje radnika tijekom graenja.
Za glavnog inzenjera gradilista i inzenjera gradilista moze se imenovati diplomirani inzenjer,
odnosno inzenjer odgovarajuce struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i s
polozenim strunim ispitom iz lanka 61. ovoga Zakona.
Glavni inzenjer gradilista, inzenjer gradilista, odnosno voditelj radova za graevine i radove
za koje je potrebna kontrola glavnog projekta, mora biti diplomirani inzenjer
$ada se izvo;a oslo2a;a odgovornosti od nastalih 6tetaC
zvoa se oslobaa odgovornosti ako je prije izvrsenja radova izvjestio naruitelja od
moguce stete
&adzorni inenjer
Nadzorni inzenjer je fizika osoba ovlastena za provedbu strunog nadzora graenja prema
posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime
investitora.
U provedbi strunog nadzora graenja nadzorni inzenjer duzan je:
nadzirati graenje tako da bude u skladu s graevinskom dozvolom,
31
Strukovno podruje graevinarstva 2010
utvrditi je li iskolenje graevine provela osoba ovlastena,
pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima, odnosno nepravilnostima
sastaviti zavrsno izvjesce.
Glavni nadzorni inzenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog
nadzora graenja i duzan je o tome sastaviti zavrsno izvjesce.
*evident
Revident je fizika osoba ovlastena za kontrolu projekata. Ovlastenje za obavljanje kontrole
projekata moze se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju
koje je predmet kontrole projekta, koja je diplomirani inzenjer s najmanje deset godina
radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe graevine
osobite inzenjerske slozenosti i koja je na drugi nain unaprijedila tehniku struku u podruju
koje je predmet kontrole glede projektiranja.
Revident ne moze obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao
ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je
zaposlen.
*egresi
Kad su za stetu odgovorni izvoa, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost
svakog od njih odreuje se razmjerno njihovoj krivnji.
23) Tko izdaje lokacijsku dozvolu
%okacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo<
upanije7 Grada Zagreba ili velikog grada na ijem je podruju planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom,
24) Dokumentacija za lokacijsku dozvolu
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaze se:
izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na geodetskoj podlozi
izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja
pisano izvjesce i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema
stranim propisima,
dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole
25) to regulira Zakon o gradnji?
Ovim se Zakonom ureuje projektiranje7 gra;enje7 upora2a i uklanjanje graevine,
tehnika svojstva, uporabljivost i promet graevnih proizvoda, ustrojstvo graevinske
inspekcije, odreuju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti za graevinu
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na projektiranje, graenje i uklanjanje rudarskih
objekata i postrojenja odreenih posebnim zakonom.
"ehniki propisi
- propisuju bitni zahtjevi za graevinu.Tehnike propise donosi ministar.
Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama.
"ehniko dopu6tenje
- utvruje se tehnika svojstva graevnog proizvoda za koji nije donesen tehniki propis, niti
hrvatska norma
32
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Upora2ljivost gra;evnog proizvoda
- dokazuje se certifikatom sukladnosti graevinskog proizvoda ili izjavom o sukladnosti
graevinskog proizvoda koje se izdaju nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe
postupka ocjenjivanja sukladnosti tehnikih svojstava proizvoda s tehnikim svojstvima
odreenim za taj proizvod tehnikom specifikacijom ili tehnikim propisom.
Isprave o sukladnosti
Certifikat sukladnosti graevnog proizvoda izdaje ovlastena pravna osoba na zahtjev
proizvoaa, odnosno uvoznika graevnog proizvoda, koji snosi troskove njegova izdavanja.
zjavu o sukladnosti graevnog proizvoda izdaje proizvoa, odnosno uvoznik graevnog
proizvoda.
"ehnike upute i znak sukladnosti
Proizvoa, odnosno uvoznik graevnog proizvoda duzan je prije stavljanja u promet,
odnosno ugradnje graevnog proizvoda izraditi tehnike upute koje moraju sadrzavati
podatke znaajne za ugradnju i uporabu graevnog proizvoda.
sloena graevina jest skup meusobno funkcionalno i/ili tehnoloski povezanih graevina,
obiteljska kua jest graevina stambene namjene na zasebnoj graevinskoj estici s
najvise dva stana, koja nema vise od podruma i tri nadzemne etaze namijenjene stanovanju,
te ija graevinska (bruto) povrsina ne prelazi 400 m2, a u koju povrsinu se uraunava i
povrsina pomocnih graevina (garaza, kotlovnica, drvarnica, spremista, gospodarskih
graevina i slino) ako se grade na istoj graevnoj estici. Nadzemnom etazom smatra se i
tavanska etaza namijenjena stanovanju,
jednostavna graevina jest ona koja sadrzi jednostavnu nosivu konstrukciju i za koju je
nuzna samo provjera ispunjavanja bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti,
graevni sklop jest skup svrhovito povezanih graevnih proizvoda ukljuujuci i graevinske
instalacije i opremu koja nije izravno povezana s tehnoloskim procesom,
26) Upravni akt
Upravni akt je akt kojim organ u vrsenju javnih ovlastenja, rjesava o stanovitom pravu ili
obvezi odreenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari.
Upravni postupak
Stranka u upravnom postupku je fizika ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut
postupak, protiv koje se vodi postupak
Upravni postupak pokrece se na zahtjev stranke ili po sluzbenoj duznosti.
27) Prostomi plan
Prostorni plan regionalne i lokalne razine obvezno sadrzi tekstualni dio, grafiki dio
Obvezni prilozi prostornog plana su:
1. obrazlozenje prostornog plana,
2. izvod iz dokumenta prostornog ureenja sireg podruja,
3. strune podloge, na kojima se temelje prostorno planska rjesenja,
4. strateska studija utjecaja na okolis, kada je to propisano posebnim propisima,
5. popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno postivati u njegovoj
izradi,
6. zahtjevi i misljenja iz lanka 79. i lanka 94. ovoga Zakona,
7. izvjesca o prethodnoj i javnoj raspravi,
8. evidencija postupka izrade i donosenja prostornog plana,
33
Strukovno podruje graevinarstva 2010
9. sazetak za javnost.
O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava.
Ciljevi prostornog ure;enja i gradnje
Osnovni cilj prostornog ureenja je ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj na nain kojim se
osigurava:
1. prostorna odrzivost u odnosu na racionalno koristenje i ouvanje kapaciteta,
2. povezivanje teritorija Drzave s europskim prostornim sustavima,
3. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,
4. zastita kulturnih dobara i vrijednosti,
5. dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog zemljista,
6. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoca mora za kupanje i rekreaciju,
7. nacionalna sigurnost i obrana Drzave te zastita od prirodnih i drugih nesreca.
28) to je to adaptacija / rekonstrukcija i sanacija graevine?
daptacija
- je sanacija i svako drugo izvoenje radova kojima se utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva
za uporabljivu graevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklaenost graevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena,
*ekonstrukcija
- je izvoenje radova kojima se utjee na ispunjenje bitnih zahtjeva za uporabljivu graevinu i
kojima se mije nja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je
izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje
radova radi promjene namjene graevine ili tehnoloskog procesa i sl.),
Sanacija
- je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomjesta stanje koje je
bilo prije nastanka stete
29) Pisane izjave izvoaa i nadzora
Pisanu izjavu daje izvo;a radova, o izvedenim radovima i uvjetima
naziv graevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudzbeni broj i datum izdavanja
graevinske dozvole po kojoj je graevina izgraena,
podatke o izvoenim radovima i odgovarajucem glavnom i izvedbenom projektu ili
njegovom dijelu, te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode graenje odnosno
pojedine radove i glavnog inzenjera gradilista,
izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede
ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za graevinu, te lokacijskih uvjeta,
izvjesce o izvoenju radova i ugraivanju graevnih proizvoda i opreme u odnosu na
tehnike upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima odrzavanja graevine s obzirom na
izvedeno stanje graevine, ugraene graevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na
projektom predviene uvjete,
izvjesce o izmjenama tijekom graenja u odnosu na glavni projekt
Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju
/avr6no izvje6e nadzornog inenjera o izvedbi graevine sadrzi:
naziv graevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudzbenim brojem i
datumom izdavanja graevinske dozvole po kojoj je graevina izgraena,
podatke o imenovanju nadzornog inzenjera i glavnog nadzornog inzenjera, te podatke o
nadziranim radovima i odgovarajucem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu,
34
Strukovno podruje graevinarstva 2010
izjavu o usklaenosti graenja graevine s graevinskom dozvolom, projektima, Zakonom
o gradnji i posebnim propisima, te izjavu o usklaenosti iskolenja graevine s elaboratom
iskolenja i glavnim projektom,
izvjesce o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno
dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine,
podatke o voenju, objedinjavanju i pohrani graevinskog dnevnika,
30) to je svrha tehnikog pregleda?
Tehniki pregled provodi se u svrhu utvrivanja je li graevina izgraena u skladu s
graevinskom dozvolom i glavnim projektom koji je njezin sastavni dio i njegovim izmjenama
i dopunama.
31) Sto je tehnicki pregled gradevine, sto povjerenstvo za tehnicki pregled mora ustanoviti?
32) Kako izgleda tehnicki pregled gradevine kojim tijekom ide i tko sve mora biti prisutan?
33) Tko je sve prisutan na tehnikom pregledu graevine i sto je sve potrebno
osigurati?
Tehnikom pregledu duzni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je
zahtijevao kontrolu u odreenoj fazi graenja) i NSPEKTOR ZA ZATTU OD POARA
POLCJSKE UPRAVE
34) Tehniki propis za zidane konstrukcije
Ovaj se propis primjenjuje i na zie u graevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije
(pregradno zie, parapeti i sl.)
Ovaj se Propis ne primjenjuje na zidane konstrukcije industrijskih dimnjaka, potpornih zidova,
mostova, brana, spremnika za tekucine, i posebne vrste konstrukcija kao sto su lukovi,
svodovi, kupole i sl.
Zidana konstrukcija se izvodi od:
nearmiranog zia,
armiranog zia i
prednapetog zia.
- horizontalna reska 15mm, vertikalna 10mm
35) Tko obavlja tehnicki pregled za obiteljske kuce a tko za druge gradevine?
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo graditeljstva.
36) Sudionici na tehnickom pregledu (tko ih je duzan pozvati)
Tehnikom pregledu duzni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji, te povjerenstvu dati sve
podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehnikog
37) Tko donosi tehnike propise?
Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog
zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva
koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim
graenjem.
Tehnike propise donosi ministar.
Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama.
35
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Tehniki propis je propis kojim se tehniki zahtjevi daju izravno ili upucivanjem na normu,
tehniku specifikaciju ili upute za primjenu ili pak ukljuivanjem sadrzaja tih dokumenata.
38) Mogucnost ustupanja radova
Zakon o obveznim odnosima, Povjeravanje posla trecemu: Ako iz ugovora ili naravi posla ne
proizilazi sto drugo, izvoa nije duzan posao obaviti osobno. zvoa i nadalje odgovara
naruitelju za izvrsenje posla i kad posao ne obavi osobno.
39) Tri naina nabave prema starom Zakonu o javnoj nabavi iz 2001.?
Nain nabave robe i usluga te ustupanja radova naruitelj provodi:
1. javnim nadmetanjem u otvorenom postupku nabave, (natjeaj)
2. nadmetanjem po pozivu u ogranienom postupku nabave, (ponuda)
3. izravnom pogodbom u pregovarakom postupku nabave. (neposredno)
40) Zasticena podruja od posebnog interesa za drzavu?
Zasticeno obalno podruje mora (ZOP): otoci, kopno 1000m i more 300m od obalne crte
Zasticene prirodne vrijednosti kulturno-povijesne cjeline
41) ZOP, mogucnost gradnje?
ZOP obuhvaca sve otoke, pojas kopna u sirini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u sirini
od 300 m od obalne crte.
U neizgraenom dijelu graevinskog podruja moze se izdati lokacijska dozvola, odnosno
rjesenje o uvjetima graenja samo ako je donesen UPU.
Graevinsko podruje se planira tako da:
Moze se prosiriti za 20% izgraenog dijela ako je izgraeni dio veci od 80% tog podruja
Mora se smanjiti na 70%, ako je izgraeni dio manji od 50% tog podruja
zdvojeni dijelovi graevinskog podruja unutar 100m od obalne crte ne mogu se prosiriti
42) Razlika PBAB i Eurocoda?
.rema .)) te prema njemakim propisima DN, raunske vrijednosti djelovanja dobivaju
se mnozenjem reprezentativnih vrijednosti globalnim koeficijentima sigurnosti ija vrijednost
ovisi o vrsti opterecenja i o deformaciji elika.
.rema europskim normama raunske veliine djelovanja dobivaju se mnozenjem
reprezentativnih vrijednosti parcijalnim koeficijentima sigurnosti za djelovanja F, pri emu se
jos dodatno koeficijentima kombinacije uzima u obzir smanjena vjerojatnost istodobnog
djelovanja vise promjenjivih opterecenja te vremensko trajanje i uestalost. Raunske
vrijednosti vrstoce materijala dobivaju se dijeljenjem karakteristine vrstoce koeficijentima
sigurnosti M.
43) Parna brana, emu sluzi, gdje se postavlja, kod krova, strop prizemlja ili
pod kata, sto ako nema parne brane dolazi do kondenzacije?
Na granici grijanih i negrijanih prostora, spreava kondenzaciju pare u konstrukciji, postavlja
se prije Toplinske zolacije
Parne brane su slojevi u obliku folija, premaza ili sl. koji imaju malu ili gotovo nikakvu
paropropusnost zahvaljujuci velikom faktoru otpora difuziji vodene pare njihovih materijala.
Parna brana:
Smjer je kretanja vodene pare iz podruja viseg parcijalnog tlaka prema nizem, sa teznjom
njihova izjednaavanja. Zimi je parcijalni tlak vodene pare veci u grijanim prostorima zgrade
nego vani. Zato zimi vodena para difundira kroz vanjske graevne dijelove zgrade iznutra
36
Strukovno podruje graevinarstva 2010
prema vani. Prolazeci kroz slojeve vanjskog zida, ravnog krova ili graevnog dijela prema
negrijanom prostoru dolazi u sve hladnije slojeve i ovisno o temperaturi i relativnoj vlazi moze
nastati kondenzat. Sloj toplinske izolacije u viseslojnom se graevnom elementu navlazi,
poveca se njegova toplinska provodljivost odnosno smanjuje se vrijednost svojstava njegove
toplinske izolacije. Ako se tijekom ljetnog razdoblja kondenzat ne moze dovoljno isusiti,
toplinsko izolacijski materijal trajno i sve vise gubi svoja izolirajuca svojstva, a rezultat su
graevinske stete (navlazenje i trulenje sloja, procurenje kondenzirane vode u prostore ispod
krova), veca potrosnja energenata i nezdrav boravak u prostorima zgrade.
Za razliku od povezanih sustava za vanjsku toplinsku izolaciju (ETCS) kod kojih, gledajuci
iznutra prema van, otpor difuziji vodene pare svakog sloja treba biti sve manji i prolaz vodene
pare stacionaran, kod ravnog se neprovjetravanog krova ovakav slijed ne moze postici jer je
zavrsni sloj na krovu hidroizolacija sa velikim otporom difuziji vodene pare. Zato se mora
ugraditi parna brana.
Parna brana sprijeava prodiranje vodene pare iz prostora zgrade kroz krovnu plou u sloj
toplinske izolacije do hidroizolacije i funkcionalno je obvezan sloj ravnog jednodijelnog krova.
Sprijeava ili svodi na minimum vise od dopustenog navlazenja toplinske izolacije i moguce
stete na toplinskoizolacijskom i hidroizolacijskom sloju.
Parna brana bi se trebala uvijek ugraditi nastavljena do iznad razine toplinske izolacije i
preljepljena sa slojem hidroizolacije, na sve vertikalne dijelove krova kao sto su proboji,
instalacije, prikljuci, zavrsetci i dr. Tada ima i funkciju kako privremene hidroizolacije za
vrijeme izvedbe krova, tako i priuvne hidroizolacije u sluaju prodora vode i trebala bi biti
spojena na elemente za odvodnju krova kao i hidroizolacijski sloj (vodolovna grla s dvije
etaze odvodnje kod unutrasnje odvodnje krova).
Parna se brana najesce izvodi od polimerima modificiranih bitumenskih izolacijskih traka sa
uloskom od Al folije (debljine min. 0.1 mm ili 0.2 mm), velike vrijednosti otpora difuziji
vodene pare > 700 000. Uobiajena je traka oznake 4. Kod izvedbe treba paziti da ne doe
do ostecenja trake jer u izravnom kontaktu Aluminija sa alkalijama iz betona nastaje proces
hidrolize sto moze dovesti do trajnog ostecenja parne brane.
Za parne brane koriste se i deblje (0.1 do 0.2 mm) PE folije s kemijski zavarenim preklopima,
obino u sklopu sustava odreenog proizvoaa sintetskih hidroizolacijskih traka.
Ovisno o vrsti i namjeni krova, parna se brana lijepi ili slobodno polaze. Polimerne trake sa
manjim vrijednostima otpora difuziji vodene pare mogu se upotrebiti kao parne brane /
konice sto ovisi o graevinsko-fizikalnom proraunu. Parna brana, u neventiliranim
viseslojnim graevnim elementima, mora uvijek imati veci difuzni otpor sloja od difuznog
otpora sloja hidroizolacije.
44) Omjer sirine i duzine prostorije?
PR!"#$"% MNMALNH TEHNCKH UVJETA ZA PROJEKTRANJE GRADNJU
STANOVA Z PROGRAMA DRUTVENO POTCANE STANOGRADNJE
Ovim Pravilnikom utvruju se minimalni tehniki uvjeti koji se moraju primjenjivati pri
projektiranju i gradnji stanova iz Programa drustveno poticane stanogradnje (u daljnjem
tekstu: POS), a koji se u standardu i veliini primjenjuju na gradnju i rekonstrukciju (dograd-
nja i nadogradnja) zgrada i obiteljskih kuca.
irina sobe ne moze biti manja od polovice svoje duzine, niti manja od 190 cm. Dubina sobe
(od unutarnjeg ruba vanjskog fasadnog zida do unutarnjeg ruba suprotne stijene) ne smije
biti dublja od 2,5 svijetle visine sobe.
37
Strukovno podruje graevinarstva 2010
45) Projekt betona?
Je elaborat kojeg izrauje izvoa, a kojim se specificiraju sve potrebne predradnje i radnje
za postizanje trazene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.
S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inzenjer.
Projekt betona mora sadrzavati:
1. tehnike uvjete za projektirana svojstva
2. opis sastojaka betona
3. nain proizvodnje betona
4. program kontrole kvalitete i identinosti tlane vrstoce betona
5. plan betoniranja
6. nadzor i kontrolu kakvoce armaturnih elika
7. zavrsnu ocjenu kakvoce
".)$< Svojstva ovrslog 2etona moraju biti specificirana u projektu betonske
konstrukcije ovisno o uvjetima njezine uporabe, a svojstva svjeeg 2etona specificira
izvoa betonskih radova (u projektu betona).
".)$ D TEHNCK PROPS ZA BETONSKE KONSTRUKCJE
46) Stupnjevi iscenja metalnih konstrukcija?
Vrste zastite od korozije:
1. Premazna sredstva
2. Toplo pocinavanje
3. Metalizacija
4. Katodna zastita
Stupnjevi iscenja elinih povrsina:
Potpuno uklanjanje neistoca i slabo vezane hre
Potpuno uklanjanje neistoca i skoro potpuno uklanjanje hre
Potpuno uklanajne neistoca i hre do istog metala
47) Podjela na visoke i niske zgrade (objekte)?
Pravilnik o hidrantskoj mrezi za gasenje pozara:
visoki objekti su zgrade kod kojih je zavrsna kota poda najvise etaze predviene za boravak
ljudi, od razine okolnog terena na koji ce se obavljati evakuacija veca od 22 m
(visoke su vie od 22 metra i to 22 metra od pristupa za vatrogasno vozilo
do vrha poda najvee etae! a vezano ti je s tim to su vatrogasne ljestve
duine 22 m"
Unutarnjom hidrantskom mrezom se moraju stiti:
Objekti ija je kota poda najvise etaze min 9m iznad vatrogasnog pristupa
Garaze vece od 100m2
Trgovine vece od 100m2
Vanjskom hidrantskom mrezom se moraju stiti:
Mjesta koja imaju izgraen vodoopskrbni sustav
Min tlak na izlazu hidranske mreze je 0,25Mpa
48) Uklanjanje graevine?
Uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graevine ili njezinog
dijela s mjesta gdje se nalazi, ukljuivo i zbrinjavanje zateenog otpada u graevini i na
graevnoj estici, te graevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom graevine, te
38
Strukovno podruje graevinarstva 2010
dovoenje graevne estice odnosno zemljista na kojemu se nalazila graevina u uredno
stanje,
Uklanjanju graevine ili njezina dijela moze se pristupiti samo na temelju dozvole za
uklanjanje.
znimno vlasnik graevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu ija graevinska
(bruto) povrsina nije veca od 400 m2, zgradu za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih
djelatnosti ija graevinska (bruto) povrsina nije veca od 600 m2 i jednostavnu graevinu.
Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje graevine ili njezina dijela vlasnik graevine
podnosi Ministarstvu, odnosno nadleznom tijelu u pisanom obliku i prilaze:
a) tri primjerka projekta uklanjanja graevine ili njezinog dijela,
b) dokaz vlasnistva graevine,
c) potvrde tijela ili osoba odreenih posebnim propisima ako se uklanjanjem moze
ugroziti javni interes (npr. zastita i spasavanje ljudi, zastita okolisa, zastita graevina
koje su kulturno dobro, zastita komunalne i druge infrastrukture i dr.).
Projekt uklanjanja podlijeze kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost
ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog zemljista
i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina.
49) to je graenje u smislu Zakon o prostornom ureenju i gradnji?
Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski,
instalaterski, zavrsni, te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se
gradi nova graevina, rekonstruira, uklanja i odrzava postojeca graevina
50) Privremene graevine sto su?
Privremena graevina jest graevina izgraena za potrebe gradilista, za primjenu
odgovarajuce tehnologije graenja, za potrebe odrzavanja sajmova, javnih manifestacija i
slino.Ako je za organizaciju gradilista na kojem:
ce se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, i/ili
ce se graditi graevina za ije graenje se izdaje potvrda glavnog projekta ili
ce se graditi graevina za ije graenje se izdaje graevinska dozvola
potrebna privremena graevina, uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka prilazu se tri primjerka
idejnog projekta (glavnog projekta) za tu graevinu i drugi odgovarajuci prilozi
u postupku izdavanja lokacijske dozvole (potvrde glavnog projekta, graevinske dozvole),
utvrdit ce se da je idejni projekt (glavni projekt) za tu graevinu izraen u skladu s prostornim
planom i/ili posebnim uvjetima iz Zakona u skladu s kojima se lokacijska dozvola (potvrda
projekta, graevinska dozvola) izdaje
Bez akta kojim se odobrava graenje moze se pristupiti graenju:
1. privremene graevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija s najduzim rokom
trajanja do 90 dana
2. privremene graevine za potrebe graenja graevine kada se izvode unutar
graevne estice odnosno obuhvata zahvata u prostoru odreenog lokacijskom
dozvolom, osim asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona, dalekovoda i
transformatorske stanice radi napajanja gradilista elektrinom energijom te
prijenosnog spremnika za smjestaj, uvanje ili drzanje eksplozivnih tvari osim
nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte
zapremine do 5 m3
39
Strukovno podruje graevinarstva 2010
51) Akti kojima se odobrava graenje?
1. Bez akata jednostavne graevine (Pravilnik o jednostavnim graevinama i
radovima)
2. Rjesenje o uvjetima graenja Zgrade do 400 m2 graevinske bruto povrsine i
zgrade za iskljuivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m2 graevinske bruto povrsine
3. Lokacijska dozvola i Potvrda glavnog projekta Ostale graevine za koje potvrdu
glavnog projekta izdaje zupanija i veliki grad
4. Lokacijska dozvola i Graevinska dozvola Graevine za koje graevinsku dozvolu
izdaje MZOPUG prema uredbi VRH
52) Uknjizba graevine u zemljisne knjige
Zahtjev za uknjizbu izgraenog objekta u zemljisne knjige (grunt) izgraenog objekta podnosi
se nadleznom sudu .Uz zahtjev se prilazu:
Prijavni list
Rjesenje o uporabnoj dozvoli.
53) to sadrzi zahtjev za izdavanje rjesenja o uvjetima graenja?
Zahtjev za izdavanje rjesenja o uvjetima graenja u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje rjesenja o uvjetima graenja investitor prilaze:
1. tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajucoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
2. posebne uvjete tijela drzavne uprave nadleznog za poslove kulturnih dobara za
graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je graevina
upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
3. pisano izvjesce i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema
stranim propisima,
4. dokaz da ima pravo graditi na zemljistu od kojeg ce se formirati graevna estica,
odnosno na postojecoj graevini.
54) to sadrzi zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta?
Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor.
Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaze:
1. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske
dozvole,
2. pisano izvjesce o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna,
3. pisano izvjesce i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izraen prema
stranim propisima,
4. elaborate o geotehnikim i drugim istraznim radovima, te tehnoloske, prometne i
druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata posluzili za izradu glavnog projekta,
5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadleznog za drzavnu izmjeru i katastar
nekretnina i uz potvrdu nadleznog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu,
o usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice,
6. dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, odnosno u obuhvatu zahvata na
kojem namjerava graditi, odnosno na postojecoj graevini.
55) to je to ugovor o graenju i kada se sve moze snizavati cijena?
Ugovor o graenju je ugovor o djelu (Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni
posao, kao sto je izrada ili popravak neke stvari, izvrsenje kakva fizikog ili umnog rada i sl.,
a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.).
40
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u
ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljistu, ili na takvom zemljistu,
odnosno na postojecoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se
obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu.
zvoa ima pravo zahtijevati samo razliku u cijeni ako su elementi poskupili vise od
2% i izvrseni su radovi u roku
5% i izvrseni su radovi van roka ali ne krivnjom izvoaa
10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena.
Naruitelj ima pravo na smanjenjenje cijene ako su elementi pojeftinili vise od:
2% i izvrseni radovi u roku
10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena i radovi su izvrseni u roku
Razmjerno snizenje cijene u sluaju kasnjenja radova.
56) to mora sadrzavati lokacijska dozvola?
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru odreuju se:
1. oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na
odgovarajucoj posebnoj geodetskoj podlozi,
2. namjena, veliina i graevinska (bruto) povrsina graevine s brojem funkcionalnih
jedinica,
3. smjestaj jedne ili vise graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata
zahvata u prostoru prikazan na odgovarajucoj posebnoj geodetskoj podlozi,
4. uvjeti za oblikovanje graevine,
5. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
6. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralisnih povrsina,
7. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrsinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu,
8. mjere zastite okolisa, odnosno uvjeti zastite prirode utvreni procjenom utjecaja na
okolis, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema
posebnim propisima, odnosno nain sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okolis,
9. posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima,
10. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru,
11. uvjeti vazni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojecih graevina,
sanacija terena graevne estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u
prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),
12. uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije gradilista (asfaltna
baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi
napajanja gradilista elektrinom energijom te prijenosni spremnik za smjestaj, uvanje
ili drzanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga
naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te graevine
nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izraeni u skladu s prostornim planom na
temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti iz stavka 1. podstavka 7., 8. i 9. ovoga
lanka.
57) Kako se oznaava projekt?
Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu
jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe
registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i
dr.).
41
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Obvezni sadrzaj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadrzaja,
oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i
nain razmjene elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar
pravilnikom.
58) Kad se moze raskinuti ugovor?
Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta (Ako se pokaze da se izvoa ne drzi
ugovora odnosno da ce izvrseno djelo imati nedostatke, naruitelj moze upozoriti izvoaa i
odrediti mu primjeren rok da rad uskladi s obvezama. Ako do isteka roka izvoa ne postupi
po tom zahtjevu, naruitelj moze raskinuti ugovor i zahtijevati odstetu.)
Raskid ugovora prije roka (Ako je oito da izvoa nece zavrsiti radove u roku, naruitelj
moze raskinuti ugovor i traziti odstetu.)
Raskid ugovora zbog veceg nedostatka (Ako je djelo neupotrebljivo i u suprotnosti s uvjetima
ugovora, naruitelj moze netrazeci prethodno uklanjanje nedostataka raskinuti ugovor traziti
odstetu.)
Sve dok narueno djelo nije dovrseno naruitelj moze raskinuti ugovor kad god hoce, ali je u
tom sluaju duzan isplatiti izvoau ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troskova koje
ovaj nije imao, a koje bi inae imao da ugovor nije raskinut, a za iznos zarade sto ju je
ostvario na drugoj strani ili sto ju je namjerno propustio osvariti.
59) Reklamacija? (odgovornost za nedostatke, zakon o obveznim odnosima)
stekom dvije godine od primitka obavljenog posla, naruitelj se vise ne moze pozvati na
nedostatke.
Prava naruitelja prema izvoau zbog nedostataka prelaze i na sve kasnije stjecatelje, ali s
tim da im se uraunava rok prethodnika.
zvoa, projektant, nadzor odgovara za nedostatke bitnih zahtjeva za graevinu i zemljista
31 godina od predaje radova ako potjeu od izvoenja, projektiranja, nadzora.
/akon o o2veznim odnosima
1.Sloboda ureivanja obveznih odnosa: Sudionici slobodno ureuju obvezne odnose
2.Ravnopravnost sudionika u obveznom odnosu
3.Naelo savjesnosti i postenja
4.Duznost suradnje:Sudionici obveznih odnosa duzni su suraivati
5.Zabrana zlouporabe prava
6.Naelo jednake vrijednosti inidaba
7.Zabrana prouzroenja stete:Svatko je duzan uzdrzati se od postupka kojim se moze
drugome prouzroiti steta.
Sudionici obveznih odnosa su fizike i pravne osobe.
60) Za koje objekte lokacijsku i graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zastite
okolisa, prostornog ureenja i graditeljstva?
Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku
i/ili graevinsku dozvolu
1. Prometne graevine
2. Energetske graevine
3. Vodne graevine
4. Proizvodne graevine
5. Ostale graevine (vojne graevine, otpad, eksploziv, podlijezu meudrzavnim ugovorima,
posebnim propisom odreena obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zastite okolisa,
rudnik (samo lokacijska dozvola, a graevinska se izdaje na temelju Zakona o rudarstvu)
42
Strukovno podruje graevinarstva 2010
61) Struni ispit?
Je ispit kojeg sukladno Zakonu o gradnji moraju poloziti osobe za obavljanje poslova
graditeljstva
.oslovi graditeljstva
Poslovi sudionika u gradnji
Poslovi ispitivanja i potvrivanja sukladnosti
Poslovi prostornog i urbanistikog planiranja
Ispitni program
1) Osnove graevne regulative
2) Tehnika regulativa
3) Regulativa zastite osoba, okolisa, materijalnih i kulturnih dobara
Gradivo ispitnog predmeta ,osnove gra;evne regulative" obuhvaca propise koji ureuju:
1. Gradnja graevine
2. Prostorno ureenje
3. Komunalno gospodarstvo
4. Normizacija
5. Obvezni odnosi u graditeljstvu
6. Upravno postupanje i uredsko poslovanje
Gradivo predmeta ,tehnika regulativa" za poslove sudionika u gradnji obuhvaca propise koji
ureuju bitne zahtjeve za graevinu i druge tehnike uvjete za graevine (nesmetan pristup i
kretanje, projektiranje, izvoenje itd.)
Gradivo predmeta ,tehnika regulativa" za poslove ispitivanja i potvrivanja sukladnosti
obuhvaca propise koji ureuju uporabljivost graevnih proizvoda i uporabljivost graevine
Gradivo predmeta ,tehika regulativa" za poslove prostornog i urbanistikog planiranja .
Gradivo predmeta ,regulativa zastite osoba, okolisa, materijalnih i kulturnih dobara"
obuhvaca propise o:
Zastita od pozara
Zastita na radu
Zastita od ionizirajuceg i neionizirajuceg zraenja
Zastita i ouvanje kulturnih dobara
62) to je to normizacija, temeljna naela?
&ormizacija je djelatnost uspostavljanja odred2i za opu i opetovanu upora2u koje se
odnose na postojee ili mogue pro2leme radi postizanja naj2oljeg stupnja ure;enosti
zgradnja jedinstvenog svjetskog komunikacijskog sustava
Znaenje normizacije za gospodarstvo je vrlo veliko
Daje najbolja tehnika i ekonomska rjesenja za proizvode i postupke
Omogucuje uvoenje specijalizacije i kooperacije u proizvodnju
Odreuje metode za ispitivanje kvalitete proizvoda
Omogucuje racionalizaciju u proizvodnji, i ukida zastarjele i neupotrebljive
tipove i dimenzije
Smanjuje asortiman proizvoda na optimalnu mjeru
Omogucuje smanjenje zaliha
Rjesava tehniko-ekonomske probleme
Zakon o normizaciji ureuje
43
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- naela i ciljeve hrvatskih normi,
- djelatnost hrvatskog normirnog tijela,
- izdavanje i uporabu hrvatskih normi.
Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga
&orma je<
- dokument donesen konsenzusom (opce slaganje) i odobren od mjerodavnog tijela,
Norma je isprava namijenjena opcoj i opetovanoj uporabi kojom se odreuju znacajke
proizvoda, procesa i usluga
- niz precizno i sazeto danih definicija, tehnikih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i
karakteristika koji opisuje materijale, proizvode, procese i sustave
Trenutno ima 14 vrsta normi i svaka ima strogo definirani cilj i namjenu
IS(
HRN EN SO 9001:2009 - Zahtjevi sustava upravljanja kvalitetom
Uvoenje sustava upravljanja kvalitetom treba biti strateska odluka organizacije
IS( = International Standardization Organization
Osnovni cilj SO-a je potpuna (globalna) normizacija svih podruja znanosti, tehnike i
tehnologije s osnovnim motom iz teorije i prakse kvalitete:
Napravi to samo jednom ali napravi kako treba - napravi na meunarodnoj razini
Svaka norma mora se temeljito preispitati najmanje jedanput u 5 godina
Serija normi SO 9000 je niz uputa za implementaciju i upravljanje sustavom kvalitete
Meunarodna, europska, nacionalna hrvatska norma
Hrvatska normizacija temelji se na sljedeim naelima:
pravo dragovoljnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana u postupku pripreme
hrvatskih norma, prihvacanje hrvatskih norma, te dragovoljna uporaba hrvatskih
norma,
konsenzus o sadrzaju hrvatskih norma,
javnost rada u svim njegovim fazama i obavjescivanje javnosti na prikladan nain,
sprjeavanje prevladavanja pojedinanih interesa nad zajednikim interesom,
meusobna usklaenost hrvatskih norma,
uzimanje u obzir dostignutog stanja tehnike
Ciljevi normizacije jesu<
1. povecanje razine sigurnosti proizvoda i procesa,
2. promicanje kvalitete proizvoda,
3. osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
4. poboljsanje proizvodne uinkovitosti, ogranienje raznolikosti,
5. otklanjanje tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini.
Vlada osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo koje o2avlja sljedee poslove:
1.Priprema, prihvaca i izdaje norme
2.Predstavlja hrvatsku normizaciju u svijetu
3.Vodi registar normi
4.Prodaje norme
5.Odrzava baze podataka o normama
6. Osigurava informacije o meunarodnim normama
7.Promie uporabu hrvatskih normi
Hrvatske norme oznaavaju se pisanom oznakom @*&
44
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Sukladnost odre;enog proizvoda7 procesa ili usluge s hrvatskom normom moze se
potvrditi izjavom o sukladnosti, potvrdom (certifikatom) o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.
@rvatski zavod za norme je neovisna i neprofitna javna ustanova osnovana kao nacionalno
normirno tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja ciljeva normizacije
Sustav normizacije
- je izradba, izdvajanje, objava i primjena normi u RH.
'eklaracija
Deklariranjem proizvoda u smislu Zakona o normizacij smatra se navoenje na proizvodu ili
ambalazi, podataka kojima se identificira proizvod, njegova suglasnost s propisanim
uvjetima, znacajke i podaci o proizvodacu i pravnoj ili fizickoj osobi koja proizvod stavlja u
promet.
63) Zakon o akreditaciji?
Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo sluzbeno potvruje pravnoj ili
fizikoj osobi da je sposobna provoditi odreene poslove.
.otvrda o akreditaciji
- je dokument na temelju kojeg se potvruje osposobljenost za obavljanje odreenih poslova
na podruju ocjenjivanja sukladnosti,
kreditacijsko tijelo
akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija,
akreditiranje za potvrivanje proizvoda
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba koje obavljaju tehniki nadzor,
Dodijeljena akreditacija vremenski je ograniena.
64) Zakon o mjeriteljstvu?
Ovim se Zakonom ureuje jedinstveni mjeriteljski sustav koji obuhvaca temeljno, tehniko i
zakonsko mjeriteljstvo.
"emeljno mjeriteljstvo
- je dio mjeriteljstva koje istrazuje prirodne pojave i iji je zadatak uspostava drzavnih etalona
mjernih jedinica meunarodnog sustava jedinica, uspostave jedinstvenosti mjerenja u
Republici Hrvatskoj usporedbom s meunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda.
"ehniko mjeriteljstvo
je dio mjeriteljstva kojim se uspostavlja sljedivost rezultata mjerenja.
/akonsko mjeriteljstvo
obuhvaca dio mjeriteljstva ureen zakonom i drugim propisima u cilju uspostave povjerenja u
rezultate mjerenja u podrujima primjene zakonitih mjerila.
Podruje mjeriteljstva se ureuje radi:
1. poticanja slobodne trgovine
2. ujednaivanja sustava zakonitih mjernih jedinica s meunarodno dogovorenim sustavom
mjernih jedinica,
3. uspostave sustava drzavnih etalona i osiguranja njihove sljedivosti
4. uspostave mjernog jedinstva u Republici
45
Strukovno podruje graevinarstva 2010
5. brzog, tonog i lako razumljivog saopcavanja i prenosenja informacija o mjeriteljskim
pitanjima.
#talon
Etalon je tvarna mjera, mjerilo, ili mjerni sustav namijenjen za odreivanje, uvanje ili
obnavljanje neke jedinice da bi mogao posluziti kao referencija.
- Re&erentni etalon je etalon koji trenutno ima najvecu mjeriteljsku kakvocu na mjestu
- 'ravni etalon je referentni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrenog zakonom
'*E5&I /5(' / 8F#*I"#%FS"5(
DZM kao tijelo drzavne uprave obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na
mjeriteljstvo, ispitivanje i nadzor predmeta od plemenitih kovina, uspostavljanje i
objedinjavanje sustava mjeriteljstva, uspostavljanje i odrzavanje drzavnih etalona fizikalnih
veliina i osiguranje njihove sljedivosti te uspostavljenje, opsluzivanje i nadzor u
djelatnostima mjeriteljstva
Poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:
1. Drzavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Zavod),
2. ovlastene pravne osobe i
3. ovlasteni servisi.
Zakonite mjerne jedinice su mjerne jedinice ija je uporaba propisana ovim Zakonom.
U Republici Hrvatskoj primjenjuju se mjerne jedinice Meunarodnog sustava jedinica SI
Zakonita mjerila se rabe za:
1. mjerenja u prometu roba i usluga,
2. zastitu zdravlja ljudi i zivotinja,
3. provjeru zapakiranih proizvoda,
65) Postupci ocjene sukladnosti?
Tehnikim se propisima utvruju tehniki zahtjevi i postupci ocjene sukladnosti za proizvode
za koje pravna ili fizika osoba koja stavlja proizvod na trziste i/ili uporabu mora prije njihova
stavljanja na trziste ili u uporabu:
osigurati provedbu postupaka ocjene sukladnosti s propisanim tehnikim zahtjevima,
izdati, odnosno osigurati izjavu o sukladnosti, izvjesce o ispitivanju, potvrdu (certifikat) ili
drugi dokument o sukladnosti (u daljnjemu tekstu: dokument o sukladnosti),
izraditi i uvati tehniku dokumentaciju u propisanu opsegu, obliku i rokovima,
osigurati oznaivanje s propisanim oznakama sukladnosti.
66) Tijela za ocjenu sukladnosti i zahtjevi koje moraju zadovoljiti?
Tehnikim se propisima propisuju posebni zahtjevi koje moraju zadovoljiti tijela za ocjenu
sukladnosti i nadzor nad njihovim radom.
Zahtjevi koje moraju zadovoljiti tijela iz lanka 9. stavka 1. ovoga Zakona odnose se na:
strunu osposobljenost osoblja,
potrebnu opremu,
neovisnost i nepristranost u postupku ocjene sukladnosti,
uvanje poslovne tajne,
odgovornost za obavljeni rad,
druge uvjete koje moraju ispunjavati tijela za ocjenu sukladnosti.
Tijela za ocjenu sukladnosti, odreena za provedbu zadataka u smislu odredaba ovoga
Zakona, izdaju dokumente o sukladnosti na temelju zahtjeva pravne ili fizike osobe koja
stavlja proizvod na trziste i/ili u uporabu.
46
Strukovno podruje graevinarstva 2010
67) Pojmovi?
Atestiranje se zamjenjuje s potvrivanje, rije atest se zmjenuje s potvrda o sukladnosti, rije
standard zamjenjuje se s norma
68) Potvrdbeni (certifikacijski) znak?
Znak jami da u trenutku oznaavanja proizvod ima certifikat sukladnosti. Sastoji se od
velikog C, godine izdavanja certifikata sukladnosti i oznake ovlastene pravne osobe
69) Kad radnik ima pravo odbiti rad i na koji nain?
Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za zivot i zdravlje zbog toga
sto nisu primijenjena propisana pravila zastite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti
doveden u nepovoljniji polozaj.
U sluaju iz prethodnog stavka radnik je duzan obavijestiti poslodavca ili njegovog
ovlastenika te svojeg povjerenika za zastitu na radu.
U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka poslodavac ili njegov ovlastenik, odnosno radnik ili
njegov povjerenik duzni su neodlozno izvijestiti inspektora rada, koji je duzan u roku od 48
sati utvrditi injenino stanje i osnovanost navoda radnika.
70) Proraun hala na potres, djelovanja, smjerovi za provjeru?
Potres se razmatra kao fenomen velike koliine energije i veoma je kratkog trajanja
Stari pravilnik:
Objekti se projektiraju tako da moze doci do ostecenja, ali ne i rusenja
Postoji karta seizmikih podruja V, V, X stupnja seizminosti po Mercalli ljestvici
Metode prorauna:
metoda ekvivalentne statike analize
metoda 'prave' dinamike analize (step by step) (obvezna za sve objekte van
kategorije i prototipove industrijskih objekata
Objekti visokogradnje se proraunavaju na djelovanje horizontalne sile u najmanje dvije
meusobno okomite ravnine, na djelovanje vertikalnih seizmikih sila posebno se
proraunavaju konzolne i druge konstrukcije gdje bi to moglo biti mjerodavno
Ukupna tezina G je zbroj stalnog, 50% korisnog opterecenja i opterecenja snijegom
S=K*G ukupna horizontalna seizmika sila, gdje je
K ukupni seizmiki koeficijent za horizontalni smjer
G ukupna tezina objekta
S#I/8I-$I $(#,ICIF#&"I
K=Ko*Kp*Kd*Ks >0,02 gdje je
Ko koef kategorije objekta (4 kategorije i objekti izvan kategorije)
Kp koef seizmikog intenziteta (ovisi o seizmikoj zoni)
Kd koef dinaminosti (ovisi o kategoriji tla, 3 kategorije)
Ks koef duktilnosti i prigusenja (ovisno o tipu konstrukcije)
Ukupna horizontalna seizmika sila po visini konstrukcije se rapodjeljuje srazmjerno tezini
etaza do 5 katova, a kod preko 5 katova 85% se raspodjeljuje, a 15% seizmike sile je
koncentrirana sila na vrhu objekta
S=0,7*K*G ukupna vertikalna seizmika sila
47
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Katnost zidanih konstrukcija u donosu na seizmiku:
1. Obine zidane konstrukcije
2. Zidane konstrukcije s vertikalnim serklazima (P+2 X stupanj; P+3 V stupanj; P+4
X stupanj)
3. Armirane zidane konstrukcije
Za zidanje u seizmikim podrujima dopustena je upotreba samo produznog cementnog
morta (cement+vapno).
Eurocode 8 dopusta nepovratne deformacije u podruju plastinih zglobova
71) Tko izdaje tehniko dopustenje
Tehnikim dopustenjem utvruju se tehnika svojstva gra evnog proizvoda za koji nije
donesen tehniki propis, niti hrvatska norma sukladna naelima europskog usklaivanja
tehnikog zakonodavstva, odnosno graevnog proizvoda ija tehnika svojstva znatno
odstupaju od svojstava odreenih tehnikim propisom ili takvom hrvatskom normom. Osim
toga tehnikim dopustenjem utvruje se i nain dokazivanja uporabljivosti graevnog
proizvoda, te radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti tehnikih svojstava
graevnog proizvoda.
Odluka o donosenju tehnikog dopustenja objavljuje se u Narodnim novinama.
Ministarstvo vodi evidenciju donesenih tehnikih dopustenja.
Tehniko dopustenje na prijedlog proizvoaa, odnosno uvoznika graevnog proizvoda
donosi ovlastena pravna osoba nakon ispitivanja tehnikih svojstava graevnog proizvoda
koje se provodi prema smjernicama za tehniko dopustenje ili prvim ispitivanjem tehnikih
svojstava proizvoda i utvrivanjem uporabljivosti tog proizvoda.
Europsko tehniko dopustenje koje donosi lanica Europske organizacije za tehnika
dopustenja (EOTA) i nacionalno tehniko dopustenje koje donosi nacionalno tijelo strane
drzave ovlasteno za donosenje tehnikih dopustenja (u daljnjem tekstu: strano tehniko
dopustenje) moze se primijeniti u Republici Hrvatskoj ako je donijeta odluka o njegovom
preuzimanju.
72) Tehniki propisi, tehniko dopustenje (vidi stari zakon)?
"ehnikim propisima se razrauju, odnosno propisuju, u skladu s naelima europskog
usklaivanja tehnikog zakonodavstva, bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva koja
moraju imati graevni proizvodi, i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama, njihovim
graenjem i odrzavanjem graevine.
Tehnikim propisom kojim se izravno ili upucivanjem na tehniku specifikaciju propisuje
tehniko svojstvo, koja mora imati graevni proizvod, propisuje se i nain dokazivanja
uporabljivosti i radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti graevnih
proizvoda s tehnikom specifikacijom.
Tehnike propise donosi ministar.
Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama.
"ehnikim dopu6tenjem utvruju se tehnika svojstva graevnog proizvoda za koji nije
donesen tehniki propis, niti hrvatska norma sukladna naelima europskog usklaivanja
tehnikog zakonodavstva, odnosno graevnog proizvoda ija tehnika svojstva znatno
odstupaju od svojstava odreenih tehnikim propisom ili takvom hrvatskom.
Tehniko dopustenje na prijedlog proizvoaa, odnosno uvoznika graevnog proizvoda
donosi ovlastena pravna osoba nakon ispitivanja tehnikih svojstava graevnog proizvoda
koje se provodi prema smjernicama za tehniko dopustenje ili prvim ispitivanjem tehnikih
svojstava proizvoda i utvrivanjem uporabljivosti tog proizvoda.
48
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Strano tehniko dopu6tenje Europsko tehniko dopustenje koje donosi lanica Europske
organizacije za tehnika dopustenja (EOTA) i nacionalno tehniko dopustenje koje donosi
nacionalno tijelo strane drzave ovlasteno za donosenje tehnikih dopustenja (u daljnjem
tekstu: strano tehniko dopustenje) moze se primijeniti u Republici Hrvatskoj ako je donijeta
odluka o njegovom preuzimanju.
"#@&I-$I .*(.ISI
Tehniki propis za dimnjake u graevinama (Narodne novine, br. 3/07.),
'imnjak
- je dio graevnog sklopa graevine, u obliku vertikalnog kanala koji sluzi za siguran i
neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova,
- Na jednu dimovodnu cijev smiju se prikljuiti samo ureaji za lozenje koji koriste istu vrstu
goriva.
- Na jednu dimovodnu cijev priuvnog dimnjaka dopusteno je prikljuivanje najvise pet lozista
na kruto gorivo.
PRLOZ
A/ GLNEN/KERAMCK, BETONSK METALN PROZVOD ZA DMNJAKE
B/ PREDGOTOVLJEN (SSTEMSK) DMNJAC
C/ PROJEKTRANJE DMNJAKA
D/ ZVOENJE ODRAVANJE DMNJAKA
Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada
Tehniki propis za zidane konstrukcije (Narodne novine, br. 1/07.),
Zidana konstrukcija je dio graevnog sklopa graevine.
Zidana konstrukcija se izvodi od:
nearmiranog zia,
armiranog zia i
prednapetog zia.
Tehniki propis za prozore i vrata (Narodne novine, br. 69/06.),
Prozorima odnosno vratima smatraju se vanjski prozori odnosno vrata razdvajaju unutarnji
prostor graevine od vanjskog prostora,
Tehniki propis za betonske konstrukcije (Narodne novine, br. 101/05. i 85/06.),
Tehniki propis o ustedi toplinske energije i toplinskoj zastiti u zgradama (Narodne
novine, br. 79/05., 155/05. i 74/06.) i
Tehniki propis za cement za betonske konstrukcije (Narodne novine, br. 64/05. i
74/06.).
73) Zadnji lan zakona o gradnji o emu govori? Zavrsne i prelazne odredbe?
Clanak 226.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sijenja 2004.
74) Zakon o zastiti okolisa
Zastita okolisa je skup odgovarajucih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti
za okolis, sprjeavanje nastanka steta, smanjivanje steta nanesenih okolisu te povrat okolisa
u stanje prije nastanka stete,
Zahvat u okolis je privremeno ili trajno djelovanje ovjeka koje bi moglo utjecati na okolis, za
koje je potrebno ishoditi odgovarajuce odobrenje za realizaciju
49
Strukovno podruje graevinarstva 2010
74) Ugovor o djelu, ugovor o graenju, definicije?
Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao sto je izrada ili popravak
neke stvari, izvrsenje kakva fizikog ili umnog rada i slino, a natruitelj se obvezuje platiti
mu za to naknadu.
Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditit u
ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljistu ili na takvom zemljistu
odnosno postojecoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se
obvezuje platiti mu za to odreenu cijenu.
Ugovor o graenju mora biti sklopljen u pisanom obliku.
Cijena moze biti odreena po jedinici mjere ugovorenih radova (graevinska knjiga) ili u
ukupnom iznosu za cijelu graevinu (klju u ruke).
75) Graevinsko podruje, graevinsko zemljiste
Graevinsko podruje je dio naselja izgraeno ili prostornim planom predvieno za gradnju
Graevinsko zemljiste je zemljiste unutar ili izvan graevinskog podruja izgraeno ili
prostornim planom predvieno za gradnju (mora biti ureeno)
Novo izdvojeno podruje moze se planirati samo izvan 1000m od obalne crte ako nije
brodogradiliste, luka i sl.
Ako se graevinsko podruje nalazi vise od pola izvan ZOP-a, ne moraju se primijeniti
navedene odredbe
U ZOP-u ne moze biti rudnik (osim sol, nafta, voda, kamen), vjetroelektrana, odlagaliste
otpada, uzgoj plave ribe, skladiste, luke i nasipavanje izvan graevinskog podruja
76) Pomorsko dobro
Pomorsko dobro je kao opce dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom osobitom
zastitom, a upotrebljava se ili kupuje pod uvjetima i na nain propisan zakonom (Zakon o
pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03, 100/04 i 141/06).
Cine ga unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio
kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen opcoj upotrebi ili je proglasen takvim, kao i sve sto
je tim dijelom kopna trajno spojeno na povrsini ili ispod nje (morska obala, luke, nasipi,
sprudovi, hridi, grebeni, plaze, usca rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, a
u moru i morskom podzemlju ziva i neziva prirodna bogatstva).
Obalna crta je crta plimnog vala na obali.
77) Tehniki propis za drvene konstrukcije
Ovim se Tehnikim propisom u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju
tehnika svojstva za drvene konstrukcije u graevinama
Ovaj Propis odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio drvene
konstrukcije (nekonstrukcijski elementi - drvena oplata, drvene pregrade, ograde, ispune i sl.)
Graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo, nosai na osnovi drva i ploe na osnovi drva)
mehanika spajala
ljepila
predgotovljeni elementi
zastitna sredstva,
Tehnika svojstva drvene konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja graevine ne
prouzroe:
50
Strukovno podruje graevinarstva 2010
rusenje graevine ili njezinog dijela,
deformacije nedopustena stupnja,
ostecenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije drvene konstrukcije,
nerazmjerno velika ostecenja graevine u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
Graevni proizvodi :
1.drvne proizvode
2.mehanika spajala
3.ljepila
4.predgotovljene elemente
5.zastitna sredstva
Projekt drvene konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora sadrzavati
osobito:
1. u tehnikom opisu
nain uporabe graevine,
podatke iz elaborata o prethodnim istrazivanjima
opis drvene konstrukcije, ukljuivo i temeljenje,
opis naina izvoenja drvene konstrukcije,
2. u proraunu mehanike otpornosti i stabilnosti
podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na graevinu,
podatke o temeljnom tlu i potresnom podruju,
proraun nosivosti i uporabljivosti drvene konstrukcije za predvidiva djelovanja
Prilozi
A - DRVN PROZVOD
B - MEHANCKA SPAJALA
C LJEPLA
D - PREDGOTOVLJEN ELEMENT
E - ZATTA DRVENH KONSTRUKCJA
F - PROJEKTRANJE DRVENH KONSTRUKCJA U SKLADU S PRZNATM TEHNCKM
PRAVLMA
G - PROJEKTRANJE DRVENH KONSTRUKCJA
H - ZVOENJE ODRAVANJE DRVENH KONSTRUKCJA
78) Zakon o opcoj sigurnosti proizvoda
Ovim se Zakonom ureuje opca sigurnost proizvoda koji se stavljaju na trziste.
Ovaj se Zakon ne primjenjuje na rabljene proizvode koji se isporuuju kao antikviteti
Opasni proizvod je svaki proizvod koji nije siguran proizvod
Nije dopusteno proizvoditi, uvoziti, izvoziti ili stavljati na trziste proizvode koji su
obmanjujuceg izgleda i zbog toga predstavljaju nesigurnost za potrosae, prije svega djecu.
79) Pravilnik o tehnikim dopustenjima za graevne proizvode
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti za davanje, produljenje i oduzimanje ovlastenja za
donosenje tehnikog dopustenja
Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na:
tehniko dopustenje odnose se na europsko tehniko dopustenje i na hrvatsko tehniko
dopustenje,
graevni proizvod odnose se i na skup povezanih pojedinanih graevnih proizvoda
51
Strukovno podruje graevinarstva 2010
donosenje tehnikog dopustenja odnose se i na produzenje, promjenu ili opoziv tehnikog
dopustenja
(vla6tena oso2a
je pravna osoba koja ima ovlastenje Ministarstva za donosenje tehnikog dopustenja,
odgovorna osoba jest zaposlenik ovlastene osobe koji je imenovana kao osoba odgovorna
za donosenje tehnikog dopustenja,
(vla6tenje
- je rjesenje kojim ministar odobrava provedbu radnji za donosenje tehnikog dopustenja te
za donosenje tehnikog dopustenja,
podruje proizvoda je podruje uporabe graevnih proizvoda koji su srodni po namjeni i
svojstvima, a odreeno je u tablici koja je prilog 1. i sastavni dio ovog Pravilnika.
80) to je Reambulacija (Katastarska izmjera)
Reambulacija spada u poslove katastra.
Tehnika ream2ulacija ogranieno je prikupljanje i obrada potrebnih podataka koje se
provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska izmjera.
U okviru tehnike reambulacije iz postojeceg katastra zemljista, preuzet ce se, obraditi i
prilagoditi oni podaci koji su pogodni za katastar nekretnina.
Ostali potrebni podaci prikupit ce se i obraditi po pravilima katastarske izmjere.
Katastarska izmjera ili tehnika ream2ulacija provode se za cijelu katastarsku opcinu ili za
njezin dio.
Ako se katastarska izmjera ili tehnika ream2ulacija provode za dio katastarske opcine taj
dio mora biti tono opisan, pored ostalog i navoenjem katastarskih estica na kojima se
katastarska izmjera ili tehnika ream2ulacija provodi.
U okviru katastarske izmjere i tehnike reambulacije za katastarsku esticu prikupljaju se i
obrauju sljedeci podaci:
1. podaci o meama i drugim granicama,
2. podatak o adresi katastarske estice,
3. podaci o nainu uporabe katastarske estice i njezinih dijelova,
4. podaci o povrsini katastarske estice te o povrsinama dijelova katastarske estice koji se
upotrebljavaju na razliiti nain,
5. podaci o posebnim pravnim rezimima koji su uspostavljeni na katastarskoj estici.
$atastar nekretnina
Je evidencija o esticama zemljine povrsine, zgradama i drugim graevinama koje trajno
leze na zemljinoj povrsini ili ispod nje
$atastarska opina
Obuhvaca podruje jednoga naseljenog mjesta s pripadajucim zemljistem (podruje jednog
ili vise naselja).
$atastarska estica
Je dio podruja katastarske opcine, odnosno katastarskog podruja na moru, odreen
brojem katastarske estice i njezinim granicama.
Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska estica
Pisani katastarski podaci koji su temelj za voenje zemlji6ne knjige jesu:
broj katastarske estice,
adresa katastarske estice,
52
Strukovno podruje graevinarstva 2010
nain uporabe katastarske estice i njezinih dijelova,
podaci o zgradama i drugim graevinama
81) Prekid betoniranja
Prekid betoniranja izvodi se na mjestima gdje su momenti savijanja jednaki nuli
82) to je visa sila i koji su sluajevi?
- vanjski dogaaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjeci ili otkloniti.Po subjektivnoj teoriji visa
sila je svaki dogaaj koji se ni uz maksimalnu pozornost osobe nije mogao ni predvidjeti ni
sprijeiti.Kao visa sila najesce se pojavljuje prirodni dogaaj, npr. klizanje tla, potres itd.
Meutim, karakter vise sile mogu poprimiti i drustvene pojave, npr. ratovi, zabrane uvoza,
izvoza i sl.
83) Urbana komasacija
je postupak spajanja estica graevinskog zemljista u jednu cjelinu
Urbana komasacija provodi se radi preoblikovanja estica graevinskog zemljista uz
istodobno sreivanje vlasnikih odnosa na tom zemljistu, tako da se vlasnicima nekretnina,
ije se estice zbog svoje povrsine, oblika, polozaja, neodgovarajuceg pristupa na javnu
povrsinu i/ili drugih razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti
84) Elaborat iskolenja
Elaborat iskolenja graevine je dokument kojim se iskazuje nain iskolenja graevine na
terenu i nain kojim su stabilizirane toke planirane graevine
85) Suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja
zvoa moze zapoeti obavljati djelatnost graenja samo ako ima suglasnost za
zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja
Suglasnost izdaje Ministarstvo za graenje graevina, odnosno za izvoenje radova razliite
zahtjevnosti i vrijednosti, razvrstane u 7 skupina (skupine graevina A, B, C, D, E, F i G te
skupine radova H i ).
Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti.
Suglasnost se daje na rok od 5 godina od dana njezina davanja, a njezino vazenje se na
zahtjev izvoaa moze produzavati za 5 godina.
Oduzimanje suglasnosti
Suglasnost se oduzima ako:
je izvoa osuen za kazneno djelo ija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti
graenja,
je prema presudi suda duzan naknaditi stetu nastalu nekvalitetnim izvoenjem radova iji
je iznos veci od 5 % ugovorene vrijednosti radova koje je izvodio,
osobe zaposlene kod izvoaa duzne upotpunjavati i usavrsavati znanje za obavljanje
poslova graditeljstva ne ostvare propisani broj bodova u skladu s tim propisom,
izvoa ne placa doprinos za mirovinsko i/ili zdravstveno osiguranje zaposlenika,
izvoa ne isplacuje place zaposlenicima
+ra;evine i radovi za koje nije potre2na suglasnost
- za graenje graevina, odnosno izvoenje radova ija ugovorena vrijednost ne prelazi
150.000,00 eura pri emu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000,00 eura, niti za
graenje, odnosno izvoenje:
- zgrade ija graevinska (bruto) povrsina nije veca od 400 m,
- zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrsina nije veca
od 600 m,
53
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- jednostavnih graevina i radova za koje se prema posebnom propisu ne izdaje akt kojim se
odobrava graenje
Uvjeti strune osposo2ljenosti i 2roja zaposlenika
za skupinu graevine ija je ugovorena vrijednost veca od 7.000.000,00 eura,
najmanje =11 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inzenjera
gradilista
za skupinu ) graevine koje nisu javne namjene ija je ugovorena vrijednost veca od
7.000.000,00 eura, najmanje 411 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava
uvjete za inzenjera gradilista
za skupinu C graevine ija ugovorena vrijednost nije veca od 7.000.000,00 eura,
najmanje 341 zaposlenika, od kojih najmanje 3 zaposlenika ispunjava uvjete za inzenjera
gradilista
za skupinu ' graevine ija ugovorena vrijednost nije veca od 6.000.000,00 eura,
najmanje :1 zaposlenika, od kojih najmanje 2 zaposlenika ispunjava uvjete za inzenjera
gradilista
za skupinu # graevine ija ugovorena vrijednost nije veca od 5.000.000,00 eura,
najmanje B1 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inzenjera
gradilista
za skupinu , graevine ija ugovorena vrijednost nije veca od 3.000.000,00 eura,
najmanje =1 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inzenjera
gradilista
za skupinu + graevine ija ugovorena vrijednost nije veca od 1.500.000,00 eura,
najmanje 35 zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inzenjera
gradilista
zvoa ispunjava uvjete strune osposobljenosti i broja zaposlenika za zapoinjanje
izvoenja odreenih radova na svim graevinama ako zaposljava:
za skupinu @ pojedini radovi, ukljuujuci i radove uklanjanja graevina, najmanje 8
zaposlenika od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za voditelja pojedinih radova
za skupinu I manje slozeni radovi, najmanje 2 zaposlenika od kojih najmanje 1
zaposlenik ispunjava uvjete za poslovou ili predradnika.
.rilozi koji se prilau uz zahtjev
Na dan predaje zahtjeva ne smiju biti stariji od 3 mjeseca.
Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti izvoa prilaze:
izvadak iz sudskog registra odnosno obrtnog registra ili obrtnica,
dokaz o broju zaposlenika izvoaa (R-Sm obrazac),
dokaz da je izvoa podmirio dospjele obveze u vezi s mirovinskim i zdravstvenim
osiguranjem za sve zaposlenike,
izjavu odgovorne osobe o broju i strunoj osposobljenosti svih zaposlenika izvoaa
dokaz o odgovarajucem stupnju obrazovanja odreene struke za inzenjera gradilista,
izjavu odgovorne osobe o radnom iskustvu u struci za inzenjera gradilista, voditelja radova,
dokaz o polozenom strunom ispitu za inzenjera gradilista i voditelja radova
zjavu odgovorne osobe pod materijalnom i kaznenom odgovornoscu da nije pravomocno
osuivana za kazneno djelo ija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti graenja na kojoj
je potpis odgovorne osobe ovjeren po javnom biljezniku,
ugovor o osiguranju odnosno policu osiguranja od odgovornosti za stetu koju bi
obavljanjem djelatnosti graenja izvoa mogao uiniti investitoru ili drugim osobama ili
dokaz da je osiguravatelju podnio zahtjev za sklapanje tog ugovora.
86) Graevinska dozvola
Graenju se moze pristupiti samo na temelju konane graevinske dozvole.
Graevinu koja se gradi ili je izgraena bez konane graevinske dozvole investitor odnosno
vlasnik mora ukloniti bez odlaganja.
54
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu za sljedece graevine:
Graevine prometa i veza
javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike,
zeljeznike pruge,
aerodrome za meunarodni i unutarnji promet
morske luke - meunarodne,
luke na unutarnjem plovnom putu,
granine prijelaze.
Energetske graevine
elektrane snage 20 MW i vece,
dalekovode 110 kV,
meunarodne, magistralne cjevovode koji sluze za transport nafte, plina, naftnih derivata
Vodne graevine
brane s akumulacijama,
ndustrijske graevine
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilaze:
etiri primjerka glavnog projekta,
potvrde iz lanka 82. stavka 2. ovoga Zakona,
kontrola glavnog projekta ako je potrebna,
potvrdu o nostrifikaciji
izvadak iz katastarskoga plana,
elaborate o istraznim radovima, ,
dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici,
izvatke iz zemljisnih knjiga za nekretnine s kojima neposredno granii graevna estica
&aelna dozvola
Graevinska dozvola za slozenu graevinu moze se izdati i za njezin dio.
&ostrifikacija
nvestitor poslove nostrifikacije povjerava ovlastenoj pravnoj osobi registriranoj za poslove
projektiranja
Utvrivanje usklaenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izraenog
prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke mora se provesti neovisno
o obiljezjima graevine.
dejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni
na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni
projekt moze zadrzati izvorni tekst na stranom jeziku.
Ovlastenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom misljenju povjerenstva, daje i oduzima
ministar.
87) Komunalno gospodarstvo
Pod komunalnim gospodarstvom podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, pru-
zanje komunalnih usluga od interesa za fizike i pravne osobe, te financiranje graenja i
odrzavanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture.
Komunalni doprinos obraunava se u skladu s obujmom, odnosno po m3 graevine
Komunalne djalatnosti:
1. opskrba pitkom vodom,
2. odvodnja i proiscavanje otpadnih voda,
3. opskrba plinom,
55
Strukovno podruje graevinarstva 2010
4. opskrba toplinskom energijom,
5. prijevoz putnika u javnom prometu,
6. odlaganje komunalnog otpada,
7. odrzavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova,
8. obavljanje dimnjaarskih poslova,
9. javna rasvjeta.
$oncesijom se moze steci pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i koristenje
objekata i ureaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti:
Kod utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog doprinosa, pri odreivanju visine
za izraun zapremine zatvorenih dijelova neke graevine uzimaju se sljedece kote:
za poetnu, donju kotu visine graevine uzima se gornja kota povrsine poda prema tlu,
odnosno kota zavrsne obloge poda visinski najnize razine zatvorenog dijela graevine
(podruma, suterana, prizemlja ili kata iznad otvorenih prolaza),
za zavrsnu, gornju kotu visine graevine ili dijelova neke graevine uzima se gornja kota
krova tj. vanjske povrsine kosog ili ravnog krova, odnosno terase.
Kod utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog doprinosa, uz zapreminu
zatvorenog dijela neke graevine uraunavaju se i loggie, natkrivene terase, odnosno
natkriveni dijelovi terasa
Zapremina otvorenih dijelova graevine iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se u m3 kao
stvarna zapremina tih prostora do visine jedan metar od gornje kote povrsine njihovog poda,
88) Javna usluga, trziste regulirane djelatnosti
Favna usluga je prodaja elektrine energije, plina iz distributivne mreze, toplinske energije,
javnih telekomunikacijskih usluga, postanskih usluga, usluga prijevoza putnika u javnom
gradskom i prigradskom prometu, opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda te
odrzavanje istoe.
"ri6te prema najkracoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susrecu ponuda i potraznja.
89) Koje poslove obavlja drzavni inspektorat i koja podruja rada pokriva?
- kontrola kvalitete proizvoda i usluga
InspekcijskI poslovi koji se odnose na nadzor obavljanja poslova i provedbu propisa o:
- prometu robom,
- radu i zastiti na radu,
- elektroenergetici,
- rudarstvu, stoarstvu i vinarstvu,
- posudama pod tlakom,
- slatkovodnom i morskom ribarstvu, sumarstvu i lovstvu,
- obraunu,naplati i uplati boravisne pristojbe i o ugostiteljskoj i turistikoj djelatnosti
.odruja rada
- podruje radnih odnosa, ne u drzavnoj upravi
90) nvalidne osobe
(soba s invaliditetom jest osoba s tjelesnim ostecenjem
(soba smanjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju
Prepreka jest komunikacijska i orijentacijska smetnja
Pristupanost jest rezultat primjene tehnikih rjesenja u projektiranju
)aktilna obrada jest zavrsna reljefna obrada hodne povrsine
56
Strukovno podruje graevinarstva 2010
*ampa se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike do
ukljuivo 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom prostoru.
Rampa mora omogucavati ispunjavanje sljedecih uvjeta, odnosno imati:
dopusteni nagib do ukljuivo 1:20 (5%),
svijetlu sirinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u
5ertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja
visinske razlike vece od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru
'izalo se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a
obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike vece od 120 cm u unutarnjem ili
vanjskom prostoru.
Dizalo je postrojenje s kabinom koje je trajno namijenjeno za prijevoz:
osoba
osoba i roba (tereta)
Redovno odrzavanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjeseno.
91) Sklonista
Sklonistem za zastitu od ratnih djelovanja smatra se graevinski objekt namijenjen za
upotrebu u vrijeme rata koji mora imati:
1) zatvorene i funkcionalno povezane prostorije
2) ulaz i pomocni ulaz koji su otporni na udarni val eksplozije;
3) opremu i ureaje za zadovoljavanje fizioloskih potreba osoba
Skloniste osnovne zastite mora imati: od 100 kPa do 300 kPa, 7dana boravak do 300 osoba.
Skloniste dopunske zastite: 50 kPa natpritiska, 50 osoba
Skloniste pojaane zastite mora imati:14dana 2000 osoba
Dvonamjenskim objektom odnosno dvonamjenskom prostorijom smatra se, prema ovom
pravilniku, graevinski objekt odnosno dio graevinskog objekta namijenjen za upotrebu u
vrijeme mira, koji je izgraen ili prilagoen tako da udovoljava uvjetima ovog pravilnika te da
se u vrijeme rata moze upotrebljavati kao skloniste.
Transformacija objekta za upotrebu u vrijeme rata mora se izvrsiti najkasnije za 24 sata.
Sklonisni prostor odreuje se:
1) za porodina sklonista za najmanje za tri osobe;
2) sklonista za stambeni blok
3) za sklonista za organizaciju udruzenog rada ili drugu organizaciju za dvije trecine
ukupnog broja radnika u organizaciji
4) za javna sklonista prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateci na javnom
mjestu i
Sklonista u zgradama s vise podzemnih katova moraju se nalaziti, u pravilu, na najdonjem
podzemnom katu.
57
Strukovno podruje graevinarstva 2010
1. TEHNCKA REGULATVA TEMELJENJE
1) Projekt temeljenja sto sadrzava ?
Projekt temeljenja sastavni je dio tehnike dokumentacije graevinskog objekta, a sadrzi:
1. Podatke o rezultatima istrazivanja sastava tla
2. spitivanje tla " in situ " i ispitivanja uzoraka tla
3. Proraun dopustenog opterecenja tla, proraun slijeganja graevinskog objekta i
dimenzioniranje temelja
2) spitivanje tla, uzorci ?
Graa i svojstva tla ispituju se inzenjersko geoloskim kartiranjem terena, istraznim
jamama, oknima, rovovima, zasjecima, jezgrama istraznih busotina, penetracijskim
sondiranjem, krilnim sondama, presiometrima i pokusnim opterecenjima.
Svojstva tla ispituju se na poremecenim i neporemecenim uzorcima u laboratoriju i pokusima
na terenu.
1. Busenje
a) udarno
b) rotacijsko
2. Penetracija
3. Krilna sonda meki glineni materijali
4. Kartiranje
5. Geofizike metode za velike povrsine
5rste geotehnikih ispitivanja in situ<
penetracijska ispitivanja;
standardna dinamika penatracija SPT (ili SPP)
statika penetracijski test CPT
posebna ispitivanja;
presiometar;
krilna sonda (nedrenirana vrstoca)
dilatometar;
probna ploa (modul stisljivosti);
probno opterecenje;
tlakovi u podzemnoj vodi;
otvoreni piezometar;
elektrini piezometar.
z nekih je materijala praktiki nemoguce izvaditi neporemeceni uzorak; to su prvenstveno
sljunci, a djelomino i pijesci. Zbog toga se mehanika svojstva takvih materijala odreuju
uglavnom posredno, tj. na osnovi rezultata terenskog pokusa,.zakljuuje se o parametrima
tla kao sto su modul stisljivosti i vrstoca.
3) Koliko busotina trteba za idejni i glavni projekt ?
Minimalan opseg terenskih istraznih radova za izradu:
DEJNOG PROJEKTA za povrsinu do 1.000 m
2
je jedna istrazna busotina do projektirane
dubine i tri terenska istrazna rada do dubine 2 m ( penetracijsko sondiranje, presiometar,
krilne sonde )
58
Strukovno podruje graevinarstva 2010
GLAVNOG PROJEKTA ini kraj vornih mjesta pravokutne mreze, duzina stranice 20
30m
4) Dubina ispitivanja tla, o emu ovisi ?
Odreuje se po formuli: D = P B / 100
P prosjeno specifino opterecenje tla i temelja [ kN / m
2
]
B sirina objekta pri dnu temelja
100 korekcijski faktor
Tlo se ispituje na dubini od najmanje 6 m,mjereno od dna temelja, osim ako prije ne naiemo
do vrste stijene.
5) Koje istrazne radove imamo, kada se izvode ?
strazni radovi:
skopavanjem tla u istraznim jamama, oknima, rovovima i zasjecima ( za pozajmista
materijala, za lakse graevinske objekte plitko fundiranje )
Busenjem na vecim dubinama ili ispod razine podzemne vode
Za ispitivanje neporemecenih uzoraka u laboratoriju
Presiometrom istraznim busotinama radi utvrivanja deformabilnosti tla
Penetracijskim sondiranjem radi utvrivanja mehanike heterogenosti tla, kada se iz tla
ne mogu vaditi neporemeceni uzorci
Statiko penetracijsko sondiranje mjeri se prodiranje sipki i siljaka koji se utiskuju u tlo
statikom silom za nekoherentne materijale
Dinamiko penetracijsko sondiranje nabija se sipka s cilindrom maljem od 64 kg s
visine od 76 cm registrira se broj udaraca N potreban za prodirane 30 cm ( N = 2-
50 )
Terzagy dobio korelaciju izmeu N i kuta trenja
zvodi se u pijesku, dok za sljunak i glinu rezultati nisu pouzdani
Krilnom sondom ispituju se meki glinoviti materijali kod kojih vaenje neporemecenih
uzoraka nije pouzdano
Mjerenje vrstoce na smicanje pomocu zaokretnog momenta.
Geofizike metode primjenjuju se za velike povrsine
Geoelektrina metoda je metoda mjerenja specifinog elektrinog otpora
Moze se ispitati sastav tla do dubine 30 50 m.
Seizmika metoda mjeri se brzina sirnja elektrinih valova od mjesta udarca
(eksplozije) do detektora (geofora) do velikih dubina
Radioaktivna metoda mjeri se vlaznost i gustoca neporemecenog tla
Koristi se za pijesak i sljunak
6) Nivo podzemne vode, kako i zasto se ispituje ?
U tijeku busenja, te pri sondaznim iskopinama utvruje se nivo podzemne vode. Mjerenje se
vrsi piezometrom. Podaci su bitni za predmetnu lokaciju.
7) Uzorci u laboratoriju ?
U laboratoriju se odreuju svojstva poremecenih i neporemecenih uzoraka i to: sadrzaj
vode*, obujamna masa tla, zbijenost tla, granulometrijski sastav*, granica plastinosti*,
stisljivost**, otpornost na posmik**, sadrzaj organskih tvari*, karbonata* i topivih soli* i dr.
- Klasifikacijska ispitivanja prva ispitivanja i rezultati o tlu*
- spitivanje fiziko-mehanikih svojstava**
59
Strukovno podruje graevinarstva 2010
8) Stisljivost, modul stisljivosti ?
Tijekom graenja na tlo se nanosi opterecenje, i tlo se rasterecuje, sto izaziva deformiranje
tla.
- stisljivost tla ispitujemo u jednostavnom pokusu u edometru za koherentna tla za koja
mozemo pribaviti neporemecene uzorke
U ostalim situacijama trebamo in situ ispitivanja, a najbolje je kombinirati podatke razliitih
mjerenja
Pokuse stisljivosti sa sprijeenim bonim sirenjem izvodimo pomocu edometra. Na temelju
pokusa dolazimo do spoznaje da li ce temelj izazvati slom tla i kolika ce biti deformacija.
Modul stisljivosti:
Mv = v/ pomocu Mv dolazimo do deformacijskog modula E
E = ( 1 2v
2
/ 1-v ) Mv
#dometar
je vrlo esto koristeni laboratorijski ureaj kojim se ponavlja sprijeenost horizontalnih
deformacija u tlu i u tim se uvjetima ispituje stisljivost tla.
Ugrauje se neporemeceni uzorak, mjeri se poetna visina uzorka, te promjena visine
tijekom opterecivanja. Rezultati se koriste kod procjene slijeganja i vremenskog tijeka
slijeganja
Definiraju se veliine kojima se opisuje stisljivost tla
# koeficijent stiljivosti u i-tom koraku optereenja: avi = $ei/$ %
# modul stiljivosti ili modul linearne kompresije u i-tom koraku optereenja:
Mvi= $ %i / &i = (1+ei-1)/avi
# koeficijent promjene volumena ('oe((i'ient o( volume 'hange) u
i-tom koraku optereenja: mvi = avi / (1+ei-1)
Napomena: Modul stisljivosti esto se dobije iz in situ pokusa iako neizravno mjeren. Modul
stisljivosti jako se esto koristi pri procjeni slijeganja u tlu.
9) Klasifikacija tla ?
Prema vrstama tla materijale dijelimo na:
1.STJENE monolitne ili trosne
2.NEKOHERENTNE MATERJALE obluci > 60 mm
- sljunak 60 - 2 mm ( G )
- pijesak 2 0,06 mm ( S )
3.KOHERENTNE MATERJALE - prah 0,06 0,002 mm ( M )
- glina < 0,002 mm ( C )
- organska glina < 0,002 mm ( C )
- treset ( Pt )
Slova ( G, S, M, C, O, Pt, ) su simboli osnovnih skupina materijala.
Prema granulometrijskom sastavu nekoherentne materijale dijelimo na:
- dobra granulirane ( W )
- slabo granulirane ( P )
60
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- jednolino granulirane ( U )
Prema plastinosti koherentne materijale dijelimo na materijale:
- male plastinosti ( L )
- sredne plastinosti ( )
- visoke plastinosti ( H )
Prema vlanosti nekoherentne materijale dijelimo na : suhe, malo vlazne i zasicene vodom.
Prema vlanosti i konzistenciji koherentne materijale dijelimo na: vrste, poluvrste, tesko
gnjeive, lako gnjeive i zitke.
Prema porozitetu materijele dijelimo na: vrlo zbijene, zbijene, srednje zbijene i rastresite.
Prema koeficijentu pora na: vrlo malo porozne, malo porozne, srednje porozne, jako
porozne i vrlo porozne.
c kohezija
- kut vrstoce na smicanje
- normalni napon
f vrstoca na smicanje
10) Slijeganje graevinskih objekata, kako se prati ?
Slijeganje se promatra kod graevinskih objekata kod kojih je proraunato slijeganje vece od
5 cm, te kod objekata temeljenih na poboljsanom tlu, i to u tijeku gradnje pri povecanju
opterecenja ( kod zgrada nakon dovrsenja svakog ili svakog drugog kata ), pri gradnji novih
susjednih objekata, nakon vecih oscilacija podzemnih voda, nakon potresa, eksplozije,
zabijanja pilota, pri nadziivanju zgrada i sl. Slijeganje objekta prati se tako da se postave
reperi nakon prve etaze 60 cm od tla u kutove objekta, te se oitavaju dvije godine nakon
izgradnje objekta.
11) Kada se prati slijeganje, a kada ne ?
Slijeganje pratimo kod graevina gdje je proraunato slijeganje vece od 5 cm ili kod objekta
temeljenih na poboljsanom tlu i to u tijeku graenja, u ostalim sluajevima nije nuzno pratiti
slijeganje
12) Sile koje djeluju na temelje ?
Opterecenja se dijele na :
1.GLAVNA vlastita tezina, korisno opterecenje, hidrostatiki tlak i uzgon, vjetar
2.DOPUNSKA kapilarni tlak, tlak od zaleivanja, potres
3.POSEBNA praktiki ih nema u prirodi svako djelovanje u tlu
13) Dopusteno opterecenje ?
Dopusteno opterecenje odreuje se prema kriteriju loma tla, te prema dopustenom slijeganju
graevinskih objekata.
Q - vertikalno optrecenje
Dopusetno opterecenje: P =
______

A
'
- korisna povrsina temelja
A' = B' L'
Po slozenoj formuli pokriva najveci broj sluajeva
Uzima u obzir veliinu optrecenja, nagib i ekscentricitet, geometriju temelja
-Za glavna dopustena opterecenja Pa dobivamo po formuli
-za glavna Pa=0,8 Pa
dopusteno opterecenje za lom tla rauna se po formuli:
Pa=y/2 B' Ny Syiy + (Cm q tg f ) NcScicdc + q
61
Strukovno podruje graevinarstva 2010
14) Horizontalno opterecenje ? ***
H tg kut trenja izmeu temelja i tla

V F F 1,8 - za sljunak i pijesak


- 2,5 - za glinu
15) O emu ovisi dubina temelja ?
Dubina temelja ovisi o vrsti tla, podzemnoj vodi, smrzavanju, vrsti temeljenja i graevinskog
objekta, o stabilnosti protiv klizanja.
16) Vrste plitkih temelja i kada se koriste ?
1.Temelji samci, jedan temelj- jedan stup;
2.Temeljne trake nose zidove - opterecene su po cijeloj svojoj duzini
3.Temeljni rostilji, nose zidove i stupove istovremeno
4.Temeljne ploe
- rasprostiru opterecenje od zidova i stupova graevine na veliku povrsinu te smanjuju
njegov intenzitet
Temeljne ploe se izvode kod zgrada sa 8 ili vise etaza i kada je nosivost tla manja
od 150 kPa
Temeljne ploe ispod zgrada mogu biti:
a) PUNE,
b) REBRASTE
a) UPLJE
.odjela plitkih temelja po krutosti
- kruti plitki temelji (samci, trake, ponekad rostilji i ploe)
- savitljivi plitki temelji (temeljni nosai, rostilji, ploe)
"emeljenje na po2olj6anom tlu
- zamjena materijala sa ili bez upotrebe geotekstila;
- dinamiko zbijanje tla s povrsine;
- dubinsko vibriranje tla;
- ubrzavanje procesa konsolidacija uspravnim drenovima;
- povecanje gustoce tla ugradnjom sljunanih pilota;
- poboljsanje svojstava tla ugradnjom sljunanih pilota uz vibriranje;
- poboljsanje svojstava tla mlaznim injektiranjem;
- poboljsanje svojstava tla sustavom mikropilota
17) Temelji na pilotima ?
Pilote upotrebljavamo kad tlo u dostupnoj dubini nema dovoljnu moc nosenja ili je njegova
stisljivost velika pa bi slijeganje bilo preveliko. Piloti su stupovi od vrstog materijala koji
prenosi sile graevine na dublje slojeve tla i to:
1. kao stupovi koji stoje na vrstoj podlozi ( stijeni, zbijeno tlo )
2. trenjem uz plast pilota sa tlom u jednolinom tlu
3. kombinirano
Piloti se rade od drva, betona, armiranog betona, prednapregnutog betona, elinih cijevi i
valjanih elinih profila.
Prema nainu izrade su zabijeni, utisnuti i buseni.
18) Vrste masivnih dubokih temelja ?
Duboki masivni temelji su temelji izvedeni pomocu zdenaca, kesona, sanduci.
62
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Zdenci i kesoni projektirani su takoda pri iskopavanju kroz nenosivo tlo tonu zbog loma tla
ispod noznog vijenca bez potkopavanja vijenca.
19) Drenaza, emu sluzi ?
Drenaza skuplja vodu na jedno mjesto i odvodi je dalje.
20) Vrste temelja i dubina ?
Plitki i duboki temelji. Plitki su oni kojima dubina D nije veca od 4 sirine B, a ostali su duboki
temelji. Sa stajalista izvoenja granica je oko 5 m.
)unari su velike, slozene i zahtjevne temeljne konstrukcije oblika sanduka otvorenog s
gornje i s donje strane ili oblika supljeg valjka koje sluze za prijenos vrlo velikih opterecenja
stupova velikih mostova u dublje i bolje nosive slojeve tla ili na temeljnu stijenu. Sanduk
bunara obino se izvodi od armiranog ili prednapetog betona, ponekad u elinoj oplati.
zvode se iskapanjem tla u otvorenom iz njihove unutrasnjosti uz istovremenu dogradnju
konstrukcije na povrsini ime se oni istovremeno grade i spustaju u dubinu. Da bi se ostvarilo
njihovo spustanje u tlu, tezina im mora biti veca od trenja sanduka s okolnim tlom.
$esoni su slini bunarima, ali su s gornje strane zatvoreni kako bi se u njihovoj unutrasnjosti
tijekom izgradnje i iskopa tla mogao nametnuti povecani tlak zraka radi spreavanja prodora
tla i vode kroz donji otvoreni dio sanduka. Zbog zatvorenosti sanduka kesona s gornje strane
potrebno je predvidjeti posebne prelazne komore kroz koje mogu komunicirati ljudi i oprema
te kroz koje se moze iznositi iskopano tlo.
Oblik i dimenzije temelja treba prema Eurokodu 7 izabrati tako da rizik od dosezanja bilo kojeg
moguceg graninog stanja bude dovoljno mali
21) Metode poboljsanja tla ?
Metode poboljsanja tla su: dubinsko zbijanje, predopterecenje, injektiranje, poboljsanje
dodacima, termalni postupci, smrzavanje, armiranje tla.
22) Pravilnik kod velikih objekata i koji su to ?
Veliki objekti su: visoke brane, dalekovodi 110 kV, autoput, silosi, visoki dimnjaci, zeljeznike
pruge. Elaborat mora imati: prikaz i ocjenu prethodnih istrazivanja, prikaz sakupljanja
podataka, matematiku obradu, grafike prikaze, te opci zakljuak o izgradnji velikog objekta.
Moraju se obaviti geoloski, geotehniki, hidrogeoloski, klimatoloski i istrazni radovi.
63
Strukovno podruje graevinarstva 2010
23) to znae slova u oznaci terena C,M,S G ?
C glina < 0,002 mm
M prah 0,06 0,002 mm
S pijesak 2 0,06 mm
G sljunak 60 2 mm
24) Deformabilnost i vrstoca tla.
3 &aprezanja i deformacije? 8odeli pona6anja elementa tla?
Da bismo predvidjeli ponasanje graevine i temeljnog tla, odnosno oblikovali/projektirali
graevinu tako da budu ispunjeni svi zahtjevi naruitelja ili korisnika, te zahtjevi struke,
trebamo jasno odrediti:
- dopustive deformacije i ostale uvjete koje namece koristenje graevine,
- opterecenja koja namece lokacija,.. ali opet konstrukcija, graevina i njeno koristenje,
- uvjete koje omogucava tlo.
4 Sti6ljivost tla7 kratki uvod
Tijekom graenja na tlo se nanosi opterecenje, i tlo se rasterecuje, sto izaziva deformiranje
tla. Raznovrsnost opterecenja i raznorodnost tla uvjetuju i razliitost deformacija. Da bismo
izbjegli moguce raznorodne stete pri gradnji ili tijekom uporabe graevine, pokusavamo
predvidjeti deformacije i ako se pokazu neodgovarajucima
prilagoditi sirinu temelja, brzinu nanosenja opterecenja, svojstva tla.. Najesce je, za
uobiajene graevine dovoljno uz odreena ogranienja stisljivost tla ispitati u
jednostavnom pokusu u edometru za koherentna
tla za koja mozemo pribaviti neporemecene uzorke. U ostalim situacijama trebamo in situ
ispitivanja, a najbolje je kombinirati podatke razliitih mjerenja.
25) Temeljenje?
TEMELJ je dio graevine kojim se opterecenja iz KONTROLRANE graevine
prenose u PRRODNU sredinu, tlo, na nain da graevina bude trajno upotrebljiva
.litko temeljenje
G svako ono temeljenje koje zadire u dubinu, dovoljnu da se zadovolje zadani uvjeti slijeganja
i nosivosti, a temeljna stopa se nalazi neposredno ispod najnize kote graevine koju na sebi
nosi.
64
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Osnovni smisao plitkog temeljenja je da se opterecenje s graevine na tlo prenosi iskljuivo
pritiskom temeljne plohe na tlo
- primjenjuje se kod homogenog tla dostatne nosivosti
'u2oko temeljenje
Je svako ono temeljenje pri kojem se opterecenje na tlo osim preko dodirnog pritiska
temeljne plohe na tlo, prenosi i trenjem po plastu tijela ugraenog u tlo ispod najnize kote
graevine koju temelj nosi - iznimku ine jedino piloti koji opterecenje predaju izravno na
vrstu stijensku podlogu.
Duboko temeljenje primjenjuje se kod slozenijih graevinskih zahvata, kada temeljno tlo, na
dohvatljivoj dubini koja odgovara plitkom ili produbljenom temeljenju, nema svojstva koje
mogu zadovoljiti trazenu kakvocu s obzirom na dozvoljena slijeganja i /ili dozvoljenu nosivost
a) 'u2oki masivni temelji; pojedinani temelji velikih tlocrtnih dimenzija (kesoni,
bunari i sanduci)
b) .iloti ili raslanjeni duboki temelji; koji mogu opterecenje prenositi po principu jedan pilot
jedan stup (pilon) ili mogu biti s naglavnom konstrukcijom spojeni u grupe koje prenose
opterecenje s graevine preko naglavne konstrukcije na pilote pa u tlo.
65
Strukovno podruje graevinarstva 2010
.rodu2ljeno "emeljenje
To je svako ono temeljenje koje je dublje od plitkog, tj. temeljna stopa se nalazi
dublje od najmanje potrebne dubine, a da zadovolji potrebe slijeganja i nosivosti. Po
drugoj definiciji pod produbljenim se temeljima smatraju oni temelji ija je dodirna
ploha temelj-tlo na dubini za koju vrijedi da je Df>B.
Produbljeno temeljenje se moze izvesti s razloga da se izbjegne temeljenje na
losijim, povrsinskim slojevima tla u istovrsnom materijalu ili da se proe kroz jedan geoloski
sloj na pr. kvartarni, i dohvati vrsta stijenska podloga, dobro zbijeni slojevi sljunka i slino.
spitivanje tla na terenu:
Busotine
Penetracijsko sondiranje
Krilna sonda
Geofizike metode
Piezometar
spitivanje tla u laboratoriju (sadrzaj vode, volumna masa, zbijenost, granulometrijski sastav,
plastinost, stisljivost, otpornost na posmik, kemijski sadrzaj itd)
Vrste tla:
a) Stijena
b) Vezani koherentni: glina C, prah M, treset
c) Nevezani nekoherentni: sljunak G, pijesak S
Slijeganje se mora promatrati za gra;evine za koje je proraunato slijeganje vece od 5cm
i za graevine temeljene na poboljsanom tlu
Duboki temelji omjer dubine i sirine je veci od 4
66
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Ako je tlo podlozno smrzavanju dubina temeljenja iznosi 10 do 20cm dublje od najvece
dubine smrzavanja
Temeljne konstrukcije: trake, samci, nosai ili ploe
Piloti, duboki masivni temelji (zdenci, kesoni)
Kut otpora na posmik i kohezija
Eurokod 7 popisuje najesca moguca granina stanja za plitke temelje:
- gubitak opce stabilnosti pri kojem neki dio temeljnog tla zajedno s temeljom i konstrukcijom
postaje klizno tijelo
- slom tla ispod temelja izazvan pre velikim pritiskom kojim temelj opterecuje tlo
.odtemeljne gra;evine
Ove se graevine javljaju u podrujima pojave mogucih proloma tla ili pojave kaverni i
pukotina velikih dimenzija. To su graevine koje moraju preuzeti opterecenje s povrsine i pri
tom premostiti dio prostora na koji nije moguce osloniti temelje.
26) Vrste tla prema seizmici ?
Kategorije tla Karakteristini profil tla
I Stenovita i polustenovita tla (kristalaste stene, skriljci, karbonatne stene, krenjak, laporac,
dobro cementirani konglomerati i slino). Dobro zbijena i tvrda tla debljine manje od 60 m,
od stabilnih naslaga sljunka, peska i tvrde gline iznad vrste geoloske formacije.
II Zbijena i polutvrda tla , kao i dobro zbijena i tvrda tla debljine vece od 60 m, od stabilnih
naslaga sljunka, peska i tvrde gline preko vrste geoloske formacije.
III Malo zbijena i meka tla debljine vece od 10 m, od rastresitog sljunka, srednje zbijenog
peska i tesko gnjeive gline, sa slojevima ili bez slojeva peska ili drugih nekoherentnih
materijala tla.
Ako se proraun nosive konstrukcije vrsi po metodi graninih stanja, primenjuju se sledeci
koeficijenti sigurnosti:
- za armirani i prednapregnuti beton 1.30,
- za eline konstrukcije 1.15,
- za zidane konstrukcije 1.50.
27) Naini prorauna u pravilniku o graenju u seizmikom podruju
)*+etoda ekvivalentnog statikog optereenja
,kupna horizontalna seizmika sila - odre.uje se prema o/ras'u0
- 1 2 3
gde je0
K - ukupni seizmiki koeficijent za horizontalan pravac,
G - ukupna tezina objekta i opreme prema.
2.Metoda dinamike analize
-eizmiki proraun metodom dinamike analize o/avezan je za sledee o/jekte
visokogradnje0
1) za sve objekte van kategorije,
2) za prototip industrijski proizvedenih objekata u vecim serijama
28) Krilna sonda
KRLNA SONDA sluzi za potrebe direktog odreivanja fiziko-mehanikih karakteristika tla
Odreivanje parametara vrstoce na smicanje, kohezije i ugla unutrasnjeg trenja
Pokus krilnom sondom sluzi za odreivanje nedrenirane vrstoce na terenu.
67
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Krilna sonda se utiskuje u tlo (vertikalno), a zatim zakrece s momentom M. Momentu se
odupire tlo koje se nae na obodu krilca. zraz za cu se dobije izraunavanjem momenata
aktivnih sila (M) i momenata sila otpora po oplosju valjka od tla koji nastaje rotacijom krilca.
Rezultat mjerenja je nedrenirana vrstoca cu, koja raste s dubinom jer rastu i poetna
efektivna naprezanja (od vlastite tezine tla).

+
= =
3
2
2
d
h d
M
c
u f







g
d
h
POVRN
A
KORA
POVECANJE
NEDRENRANE CVRSTOCE
VLAENJEM SUENJEM
C
DUBNOM JER
NAPREZANJA OD
C RASTE S
EFEKTVNA
VLASTTE
TENE TLA
RASTU S
DUBNOM
U
z 1
z 1
z 1
g 1
' od z
cod z u

KRLNA
SONDA
KRLCA
f u
=c
A
e
f
e
k
t
i
v
n
a
n
a
p
r
e
z
a
n
j
a

u
t
l
u
o
d
v
l
a
s
t
i
t
e
t
e
z
i
n
e
29) Dubina smrzavanja
Kako znati da li je tlo smrznuto, Od meteorploske postaje a ako nema podataka onda po
iskustvu
30) Nagib iskopa
Pri izvoenju zemljanih radova na dubini vecoj od 100 cm moraju se poduzeti zastitne mjere
protiv rusenja zemljanih naslaga sa bonih strana i protiv obrusavanja iskopanog materijala.
Kopanje zemlje na dubini vecoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolom odreene osobe.
Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1 : 1 za nevezana krupnozrnata tla do 1 : 3 za
sitnozrnata vezana koherentna tla.
68
Strukovno podruje graevinarstva 2010
31) Odabir naina temeljenja
Minimalna dubina temeljenja odreena je propisima. Mora zadovoljiti uvjet da temeljna
ploha bude ispod dubine smrzavanja. Za Hrvatsku je to 0,8 m ispod povrsine terena.
1.Prema zahtjevima graevine
Ovaj odabir prvenstveno se oslanja na potrebe graevine, ne vodi rauna o osobinama
podtemeljnog tla
2.Prema kriteriju dozvoljenog slijeganja
Vrstu temelja potrebno je prilagoditi vrsti tla te vrsti i namjeni graevine. Vrsta i namjena
graevine uvjetuju dozvoljena ukupna i diferencijalna slijeganja. Vrste temelja ovisno o
kakvoci temeljnog tla i vrsti nosive konstrukcije
2. TEHNCKA REGULATVA ELEMENT PRORACUNA
1) Kategorija objekata prema seizmici ?
Objekti visokogradnje u seizmikim podrujima projektiraju se tako da potresi najjaeg
intenzitete mogu uzrokovati ostecenja masivnih konstrukcija, ali ne smije doci do rusenja
objekata. Kategorije objekata su:
A. I/5& $"#+(*IF# objekti visokogradnje u sklopu nuklearnih elektrana, energetski
objekti snage 10 MW, skladista toksinih materijala, industrijski dimnjaci, objekti za
transport i skladistenje zapaljivih tekucina i plinova, zgrade preko 25 katova, vazniji
objekti veza i telekomunikacija
B. .*5 $"#+(*IF zgrade s prostorijama za vece skupove, fakulteti, skole,
zdravstveni objekti, zgrade vatrogasne sluzbe, ostali objekti veza, energetski objekti do
10 MW.
C. '*U+ $"#+(*IF - stambene zgrade, hoteli, restorani, javne i industrijske zgrade
koje nisu uvrstene u prvu kategoriju
D. "*#H $"#+(*IF pomocno proizvodne zgrade, agrotehniki objekti
E. -#"5*" $"#+(*IF privremeni objekti ije rusenje ne moze ugrozizi ljudski zivot
Ko koeficijent kategorije objekta ( -; 1,5; 1,0; 0,75; 0 )
2) Kategorizacija tla i koeficijent dinaminosti ?
stjenovita i polustjenovita tla, dobro zbijeno i tvrdo tlo do debljine 60 m (sljunak, pijesak,
glina)
zbijeno i polutvrdo tlo i dobro zbijeno i tvrdo tlo debljine vece od 60 m (sljunak, pijesak,
glina )
malo zbijeno i meko tlo debljine vece od 10 m (sljunak, pijesak, glina )
Kd koeficijent dinaminosti ovisi o kategoriji tla i moze se kretati od:
- 0,33 > Kd < 1,0
- 0,47 > Kd < 1,0
- 0,60 > Kd < 1,0
3) Seizmika podruja, koliko ih ima kod nas i koeficijent seizmikog
intenziteta ?
Seizmika se opasnost pojedinih seizmikih podruja pri projektiranju objekata
visokogradnje ocjenjuje prema privremenoj seizmikoj karti ( postoje za povratno razdoblje
od 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godina )
Stupanj MCS Ki-koeficijent
seizmikog intenziteta
69
Strukovno podruje graevinarstva 2010
5II
0,025
5III
0,050
II
0,100
4) Koeficijent duktiliteta i prigusenja ?
Koeficijent duktiliteta i prigusenja prema lanu 27.,za sve suvremene konstrukcije od
armiranog betona i za sve eline konstrukcije iznosi : $.J375
Duktilnost je svojstvo materijala da podnese plastinu deformaciju bez loma.
to je vecu deformaciju materijal sposoban podnijeti bez krhkog loma to je duktilniji.
Ukupni seizmiki koeficijent K odreuje se prema izrazu:
K= KoKd KS Kp ,gdje je: Ko - koeficijent kategorije objekta
Kd - koeficijent dinaminosti
KS - koeficijent seizmikog intenziteta
Kp - koeficijent duktiliteta i prigusenja
Kp ovisi o tipu konstrukcije i to:
Za sve suvremene AB, eline i drvene konstrukcije Kp=1,0
Za konstrukcije od AB i eline konstrukcije s dijagonalama Kp=1,3
Za zidane konstrukcije pojaane AB vertikalnim serklazima, Kp=1,6
Konstrukcije od obinih zidova te fleksibilnim prizemljem ili katom Kp=2,0
5) Opterecnja koja uzimamo u obzir kod prorauna seizmikih sila ?
G ukupna tezina objekta (stalno opterecenje + vjerojatno korisno opterecenje + snijeg +
oprema )
Vjerojatno korisno opterecenje je 50 % opterecenja odreenog propisima
Vjetar i korisno opterecenje krovova se ne uzima = 0
Tezina stalne opreme uzima se u punom iznosu
6) Seizmiki proraun konstrukcije ?
8#"(' #$5I5%#&"&(+ S""I-$(+ (."#*#H#&F
S ukupna horizontalna seizmika sila
K ukupni seizmiki koeficijent za horizontalni smjer 0,02 K
S = K G = Ko Ki Kd Kp G
Sv ukupna vertikalna seizmika sila
Kv ukupni seizmiki koeficijent za vertikalni smjer
Sv = Kv G = 0,7 Ko Ki Kd Kp G
8#"(' 'I&8I-$# &%I/#
- Provodi se da bi se utvrdilo ponasanje
konstrukcije objekta u elastinom i neelastinom podruju rada za vremenski tok ubrzanja tla
oekivanih potresa na lokaciji objekta i to za objekte izvan kategorije te prototipove
industrijski proizvedenih objekata u vecim serijama
- U proraun se uzima da maksimalan relativni
pomak katova za projektnu razinu potresanije veci od hi / 150
hi (cm) visina ; i broj kata
0,75 Sk Sb
70
Strukovno podruje graevinarstva 2010
7) Faktori za seizmiku ?
Zona seizmikog intenziteta ( Ki )
Kategorija objekta ( Ko )
Tip konstrukcije ( Kp )
Teren ( Kd )
8) Vrste zidanih konstrukcija, s kojom markom morta ?
a) obine zidane konstrukcije ( zidovi od opeke, glinenih blokova povezanih produznim
mortom M 25 )
b) zidane konstrukcije s vertikalnim serklazima
c) armirane zidane konstrukcije ( zidovi u produznom mortu M 50, ojaani armaturom u
horizontalnom i vertikalnom smjeru )
.rojektiranje zidanih konstrukcija D opa pravila
- Gornji rubovi temelja zidane konstrukcije, odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova
moraju biti meusobno povezani veznim gredama,zategama ili AB podnom ploom.
- Pregradni zidovi, oblozni zidovi, zidovi ispune i protupozarni zidovi moraju se, u smjeru
okomitom na vlastitu ravninu, povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima
zidane konstrukcije, te stropnim kontrukcijama u skladu s projektom zidane konstrukcije.
- Zie visine vece od 1,0 m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridrzan okomito na
vlastitu ravninu ( zidovi na koje se oslanja drveno kroviste, zabatni zidovi, pregradni zidovi
kojima vrh nije pridrzan stropnom konstrukcijom i sl. ) mora biti izvedeno kao omeeno zie s
upetim vertikalnim serklazima u nosivu konstrukciju
- Nije dopusteno projektiranje konzola upetih u zie zidane konstrukcije.
G &ije dopu6teno projektiranje zidanih konstrukcija kojima se zidovi iste etae izvode
od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi druge vrste ili sustava konstrukcije?
- Nije dopusteno projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine etaze izvedene kao
konstrukcije druge vrste (betonske, eline i dr.) odnosno drugog sustava (okvirne i dr.).
- znimno, dopusteno je projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i etaze iznad
temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao betonska konstrukcija od betonskih
zidova i ploa na koju se nastavlja zidana konstrukcija.
5rste vapna su<
a) Zrano vapno
-Kalcijsko vapno
-ivo vapno
-Hidratizirano vapno
-Dolomitno vapno
-Poluhidratizirano vapno
-Potpuno hidratizirano vapno
b) Hidraulino vapno
-Prirodno hidraulino vapno
-Hidraulino vapno
9) Serklazi?
Vertikalni serklazi izvode se poslije zidanja vezom na zub. Presjek vertikalnih serklaza mora
biti jednak debljini zida, ali ne manji od 19/19 cm. Postavlja se na svim uglovima objekta, na
mjestima sueljavanja nosivih zidova i na slobodnim krajevima zidova 19 cm d. kod zidova
vece debljine maksimalni razmak serklaza je 5 m.
Horizontalni serklazi izvode se na svim zidovima debljine 19 cm d. sirina mora biti jednaka
debljini zida ( ili uza za 5 cm zbog toplinske izolacije ). Visina barem 20 cm ali ne mora od
meukatne konstrukcije
Vertikalni serklazi armiraju se najmanje s 4 14 mm, a horizontalni s 4 12 mm.
71
Strukovno podruje graevinarstva 2010
10) Veliina otvora kod zidanjih konstrukcija ?
Najveca sirina otvora: - 2,5 m za X i V stupanj seizminosti
- 3,5 m za V stupanj seizminosti
moze se povecati za 30 % ako se otvor uokviri AB elementima
sirina meuprozorskih stupova: - 2/3 sirine otvora za X i V stupanj seizminosti
- 1/3 sirine otvora za V stupanj seizminosti
11) Ogranienja kod poprenih zidova ?
Kod odreenih debljina zidova jednog smjera najveci razmak zidova drugog smjera smije
iznositi:
5,0 m kod zidova d= 19 cm
6,0 m kod zidova d= 24 cm
6,5 m kod zidova d= 29 cm
7,5 m kod zidova d= 38 cm
12) Djelovanje (Opterecenja) nosivih graevinskih konstrukcija ?
*rvatska prednorma HRN ENV 1991 - djelovanje+
- HRN ENV 1991 2 1 Vlastita tezina i uporabna opterecenja
- HRN ENV 1991 2 2 Pozarno djelovanje
- HRN ENV 1991 2 3 Snijeg
- HRN ENV 1991 2 4 Vjetar
- HRN ENV 1991 2 5 Toplinska djelovanja
- HRN ENV 1991 2 6 Djelovanja pri izvedbi
- HRN ENV 1991 2 7 zvanredna djelovanja uzrokovana udarom ili eksplozijom
- HRN ENV 1991 3 Prometna opterecenja mostova
- HRN ENV 1991 4 Djelovanja na silose i spremnike tekucina
- HRN ENV 1991 5 Djelovanja od kranova i strojeva
U odnosu na dosadasnje propise za opterecenja odnosno djelovanja Eurokod 1 je daleko
slozeniji i razraeniji.
Djelovanja dijelimo na:
Neposredna ( koncentrirani ili raspodjeljeni tereti, sile )
Posredna ( sistemske ili prisilne deformacije )
Prema promjeni u vremenu i prostoru mogu biti:
Stalna
Promjenjljiva ( dugotrajna i kratkotrajna pokretna i nepokretna )
Trenutna
Prema nainu ponasanja konstrukcije na djelovanja, mogu biti:
Statika
Dinamika
Prema vrsti djelovanja mogu biti:
Osnovna
Dopunska
znimna ( izvanredna )
Kombinacije :
Osnovna
Osnovna i dopunska
Osnovna i iznimna
72
Strukovno podruje graevinarstva 2010
13) Svi koeficienti za proraun seizmike ?
Ukupni seizmiki koeficijent K proraunava se prema izrazu:
K = Ko Ki Kd Kp
Gdje je :
Ko koeficijent kategorije objekta
Ki koeficijent seizmikog intenziteta
Kd koeficijent dinaminosti
Kp koeficijent duktiliteta i prigusenja
Minimalna vrijednost ukupnog seizmikog koeficijenta K ne smije biti manja od 0,02.
14) Horizontalna seizmika sila ?
Ukupna horizontalna seizmika sila izraunava se prema izrazu:
S = K G
Gdje je :
K ukupni seizmiki koeficijent za horizontalni smjer
G ukupna tezina objekta i opreme
15) Kako se izraunava seizmika sila?
Ukupna seizmika sila po visini konstrukcije raspodjeljuje se:
- metodom dinamike graevinskih dkonstrukcija
- pribliznim izrazima
gdje je :
Si seizmika horizontalna sila u i-tom katu
Gi tezina i-tog kata
Hi visina i-tog kata od gornjeg ruba temelja
16) Tehniki propis za zidane konstrukcije
Zie je sklop zidnih elemenata poloenih na unaprijed odre.en nain i
povezanih mortom
&orme za projektiranje zidanih konstrukcija
EC1 EN 1991 HRN ENV 1991 Opterecenja (djelovanja)
EC6 EN 1996 HRN ENV 1996 Zidane konstrukcije
EC7 EN 1997 HRN ENV 1997 Geomehanika
EC8 EN 1998 HRN ENV 1998 Seizmika
.rilozi
PRLOG A - ZE
PRLOG B - ZDN ELEMENT: opekarski proizv. Betonski elementi, od umjetnog i prirodnog
kamena, porastog betona
PRLOG C MORT: nearmirano zie M5 i armirano M10
a) tvorniki projektirani mort mort odreen svojstvima, proizveden u proizvodnom
pogonu (tvornici)
b) mort zadanog sastava mort odreen sastavom izraen na gradilistu za potrebe
toga gradilista
PRLOG D VEZVA : vapno i cement
PRLOG E - DODAC MORTU, MORTU ZA NJEKTRANJE NATEGA BETONU
PRLOG F - AGREGAT, VODA, ARMATURA, CELK ZA ARMRANJE,
PRLOG G - POMOCN DJELOV
PRLOG H - PREDGOTOVLJENO ZE
PRLOG - PROJEKTRANJE ZDANH KONSTRUKCJA
PRLOG J - ZVOENJE ODRAVANJE ZDANH KONSTRUKCJA
73
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- Vertikalni serklazi pojedine etaze betoniraju se nakon izvedbe zia te etaze pri emu
se mora osigurati veza zid serklaz, bilo nainom gradnje (istacima zidnih elemenata
svakog drugog reda za najmanje 0.4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4.5 cm),
- Serklazi: 4 10 za jednoetazne graevine
4 12 za dvoetazne graevine
4 14 za troetazne graevine i graevine vece etaznosti
Razmak spona moze iznositi najvise 25 cm
/idana konstrukcija se izvodi od<
nearmiranog zia,
omeenog zia,
armiranog zia i
prednapetog zia.
"ehnika svojstva zidane konstrukcije
Moraju biti takva da tijekom trajanja graevine uz propisano, odnosno projektom odreeno
izvoenje i odrzavanje zidane konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobiajene uporabe i
utjecaje okolisa, tako da tijekom graenja i uporabe predvidiva djelovanja na graevinu ne
prouzroe:
rusenje graevine ili njezinog dijela,
deformacije nedopustena stupnja,
ostecenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije zidane konstrukcije,
nerazmjerno velika ostecenja graevine u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
Graevni proizvod smije se ugraditi u zidanu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane
ovim Propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama
posebnog propisa.
.rojektiranje zidanih konstrukcija
Graevinski projekt projekt zidane konstrukcije koji je sastavni dio
glavnog projekta graevine mora sadrzavati osobito:
1. u tehnikom opisu
opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine
podatke iz elaborata o prethodnim istrazivanjima
opis zidane konstrukcije, ukljuivo i temeljenje,
opis naina izvoenja zidane konstrukcije...,
2. u proraunu graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti
podatke o predvidivim djelovanjima i utjecajima na graevinu,
podatke o temeljnom tlu i proraunskom ubrzanju tla,
proraun graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti...
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstrukcije:
razred nadzora izvoenja zidane konstrukcije
.rojekt rekonstrukcije odnosno adaptacije graevine, kojom se mijenja zidana konstrukcija,
obvezno mora sadrzavati podatke o utvrenim zateenim tehnikim svojstvima zidane
konstrukcije
Smatra se da zidana konstrukcija ima projektom predviena tehnika svojstva i da je
uporabljiva ako:
su graevni proizvodi ugraeni u zidanu konstrukciju na propisani nain i
imaju ispravu o sukladnosti
su uvjeti graenja bili sukladni zahtjevima iz projekta
74
Strukovno podruje graevinarstva 2010
17) HRN Eurokod
Eurokodovi 2, 3, 4, 5, 6 i 9 su takozvani materijalni eurokodovi relevantni za dijelove
konstrukcija iz pojedinih graevinskih materijala,
Eurokod 0,1,7 i 8 zajedniki za sve konstrukcije. Tako svaki od ,materijalnih" eurokodova ini
cjelinu tek uz zajednike eurokodove i bez njih se ne moze koristiti.
EC0 EN 1990 HRN ENV 1991-1 Osnove prorauna
obuhvacaju izvedbu i provjeru samo u mjeri koja je nuzna za oznaivanje kakvoce graevnih
proizvoda i razinu izvedbe potrebnu za usklaivanje s pretpostavkama proraunskih pravila.
EC1 EN 1991 HRN ENV 1991 Opterecenja (djelovanja)
opisuje naela i zahtjeve za sigurnoscu, uporabljivoscu i trajnoscu konstrukcija. Temelji se na
proraunu po graninim stanjima pri emu se primjenjuje metoda parcijalnih koeficijenta.
EC2 EN 1992 HRN ENV 1992 Betonske konstrukcije
za projektiranje konstrukcija zgrada i inzenjerskih graevina od nearmiranoga, armiranoga i
prednapetoga betona. Ova norma obrauje iskljuivo zahtjeve za konstrukcije s obzirom na
nosivost, uporabljivost i trajnost
EC3 EN 1993 HRN ENV 1993 Celine konstrukcije
EC4 EN 1994 HRN ENV 1994 Spregnute konstrukcije
EC5 EN 1995 HRN ENV 1995 Drvene konstrukcije
EC6 EN 1996 HRN ENV 1996 Zidane konstrukcije
EC7 EN 1997 HRN ENV 1997 Geomehanika
EC8 EN 1998 HRN ENV 1998 Seizmika
EC9 EN 1999 HRN ENV 1999 Aluminijske konstrukcije
(pi principi projektiranja
Opci principi projektiranja prema eurokodovima, definirani normom EN 1990, obuhvacaju
slijedecih sest elemenata.
1. Osnovni zahtjevi: oni se odnose na nosivost, uporabivost, otpornost na pozar
2. Principi projektiranja prema graninim stanjima: projektom treba dokazati da
konstrukcija tijekom svog projektiranog zivota nece prijeci ni jedno od mogucih
graninih stanja
3. Definicija osnovnih varijabli: osnovne varijable u analizi konstrukcija su djelovanja (F),
svojstva materijala (X) i geometrijski podaci
4. Modeliranje konstrukcije proraunom i ispitivanjem: provodi se proraunima na
modelima ili eksperimentalno
5. Provjera dosezanja graninih stanja metodom parcijalnih faktora
6. Upravljanje pouzdanoscu s obzirom na radove pri izgradnji
Eurokodovi sami po sebi nisu zamisljeni kao propis s obveznom primjenom. Oni su pisani
kao zaokruzeni sustav postupaka i preporuka
Eurokodovi traze da svaka graevina tijekom njene izgradnje kao i tijekom njenog koristenja
zadovolji bitne zahtjeve. Ti su zahtjevi nosivost, uporabivost, otpornost na poar, robustnost,
trajnost i pouzdanost
.rojektiranje prema graninim stanjima
Pod graninim stanjima podrazumijevaju se granini sluajevi izmeu prihvatljivog i
neprihvatljivog ponasanja konstrukcije
Granina stanja su krajnja stanja pri kojima konstrukcija jos zadovoljava projektne zahtjeve.
Razlikuju se:
75
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- granina stanja nosivosti
- granina stanja uporabljivosti
Statiko djelovanje: Djelovanje koje ne prouzrouje znatno ubrzanje konstrukcije ili
konstrukcijskih elemenata.
'inamiko djelovanje: Djelovanje koje prouzrouje znatno ubrzanje konstrukcije ili
konstrukcijskih elemenata.
Zamor je mjesno (lokalno) pogorsanje svojstava gradiva uzrokovano ponavljanim
promjenama naprezanja ili deformacija.
18) to je poetna imperfekcija e0
Poetne imperfekcije (deformacije 2ez napona) treba uzimati da odgovaraju stvarno
mogucim poetnim polozajima sustava uslijed geometriskih ili materijalnih inperfekcija.
Je poetna (nehomogenost materijala) nesavrsenost u strukturi materijala koja se mora
obvezno uzeti u obzir kod prorauna nosivih elemenata, a takoer i uzrokuje pomak tezista
kod nosaa u odnosu na projektirano
Preko poetnih imperfekcija simuliraju se moguce imperfekcije u stvarnosti.
19) Granina stanja
+ranina stanja su stanja izvan kojih konstrukcija vise ne zadovoljava projektom
predviene zahtjeve. Razlikuju se:
+ranina stanja nosivosti D +S& >eng? U%S!
granina stanja nosivosti stanja koja mogu izazvati rusenje konstrukcije (stanja netom
prije rusenja konstrukcije) ili dovode konstrukciju u stanje mehanizma. Tu spadaju:
gubitak ravnoteze konstrukcije ili njezina elementa promatranih kao kruto tijelo
granino stanje sloma ili prekomjerne deformacije kritinog presjeka
gubitak ravnoteze zbog velikog deformiranja(teorija . reda)
granino stanje sloma uzrokovano zamorom
transformacija konstrukcije u mehanizam
Granino stanje sloma:
Sd > Rd (1.8)
Sd - proraunska vrijednost djelovanja
Rd - proraunska vrijednost nosivosti (svojstva materijala)
+ranina stanja upora2ljivosti D +SU >eng? S%S!?
granina stanja uporabljivosti podreena su mjerodavnim kriterijima za normalnu
upotrebu:
granino stanje naprezanja
granino stanje trajnosti (ogranienje sirina pukotina)
granino stanje deformiranja (ogranienje progiba)
granino stanje vibracija
Granino stanje uporabljivosti:
Ed > Cd (1.10)
Ed - proraunska vrijednost djelovanja
Cd - granina raunska vrijednost bitnog kriterija uporabljivosti
(deformacija, vibracija, naprezanje)
76
Strukovno podruje graevinarstva 2010
20) Procjena utjecaja zahvata na okolis
1. Prometnice ceste, zeljeznice, aerodromi
2. Elektrane i energane
3. Nuklearne elektrane
4. Kemijska postrojenja
5. Brane i akumulacije vode
6. Graevine za proizvodnju i skladistenje nafte i prirodnog plina
3. TEHNCKA REGULATVA BETON ARMRAN BETON
1) Projektna dokumentacija ?
Projektna dokumentacija za elemente i konstrukcije od betona i AB mora sadrzavati: tehniki
izvjestaj, statiki proraun, planove za izvoenje, tehnike uvjete za izvoenje radova s
postupkom ocjene i kontrole kvalitete, te projekte motrenja i odrzavanja (slozene konstrukcije
i projekt skele, montazne i projekt montaze )
Projektnu dokumentaciju za graenje ine:
a! Idejni projekt
1. nacrt
2. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim susjednim
graevinama,
3. tehniki opis,
4. podatke iz geotehnikih i drugih istraznih radova,
5. pokazatelje ispravnosti tehnikog rjesenja (mehanike otpornosti i stabilnosti, zastite od
pozara, opskrba vodom, odvodnja, nain prikljuenja na prometnicu i sl.)
2! +lavni projekt
1) Arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti
koje su navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP,
Plinara, Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./),
- graevni projekt,
- projekt konstrukcije (statika),
- projekt vodovoda i kanalizacije
- strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva
- projekt zastite na radu,
- projekt instalacija,
- projekt ugradnje opreme,
- druge potrebne vrste projekata (pr.temeljenja, tehnoloski projekt)
c! Izved2eni projekt
1.zvedbenim projektom razrauje se tehniko rjesenje dano glavnim projektom. zvedbeni
projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
2. Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina ako ovim Zakonom ili propisom
donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukije odreeno.
3. zvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska (bruto) povrsina nije
veca od 400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska
(bruto) povrsina nije veca od 600 m i jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka
209. stavka 5. ovoga Zakona.
77
Strukovno podruje graevinarstva 2010
2) Agregat, cement, voda, dodaci ?
gregat
Granulometrijski sastav mjesavine agregata utvruje se ispitivanjem i ovisi o propisanim
uvjetima kvalitete, nainu i uvjetima transporta i ugradnji betona. Bez prethodnih ispitivanja
za beton B s tim da najveca frakcija bude 16-32 mm
Najvece zrno agregata ne vece od presjeka betonskog elementa, 1/3 debljine ploe, 1,25
fi razmaka. Agregat se atestira svakih 6 mjeseci i to 19 svojstava.
Prirodni neseparirani agregat za nearmirani beton ( ispune, slojevi izravnanja ) do MB 15
Agregat za beton ne smije sadrzavati sastojke koji utjeu na brzinu vezanja i ovrscivanja
betona (organske tvari, secer, lake estice itd),
- nije dopusteno mjesanje iste frakcije drugih proizvoaa
5oda
Voda za beton dopustene primjese,a morska voda samo za nearmirane konstrukcije
'odaci
Dodaci betonu potreban uvodni atest koji vrijedi 2 godine, ispituju se osnovna svojstva, a
kasnije se produzuju svakih 12 mjesci ( certifikacijski znak je "3A )
Cement
Koliinu cementa treba povecati za:
a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mjesavini agregata 8 do 16 mm
b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mjesavini agregata 4 do 8 mm
Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari
Cement se atestira svaka 3 mjeseca, mora zadovoljiti 5 % fraktil
Vrste cementa su:
a) cement opce namjene,
b) cement sa zgurom niskih poetnih vrstoca,
c) cement opce namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement,
f) sulfatno otporni cement,
g) aluminatni cement.
3) Marka betona, klasa, vrsta ?
Marka betona MB je normirana tlana vrstoca u N/mm
2
koja se temelji na karakteristinoj
vrstoci pri starosti betona 28 dana. Postoje MB 10 do MB 60. Za AB MB 15 na vise, tlana
vrstoca ispituje se na betonskim kockama 20 cm nakon 28 dana u vodi na 20
o
C.
Karakteristina tlana vrstoca ( ftk ) je vrijednost ispod kojih se moze oekivati najvise 10 %
svih tlanih vrstoca ispitanog betona (10 postotni fraktil). Klasa betona obuhvaca MB ili
MB i neka druga svojstva betona ( vodonepropusnost, otpornost na habanje ). Vrsta betona
je beton iste klase, ali drugog sastava.
4) Kategorije betona ?
Betoni se dijele u dvije kategorije:
)eton ) I ( MB 10 25 ) moze se proizvoditi i bez prethodnog ispitivanja uz uvjet da se
predvidi propisana koliina cementa. Ugrauje se samo na gradilistu gdje se i proizvodi.
)eton ) II su MB 30 i vise, te betoni s posebnim svojstvima i transportni beton svih
marki. Sastav se odreuje na temelju prethodnih ispitivanja svjezeg i ovrslog betona
78
Strukovno podruje graevinarstva 2010
proizvedenog od predvienih materijala za predviene uvjete gradnje i namjenu
konstrukcije. Prethodna ispitivanja mogu biti u laborotoriju ili u tvornici betona.
5) Koliina cementa klase 35 ( 25, 45 ) za B ?
Za MB 10 potrebno je 220 kg,
za MB 15 260 kg,
za MB 20 300 kg,
za MB 25 350 kg
Za cement klase 25 koliina je za 10 % veca po MB nego za klasu 35; a za cement klase
45 za 10 % manja nego za klasu 35.
Koliina cementa se poveca za 10 % ako je najkrupnija frakcija od 8-16 mm, za 20 % ako
je frakcija od 4 8, za 10 % ako se ugrauje beton tekuce konzistencije ( obradljivosti )
6) Kontrola kvalitete betona, partija betona ?
Kontrola kvalitete betona sastoji se od:
KONTROLA PROZVODNJE BETONA koju provodi proizvoa betona u tvornici
betona
KONTROLA SUGLASNOST S UVJETMA PROJEKTA koja se provodi na gradilistu
( izvoa )
Obje kontrole provode se po partijama betona.
.artija 2etona
je koliina betona iste klase i vrste koja se proizvodi i ugrauje uz jednake uvjete
Pri donosenju mjera inovacije PBAB-a, 1985. godine uveden je pojam partije betona za
kontrolu kvalitete betona u proizvodnji i u izvedbi.
1mjesec kontrola pomocu partija betona
3mjeseca - dokaz marke betona
PARTJA BETONA U PROZVODNJ BETONA
- koliina do 2.000 m
3
unutar mjesec dana, najvi6e =1 kontrolnih uzoraka
- uzorci se uzimaju svaki dan ili na svakih 50 m
3
ili na svakih 75 mjesavina, a kad je
proizvodnja velika ( vise od 2.000 m
3
) uzima se na 100 m
3
ili na 150 mjesavina
PARTJA BETONA U KONTROL SUGLASNOST NA GRADLTU
Za svaku vrstu betona po 1 uzorak svaki dan ili na 100 m
3
ili 150 mjesavina
U jednoj partiji moraju biti najmanje 3 uzorka, veliina partije se propisuje projektom
konstrukcije
7) spitivanje betona?
Kod svjezeg betona ispituju se konzistencija, koliina pore i temperatura.
Kod ovstlog betona ispituje se vrstoca. Uzima se uzorak na svakih 50 m
3
ili 75 mjesavina ili
svaki dan ( za vise od 2.000 m
3
na 100 m
3
ili 150 mjesavina )
Svjei 2eton
1.Konzistencija slijeganjem
Konzistencija slijeganjem se ispituje tako da se kalup u obliku krnjeg stosca visine 30
cm puni betonom u tri nivoa (na svakom nivou se beton zbija elinom sipkom 25 puta)
te se nakon podizanja kalupa mjeri slijeganje betona od poetne visine. Zbijanje sipkom
treba biti jednoliko po cijelom presjeku. Prilikom zbijanja drugog i treceg sloja, sipka ne
treba prodirati u donji, vec zbijeni sloj betona. Prije podizanja kalupa treba oistiti
podlogu oko kalupa od suvisnog betona. Od poetka punjenja kalupa do njegova
podizanja ne smije proci vise od 150 s.
79
Strukovno podruje graevinarstva 2010
2.Konzistencija rasprostiranjem
Konzistencija rasprostiranjem se ispituje tako da se kalup oblika krnjeg stosca visine 20
cm puni betonom u 2 nivoa. Svaki nivo se zbija batom 10 puta. Ako je potrebno, gornji
sloj se nakon zbijanja dopuni betonom. Nakon 30 s se kalup podigne vertikalno te se
podlozna ploa podize i spusta 15 puta. Svaki ciklus podizanja i spustanja ploe treba
trajati od 2 do 5 s. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja betona u 2 okomita smjera.
Beton treba vizualno pregledati na pojavu segregacije, odnosno izdvajanja cementne
paste od krupnijih zrna agregata.
(vrsli 2eton
uzorci: kocka brida a=150 mm, valjak /h=150/300 mm
80
Strukovno podruje graevinarstva 2010
5lana vrstoa
- cijepanjem prama HRN EN 12390-6
- savijanjem prema HRN EN 12390-5
81
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Razred tlane vrstoce betona je normirana tlana vrstoca betona u N/mm2, u starosti 28
dana
Karakteristina vrstoca betona je ona ispod koje se moze oekivati najvise p% svih
rezultata (podbaaja) ispitivanja tlane vrstoce betona:
fbk = fm t o
8) Kontrola u tvornici betona ?
Kontrola u tvornici betona moze biti osnovna, tekuca (unutarnja) i kontrolna (vanjska).
9) Kriteriji kod ispitivanja MB?***
Marka betona ocjenjuje se po partijama i to po slijedecim kriterijima:
1. n 15
m3 MB + k1 aritmetika sredina triju uzastopnih rezultata ispitivanja ( x1, x2, x3 ) u
[ N/mm
2
]
x1 MB - k2 najmanja vrijednost u [ N/mm
2
]
2. 10 n 30 - za vece partije kad je poznata standardna devijacija
mn MB + 1,2
x1 MB - 4
\ mn xi) / n
3. 15 n 30 - kad se rauna sa procjenjenom standardnom devijacijom
mn MB + 1,3 Sn
x1 MB 4
Sn \ mn xi) /( n 1)
10) Celici za armiranje?
Betonski elik dijeli se prema:
1. profilu, na zice f > 12 mm i sipke f > 12 mm;
2. mehanikim karakteristikama (granica popustanja, vlana vrstoca), na visoko i
normalno duktilne elike;
3. zavarljivosti, na nezavarljiv, zavarljiv pod odreenim uvjetima i zavarljiv;
4. povrsinskoj obradi pri izvlaenju, na glatki i rebrasti, ukljuujuci i zavarene mreze;
5. vrsti obrade, na toplo valjan, toplo valjan i hladno obraen i termiki poboljsan elik.
Zahtjevi koji se postavljaju za elik su dobra prionljivost betona i elika te rastezljivost ( veliko
relativno produljenje prije sloma )
Oznaka elika sastoji se od dva broja od granice popustanja vi i normalne karaktereistine
vrstoce pri kidanju fa.
5rste elika za armiranje<
1. Glatka armatura je od prirodnog elika B240, B220 (GA 240/360) (granica razvaenja
/ vlana vrstoca)fi 6-14mm
2. Rebrasta armatura je od visokovrijednoga prirodno tvrdog elika dobivenoga
prikladnim legiranjem B400, B500 (RA 400/500, RA 500/550) fi 6-14mm
3. Sukani profili su hladno obraeni elici.
4. Mrezasta armatura je takoer od hladno obraenih glatkih i rebrastih zica koje se
zavaruju tokasto elektrootporom u krutu mrezu MAG 500/560 i MAR 500/560.
5. Bi-armatura sastoji se od dvije hladno obraene zice meusobno spojene poprenim
sipkama od prirodnog elika i zavarene. Nije dopustena za dinamiko opterecene
konstrukcije i konstrukcije koje moraju biti nepropusne za vodu B680 (BiA- 680/800).
82
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Ispitivanje
Glatka i rebrasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od 3 komada (duljine 1,0 m, 0,7 m i 0,3 m isjeene iz
iste sipke ili koluta). Na svakom uzorku se vrse sljedeca ispitivanja:
- dimenzionalna kontrola
- odreivanje vlane vrstoce Rm , granice razvlaenja Re i produljenja A10%
- savijanje i povratno savijanje
Mrezasta armatura
Jedan uzorak se sastoji od jedne cijele sirine mreze s jedanaest poprenih
sipki. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mreze
jedne isporuke. Na svakom uzorku se vrse sljedeca ispitivanja:
- provjera vlane vrstoce uzduznih i poprenih sipki (po tri komada od svake)
- provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva)
- savijanje uzduznih i poprenih sipki (po tri komada od svake).
11) Pravila armiranja?
Armatura proraunata metodom graninih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se, ili nastavlja
prema
tono utvrenim pravilima.
a! /9"I"&I S%(F *8"U*# a1
- Ovisno o: vrsti elementa (konstrukcije ), stupnju agresivnosti okoline, marki betona,
promjeru armature i nainu ugradnje betona. a0min = 1,5 cm ( za ploe, ljuske, stjene,
meukatne konstrukcije)
- Za a0 > 5 cm, zastitni sloj armira se posebno tankom armaturnom mrezom
2! *S(*#' *8"U*# U .*#SF#CI8# #%#8#&"
- isti razmak izmeu paralelnih sipki ne manji od 3 cm ili jednak sipke
- dozvoljeno je grupiranje sipki u snop ( najvise od 4 sipke )
c! ()%I$(5&F# *8"U*#
- Zavarene armaturne mreze se ne savijaju
- Za vilice: GA do 16 mm; RA do 12 mm; MA do 10 ; B do 6,9
d! SI'*#&F# *8"U*#
- Ravnim dijelom s kukom, savijanjem sipki s petljom i pomocu sipki sa zavarenim poprenim
sipkama. Duljina sidrenja ovisi o polozaju sipki u elementu pri betoniranju, vrsti elika, o MB,
o promjeru elika
e! &S"5%F&F# *8"U*#
- Vlana armatura nastavlja se preklapanjem sipki s kukama i bez kuka, uz pomoc zavarene
poprene armature na dijelu preklopa ili elektrootpornim zavarivanjem
- Duljina preklopa mora bit veca ili jednaka 20 cm ili 15
f! 5('#&F# U/'UE&# *8"*U*#
- Linija vlanih napona dobiva se pomicanjem linije M/Z za veliinu v = x h
h statika visina nosaa
.ravila armiranja
Stup i zid:
Promjer sipke odnosno zice uzduzne armature u stupovima mora biti najmanje12 mm, a u
zidovima 8 mm.
83
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Razmak uzduzne armature stupa ne smije biti veci od 40 cm, razmak vilica stupa ne smije
biti manji od 20 cm ili 15 .
Zidni nosai ili stijene jesu ravni plosni nosai optereceni u srednjoj ravnini ija je visina
jednaka ili veca od 0,5 raspona za nosae na dva oslonca, a jednaka ili veca od 0,4 raspona
za kontinuirane nosae.
Kuke: kod GA 4 , kod RA 8
Greda:
Min fi12
Min razmak uzduzne armature 30cm
Max razmak vilica 40cm
12) to sadrzi projekt betona ?
Projekt betona je elaborat kojeg izrauje izvoa, a kojim se specificiraju sve potrebne
predradnje i radnje za postizanje trazene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.S projektom
betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inzenjer.
Projekt betona mora sadrzavati:
a) Tehnike uvjete za projektirana svojstva svjezeg i ovrslog betona
b) Opis sastojaka betona
c) Nain proizvodnje betona
d) Program kontrole kvalitete i identinosti tlane vrstoce betona
e) Plan betoniranja,transporta,njege
f) Nadzor i kontrolu kakvoce armaturnih elika
g) Zavrsnu ocjenu kakvoce
Kao prilog projektu betona potrebno je priloziti certifikat svake betonare u kojoj ce
se proizvoditi beton.
.rojekt 2etonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora
sadrzavati osobito:
3? "ehniki opis
opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolisa
na svojstva betonske konstrukcije,
podatke iz elaborata o prethodnim istrazivanjima i drugih elaborata,
studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva
opis betonske konstrukcije, ukljuivo temeljenje,
opis naina izvoenja betonske konstrukcije i ugradnje graevnih
proizvoda.
4? .roraun nosivosti i upora2ljivosti
podatke o predvienim djelovanjima i utjecajima na graevinu koji se
odnose na proraun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije,
podatke o temeljnom tlu i seizminosti,
proraun nosivosti i uporabljivosti
=? .rogram kontrole i osiguranja kvalitete 2etonske konstrukcije<
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u betonsku
konstrukciju, ukljuivo odgovarajuce podatke propisane odredbama o
oznaavanju graevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa,
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji
84
Strukovno podruje graevinarstva 2010
se izrauju na gradilistu za potrebe toga gradilista,
ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti
uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja
S5F#EI )#"(& Glavna Svojstva
1. Fluidnost: Svjezi beton mora biti dovoljno tekuc da se moze ugraditi u oplatu i oko
armature uz pomoc odgovarajuce opreme.
2. Zbijenost: Sav ili gotovo sav zarobljeni zrak bi za vrijeme zbijanja s morao izaci.
3. Stabilnost ili kohezivnost: Beton bi trebao ostati homogena masa, ne bi smio biti tako
tekuc da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.
13) Transport i skladistenje agregata i cementa ?
Bitno je da se ne kvari kvaliteta
a) agregat pratiti da ne doe do segregacije, drobljenja zrna te da se ne mijesaju frakcije
b) cement treba zastititi od vlazenja, preuzimati posiljku s odgovarajucom dokumentacijom
( atesti ) ne mijesati ako su druge partije, za skladistenje duze od 3 mjeseca treba
ponovna kontrola kvalitete.
14) Armatura, skele, oplate ?
a) armatura se treba zastititi od korozije, mehanikih ostecenja i nedopustih deformacija
- savijanje i nastavljanje izvodi se prema projektu konstrukcije
- za eone varove potrebno je provjera zavarljivosti
- kod ugradnje betona,armatura se veze graninicima i podmetaima da bi zadrzala
projektni polozaj
- prije betoniranja kontrolira se promjer, broj sipki i geometrija ugraene armature,
uvrscenje armature u oplati te granica razvlaenja v i granica fa
- povrsina armature ne smije imati listajucu hru koje mogu ostetiti elik ili ugroziti vezu
imeu betona i armature
- savijanje pri temperaturama nizim od 5
0
C se ne preporuava
- nije dozvoljeno savijanje pomocu zagrijavanja
- spravljanje savijene armature se ne dopusta, osim ako se koristi posebna oprema koja
ograniava lokalna naprezanja.
- Zavarivanje je dopusteno samo ako je armatura posebno oznaena kao zavarljiva.
- Projektom odreeni zastitni sloj mora se postici uporabom odgovarajucih distancera
b) skela i oplate
- moraju preuzeti opterecenje bez stetnih slijeganja i deformacija
- prema PBAB-u kod skidanja oplate vrstoca betona ne smije biti manja od 30 % MB kod
stupova, zidova i vertikalnih dijelova oplata grede, te 70 % kod ploa i donjih dijelova oplata
grede
Pod skelama podrazumijevaju se pomocne konstrukcije koje sluze za vrsenje radova u
graevinarstvu na visini vecoj od 150 cm iznad tla.
Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo struno obueni radnici,
zdravstveno sposobni za rad na visini
Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veca od 20 cm.
Cista sirina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.
Skele i oplate, zajedno s potporama moraju biti:
-sposobne oduprijeti se bilo kojem djelovanju koje se moze pojaviti tokom izvoenja
-dovoljno krute da osiguraju dopustene tolerancije za taj tip konstrukcije
85
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Sredstva za skidanje oplate moraju biti odabrana i primjenjena tako da nisu stetna za beton,
armaturu ili oplatu, te da nemaju stetno djelovanje za okolis.
Projektom se propisuje nain sklapanja i rasklapanja skele. Projekt skele mora uzeti u obzir
deformacije prilikom i nakon betoniranja da bi se sprijeile deformacije i pukotine u mladom
betonu.
15) Ugradnja betona - prema projektu betona ?
- U sluaju prekida treba poduzeti mjere da se ne ugozi sigurnost i stabilnost konstrukcije
- Za zastitu od segregacije beton se ne ugrauje slobodnim padom vecim od 1,5 m
- Svjezem betonu ne smije se naknadno dodavati voda
- Temeperatura svjezeg betona 5 30
o
C, ako nije poduzeti potrebne mjere
- Betonira se u slojevima do 70 cm, sloj na sloj ne smije proci vise od 2-3 sata ( vrijeme
vezanja cementa ), kod vibriranog betona donji sloj se revibrira.
Plan betoniranja ukljuuje opis transporta i ugradnje betona i sve radnje
vezane za te poslove. Npr. "Beton se na gradiliste doprema mikserima. Ugradnja
se vrsi pumpom za beton ili dizalicom s korpom.
Prilikom svake isporuke betona na gradiliste proizvoa betona je duzan izdati dostavnicu
.lan 2etoniranja D ugradnja 2etona
Ugradba betona istovremeno obuhvaca istresanje i smjestaj svjezeg betona u oplati i to na
nain da se beton ubaci sto blize njegovom konanom polozaju u konstrukciji. Ove radnje
treba provoditi na nain, da ne doe do segregacije smjese betona. Temeljem gore
navedenog treba postivati pravila kako slijedi:
izbjegavati da beton udara izravno u oplatu,
visina slobodnog pada neaditiranih betona ne smije biti veca od 1,5 m,
ugradnju vrsiti u jednakim slojevima,
debljina slojeva koji se kompaktiraju smije iznositi maks. 50 cm,
slojevi betona u cijelosti moraju biti kompaktirani prije nanosenja sljedecih slojeva, sto znai
da oba sloja betona moraju biti monolitizirani,
prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja, u odnosu na konkretne mogucnosti i
okolnosti, a kada to zatrazi nadzorna sluzba,
prekidi, kod duze stanke, moraju se nastaviti odgovarajucim tehnoloskim postupkom
(ispiranjem ploha, iscenjem i uporabom nekog sredstva za nastavak betoniranja).
Nastavci betoniranja moraju biti kod ravnih ploha i elemenata vertikalni,a kod uspravnih
elemenata horizontalni
Ugradnja u pose2nim uvjetima
- ako su temperature nize od +5
0
C i vise od 30
0
C
- agregat nesmije biti smrznut a cement visokoaktivan(visa hidrataciona toplina)
16) Njega betona ?
Beton treba zastitiit od prebrzog gubitka vlage, oborina, prebrze promjene temperature te
vibracija i potresanja tijekom ovrscivanja.
Zavrsna ocjena kvalitete betona prema PBAB-u obuhvaca:
- dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- usporedbe rezultata tekuce kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole suglasnosti
- misljenje o kvaliteti ugraenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda
konstrukcije.
86
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Njegovanje i zastitu betona treba provoditi istovremeno, jer ce se na taj nain osigurati
normalan proces hidratacije, te beton zastiti od vjetra.
Za vruceg vremena primjenjuju se sljedece radnje:
- visekratno dnevno polijevanje vodom
- pokrivanje mokrim jutenim vrecama ili drugim prekrivaima koji zadrzavaju vlagu,te ih
stalnim polijevanjem odrzavati vlaznima
- duzim drzanjem u oplati
Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama, zastita betona se zasniva na
zastiti betonskog elementa od gubitka topline
Vrijeme njege ovisno je o klasi izlozenosti: za klase X0 ili XC1 minimalni period njege je 12h,
pod uvjetom da se vezanje betona dogodilo unutar 5h i da vanjska temperatura nije ispod
5
o
C. Za sve ostale klase izlozenosti, njegu je potrebno vrsiti dok povrsina betona ne dostigne
50% projektirane tlane vrstoce.
Ako nije propisano njegovanje traje barem 7 dana
17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 30
o
C ) ?
- Zimi se beton grije ( na +7
o
C do + 12
o
C ) npr. parom
- Agregat treba biti ist, a cementu izbjegavati dodatak pucolana
- Aditivi se provjeravaju na + 5
o
C i + 20
o
C, ( za ubrzano ovrscivanje upotrebljavaju se
kloridi i to 0,4 % na masu cementa uzeti s rezervom )
- Prije prvog smrzavanja beton mora imati 50 % vrstoce ( cca 3 dana ), a beton koji ce u
eksploataciji biti izlozen smrzavanju 100 % - visa MB koja brze dostigne projektnu MB
- Kolnici zahtjevaju 90 dana normalne njege i moraju imati otpornost na mraz i sol.
18) Dokumentacija kvalitete na gradilistu sadrzi ?
- Projekt beton
- Graevinski dnevnik ( temperatura, uzorci, kontrola oplate i betona, kvaliteta materijala koji
se dovozi - datum
- Rekapitulaciju dokumentacije kvakitete materijala
19) Zavrsna ocjena kvalitete betona u konstrukciji za B , sadrzi?
- Dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
- Misljenje o kvaliteti ugraenog betona
20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ?
Naknadno dokazivanje kvalitete ugeanog betona provodi se ako je kvaliteta betona
podbacila u odnosu na zahtjevanu ( manja karakteristina tlana vrstoca od trazene MB )
Treba: provjeriti sigurnost konstrukcije - ili sanirati ili ako postoji mogucnost smanjiti
dopusteno opterecenje.
Dvije vrste ispitivanja:
A. NERAZORNO sklerometrom i ultrazvukom
B. RAZORNO valjcima 5,0 x 5,6 cm izvaenih iz konstrukcije ( 10 uzoraka )
21) Pokusno opterecenje ?
Za mostove raspona 15 m, spremnike, silose, bazene, kranske staze 5 t, krovne konstrukcije
raspona 30 m, dalekovodni stupovi i sl.
- Prvo treba pribaviti dokaze o kvaliteti ugraenog materijala, tek onda pokusno opterecenje
- Ako su rezultati negativni ( npr. vece deformacije ) obavezna je sanacija konstrukcije i novo
pokusno opterecenje ako su rezultati opterecenja negativni rusenje konstrukcije.
87
Strukovno podruje graevinarstva 2010
22) Odrzavanje objekata ?
Predvieni su periodini ( kontrolni ) pregledi i to:
- Za javne i stambene zgrade svakih 10 godina
- Za industrijske objekte 5 godina
- Za mostove 2 godine
Kontrolni pregledi sastoje se od:
- Vizualnog pregleda ( snimanja polozaja i veliine pukotina, te ostecenja bitnih za sigurnost
konstrukcije
- Ako nije u redu slijedi kontrola progiba, glavnih nosivi elemenata pod stalnim opterecenjem
- Kontrola stanja zastitnog sloja betona ( uz more kloridi )
23) Celijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ), kako i gdje se upotrebljavaju,
vrste ploa ?
Celijasti beton (plinobeton odnosno pjenobeton), jest vrsta lakog betona koji se dobiva
ovrscivanjem smjese silikatne i vezive komponente, sredstava za stvaranje celija, pomocnih
materijala i vode.
Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga celijastog betona, jesu oblikovani
proizvodi od celijastog betona izraeni na industrijski nain.
Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga celijastog betona (plinobetona
odnosno pjenobetona), spadaju u skupinu konstrukcijskih i termoizolacijskih graevnih
materijala.
Celijasti beton je vrsta lakog betona koji se dobiva ovrscivanjem smjese:
a) silicijske komponente kvarcni pijesak, tepeci pepeo, troska iz visokih peci,
b) vezne komponente cement, negaseno vapno, kombinacija
c) sredstva za stvaranje elija - kod plinobetona aluminijski prah, pasta ili granula
- kod pjenobetona deterenti
d) pomocni materijali- regulatori vezivanja i stvrdnjavanja, regulatori alkaliteta, voda
za armiranje se koristi GA 240/3650 i MA 500/560 zice 12mm
Prefabrikati od elijastog betona proizvode se kao:
rmirani
1. $(-"!" su termoizolacijski prefabrikati, armirani, za odreena statika opterecenja a
proizvode se kao:
Krovne i meukatne ploe ( KSP )
Zidne vertikalne ploe ( ZVP )
Zidne horizontalne ploe ( ZHP )
Nosive zidne vertikalne ploe ( NZVP )
Grede ( P )
2. $E$(-"!" su termoizolacijski prefabrikati, armirani radi transporta i skladistenja, a
priozvode se kao:
Fasadne izolacijske ploe ( FP )
Zidne pregradne ploe ( ZPP )
&earmirani
su termoizolacijski prefabrikati namjenjeni za toplinsku izolaciju graevinskih konstrukcija i
zidanje zidova u zgradama, a prizvode se kao:
zolacijske ploe ( P )
specijalne izolacijske ploe ( SP )
zidni blokovi ( ZB )
88
Strukovno podruje graevinarstva 2010
izolacijski toplinski blokovi ( TB )
24) Transportni beton B ?
Stupanjem na snagu Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (TPBK), prilagoenog
sustavu EU, beton se prema mjestu proizvodnje dijeli na;
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilistu za potrebe toga gradilista
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente
Transportni betoni su betoni proizvedeni u tvornici betona, a do mjesta ugradnje najesce se
transportiraju auto-mijesalicama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu. Nagnuta
kruskolika posuda s betonom u voznji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 rotacija u minuti) i
spreava zbijanje i segregiranje betona. Obinim kamionima kiperima transportira se samo
beton krute konzistencije (beton betonskog kolnika, valjani beton, ...) koji se tesko ispusta iz
auto mjesalice.
Beton mora biti izruen iz miksera za maksimalno 2 sata ( ako nema usporivaa ).
Dodavanje vode u mikseru nije dozvoljeno. Kada konzisterncija ne bi odgovarala, dodaje se
super plastifikator. Temperatura betonske mjesavine smije biti od 5 30
o
C.
Trajanje transporta podesiti da gubitak obradivosti ostane u predvienim granicama i beton
na gradilistu bude obradiv i pogodan za ugradnju sukladno projektu betona. Beton ne smije
poeti vezati i ovrscivati prilikom transporta.
25) Armaturne mreze ?
Tipovi: - tip R (uzduzno nosive )
- tip Q ( obostrano nosive )
- tip Rx ( za zidove )
26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ?
Sve vrste cementa moraju se ispitivati
PC k portland cement klase 25, 35S, 35B, 45S, 45B, 55
S cement sa sporim porastom vrstoce
B cement sa brzim porastom vrstoce
PC 15 zk sa dodatkom zgure do 15 %
PC 30 zk
PC 15 pk sa dodatkom pucolana do 15 %
PC 30 pk
PC 15 dk d ( z ili p ) mijesani dodatak
PC 30 dk
MK metalurski cement
Mpk sa dodatkom pucolana
Pk pucolanski cement
27) Prenapregnuti beton ?
Prednapregnuti beton da se moze prednapregnuti mora se osigurati elastina deformacija
Gubitak sile prednaprezanja javlja se nakon unosenja sile:
1. skupljanje betona skrati se
2. puzanje betona naknadno povecanje deformacije - plastino
28) Specijalni betoni?
Specijalni betoni su betoni: MB > 60 koji se mogu upotrijebiti samo u posebnje svrhe
89
Strukovno podruje graevinarstva 2010
29) Lagani betoni ?
Lagani betoni su:
1. jednozrnati lagani betoni samo krupne ili srednje frakcije
2. lagani pjenobetoni ( plinobetoni ) siporex
3. lako agregatni betoni
postoje norme, npr. glinopor kao laki agregat
na bazi ekspandiranog polistirena ( EPS betoni )
mikroarmatura ( podne obloge ) mikroarmirani EPS betoni
nosivi elini skelet + MEPS 30 % manje elika kao tlani dio i korozivna zastita
30) Celici za armiranje prema hrvatskim normama?
ipke i mreze:
B500A - tri reda poprenih rebara
B500B - dva reda poprenih rebara pod istim kutom u odnosu na os
B450C - dva reda poprenih rebara pod razliitim kutom u odnosu na os
Prve dvije vrste imaju istu granicu razvlaenja 500Mpa, ali razliitu duktilnost (omjer vlane
vrstoce i granice razvlaenja)
31) Beton se proizvodi kao?
.rema mjestu proizvodnje 2eton se dijeli na<
- beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara)
- beton proizveden u betonari na gradilistu za potrebe tog gradilista
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske
elemente.
.rema zahtjevima iz specifikacije >tehniki uvjeti!
- projektirani beton (zadanih svojstava) odgovoran je proizvoa
- beton zadanog sastava - odgovoran uvjetovatelj
- beton normiranog zadanog sastava - odgovorno je normizacijsko tijelo.
)eton normiranog zadanog sastava
primjenjuje se za obine betone uglavnom nearmiranih konstrukcija i to za nize razrede
tlane vrstoce i razrede izlozenosti X0 i XC1.
Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni
)eton je graevni proizvod izraen mijesanjem:
- agregata 70-80 % volumena betona
- cementa (veziva) 10-15% volumena betona
- vode 10-15% volumena betona
- dodataka (aditiva)
Svojstva svjeeg 2etona specificira izvoa betonskih radova, ili su prema
potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije.
Svojstva ovrslog 2etona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije
Obvezno se specificira razred tlane vrstoce, te prema
potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje,
vodonepropusnost i sl.)
STRUKTURA BETOA
90
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Gotovo sva fizikalna i mehanika svojstva betona (vrstoca, ispunjenost,
vodljivost topline, vodljivost zvuka, otpornost na temperaturu, otpornost na
mraz, otpornost na koroziju i sl.) ovise o strukturi, a osobito o
gustoi - koliini mase (tvari) po jedinici volumena.
- Uobiajena gustoca betona (obian beton):p = 2000 - 2600 kg/m3
- Beton male gustoce (lagani beton):p = 800 - 2000 kg/m3
- Beton velike gustoce (teski beton):p > 2600 kg/m3
- !a prora"un se u#ima prosje"na $usto%a &etona'
p ( )*++ k$,m- .#a nearmirani &eton/
p ( )0++ k$,m- .#a armirani &eton/
"%-& -5*S"(H )#"(& KfcK
je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu povrsine
Tlana vrstoca je glavni imbenik procjene kvalitete ovrslog betona
".)$ (N.N. broj 105, kolovoz 2005.) i #U*(C('# 4
- Ra#redi tla"ne "vrsto%e &etona'
C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/45, C 40/50, C 45/55,
C 50/60
Objasnjenje oznake: C D f ck7cLl M f ck7cu2e
C = klasa betona (razred tlane vrstoce betona)
fck,cyl = normirana karakteristina tlana vrstoca betona dobivena
ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2
fck,cube = normirana karakteristina tlana vrstoca betona dobivena
ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2
CEMENT je skupno ime za hidraulino gra.evno vezivo koje se samostalno
ovrsne na
zraku i pod vodom*
VRSTOA BETONA NA ZAMOR
4 5ri ponavljanom optereenju i rastereenju materijal se umara i /etonska
konstruk'ija ili njezin element se slome pod manjim optereenjem nego to
/i se to dogodilo uz jednokratno mirno statiko optereenje
ISPITIVANJE VRSTOE BETONA U KONSTRUKCIJI
- izrezivanjem probnih tijela 6 valj'i (na vrstou /etona utjee njihov poloaj u
konstruk'iji";
4 metoda ultrazvuka 6 nerazorna metoda (iz /rzine irenja ultrazvuka odre.uje
se modul elastinosti! dalje se proraunava vrstoa /etona";
4 metoda sklerometra 6 nerazorna metoda (pusti se da ipka udari o /etonsku
podlogu i odskoi! pomou veliine odskoka mjeri se kakvoa /etona"*
32) spitivanje pokusnim opterecenjem betonskih konstrukcija?
Ako je predvieno projektom, a obvezno za:
-Mostove raspona veceg od 15m
-Tribine
-Krovne konstrukcije raspona veceg od 30m
-Betonske konstrukcije izvedene novim tehnoloskim postupkom
33) Odrzavanje betonske konstrukcije?
Redoviti pregledi su propisani u projektu betonske konstrukcije, a nisu rjei od:
- 10 god za stambene i javne graevine
91
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- 2 godine za mostove
- 5 godina za ostale
Pregledi se sastoje od:
vizualnog pregleda,
kontrole progiba glavnih nosivih elemenata.
34) Vrste cementa?
Vrste cementa su:
a) cement opce namjene (CEM, 5 tipova, 27 podtipova)
portland cement (CEM )
portland cement s dodacima (CEM )
metalurski cement (CEM )
pucolanski cement (CEM V)
mijesani cement (CEM V)
b) cement sa zgurom niskih poetnih vrstoca,
c) cement opce namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement. (oznaava se s 'bijeli')
f) sulfatno otporni cement, (oznaava se s 'SR')
g) aluminatni cement, (oznaava se s 'CAC')
35) Duzina sidrenja, razmak sipki, sipke u snopu, zastitni sloj?
Najmanji zastitni sloj betona utvruje se ovisno o tipu konstrukcije, stupnju agresivnosti
okoline (5 klasa okolisa), promjeru armature i nainu ugradnje betona
ma ulogu: osigurati prionjivost armature i betona, zastiti od pozara i korozije
1,5cm za ploe
2,0cm za ostalo u slabo agresivnoj okolini
Zastitni sloj ne smije biti manji od promjera armature, odnosno od promjera sipke koja
zamjenjuje snop
Ako je zastitni sloj veci od 5,0cm, mora se armirati s posebno tankom armaturnom mrezom
Razmak sipki mora biti 2cm ili najmanje jednak promjeru sipki odnosno promjeru najveceg
zrna agregata
Mogu biti maksimalno 4 sipke u snopu do 44mm i najvise dvije vilice bez razmaka
Duzina sidrenja sipki min 10fi ili 15cm
Nastavljanje armature: preklapanje, zavarivanje, preko spojnice
Duzina nastavljanja sipki min 15fi ili 20cm
Maksimalni razmak sipaka kod stupa?
40cm
Zastitni sloj je udaljenost od vanjske ivice armature do najblize vanjske ivice betona.
Kod postavljanja sipki armature u vise nivoa, potrebno je voditi rauna o razmaku za prolaz
vibro igle
36) Granulometrijski sastav
Prilikom kontrole granulometrijskog sastava frakcija treba voditi rauna o sledecem:
U frakcijama ne sme biti vise od 10% nadmernih zrna
U frakcijama ne sme biti vise od 15% podmernih zrna
92
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Kod izrade granulometrijske mesavine agregata potrebno je se drzati sledecih granica mada
pravilnik ne iskljuuje primenu betona sa granulometrijskom krivom izvan ovih granica.
Tabela 1. Granice granulometrijske mesavine sa 4 frakcije
Sito 0.250 0.500 1.0 2.0 4.0 8.0 16.0 32.0
Min 2 5 8 14 23 38 62 100
Max 8 18 28 37 47 62 80 100
Tabela 2 Granice granulometrijske mesavine sa 3 frakcije
Sito 0.250 0.500 1.0 2.0 4.0 8.0 16.0
Min 3 7 12 21 36 60 100
Max 8 20 32 42 56 76 100
37) Tehniki propis za betonske konstrukcije
Ovim Tehnikim propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju
tehnika svojstva za betonske konstrukcije u graevinama
Tehniki propis primjenjuje se na betonske konstrukcije, u skladu s europskim normama
Tehniki propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva za graevinu
Tehniki propis odnosi se na betonske konstrukcije zgrada i inenjerskih gra;evina?
Zgrada je graevina kojoj je glavna svr.a za/tita korisnika ili sadraja0 obino je zatvorena i
projektirana da bude stalno na jednome mjestu 1*R$ "-( 2343-567
nzenjerska graevina je graevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta,
eljeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao sto su
jaruanje, zemljani radovi, geote.niki postupci, ali iskljuuje zgradu i radove koji su joj
pridrueni na gradili/tu 1*R$ "-( 2343-567
Sadr1aj'
. Opce odredbe
. Tehnika svojstva betonske konstrukcije
. Graevni proizvodi za betonske konstrukcije
V. Projektiranje betonskih konstrukcija
V. zvoenje i uporabljivost betonskih konstrukcija
V. Odrzavanje betonskih konstrukcija
V. Prijelazne i zavrsne odredbe
Prilozi: A, B, C, D, E, F, G, H, H, , J, K
Ovaj Propis ne primjenjuje se na betonsku konstrukciju koja je:
pri uobiajenim uvjetima uporabe graevine izlozena temperaturi visoj od 100C,
armirana krutom elinom armaturom.
S obzirom na nain armiranja betonska konstrukcija moze biti konstrukcija od: nearmiranog
betona, armiranog betona ili od prednapetog
S obzirom na tezinu betona betonska konstrukcija moze biti konstrukcija s: laganim, obinim
ili teskim betonom.
Graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
cement,
agregat,
dodatak betonu,
dodatak mortu za injektiranje natega,
93
Strukovno podruje graevinarstva 2010
voda,
beton,
elik za armiranje,
elik za prednapinjanje,
armatura,
predgotovljeni betonski element,
proizvod za zastitu i popravak betonske konstrukcije, i
Mehanika otpornost i stabilnost, te otpornost na pozar graevine dokazuju se proraunima
nosivosti u glavnom projektu.
.rojekt 2etonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora
sadrzavati osobito:
1. u tehnikom opisu
opis betonske konstrukcije, ukljuivo temeljenje,
opis naina izvoenja betonske konstrukcije i ugradnje graevnih proizvoda.
2. u proraunu nosivosti i uporabljivosti
podatke o predvienim djelovanjima,
podatke o temeljnom tlu i seizminosti,
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u betonsku konstrukciju,
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na
gradilistu za potrebe toga gradilista,
Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviena tehnika svojstva ako:
su graevni proizvodi ugraeni u betonsku konstrukciju na propisani nain i imaju ispravu o
sukladnosti
su uvjeti graenja bile sukladne zahtjevima iz projekta,
betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti
PRLOG A BETON
PRLOG B - ARMATURA, CELK ZA ARMRANJE CELK ZA PREDNAPNJANJE
PRLOG C - CEMENT
PRLOG D - AGREGAT
PRLOG E - DODATAK BETONU DODATAK MORTU ZA NJEKTRANJE NATEGA
PRLOG F - VODA
PRLOG G - PREDGOTOVLJEN BETONSK ELEMENT
PRLOG H - PROJEKTRANJE BET. KONSTR. U SKLADU S TEHNCKM PRAVLMA
PRLOG - PROJEKTRANJE BETONSKH KONSTRUKCJA U SKLADU S HR NORMAMA
PRLOG J - ZVOENJE ODRAVANJE BETONSKH KONSTRUKCJA
PRLOG K - PROZVOD SUSTAV ZA ZATTU POPRAVAK BETONSKH
KONSTRUKCJA
38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje
.rijelazno razdo2lje za primjenu ".)$
TPBK stupio je na snagu 30. kolovoza 2005.
Od 1. srpnja 2006. do 30 lipnja 2007. za projektiranje betonskih zgrada i
hotela mogu se koristiti modificirana priznata tehnika pravila prema prilogu H.
Modifikacija priznatih tehnikih pravila (PBAP, Pravilnik o tehnikim normativima za
izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima) odnosi se na:
- zabranu koristenja Bi - armature
94
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- zabranu koristenja radnog dijagrama betona u obliku kvadratne
parabole
- zabranu dimenzioniranja prema dopustenim naprezanjima
- promjenu posminih vrstoca na poprene sile
- povecanje zastitnih slojeva betona
- Promjena koeficijenata kategorije graevine, te koeficijenata
dinaminost, duktiliteta i prigusenja koji se koriste pri proraunu
seizmike otpornosti zgrade.
Za ostale graevine (koje nemaju karakteristike zgrade) projektiranje u skladu s
Eurocode sustavom, odnosno prema TPBK, obvezno poinje 1. srpnja 2006.
39) Zastitni sloj armature
Zastitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (ukljuivo spone) do najblize vanjske
plohe betona. Najmanja debljina zastitnog sloja potrebna je da se osigura sljedece:
siguran prijenos sila prionljivoscu
zastita elika od korozije
neodlamanje betona
propisana pozarna zastita.
Zastita armature od korozije ovisi o alkalnoj okolini koja se osigurava
odgovarajucom debljinom dostatno njegovanog betona visoke kvalitete i gustoce.
Najmanje veliine zastitnog sloja cmin odreuju se u ovisnosti o razredu agresivnog
djelovanja okolisa za koroziju armature i razredu tlane vrstoce betona. Nazivna veliina
zastitnog sloja cnom sastoji se od najmanje veliine zastitnog sloja i dodatne vrijednosti Ac:
cnom= cmin + Ac.
Ako je povrsina betona izlozena agresivnom djelovanju morskog okolisa ili kemijskim
utjecajima,
najmanja vrijednost debljine zastitnog sloja je 51 mm
40) Beton je
Beton je graevni proizvod izraen od cementa (kao veziva), agregata, dodataka
betonu i vode. Tehniki propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05, 85/06)
propisuje tehnika svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrauje u betonsku
konstrukciju, te nain potvrivanja sukladnosti betona. Beton na koji se odnosi
TPBK moze biti:
Obini beton gustoce izmeu 2000 i 2600 kg/m3
Lagani beton gustoce izmeu 800 i 2000 kg/m3
Teski beton gustoce preko 2600 kg/m3
TPBK se ne odnosi na:
Poraste betone
Betone gustoce manje od 800 kg/m3 i
Betone otporne na pozar
$onzistencija 2etona?
Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.
Konzistencija se u praksi mjeri na vise naina (koji nisu u direktnoj
meusobnoj vezi), kao npr.: Slijeganjem s Abramsovim stoscem, VeBe
postupak, rasprostiranjem i sl.
95
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Segregacija
Cinioci koji povecavaju sklonost betona segregaciji su: povecanje koliine
krupne frakcije agregata, smanjenje udjela pijeska, smanjenje udjela cementa,
povecanje udjela zrna nepovoljnih oblika, promjena u koliini vode tako da
mjesavina postane suha ili vlazna.
Segregacija se moze sprijeiti umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona, a naroito
dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta.
'odaci 2etonu
Aeranti uvlae u strukturu svjezeg betona zatvorene pore sferinog oblika,
koje povecavaju kohezivnost mjesavine. Takoer smanjuju izdvajanje vode.
Plastifikatori (i superplastifikatori) povecavaju izdvajanje vode, pa pri njihovom
dodavanju treba posvetiti paznju da se osigura kohezivnost mjesavine. Obino se dodaju
posebno ili s vodom
5odocementni faktor
Je vrlo vazno svojstvo svjezeg betona. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost
betona, a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva ovrslog betona.
"lana vrstoa 2etona
Na gradilstu dokazuje se na kockama dim. 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema
normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana
- min. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona,
- min. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugraenog betona
- min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su znaajni za sigurnost
konstrukcije, bez obzira i na manju koliinu betona koja se ugrauje u njega
Svojstva svjeeg 2etona
- fluidnost: mora biti dovoljno tekuca da se moze ugraditi odgovarajucom opremom
- zbijenost: uhvaceni zrak za vrijeme mjesanja trebao bi izaci za vrijeme vibriranja
- stabilnost ili kohezivnost: svjezi beton bi trebao ostati homogen, bez segregacije
9to definira svjei 2etonN
- obradivost konzistencija
- segregacija
- vrijeme vezivanja betona
- homogenost betonske mjesavine
- temperatura
- koliina pora u svjezemu betonu
Skupljanje i puzanje
- Skupljanje je volumna deformacija betona uslijed evaporacije vode, hidratacije cementa
i karbonatizacije.
- Puzanje je povecanje deformacija pod dugotrajnim djelovanjem vanjskog opterecenja.
Skupljanje i puzanje moze se odrediti teorijski (EUROCODE 2) i eksperimentalno
41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+)
Sustav potvrivanja sukladnosti betona (2+)
je 2+, s time da ovlastena pravna osoba za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u
daljnjem tekstu: ovlasteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, za
ispitivanje tlane vrstoce najmanje 4 puta godisnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3
uzorka za svaki sastav ili porodicu betona.
96
Strukovno podruje graevinarstva 2010
4. TEHNCKA REGULATVA ZGRADARSTVO
1) Materijali za izvoenje zidanih zidova zgrade ?
Zidani elementi od umjetnog kamena
- openi puna opeka, fasadna, suplja fasadna, blokovi, suplji blokovi
- betonski puni i suplji
- kameni
Vezivni materijali
buke za ozbukavanje (vapno ili/i cement + mineralni agregat + voda)
Mort za zidanje vapneni mort M 0,5
- produzni M 2,5 i M 5,0
- cementni M 10
97
Strukovno podruje graevinarstva 2010
2) Nosivist zida ?
Nosivost zida ispituje se laboratorijski na dva uzorka zida sirine 100 cm, debljine i visine
prema stvarnim mjerama zida zgrade dobijemo opterecenje pri lomu koje podjelimo sa i
dobijemo dopusteno centrino i ekscentrino opterecenje zida.
3) Dopusteno naprezanje zidova pri centrinom pritisku ?
Dopusteno naprezanje zidova zgrada pri centrinom pritisku ovisi o marki elementa, marki
morta i vitkosti zida.
4) Serklazi?
Osnovni konstruktivni elementi zgrade.
Serklazi zgrade moraju biti od armiranog betona visine 15 cm i vise, sirina serklaza odgovara
sirini zida.
Armatura serklaza mora biti ista po svim katovima. Ako opterecenje kojem je izlozena zgrada
ne zahtjeva jau armaturu, pojedini poduzni serklazi moraju se armirati armaturom po izrazu
Fa = 2,0 + 0,4 x n
Gdje je n broj nadzemnih etaza
Razmak izmeu poprenih ukruenih zidova zgrade, ija debljina mora iznositi najmanje 20
cm, ne smije biti veca od 7,5 m.
Presjek vertikalnih serklaza mora biti jednak debljini zida, a min 19/19cm
Obavezno s postavljaju na svim kutovima objekta, na mjestima sueljavanja nosivih zidova i
na slobodnim krajevima zidova debljine 19cm i vise
Max razmak verikalnih serklaza je 5m
Armiraju se s min 4x fi14
Horizontalni zidovi su obvezni za zidove debljine 19cm i vise
irina moze biti iznimno uza za 5cm radi T, min visina 20cm, ali ne manja od visine
meukatne konstrukcije.
Armiraju se s min 4x fi12
5) Zavrsni radovi, opci posebni uvjeti ?
Zavrsni radovi su svi graevinsko obrtniki i ostali radovi na zavrsnoj obradi, opremi i
ureenju objekta visokogradnje, te graevinsko obrtniki radovi na rekonstrukciji i adaptaciji.
Opci tehniki uvjeti za pojedine elemente objekta: funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost,
preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost, ekonominost, higijensko-tehniki uvjeti te
kvaliteta.
Posebni uvjeti odnose se na zavrsne radove prema mjestu ugradnje (izvedbe) i to:
Krov
Fasada i vanjski zidovi
Prozori, balkonska vrata, ulazna vrata i drugi vanjski otvori
Unutrasnja vrata
Laki pregradni zidovi
Ugraeni namjestaj i oprema
Pod
Zavrsna obrada i zastita povrsina
6) Minimalna vrstoca zida od opeke ?
Minimalna vrstoca zida od opeke je 831.
Minimalna debljina nosivog zida od opeke je 25 cm za punu opeku, 29 cm za blok.
Maksimalna debljina nosivog zida od opeke je 40 cm.
Reske od morta u zidu od opeke: debljina horizontalne ne veca od 1,5cm sirina vertikalnih od
1,0 1,5 cm
98
Strukovno podruje graevinarstva 2010
7) Najmanje sito za mort ?
Najmanje sito 0,1 mm.
8) Teraco podovi ?
Teraco podovi su podovi od umjetnog kamena koji se sastoji od mineralnog veziva i
dobljenog kamenog agregata, ploastih komada prirodnog kamena ili keramike. Teraco se
izrauje kao obini teraco, teraco-mozaik (veneciano), teraco trake, teraco holker i teraco
stubista.
Moze se izraivati monolitno (na licu mjesta) ili kao teraco ploe.
9) Nagib krova i utjecaj klimatskih zona na nagib ?
Nagib krova ovisi o klimatskim uvjetima, funkciji krova i krovnog pokrivaa.
indra 45 60
o
Biber crijep 33 60
o
Salonit 17 45
o
10) to je pod i koji su slojevi od meukatne konstrukcije ?
Pod podom smatramo element objekta koji obuhvaca sve slojeve iznad nosive konstrukcije,
a to su izolacija, podloga, podna obloga, premazi i zastita.
11) S sustav ?
S jedinice su jedinice meunarodnog sustava, a dijelimo ih na:
a) OSNOVNE duljina m, masa kg, vrijeme s, elektrina struja A, termodinamika
temperatura K, koliina tvari mol, svjetlosna jakost cd-kandel
b) DOPUNSKE kut rad-radijan, prostorni kut sr- steradijan
c) ZVEDENE =N m; frekvencija Hz = s
-1
; elektrini otpor C = V/A; napon V = W/A;
snaga W= /s; tlak Pa = N/m
2
; sila N=kg m /s
2
; svjetlosni tok lm = cd x sr; osvjetljenje lx
12) Toplinska izolacija ?
Toplinska izolacija graevinske konstrukcije karakterizira se koeficijentom prolaza topline
k [ W/m
2
k ] i toplinskim otporom R [m
2
k /W ]
13) Od ega treba stititi zgrade ?
a) od vode i vlage higijenska klima u zgradi, zastita od ostecenja konstrukcije
HDROZOLACJA PRANA BRANA
b) toplinska zastita smanjenje prenosa topline kroz vanjske i razdjelne plohe izmeu
prostorija razliite temperature
c) zastita od buke (zvuk) spreavanje nastanka, utvrivanje i pracenje razine buke,
otklanjanje i smanjenje buke na dopustenu razinu
d) zastita od psozara
e) zastita od snijega snjegobrani, prolaz ljudi
14) Zastita od buke ?
Zastita od buke je poduzimanje mjera za smanjenje prijenosa buke od izvora pa do slusaoca.
mamo 3 faze: izvor, prijenos, prijem
Zvuna izolacija je potrebna za zastitu od:
Buke susjeda unutarnje buke
Buke kucnih instalacija
ndustrijske buke vanjske buke
99
Strukovno podruje graevinarstva 2010
15) Hidroizolacije ?
Bitumeni i katran
Polimerni materijali folije kitovi, poliesterski laminat
Metali
Betoni i mortovi
Premazi i boje
Jedno-trajni materijali vodonepropusni materijali koji u dodiru s vodom trajno zadrzavaju
karakteristike
16) Termoizolacije ?
Lagani betoni siporex, durisol, drvolit
Drvo iverica
Anorganski materijali vune
Organski materijali pluto
Poliplasti okipor
staklo
17) Buka?
Buka je svaki nezeljeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan
osjecaj ili moze nepovoljno utjecati na zdravlje
Buka stetna po zdravlje ljudi - jest svaki zvuk koji prekorauje propisane razine,
Zastita od buke provodi se danonocno.
Na skali decibela razlika izmeu nivoa ujnosti i nivoa bola je oko 120dB.
Dopustena dnevna ili tjedna izlozenost buci radnika iznosi 85 dB
BUKA GRADLTA
Bez obzira na zonu tijekom dnevnog razdoblja dopustena ekvivalentna razina buke iznosi 65
dB(A)
18) Topot plutajuci podovi ?
Organski materijali
Anorganski materijali
Poliplasti
Guma
Tekstil
19) Zgradarstvo ?
Zgradarstvo je dio graevinskih znanosti koje imaju za cilj unapreenje projektiranja,
graenja i odrzavanja zgrada
(pi i tehniki uvjeti
CLJ udoban i zdrav boravak u zgradi,postojanost prema svim djelovanjima
1. Zgrada jest graevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja
odreenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smjestaju zivotinja, biljaka i
stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugraene opreme i prostora zgrade;
2. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vise od 90% bruto podne
povrsine namijenjeno za stanovanje;
3. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom visom od 12 C,
4. Broj izmjena zraka, n (h
-1
), jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u
jednom satu;
100
Strukovno podruje graevinarstva 2010
"oplinski most
Je manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povecan radi
promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela;
- povrsina stakla min 1/7 povrsine poda
20) uplji glineni blokovi ?
U m3 zida 385 do 400 komada bloka
Blok moze imati vertikalne ili horizontalne supljine kod zidanja zida
Minimalna dimenzija 250/120/65 normalni format i vece
M2,5; M5,0; M7,5; M10; M15; M20
21) Minimalni uvjeti za stan ?
Najmanje jedna soba od 12 m
2
, u dvosobnomstanu druga soba ne manja od 6 m
2
, dalje 5 m
2
,
minimalna visina 2,4 m, a podrum 2,1 m
irina stana ne manja od duljine, kuhinja vodovod i kanalizacija
22) Norme toplinska tehnika ?
Utvruju se tehniki uvjeti koji moraju biti ispunjeni pri projektiranju, graenju i
rekonstrukciji zgrada
To se ne odnosi na zgrade koje se ne griju na vise od 12
o
C
Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na tri klimatske zone i to : , ( Zg, Vz ),
Projektne temperature su dobivene na osnovi izmjerene ekstremne temperature
Najveci dopusteni specifini gubici topline
transmisijski vt c v - vt w - ukupni dopusteni specifini c c c
ventilacijski vt c gubici topline
Koeficijent prolaza topline k i toplinski otpor R k = 1 / R
Ne smije doci do kondenzacije vodene parekoja pojavom difuzije prodire u graevinsku
konstrukciju u zimskom periodu vlazenje, a u ljetnom susenje
Pri proraunu difuzije vodene pare potrebni su podaci o temperaturi (t) i relativnoj
vlaznosti zraka ( faktor otpora difuziji ( debljina sloja konstrukcije u kojem se vodena e
para kondenzira (d)
Zastitni zavrsni sloj zgrade mora zastititi zidove od navlazenja i mora omoguciti isusenje
Toplinska stabilnost faktor prigusenja amplitude oscilacija temperature
- vremenski pomak faze
Raspored slojeva akumulacija topline
- zastita od mraza
- zastita od difuzije vodene pare
- temperaturni rad
23) Norme zvuk
Zvuk prostorna akustika ( kvaliteta govora i muzike )
Zastita od buke
Buka svaki zvuk ija razina prekorauje najvise dopustene razine
Apsorpcija isti prostor
Zvuna izolacija (Rw) izmeu prostora
Do Rw doemo mjeenjem ovisnoo frekvenciji
Standardna krivulja zvune izolacijske moci sluzi za ocjenu zvune izolacije
mjerenjem ili proraunati
Mjerenje: jedno mjerenje na 30 stanova u zgradi (zid + pod)
O emu ovisi izolacijska moc zida ( stropa):
- Plona masa
- Elastinost konstrukcije
101
Strukovno podruje graevinarstva 2010
- Propusnost zraka
24) to je to graevinska fizika ?
Graevinska fizika je dio tehnikih znanosti vezanih za graenje koje izuavaju djelovanje
fizikih pojava ( voda, para, zvuk, svjetlo, pozar, toplina ) kako u zgradi tako i izvana, ili na
cijeli blok
25) Graevinski i obrtniki radovi
Graevinski:
UREENJE GRADLTA
ZEMLJAN RADOV
BETONSK AB RADOV
ARMRACK RADOV
GOTOV ELEMENT OD ARMRANOG BETONA
ZOLACJA
ZDARSK RADOV
Obrtniki:
RADOV SUHE GRADNJE
LMARSK RADOV
BRAVARSK RADOV
PVC PROZOR VRATA
KERAMCARSK RADOV OPLOCENJE
POLURETANSK POD
SOBOSLKARSKO-LCLACK RADOV
STOLARSK RADOV
ELEMENT ZATTE OD POARA
PROTUPOARNA VRATA PROZOR
ALUMNJSKA OSTAKLJENA FASADA
26) Projekt izvedenog stanja?
zvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno
izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) duzan je uvati investitor, odnosno njegov
pravni sljednik za sve vrijeme dok graevina postoji.
27) Energetska svojstva zgrade, certifikat?
/akon o prostornom ure;enju i gradnji<
Certifikat se mora pribaviti prije izdavanja uporabne dozvole
Energetska svojstva i nain izrauna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za
nove i postojece zgrade s izuzecima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadrzaj i nain
izdavanja certifikata (certificiranje), zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certifikata
o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlastene za izdavanje certifikata propisuje
ministar pravilnikom.
.ravilnik o energetskom certificiranju
Energetski certifikat zgrade mora sadrzavati referentne vrijednosti kako bi se potrosaima
omogucila usporedba i procjena energetskih svojstava zgrade, te preporuke za ekonomski
povoljno poboljsanje energetskih svojstava zgrade.
Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojeca zgrada koja se prodaje,
iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgrada koje su prema ovome Pravilniku izuzete od
102
Strukovno podruje graevinarstva 2010
obveze energetskog certificiranja.
Vrste zgrada za koje se izdaje energetski certifikat odreene su prema pretezitoj namjeni
koristenja i dijele se na:
A/ stambene zgrade:
1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojece stambene kuce s jednim stanom,
kuce s jednim stanom u nizu ili drugaije povezane zgrade s jednim stanom, kuce do tri
stana i kuce u nizu s vise stanova po lameli zgrade kod kojih se izrauje zasebni
energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu),
2. s vise stanova (stambene zgrade s tri i vise stanova, stambeni blokovi zgrade kod kojih
se moze izraditi zajedniki certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu).
B/ nestambene zgrade:
1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade sline pretezite namjene,
2. skolske i fakultetske zgrade, vrtici i druge odgojne i obrazovne ustanove,
3. zgrade za kulturno umjetniku djelatnost i zabavu, muzeji i knjiznice,
4. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zastitu i zgrade za institucionalnu skrb,
5. hoteli i sline zgrade za kratkotrajni boravak, zgrade ugostiteljske namjene (gostionice,
restorani i sl.),
Energetski razred grafiki se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s
podatkom o specifinoj godisnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izrazenoj u kWh/
(ma) na sljedeci nain:
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema
energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G
energetski najnepovoljniji razred.
Energetski certifikat zgrade ukljuuje odreivanje energetskog razreda zgrade prema
njezinim energetskim svojstvima odreenim na osnovu izraunate potrebne godisnje
specifine toplinske energije za grijanje ze referentne klimatske podatke i omogucuje
usporedbu zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, uinkovitost njihovih
energetskih sustava, te kvalitetu i svojstava ovojnice zgrade.
Energetski certifikat zgrade sadrzi opce podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke
o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehnikim sustavima, klimatske
podatke, podatke o potrebnoj energiji i referentne vrijednosti, objasnjenja tehnikih pojmova,
opis primijenjenih propisa i normi, te preporuke za ekonomski povoljno poboljsanje
energetskih svojstava zgrade, ako ovim propisom nije sto drugo odreeno.
Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu.
Rok vazenja energetskog certifikata zgrade je 10 godina.
103
Strukovno podruje graevinarstva 2010
28) Upijanje opeke i fasadne opeke
Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga
uvijek prisutna u obliku tekucine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode
karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasicenju u kipucoj vodi. Ovo je
svojstvo vazan pokazatelj svojstava proizvoda. Kod klinkera je 6%, gusce opeke i crijepa 8-
12%, a kod zidne opeke 8-18%.
Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga
uvijek prisutna u obliku tekucine, pare ili leda kod negativnih temperatura. Upijanje vode
karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasicenju u kipucoj vodi
29) Podjela konstrukcija prema proraunskom uporabnom vijeku prema HRN
ENV 1991-1
30) Gljivasti stropovi
- Ravne ploe konstantne visine mjestimino poduprte pravilno rasporeenim stupovima.
- Visina ploe: h < 1/30 veceg razmaka stupova < 15 cm.
- Dimenzije stupova: ds < 1/20 razmaka stupova < 1/15 katne visine < 30 cm.
- Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladista, spremnici i uopce graevine bez
razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.
Prednapete gljivaste ploe primjenjuju se za raspone od 7 do 15 m.
104
Strukovno podruje graevinarstva 2010
31) Dizala
Konstrukcija okna i materijali za zavrsnu obradu okna moraju biti negorivi
Okna dizala moraju se izvesti kao poseban pozarni sektor. Graevinski elementi okna dizala
mogu imati za najvise 30 minuta manju otpornost na pozar od otpornosti na pozar nosive
konstrukcije ugostiteljskog objekta, ali ne manju od 30 minuta.
Dizala se ne smiju koristiti za evakuaciju osoba prilikom pozara i ne smiju biti sastavni dio
puta za izlazenje.
- vise od 4kata 1lift
- vise od 8katova 2 lifta
32) Kako se ispituje zrana propustljivost stana i koliko mora biti ?
nemometri G Ureaj za mjerenje protoka zraka
Covjek treba za disanje prosjeno 0,4 m3 zraka u jednom satu. To je istovremeno potrebna
izmjena zraka u prostoru kako bi postigli dovoljnu koliinu kisika u zraku.
preporuene vrijednosti izmjene zraka su sljedece:
WC 4 - 5 / h
Kupaonica 5 - 8 / h
Kuhinja (ovisi o broju ureaja) 15 - 25 / h
Garderoba 3 - 6 / h
105
Strukovno podruje graevinarstva 2010
33) Zakon o graevnim proizvodima
Ovim se Zakonom ureuju:
1. tehnika svojstva,
2. sukladnosti
3. uporabljivost graevnih proizvoda
4. distribuciju
gra;evni proizvod je bilo koja stvar koja je namijenjena za trajnu ugradnju u graevinu,
"ehnika svojstva
- graevnog proizvoda moraju biti takva da podnose sve utjecaje uobiajene uporabe i
utjecaja okoline, tako da graevina u koju je ugraen tijekom projektiranog roka uporabe
ispunjava bitne zahtjeve za graevinu.
"ehnika dopu6tenja
Tehnikim dopustenjem utvruju se tehnika svojstva graevnog proizvoda te se odreuje
nain dokazivanja njegove uporabljivosti
Hrvatsko tehniko dopustenje vai do donosenja tehnikog propisa, a najdulje pet godina
(a moze se jednom produljiti za najdulje pet godina.)
Sukladnost
Graevnog proizvoda s tehnikom specifikacijom utvruje se provedbom jedne ili vise
sljedecih radnji:
poetnog ispitivanja tipa graevnog proizvoda
ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrenom planu od strane proizvoaa
ispitivanja sluajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje a pripremljene za isporuku
stalnog nadzora proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlastena za ocjenjivanje
sukladnosti.
sprave o sukladnosti graevnog proizvoda su:
potvrda o sukladnosti - izdaje ovlastena pravna osoba na zahtjev proizvoaa
izjava o sukladnosti - izdaje proizvoa
.otvrdom o sukladnosti
i/ili izjavom o sukladnosti potvruje se da su provedene propisane radnje u postupku
ocjenjivanja sukladnosti i da je u tom postupku potvrena sukladnost graevnog proizvoda s
odgovarajucom tehnikom specifikacijom te da se proizvod moze staviti na trziste i rabiti za
graenje.
"ehnike upute
Proizvoa graevnog proizvoda mora prije stavljanja na trziste izraditi tehnike upute i
proizvod oznaiti oznakom sukladnosti.
(znaka sukladnosti
Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajucom
usklaenom europskom specifikacijom oznaava se oznakom sukladnosti: CE.
Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajucom
domacom tehnikom specifikacijom oznaava se oznakom sukladnosti: C.
9 koraka u gradnji kuce
106
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Novi Zakon o prostornom ureenju i gradnji pojednostavio je proceduru dobivanja dozvola za
gradnju obiteljskih kuca do 400 kvadrata
5. DOZVOLA ZA GRADNJU
Za obiteljske kuce do 400 kvadrata treba imati idejni projekt na temelju kojega se dobije
rjesenje o uvjetima graenja, koje zamjenjuje dosadasnju graevinsku dozvolu. dejni projekt
prikazuje gdje ce na parceli biti kuca, koliko ce biti velika, koliko ce imati prostorija, prozora,
vrata...
6. GLAVN PROJEKT
Kad je odobren idejni projekt, arhitekt radi glavni projekt koji je detaljniji. Uz arhitektonski dio,
taj projekt ima i graevinski, elektrotehniki, strojarski i financijski dio. U sluaju gradnje kuce
do 400 m2, glavni projekt ne treba potvrditi nadlezno tijelo, ali mora sve vrijeme gradnje biti
na gradilistu.
9. USELJENJE
Za obiteljske kuce do 400 kvadrata vise nije potrebna uporabna dozvola. Dovoljno je da
nadzorni inzenjer sastavi i potpise svoje zavrsno izvjesce i kuca je spremna za useljenje i
upis u gruntovnicu.
Zasto je urbanizam vazan
Zakon razlikuje graevine do 400 kvadrata i one vece od 400 kvadrata. Za graevine do 400
kvadrata, a takva je vecina obiteljskih kuca, bitno je pojednostavljena procedura, jer vise nije
potrebna ni lokacijska ni graevinska dozvola, nego samo rjesenje o uvjetima graenja.
Osvjetljenje prirodno svijetlo
Rasvjeta umjetno svijetlo
34) Toplinska iskaznica?
skaznica potrebne topline?
prema clanku 25. Pravilnika o utedi energije i toplinskoj zatiti, za zgradu grijanu na temperaturu 18C
I. OPIS ZRADE
Naziv zgrade ili dijela zgrade
okacija zgrade !katastarska cestica, ulica, kucni "roj, naselje s potanskim "rojem#
$jesec i godina izrade projekta
%ploje grijanog prostora zgrade A!m2#
%"ujam grijanog prostora zgrade Ve !m&#
'aktor o"lika zgrade f( !m)1#
Plotina korisne povrine zgrade A* !m2#
Nacin grijanja !lokalno, eta+no, centralno, toplansko#
,rsta i nacin koritenja o"novljive energije
-cece o"novljive energije u potre"noj toplini za grijanje !.#
/rednja mjesecna temperatura vanjskog zraka naj0ladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade 1e,mj,min !C#
/rednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade 1e,mj,ma2 !C#
II. POTREBNA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE
3odinja potre"na toplina za grijanje Q0 !k4705a#
3odinja potre"na toplina za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade Q066 !k4705m27a#
III. DALJNJA ENERGETSKA OBILJEJA ZGRADE
/peci7icni transmisijski toplinski gu"itak po jedinici oploja grijanog prostora zgrade H86 !45!m27*#
najveci doputeni
I!acunati
107
Strukovno podruje graevinarstva 2010
*oe7icijent transmisijskog toplinskog gu"itka H8 !45*#
*oe7icijent toplinskog gu"itka provjetravanjem H, !45*#
-kupni godinji gu"ici topline Ql !9#
3odinji iskoristivi unutarnji do"ici topline Qi !9#
3odinji iskoristivi solarni do"ici topline Qs !9#
-kupni godinji iskoristivi do"ici topline Qg !9#
I". ODGO"ORNOST ZA PODATKE
Projektantska tvrtka !naziv i adresa#
Projektant ela"orata utede energije i toplinske zatite !pecat i potpis#
3lavni projektant gradevine !pecat i potpis#
:atum i pecat projektantske tvrtke
". POP#NJA"A IZ"O$A% RADO"A PRIJE TE&NI%KOG PREGLEDA
;zvodac radova !naziv i adresa#
3lavni in+enjer gradilita !ime#
$jesec i godina zavretka gradnje
:atum, potpis glavnog in+enjera gradilita, pecat tvrtke izvodaca radova
Tehnikim propisom o ustedi toplinske energije i toplinskoj zastiti zgrada, na snazi od 30.
lipnja 2006., propisuje se obveza izrade skaznice potrebne topline za grijanje zgrade. Taj
dokument je jedan od nuznih koraka u ostvarenju sustava koji ce omoguciti stvarno
smanjenje potrosnje energije.
skaznicu izrauju projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na ustedu toplinske energije i
toplinsku zastitu i izvoa radova
Prilozi A,B,C,D,E
skaznica potrebne topline za grijanje zgrade je sastavni dio dokumentacije o odrzavanju i
unaprjeivanju bitnih zahtjeva za graevinu.
skaznica mora biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlastenim
korisnicima zgrade ili njenog dijela.
skaznica se prilaze ostaloj dokumentaciji potrebnoj kod tehnikog pregleda zgrade odnosno
dijela zgrade
Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi
treba iznositi najmanje n = 0,5 h
-1
Izuzee od primjene
- radionice, hale i sl. koje su zbog svoje namjene otvorene vise od polovice radnog vremena,
- industrijske zgrade koje vise od polovicu toplinskih gubitaka nadoknauju unutarnjim
izvorima iz tehnoloskog procesa,
- staklenike koji se koriste u poljoprivredi,
- satore i sl. privremene graevine,
- jednostavne graevine prema posebnom propisu
35) sprave proizvoda u prometu
1.Deklaracija naziv pr ,tip pr, proizvoa
2.Oznaavanje znak sukladnosti, upozorenja
3.Pakiranje obveza odreene ambalaze za pakiranje
4.Tehnike upute tehniki slozeni proizvodi
5.Upute za uporabu
6.Servis
7.Jamstveni list
108
Strukovno podruje graevinarstva 2010
36) Komora arhitekata i inzenjera
Komora stiti ugled i ast te nadzire njihov rad
Obavezno se moraju ulaniti ovlasteni inzenjeri i ovlasteni arhitekti koji obavljaju poslove:
1. Prostornog ureenja
2. Projektiranja i nadzora
3. Kontrole projekta
Uvjeti za upis:
- dipl.ing.graevine,strojarstva,arhitekture
- 3god rada pod nadzorom ovlastenog inz ili ovl. arhitekte
5. TEHNCKA REGULATVA HDROTEHNKA
1) Zakon o vodama
utvruje pravni status voda i vodnog dobra, nain i uvjete upravljanja vodama, nain
organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama,
osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva
- pravna osoba za upravljanje vodama su
HRVATSKE VODE
- sredstva za financiranje upravljanja vodama
osiguravaju se posebnim zakonom
- ukljuuju sve povrsinske i podzemne, mineralne i
termalne vode, mora
Ovim se Zakonom osnivaju i "Hrvatske vode" - pravna osoba za obavljanje poslova
upravljanja vodama
Odredbe ovoga Zakona odnose se na:
- povrsinske i podzemne kopnene vode,
- mineralne i termalne vode,
- nalazista vode za pice u teritorijalnom moru,
- vode mora u pogledu zastite od oneiscenja s kopna i otoka.
Vode su opce dobro ni u ijem vlanistvu.
VODN REM je prostorni raspored i izgraenost vodnog sustava u vremenu i prostoru.
VODN SUSTAV ine svi vodotoci i druge vode, vodno dobro i vodne graevine na
odreenom podruju.
KORTO je terenska udaljenost kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno stoje.
- korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode
OBALA je pojas zemljista uz korita kopnenih voda koji sluzi pristupu vodi i redovnom
odrzavanju korita.
VODOTOK je korito tekuce vode s obalama i vodom
UCE RJEKE je korito vodotoka s obalama do crte razgranienja koja spaja najdalje
suprotne toke njihovih obala na utoku u more.
MEUDRAVNE VODE su vode koje ine ili presjecaju drzavnu granicu
UPRAVLJANJE VODAMA je skup aktivnosti, odluka i mjera radi odrzavanja, poboljsanja i
ostvarivanja jedinstva na odreenom podruju sto se ostvaruje zastitom vode od
oneiscenja, ureenjem vodotoka, zastitom od stetnog djelovanja voda, te osiguranjem
potrebnih koliina vode.
VODNA SLVNA PODRUCJA su teritorijalne jedinice za upravljanje vodama.
109
Strukovno podruje graevinarstva 2010
VODN REM se utvruje na osnovi dugoronog pracenja prostornog rasporeda voda i
kakvoce, a promjene vodnog rezima kad se mijenjaju karakteristike i to: vremenski, lokacijski
i prostorno.
Ureeni inundacijski pojas
ini zemljiste izmedu korita vode i vanjskog ruba pripadajucih mu regulacijskih i zastitnih
vodnih gradevina ukljuujuci i pojas zemljista potreban za njihovo redovno odrzavanje.
Neureeni inundacijski pojas ine:
- zemljiste uz vodotoke koje je vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim
planom ili dokumentom uredenja prostora rezervirano za gradenje regulacijskih i zastitnih
vodnih gradevina,
- prirodne i umjetne retencije u granicama utvrdenim vodnogospodarskom osnovom,
odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora.
8elioracija
Sustav melioracijske odvodnje ini skup vodnih graevina i ureaja za odvodnjavanje
suvisnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljistu
2) Vodne Graevine
su graevinski objekti koji sluze za ureenje vodotoka, za zastitu voda i zastitu od voda i to:
1. regulacijske (zastitne)nasipi, latentni kanali, brane i sl.upravljaju Hrvatske vode
2. melioracijske - za odvodnju
3. koristenje voda - za vodoopskrbu, proiscavanje
- za melioracijsko navodnjavanje
- za proizvodnju elektrine energije
- za plovidbu
4. zastitu voda kolektori, proiscivai isl.
3) Vodna podruja i vodni slivovi
su podruja jednog ili vise slivova glavnih rijenih vodotoka i to slivova Save, Drave i
Dunava, primorsko-istarskih slivova te dalmatinskih slivova. Slivno podruje ini teritorijalnu
jedinicu za upravljanje lokalnim vodama, a obuhvaca jedan ili vise slivova manjih vodotoka
- povrsinske vode dijele se na drzavne vode ( vazne za RH ) i lokalne vode
Slivno podruje nekog vodotoka odgovara povrsini omeenoj vododjelnicom s koje se
vodne koliine slivaju prema nekoj toki tog recipijenta
Sliv G Sliv je podruje ije povrsinsko otjecanje ima odljev vode
5ododjelnica +definira granicu povrsina dva sliva
.%&S$# (S&(5# za upravljanje vodama su :
1. !('$(8(-P('R-%E (-$(!E R* dugoroni planski dokumenti za gospodarenje
vodama
2. !('$( 8(-P('R-%E (-$(!E " P#$(!" -#"!$"* P('R9:; osnovni planski
dokument
$(*I9"#&F# 5(' upotreba povrsinskih i podzemnih voda za razliite namjene
- za proizvodnju elektrine energije
- za uzgoj riba
- za plovidbu
- za sport, kupanje i rekreaciju
Pravo prvenstva za koristenje voda ima stanovnistvo ( za pice, sanitarne porebe,
protupozarnu zastitu i potrebe obrane )
110
Strukovno podruje graevinarstva 2010
5('&( '()*( je skup zemljisnih estica
O pripadnosti nekog zemljista vodnom dobru odluuje Drzavna uprava za vode, te zupanijski
ured nadlezan za upravljanje vodama
Vodno dobro sluzi odrzavanju ili poboljsanju vodnog rezima ( ureenje vodotoka, odrzavanje
unutarnjih plovnih putova )
5('&I SUS"5 ine svi vodotoci i druge vode, vodna dobra i vodne graevine na
odreenom podruju
5('&I *#EI8 ini prostorni raspored i izgraenost vodnog sustava te stanje koliina i
kakvoce voda na odreenom podruju i u odreenom vremenu
/9"I" (' (&#-I9H#&F ostvaruje se nadzorom i spreavanjem oneiscenja voda.
Oneiscenje je mjerenje korisnih svojstava vode unosenjem hranjivih tvari u vodu. Zagaenje
je unosenje opasnih tvari stetnih za zivot i zdravlje ljudi i okolisa u koncentraciji ispod
dozvoljenih granica.
()*& (' .(.%5 redovna i izvanredna
Drzavni plan za zastitu voda donosi Vlada Republike Hrvatske.
Bujinim tokovima smatraju se povremeni vodotoci, kao i stalni vodotoci u kojima zbog
djelovanja kisa i topljenja snijega nastaju nagle promjene proticaja
4) Vodopravni Akti
su upravni akti koji se izdaju radi osiguravanja jedinstvenog vodnog rezima i ostvarivanja i
upravljanja vodama u skladu sa zakonom.
Vodopravne akte izdaju Hrvatske vode, zupanijski ured za upravljanje vodama, a zalbe
rjesava Drzavna uprava za vode.
Vodopravni akti su:
3.5('(.*5&I U5F#"I - uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za graenje novih i
rekonstrukciju postojecih graevina, za izvoenje geoloskih istrazivanja, te drugih radova koji
utjeu na promjenu vodnog rezima.
Uvjete izdaju Hrvatske vode
Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta prilazu se podaci o lokaciji, osnovni tehniki podaci
o objektu,
4?5('(.*5& SU+%S&(S"
Osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti duzna je prije poetka radova zatraziti suglasnost
kojom se potvruje da je dokumentacija za graenje u skladu s izdanim uvjetima. zdaje se u
obliku klauzule na vodoprivrednim uvjetima. Zahtjevu za izdavanje vodoprivredne suglasnosti
prilazu se vodoprivredni uvjeti, glavni projekt, misljenje na glavni projekt nadleznog
ministarstva i propisana upravna pristojba.
=?5('(.*I5*#'& '(/5(%
Vodoprivrednom dozvolom dozvoljava se koristenje voda i odreuje namjena, mjesto, nain,
uvjeti i opseg koristenja voda i ispustanja proiscenih i neproiscenih voda, opasnih tvari koje
mogu oneistiti ili zagaditi vode.
Vodoprivredna dozvola potrebna je za koristenje voda i ispustanje otpadnih voda, te za
vaenje pijeska, sljunka i kamena
Vodopravna dozvolu izdaje nadlezni zupanijski ured uz prethodno misljenje Hrvatskih voda.
Zahtjevu se prilazu podaci o nazivu i sjedistu korisnika vodoprivredne dozvole
111
Strukovno podruje graevinarstva 2010
A?'(/5(%)#&I &%(+
Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodoprivrednu dozvolu radi usklaivanja ponasanja i
radnji korisnika vodoprivredne dozvole s uvjetima i obavezama iz tog akta, a izdaje ga tijelo
koje je izdalo i vodoprivrednu dozvolu.
Dozvolbeni nalog posebno sadrzi:
- Nalog da se izvrsi neka radnja te rok
- Nalog da se ne ini neka radnja te rok
- Nalog za ulaganje radi otklanjanja nekog poremecaja i nesuglasja s uvjetima te rok
spitivanje cjevovoda pod pritiskom ( tlana proba ):
spitne dionica do 1.000 m, u praksi 300 500 m
Na krajeve se stave fazonski komadi za zatvaranje, dobro se upre u teren, djelomino se
zatrpava cjevovod radi uvrscivanja cijevi da ne doe do pomaka cijevi kod pustanja
vode, cjevovod ne smije biti u potpunosti zatrpan, a najnizi dio tlana crpka i tlakomjer s
podjelom 0,1 bara ( 0,01 Mpa )
Cjevovod se polako puni da izae zrak ( odzrani ventil na najvisim mjestima ) brzina
punjenja 5 cm/s
Kad se na mjestima ispustanja zraka pojavi voda sve se zadrzava pa i dotok vode
Ostavi se 24 sata da se stijenke prilagode te se pristupi TLACNOJ PROB podize se
pritisak za dva bara, pa onda stanka 18-20 minuta sve do ispitnog pritiska
spitni (probni) pritisak je nazivni (radni) pritisak + 5 bara, za vodovodne cijevi minimalno
10 bara
Visina probnog pritiska za ispitivanje spojeva odreuje tako da probni pritisak bude
jednak 1,5 x radni pritisak. Spoj je nepropusan ako se odrzi probni pritisak 5 minut. U
sluaju propustanja vode na spoju valja pristupiti sanaciji
Provjerava se da li je dodana koliina vode manja ili jednaka onoj u tablici, u sluaju da
nije, pristupa se kontroli cjevovoda da li je propusan - i kontoli pumpe za ispitivanje na
pritisak.
Po uspjesnom ispitivanju na pritisak pristupa se zatrpavanju cjevovoda u slojevima 10-30
cm do visine 50 cm iznad tjemena uz samo bono nabijanje
Potom se izvodi SKUPNA TLACNA PROBA za cijeli cjevovod u visini radnog pritiska
+*5I"CIFS$I CF#5(5('
Kanalski cjevovodi ispituju se na vodonepropusnost
Dionica ispitivanja izmeu dva reviziona okna
Probni pritisak na 0,4 bara
U odnosu na unutrasnju povrsinu cjevovoda mjeri se gubitak po m
2
l/m
2
gubitak vode
spitivanje revizionih okana na vodonepropusnost napuni se vodom, oznai se razina i
mjeri se koliko se snizi nivo vode u jedinici vremena gubitak l/m
2
%IF#5&( E#%F#/&# CIF#5I .(' .*I"IS$(8<
Tvorniki nain ispitivanja, a ispituju se mehanike osobine ( zatezanje, savijanje,
hidrauliki pritisak, progib )
Spajanje se moze izvesti pomocu naglavaka, prirubnica ili navrtka
)#"(&S$# CIF#5I / $&%I/CIFU
Duzina cijevi:125, 150, 200, 250, 300 cm + 50 cm za vece duzine
Materijal za proizvodnju: agregat, cement, voda, armatura,dodaci
Maksimalna veliina zrna agregata manja od 1/3 debljine stijenke
Cijevi duzine preko 2,5 m armiraju se konstruktivnom armaturom ( zbog transporta,
utovara )
Unutarnji promjeri: os 20 do 200 cm
Krajevi cijevi: spojevi pero zlijeb, pero naglavak
112
Strukovno podruje graevinarstva 2010
spituje se tonost geometrijskih mjera, tjemeni tlak po izvodnici, vodonepropusnost ( 0,4
bara u tijeku 48 sati )
Spajanje cijevi vrsi se spojnicamaod gume ili plastike
5odni doprinos se o2raunava na temelju glavnoga projekta
Vodnu dokumentaciju ine: vodna knjiga, vodni katastri i oevidnik koncesija na vodama i
vodnom dobru.
U vodnoj knjizi vode se podaci o izdanim vodopravnim uvjetima i vodopravnim dozvolama
Vodni katastar ine: katastar voda, vodnog dobra i vodnih graevina
6. TEHNCKA REGULATVA CELCNE KONSTRUKCJE
1) Tehnika dokumentacija kod elinih konstrukcija?
Tehniku dokumentaciju za .k. ine:
a) STATCK PRORACUN mora sadrzavati podatke o opterecenju, materijalu, temeljnom
tlu i mjerama svih dijelova konstrukcije; statiku koncepciju, proraun naprezanja,
proraun elastinih deformacija, proraun sigurnosti protiv prevrtanja, klizanja i podizanja
na lezajima
b) CRTE moraju sadrzavati kompletnu geometriju te materijale da bi se vidjela veza sa
statikim proraunom (pozicije)
c) TEHNCKO OBRAZLOENJE sadrzi opis i namjenu objekta, podatke o upotrebi i
transportu, opis montiranja
d) POSEBN TEHNCK UVJET sadrze zahtjeve u pogledu materijala, izrade i montiranja,
izrade plana zavarivanja i specijalne kontrole
2) Opterecenje elinih konstrukcija ?
a) OSNOVNO - vlastita tezina, snijeg i pokretno opterecenje
b) DOPUNSKO vjetar, kona sila (kranovi, promet), bone sile, sile od temperaturnih
djelovanja
c) ZNMNO seizmika djelovanja, havarija
Za dijagonale ravninskog sistema sila od vjetra, a ostalo zanemarivo osnovno
opterecenje
3) Dimenzioniranje elinih konstrukcija ?
Po metodi graninih sila:
Pri dimenzioniranju izvode se dokazi nosivosti, stabilnosti, deformacija, nosivost na umor,
dokaz sigurnosti protiv prevrtanja,klizanja i podizanja konstrukcije na lezajima.
Stabilnost se dokazuje za tlane stapove, ploe (limove) i pojaseve nosaa
Ogranienje deformacija, prema rasponu i visini konstrukcije:
L/300 za nosae u zgradarstvu progib
L/200 za podroznice
L/500 za nosae meukatnih konstrukcija (stropne) ako to nije osigurano (vibracije)
H/150 za horizontalno po micanje od djelovanja vjetra H visina zgrade
Moze se i poostriti npr. Opterecenje podroznice staklom L/500 zbog opasnosti od loma
4) Proraun i konstruiranje elinih konstrukcija ?
Vlani stapovi plastina otpornost brutto poprenih presjeka i otpornost netto poprenih
presjeka
Tlani stapovi klasifikacija poprenog presjeka
Otpornost poprenog presjeka
Otpornost elemenata na izvijanje = l i / i
Savijanje klasifikacija poprenog presjeka
113
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Otpornost poprenog presjeka (shearlag efekt, tlana otpornost, otpornost bna
savijanje, na smik, interakcija .
Otpornost elemenata na izvijanje (uzduzna tlana sila, otpornost elemenata
na savijanje, interakcija M N )
Kontrola progiba
5) zvedba elinih konstrukcija ?
Provodi se prema crtezima tj. tehnikoj dokumentaciji
Potrebno je vrsiti kontrole
C.k. kontroliraju se prema njihovoj vrsti, a prije bojenja
Sve sakriveno mora se kontrolirati na vrijeme npr. konstrukcije koje se kasnije
zabetoniraju
Odstupanja mora se pratiti geometrija, a odstupanja mogu biti u dopustenim granicama
6) Projekt montaze eline konstrukcije sadrzi ?
Tehniki opis montaze i plan izvoenja
Vremenski plan izvoenja
Statiki proraun
Projekt skele ( statiki proraun i crtezi )
Plan organizacije gradilista
Spisak opreme
Elaborat o zastitnim mjerama
7) Projekt skele ?
Projekt skele obuhvaca sve pomocne graevine za podupiranje dijelova .k. za vrijeme
montaze, prostor i radna mjesta za izvoenje radova, crteze skele, predviena mjesta za
opremu za zavarivanje, elemente konstrukcije skele za zastitu od pada osoba, alata i
materijala, statiki proraun.
8) to je potrebno kod preuzimanja eline konstrukcije ?
Kod preuzimanja .k. sastavlja se zapisnik te se prilaze slijedeca dokumentacija:
Projekt za montazu .k.
Radioniki nacrt
Atesti o isporuenim .k. sa zapisnicima o kontroli i peruzimanju konstrukcije u radionici
Dokumente o odstupanju od projekta i usuglasenost
Zapisnik o preuzimanju nevidljivih radova (npr. temelji)
Atesti o osnovnom i spojnom materijalu
Dokumenti o kontroli izvoenja montaznih radova
Graevinski dnevnik
Podaci o geodetskim mjerama
Atest o ispitivanju .k. poslije zavrsene montaze
Foto dokumentaciju o graenju objekta
9) Korozija objekta i zastita konstrukcije od korozije ?
Korozija moze biti atmosferska, u vodi, u zemlji, korozija koja nastaje u dodiru s drugim
tvarima. Prilikom pripreme elinih povrsina za postupak zastite od korozije radi se
odmascivanje (istim suhim krpama), iscenje (mlazom abraziva, plamenom, kemijskim
sredstvima, strojno i runo), otprasivanje (usisivaem) i prethodna zastita (sredstva za
ispiranje)
Zastita od korozije ostvaruje se:
Premaznim sredstvima osnovna (jedan ili dva sloja ) i pokrivna (dva ili tri sloja). Prvi
osnovni u pravilu u radionici, a ostali nakon montaze
Toplim pocinavanjem nanosenje prevlake cinka po toplom postupku
114
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Metalizacijom prskanjem tastopljenog metalapistoljem (cink, aluminij, olovo)
Katodnom zastitom katodna polarizacija u prisustvu elektrolita
10) Tehniki pregled ?
Tehniki pregled vrsi se nakonmontaze .k., a prije njene uporabe. Treba provjeriti da li je
konstrukcija izraena prema projektu i da li je kvaliteta osnovnog i dodatnog materijala, te
izrada i montaza ista kao i zahtjevana.
Zapisnik o tehnikom pregledu sadrzi:
naziv tijela koje je osnovalo povjerenstvo za tehniki
vrijeme, mjesto, tijek i nain rada povjerenstva,
imena prisutnih lanova povjerenstva i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji,
podatke o sudionicima u gradnji (investitoru, projektantu, revidentu, izvoau i nadzornim
inzenjerima),
podatke o graevinskoj dozvoli i glavnom projektu koji je njezin sastavni dio i njihovim
popis svih izvedbenih projekata s podacima o misljenju projektanta odnosno glavnog
projektanta glavnog projekta o usklaenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom,
podatke o elaboratu o iskolenju i situacijskom nacrtu izgraene graevine,
podatak o prijavi poetka graenja,
popis graevnih dnevnika,
podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru,
podatke o zavrsnom izvjescu nadzornog inzenjera i izjavi izvoaa i
11) spitivane konstrukcije ?
spitivanje konstrukcije vrsi se poslije zavrsene montaze posebnim probnim opterecenjem
kojim se provjerava kvaliteta materijala i izvoenja i to zgrade, stupovi za dalekovode,
mostovi, transportna sredstva (kranovi ikranske staze, ziare), rezervoari i silosi, konstrukcije
za hidrocentrale (cijevi pod tlakom). spitivanja mogu biti probnim opterecenjem (statika i
dinamika) te posebna (nepropustljivost). Probno opterecenje se radi za najnepovoljniji
sluaj opterecenja po statikom proraunu
12) Norma; izbor osnovnog materijala ?
Faktori koji utjeu su naprezanje, oblikovanje elemenata, debljina elemenata, znaaj
elemenata i radna temperatura
L = K Z N
L faktor opasnosti od krtog loma
K faktor konstrukcije (1; 1,4; 2,0 ) ovisi o blikovanju elemenata
Z faktor ostecenja ( 0,5; 0,7; 1,0 ) - ovisi o znaaju elemenata
N faktor naprezanja ( 1,0; 1,4 ) ovisi o brzini naprezanja
Za dobiveni L i odreenu radnu temperaturu iz tablice se za odreenu debljinu elementa
oita broj ( 1, 2 ili 3) koji predstavlja kvalitetnu grupuosnovnog materijala sve to vrijedi za
zavarene konstrukcije
13) zvijanje i kako se rauna ?
EUROCOD 3
= li / i ; vitkost ; i radijus inercije; l i duljina izvijanja
svedena vitkost; \E / f y Eulerova vitkost; E= 21.000 kN/cm2
za izraunati i odabranu liniju izvijanja (a, b, c, d ) oita se iz tablice faktor redukcije .
uvjet: Nsd >NbRd =
115
Strukovno podruje graevinarstva 2010
14) Tehniki propis za eline konstrukcije
Ovim se Tehnikim propisom propisuju tehnika svojstva za nosive eline konstrukcije u
graevinama
Ovaj Propis odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio eline
konstrukcije odnosno na elemente eline konstrukcije koji ne utjeu na mehaniku otpornost
i stabilnost graevine u cjelini.
Graevni proizvodi od elika:
proizvodi od elika (toplo i hladno oblikovani elini profili, limovi, trake, sipke, zice)
mehaniki spojni elementi
dodatni materijal za zavarivanje
vlani elementi visoke vrstoce
konstrukcijski lezajevi
Nakon 31. prosinca 2009. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnika pravila za
dokazivanje uporabljivosti graevnih proizvoda.
PRLOG A - PROZVOD OD CELKA
Proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih elika i nehrajucih elika za
PRLOG B - MEHANCK SPOJN ELEMENT - Vijci, zakovice, trnovi
PRLOG C - DODATN MATERJAL ZA ZAVARVANJE
PRLOG D - VLACN ELEMENT VSOKE CVRSTOCE
PRLOG E - KONSTRUKCJSK LEAJEV
PRLOG F - PREDGOTOVLJEN ELEMENT
PRLOG G - PROJEKTRANJE CELCNH KONSTRUKCJA U SKLADU S PRZNATM
TEHNCKM PRAVLMA
PRLOG H - PROJEKTRANJE CELCNH KONSTRUKCJA
PRLOG - ZVOENJE ODRAVANJE CELCNH KONSTRUKCJA
15) to je nosiva elina konstrukcija ?
Nosiva .k. je dio objekta koji ima prevladavajucu funkciju preuzimanja opterecenja. Svaki
pojedini element mora imati dostatnu nosivost da moze odoljeti silama koje na njega djeluju.
Nosiva .k. je sustav nosaa koji su sastavljeni iz osnovnih proizvoda valjanja, spojenih
traka, da osiguraju prostornu stabilnost objekta.
Sa seminara<
GLAVN PROJEKT ZVEDBEN PROJEKT ( radioniko montazna dokumentacija za .k.
elinu konstrukciju ) izrauje PROJEKTANT
NVESTTOR sve to treba zeli li graevinu odreuje STRUCN NADZOR koji je za .k.
obvezan; SPECJALSTCK NADZOR obvezan je za slozene .k. kao dodatni nadzor
ZVODTELJ duzan je na temelju tehnike dokumentacije imati TEHNOLOK ELABORAT
izvedbe .k. mora biti tako napravljen da se vidi kako ce biti izvoeno u tehnoloskom
smislu tehnologija zavarivanja ( var, jaina, klasa, definira se postupak elektrode, broj
slojeva .) SV POSTUPC ZRADE MONTAE C.K. koji ce kasnije biti primjenjeni na
graevini.
ZRADA KONSTRUKCJE prvo nabava materijala u skladu s tehnikom dokumentacijomi
tehnologijom, prije poetka radova mora imati sve ateste ( da se utvrdi da je materijal
ispravan bez obzira na atest ako je sumnjiv novo atestiranje; formalno atesti su samo za
tehniki pregled to nije zastita izvoaa)
Poinje se raditi- obvezan je dnevnik ( zakonski dokument potreban da se prati itav tijek na
jednom mjestu nakon provjere materijala zabiljeske meufazne kontrole , zapazanja i sl.
116
Strukovno podruje graevinarstva 2010
1. DNEVNK ZRADE C.K.
2. DNEVNK ZAVARVANJA samo zavarivaki radovi koji zavarivai i koje su radove
radili,snimanje varova i sl.
Kad je kraj izrade konstrukcije ili dijela PREUZMANJE C.K. ili ZAPSNK O
PREUZMANJU projektant, nadzor, izvoa ( monter .k. ) + onaj tko je izradio .k.
To je meufazna kontrola dozvola za transport na gradiliste karakteristike tehnikog
pregleda
Preuzimanje na gradilistu kad je konstrukcija stigla na grailiste radi se ZAPSNK
kontrola o ispravnosti i broju ( ostecenja, kraa kod transporta )
MONTAA montazer prije poetka radova preuzeti geodetsku snimku konstrukcije
na koju se nastavlja elik ( asice, lezaj i za krovne nosae ) vide se tolerancije za
izvedbu da li elik trpi te tolerancije ako NE sanacija ili ako DA montaza
Prema tehnoloskom projektu montaze skele, dizalice, zastita na radu vodi se
DNEVNK MONTAE NA GRADLTU zavarivanje i DNEVNK ZAVARVANJA
U tijeku montaze geodetsko pracenje tj. Ponasanje konstrukcije u stvarnosti kad je
gotovo GEODETSKA SNMKA MONTRANE KONSTRUKCJE i odstupanja- da li su u
skladu s dopustenim tolerancijama
Sve vrijedi i za antikorozivnu zastitu
TEHNCK PREGLED C.K. prije nastavka radova ( obloge, pokrivanja ) da li je ta
konstrukcija u redu ZAVRN PREGLED da se ne mijesa s tehnikim pergledom na
kraju
Sazivaju ga sudionici predaja za daljnje radove tehnika dokumentacija, atesti,
dnevnici, ZAPSNK O ZAVRNOM PREGLEDU konstrukcija je montirana u svemu
po tehnikoj dokumentaciji i tehnikim propisima tada se moze nastaviti rad na
graevini
Dalje moguci zahvati ili ne ako se radi isti postupak voenja kompletira se
dokumentacija za tehniki pregled graevine u cjelini
Za zavrsni tehniki pregled ostaje npr. probno opterecenje kad je to moguce zbog
ukupnog opterecenja
ODRAVANJE C.K. nakon uporabne dozvole- graevinu preuzima korisnik
Dalje pregledi u zgradarstvu redvitigodisnji pregled i 10-godisnji glavni pregled
( mostovi, industrija 5 god. ) PROJEKT L ELABORAT ODRAVANJA sto se mora
pregledati i kakvi rezultati moraju biti
Servisna knjiga konstrukcije zahvati na konstrukciji i nalazi iz pregleda
Glavni pregled ispravnost konstrukcije za preosli period ako nije moguc novi period
sanacija kao za nove radove
zvanredni dogaaji na konstrukciji uslijed npr. vremenskih promjena ili rata i sl.
ZVANREDN PREGLED
117
Strukovno podruje graevinarstva 2010
16) Dijagram elika ?

7. TEHNCKA REGULATVA PROMETNCE
1) Zakon o javnim cestama ?
Favna cesta je do2ro od interesa za *@ i u opoj je upotre2i, a ine ju:
1. cestovna graevina ( posteljica, donji stroj, kolnika konstrukcija, most, vijadukt,
podvoznjak, nadvoznjak, propust, tunel, potporni zid )
2. graevina za odvodnju ceste i proiscavanje vode
3. zemljisni pojas s obiju strana ceste, a najmanje 1 m od krajnjih toaka poprenog
presjeka ceste
4. cestovno zemljiste povrsine: cestovne graevine + zemljisni pojas + objekti za
odrzavanje ceste i pruzanje usluga ( cestarske kuce, stacionari, pumpe, prakiralista . )
5. graevine na cestovnom zemljistu
6. stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila
7. prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljistu
8. prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa i oprema ceste
9. graevine i oprema za zastitu ceste, prometa i okolisa
Tri skupine javnih cesta:
1. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s
mrezom glavnih europskih cesta (u daljnjem tekstu: dravne ceste),
2. javne ceste koje povezuju podruje jedne ili vise zupanija (u daljnjem tekstu: upanijske
ceste),
3. javne ceste koje povezuju podruje grada i/ili opcine (u daljnjem tekstu: lokalne ceste)
javne ceste se razvrstavaju na ceste koje povezuju teritorij RH ( drzavne ceste ), jednu ili
vise zupanija ( zupanijske ceste ) te podruje grada ili opcine ( lokalne ceste )
nadleznost nad javnim cestama drzavne ceste HUC
- zupanijske UC
poslovi graenja javnih cesta su programiranje i planiranje razvoja javnih cesta,
projektiranje sa istraznim radovima, struna ocjena studija i projekta, otkup zemljista i
118
Strukovno podruje graevinarstva 2010
objekata, ustupanje radova, gradnja, nadzor i kontrola graenja, tehniki pregled i
primopredaja na koristenje i odrzavanje ZAPRAVO SU TO NVESTTORSK RADOV
lokacijsku dozvolu izdaje:
- za drzavnu cestu Ministarstvo pomorstva prometa i veza ( prije dozvole izdaje posebne
uvjete te misljenje)
- za zupanijske i lokalne ceste nadlezni zupanijski ured ( prije dozvole izdaje posebne
uvjete te misljenja nadlezne PU )
troskove izdaje tehnike dokumentacije i graenja ako su uz to i poslovi na
vodoprivrednim i slivnim graevinama placa vodoprivreda
troskove glavnog projekta uprava za ceste( HUC ili UC )
(dravanje javnih cesta su<
- redovno i izvanredno odrzavanje
- osiguranje uklanjanja ostecenih i napustenih vozila s javne ceste
- ophodnja, obavijesti o prohodnosti
Osnovni ciljevi odrzavanja i zastite cesta su:
- spreavanje propadanja cesta,
- omogucavanje sigurnog odvijanja prometa,
- dovoenje ceste u projektirano stanje,
.regled
1.Redovni
2.Sezonski - nakon zimskog razdoblja
3.Godisnji - jedanput u dvije godine
4.Glavni - jedanput u sest godina
5.zvanredni - nakon izvanrednih dogaaja (elementarne nepogode)
Redovni pregled :
- na drzavnim cestama najmanje jedanput tjedno,
- na zupanijskim cestama najmanje jedanput u dva tjedna,
- na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana.
zvanredno odrzavanje izvodi se na temelju tehnike dokumentacije
AUTOCESTA moze se naplacivati cestarina ako postoji zaobilazna cesta
Mjere za zastitu javnih cesta i prometa:
Ako je osovinski pritisak veci od dopustenog ili su dimenzije vangabaritne treba
DOZVOLA ZA ZVANREDN PRJEVOZ koju izdaje HUC ili UC
Prekomjerna upotreba javnih cesta netko treba platiti
.rikljuak i .rilaz
na javnu cestu je spoj svih povrsina s kojih se vozila izravno ukljuuju u promet na javnu
cestu potrebna suglasnost HUC-a ili UC-a
U blizini raskrizja, prijelaza preko zeljeznike pruge, unutarnje strane zavoje ne smije se
saditi drvece, grmlje postavljati ograda i sl. stvari koje onemogucuju preglednost.
Raskrizje javnih cesta meusobno se ne smatra, u smislu ovoga Zakona, prikljukom i
prilazom na javnu cestu
Prikljuak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost Upravnog tijela koje
upravlja javnom cestom
kako znamo od kud do kud je zona izrade prikljuka tamo di se mijenja pop. profil ceste
119
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Koncesijom se stjee pravo gospodarskog koristenja javne ceste, graenja i odrzavanja,
te gospodarenje autocestama i cestovnim objektima ( most, tunel ) i pratecim objektima (
hoteli, pumpe, parkiralista ) .
/a6titni pojas
Zastitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljisnog pojasa tako, da je u pravilu sirok sa
svake strane:
- autoceste 40 m,
- ostale drzavne ceste 25 m,
- zupanijske ceste 15 m,
- lokalne ceste 10 m
*azvrstavanje javnih cesta
1) autoceste,
2) drzavne ceste,
3) zupanijske ceste,
4) lokalne ceste.
Naknadu za financiranje graenja i odrzavanja javnih cesta placaju proizvoai i uvoznici
naftnih derivata
Naknada se placa po litri isporuenih i uvezenih naftnih derivata i to:
u iznosu od 0,60 kuna na raun Hrvatskih autocesta d.o.o.,
u iznosu od 0,60 kuna na raun Hrvatskih cesta d.o.o.
Graevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su:
1. cestovne graevine:
trasa javne ceste,
vijadukti, mostovi, nadvoznjaci, podvoznjaci,
tuneli, galerije,
2. graevine za odvodnju ceste i proiscivanje vode
4. prateci usluzni objekti: odmorista, benzinske postaje, servisi, restorani, moteli, skladista i
drugo (u daljnjem tekstu PUO)
5. graevine i ureaje za nadzor i sigurno voenje prometa (centar za daljinsko voenje
prometa, telekomunikacije)
6. graevine i oprema za zastitu ceste, prometa i okolisa: (snjegobrani, vjetrobrani, zastita od
osolina i nanosa i drugih stetnih utjecaja na okolis, sigurnosna ograda)
7. graevine za ospkrbu energentima i vodoopskrbu
8. graevine za zastitu od buke.
2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i nozice nasipa ?
Osiguranje pokosa:
Humuziranje i zasijavanje travom
Oblaganje kosina busenom (25/25/7 cm) na sloj humusa od 10 cm i zabijanje drvenih
kolaca
Pleterom
Zasaivanjem drveca ne za nasip
Betonskim ploma
Kamenim nabaajem pri djelovanju valova
Kemenom, kamenom naslagom ugrozenost od vode
Kameni osmerokut
Suhozid ( kamena obloga )
trcana cementna zbuka
iana mreza
120
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Osiguranje nozice:
Slaganje kamena
Betonski zidovi
3) Odreivanje modula stisljivosti metodom kruzne ploe ?
Modul stisljivosti je veliina koja izrazava slijeganje ispitivanog materijala pod djelovanjem
pritiska pod utvrenim uvjetima.
Modul stisljivosti sluzi za ocjenu nosivosti tla (posteljice), kontrolu kvalitete zbijanja nosivih
slojeva i za provjeravanje nosivosti gotovih prometnica (bez zastora)
Ms = ( P / s) d c c
c P razlika dva opterecenja [ kp/cm
2
] [N/mm
2
] [MN/m
2
]
cs - razlika slijeganja [cm]
d - promjer kruzne ploe [cm]
8etoda krune ploe
Modul stisljivosti sluzi za procjenu nosivosti tla ili kontrolu nosivosti nabijenih slojeva
Oprema za ispitivanje: kamion i presa s min pritisnom silom 5Mpa, tri mikroure (aritmetika
sredina), kruzna ploa 200 ili 700cm2, oprema za odreivanje vlaznosti
Povrsina mora biti pripremljena, horizontalna, optimalne vlaznosti, bez kamenica sto strse ili
bez supljina
Mala ploa za ispitivanje posteljice, donjih i gornjih nosivih slojeva, a velika za ispitivanje
gotovih putova i pista bez zastora
Prvo se ploa optereti s 0,2kPa/cm2 (40kPa) u vremenu 1min i zatim rastereti; potom kad se
postigne opterecenje od 0,5kPa/cm2 (100kPa) oitava se slijeganje u svakoj minuti sve dok
oitanje ne bude manje od 0,05mm; opterecenje se povecava za 0,5kPa
M=deltaP/deltaS*d
300 za tampon
160 za posteljicu
4) Zastitne ograde ?
Zastitne ograde su sigurnosne konstrukcije ija je svrha da zadrzi vozila skrenula s kolnika
Sastoji se od stitnika (traka od lima), stupova, spojnica, zavrsnih elemenata (na poetku i
kraju ) te demontazom prijelaza, a dijelimo ih na:
1. jednostrana ograda (JO) stupovi na 4 m
2. dvostrana ograda (DO) stupovi na 2 m
3. jednostrana distantna ograda (JDO) stupovi na 2 m sa spojnicom
4. dvostrana distantna ograda (DDO) stupovi na 4 m, a spojnice na 2 m
5. jednostrana distantna ograda na objektu (JDOO) 1,33 m
6. dvostrana distantna ograda na objektu (DDOO) 4 m, a sponice na 2m
5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolnikih konstrukcija ?
U postupku dimenzioniranja uzimaju se slijedeci parametri:
1. projektni period ( u pravili 20 godina)
2. vozna sposobnost povrsine kolnikog zastora na kraju projektnog perioda indeks vozne
sposobnosti p=0-5
3. prometno opterecenje eventualno prometno opterecenje
4. klimatsko hidroloski uvjeti regionalni faktor R=0,5 5,0 (R=2,0)
5. nosivost materijala posteljice kalifornijski indeks nosivosti 0,5 p .
6. kvaliteta materijala kolnike konstrukcije
121
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Debljina asfaltnih slojeva i nosivih slojeva dobije se iz dijagrama za poznate vrijednosti
ukupnog ekvivalentnog prometnog opterecenja u projektnom periodu Tu i mjerodavne
vrijednosti nosivog materjala posteljice CBR.
6) Klimatski i hidroloski uvjeti ?
1. KLMATSK UVJET - skup metoroloskih pojava istrazuje se temeraturama zraka preko
indeksa mraza ( apsolutna razlika max. i min. kumulativnih linija srednjih dnevnih
temperatura za hladni period )
2. HDROLOK UVJET stanje podzemnih uvjeta
a) povoljni - nasip visi od 1,5 m, nivo podzemne vode nizi od dubine smrzavanja, dobra
odvodnja
b) nepovoljni nasip nizi od 1,5 m, nivo podzemne vode u zoni smrzavanja, losa odvodnja
7) Tehniki uvjeti za izradu povrsinskih obrada zastora ?
Povrsinske obrade su prevlake na kolnikim zastorima. Dobiju se prskanjem postojeceg
zastora vezivom, pokrivanje lako obavijenim agregatom i valjanjem.
8) zrada asfaltnih betona ?
Asfaltni beton je mjesavina kamenog materijala (kamena sitnez 8-22(32)mm, pijesak 0,09-2
mm i brasno) i veziva (bitumen BT45,60,90,200) i dodaci(polimeri )
AB 2,4,8,11,11s,16,16s,22s
9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ?
Nosivost se odreuje kruznom ploomMs tekuca kontrola na svakih 50 m, a kontrolna na
200 m. ravnost 20 mm, a mionimalni popreni nagib 4 %
10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ?
Defleksija je vertikalni pomak (u 0,01 mm) povrsine kolnika pri normalnom opterecenju (50 k
N), Defleksija se mjeri pomocu Berkclamanove grede ili pomocu deflekiografa Lakroa.
11) zrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrucem
postupku?
BNHS 16; BNS 22,32,45; BT 45,60,90,130,200
BNS je mjesavina kamenog materijala ( brasno, pijesak, sitnez, tucanik) i veziva
12) Nosivi slojevi, podloga za ceste od mehaniki stabilnog tla ?
Nosivi sloj prenosi prometno opterecenje na posteljicu i osigurava stabilnost zastora.
Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterecenju, o odvodnji
(15-30 cm).
Sastav: sljunak i pijesak (kamena sitnez) + vezivo (kamena prasina ili prasinasta glina)
13) zrada nosivih slojeva kolnike konstrukcije od materijala stabiliziranog
cementom ?
Upotrebljavaju s sve pogodne vrste kamenog materijala ako ne utjeu stetno na vezivanje
Vezivo: PC, PC sa dodatkom zgure i pucolana te metalurski cement
Voda : Ph > 6 ( pitka voda je u redu )
Prethodni radni sastav: granulometrijski sastav, vlaznost, zbijenost, vrstoca
(3-6 N/mm
2
MB5), otpornost na smrzavanje, koliina veziva
Debljina ovisi o nosivosti posteljice, podzemnoj vodi, prometnom opterecenju, odvodnji;
za jednoslojne konstrukcije do 25 cm, za dvoslojne vise od 25 cm.
KONTROLNA SPTVANJA:
122
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Prethodni radni sastav(receptura) i radni sastav ako je potrebna probna dionica od 600 m
2
Tekuca ispitivanja:
1. Zbijenost ( po Proctoru ) za svakih 500 m
2
2. Granulometrijski sastav na 3.000 m
2
3. Kvaliteta veziva na 100 t veziva
4. Cvrstoca na 1.000 m
2
5. Ravnost, debljina na svakom profilu
Kontrolna ispitivanja:
1. zbijenost na 2.500 m
2
2. vrstoca na 3.000 m
2
3. debljina, ravnost na svakih 3.000 m
2
14) zrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ?
Primjena kod poboljsanja tla, posteljice, kod vlaznih terena i za nosivi sloj kolnike
konstrukcije
Pogodan za sve pogodne vrste koherentnog i nekoherentog tla sa znatnijim udjelom
glinovitih estica
- Vapno: hidratizirano Ca(OH)2 ili negaseno CaO
- Debljina 15 do 40 cm
15) zrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrucem
postupku ?
DBNS, BT 45,60,90
16) Bitumen za kolnike?
BT 200,130,90,60,45,25,15 dubina prodiranja ( penetracije ) u desetinkama mm
Atestiranje 4 puta godisnje
17) spitivanje po Marshall u ?
Sluzi za odreivanje pozeljnog sastava i stabilnosti asfaltne mjesavine za zastor i nosive
slojeve za zrna do 25 mm.
Modificirana metoda- kad je vise od 10 % zrna od 25 50 mm
spitivanje se vrsi pomocu marshallovog ureaja za izradu i ispitivanje epruveta.
18) Elementi poprenog profila biciklistike staze ?
Prometni profil - 1,00/2,25 m
Slobodni profil 1,50/2,50 m
Staza 1,00 m, za dvostruku stazu 1,6 m
Moze se smanjiti do bmin=80 cm
Za biciklistiku stazu zastitni razmak od kolnika 0,75 m
19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putnikog prometa ?
Za tramvaj:
irina tramvaja t=2,2 (2,5)m
Zasitni razmaci dt=0,50 m
T=3,2(3,5)m
Visina slobodnog prostora 6 m
U zavojima dodatno prosirenje prema dijagramu
Za trolejbus i autobus:
123
Strukovno podruje graevinarstva 2010
20) Zasto stitimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ?
Zbog sigurnosi prometa osoba u prometu, i osiguranja objekta - same prometnice.
21) Ogranienje brzine
Na cesti u naselju voza se ne smije vozilom kretati brzinom vecom od 50 km na sat,
odnosno brzinom vecom od brzine dopustene postavljenim prometnim znakom za cijelo
naselje ili njegov dio.
znimno, na cesti u naselju iji prometno-tehniki i sigurnosni elementi to omogucuju (npr.
pjesaki pothodnici i nadhodnici, upravljanje na raskrizjima s ureajima za davanje znakova
s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom
vecom od 50 km na sat, a najvise do 80 km na sat.
Na cesti izvan naselja voza se ne smije vozilom kretati brzinom vecom od brzine dopustene
postavljenim prometnim znakom, a najvise:
1) 130 km na sat na autocestama,
2) 100 km na sat na cestama namijenjenim iskljuivo za promet motornih vozila,
3) 80 km na sat na ostalim cestama
22) Kolnika konstrukcija
Slojevi
- habajuci sloj od asfaltbetona (HS-AB)
- vezni sloj (VS)
- gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS)
- donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) ili cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS)
- mehaniki stabilizirani nosivi sloj (MNS)
- posteljica (P)
S,%"&I $(%&I-$I /S"(* <
Asfaltni kolniki zastor je zavrsni dio kolnike konstrukcije, a sastoji se od veznog i
habajuceg, odnosno samo habajuceg asfaltnog sloja.
G5ezni sloj >5S! je sloj koji se ugrauje izmeu nosivog i habajuceg asfaltnog sloja.
G@a2ajui sloj je zavrsni sloj asfaltnog zastora kolnike konstrukcije.
G@SG) je habajuci sloj izveden od asfaltbetonske mjesavine, koja je sastavljena po
naelu najgusceg pakiranja zrna.
G@SGS8 je habajuci sloj izveden od "splitmastiksasfalta, asfaltne mjesavine
diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese namijenjena za izvedbu
habajucih slojeva asfaltnog zastora na autocestama i cestama iz grupe vrlo teskog i teskog
prometnog opterecenja.
(stali zastori<
G%ijevani asfalt >%! je asfalt po vrucem postupku ugraen lijevanjem.
G8ikroasfalt >8! je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od asfalta po hladnom
postupku umjesavanjem bitumenske emulzije u kameni materijal.
G.ovr6inska o2rada >.(! je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene prethodnim
prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene sitnezi.
BTUMENZRAN NOSV SLOJ (BNS)
)&S jest nosivi sloj u kolnikoj konstrukciji izraen od mjesavine kamenog brasna, kamenog
materijala do najvece veliine zrna 32mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugraen po
vrucem postupku. Udjel bitumena u asfaltnoj mjesavini za BNS ne smije biti manji od 3.3 do
5.7%. Pri zbijanju BNS-a pretezno se koriste dva kombinirana i jedan elini valjak.
Sloj u kolnikoj konstrukciji Debljina sloja (mm)
124
Strukovno podruje graevinarstva 2010
Habajuci sloj (HS) 20 do 60
Vezni sloj (VS) 50 do 80
Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) 45 do 120
Donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) 45 do 120
Cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) 150 do 300
8ehaniki sta2ilizirani nosivi sloj >8&S! 411 do A11
23) Pojmovi
;avna cesta je povrsina od opceg znaenja za promet kojom se svatko moze koristiti,
utocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih
vozila, koja ima dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zastitnu ogradu i sl.) za
promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake sirine najmanje 3,5 m
'ravna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje
ga s mrezom glavnih europskih cesta,
$erazvrstana cesta je povrsina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je
dostupna vecem broju raznih korisnika (seoski, poljski i sumski putovi, putovi na nasipima za
obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkiralista, benzinskih crpki i sl.),
%olnik je dio cestovne povrsine namijenjen za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili
vise prometnih traka,
Prometna traka je obiljezeni ili neobiljezeni uzduzni dio kolnika
$ajvea dopu/tena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivoscu,
(sovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom polozaju kojim njegova
osovina opterecuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,
Prometni znakovi su:
znakovi opasnosti,
znakovi izriitih naredbi,
znakovi obavijesti
Oznake na kolniku sluze za usmjeravanje, obavjestavanje i voenje sudionika u prometu.
Oznake na kolniku ine crte, strelice, natpisi i druge oznake.
Oznake na kolniku moraju imati reflektirajuca svojstva.
Popreni nagibi kolnika
Popreni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i
za sve suvremene zastore popreni nagib kolnika u pravcu iznosi:
q
min
= 2,5%
Najveca dopustena veliina poprenog nagiba kolnika u kruznom luku (qmax) izvodi se u
zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi:
qmax = 7%
Tlocrtni elementi ceste su pravci, kruzni lukovi i prijelaznice
&iveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste.Nastaje presjekom
plohe kolnika i vertikalne plohe polozene po osi ceste ili paralelno s njom.
125
Strukovno podruje graevinarstva 2010
U podruju raskrizja i vecih objekata, uzduzni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi
smio prelaziti 4%.
Kruna ceste je dio poprenog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju
ogranienja, projektnoj brzini (V
p
) i zeljenoj kvaliteti prometnog toka.
Rubni trakovi sluze za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije.
Rubni trakovi se ne uraunavaju u sirinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje
strane kolnika i predvieni su kao granini vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa.
Rubni trakovi se izvode u sirinama 9
rt
J 417 =1 i 51 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno
sirini prometnog traka.
Razdjelni pojas
Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nuzno fiziki
razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s ukupno etiri ili
vise prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u sirinama 4,00 m ili min 3,00 m
(iznimno 2,50 m).
Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u sirini 150, 120, 100 cm ovisno o tipu i
kategoriji ceste.Popreni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani
ceste min 4% (nestabilizirane 7%).
Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje poprenog nagiba kolnika unutar
prijelaznice.
Zaokretnica ili serpentina je slozeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretista) i
prikljunih zavoja. Zaokretnica je poseban dio ceste
Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. irina prometnog profila za vozila
obuhvaca prometne trakove, rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove
Visina prometnog profila za vozila je 4,20 m. U prometni profil ne smije zadirati nikakva
zapreka.
Slobodni profil
Slobodni profil je prometni profil uvecan za zastitne sirine i zastitnu visinu. Visina slobodnog
profila je 4,20+0,30 = 4,50 m.
Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedece etiri razine:
1.Studije
2.dejniprojekti
3.Glavniprojekti
4.zvedbeniprojekti
24) Spoj na javnu cestu
Spojevi na javnu cestu, ovisno o njihovoj namjeni i prostorno oblikovnim znaajkama,
razvrstavaju se u jednu od sljedecih skupina:
prilaz je spoj u funkciji kolnog pristupa pojedinanih korisnika, do zemljista i individualnih
stambenih objekata,
popreni prikljuak je spoj koji koriste pod jednakim uvjetima korisnici (sljunare,
kamenolomi, kupalista, kampovi, hoteli, stambene zgrade i blokovi, tvornice i sl.),
uzduzni prikljuak je spoj povrsine uz objekte pokraj javne ceste radi ije djelatnosti dolazi
do zadrzavanja vozila (benzinska pumpa, motel, restoran, informativni punkt i sl.).
126
Strukovno podruje graevinarstva 2010
25) Brzina
Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se:
1.Projektna brzina
2.Raunska brzina
3.Brzina oznaena prometnim znakovima (najveca dozvoljena brzina)
Projektna i raunska brzina temeljne su postavke voenja linije odnosno oblikovanja ceste,
uz uvazavanje prometnog znaaja, propusne moci, sigurnosti i ekonominosti.
.rojektna 2rzina >5
p
!
je najveca brzina za koju je zajamena potpuna sigurnost voznje u slobodnom prometnom
toku na cijelom potezu trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog odrzavanja.
Ona karakterizira razinu graevinsko-prometnih svojstava ceste.
*aunska 2rzina >5
r
!
je najveca oekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku moze ostvariti uz
dovoljnu sigurnost voznje na odreenom dijelu ceste, u skladu s prihvacenim modelom
njezinog ustanovljavanja, zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase.
Razlika raunske brzine (V
r
) i projektne brzine (V
p
) ne smije biti veca od 20 km/h. Ako je
razlika
V
r
- V
p
20 km/h
8.TEHNCKA REGULATVA ELJEZNCE
1) Trokut preglednosti
Preglednost ceste na zeljezniku prugu odleena je elementima propisanog trokuta
preglednosti. Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu
nesmetan vidik na zeljezniku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uoavanja vlaka u
cilju sigurnog prelaska preko zeljeznike pruge.
Elementi trokuta preglednosti:
Da su kutovi krizanja zeljeznike pruge i ceste razliiti- ali ne manji od 20
Da se cestovno vozilo prije prelaska zeljeznike pruge mora zaustaviti, a nakon
pokretanja krece se jednoliko ubrzano sve dok ne postigne brzinu V=5 km/h uz
ubrzanje 1 m/s2
Da se toke zaustavljanja (od koje poinje preglednost s ceste na prugu) nalazi u
ravnini s prometnim znakom " Andrijin kriz" (koji se moze nalaziti na
udaljenostima 3 do 10 ni od zeljeznike pruge)
Da su na prugama razliite dopustene brzine prolaska vlakova
Da su razliite duljine cestovnih vozila koja prelaze zeljezniku prugu
Trokut preglednosti je prostor ogranien crtama koje ine trokut ABC na slici 10.
Poetak cestovnog prijelaza poinje od toke B (Bi) koja se nalazi u osi kolnika ceste
ravnini s prometnim znakom "Andrijin kriz"). Toke A i C nalaze se u osi kolosijel
zeljeznike pruge. To su toke na kojima se mora uoiti zeljezniko vozilo gledano iz toke
(Bi) na cesti. Toka S nalazi se u sjecistu osi kolnika ceste i zeljeznike pruge. Crta
oznauje krajnju granicu na cesti koju mora proci cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodne
profila zeljeznike pruge. Najmanja udaljenost crte L od toke S ovisi o kutu klizanja pruge
ceste. Ona iznosi:
a kut a = !"# - $"# - n = 3%&" m
a kut a = '"# - '$# - n = (%&" m
a kut a = )"# - )$# - n = &%&" m
127
Strukovno podruje graevinarstva 2010
a kut a = &"# - &$# - n = )%&" m
a kut a = ("# - ($# - n = !%"" m
a kut a = 3"# - 3$# - n = 11%"" m
a kut a = 2"# - 2$# - n = 1'%"" m
*lika 1"+(+ ,rokut pre-le.no/ti
Vozni red je akt upravitelja infrastrukture koji odreuje sva planirana kretanja vlakova i
zeljeznikih vozila na odreenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi,
eljeznika infrastruktura je javno dobro u opcoj uporabi kojeg mogu koristiti svi
Podjela zeljeznikih pruga
pruge od znaaja za meunarodni promet,
pruge od znaaja za regionalni promet,
pruge od znaaja za lokalni promet.
"ndustrijska eljeznica je zeljeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na
industrijskim i drugim kolosijecima, obavlja prijevoz za vlastite potrebe
"ndustrijski kolosijek je zeljezniki kolosijek koji nije javno dobro u opcoj uporabi i sluzi za
dopremu i otpremu stvari zeljeznikim vozilima za pravnu osobu vlasnika
"n&rastrukturni pojas je pojas kojega ini zemljiste ispod zeljeznike pruge.
%olodvor je sluzbeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na zeljeznikoj pruzi s
najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u
kojemu vlak poinje ili zavrsava voznju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja.
!ozni red je opci akt upravitelja infrastrukture koji odreuje sva planirana kretanja vlakova i
128
Strukovno podruje graevinarstva 2010
zeljeznikih vozila na prugama zeljeznike infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja
za koje vozni red vazi.
Eeljeznika pruga
je sastavni dio zeljeznike infrastrukture koju u tehnikom smislu ine dijelovi zeljeznikih
infrastrukturnih podsustava nuzni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje zeljeznikoga
prometa, kao i zemljiste ispod zeljeznike pruge s pruznim pojasom i ostalim zemljistem koje
sluzi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zrani prostor iznad pruge u
visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona vecega od 220 kV, mjereno iznad
gornjega ruba tranice, a u prometno-tehnoloskom smislu cjelina koju ine kolodvori,
kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim sluzbenim mjestima (stajalista, otpremnistva i
dr.).
Krizanje zeljeznike pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedecim sluajevima:
na krizanju zeljeznike pruge i autoceste,
na krizanju zeljeznike pruge od znaaja za meunarodni promet i drzavne ceste,
na krizanju zeljeznike pruge i ceste u kolodvorskom podruju na prostoru izmeu ulaznih
skretnica od kojih poinju kolodvorski kolosijeci.
Donji ustroj:
- geotehnike graevine: nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, potporne i odvodni
sustavi, oblozni zidovi, mostovi, vijadukti, podvoznjaci, pothodnici, propusti, peronske
nadstresnice, okretaljke, prijenosnice, i kolosijene vage
- cestovni i pjesaki prijelazi u istoj razini,
- pruzna oprema (ograde, branici, prsobrani i pruzne oznake)
Gornji ustroj:
- elementi gornjeg ustroja (vozne tranice, vodilice, zastitne tranice, izolacijski sastavi,
pragovi, kolosijeni privrsni i spojni pribor, naprave protiv klizanja tranica, kolosijeni zastor
i betonski nosivi elementi,
- konstrukcije i ureaji gornjeg ustroja (skretnice, krizista, dilatacijske naprave).
1. "Vlak" je sastavljeni i spojeni niz zeljeznikih vozila s jednim ili vise vunih vozila
2. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vuno vozilo nije na elu vlaka, ili se tim vozilom ne
upravlja s ela vlaka;
3. "Potiskivani vlak" je vlak s vunim vozilom na elu vlaka i kad neko drugo vuno vozilo,
kojim se ne upravlja s ela vlaka, potiskuje vlak na njegovu kraju;
4."Slobodni profil" je ogranieni prostor u poprenom presjeku pruge odnosno kolosijeka,
okomitom na os kolosijeka i ravninu polozenu na GRT voznih tranica, ija os prolazi
sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz zeljeznikih vozila.
5."Peron" je niska graevina uz kolosijek odnosno izmeu dva susjedna kolosijeka,
propisane visine iznad GRT, namijenjena za zadrzavanje i ulazak putnika u vlak, odnosno
izlazak iz vlaka (izmjena putnika),
6."Autostop ureaj" je ureaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku
strojovoe, automatski zaustavlja vlak,ako je dopustena brzina veca od 100 km/h.
Najveca dopustena brzina ne smije biti veca od:
1. za vlakove za prijevoz putnika, ako su zeljeznika pruga i vodece vozilo opremljeni
djelatnim autostop ureajima, ureajima za brzinsko voenje vlaka i radio-dispeerskim
uredajima - 250 km/h,
2. za vlakove za prijevoz putnika, ako su zeljeznika pruga i vodece vozilo opremljeni
djelatnim autostop ureajima - 160 km/h, a bez autostop ureaja - 100 km/h.
3. za teretne vlakove, ako su zeljeznika pruga i vodece vozilo opremljeni djelatnim autostop
ureajima - 120 km/h, a bez autostop ureaja - 100 km/h,
129
Strukovno podruje graevinarstva 2010
4. za vlakove s parnom lokomotivom na elu vlaka s tenderom naprijed, ako tender ima
okretna postolja - 60 km/h, a bez okretnih postolja - 50 km/h,
eljeznika infrastruktura je dio zeljeznikog sustava, a i sama ini poseban sustav.
eljezniki infrastrukturni podsustavi jesu:
graevinski infrastrukturni podsustav
elektroenergetski infrastrukturni podsustav
prometni upravljaki i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
ostali funkcionalni dijelovi i oprema zeljeznike infrastrukture.
Temeljna sirina kolosijeka je 1435 mm.
Uzduzni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti veci od 35 mm/m.
Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 4,00 m, a na otvorenoj pruzi
namijenjenoj samo za gradski promet od 3,80 m.
Prijelaz preko kolosijeka je cestovni ili pjesaki prijelaz
Razmak izmeu pje/aki. prijelaza preko pruge i zeljezniko-cestovnih prijelaza
500 m na glavnoj (koridorskoj) zeljeznikoj pruzi od znaaja za meunarodni promet
350 m na spojnoj i prikljunoj zeljeznikoj pruzi od znaaja za meunarodni promet
200 metara na zeljeznikoj pruzi od znaaja za lokalni promet.
Krizanje zeljeznike pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedecim sluajevima:
na krizanju zeljeznike pruge i autoceste,
na novosagraenom krizanju na zeljeznikoj pruzi od znaaja za meunarodni promet,
.runi pojas
Je pojas kojega ini zemljiste ispod zeljeznike pruge odnosno kolosijeka, izmeu kolosijeka
i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje : m, odnosno najmanje 6 m ako
zeljeznika pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega
kolosijeka, kao i pripadajuci zrani prostor.
130