BIBLIOTEKA "BATINA"

Knjiga I.

ALIJA GALIJAEVI

IZDAVA:
Centar za kulturu i obrazovanje
Teanj

RECENZENT:
Amir Brka

TEANJSKE ZANATLIJE I
TRGOVCI
(1642 - 1992)

Likovno rjeenje naslovne strane:

Ahmed Hundur
I '

\
Kompjuterska priprema i tehniko ureenje: gaMa Teanj
tampa: Grafik-komerc Teanj
Tira: 1.000 primjeraka

Teanj,

1996.

UVOD

I'I

Sve to je novim generacijama dostupno iz pisanih dokumenata, predanja i sjeanja savremenika govori o bogatoj
prolosti teanjskog kraja. Tragove ivota jo u prahistoriji
arheoloka nauka registrirala je na brojnim lokalitetima.
Najstariji tragovi jesu naeni predmeti. To su po pravilu razne
vrste oruja, orua, predmeti za praktinu upotrebu, ali i
ukrasni koje uglavnom nazivamo nakitom. Od prvih predmeta
od kamena, drveta, a kasnije i raznih metala ovjek je stvarao i
unapreivao proizvodnju koja e u razvijenom obliku dobijati
karakter djelatnosti kao to su zanatstvo ili obrt.
Ovo je pokuaj da se dio onoga to je poznato o nastanku i
razvoju zanatstva i trgovine na ovim prostorima otrgne od
zaborava i prezentira na jednom mjestu. Ambicije i domet
ovog rada, prema tome, usmjereni su na istraivanje, registrovanje i opisivanje. U fokusu panje su ljudi koji su se bavili ili
se bave zanatstvom i trgovinom, i koji su unapreivali ove
znaajne djelatnosti u teanjskom kraju. Iako ovaj rad tretira
zanatlije i trgovce kao majstore svoga posla, autoru se uinilo
zanimljivim da o njima govori i kao o ljudima koji su i u
duhovnom smislu obogaivali sredinu u kojoj su ivjeli i
radili.
Iz sauvanih pisanih dokumenata od poetka XVII.
stoljea bilo je mogue koristiti podatke o zanatstvu i trgovini,
raznim vrstama zanimanja, vlasnicima radionica i duana,
njihovom organizovanju, proizvodima i nizu drugih podataka
kojima se upotpunjuje slika njihovog rada i ivota.
Historijske i drutvene prilike i uslovi u relativno dugom
periodu u kojem se elaboriraju zanatstvo i trgovina direktno e
uticati na nastanak ovih djelatnosti i na njihov razvoj, a u
odreenim vremenskim periodima na njihov pad, stagnaciju i
ekspanziju: stoga im se posveuje potrebna panja.

...,

Uinjen je pokuaj da se, bez obzira na dug period

osvjetljavanja ovih djelatnosti, privreivanja prikau hronoloki, pri emu je dosta prostora ustupljeno zanatlijama
trgovcima u nekoliko posljednjih decenija.
Panju pored ostalog treba da privuku i veoma brojna
imena vlasnika zanatskih radnji i trgovina u jednom duem
periodu: pogotovo to su mnogi dananji obrtnici i. trgo~~i
upravo nasljednici i prezimenjaci svojih roaka I daljih
predaka.
..
.,
Bez obzira na brojnu literaturu i dokumentaciju koja Je
koritena u pisanju ovog teksta. sigurno je da su neki izvori i
isputeni, jer nisu dostupni ili su nedovoljno rasvijetljeni.
Zbog toga e biti od koristi ako ova skromna obrada po~stakne
da se o ovoj temi nastave dalja istraivanja na profesionalan
nain, da se saznanja upotpune, a eventualno neka i ospore.
Zanatstvo se u ovom radu posrnatra u svojoj cjelovitosti
kao djelatnost koja obuhvata raznovrstan broj proizvodnih i
uslunih zanata koji su u dugom periodu pravno razliito
klasificirani, tako da pod zanatstvom u irem smislu podrazumijevam i razvitak velikih privrednih preduzea poslije
Drugoga svjetskog rata.
Mada to zasluuje da bude posebna tema. dat je i krai
osvrt na zanatstvo i trgovinu neposredno prije agresije i u
uslovima agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

I. ARHEOLOSKI TRAGOVI
Podruje uz rijeke Bosnu i Usoru bilo je naseljeno jo U.
starije kameno doba. Iz tog vremena na Trebakom brdu
pronaen je lijep primjerak musterijanskog ila. Tu se i danas
moe nai mnotvo okresaka od kamena (jaspisa) od kojeg je
ovdanji ovjek pravio oruje i orue. Slini predmeti naeni
su i na lokalitetima Kremua i Mramorje u abljaku, kao i na
drugim breuljcima kraj rijeke Usore.
Iz mlaeg kamenog doba otkriveno je neuporedivo vie
predmeta, kao to su sjekire i razna orua, posebno na Malom
brdu u selu Kaloevi, a iz bakrenog doba karakteristini su
naeni predmeti sa ornamentikom, a takoe i bronzana oruja,
orua, posude i nakit. .
U Zemaljskom muzeju u Sarajevu uvaju se bronzano
dlijeto i nadak koje je Muzeju poklonio Fehim Smailbegovi,
a predmeti su pronaeni u Tenju. Kopajui temelje svoje kue
u Tenju, Hamza Krivdi je naiao na tri lijepo obraene i
ouvane bakarne sjekire i vrh jednog koplja. Pored ovih predmeta, u Muzeju su pohranjeni i drugi slini predmeti iz ovog
kraja.
U bronzanom dobu materijalna tekovina je bronza, legura
bakra i kalaja koja je pogodna za obradu i upotrebu. Iz ovog
perioda najznaajniji lokalitet je Paklenica koja sa jugozapadne strane nadvisuje Teanj. Na Paklenici su, pored ostalog, pronaeni bronzani bode, koplje, ornamentirani bronzani
kolt, bronzana britva (makija), zatim kamena belegija (brus),
posue i niz drugih predmeta visoke obrade ondanjih vjetih
majstora i pretea zanatlija u novijem smislu rijei.
Oko X. stoljea u ovim krajevima pojavljuju se i upotreb-.
ljavaju predmeti od eljeza. Na arheolokim lokalitetima iz
rimskog perioda, kojih je vie na irem podruju Tenja,
naeni su predmeti koji su sluili ljudima za svakodnevnu
upotrebu - oruja, ali i razni ukrasni predmeti. Rimljani su
7

J
uveli novi nacm obrade zemlje, nove zanate i slobodnu
trgovinu. Otvaranje Bosne omogueno je cestama koje su
Rimljani gradili na ovim podrujima.
U radu Ive Bojanovskog "Rimska cesta dolinom Bosne i
njezina tipografija'" navodi se da rimsku cestu od Zenice
prema epu i Doboju treba traiti na pravcu: Riice - Begov
Han - Zepe, odakle je, preko Novog ehera i Tenja, mogla
voditi do Doboja, odnosno rimskog kastruma kod Doboja.
Smatra se da je ova cesta graena ve 20. godine n. e. U prilog
ovoj pretpostavci idu i arheoloki nalazi rimske opeke u najstarijim dijelovima zidina teanjske tvrave, kao i mali rimski
most na izlazu iz Tenja ka sjeveru.
Postoje indicije da su se stari narodi u ovim krajevima
bavili rudarstvom, kao i raznim vidovima obrade metala.
Stanovnici usorske doline bili su, po nekim tragovima.'
odline zanatlije i trgovci, jer su na ovom prostoru naeni
novci starih gradova Apolonije i Draa, to se uzima kao
dokaz postojanja trgovine sa dalekim gradovima.
Sigurno da poeci tako znaajnih ljudskih djelatnosti kao
to su zanatstvo i trgovina, pojava novca i prvi oblici bankarstva, seu u daleku prolost. Iz te daleke prolosti sauvani su
samo materijalni dokazi (predmeti), pa se na njima grade
pretpostavke.
Zapisi i drugi pisani dokumenti pojavie se, na alost,
mnogo kasnije, a tada e i naa saznanja i spoznaje iz prolosti
biti potpunija i pouzdanija.

II. NARODNE RUKOTVORINE

Na podruju sadanje Opine Teanj u 1987. godini vrena su ira etnoloka istraivanja.' Pored ostalog, prouavani su
narodna privreda, gradnja objekata, kultura stanovanja, nonja,
rukotvorine tekstilne, gmarske i druge. Iz oblasti ratarstva
opisana su jo uvijek sauvana orua za rad i jedna od
najstarijih ralica (oraa sprava) u selu Jablanica. Neka od ovih
orua bila su u upotrebi do dananjih dana, meu kojima i
predm.eti korieni u preradi voa i povra, kao to su stupa,
torkulja (naprava za sjeenje i cijeenje voa ispravljanje
pekmeza), bestilja (gui pekmez) i druga.
Lonarstvom i proizvodnjom posuda od drveta bavili su se
ljudi posebno u nekim selima kao to su Lonari i Ostrunja.
Selo Lonari e vjerovatno po tome i dobiti svoje ime.
Tekstilna radinost bila je bazirana na osnovnim sirovinama biljnog porijekla: lanu i konopiji, te sirovinama ivotinjskog porijekla (ovija i kozija dlaka). Znatno kasnije u
izradi tekstilnih proizvoda koristie se i pamuk. Istraivanja su
vrena preteno u selima u kojima se due zadrala tradicija i
stari nain ivota i rada."
U primjeni je bilo izvanredno tkalako umijee u proizvodnji platna. Platno se naziva bez, a razliite vrste nazivane
su sakrez, melez ili mjeavina. 'i
Sukno od vune i kostrijeti proizvodilo se i u selima
dolinom Usore. Pri tome se "valjanje" veilo u stuparna. Ferdo
Hefele, prikupljajui grau za "obrtno nazivoslovlje" za proiz-

I. - Dr. Ivo Bojanovski: Rimska cesta dolinom Bosne i njezina tipografija.

Radovi sa simpozijuma "Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura". Izdanja Muzeja grada Zenice. III. Zenica, 1973. str. 408.
2. - Petar M. Bogunovi: Iz usorskog kraja i okoline (is/orija. tradicija.
znaaj. poloai). Sarajevo 1937.

3. - Vidi: Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu,

Etnologija, Nova serija, Sarajevo 1987, sv. 41142.
4. - Svetlana Baji: Osnovne karakteristike tekstilne radin os/i teanjskog
kraja. Isto, str. 171-210.
5. - Ljiljana Beljkai-Hadidedi:
Hrvatska nonja u okolini Tenja.
Prirunik za rekonstrukciju nonje, Kulturno-prosvjetni
sabor Hrvatske.
Zagreb 1988.

.l

vodnju sukna u dolini Usore, uoio je slijedee: "U Bosni i

Hercegovini imade stupa razmjerno malo. U Tenju na Usori
postoji nekoliko stupa, ali od Tenja do Maglaja na Bosni i do
Zenice i Travnika ima cijele dane hoda, pa jedva da je gdje
koja zgrada, gdje bi te stupe za valjanje smjetene bile, osim
onih u Travniku na rijeci umei u kojima se ebeta valjaju
(koe). Zgrade za stupe graene su samo pokraj vode, poput
zgrada za vodenice. U pomanjkanju slapova gradi si narod
branu (jaz) odakle e voda na stroj djelovati. ,,6
Prosto sukno (oha) nazivano je "aba" ili "abaja". Obrtnici
suknari (abadije) od njega su pored ostalog pravili i male
suknene ilime kojima se sedlo pokrivalo. Tkale su se tkanine
od vune, meu kojima i razni pokrivai i ilimi, pri emu se
vidno izraavao smisao za ornamentiku i harmoniju boja.
Veliki broj rukotvorina proizvodili su samouki stol ari , kao
to su drvene grabulje, vile, rogulje, kosi ta, motiita, burad,
drvene kaike, preslice i drugi proizvodi od drveta.
I'roizvodi od prua bili su, takoer, veoma zastupljeni.
Sve ove raznovrsne rukotvorine, sa razvojem drutva i
trita i narastanjem potreba u uslovima razmjene i pojave
trita i novca, proizvodi e se organizovanije, u radionicama.
Razmjena ovih proizvoda (trampa) postepeno e ustupati mjesto prodaji i kupovini za novac. Tada se ve moe govoriti o
tritu i o organizovanoj trgovini, pa i prvim poecima bankarstva.

6. - Ferdo Hefe1e: Nai domai obrti (graa za obrtno nazivoslovlje),

1896. str. 16-17.

10

Sisak

III. MJESTO I ULOGA TENJA

KAO URBANE SREDINE
Veoma ranom nastanku i razvoju zanatstva i trgovine
pogodovala je okolnost to se na ovim prostorima takoe
veoma rano formiraju naseljene cjeline. Teanjski krajevi bili
su naseljavani jo u prahistorijskom periodu. Pored Tenja,
naseljena mjesta bili su i drugi lokaliteti koji su gravitirali ili
administrativno pripadali Tenju. Na podruju dananje Opine Teanj to su Vrela, Miljanovci, Kaloevi, ije, Mrkoti,
abljak i druga. Ovi lokaliteti pripadaju raznim kulturnim
periodima. Rimske legije ostavile su tragove svog boravka na
ovim prostorima. Tragovi srednjeg doba razasuti su po breuljcima Omanjske, Piljuia, Vukova, Ora-Planja, Kraeva i
drugih.
Teanjska tvrava na povrini od 6.296 metara kvadratnih,
kako je utvreno arheolokim iskopavanjima, nastala je u prahistorijskom periodu. Gradnju su zapoeli Iliri, a nastavili i
utvrdu prilagoavali potrebama Rimljani. Ruena je pri prodorima Slavena u nae krajeve u VI. i VII. stoljeu. Poslije
formiranja bosanske drave, bila je znaajno obnovljena i
dograena.
U XVII. vijeku sazidana je sahat-kula visine 18,5 metara
koja je sve do etrdesetih godina ovog vijeka pokazivala
vrijeme "alaturko". U 1890. godini iz Bea je doneen sahat
koji i danas radi, a poklon je Fehim-bega Smailbegovia.
Teanj se prvi put spominje jo 1232. godine kao sjedite
usorskih banova, a u vremenu od oko trinaest godina (1463-1476) Teanj je bio sjedite Bosanskog Kraljevstva' i sjedite
vojvode Radivoja Kotromania, lana bosanske kraljevske
7. - Dr. Adem Handi: Nahija Brod krajem XV i poetkom XVI vijeka.
Radovi sa simpozijuma "Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura", str.
385.

Il

~ I

loze. Turci su ga zauzeli prije 1489. godine, a 1516. godine

Teanj se javlja kao nahija i zauzima podruje koje odgovara
istoimenoj upi Usora. Teanj je izvjesno vrijeme pripadao
kadiluku Brod (Zenica), a poslije 1556. godine i sam je postao
kadilukom koga su inile teanjska, dobojska i maglajska
kapetanija, te varoica Novi eher, Teanj je bio trei kadiluk
po veliini u BiH, iza Sarajeva i Banjaluke.
U Tenju su kroz njegovu dugu historiju formirane razne
institucije dravnog, politikog, kulturnog, prosvjetnog i priv. rednog ivota. U njemu su ivjeli mnogi ueni ljudi, trgovci,
veleposjednici, vojskovoe, zanatlije i drugi. Vremenom je
postajao privredni centar na ijim prostorima su se razvijali
poljoprivreda, zanatstvo i trgovina.
Slika teanjskog kraja iz ovog vremena moe se upotpuniti pregledom sela kadiluka Teanj iz 1639. godine", u
smislu mogunosti i ekonomskog prostora za razvoj zanatstva
i trgovine: Alibegovci, Ambotice, Beul (Belja), Brestovo,
Biljeti (Buleti), Bukve (Bukva), Bukovica, Dobro Polje
(Dobropolje), Donja Modria (Ukrinica), Donje Ravne, Drinii, Dubrave (Tugavii), Dragojlovci (Dragalovci), Duga Brada (Logobare ), Grabska, Hrankovi, Hrasovo (Kraevo ), Hrastua, Hrvojii, Hrvatin (Hrvatinovii), Itor, Jablanica, Kaloevi, Kamenica, Klisure, Komuina, Kotorsko, Kosova,
Kruica, Letinci (Ljetini), Lepenica, Lopatovica, Ljubljenica
(Ljupljanica), Makljenovac, Meurii, Meljine (Miljanovci),
Mrakovii, Mrkoti, Muologe (Moevac ), Metuzii (Matuzii), Netice (Netae), Novo Selo (Nosovci), Ostruje (Ostrunja), Osojice (Osoje), Omanjska, Osojnica, Planje, Planite,
Pluice (Piljuii), Podastrine (Kamen kod Doboja?), Predjel
(Pridjel), Radua, Rosulje, Rueti (Ruevi), Sakrande,
Seoanica (Soanica), Siva, Sutice, Tvrtkovci (Cvrtkovci),
Tesli, Ukrinci (Ukrinica), Ularice, Vranjak, Vragovila, Vruica, Vukovo i abljak.

Uoljivo je da neka sela pod gornjim nazivima vie ne

postoje: oni su izmijenjeni. a mogue su i greke kod prijevoda
sa turskog jezika. Ova naselja, koja su ekonomski gravitirala
Tenju kao zanatskom i trgovakom centru, obuhvatala su
veliki prostor.

8. - Sidil teanjskog kadiluka 1639-1642, rukopis u Narodnoj biblioteci

"Hamid Dizdar" Teanj.

12

13

IV. ZANATSTVO I TRGOVINA U

PISANIM DOKUMENTIMA,
PREDANJIMA I SJEANJIMA
Meu prvim informacijama o stanovnitvu je podatak iz
1851. godine prema kojem u ovoj godini grad Teanj ima
9.315 stanovnika". U 1879. godini e biti izvren popis stanovnitva (dakle godinu dana nakon austro-ugarske okupacije
Bosne i Hercegovine) po kome je Teanj imao 1.221 kuu i
5.372 stanovnika, to pokazuje smanjenje populacije. Jedan od
moguih razloga opadanja stanovnika u gradu je iseljavanje u
Tursku, zatim su postojale velike smrtnosti stanovnitva nakon
epidemije kuge i drugih zaraznih bolesti. Postojali su i ekonomski razlozi. Izgradnjom kolskog puta Sarajevo - Brod i
pruge dolinom Bosne, Teanj prestaje biti sjecite puteva, te
zbog toga neki poduzetnici, zanatlije, trgovci i drugi stanovnici u potrazi za zaradom naputaju Teanj. <Ja Mogue je i da je
broj stanovnika u gradu iz turskog perioda bio neto uvean.

1. SREDNJI VIJEK I PERIOD TURSKE

VLADAVINE
Zanatstva u srednjovjekovnoj Bosni veoma je malo istraeno. Ne postoje izvorni materijali. Neke od publikacija na
9. - Mustafa eman: Graa za kronologiju teanjskog kraja od 122-1. do
/989. godine. rukopis u Narodnoj bibliotteci "Hamid Dizdar" Teanj.
9a. - Smanjenje broja stanovnitva drastino je i u periodu 1879-1910.
godine. jer je 1910. godine Teanj imao svega 3.068 stanovnika to je manje
za 43% li odnosu na 1879. godinu kada je Teanj bio etvrti grad po broju
stanovnika u BiH. Samo je 8 od 66 gradova imalo depopulaciju. a Teaj meu njima daleko najveu. Vidi: llijas Hadibegovi: Bosanskohercegovaki
gradovi na razmedu /9. i 20. stoljea. Sarajevo. "Osloboenje publie" .
1991. str. 29-3 L

15

...

I
I
I i
: I
,

ovu temu ograniavaju se na opise naenih predmeta. Meu

predmetima koji su proizvod srednjovjekovnih zanatlija jeste i
steak. Na irim prostorima BiH imena mnogih naseljenih
mjesta su izvedena od naziva zanata: kova, zlatar, stupar
(valaj-sukno) ... Poznato je da su u Bosnu pristizale strane
zanatlije. Njih je u srednjem vijeku privlaio razvoj rudarstva i
bosanske privrede, posebno u drugoj polovini XIV. stoljea.
Jedan broj zanatlija dolazio je iz Dubrovnika i Dalmacije.
Zabiljeeno je angaovanje majstora tekstilne struke 1387.
godine. 10 Znatno kasnije dolazi do odlaska domaih ljudi na
izuavanje obrta, najveim dijelom u Dalmaciju.
Kakve su bile drutveno-ekonomske prilike u teanjskom
kadiluku, a posebno zanatstvo i trgovina krajem XVI. i poetkom XVII. stoljea, djelimino se moe vidjeti iz sidila
(sudskog protokola) teanjskog kadi luka voenog od 1639. do
1642. godine. U ovom sauvanom dokumentu navode se, pored ostalog kao dunici ili svjedoci, imena preko stotinu zanatlija (i to iz razliitih zanata) i trgovaca, a pretpostavlja se da ih
je bilo i vie. Registrovani su: jedan ekmeija (pekar), trojica
halvadija (slastiara), etiri erbedije, jedan pirjandija (onaj
koji pravi pirina sa mesom), sedamnaest terzija (krojaa),
deset berbera, tri kasapa (mesara), pet saraa (izraivai predmeta od koe), devetnaest tabaka (koara), devet izmadija,
devet papuara, tri urije (krznara), pet kujundija (zlatara),
dvojica kalajdija, jedan mutabdija (kostretar), est sabljara,
sedam samardija, tri demirdije (kovaa), jedan kahvedija,
jedan bazardija, dvojica handija, jedan mlinar, jedan telal i
dvojica gvoara.
Ako se polazi od naziva pojedinih obrta, osim kovaa,
zlatara, pa i dunera, svi drugi zanati (san-at, arapska rije zanimanje) doli su u nae krajeve s dolaskom Turaka. Osim
turskih naziva pojedinih zanata, i nazivi alata turskog su pori-

10. - Dr Desanka Kovaevi: Prilog prouavanju

vjekovnoj Bosni. Sarajevo 1959, str. 284-285.

16

zanatstva

u srednjoGrnarstvo u Tenju vie ne postoji

jekla. II Duani u ariji uglavnom su bili otvoreni od ulice. a

graeni su od drvenog materijala. Ispod poda duana bila je
praznina slina trapu, a zvala se umumjak, sa dvije ili tri
strane bile su rafe ili ivije (vjealice). Duan se zatvarao
epencima. Trgovaki duani imali su iza sebe magazu koja je
pored prizemlja mogla imati i prostoriju na katu. Na magazama Sl1 vrata i prozori bili od gvoa.

TABACINAJZASTUPLJENln
Tabaci su u Tenju bili najbrojniji. a izraivali su bijelu
mjeinu, bijeli sahtijan i on. Radili su i za izvoz.V Da su
tabaci bili moni i brojni, svjedoi i injenica da su za sebe
izgradili i posebnu damiju, zvanu Debbagija", a razlog je to
su tabaci usljed rada sa sirovom koom irili neugodan miris
oko sebe. te im se zbog toga prigovaralo.
Jedna etvrt u Tenju i danas se naziva Tabaci. Ove zanatlije imale su naroite vrste duana - tabhane, u kojima se uinjala (tavila) koa, a graene su uvijek pored rijeke, to je
sluaj i u Tenju. Tabhanama je bilo potrebno i posebno dvorite s jamama u kojima se, u rastopljenom kreu, kiselila koa
da bi se od nje odvojila dlaka. Iznad duana bile su otvorene
prostorije u kojima se koa suila.
Tabaci e u Tenju biti u usponu do 1878. godine kada e
poeti njihovo opadanje, da bi se ugasili negdje po zavretku
Drugog svjetskog rata. Posljednje porodice koje su se bavile
ovim zanimanjem su Brke, Sarai, Srkalovii, Meii, Panjalii, Hodii i drugi, a radili su u osam tabhana. Hamdija
Kreevljakovi biljei da je iza Prvog svjetskog rata Fejzo
Brka iao u Sarajevo radi usavravanja u svom zanatu, jer su
Il. - Hamdija Kreevljakovi: Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878), Izabrana djela, II, "Veselin Maslea", Sarajevo 1991, str. 10.
12. - Osman A. Sokolovi: Teanj prije tri stoljea (1639-1642), Dravna
tiskara u Sarajevu, Sarajevo 1941.
13. - Pod ovim nazivom tu damiju spominje Hamdija Kreevljakovi (Esnafi i obrti ... , str. 267.), a Tenjacije zovu Dibekhana.

18

do tada svi teanjski tabaci preraivali kou na stari nain.

Tabake radionice bile su najprije uz desnu obalu rijeke
Teanjke, i to na mjestu sadanjeg Doma kulture, da bi 1882.
godine, prilikom regulisanja rijeke, austro-ugarska vlast izmjestila te radionice trista metara nizvodno, oko mjesta zvanog
Trica (po istoimenoj vodi). Kraj u kome su se prvobitno
nalazile tabhane sainjavao je posebnu mahalu Dibekhanu
koja se spominje 1757. godine. Ovaj naziv potie od toga to
se tu od nekada nalazio kameni sud u kome se tucala kahva.
Jedan takav sud nalazio se i na gornjoj ariji. Naziv ima veze
i s time to se prilikom tavljenja koe morala upotrebljavati
hrastova ika kao jedan od preparata za tavijenje, koja se
prethodno istue.
Koarsku stupu (dibek) tabaci su koristili tako to postave
dva dibeka jedan uz drugi, i u jednom tuku ruj, a u drugom
iku. Posljednji koji se bavio radom uz tabaki dibek bio je
Salih Deronja.
Prema sjeanju Sakiba Brkia iz Tenja, tavljenje koe u
radionicama (tabhanama) vreno je do 1947. godine kada su se
ovim poslom bavili njegov otac Mujo Brka i Hasan Brka iz
Dobropolja, te Adem Hatibovi iz Hrvatinovia.
Kao sirovinu, tavljenu kou su koristili uglavnom teanjski opanari, a kao poluproizvod prodavala se na pijacama.
Pored tavljenja koe pomou ike, tavljena je i koa od
ovaca, sistemom soljenja, a sluila je za izradu kouha i druge
odjee, raznih vrsta prostiraa (postekije ) i za neke vrste mekane obue (mestve).
Sarai su se u Tenju bavili izraivanjem konjske opreme
i raznih drugih predmeta od koe. I danas ima porodica sa
prezimenom Saraevi ili Sara, od kojih se neki jo bave
slinim zanatom.
izmadije su pravile graansku obuu, odnosno obuu'
za bogatije stanovnitvo, i obuu za vojsku. Zanatlije iz ove
grupacije bile su brojne, pa su se dijelile na izmadije, papulije, firaledije i mestvadije.
19

PRIMJERNA ESNAFSKA ORGANIZACIJA

Svoje esnafe(udruenja) imali su u Tenju tabaci i terzije,
a, po svemu sudei, i pekari i kahvedije. Esnafi su imali svoju
londir (upravu). Svaka uprava imala je ehaju (ceh-majstora)
koji je predsjedavao esnafom i posredovao izmeu vlasti i
esnafa. Ustibaa je bio struni organ i najbolji majstor, mjerodovan u strunom pogledu. U esnafu su jo bili au (pomonik ehaje) i jigit (egzekutivni organ uprave). U upravnoj
organizaciji esnafa postojao je i kalfa-baa, ugledna linost.
On je bio inspektor rada. Njegova je briga bila da rad zanatlija
bude estit, da se potuju esnafska pravila u pogledu kvaliteta
proizvoda i odnosa prema muterijarna, u skladu sa dostojanstvom esnafa. Nerazdvojni dio zanata i zanatskih radnji bili
su egrti i kalfe. Po pravilu, na jednog kalfu dolazila su najvie
dva egrta. egrt je obuavan oko hiljadu dana, a pored uenja
zanata radio je i druge poslove u duanu i domainstvu
majstora. Da egrt postane kalfa, valjalo mu je poloiti ispit
koji se sastojao u tome da izradi odgovarajui predmet po
uzoru (urneku) ili po usmenom zadatku. U ocjenjivanju ovog
rada pored majstora bio je ustibaa i jo naki lan esnafa.
Pri proglaenju egrta za kalfe ili kalfi za majstore prireivani su veliki teferii o troku esnafa, a znali su trajati po
nekoliko dana. Svaki je majstor, vlasnik radnje, mogao zadrati egrte i kalfe. Ako kalfa, nakon to je kod majstora proveo
odreeno vrijeme, nije otvorio duan nego je ostao i dalje
raditi kod svog majstora ili drugog za plau - zvao se iija
(radnik). Majstor ga je plaao sedmino, i to pazamim danom.
Ta njegova plaa zvala se heftaluk. Rad na akord zvao se
kabala. Kad se pominje pazami dan, treba rei da je u Tenju
to od vaj kada utorak.
Detaljan opis esnafa uope, njihovu organizaciju i tradiciju dao je Hamdija Kreevljakovi."

Manje je poznato da su postojale u Bosni i ustanove

esnafskog karaktera na selu." Njih su povremeno fonnirali
seoske zanatlije koji nisu postali prave zanadije nego su se
zadrali uz obradu zemlje. Na elu ovih esnafa bili su tzv.
teak-bae. Oni su bili najbolji i najugledniji zemljoradnici u
selu. U dematu u Doboju posljednji teak-baa bio je Husein-beg Ganibegovi. Neki su kao posljednjeg spominjali Salih-bega Salkia Jaarspahia.
Stare esnafske uredbe kojima su na primjeren nain regulisani odnosi unutar esnafa kao i esnafa, odnosno njihovih lanova, prema muterijama i vlastima postepeno su naputane od
1851. godine. Tada je Bosnom vladao Omer-paa Latas. On se
protivio jakoj organizaciji esnafa i uredbama koje su oni
donosili.
Za sarae (sedlare ) moe se rei da su bili veoma vaan
faktor u privrednom ivotu dok je konj bio glavno prijevozno
sredstvo putnika i robe. Poznato je kakvu je vanost imala
konjica u turskoj vojsci. Za kompletnu opremu konja bili su
potrebni proizvodi od deset raznih vrsta zanata, a na prvom
mjestu bio je sara sa vie svojih proizvoda. Navodi se da je u
Tenju 1640. godine bilo najmanje pet saraa i devetnaest
tabaka.
Panju privlai i ova konstatacija H. Kreevljakovia kada
je rije o saraima i tabacima: "Kako ni jedno mjesto osim
Sarajeva nije imalo arije fonnirane po bizantijskom uzoru, to
nije nigdje u Bosni ni bilo saraa-arije, nego su saraki
duani bili ratrkani ili u manjem skupu. To vrijedi i za druge
obrte osim tabaka, koji su bili svugdje na okupu. arija
najveeg broja naih mjesta sastojala se od jedne ulice. U tome
ine iznimku vea mjesta kao to su: Mostar, Banja Luka,
Foa, Travnik, Visoko i Teanj.t'"

14. - Vidi: Hamdija Kreevljakovi:

izmedijski obrt i stara graanska
obua u Bosni i Hercegovini. Radovi naunog drutva NRBiH. III11955.

isti: Saraki obrt II Bosni i Hercegovini. Radovi Naunog drutva NRBiH.

VIIII1958.
15. - Milenko Filipovi: Ustanove esnafskog karaktera na selu. Radovi
Naunog drutva NRBiH, XVIII/l961, str. 121-124.
16. - Hamdija Kreevljakovi: Saraki obrt II Bosni i Hercegovini.

20

21

~--------------------

>

:' !

Svoj znaaj imali su i sarnardije koji su takoe proizvodili opremu za konje. Sam podatak da je prije vie od trista
godina u Tenju bilo sedam registrovanih samardija - mnogo
govori. Meutim, ovaj zanat nije vezan samo za opremanje
konja. Samardije su pravili mindere, jastuke po minderu i
jajgije (platneni prostira po minderu na seiji), Minderi i
jastuci punjeni su vunom ili slamom. a kod najsiromanijih i
kukuruzovinom. Zanatlije koje su pravile samo tapacirane proizvode zvale su se kotukije.
Vraajui se ponovo preraivaima koe kao najbrojnijim
zanatlijama poetkom sedamnaestog stoljea, zabiljeena je i
ostavina saraa H. Abdulaha, sina Huseinova. iz Sarajeva. U
sarajevskom sidilu 30.11.1792. godine, pored ostalih vrijednosti koje nasljeuje njegova familija, navode se 134 dunika
sa potraivanjem od preko 500.000 aki. Meu njima su i
dunici iz Tenja: zimija (nemuslimanski podanik) Risto sa
9.870 aki, i zimija Vuk sa 2.160 aki duga. Dunici su iz
raznih krajeva, ak iz Prizrena, Uica, Bijelog Polja, apca i
drugih gradova.
Od XV. do XVIII. stoljea tekui novac je aka. Bila je
zdrava i uruk aka. Ova druga imala je ekvivalent od 0,913
grama istog srebra, a bila je, izgleda, preteno u upotrebi.
Osim aki bili su u prometu turski i strani zlatnici. U naem
narodu najee se spominju madarija (120 aki) i cekin (136
aki). Krajem XVII. stoljea kovao se u Sarajevu bakreni
novac zvani mangura, a vrijedio je etvrtinu zdrave ake.
urija (krznara) je u Tenju, sudei po onome koliko ih
se navodi u sidilu, bilo malo. Ovaj e se obrt od svih drugih
najranije ugasiti.
Mutabdije su tkale predmete od kostrijeti.
Poslije tabaka, u ovom kraju bile su najbrojnije terzije
(krojai), to pretpostavlja da su imali dosta posla i da se
ovdanji svijet dobro oblaio. Ve sredinom XVIII. stoljea
sree se u Tenju porodica sa prezimenom Terzi.

22

Bojadija nije bilo mnogo, a bavili su se bojenjem razliitih tkanina. Bojadija Husein-baa bio je dunik menzildije
(potar koji je prenosio potu na konju) Ahmeda u godini
1752. i, kako se iz ostavinskog spisa vidi, njegov dug je iznosio 6.000 aki, od ega je bio otplatio samo 470 aki.

TEANJSKE ONLlJE
Kalajdije su se bavile kalajisanjem posua od bakra koje
je u to vrijeme bilo u veoma irokoj upotrebi, a proizvodilo se
najvie u Sarajevu. Postojale su radionice koje, pored kazandijskih poslova, imaju i specijalizirane poslove na ukraavanju metalnih predmeta, posebno bakrenih. Ti ukrasi mahom
su orijentalne provenijencije. Takvi predmeti izraivani su u
ajniu, Livnu, Banjaluci i Tenju.17 Meu veim brojem kalajdija u Tenju neki su, izgleda, bili iz Albanije. Prezime
Kalajdi, koje se zadralo na ovim prostorima, potie sigurno
od rijei kalajdija.
U Tenju su se, kao urbanoj sredini, ali i kao velikoj
utvrdi, nalazile brojne posade. Ovi i drugi vojnici su u svom
naoruanju imali prije svega sablje, pa su u gradu radile i
zanat1ije sabljari. Prije 350 godina bilo ihje est.
Poetkom XVIII. stoljea osnovana je teanjska kapetanija. U ovoj kapetaniji, meu rijetkim u Bosni i Hercegovini,
bili si i vojnici onlije ili onulije." Oni su bili poseban rod
vojske u Turskoj Carevini, pripremljen za opasne poduhvate,
koji se regrutovao od dobrovoljaca, plaenika. Zapovjednici ili
age demata zvali su se onlage, i od toga je izvedeno prezime
teanjskih porodica, veleposjednika i trgovaca, onlagia. Njihovi preci bili su onlage iz sredine XVIII. stoljea.
Kapetan teanjske kapetanije Ali-aga postavljen je 1755.
17. - Muhamed Karamehmedovi: Umjetnika obrada metala, "Veselin Maslea". Sarajevo 1980, str, 142.
18. - Hamdija Kreevljakovi: Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Izabrana
djela, I, str. 37.

24

godine za dizjedara teanjskog kadiluka." to znai da je bio

ovlaten da naplauje glavarinu i ubiranje jo nekih vrsta
dravnih prihoda koje su plaali i trgovci i zanatlije. Zanimljivo je da je odakluk vojnika i zapovjednika ove kapetanije
bila carina Jeniehir" u Tesaliji, to se vidi iz punomoi koja
je izdata za podizanje plaa u ovom mjestu. Poznato je da je
Teanj sa okolinom bio dosta bogat kraj, pa je u gradu bilo i
kujundija (zlatara). Oni su izraivali nakite vrlo lijepe izrade,
i o tome se sauvalo svjedoanstvo u narodnim pjesmama.
Prema Osmanu Sokoloviu," meu stanovnicima Tenja bio je
neki Salih ije zanimanje je, u slobodnom prijevodu. povjerenik kovnice gdje se kovalo i pohranjivalo srebro.
Na rijeci Usori i drugim rijekama i potocima bilo je na
desetine mlinova. Meutim, malo se spominju mlinari. jer, po
svemu sudei, kao siromani nisu bili ni korisnici zajmova. a
manje su pozivani kao svjedoci i slino, pa nisu ni registrirani.
I sada postoji prezime Mlinarevi u dolini Usore. Takoe su
bili zastupljeni proizvoai mlinskog kamena, iji se zanat
zadrao sve do dananjih dana.
Pekara je vjerovatno bilo vie. Kruh, proizvod pekarskih
vrijednih ruku, nazivao se: somun, simit, urek, ahija, a kruh
za vojsku peksimet. Pominje se i jedan pirjandija, ali za njega
se ne kae da je aija. Jo prije 1640. godine u sauvanim
zapisima kao zanatlije spominju se halvadije, erbedije i
drugi.
Iako upornenutom sidilu nisu registrovani, sigurno su
postojali obrtnici bardakdije koji se kasnije pojavljuju kao
lonari. Oni su proizvodili razne posude od gline, kao to su
bardaci (posude za vodu), saksije i slino. Ne pominju se ni
aije (kuhari) za koje se sa sigurnou moe pretpostaviti da
su postojali u Tenju u to vrijeme. Ainice se danas od starijih razlikuju samo po tome to se jede za stolom, dok su ranije
19. - Isto.
20. - Isto. str 155.
21. - Osman A. Sokolovi. navedeno djelo.

25

i'!

umjesto stolova bile postavljene so he na minderluku. Najvanija jela to su ih aije spravljali jesu: orba. evap. ievap.
pae. krzatma. bamlja, sogandolma.
pilav i razne pite, zatim
slatka jela: halva, daneija, kadaif, sutlija i druga jela.
Halvadije
(slastiari)
su pravili halvu od meda i pekmeza, ulbiju i unlare. Takozvanu bijelu halvu i tahanhalvu,
eteniju od eera pravili su najee Amauti. Proizvodila
se
i boza (buza). te salep koji se zimi prodavao po ariji i
mahalama.

fit'! il.(~ gUeJTC dnll!!

\IIW

olle IlIIoth('l"

jaluku

Th

ordcrs

:t~aill,

K:dmak:'IIII.

lo find

Us

l'Herzek.'

"'t're the
attaclu'd

suitnbh-

But why, we ask.

n-servcs to

u new

be

Zuptieh

lodgillgs in the

to

Ba

to us,

wi

SCIlt.

'Vh

tOWII.

PRVE KAFANE 1600. GODINE

li Tenju se u upotrebi dosta rano pojavljuje kahva i veliki
broj onih koji u njoj uivaju. pa se otvaraju i kafane. Jo prije
1639. godine postojalo je nekoliko kafana. Kahva je u Bosnu
dola iz Abesinije preko Carigrada.
Sauvan je opis kafane
nekog Jusufa oko 1870. godine: "Sastanci su bili u kafanama.
gdje su ljudi dolazili prije sunca i tu pili kahvu. Jusuf kahvedija je sa sinom naizmjenino
spavao u kafani. Rano bi naloio vatru, primakao ugumie (erbetnjake)
da uzavru. Ljeti
bi vatru loio u odaku. a zimi u furuni. Kahva je stajala u
drvenoj kutiji. Jusuf bi uzimao pola kaiice i bacao u vatru:
"Ja pir. ja dost." Tako je on svako jutro inio. jer su zanaije
imale svoje pirove (pokrovitelje)
ili patronate. te bi on rtvu
samljevene kahve bacao. Potom bi sebi ispekao dvice (male
dezve), Pilo se polahko. Ako je kahva dobra, govorilo se:
"Ba je dobra. na srce se slae." Kahva se pila na kredit i
biljeila na rabo na ietu, kredom. Muterija je bilo dosta. a
kahvedija je ipak znao koji je iji rabo, a ne piui ime. Ako
na ietu ne bi bilo vie prostora. crta je brisana i pretvarna u
groeve. ajedan gro iznosio je etrdeset para. "CC
Jusuf

Prema zabiljeci u grai "Linosti i dogaaji u Tenju ... "

kahvedija je govorei: "Ja pir.ja dost", prinosio rtvu

22. - iv/emoari Adem-age

"Hamid Dizdar" Teanj.

I'

illl

Mesia.

str. 3.:\. rukopis

26

u Narodnoj

biblioteci

1\'.1'

rn: di'II\;IY \\ IIl'II

1.11'
1.1.1'._

'..

,:111>111::.:
1'1'

I1111

.
II! \\hat

1~Ii.:"

II('

II 11\\,111;1
.
I'IlIlI
III

j'

WI'

H''''lli:lIl

Ild

Il~

into

IIp a 1:1I1<1t'r

:11'11'1'\\':1111", 11':1l'I11

inu,

iII

dark aud
we vmvrsrcd
:1

Iilth
011 th

~
II~'('xperil'II('l' to I

",lli"l, thl' whole

g'rOlllld

HOI

Kako je Artur Evans vidio kafanu u Tenju

svom esnaf-bai, rukovodiocu

kahvedijskog
ceha. Iz toga se
moe zakljuiti da su i ove zanatlije imale svoju esnafsku organizaciju (ceh).

27

umjesto stolova bile postavljene sotre na minderluku. Najvanija jela to su ih aije spravljali jesu: orba. evap. ievap,
pae. krzatma. bamlja. sogandolma.
pi lav i razne pite. zatim
slatka jela: halva, daneija, kadaif, sutlija i druga jela.
Halvadije
(slastiari)
su pravili halvu od meda i pekmeza, ulbiju i unlare. Takozvanu bijelu halvu i tahanhalvu,
eteniju od eera pravili su najee Arnauti. Proizvodila
se
i boza (buza). te salep koji se zimi prodavao po ariji i
mahalama.

\lIIC pt'!

il(~

Olle nuotlu-r

dnu!! 1'1f1Iz(k.'

J,!uel're

lI:,!:Iill, wero

But why, wc ask.

th(, I'(':-;NVCI:Ito he scnt to Da

juluku P
TIli'

att:lI'lll,d

Ka'llllak:'lIl1,

lo

()I'ti(')':-;

Iiud

1I:-;

suituhl

a new Zaptieh

l(Jtlgillg~in the

to

UH,

tOWII.

wi
Wh

PRVE KAFANE 1600. GODINE

i
1'1.1!l
I
II
'I

U Tenju se u upotrebi dosta rano pojavljuje kahva i veliki

broj onih koji u njoj uivaju. pa se otvaraju i kafane. Jo prije
1639. godine postojalo je nekoliko kafana. Kahva je u Bosnu
dola iz Abesinije preko Carigrada.
Sauvan je opis kafane
nekog Jusufa oko 1870. godine: "Sastanci su bili u kafanama.
gdje su ljudi dolazili prije sunca i tu pili kahvu. Jusuf kahvedija je sa sinom naizmjenino spavao u kafani. Rano bi naloio vatru, primakao ugumie (erbetnjake)
da uzavru. Ljeti
bi vatru loio u odaku. a zimi u furuni. Kahva je stajala u
drvenoj kutiji. Jusuf bi uzimao pola kaiice i bacao u vatru:
"Ja pir. ja dost." Tako je on svako jutro inio. jer su zanaije
imale svoje pirove (pokrovitelje ) ili patronate. te bi on rtvu
samljevene kahve bacao. Potom bi sebi ispekao dvice (male
dezve). Pilo se polahko. Ako je kahva dobra, govorilo se:
"Ba je dobra. na srce se slae." Kahva se pila na kredit i
biljeila na rabo na ietu. kredom. Muterija je bilo dosta. a
kahvedija je ipak znao koji je iji rabo. a ne piui ime. Ako
na ietu ne bi bilo vie prostora. crta je brisana i pretvama u
groeve, ajedan gro iznosio je etrdeset para. "ce
Jusuf

II
II

IJ
'Ii ,
,

1. '

, il

Prema zabiljeci u grai "Linosti i dogaaji u Tenju ... "

kahvedija je govorei: ".Ja pir. ja dost", prinosio rtvu

22, - Memoari Adem-age

"Hamid Dizdar" Teanj,

Mesia.

str. 34. rukopis

26

li

Narodnoj biblioteci

\\.I~ ur
1''','"

di';III:IY \111\'11

:-11111

:;,ll.iil::.:

,.j'

!I" 1~I,i.;t!

l"ullo\\'il!;i
"h:tl w

Ile' I(d

hiru

1IJ1

:11'11'\'\\':111"

11:-into

:1

u l:Hldvr we

dark

and

l'1ll\'rgcd

Iilth
(III th

1\':1\'111 "~'('xpl'l'it'II(,~' to

I~,',,"i:lllinu, iII ",lli"11

ti\{'

wbolc irrouml
.~

tI(lI

Kako je Artur Evans vidio kafanu u Tenju

svom esnaf-bai, rukovodiocu

kahvedijskog
ceha. Iz toga se
moe zakljuiti da su i ove zanatlije imale svoju esnafsku organizaciju (ceh).
27

'II

Da se u Tenju kahva mnogo troila. kazuje i podatak da

je u 1867. godini za nabavku kahve utroeno 4.900 groa. Od
nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini samo je Banjaluka
potroila neto vie za ove potrebe. Uz kahvu je koriten i
opium, kao i burmut, ali u manjim koliinama.23 Izgleda da je
Teanj u odnosu na druge gradove u Bosni prednjaio. Baeskija je zabiljeio u jednom svom nekrologu da je 1762. godine
od opiuma umro neki Mula Osman."
U Tenju je na vie mjesta naeno mnotvo zemljanih lulica, lijepo ukraenih, a naroito prilikom kopanja temelja za
gradnju hotela, te u blizini mezarluka "onlagika" prilikom
gradnje kue Huseina Galijaevia, zatim prilikom arheolokih
iskopavanja na Gradini 1981. godine. Naene lulice za puenje
najveim su dijelom bile neupotrebljavane, pa se moe zakljuiti da su na tom mjestu bile radionice za proizvodnju lulica
ili prodavnice puaeg pribora. Luledije su proizvodile lule
za ibuke i nargile sve do pojave cigar-papira pred dolazak
austro-ugarske vladavine.
Kao i u svakom veem mjestu, u Tenju je radilo vie
berbernica. U sidilu se pominje ak njih deset. Za berbere je
karakteristino da su se mnogi bavili i narodnom medicinom.
Pored ostalog, pravili su i razne lijekove, mehleme, vadili
zube, bili vjeti u namjetanju prijeloma kostiju, a pruali su i
druge usluge. Berberi i njihovi egrti se zbog toga naoe i u
popularnoj pjesmi sevdalinki "Teanj gradu, to si u dumanu":
"Teanj gradu, to si udumanu:
il' ti gori, il' te kuga mori?"
"Nit' ja gorim, nit' me kuga mori,
djevojka me zubom zabunila. "
23, - Hamdija Kreevljakovi: Iz prolosti kahve i duhana u Bosni i
Hercegovini, Narodna Uzdanica. kalendar za godinu 1940, Sarajevo 1939.
str. 148-154.
24. - Isto. str. 149.

28

Dobavie Omera berbera,

i onoga Ahmeta egrta,
koji b'jele ruke pridra je
da zub vade lijepoj djevojci,
da se moe kroz mahalu proi"
Berbernice su bile mjesto gdje su se ljudi okupljali ekajui na red kod berbera. Tu se eglenisalo i saznavale svakojake
vijesti iz arije i ire.
Veliku zastupljenost meu obrtnicima imali su duneri
(graditelji) koji su, skromnom tehnologijom i jo skromnijim
materijalima, podizali i neobino plemenite i lijepe objekte,
o emu i danas svjedoe neki od sauvanih objekata starih
neimara.

VODOINSTALATERI JO U SEDAMNAESTOM
STOLJEU
Dostignuti nivo zanatstva, posebno nekih vrsta zanimanja,
i njihovo rano pojavljivanje - pokazuje i odreene civilizacijske domete. Tako su prije nekoliko stoljea u Tenju radile i
sujundije (vodoinstalateri) kada ih u najveem dijelu Evrope
nije uopte bilo. U Tenju je bio vodovod sa vie javnih esmi,
ija je voda uzimana sa oblinjih izvora, dovoena do njih
glinenim ili drvenim cijevima. Takve cijevi otkrivene su ispod
brda Paklenica. Postoji i dokaz o javnom kupatilu iji su ostaci
otkriveni prilikom kopanja temelja za zgradu Doma penzionera na gornjoj ariji. Ako su graeni vodovodi, onda su u
Tenju barem povremeno radili i boravili sujoldije - majstori
za gradnju vodovoda.
Kovai su bili brojni na teanjskom podruju. Mnogi
lokaliteti, kako u gradu tako i na irem prostoru, nose nazive
kovanice (Trepe). kovai i slino. Jo jedno zanimanje je
rijetkost, a pominje se tako to se kae da je neki Ahmed sise-ker, ili ie-ker, a znai da je izraivao staklene boce.
29

1
,I
,

Hanova je na teanjskom podruju bilo VIse. Sredinom

XVII. stoljea bila su najmanje dva hana u Tenju. Jedan karavan-saraj (bes~latno konaite) osnovao je Ferhad-beg prije
1564. godine. _5 Teko je utvrditi tano vrijeme postojanja
pojedinih hanova. Han "Zmajevac" (Omahin) u Radui bio je
na karavanskom putu koji vodi na jugozapad od Tenja. Kasnije se pominju i slijedei hanovi: iin, Marin. Vidin, Bilalovia i Dizdarevia hanovi, te han u ijama.
Na podruju Doboja, koji je u dugom periodu bio u sastavu teanjskog kadi luka i kotara. bilo je sedam hanova. Tri od
njih u odreenom vremenu bili su u vlasnitvu Tenjaka
Hasan-bega Eminagia, Hadi Fehim-bega onlagia i Alije
Salihovia. Vidin i iin han radili su do 1912. godine. Bile su
tri vrste hanova: hanovi uz puteve, trgovaki i sezonski
hanovi.
Musafirhane su osnivali bogati ljudi kao vakufe. Zavjetali bi se objekti, a u ispravama o tome bili su regulisani uslovi. kao to su: koliko gost moe ostati besplatno, kako se ima
hraniti, koliko i kojih namirnica, i slino. Meu najpoznatijim
musafirhanama (konacima) bile su muftije Smailbegovia,
Aul-age onlagia, Hadi-bega i druge.
Evo kako je jedan od hanova vidio putopisac Artur D.
Evans: "Kajmakam nam je odredio drugog zaptiju i naredio
mu da nam nae pode sne sobe u gradu. Ali kakvo je bilo nae
iznenaenje kad nas je uveo u mranu talu. Slijedei ga uz
ljestvice, popeli smo se u prostoriju koja je, kako smo poslije
iz iskustva vidjeli, tipina bosanska gostionica. Dolje ispod nje
itavo prizemlje odreeno je za konje. Naa soba bila je pristojno ista, ali pretrpana gomilom ilima. Gazda je bio katolik
i brzo nas je posluio jelom. Dobili smo nekoliko tvrdo kuhanih jaja, h1jepie vrlo lijepe, a u udnoj azijatskoj posudi
guste pavlake koja se ovdje zove kajmak i u Bosni razliito
priprema. ,,26

Ovim pregledom zanatlija sredinom i krajem XVII. stoljea sigurno da ni izbliza nije upotpunjena slika tadanjeg
stanja. jer su, na alost. izvori podataka za kompletnije sagledavanjae nedovoljni. To se moe zakljuiti i iz injenice da o
nekim zanatima za sada nema zabiljeki. Ni u sidilu ni u
d~.gim zapi~im~ ne pominju se teneedije (limari), do gramad~lJe (drvodjelci ), kazazi (izraivai dugmadi, gaj tana, svile~h i ~.~ih. ukras~h predmeta za odjeu i konjsku opremu),
jorgandije I drugi, Ovo svakako ne umanjuje ocjene mnogih
poznavalaca prilika o Tenju kao velikom obrtnikom centru u
tom historijskom periodu. Potvrda za to je veliki broj zanata
(oko trideset razliitih vrsta). kao i veliki broj zanatlija ija
roba se prodavala ne samo na irem podruju Bosne i Hercegovine ve i u nekim drugim dijelovima Turske Carevine.
Koliki je znaaj Teanj imao kao obrtni i trgovaki centar vidi
~e i po tome to je arija imala svog muhtesiba (trnog
mspektora), a vrhovni nadzornik svih obrta u Turskoj Carevini
smatrao je vanim doi i za vrijeme svog boravka u Tenju
rjeavati neka vana pitanja iz svoje nadlenosti.
Bogata teanjska arija bila je privlana i za osvajae.
Nju e pokuati osvojiti i opljakati austrijski vojskovoa
pnnc Eugen Savojski 31.11.1697. godine. On e sa 1.000 vojnika (pjeaka) i 900 konjanika opsjedati grad, ali ga nije
mogao pokoriti. Uspjelo mu je, ipak, da popali i opljaka
mnogo kua i duana. Evo ta o tome i sam kae u svom
dn~v~ku: "Tude su neprijatelji (posada tvrave u Tenju) napravili dva opkopa (anca), na koje sam ja po noi popeo
nekoliko grenadira, koji su popalili sve kue do prvog anca i
zaplijenili stoku i vie konja. ,,27 Da su napadai dosta toga
popalili i opljakali, vidi se iz jednog zapisa nastalog tokom
11. i 12. mjeseca 1697. godine u kome se kae da se u odbrani

25. - Hamdija Kreevljakovi: Esnafi i obrti .. " str. 359.

26. - Artur D. Evans: Pjeke kroz Bosnu i Hercegovinu

27. - Prinz Eugen von Savoyen: Dnevnik pohoda na Bosnu. Tenjak,

privredno-kulturni informator 1989, "Razvoj-projekt", Teanj 1988, str. 168.

avgusta i septembra
134.

lakom ustanka

30

1875., 2. izd, "Veselin Maslea", Sarajevo 1968. str.

31

.....4.
~

grada istakao branilac Imamovi i da je tom prilikom "izgubio

u vatri sve to je imao".28

PEKARSKE I MESARSKE OBA VEZE

I I

U Tenju je registrirano otvaranje jednog broja duana u

periodu od 1743. do 1879. godine.r" Radnje su otvorili
berberi: Hasan baa, sin Alijin, Hasan baa, sin Ahmetov,
Mustafa;
terzije: Mehmed, Mehmed, sin Ibrahimage;
handije: Hasan, ehaja, Mula Mehmed, Ibrahim elebija,
Omer baa, Salih baa;
pekari: Hasan, sin Ibrahimov iz Ferhad-begove mah"ale, Mehmed Hurem, Alija Hurem, Mehmed Ekmi, Husejn Cebedija,
Petar, sin Luke, Alija, Turalija, Osman Ekmi, Mustafa Manduka, Salih Odobaa:
samardije: Omer i Alija;
bakalini: Hadi Alija;
kasapi: Ahmed Jujo, Ahmed Aka, Uzun Bajram, Kapa Ismail,
Hasan baa, Hasan ahtar, Luka Tirjaki, Jupo Tirjaki, Ahmet
au Handi;
tabaci: Ali baa;
nalbant: (potkiva) Smail baa;
izmadija: Ibrahim, sin Ibrahimov;
kahvedija: Mehmed elebija;
menzildija: (potar na konju) Ahmed sin Abdulahov;
aija: Mehmed baa.

lija (1743-1879) zapaa se promjena u nazivrma zanatlija.

Kasape zamjenjuje naziv mesari, ekmeije pekari i slino.
Najbrojniji su mesari i pekari, to upuuje na zakljuak o tome
koji od zanatskih proizvoda se najvie traio, i koji su zanat i
prije ove registracije bili nedovoljni za potrebe stanovnika.
Ovom periodu prethodio je rat izmeu Turske i Habzburkog Carstva (1737-1939). Neposredno nakon zavretka tog
rata zavladali su nestaica i glad, zbog ega je bujuruldijom
~osanskog namjesnika nareeno teanjskom kadiji da zabrani
IZVOZ meda, masla i drugih namirnica."
Poto je ekonomska kriza due potrajala, 1757. godine
lokalne vlasti obavezuju pred sudom pekare da peku kruh
teine 240 drama (dram, grki, mjera za teinu od 3.207 grama), a radie naizmjenice: Musatafa Manduka ponedjeljkom,
Mehmed Hurem utorkom, Mustafa Turali i Mustafa Bokan
srijedom, Alija Hurem i Husejn ebedija etvrtkom, i Osman
Ekmi subotom."
Zabiljeeno je i obeanje mesara 1754. godine vlastima na
sudu da e snabdijevati na zadovoljavajui nain stanovnitvo
mesom. Cijene mesa (1757. g.) bile su: jedna oka bravljeg 7
aki, goveeg 5, kozijeg 5, bravljeg sa ranja 12, a kozijeg sa
ranja 8 aki.

RAZVIJENO GRADITELJSTVO

U 1876. godini u teanjskom kadiluku bilo je registrovano

315 duana i 5 hanova.
Ve u ovom relativno kratkom periodu registracije zanat-

U registraciji obrta 1876. godine postoji i podatak da je iz

Tenja po nalogu valije poslano 20 nedara (tesara) u Travnik.
Kada je o tesarima i dunerima rije, dosta prostora ovim
graditeljima posveeno je u sidilu teanjskog kadije iz 1740-1747. godine. Navodi se da je drava nerijetko angaovala teanjske tesare, koji su bili poznati majstori, na izgradnji i

28. - Momilo Spasojevi: Teanj sa okolinom od najstarijih vremena do

1985. godine. Graa za monografiju Tenja, Teanj 1984, str. 68 (apirograf, primjerak u Narodnoj biblioteci "Hamid Dizdar" Teanj).
29. - Mustafa eman, navedeno djelo.

30. - Hatida ar-Drnda: Sidil teanjskog kadi/Ilka i= J7./0-r'./6. kao istorijski izvor. Nae starine, XVI-XVII. Sarajevo 1984. str. 123.
31. - Sidil teonjskog kadi/lika J751- J789. Arhiv Orijentalnog instituta u
Sarajevu. Navedeno prema H. Kreevljakoviu: Esnafi i obrti ..., str. 361.

32

33

&

I
i

Il

opravci objekata na irim prostorima. Teanjska kapetanija

imala je 12 kreana, a dobojska, maglajska i kobaka kapetanija zajedno Il.
Prilikom rekonstrukcije tvrave u Banjaluci, koja je poruena u ratu sa Austrijom 1737. godine, teanjski kadiluk bio je
obavezan da na mjesto gradnje poalje 60.000 tovara kamena i
trideset kola sa volovima za transport materijala. Slina manja
obaveza ovog kadi luka bila je utvrena i za gradnje tvrave u
Derventi isporukom krea i pijeska. Jasno je na osnovu ovih
podataka da je bila razvijena proizvodnja krea i vaenje
pijeska, pa i graditeljstvo u cjelini.
Proizvod graditelja, bosanska kua, zasluuje poseban
osvrt, jer je jedinstvena po arhitekturi, originalnosti i svojoj
upotrebnoj vrijednosti. Bio je obiaj u Bosni, pa i u teanjskom kraju, da se kua gradi uz pogodbu i "uture" , ili uz
nadnicu. Gradnja je, po pravilu, zapoinjala uz malu sveanost. Sahibija (vlasnik) bi dunere doekao i poastio, a zatim
bi se pristupilo mjerenju i postavljanju temelja kue. Kuite
se naziva "mili" (milk - mjesto). Kue su se gradile od erpia (nepeena cigla). Na svaki oak stavio bi se kamen. Na
kamen temeljac vlasnik kue bacao bi novac kojeg su dijelili
duneri. Majstor bi zatim blagosivijao govorei: "Hvala, gazda
ago! iv i zdrav bio, sinove enio, keri udavao! Na abu
otiao, sa abe se vratio!" Ako je vlasnik kranin, govorio bi:
"U Jerusalim otiao, pa se iv i zdrav vratio!,,31 Obiaj je bio
da se na temelje zakolje horoz, ovan ili jarac. U nekim teanjskim naseljima i do dananjih dana zadrao se obiaj da prije
pokrivanja kue, na poziv graditelja, komije donose poklone
na ljeme. Pokloni su tekstilni predmeti kao to su koulje,
pekiri, platna itd, koji se vjeaju na vidna mjesta uz glasno
zahvaljivanje svima koji su poklone donijeli.
Karakteristino je za muslimanske kue da su u njima bili
ormari sa dva krila, odnosno kupalita koja su se zvala musandra. U kui su bile male sobice (kirelji) u kojima se dri ml ivo,

masla. i druge namirnice. Ormari (dolaf) sluio je za posue

kao to su ibrici. testije. brdaci i slino. Tu SlI ekmeda.
seija. ilteta, a na prozorima zarovi (zavjese). Sa dvije strane
sobe bile Sll rafe na kojima su sahani, ae, knjige i drugi
predmeti. U oku je obino furlina od zemlje. od malenih

Eminagia konakje najreprezentativniji primjer stare

bosanske arhitekture u Tenju

32. - Ferdo Hefele, navedeno djelo. str. 47 - 53.

34

35

~II
I:I

I.

:
"

.';.'1"

III
:1

~II

I
I
III

li
I
!

zemljanih lonia razliito obojenih, sinija i drugi pre~eti za

svakidanju upotrebu. U veim i bogatijim kuama bile su
divanhane (musafirske sobe), i drugi bogatiji sadraji kue.
Uz kue su podizani gospodarski objekti kao to su tale,
koevi, kotaci (kokoinjci). sobice (suare za voe), hambari
sa oknima za ito i suho voe i drugi.
Najei alati dunera su sjekira, bradva, keser, testera,
konac, visak, svrdlo i drugi.
Graditelji su se sluili mjerama kao to su oka, tovar.
arin. U praksi su postojala tri arina: arijski (68. cent~metara), terzijski (65 cm) i graevinski (75.8 cm). Za mjerenje
teine koristio se kantar (rimska vaga) i terazije.

UIZVOZULRVAIPEKMEZ
Paralelno sa razvojem zanatstva i poljoprivrede, razvijala
se i trgovina. Teanjski kraj posebno je bio uven po proizvodnji ljive kao i trgovanju ljivom.
Iz jedne dozvole moe se proitati da vezir Mehmed-paa
dozvoljava jednom trgovcu iz Tenja da moe izvesti 1.000
oka suhe ljive i 100 oka oraha laom u Beograd, te se nareuje teanjskom kadiji da ga u tome ne ometa." U blizini
mezara Mustafe efkije, skupljaa starih knjiga i rukopisa u
Tenju, nalazi se jedan mezar sa nianom na kojem pie da je
umrli bio vlasnik lae na Dunavu.
Jo 1639. godine spominju se maltari ili carinici u Tenju:
Hajdar, Isfendijar, Osman i Husejn.
Iz vie saznanja da se zakljuiti da je tokom XVII. stoljea
Teanj bio jedan od najznaajnijih zanatsko-trgovakih centara
u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je jedno usmeno kazivanje
o tome kako se dolazilo do placa u gradu. Kae se da se jedno
vrijeme cijena utvrivala tako to bi se ivice placa omeile
poredanim dukatima.
U jednom od opisa arije stoji: "Duani se redaju jedan
33. - Momilo Spasojevi, navedeno djelo, str. 64.

36

za drugim, inei ogrlice, a te su ogrlice rasporeene po strogo

utvrenom redu." Grad je, sudei po ovom opisu, imao i neke
elemente urbanistikog ureenja, a sastojalo se od dijelova:
gornja arija (sukija), Hadi Nesuh-begov~ mahala, Avdi-paina mahala i Serava.
Gradske kule, bedemi i duani teanjski opjevani su i u
pjesmi sevdalinki "Teanj grade, moj veliki jade":
"Teanj grade, moj veliki jade,
gdje u tebi moj alkatmer raste,
Trgau ga, ako mi ga dadu,
kupiu ga, ako ga prodadu,
Ako mi ga ni tako ne dadu,
la u ii gradu na bedeme
pa u bedem suzom potkopati
a sevdahom kule opasati,
Uzdahom u maglu rastjerati,
gorkim jadom Teanj zapaliti,
neka gore svi redom duani
i meema gdje kadija sudi"
Prema vie izvora, muslimanski ivalj do kraja XVII. stoljea, zbog svojih nazora i mentaliteta, daleko se vie bavio
zanatstvom ili obrtom nego trgovinom. Prekretnica u tom smislu vezuje se za ime muderisa Hasana ef. Sarajlia, profesora u
Tenju." On je nesumnjivo zasluan za privredni, a time i za
drutveni razvoj u irem smislu, jer je dao fetvu (deciziju) da
se muslimani mogu i trebaju intenzivnije baviti trgovinom. Od
tada ovaj razvoj i poinje.
Meutim, odnos prema trgovini ne treba pojednostavljeno
po smatrati , jer ni zanatlije nisu samo neposredni proizvoai.
34. - Anonim: Teanj, Narodna
Sarajevo 1933, str. 190.

Uzdanica,

37

kalendar

za godinu

1934,

I
:Ii
I.

II

";,

.'

~.
~j

l;
LI

II
IJI

il,'

r
11:'1

I:
I

1111'

II I
II

.b

lij

:B
~
.o

00

'II

II,I
ii!

i I,:
ii

Efo

.S
>
o

'1111

'1'1

'0
'"
'i?
)(I)

a::l
:11\1

III,
I'il!1
II.i;
':'1;

4>
rIl

'"

-O

<s
4>

'-'

-O

;g

.[
en
rIl

c
4>

-O

III
'1,

'I
:11111

lli

Oni proizvode za trite, stoga su potencijalno i trgovci. Njih

interesuje trite, plasman robe i zarada.
U Tenju su se, prema do sada dostupnim podacima. meu
prvima trgovinom kao iskljuivom djelatnou poeli baviti
Meii, Ahmetagii. Smailbegovii, Turalii i drugi.
Pekar Hadi Osman Turali trgovako poslovanje zapoeo je odlaskom u Sarajevo sa gotovim novcem da kupi robu.
Sluajno je u ovom gradu upoznao trgovca iz Brkog koji mu
omogui, svojim poznanstvom i povjerenjem kod sarajevskih
trgovaca, da svu robu nabavi na kredit. Karavanom robu posla
u Teanj i svrati u Vare gdje se iz prve ruke mogao kupiti
eljezni materijal za gradnju kua (ekseri, bagiame, klamfe i
drugo). Za gotov novac pokupovao je gotovo svu robu. Neposredno poslije njega u Vare dooe sarajevski trgovci. Saznavi da je sva roba otpremljena za Teanj, dooe u grad i od
novopeenog trgovca kupie robu i vratie je prema Sarajevu.
Roba se' dovozila i odvozila karavanskim putevima. Najkrai karavanski put vodio je prema Bosni iz Trsta preko Bosanske krajine, i to pravcem: Banja Luka - Pmjavor - Teanj _
epe - Travnik i Sarajevo, te dalje prema istoku.
Karavan za prijevoz robe vezano za Teanj spominje se
1756. godine. Naime, bosanski valija Hasan naredio je da se za
vojsku iz tvrave Tuzla otpremi dvopek koji je trebalo da se
prenese u tvravu Onegot (Niki). Za ovaj prijevoz iz pet
kadiluka (tuzlanski, graaniki, teanjski, derventski i kladanjski) moralo se pribaviti 457 komorskih konja. Teanjska kapetanija razrezana je sa 170 konja, a tuzlanska sa 120, dok su
ostatak osigurali drugi kadiluci.
Karavanski putevi bili su jedina veza sa svijetom. Franjevac Martin Nedi u zapisu iz 1837. godine kae da se Teanj
nalazi 15 sati hoda udaljen od Travnika na putu Travnik _
Gradie - Vranduk - Orahovica - Golubinje - epe - Pisak _
Podunica (u Kmjinu) - Foa - Derventa - Bosanski Brod.35
35. - Fra Martin Nedi: Stanje redodrave Bosne srebrene, 1837, navedeno
prema M. Spasojeviu, str. 10 1-102.

lli
39

IIII!
i...

1:'

rod je nazivao i sirotinjske kase, narodne tedionice i slino.

Novac se sakupljao od vakufa, prodaje zanatskih proizvoda
darovanih u ovu svr~u, i na drugi nain. Glavnica je postajala
vlasnitvo seljaka. Cim se prikupi svota od najmanje 20.000
groa, da ovaj novac ne bi uzalud stajao i da se ne bi obezvreivao, "sanduk se otvara i poinje svoj rad". Poslovanjem
su upravljali zastupnici mjesnog sanduka, i to po dva muslimana i dva kranina. U defteru iz etvrtog decenija XVII. stoljea, "u kome su popisane glavnice pojedinih vakufa i sirotne
djece bosanskog grada Tenja, vidi se da se novac pozajmljivao UZ kamatu od 15% godinje. Posuivan je stotinama dunika iz Tenja i okolnih sela, meu kojima ima i hrianskih
sveenika. ,,3
Namee se zakljuak da je u sluajevima davanja novca
na kredit naen modus izmeu kur'anskih ajeta koja govore o
kamati i onog to je realnost ivota, pa se jetimski i vakufski
novac mogao davati na prirast. To su i prvi oblici kreditnog
poslovanja i bankarstva.
Krediti su, prema citiranom i:iefteru, u 261 sluaju dati
trgovcima i zanatlijama, u 271 sluaju teacima, a 35 kredita
koristili su ugledni graani, i to u ukupnom iznosu od 778.000
aki. I iz ovih podataka uoljiv je znaaj vakufa u ekonomskom ivotu ovog vremena.
Iz medmue Abdulkerima, teanjskog kadije iz XIX. stoljea," pored ostalog vidi se da je Ferhad-beguvakufio i svotu
novca u iznosu od 30.000 onovremenih dirhema. On je uvjetovao da se od ovoga iznosa uzme dobit od 10%. Dirhem je srebreni novac u Turskoj Carevini, i obino je oznaavao teinu od
3,207 grama srebra.
Neki Mehmed-efendija iz Tenja uvakufio je odreenu
sumu novca, s tim da se od prirasta odrava sahat-kula u Te-

Saobraajnica izgraena za turske vladavine bio je kolski

put Novi eher - Teanj, zavren 1864. godine. Ovaj put raen
je uporedo sa putem Sarajevo - Brod. Putevi su graeni kulukom. Odreivale bi se dionice i obim poslova po ekonomskoj
snazi domainstava. Na taj nain probijen je i izgraen put
Teanj - Bukva - Teanjka. Do tog vremena potanski i kolski
saobraaj Doboj - Teanj odvijao se preko abljaka i Marin Hana.

PJEAKA I TELEFONSKA POTA

I.
\1

I[
\11

Na godinu dana prije dolaska Austro-Ugarske u Bosnu

Turci su izgradili savremenu potu u Tenju. Inae, pota je
postojala i ranije, ali je radila sa prekidima. Prvu pjeaku
potu otvorio je dubrovaki trgovac Rajkovi 1846-1848. godine na relaciji Sarajevo - Brod. Potar je prolazio i kroz
Teanj. Bila je to pota samo za pisma, a put potara u oba
pravca trajao je 14 dana. Potar je pjeice nosio vreu sa
pismima na leima, a na nozi je imao praporac da se uje kada
prolazi.
U 1851. godini poinje raditi dravna osmanlijska pota
koja je davana u zakup. U 1868. godini uvedena je u Bosni
kolska pota za vlade Topal Osman-pae nakon izgradnje ceste
Sarajevo - Brod.
Uporedo sa razvojem zanatstva, trgovine isaobraaja,
poinju se javljati i sarafi (pozajmljivai novca). Tako neki
Ahmet-beg jo 1639. godine uzima od sarafa kredit od 30.000
aki, i to za podizanje (popravak) damije u Kaloeviu ili
Bobarama. Registrovana je i neka djevojka Rabija, ki Hadi
Hasanova, koja ima 75.210 aki gotovog novca i daje ga na
zajam etrdeset i sedmorici dunika. Ovaj novac posuivan je
zanatlijama, trgovcima i teacima.
Sa radom su poele poljoprivredne i pripomone zadruge
(menafi-sanduci) koje su osnivane da bi pomagale davanjem
jeftinih kredita, prije svega zemljoradnicima. Ove zaklade na-

36. - Hamdija Kreevljakovi: Menafi-sanduci (poljodjelske pripomone zaklade) u Bosni i Hercegovini (1866-/878), Izabrana djela, III. str. 384.
37. - Muhamed dralovi: Medmua Abdulkerima teanjskog kadije iz XIX
stoljea. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, 1978, V-VI, str.
172-179.

41

40
,

nju. Plata mimara (graditelja) sahata bila je 3.600 aki godinje. Kako se spominje odravanje. a istovremeno i plata
mimara. nije jasno da li se radi o ovjeku koji je gradio kulu ili
odravao (navijao ) sahat.
Potpuniji popis trgovaca u Tenju datira potkraj turske
uprave. o emu je pisao Osman Sokolovi koji. pored ostalog.
navodi da se u defteru " nalaze upisani slijedei trgovci: mula
Hasan Bulbul, H. Seid mula. Sulejman H. Mei, Hamid-aga
Ahmetagi, Iso H. Galija, mula Mehmed Galija. Sulejman
Pai Maija, Ahmed H. Medi, mula Omer H. Smailbegovi.
Hasan Neki, Suljaga Terzi, Mujo H. Haibegovi, Halil
Srkalovi, mula Mehmed Hadiefendi, Osman H. i Sulejman
H. Bekir.
U publikaciji "Opis Bosne i Hercegovine". za koju autor
kae da je bila pripremljena za tampanje 1851. godine. pored
ostalog istie se Sarajevo kao trgovako "gnijezdo" iz koga
roba ide u druge "ive" trgovake centre, meu kojima se
navodi i Teanj. Opisujui teanjsku nahiju koja granii sa
travnikorn, zenikom, maglajskom i derventskom, autor kae
da je "bogata itom i svakojakom stokom", a varo Teanj je
"sredite trgovine u Posavini i mjesto gdje su se novci kovali,
a u planini Zmihanju srebro i zlato vadilo".39
Turska drava je u XIX. stoljeu uvodila reforme u finansijama, trgovini i zanatskoj djelatnosti. Uvedeni su obrtni
registri, porezni iskazi, trgovaki sudovi i druge mjere. Vidljivo je da se u duem periodu turske vladavine uspjeno razvijala privreda, prije svega zanatstvo i trgovina. Meutim, bilo je
perioda kada su ove djelatnosti imale svoje vee i manje
padove. Tako sredinom XVIII. stoljea ratovi. glad, nestaice,
epidemije bolesti (kuga) dovode do veoma tekih situacija i
kriza. Vlasti u takvim uslovima zabranjuju svaki izvoz vani38. - Osman A. Sokolovi: Djelomian popis trgovaca muslimana i= Bosne i
Hercegovine pod kraj turske uprave. Novi behar. XVI1942-43. 2-6. str. 71.
39. - Tomo Kovaevi: Opis Bosne i Hercegovine. Beograd 1897. str. 8-9. i
Il.

43

jih prehrambenih, pa i drugih proizvoda. To dovodi do nazadovanja privrede, a. istovremeno, do poveanih nameta i poreza.
Nameti i porezi, izgleda, nisu bili ravnomjerno rasporeeni na
svim prostorima Carevine. U ve pomenutom sidilu (1740 1746) navodi se da neke namete nije imao Teanj, a Temivar
jeste.

2. PERIOD AUSTRO-UGARSKE
VLADAVINE
U periodu austro-ugarske vladavine i na podruju ekonomskog ivota nastaju krupne promjene. Izgradnjom novih
saobraajnica, koje zaobilaze Teanj, grad e gubiti raniji
ekonomski znaaj, iako e i dalje biti razvijeno zanatstvo i
trgovina, a u administrativnom pogledu ostae sjedite velikog
kotara. Ve u februaru 1879. godine kroz teanjski kotar proao je prvi voz izgraenom eljeznicom Brod - epe. U cilju
ekspoloatacije umskog i rudnog bogatstva gradi se jedna od
prvih veih umskih eljeznica u BiH, pruga Usora - Pribini
duga 40,8 km. Izgradila ju je transka firma "Norpurgo Parente" 1886/87. godine kao privatnu prugu, da bi je nakon 10
godina preuzela drava.
Prvo je uspostavljen teretni, a zatim i putniki saobraaj.
eljeznike stanice na podruju dananje Opine Teanj izgraene su u Teanjci i Jelahu, dok je na Unkiu bilo stajalite.
Od 1899. godine uspostavljen je i novi eljezniki i potanski red vonje koji se odvijao na relacijama Jelah - Teanj i
Teanjka - Teanj.
Neke imunije porodice, kao to su Meii, onlagii,
Mujii i druge, ve su imale svoje automobile, a Beir Hadi
registruje prvi auto-taksi, da bi, neto kasnije, imao i kamion
kojim je prevozio putnike od Tenja do eljeznikih stanica
Jelah, Teanjka iDoboj.
Putnici su prevoeni i fijakerima, a tim prevozom bavili su se Emko Dizdarevi, Haim Hanki, Husein Hatibovi,
44

;..

~
c

~.
\

..

,~

-1
braa Hadihasii, braa Galijaevii i drugi.
Trgovaku robu iz Doboja ili iz Teanjke i obratno prevozili su rabadije (koija. kolar) konjskim kolima. a bilo ih je u
prosjeku dvadesetak.
Kad se govori o saobraaju, prije svega sa stanovita potreba trgovine i zanatstva, treba konstatovati da su vlasti otvorile novu potu u Tenju obiljeenu brojem XXXIIJ. Pored
nekih dravnih nadletava. telefone su imali. po zabiljeenom
sjeanju Hurema Kikia, majstora za potanske ureaje. i oko
dvadesetak teanjskih uglednika.

STARI I NOVI ZANATI

Svaki pisani dokument ili zapis iz kojeg se mogu dobiti
bilo koji podaci iz prolosti. u ovom sluaju o trgovcima i
zanat Iijama. dobro je doao. Jedan takav kolski dokument
upotpunie naa saznanja.
U dokumentaciji Osnovne kole u Tenju, koja je osnovana 1835. godine, kao i u Narodnoj biblioteci "H. Dizdar"
postoji pregled (spisak) roditelja djece koja su pohaala kolu
u odreenom periodu. U ovom pregledu registrirana su i zanimanja roditelja. Pored imena i zanimanja roditelja, zabiljeena
je i godina upisa uenika:
handije: Kasim Dizdarevi (1896), Alija Dizdarevi (1900) i
Petar Kneevi;
hotelijer: Karlo Angelus (1910);
abadiija: Kadro Dusinovi (1902);
tapetar i pucar vune: Hasan Smailbegovi (1900);
samardija: Ivan Zec (1904);
mehandije: Anto Blaevi (1907) i Niko Nikoli ( 1913);
mutabdija: Niko Ignjatovi (1907);
kantardija: Meho Mei (1912);
sedlardija: Ibro Abduzaimovi (1912);
nalbant (kova, potkiva): Mustafa Brka (1900);
terzije: Ahmet ati (1900) i Hasan Hadihasi (1900);

o','

cipelar: Mirko Pof (1900);

limar: David Levi:
brico: Alija Dizdarevi (1900);
umurdija: Musaladi (1900);
zid ar: Smailbegovi (1900) i Meho Terzi (1912/13);
baka/in (trgovac): Haso Agi (1900);
aija: Sait Salihovi (1900);
stolar: Franc Planac (1900) i Hasan Hasandi (1907/8);
gostioniar: Fridrih Lenc (1906);
trgovaki zastupnik: Rifat Ibrahimkadi (1906) i Moo Alija
(1910), trg. put.;
moler: Auster (1907/8) i Ivan Dragui (1910/11 );
graditelj: Franjo Azai (1907/8);
kasa p: Mujo Numanovi (1907/8);
urar: Muhamed Galijaevi (1910);
kujundija: Ivo Kujundi (1910/11);
opanar: Ibrahim Panjali (1912/13);
poduzetnik: Fridrh H. (l912/l3);
postolar: Smail Brka (1912/11);
lonar: Saiko Galija (1912/13).
Neki od ovih zanatJija, i drugi, za razliku od zvanino
registrovanih radnji, nisu imali svoje radnje, ali su radili kao
zanatlije ili trgovci.
Zasluuju panju i podaci, koji su izvedeni iz kolskih
spiskova uenika, da je u odreenom periodu 218 uenika
kole u Tenju roeno van Tenja, irom BiH, Hrvatske i drugih krajeva Austro-Ugarske, pa i u drugim dravama. To pokazuje da su u Teanj na slubovanje i rad, bavei se raznim
zanimanjima, dolazili mnogi ljudi. To su ljudi razliitih profesija - od potanskih slubenika, zanat1ija, trgovaca, geometara,
ljekara, apotekara, andarmerijskih narednika, sudija, oficira
do naelnika kotara.
Prema zabiljeenom mjestu stanovanja roditelja upisanih
uenika, najee su to mahale: Sukija (arija), Oru Sofi,
Avdi-paina i Srpska varo.

47

46

U 1879. godini donesen je Zakon o obrtima u BiH, a

1905. usvojena je statistika ove djelatnosti. To e omoguiti da
se dobiju pouzdaniji podaci o ovoj djelatnosti. Prema statistici,
ve je iste godine u BiH bilo 32.675 samostalnih zanatlija.
Kotar Teanj je po broju samostalnih zanatlija (789) bio na
jedanaestom mjestu. U 1910. godini trafika je u kotaru Teanj
bilo 99, mesara 16, trgovina zemaljskim prizvodima 44, kafana
131, pekara 30, trgovina mjeovitom robom 184. opanara 40,
trgovaca stokom 75, eljara vune 16, gostionica 96, fijakerista 65.
Za brojne me sare radile su i klaonice stoke. Prema knjizi
Haima eria "Istorijat veterinarstva u BiH", vee klaonice u
BiH podignute su u Foi i Visokom 1888, Prnjavoru 1890. i
Tenju 1895. godine.
Zanatstvo i trgovinu u njihovom usponu nisu zaustavljali
samo ratovi i ekonomske krize; veliku tetu, mada ogranienu,
znale su nanijeti i elementarne nepogode. Teanjsku ariju su
1893. i 1905. godine zadesili veliki poari. Prvi je unitio 30
objekata. U neoteenim objektima poslije poara bile su 33
trgovine i zanatske radnje, a u est kovanice. Sauvano je i Il
magaza izgraenih od kamena ..
O dugom poaru (1905) u jednim novinama kae se: "U
Tenju je bila velika vatra. Izgorjelo je vie duana i kua.
Kako se uje, izgorjele su radnje Hamze Meia, Emina Eminagia, Ise Meia, irbegovia, Zaimovia, Turalia, Rakia i
jo nekih.,,40 Poar je opjevao i pjesnik Musa azim ati.
Pa ipak, najvei udarac zanatstvu nanijela je "poplava"
moderne vaarske robe po dolasku Austro-Ugarske. Prijetila je
opasnost da sasvim budu uniteni neki zanati, prije svega kroz
nie cijene industrijskih proizvoda. Prodorom ove robe donekle e se izmijeniti struktura zanata. Neki stari zanati poinju
bre izumirati, a pojavljuju se novi.
Trgovine se najvie vezuju za otkup i izvoz poljopriv.rednih proizvoda, posebno ljive i drvene grae, naroito

hrastove.
Po jednoj anketi iz 1877. godine, na ovim prostorima
uzgajalo se pored ljiva i 23 vrste kruaka i 15 vrsta jabuka.
U ovoj godini pojavljuju se i novi proizvodi. Naime,
doseljeni Livnjaci poee prvi proizvoditi krompir na Oljaku,
nedaleko od Tenja. U trgovini se prvi puta 1876. godine u
prodaji naoe ibice, gaz i lampa. U Teanj dooe Sabataj
Albahari i brat mu Moo koji otvori duan u prostorijama
Ahrneta Hadiahmetovia i otpoe prodavati. pored ostalog,
gaz i lampice, prvo bez cilindra, a ubrzo i sa njima.
Prvu precerajsku radnju - trgovinu otvorili su Hadi Murat Brka i Osman Mei 1880. godine. Trgovci su robu uglavnom nabavljali u Sarajevu, a Hadi Avdo u Beu. Prije odlaska
trgovaca na put po robu njima su dolazili komije i prijatelji,
donosei dukate, pa i nakit na zajam da bi mogli kupiti to
vie robe. Pri tome se radilo na veliko povjerenje. Ovo povjerenje vladalo je i meu trgovcima.
Teanjski trgovci uivali su veliko povjerenje i kod svojih
dobavljaa, pa su robu dobijali na kredit na due vrijeme,
posebno od sarajevskih trgovaca kao to su bili Mujaga i
Salihaga Mehremi, Hamdo omore, Uuprija, Salamon i
drugi.
Povjerioci su po naplatu svojih potraivanja slali putnike
jednom ili dva puta godinje u Teanj, kada su primani sa
velikom panjom i gostoprinstvom. Putnici su, po pravilu,
. dolazili u jesen kada su pravljeni najvei pazari u kupoprodaji
poljoprivrednih proizvoda. Meu njima je bilo i stranaca - iz
Pete, Bea i drugih evropskih gradova. Prikupljanje dugova
vreno je diskretno. Predstavnici povjerilaca odsjedali bi u hanovima, musafirhanama i drugim objektima gdje su dunici
donosili novac i plaali dugove. U duane nisu dolazili da se
ne bi znalo ko je duan. Dogaali su se rijetki sluajevi da
neiskusni putnici ipak nesmotreno navrate u duan, poslije
ega bi vlasnik duana prekidao svaku poslovnu saradnju sa
tom firmom.

40. - List Srpska rije. br. 117 od 25.8.1905. godine.

48

49

l
Prema Adem-agi Meiu," najvea trgovina raznom robom. ukljuujui i zemljane proizvode, bila je tvrtka Hadi
Avde Meia. Avdo Mei je, liferujui goveda za vojsku,
zaradio mnogo novaca. Kao najbogatija tvrtka na cijelom
prostoru od Sarajeva pa do Broda, nabavljao je velike koliine
robe u Beu, Peti. Trstu i drugim trgovakim centrima. a
istovremeno je na ovom irokom prostoru vrio otkup
zemljanih proizvoda. Iako je Hadi Avdo umro tree godine
po okupaciji Bosne od strane Austro-Ugarske, posao su nastavili njegovi sinovi Hadi Halil i Omer-aga.
Da u trgovanju pored zarada zna biti i bankrotstva - pokazuje i ovaj sluaj. Naime, trgovci Halil i Omer-aga jedne
godine izgubie na trgovini ljivom i kukuruzom 10.000 dukata. ljiva se puno kvarila, pa joj je cijena pala, kao i
kukuruzu. Kad Omer-aga sazna za veliki gubitak, "udari ga
kap i na mjestu osta mrtav't." Vjerovnici dooe da naplate
svoje. Najvei vjerovnik bio je Izrael Ruso iz Budimpete.
zatim Oto Popovi, Merkadi i Tansi iz Slavonskog Broda.
Halil-aga se nekako nagodi s njima bez potpunog steaja,
ustupivi im vei broj magaza i duana u Tenju u vlasnitvo, i
na drugi nain, ali osta bez velikog dijela imetka.
Zabiljeen je i sluaj trgovca Petra Svetlice43 iz Tenja,
koji je u poslovanju potpuno bankrotirao.

STOTINE VAGONA LJIVE U IZVOZU

Glavni trgovci za otkup poljoprivrednih proizvoda, a naroito ljive, bili su Hasan i Alija Turali, a suvlasnici njihove
firme bili su i Mustafa, Nazif i Hasan, zatim Adem-aga Mei,
Galijaevii, Srkalovii, Hamdo Abduzaimovi, a kasnije, izmeu dva svjetska rata, i Air Muji.
41. - Memoari Adem-age Meia. str. 184.
42. - Isto. str. 187.
43. - Hamdija Kreevljakovi: Steajevi
starina, 1934. knj. XIII/34. str. 189-192.

II

Bosni i Hercegovini.

Pored ljive otkupljivani su orasi, suhe kruke, ljekovito

bilje, krzna divljih zvijeri, jabukov pekmez, med, kravlje
maslo, vosak i drugi proizvodi.
.
Poljoprivredne e proizvode dobrim dijelom u duem razdoblju od teanjskih trgovaca otkupljivati i preuzimati u svoje
magacine u Doboju Zemaljska banka BiH iz Sarajeva. Ona je
u Doboju imala svoju filijalu, etivau za suhe ljive i velike
~ijere za proiavanje ostalih poljoprivrednih proizvoda.
Sijive su se vozile direktno u Slavonski Brod, Sisak i Osijek;
tamo bi se stavljale u burad i slale eljeznicom u Trst, odatle
~~omE~rope i u Ameriku. Negdje osamdesetih godina prolog
VIjeka kilogram ljive stajao je jedan gro, ali kada bi Amerika
zatraila za svoje trite ljivu, onda bi joj. cijena skoila na
etiri groa.
U vie dokumenata navodi se izvoz suhe ljive u koliini
od 400 vagona u jednoj sezoni. Meutim, prema jednoj publikaciji Zavoda za zatitu spomenika kulture u BiH,44 1906.
godine iz teanjskog kraja izvezena su 743 vagona suhe ljive.
Od ljive su se proizvodili pekmez i rakija. Pekmez je u Austriji imao veliku prou.
Iz Bosne je u periodu od 1904. do 1915. godine izveeno
ukupno 58.536 tona pekmeza, od ega dobar dio sa teanjskog
podruja. Ponekad se stoga za Tenjake govorilo da su
"pekmezari ".
U godinama koje su rodne i kada se po povoljnim cijenama otkupe vee koliine poljoprivrednih proizvoda, posebno
ljive, na poznatim teanj skim vaarima pravili su se veliki
pazari.
Prema kazivanju Hamde Turalia, trgovac Adil Turali za
jednog takvog vaara prodao je za jedan dan 150 vunenih ebadi proizvedenih u Visokom, kao i 300 arina sukna, "a da
arin nije isputao nikako iz ruku".
44. - Kulturno-istorijsko nasljee Tenja, Zavod za zatitu spomenika kulture u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1973, str. 16 (rukopis, primjerak u
posjedu Alije Galijaevia).

Narodna

50

51

,.,
,

.'

i: I

,
I

II,[
ili

U otkupnim magacinima u jednoj sezoni znalo se nai po

nekoliko tona kravljeg masla. a, pored ostalog, i preko 200 komada krzna samo od kune zlatice.
Dugogodinji i poznati teanjski trgovac Hamdo Turali u
razgovoru sa autorom ovog teksta ispriao je zanimljive podatke o trgovcima i trgovanju u Tenju. Na ovom mjestu spomenuemo jedan ilustrativan primjer: "Idui zajedno sa ocem
kroz ariju, pokaza mi na jednu magazu i ree: 'Sine nek zna
kakvih je trgovaca u Tenju bilo i kakve su poslove pravili. U
trgovini H. A vde Meia doao je jednom iz Stambola karavan
od 50 konja natovaren po sto oka samo kne za kosu'." Hadi
Avdina trgovina bila je smjetena u objektu koji je i danas u
upotrebi. To je prodavnica "Vemala" broj 5. Na eljeznim vratima upisana je 1877. godina i inicijali ovoga trgovca (H. A.

begovi (Muhamed, Dedo, Mahmut) 1896. Salihaga irbegovi 1896. Mustafa Seeta. Ibrahim Srkalovi 1891. Halil
SrkaJovi 1905, Huso kapurevi 1891. Mahmut-beg Srnailbegovi 1910, Milan v. Tanasi 1905. Ignjat Tei 1891, Risto
rei !891. Smajo Terzi 1905. Hasan i Alija Turali Teanj,
Novi Seher (Hafiz Ibrahim Turali ) epe 1908, Avdo Zaimovi 1889,

M.)

U 1912. godini, prema izvrenom popisu stanovnitva,

kotar je brojao 63.440 stanovnika, a iste godine, prema registru trgovaca i zanatlija." u Tenju su poslovale slijedee firme:
Mustafa Agi 1900, Asim Ahmetagi 1855, Halil Ahmetagi
1891, Seid Ahmetagi 1891, Abraham Albahari 1909, Moo
1909, Mazalato Albahari 1909, Sabatej Albahari 1885, Ahmed
Abduzaimovi 1901, Ahmet Bajraktarevi 1891, Hasan Berberovi 1909, Ejub Berberovi 1905, Risto Blagojevi 1902, Hamid Bukvi 1909, Pero i Nikifor Dui 1895, Emin Eminagi
1903, Smail Ferizbegovi 1897, Suljaga Galijaevi i sinovi:
Smail-aga i Halil-aga 1908, Hakija Galijaevi 1908, Isak
Gaon 1885, Avdo Gazi 1901, Zijad onlagi 1905, Dedo
Hadimuji 1905, Adem Hodi 1901, Husein Karahodi
1901, Hasan Mahmutefendi 1909, Hafiz Ahmet Mahmutefendi 1910, Beir Medari 1885, Adem-aga Mei 1896,
Hamza Mei 1897, Perol Misiti 1902, Iso Mei 1905, Iso
Mulabeirovi 1891, Hafiz Ali Mulali 1891, Dafer Pobri
189 I, Prva Muslimanska kreditna zadruga 1906, Braa ir45. - Bosanski glasnik, opa priruna
cegovinu, Sarajevo 1912, str. 342.

52

.i~...'

'

...
~<.ff.
Ak
..'.

~ """

~~~
Pazami dan u Tenju

i adresna knjiga za Bosnu i Her-

53

.,
Schwarz. U organima Zadruge bio je i po jedan predstavnik iz
Prijedora, Banjaluke. Bihaa, Doboja i Brkog. Iz Sarajeva
su bila dva predstavnika. a jedan od njih bio je Halid-beg
Hrasnica."
Kad se pominje novac, treba imati u vidu da su od XIX.
stoljea u upotrebi gro i forinta. Gro se djelio na 40 para, a
pare na cvancike. Cvancike su bile "zdrave" i "uplje" . Zdrava
cvancika sadravala je 4 groa, a uplja tri groa. Iza okupacije
Austro-Ugarske tekui novac je prvo forinta, a zatim kruna.
Jedna forinta sadravala je 100 kraj cara, a jedna kruna 100
filera.
Za potpunije sagledavanje zanastva, trgovine i privrede u
irem smislu potrebno je rei i o bankarstvu. posebno to je za
ondanje prilike i ono bilo relativno razvijeno.
U Tenju od 1911. godine posluje Muslimanska trgovaka
i poljodjelska banka, dioniarsko drutvo. sa osnivakim kapitalom od 400.000 kruna. Predsjednik ove banke je Adem-aga
48
Mei.
Isto tako, u Tenju je 1912. godine otpoela sa poslovanjem Narodna kreditna banka, dioniarsko drutvo, sa osnivakim kapitalom od 100.000 kruna. Predsjednik banke bio je
Mirko Samargej, a direktor Duan Obrad.49
Preko ove banke e se raspisati i emitovati "od poreza
oproten dravni rentovani zajam" (trei ratni zajam) 1915.
godine, to se vidi iz potvrdnice izdate od strane banke 30/1 O
1915. godine. Zajam se uvodi u svrhu pokria ratom prouzrokovanih izdataka, to pokazuje da se saniranje prilika pokuava postii i dodatnim optereenjem stanovnitva i privrede.
Prvi i jedini industrijski kapacitet koji je registriran u
periodu Austro-Ugarske bila je Ciglana, vlasnitvo H. Hamze
Meia iz Tenja, ne raunajui Destilaciju drva iz Teslia i
Fabriku eera uDoboju.

Prvi Jevreji koji su imali svoje registrovane trgovake

firme bili su Moo Albahari (1876) i Isak Gaon (1885), a
njihov dolazak u ove krajeve datira od ranije. Od njih su
teanjski trgovci imali priliku saznati mnogo o trgovanju, ali i
o tome kako se u trgovanju stie povjerenje. Kada bi kupci
robu plaali zlatom ili nudili zlato na prodaju, postojao je
problem utvrditi cijenu zlata u datom trenutku. Tada bi se
teanjski trgovci obraali Albahariju i drugim Jevrejima koji
su ih uvjek obavjetavali o stvarnom kretanju cijena zlata na
tritu. Prema podacima iz 1912. godine, u Tenju su ivjela
102 Jevreja (Sefarda). U Tenju je 1897. godine otvoren hotel
"Angelus" sa pet leajeva.
Uporedo sa zanatstvom i trgovinom poinju se osnivati i
zemljoradnike zadruge koje su prvenstveno bile kreditne
ustanove. Prva muslimanska zemljoradnika zadruga ove vrste
u BiH osnovana je u teanjskom selu ije. Za prvi broj lista
"Gajret" njen predsjednik Suljo Kruko kae: "Moja zadruga
je osnovana 1911. godine sa 16 lanova, iako je svojevremeno
imala 100 .lanova." Iz ovog se da zakljuiti da je neki oblik
zadruge u Sijama postojao i ranije.

PRVE KREDITNE ZADRUGE I BANKE

Prema Nikoli Ilijiu,46 Prva muslimanska kreditna zadruga
sa ogranienim jemstvom u Tenju je osnovana 2. maja 1906.
godine; pravila prihvaena od lanstva odobrilo je Zajedniko
ministarstvo u Beu 12.7.1906. godine. U ovoj zadruzi osnivaki kapital bio je 500.000 kruna. Predsjednik Zadruge bio je
Adem-aga Mei, a direktor Zija-beg onlagi. U organima
Zadruge iz Tenja su Abdulah Devdet Mei, Hasan-aga
Turali, ~alil-aga Ahmetagi, Smail-aga Galijaevi, Muhamed-beg Sirbegovi, Tahir-beg Smailbegovi, Haki-beg Smailbegovi, Ejub-aga Bajraktarevi, Sami ef. Ajanovi i Samuel
46. - Nikola Iliji: Razvitak zadrugarstva II Bosni i Hercegovini od 1900. do
1941. godine, Nauno drutvo SRB iH, Sarajevo 1964, str. 22.

47. - Bosanski glasnik. Sarajevo 1912. str. 525.

48. - Bosanski glasnik. Sarajevo 1915. str. 564.
49. - Isto. str. 565.

:1.:

54

'~.'

55

,.

.ni

kr:\li(,\'~ki

n[l;:\f~kj

""ii ':(' Sl: ;!llIilir;)i

ti

od
n;j

nl.lrei.:lopro~tn'i

dravni

'kllldji

l.:' '-XII\': i::J:L

;><t ;'"

raioin

(T.

svrhu l".::';(a

I,

,".Jjaill,

rentovni

li.l!1\laka,

,IIOLH,':Il:il

rarni zajam.j

Pred Prvi svjetski rat, a pogotovo za vrijeme tog rata

drutveno-ekonomske prilike radikalno se mijenjaju. Odsustvo
muke radne snage, razna davanja, verc i slabe rodne godine
(1915), kao i glad - dovee u velike tekoe privredu, odnosno zanatstvo i trgovinu. Dolazi do zatvaranja velikog broja
radnji i trgovina. U sjeanjima Beira Galijaevia navodi se
50
daje u Tenju 1918. godine bila velika glad. Ljudi su ili u
Slavonski Brod po kruh. Iz kotara Teanj zabranjen je izvoz
ak i zobi.

3. PERIOD IZMEU DVA SVJETSKA

RATA
;:. ;", ;,"i;
t, ',',

!~l;r=

od ..::ioblldll.i1i
!(,,,~

ltn!i~

:: .. -.

<'.'.

li(";:,::

.;,:.'11:;,

"

:,,', ~'; ;.'d _t;:"

-s., ;~i

sttis': "CH

::,,',;
'",

;.

: -. ;''';:

{,J,

l:'

f!' ,'.-'.,

..L/c,'

t=>

,~:":iJoJ'.

, ;;;;i'~:f:''''''Jf;::,.k' Lfp:d('dd~/~#
"

I..,fl;,'

/nl/ilidd

~..!.~f~,~~,.
'~:c<';,',

(!Ii i:fliiutdii.

'f.;:.

/j~/.r ..f~;7//(

..';

//
L,..

, .:.,~ ... i' '::

\j.'

. "'.;" '.

t< i1<j-f4.
Ij

. ::::;;:.:.,
,
.,~~~~~~~;:~
~fh?~;}~;i
g:i;-'i~~:5~:~:,'~~~;,;~~~,
.... "".;"

,"",

Potvrdnica o zajmu u Tenju od 30. oktobra 1915. godine

Padom Austro-Ugarske u Bosni i Hercegovini nastaju

krupne drutvene promjene. Ekonomske prilike i dalje su
nepovoljne. Posljedice rata i krize potrajae due. Ve 1918.
godine dolazi do agrarne reforme, ali na takav nain da u
pojedinim dijelovima teanjskog kotara sami kmetovi oduzimaju zemlju od veleposjednika i proglaavaju je svojom, i to
ne samo itluke ve i begluke. Poznate su i sve kasnije posljedice ove i ovakve agrarne reforme (i to ne samo ekonomske) u
novoj dravi Jugoslaviji. Ova nova dravna tvorevina nikada
nee ozbiljnije obetetiti vlasnike zemljita.
Bez obzira to e i dalje ekonomske prilike biti nepovoljne, sa izrazitim padom proizvodnje i prometa, ipak e ovaj
povratak u koliko-toliko normalne prilike meu prvima najaviti zanatlije. Neki su od njih proizvodili i pruali usluge i za
vrijeme rata, a zatim e broj zanatlija i trgovaca, kao i njihova
proizvodnja, usluge i promet - stalno rasti.
Na podruju kotara Teanj ve 1919. godine registrovane
su 304 trgovake radnje .

50. - Beir Galijaevi: Sjeanja iz mog ivota, Sarajevo 1960, str. 7 (apirograf, primjerak u posjedu Alije GaIijaevia).

57

1
l;-

OBUARI I KOVAI NAJBROJNIJI

U slijedeem pregledu zanatskih radnji i njihovih vlasnika
u periodu od 1918. do 19512.godine, ukljUujui.! godine ~~da
su radnje registrrovane,
mogue je neto vise govonti o
njima, i to ne samo kao profesiji. odnosno majs~?rima s.v~~
zanata, ve i kao o ljudima koji su u svoje vrijeme bili 1
drutveno angairani. Oni su se na razne naine u svom
slobodnom vremenu bavili knjigom, glumom, slikarstvom,
muzikom, sportom i nizom drugih aktivnosti korisnih za svaku
sredinu.
Daleko najbrojnije zanatlije bile su obuari, njih je bilo
najmanje 24 koji su imali svoje registrovane obuarske radnje.
To su: Salih Hodi 1933, Hamid Turali 1933, Edhem Turali, Sabit Hafizovi 1933, Dedo Hodi 1937, Muhamed Manduki 1933, Milo Petrovi 1933, oko Tei 1934, Ilija
Tei, Sulejman Hodi, Salih Delibegovi, Suljo Hadihasi,
Hasan Agi, porodica Terzi, Smail Srkalovi, Edhem Tahi
1932 Mustafa Hafizovi 1933, Salih Hanki 1933, Husejn
Hatibovi 1933, Muhamed Mujanovi 1933, Omer Smailbegovi 1933, Safet Turali 1933, Pero Kovaevi.
Runa izrada svih vrsta cipela i njihova opravka bila je
njihova osnovna djelatnost. Njihove zimske cipele "bakande" ,
nosile su se vie godina, naroito u porodicama sa vie djece.
Kad postanu tijesne jednom djetetu, poinje ih nositi mlade.
Bakande su cipele sa debelim duplim donom, potkovane metalnim ploicama i ekserima.
.
Obuar i gostioniar Milo Petrovi bio je i poznati
teanjski slikar, a radnja Dede Hodia bila je u znaku
"TOK-a" i nogometa. Tu su se krpile lopte i popravljale
kopake, jer u to vrijeme ovih rekvizita nije bilo dovoljno.
Medu najstarije zanate spadaju kovai. Njih je u posmatranom periodu bilo sedamnaest: Hasib Klobodanovi 1935,

,.
.~.

,
"J

.."

Hamza Hafizovi 1939, Selim Silajdi 1933, Refik Rami

1932, Smajo Bai (Jablanica) 1936, Osman Keri 1934, Lazo
Kati. Mahmut Beirevi (Vukovo) 1939, Selim Bonjak
1938, Omer Merdanovi, Franjo Ivani 1933, Redo Ajni
1933, Mehmed Sajdinovi 1933, aban Silajdi 1933, SaIko
Tahi 1933, Nikola Babi (Blaevci) 1938.
Razvojem industrije i savremenih zanata smanjivala se
potreba za kovakim proizvodima i uslugama. Ipak, ovaj zanat
e i dalje opstati, posebno na selu za potrebe seoskih domainstava, ali dolazie do veih potreba za kovakim proizvodima i uslugama za vrijeme kriza, ratova i slinih prilika.
Od kovaa u sjeanju mnogih ostao je Osman Keri, ne samo
kao dobar majstor svog zanata ve i kao dugogodinji vatrogasac, a Hamza Hafizovi, koji je jo 1939. godine imao svoju
kovanicu, i danas je vitalan i neumorno radi u svojoj bai
nedaleko od mjesta zvanog Kovanice, gdje se nalazila i
njegova kovanica. Kovanice su bile u blizini Avdi-paine
damije i na drugim mjestima.
Medu kovaima sa ireg podruja posebno su bili poznati
kovai iz Novog ehera. Oni su pravili dobre kose "eherke",
kao to su kovai iz Varc ar Vakufa pravili kvalitetne kose
"varcarke".
Kovaka vjetina ispoljavala se na razliite naine. Tako
je 1902. godine kova Osmanatibovi
iz Tenja poklonio
madarskom muzeju u Budimpeti potkovano areno jaje."
Jaje je bilo potkovano konjskom potkovicom. Ovu vjetinu
pozna-vao je i Mesud Keri, sin Osmanov.
Kova Nazif Tahi, izmedu dva rata egrt, dobro je svirao
gitaru - na igrankama, sijelima, u svom drutvu, aponekada i u
kovanici.
Opanara je bilo devet: Suljo Srkalovi, Smail Saraevi,
Hamza ehaji, Suljo Brka, Ago Dafi, Hasan Brka, Omer
Kahvi, Aljo Livnjak, Ibro Dolami, Kadro Dusinovi.
52. - Mustafa eman, navedeno djelo.

51. - Momilo Spasojevi, navedeno djelo. odio Zanatsrvo, str. 3.

58

59

Opanari su u ratnom i poratnom periodu (poslije 1944.

godine) proizvodili opanke i od automobilskih ili kolskih
guma, jer drugog materijala nije bilo dovoljno, to je bio teak
posao.
Opanke su pravili. pored kvalificiranih opanara, i mnogi
drugi samouki opanari, i to opanke zvane putravce koji su
pravljeni od primitivno uinjene i osuene koe.
Brojne zanatlije bili su i mesari: Tahir Gatiba, Hasan
Mujanovi, Hasan Turali (Karue) 1933, Alija Turali 1935,
Hamdo Hatibovi 1933, Halil Mehinagi 1933, Sabit ahovi
1933, Began ahovi 1933, Osman kolji 1933, Hamid-aga
Galijaevi 1933, Hamid Hadali 1933, Sulejman Mulabdi,
Ahmet kolji. Mesar Ahmet kolji bio je jedan od osnivaa
Nogometnog kluba "TOK" kojeg je materijalno pomagao,
kao i druge sportove.

Obuarski se zanat zadrao i do ovoga vremena: Halid Hodi u svojoj radnji

Kova NazifTahi

snimljen 1996. godine

61

i'

pedesetak. godina, slastiama Dizdarevia je mje-sto gdje se

moe dobiti kvalitetna usluga, dobri kolai i limunada ali ona
je i mjesto koje po svom izgledu i ugoaju lii i na itaonicu i
prijatankutak za sve uzraste.
.. Jed.an ~d slastiara bio je i Mujo Vilaevi zvani Vodnik.
U~IJ~k !e. bl~.zad~~oljan ivotom i dobro raspoloen. Njegovi
vrs~J~cI I prijatelji kau da je kao radnik-egrt poslastice iz
Tes~a nosio ~a prodaju u mjesta udaljena desetine kilometara.
Za Jedan dan Je (pod teretom eerlama halvica tahan-halve i
drugih poslastica) iao dva puta pjeice' u Kom~inu ili druga
udaljena mjesta.

Svoje mlin ove imali su: Suljo Pmjavorac 1932, Duan

Lazi, Hilmo Halep, Suljo Hadimuji, porodice Talo, Tomi,
io, Svalina, Kadi, Kujundi, Bai, Husein Ali 1933,
zatim Kaibovii, Ferizbegovii. Radio je i motorni mlin,
zvani "Vatreni". Najvie mlinova bilo je na rijeci Usori. a oni
nisu prekidali rad ni u sunim periodima, to nije sluaj sa
mlinovima na teanjskoj i trebakoj rijeci. ili na drugim
manjim vodotocima. est je bio sluaj da su mlinovi bili
vlasnitvo vie lica. Mlinari su najdue zadrali praksu da
svoje usluge naplauju u naturi. Radi se o dijelu penice,
kukuruza ili brana. Taj dio nazivao se uur.
Jedan od izuzetnih zanata svakako je pekarski. Pekari
spadaju u zanat1ije koji se posebno cijene, kako po kvalitetu i
vrstama kruha kojeg proizvode tako i po tome to su stalni
ranoraruoci.
U pekarama se uz kruh peklo meso i kuhala jela koja bi
mjetani donosili pripremljena. To se radilo vie kao "maksuzija". Meso se peklo u veim zemljanim posudama (tagaricama), uz ramazan za zajednike iftare, za bajram, teferie i
druge prilike.
Teanjski pekari iz ovog perioda su: Zeir Mei, Hamzalija Ahmetagi, Sulejman Brka, Suljo Pmjavorac, Hamdo
Smailbegovi, Avdo Berberovi, Muho olo, Hamza Hadiisi Galijaevi, Sejdo Salihovi, Ejub Terzi, Ahmet Berberovi, Fehro Pejdah.
Pekare su doivljavale svoju modernizaciju uslovljenu
primjenom vrste goriva, kao i uvoenje nove tehnologije u
proizvodnji kruha. Jedan od poznatijih pekara bio je Suljo
Pmjavorac koji se svojim zanatom bavio do u duboku starost.
Tradiciju bavljenja pekarstvom nastavili su njegovi sinovi.
Slastiari u Tenju potiu uglavnom iz tri porodice. To su:
Dizdarevi, Tahirovi i Zejnilovi. Tako su slastiarske radnje
imali Ahmet Zejnilovi 1934, Sejfo Tahirovi, Velija Tahirovi, Adem Dizdarevi 1941, Velija Makarevi 1933. godine.
Mnogim Tenjacima izmeu dva svjetska rata, a i posljednjih

. ,ostal? je ~,sJ~~ju ~a su kahvedije Hamza i Hakija

~gIC, !labl ~~IC I JOs neki sve do kraja svog radnog vjeka, pa
I kasnije, nosili stara bosanska odijela.
Mada je kao aija registrovan samo Sabit Ahmetovi,
vjerovatno ih je bilo vie.
Poslije obuara i kovaa najzastupljeniji su bili berberi:
Hamid Ibrahimkadi (Jelah) 1933, Sabit Mujagi 1940 Nazur
Smailbegovi 1933, Suljo Huki 1933, Mehmedalija S~ailbegovi Pobro 1933, Abdulah Saraevi 1935, Muhamed Srkalovi 1933, ~et
Huki 1933, Mehmedalija Bajraktarevi
1933, Mustafa Cati 1933, Arif Delibegovi 1933, Ahmet
Dipi 1933, Mujo Dipi 1933, Adem Galijaevi 1933, Avdo
Hadiahmetovi 1933, Mahmut Huki 1933. godine.
berbernicama Ahmeta Hukia i Nazura Smailbegovia
nalazile su se razliite novine za itanje, a bila su to i mjesta
za ozbiljne razgovore. Mehmedalija Smailbegovi Pobro i

62

63

. ,Najpoznatije kahvedije su Hamza Agi, Ibro i Mujo BilaIOVIC,Emko i Mujo Dizdarevi, Fejzo Terzi, Air Bukvi
Selim Muji, Hasan Hasandi, ulaga iSelim
Uianin'
Haso i Hakija Agi, Hasan Denjali, Halil Huki Asim Man~
duki.
'

OBOGAIV ALI DRUTVENI IVOT SREDINE

l!

.',

sr ,
L

J.

l
Mehmedalija Bajraktarevi bili su vrsni glumci kulturno-umjetnikih drutava i Amaterskog pozorita Teanj.
Kada bi se u ariji zapoeo razgovor o tekim vremenima i krizama u kojima zanatlijama i trgovcima "posao nije
iao", spominjao bi se brija Nazur. Naime, jednoga dana u
vrijeme krize i besparice u brijanicu ovog berbera doe samo
jedna muterija za brijanje, i pazari svega dva dinara, iako je
njegova radnja inae imala najvie muterija.
Berberi Avdo Hadiahmetovi i N azur Smailbegovi imali su kalufe za kalufiranje fesova. Fesove su kalufirali uglavnom petkom i pred bajram. Fesove su u ovo vrijeme i ranije
nosili pored muslimana i pravos1avci i katolici kao dio narodne
nonje.
U stare zanate ubrajaju se terzije. Terzijske su radnje
imali: Sejdo Krdali 1933, Salih Subai, Nezir Hoti 1933,

Adem Galijaevi
20.10.1934. godine

ispred svoje berbernice

sa Ivekom

Popoviem

U novije vrijeme preureeni ugostiteljski objekat "Saraj", u prolosti

trgovina sa magazom, radionica terzije Sejde Krda1ia, a prije toga ...?

65

l
O~er Krdali 1933. Terzije su krojai za starobosansku nonju. Ve u poodmaklim godinama terzijsku radnju drao je
Sejdo Krdali, a nalazila se na uglu ehagia prolaza. Ovaj
objekat sa svoje bone strane zadrao je i danas izgled stare
bosanske magaze. Terzijski zanat iezao je 1962. godine kada
je sa radom prestao posljednji terzija - Omer Krdali.
Krojai su radili savremenu odj~u. Njih je registrovano 14: Osman Hodi 1938, Ahmet Cati, Aljo Hoti, Milan
Blagojevi, Hamdo ati 1933, Mahmo ati 1933. Raid
ati 1933. Meho Handi 1933. Haso Hadihasi 1932,
Samil Hodi 1933, Ibro Krdali 1933. Huso Krdali 1937,
Mehin Hatii.
Prema sjeanju Sulejmana M. Hodia, krojaa i trgovca
iz Tenja, njegov majstor kroja Aljo Hoti priao je da je prvi
kroja koji je krojio "tijesna odijela" (evropska) u Tenju bio
Milan Blagojevi. Njemu je majstor Aljo dao cekin (dukat) da
ga podui u krojenju ovih odijela. Aljo Hoti je dugo slovio
kao najbolji kroja.
Iz jednog svjedoanstva krojaa Mehmedalije Abduzaimovia vidi se da je krojaki zanat poloio 1923. godine." Iz
ovog dokumenta vidljivo je da je tih godina u Tenju radilo
Zanatlijsko udruenje kao nastavak esnafskog organizovanja
zanatlija. Meutim, ovo i druga zanatiijska udruenja po svom
organizovanju, nadletvima, uzansama i autori tetu meu zanatlijama i kod vlasti daleko je ispod nivoa kakav su imali esnafi.
Od svih zanatlija koji e izmeu dva rata i kasnije odlaziti
u druga mjesta i tamo nastaviti svoj rad najvie je bilo upravo
krojaa. O tome neto vie u nastavku.
Panju na svjedobi privlae izreke kao to su "Svaki
zanat zlata vrijedi", "Bez muke nema nauke" i druge.
Stolarske radnje imali su: Ahmet ehagi 1933, Smail
Mehinagi 1933, Ibro Pai 1934, Mujo Huki 1934, Karlo
Tremer, Muhamed Hadidaferagi 1933, Hasan Hasandi
53. - Dokument se nalazi kod Sulejmana
Mehmedalije Abduzaimovia,

66

Hodia

iz Tenja,

roaka

....

1933, Josip Mihali, Unki 1933, Ibro Dizdarevi, Bajraktarevii, Avdo Sejmenovi 1933.
Stolar Hasan Hasandi pored ostalog proizvodio je i pribor za tkanje, kao i druge predmete za domainstvo, dajui
ovim predmetima ukraavanjem i rezbarenjem veoma lijep
izgled.
Ahmet ehagi nastavio je porodinu tradiciju uvanja
bajraka kojeg su nosili njegovi preci (bajraktari) u Mohaku
bitku 1526. godine.
Remenarsku radnju imao je registrovanu 1934. godine
Hasan Agi, a sedlarsku Salko Sari.
Kolari su: Omer Rami 1933, Stefan Kaser (Kraevo)
1933, Suljo Kaibovi 1934, Huso Pazara (Miljanovci) 1937,
Mustafa Isi. Ovaj posljednji kolar prestao je sa radom 1974.
godine.
Limari su takoe bili brojni: Suljo Adilovi 1933, Atif
Uianin 1937, Ahmet Galijaevi, Enver Smailbegovi, Mahmut Galijaevi 1930, AirUianin 1937.
Najei limarski proizvodi bili su poreti "fijakeri", limena ambalaa, kante za vodu i druge posude, ievi za kahvu i
drugo. Limari su radili graevinsku limariju, a posebne izazove za njih predstavljalo je pokrivanje visokih krovnih i drugih
povrina na velikim objektima kao to su damije i crkve.
Neki od ovih limara su na originalan nain pred muterijama
demonstrirali kvalitet svojih "fijaker"-poreta tako to su,
penjui se na njih i skaui po njima, dokazivali njihovu
otpornost i kvalitet.
Limar Sakib Galijaevi, egrt i kalfa u godinama 1942-1946, rijedak je "limar u visinama". On je oko etiri decenije
obavljao teke i opasne graevinsko-pokrivake poslove. Za
njega kau da je ovaj posao obavljao na originalan nain, jer
prilikom pokrivanja i najviih objekata uope nije koristio
skele, ve uad i sajle. Tako je obavio pokrivanje limom,
bakrom i aluminij umom pored ostalih objekata i preko stotinu
damija i oko 30 crkava. Na ovim objektima postavljao je
69

aleme na minaretima i krstove na crkvama, kao i gromobrane.

To je radio irom Bosne i Hercegovine. Poznavaoci ovog posla
kau da nije u pitanju samo opasan posao u visinama ve i
vjetina mjerenja (raunanja) nepravi Inih povrina i krojenje
pokriva kog materijala. Zanimljivost je i u tome to se pri
pokrivanju ne koristi zakivanje ekserima (nitnama) ili zavarivanje ve "fa1covanje" limova odnosno specifian nain
savij anja ivezivanja.
Mada invalid (imao je vie padova), Sakib i danas u
Tenju obavlja razne limarske poslove.
Kreari su svoje kreane imali po pravilu na rubovima
uma, u Dobropolju, na obroncima planine K.rnjin i na drugim
mjestima. Meu njima najpoznatiji su: Iso Vehab 1934, Salih
Vehab, Meho Muli, Avdo Vehab, Ivo Batijanovi 1933. i
drugi. _
Samardijski zanat je ve u ovom periodu bio u opadanju.
Radili su Stipo Svalina, Safet Pobri 1933, Ivo i Anto Zec.
Mutabdije su Mustafa Krivdi, Mehmed aji 1933,
Juso Kunui 1933, Mehmed Zjaji 1934, Hamza Krivdi
1937. godine.
Mutabdiju Hamzu Krivdia ve smo spominjali kao Tenjaka koji je vrijedne arheoloke nalaze predao Zemaljskom
muzeju u Sarajevu.
Tradiciju graditeljstva nastavili su tesari: Mustafa Hambai, Avdo Sejmenovi, Suljo Jusufovi, Adem Mehulji,
Muho i Zejr Deljki, Muharem Deljki, kao i duneri: Adem
Hasanbai (Trepe) 1934, Ilija Batani, Fejzo Terzi, Omer
Durkali 1933, Suljo Jusufovi 1933, Haso Kanti (Jelah)
1933, ulaga Handi 1933, Salih Prnjavorac 1937, Mustafa
Hambai 1939. godine. Prethodnik ovih graditelja bio je i
Bego Vejzovi iz Tenja. On se spominje prilikom otvaranja
damije Selimije uDoboju (1906 g:) kao njen graditelj.
Potkivai konja bili su: Mustafa Hundur 1934, Mustafa
Pobri, Adem Jabandi 1934, Mustafa Brka, Sabit Pobri
1934. godine.
70

Limari pokrivaju katoliku crkvu u Tenju

,
\\

:..:;....,

Soboslikar je bio Stevo Matkovi.

Tabaci su bili Hasan, Fejzo i Mujo Brka.
Birtije su drali Risto Blagojevi, Drago Tanasi, Aljo
Mei, Milo Petrovi, Risto Tei i Pero Dui.
Lonarski zanat obavljao je Pejo Rajkovaa (Omanjska)
1937. godine. Lonarskim poslom bavili su se kao uzgrednim
zanimanjem na selu mnogi mjetani sela na lijevoj obali
Usore.
Ciglarstvom se bavila Angelina Stojanovi - Jelanska
1939. godine. Proizvodnjom cigle na selu bavili su se mnogi
za svoje potrebe i za potrebe svojih komija.
Fotograf je bio Musto Deljki, a on je bio i knjigovezac.
Njegova se profesija spominje jo. 1926. godine u pregledu
zanimanja djece roditelja u Osnovnoj koli Teanj. Prema
prianju poznanika Muste Deljkia, on je raspolagao velikim
brojem fotografija,. sada ve starih i vrijednih, kojima se
poslije zavretka Drugog svjetskog rata zagubio svaki trag.

ZANATLIJE I LIJEE
Obrezivai djece bili su Muho Berberovi, Mustafa Manduki i drugi. Oni su se uspjeno, pored obrezivakih poslova, slino kao i berberi, bavili narodnom medicinom. Pruali
su razne medicinske usluge. Tako su Muho i Hamo Berberovi
bili vjeti u namjetanju kostiju prilikom prijeloma.
Stanovnicima ovih prostora takve vrste usluga pruao je i
Zeir Galijaevi, a ovaj "zanat" nauio je i njegov sin Ahmet,
inae stolar po zanimanju. Tradiciju obrezivanja djece u porodici Berberovi nastavie Sead Berberovi.
Hotelijeri su bili Madarevi, koji je drao mali hotel
koga su nazivali "Madarevi ", i Hasan Ahmetagi koji je
drao takoe mali hotel pod nazivom "angaj".
Preostale handije su Emko Dizdarevi 1941, Ibro Bilalovi i Mujo Bilalovi.

72

Jedan od tri hana u ovom periodu bio je Bilalovia han

koji se nalazio pored rijeke Teanjke sa june strane ulaska u
grad. Ovaj han je sluio i za zatvaranje stoke koja je napravila
tetu u poljoprivredi. Stoka bi se iz prostora koji je zahvatao
han vraala vlasnicima tek uz naplatu tete. U blizini hana bio
je jedan punkt zvani "Resolnica" sa stonom vagom, gdje su se
izdavali stoni pasoi. Inae, na svim glavnim ulazima u
Teanj postojale su rampe i vage na kojima se kontrolisala sva
ulazna roba i naplaivala taksa zvana "kaldrmija" (putarina) i
vagarina.
U Tenju su svoje sahadijske radnje imali: Adem Subai, Jozo Luki, Sabit Tahmidi 1933, Jure Luki 1933.
godine.
Kada se govori o sahadijama, teko je ne spomenuti u
ovom kontekstu i sahat-kulu. Ona je neodvojivi dio zanatske i
trgovake arije. Po ovoj sahat-kuli u ariji su svi svoje vrijeme regulisali, u radionici, prodavnici, sa muterijama, u
domainstvu i kod molitve. Sahat-kulu su odravali i sahat
navijali teanjske sahadije, meu njima u novije vrijeme i
djevojica Atifa Hojkuri.
Neki od zanata ili zanimanja sa razvojem i dolaskom
novog vremena izurnirali su, jer se smanjivala ili potpuno
prestajala potreba za njihovo postojanje.
Tako je posljednji Tenjak koji se bavio tuenjem kahve u
posudi od kamena (dibek, havan) bio Murat Handi. On je
ovaj posao obavljao za vie kafana i drugih ugostiteljskih
objekata u Tenju.
erif Badadi punio je prangije (topove) i iz njih pucao
za vrijeme ramazana najavljujui jufiar, ili u drugim prilikama.
Muho Hadihasi (i), posljednji je teanjski telal, a Ibro
Pobri je bio opinski lampar koji je palio i gasio fenjere u
ariji, to bi danas rekli: odravao je javnu rasvjetu u gradu.
Ibro Spreo bio je pasvandija i uvar arije.

73

Kao furundije, meu posljednjim spominju se Ibro Mujkanovi i Air Agi (koji je na sijelima svirao hannoniku), a
Alija Eminagi kao opinski matlar.
Lonarstvom se meu posljednjim bavio Ivan Beji.
Sunice za ljive (sobice), dok su jo podizane na stari
nain, gradio je (pored ostalih) Salih Agi.
Do 1950. godine radio je jedini preostali kostretar (mutabdija) Hamza Krivdi, a kod njega je ovaj zanat izuio hadi
Husein Brka koji ivi u Tenju.
U posmatranom periodu, kako se vidi, registrovano je 36
vrsta zanata i preko 230 zanatskih radnji. Najvei broj radnji
za koje postoje godine registracije su one iz 1933. i 1934. godine. Ovih godina vrene su ponovne registracije ili dopune,
jer je 1932. godine donesen Zakon o radnjama, pa se najvei
broj njih vezuje za ove dvije godine. Obzirom da je ovo vrijeme velike svjetske krize, koja je potresala i ove krajeve u
duem periodu, sigurno je da se radi o smanjenom obimu
poslovanja, i o najveem broju malih zanatskih radnji. Po
sjeanju ivih savremenika, u radnjama su najee pored
majstora radili samo egrti i kalfe. Njih zanatlije po pravilu
nisu socijalno osiguravali, pa kad bi u grad u kontrolu dolazio
iz Doboja inspektor Skutari, uenici bi po nalogu majstora
brzo naputali radnju.
Neposredno pred Drugi svjetski rat i za vrijeme rata u
Tenju je povremeno radila egrtska kola koju je pohaao
manji broj uenika. kolu je vodio i sve predmete predavao
uitelj Fadil Hadi.
Radilaje 1929. godine kola ivanja u kojoj su obuavane
ene za rad u domainstvima ili kunoj radinosti.
Prema pisanju tampe, u Tesliu je otvorena izloba
"Veza i tkanina teanjskog sreza" 28. jula 1930. godine. Za
ovu izlobu se kae da je prireena sa mnogo ukusa. Ova
vijest je vjerovatno objavljena zbog toga to je izlobu posjetio
predsjednik vlade Petar ivkovi za koga se kae da je kupio

"
.

74

nekoliko komada lijepih radova, meu kojima i "nekoliko

veoma liieoih
lJepl egzemp 1ara st arog veza " .54
Od trgovaca u periodu izmeu dva svjetska rata spominju
se porodice: Muji, Turali, Mei, Galijaevi, Pobri, Dui, Tanasi, Berberovi, onlagi, Hadismailovi, lanjak,
Ferizbegovi, Eminagi, Albahari, Aliehaji, Nievi, Ahmetagi, Bavrk, Bajraktarevi, Korajli, Muminovi, Tula,
Silajdi, Kruko, Brki, Mahmutefendi."
Prema sjeanju dugogodinjeg trgovca Hamde Turalia iz
Tenja, sada penzionera, ovaj pregled trgovaca je nepotpun i
po broju i po punim nazivima. On se dobro sjea da su
trgovake firme bile vlasnitvo: Ahmet-age Abduzaimovia,
Air-age Mujia, Muhameda Ibrahimpaia, Ahmet-efendije
Hodia, Muhameda Hodia, Bajre Golubovia, Saliha hafiza
Terzia, Avdage H.Smailovia, Drage Tanasia, Muje Korajlia, Ibrahima Mahmutefendia, Emina lanjka, Ibrahima
Mulabdia, Hakije Srkalovia, Zeira Terzia, brae Mei,
Suljage Bajraktarevia, Hakije Galijaevia, Hasana i Alije
Turalia, Mamina Albaharija, Josefa i Gidelje Albaharija,
Saliha Galijaevia, brae Bukvi, Osmana Turalia, Murata
Selimovia i brae onlagi.
Svi trgovci su se bavili prometom mjeovite robe, a bilo je
i specijalizovanih trgovina. Drago Tanasi drao je uglavnom
"delikates" proizvode, onlagii preraevine od koe i potreptine za izradu i popravku obue.
U Jelahu svoje firme imali su trgovci: Nievi, onlagi,
Mei i Zaimovi, a neki i u Teanjci. UMiljanovcima Avdaga Bukvi i Hadija eman.
Veina trgovaca bavila se i otkupom poljoprivrednih proizvoda. Jedan broj zanatlija prodaju svoje robe vrili su preko
trgovakih firmi ili kune radinosti. Pored ostalih, preko firme
Turalia robu su prodavali limari, terzije, jorgandije i mutabdije.
54. - List Jugoslovenska pota, br. 355 od 28.7.1930. godine.
55. - Mustafa eman, navedeno djelo.

76

l
Od kune radinosti najvie su otkupljivani proizvodi
tkalja kao to su bezovi, uzvodi, kutmija, i to najvie iz sela
Trepe, Lepenica iMatuzii.
TRGOVCI I EKONOMSKA KRIZA
Trafiku je 1932. godine otvorio Ahmet Terzi, knjiare
1937. godine Muhamed Ibrahimpai. i oko ~ei, do~ je
Mustafa Deljki iste godine otvono prodavrucu lovakog
oruja. U prodavnici Ibrahimpaia ~~o. se i.lo:~ki'pribo~,.a
vlasnik knjiare istovremeno se baVIO I lZI~aj.mljIVanje~ .b.lClkla. Iznajmljene bicikle teanjski momci najvie s~ ~onstlh za
odlazak u susjedna mjesta radi obavljanja poslova Ih za~ave ...
Trgovci su takoe imali svoju zajedni~u O~garuzaCljU
koja se nazivala Udruenje trgovaca, u kojem je poslove
obavljao Zeir Terzi.
U Doboju je 1927. godine otpoela sa radom Drzavna
mjeovita graanska kola trgovakog smjera, koju su pohaali i uenici iz Tenja.
Teke ekonomske prilike, o kojim je ve bilo govora u
vezi sa poloajem zanatstva, uticale su i na nepovoljan poloaj
trgovine. Za ilustraciju veoma su dobri po~~~i iz ~~ftera pe~
dantnog teanjskog trgovca Muhameda Hodia (kOJI se nal~zl
kod njegovog sina Sulejmana) koji je zabiljeio 1932. godme
w

pored ostalog i ovo:

.'
"5. februar, poljednji pazar pred Bajram. Bajram u
ponedjeljak, te me ponuka da zabiljeim - pazario 54 dinara. I
vie ne mislim ni pisati, iz dana u dan sve gore."
"1/6 1932. pregledah ovu knjigu i pomislim: Boe dragi,
razlike u nemal dvi godine, kako su pre bili pazari, a kako
danas. Velim, samo jedini Bog zna kako e se sve ovo da
zavri - kriza-."
Pravei raun svog poslovanja, Hodi zakljuuje da od
prodate robe na veresiju u iznosu od 5.113 dinara, moe

naplatiti svega 1.527 ili manje od 30%. Donosi odluku da ne

daje vie na veresiju, izuzev za nekoliko muterija.
Prema podacima Vrbaske banovine kojoj je teanjski srez
pripadao, u 1936. godini u srezu je bila svega 121 trgovinska
radrija, u narednoj godini 127, 1938. godine 134 radnje, a u slijedee dvije godine 147 radnji. U tim godinama u Vrbaskoj
banovini je na 192 stanovnika dolazila jedna trgovinska rad 56
nja.
lovi podaci govore da je broj radnji u ovim kriznim
godinama znatno ispod broja radnji u prethodnim periodima.
Kupovna mo stanovnitva u periodu od 1930. do 1940.
godine stalno je opadala, a sve manje novca bilo je u opticaju,
pa su cijene bile ustaljene.
Prema sauvanim defterima, cijene osnovnim proizvodima ovih godina bile su slijedee: kilogram brana 1,5 do 3
dinara, meso 6-8 dinara, maslo 14-16 dinara, ria 6, a kilogram
eera kristala 14 dinara. Kahva se prodavala za 44 dinara po
kilogramu, paklo cigareta 4-10 dinara. Koulja je kotala 10-12, ametar tofa 100-120 dinara, par cipela 100-150 dinara.
Krava se mogla kupiti izmeu 500-1.000 dinara, a ovca
100-l20 dinara.
'
Istovremeno, nadnica radnika u poljoprivredi bila je 6-8
dinara, koliko i paklo cigareta. Plate namjetenika kretale su se
300-600, ainovnika 800-1.000 dinara. Plate u dravnoj upravi (sudstvo, finansije i drugo) bile su veoma visoke. Jedan
sudija imao je platu oko 3.000 dinara.
Za vrijeme sankcija protiv Italije koje su uvele meunarodne institucije zbog okupacije Abisinije, prestao je izvoz
poljoprivrednih proizvoda u ovu zemlju. Obzirom da je Italija
bila jedan od veih kupaca poljoprivrednih proizvoda iz ovih
krajeva, sankcije su pogorale ionako teku privrednu situaciju.
Prilike su diktirale, a i raniji obiaji, da se robe kupcima
56. - Dragoslav Ljubibrati: Trgovina u Vrbaskoj banovini. Razvitak
(Banjaluka), VIIII1941 , 2, str. 34.

79
78

prodaju na veresiju, odnosno na kredit. inovnici su nosili

robu na kredit i plaali poetkom mjeseca za protekli mjesec,
kada prime plau.
Seoski potroai kupljenu robu plaali su po pravilu u
jesen - kad uberu plodove, i to posebno kad osue ljivu.
Trgovci su, da bi prodali robu, morali davati na veresiju, ali
isto tako su morali dobro poznavati ekonomsku mo svakog
domainstva na irem podruju, kako bi znali kome i koliko se
moe dati na veresiju.

4. PERIOD OD ZAVRETKA DRUGOG

SVJETSKOG RATA DO 1992. GODINE
etverogodinji rat unazadio je privredu. Samo manji broj
zanatskih radnji radio je i u ratnim uslovima, a u trgovini, kako
to obino biva, znaajno mjesto imao je verc.
Nakon zavretka rata, a u Tenju ve od septembra 1944.
godine, ine se pokuaji obnove privrede.
U izvjetaju Sreskog narodnog odbora Teanj od 25. januara 1945. godine kae se: "U Srezu teanjskom industrija je
malog obima i to je jedna mala elektro-centrala, 2 male motorne pilane koje imaju ujedno i mlinove, te i primitivna koara
koja prerauje kou na mjeinama. Zanatstvo je sastavljeno od
raznih struka. Sva industrija i zanatstvo svrstani su u Upravu
radionica. Radionice rade za potrebe Narodno-oslobodilake
vojske i naroda. Najvie se radi na krojakom, obuarskom,
kovakom, stolarskom, pekarskom i drugim zanatima. Postoji i
pukarnica. Sve radionice rade slabo raspoloivim sirovinama,
ali ipak zadovoljavaju potrebe NOV koja gravitira na njih i na
narod."
Ovaj izvjetaj dovoljno ukazuje na stanje poetkom 1945.
godine, dok jo u neposrednoj blizini (Doboj, Maglaj) traje rat.
U istom izvjetaju govori se i tome ta se predvia i ta
treba poduzimati: "Da se uspostavi Ciglana sa crepanom, da se
80

uspostavi javna kreana i da se za isto odmah pone sabirati

materijal (kamen i drvo), da se pomogne privatna inicijativa
zanatlija, tj, da se dade besplatno neto materijala kovaima i
drvodeljcima, kako bi mogli osposobiti svoje radionice za
pomo poljoprivrednicima."
.
Nakon kratkog vremena i poetne obnove rada Jednog
broja zanatskih radnji, prisutna je tendencija i nastojanje vlasti
da se privatne zanatlije ukljue u zanatske zadruge.
Zanatske su zadruge osnivali kovai, obuari, berberi, klesari i drugi. Neke su ubrzo rasformirane, posebno one iz uslunih djelatnosti, jer nisu imale svoje opravdanje. Jedan broj
zadruga uspio se organizovati i dalje razvijati. Meu njima je i
Obuarsko-opanarska i sedlarska zadruga koja je 1949. godine proizvela blizu 1.700 pari mukih, enskih i djeijih
cipela, te 770 pari opanaka, to se u to vrijeme smatralo velikim uspjehom. U obuarsko-opanarskoj i sedlarskoj proizvodnji bili bi vjerovatno i bolji rezultati da preraivaima koe
nije krajem 1947. godine onemoguen rad, a time eventualni
razvoj koarske industrije. Ugaena je jedna djelatnost sa dugom tradicijom i solidnom perspektivom, poto je teanjski
kraj imao znaajne stoarske potencijale.
.
Zanatlije su bile ulanjene u Zanatsku komoru koja se
bavila poslovima od interesa za zanatlije, a najvie u ono
vrijeme strunim osposobljavanjem zanatlija. U Zanatskoj komori Teanj naizmjenino su radili pedesetih godina Mehmedalija Bajraktarevi, Aljo Kotori, Adem Hatibovi, Adem
Livnjak i Ekrem Hundur.
Ve u martu 1950. godine u izvjetajima upuenim
Okrunom narodnom odboru Tuzla govori se o zanatskim
zadrugama kao malim preduzeima, mada su one po svom
nainu rada, organizovanju i obimu poslovanja prave zanatske
radionice. To su: Sreska satlerska radionica (iji je direktor
Hasan Agi), Sreska stolarska radionica (direktor Suljo Mehinagi), Sreska limarska radionica. (direktor Malu~.ut
lijaevi), Preduzee za izradu mlinskog kamena Krnjin

?~~

81

l
(direktor Tomo ljivi),
Sreska umarska manipulacija
(Mustaj-beg Ajanovi), Sreska ciglana (Omer Deljki), Sresko
graevinsko preduzee (Mahmut Bajramovi), Auto-saobraajno preduzee (Pejo lgnji). Sresko ugostiteljsko preduzee
(Adem Dizdarevi), Sresko trgovako preduzee (Salih Galijaevi. Milan Blagojevi).

PRVE ZADRUGE

IPREDUZEA

Neto kasnije osnovane su Krojake radnje "Napredak"

(direktor Osman Krdali) i "Mladost" (Halid Smailbegovi).
te Obuarska radnja "Sloga" (direktor Rifat Hadismailovi).
Postojala je zanatska nabavno-prodajna zadruga u ijem
su sastavu radile dvije pekare.
Prvih godina po zavretku Drugog svjetskog rata na podruju Sreza Teanj trgovinom su se bavili ZE-MA, Zadruni
magazin i preduzee Zadrunog saveza i zemljoradnike zadruge. Prvi direktor ZE-ME bio je Salih Galijaevi, a tinansije
je vodio Iso Mei.
U 1947. godini osniva se Sresko trgovako preduzee
"SRE-MAG" Teanj. est godina Kasnije ovo preduzee se
dijeli na etiri samostalne radnje: "Gaj", "Gri", "9. septembar" i "Budunost". Tri radnje 1955. godine spajaju se u preduzee "Gradina", dok radnja "Gaj" ostaje i dalje samostalna,
sve do pripajanja "Trgovinskom magazinu" 1959. godine.
Ovom preduzeu uskoro se pripaja i "Gradina". Od tada
"Trgovinski magazin" posluje kao preduzee na malo i veliko,
sve do slijedee reorganizacije 1974. godine kada ulazi u sastav UPI-a Sarajevo.
Samostalna trgovinska radnja "Gaj", koju je vodio Ahmet
Medari, prema podacima Privredne komore i sjeanju trgovaca bila je najrentabilnija u Bosni i Hercegovini. O poslovanju ove radnje, koja je radila sa prosjenom marom,
pravljene su analize od nadlenih republikih organa kao

83

modelu ija bi iskustva u poslovanju trebale koristiti i druge

sline trgovinske organizacije.
"Trgovinski magazin" bilo je zdravo preduzee, sa skoro
potpunim vlastitim obrtnim sredstvima. Mara. ovog preduzea
na malo i veliko nije prelazila zajedno 10-11 %. Roba se nabavljala gotovo iskljuivo od direktnih proizvoaa.
Navedenim organizacijama nije se zavravao spisak privrednih subjekata u to vrijeme. Naime, njih oko petnaestak su
osnovane, ali i vrlo brzo rasformirane. To su: "ilimara",
"Kantara" (limena ambalaa) Jelah, Pekarsko-mesarsko preduzee, dvije krojake radnje, ak pet ugostiteljskih radnji
("Kosovac", "Kolodvor", "Park", "Kiseljak" i "Topola").
Mada su ove radionice - preduzea stvarane bez strunih
kadrova i bez dovoljno ekonomskih kriterija u ovoj fazi razvoja, neka od njih stala su na svoje noge i odigrala vanu
ulogu u podizanju materijalne osnove razvoja.
Vitalnost zanatstva i privatnog sektora i u ovim uslovima
pokazala se u punoj mjeri. Naime, bez obzira na sve ideoloke
predrasude i odbojan stav tadanjih vlasti prema privatnom
vlasnitvu u svim oblastima privreivanja, neke zanatske radnje su se odrale, a neke su poslije 1944. godine, i kasnije,
otvarane. Istina, ovaj pristup privatnoj inicijativi, kada je rije
o zanatstvu u datim vremenskim razmacima bio je promjenjiv,
to se donekle vidi iz izvjetaja koji su citirani.
Iz registra za 1946. i 1947. godinu vidi se da na podruju
ovog sreza radi deset pekara, jedan lonar, etiri obuara,
etiri krojaa, tri opanara, dva mlinara, jedan slastiar, tri
krpadije, jedan samardija, jedanaest dunera, tri brijaa i
jedan sahadija.
Uz samostalne privatne zanatske radnje formirane su i
zanatske zadruge, na principu unoenja zajednike imovine
(maine ), ali ove zadruge kao oblik udruivanja nisu se dugo
odrale. One su bile prerasle u dravna preduzea ili su
rasformirane.

84

[.

l
Da bi se ovaj period malo vie osvijetlio. potrebno je vie
rei i o drutvenim prilikama u kojima su se inili napori na
podizanju materijalne osnove teanjske sredine i otvarala perspektiva buduem razvoju.
Teanj i njegovi ljudi kroz historiju su bili vie puta na
prekretnicama od kojih je zavisi lo hoe li se nastaviti kontinuitet razvoja. koji je zbog razliitih okolnosti zaustavljen ili
usporen, ili e biti potpuno doveden u pitanje. Moglo bi se rei
da je takva prekretnica bila i prvih godina poslije Drugog
svjetskog rata. Opet je. iz razliitih pobuda. aktuelizirano
pitanje ostajanja Tenja i ovog kraja izvan glavnih saobraajnica, i njegova dalja perspektiva. PominjaJo se ak i postepeno premjetanje grada na novu, "povoljniju" lokaciju. U tim
prvim godinama na odgovornim funkcijama u srezu bili su
ljudi iz drugih sredina, koji su poslove obavljali kao partijsku
obavezu, bez ambicija i lokal-patriotizma da se za ovaj kraj i
njegov razvoj neto vie uradi. Neki su bili i bez minimuma
obrazovanja.
Sve ove i druge okolnosti doprinosile su da jedan broj
zanatlija, trgovaca i intelektualaca odlazi iz Tenja, a vie njih,
koji su se sticajem razliitih okolnosti u to vrijeme nali van
Tenja, ne vraaju se. Ne vraa se ni jedan broj onih koji
zavravaju srednje i vie kole.
Pa ipak, Tenjaci su smogli snage da osloncem na vlastite
snage tu nepovoljnu situaciju postepeno prevladaju. Postojei
potencijal, u zanatstvu prije svega, a i u drugim djelatnostima,
te bogata tradicija privreivanja - nametnuli su se kao razvojna ansa. Postojee radionice i mala preduzea poinju da se
bre razvijaju. Svi teanjski privredni kapaciteti nastali su iz
zanatskih radionica, izuzev Tvornice svjeica i industrijske
keramike "Enker". Ova tvornica poela se graditi 1972. godine, a putena je u rad 1974. godine. Presudan faktor u tome su
ljudi koji su uporno radili u elji da se osiguraju bolji

egzistencijalni uslovi. Prisutan je bio i entuzijazam, ali i

poneto inata da se dokae onim koji su sumnjali, ili su bili
nedobronamjerni u "dokazivanju" da ovdje perspektive za
privredni razvoj nema.
"Povoljnijim vjetrovima" djelimino je doprinijelo uvoenje takozvanog komunalnog sistema kad se opinama ostavlja
vea sloboda u svom privrednom organizovanju i samofinansiranju. Istovremeno, uvode se i objektivniji kriteriji ekonomske razvijenosti opina u Bosni i Hercegovini. Po ovim
kriterijima Opina Teanj spadae due vremena u izrazito
nerazvijena podruja, to e omoguiti koritenje kredita pod
povoljnijim uslovima.za izgradnju privredne infrasukture i
proirenje privrednih kapaciteta.
U strukturi zanatstva deavae se velike promjene. Sve su
zastupljeniji savremeni zanati koji za predmet svog poslovanja
imaju nove proizvode, a sve prisutnije je i odravanje i popravka tehnikih ureaja u privredi i domainstvima. Sve je vie
i novih zanatlija kao to su elektromehaniari, TV mehaniari,
strunjaci za popravke raznovrsnih aparata u domainstvima,
keramiari, papirniari.
Godine 1957. osnovana je organizacija pod nazivom
"Kuna radinost" koja je u poetku organizovala oko 30 ena
.za tkanje ponjava, desetak za tkanje ilima i vei broj za
proizvodnju predmeta od prua. Proizvodi su bili namijenjeni
za izvoz preko "Bosnafolklora" iz Sarajeva. Ova djelatnost
omoguava zapoljavanje veeg broja radnika na selu i sticanje dohotka u domainstvima, to je bila dopunska djelatnost poljoprivredi. Prvi organizator ove proizvodnje bio je
Husein Mehinovi.
Trend razvoja zanatstva nee biti usporen ni nakon
izvrene administrativne teritorijalne podjele u Bosni i Hercegovini kada e jedan broj sela pripasti susjednim opinama.
Opini Doboj pripojeno je cjelokupno stanarsko podruje sa
vie sela, kao i sela Matuzii i Mravii, a Opini Maglaj selo
Kosova.

86

87

TEANJSKE

PREKRETNICE

Ve krajem ezdesetih i poetkom sedamdesetih godina

broj zanatskih radnji. pa i preduzea. u znaajnom je porastu.
Jedan broj zanatskih radnji prerasta u srednja preduzea. Prije
svih "Pobjeda" koja e postati glavni oslonac razvoja Opine.
Neke radnje postae kooperanti ovog i drugih industrijskih
preduzea. to je novi kvalitet u razvoju zanatstva.
U 1971. godini registrovano je 118 privatnih zanatskih
radnji. od ega na zanate u slubi graana otpada 25, za potrebe domainstava isto toliko, za odravanje stambenog fonda
50, a za potrebe ostale privrede 18 radnji, najvei broj njih
nalazi se u Tenju i u Jelahu.
Trinaest godina kasnije ovo podruje ima 441 radnju i
druge privatne djelatnosti u kojima je zaposleno 700 lica, i to:
evabdinica 6, narodna kuhinja 1, kamenorezakih 6, kreara
6, izraivaa blokova 4, kovakih 8, bravarskih 2, limarska
jedna, asovniarska 1, instalaterska parnog grijanja 1, elektromehaniarske 4, elektroinstalaterske 4, TV mehaniarske 2,
stolarskih 8, krojakih 9, koarskih 13, mesarskih 5, poslastiarskih 5, kestenjarskih 2, plastiarska 1, zidarskih 143,
tesarskih 8, molerskih 6, restoran 1, zdravljaka 2, vodoinstalaterskih 2, staklorezake 2, parketarska 1, automehaniarskih
4. autolimarska 1, vlasnik utovarivaa 1, frizera za mukarce
5, frizera za ene Il, fotografskih radnji 3, hemijska istiona
1. Zatim 80 auto-taksi prijevoznika, 35 prijevoznika kamionima i 11 ostalih prijevoznika.
Istovremeno je bilo u privatnom vlasnitvu 17 ugostiteljskih objekata, i 12 registrovanih zanat1ija za pruanje ostalih
usluga.
Vidljivo je da se pored zanatstva intenzivno razvijaju saobraaj i ugostiteljstvo u privatnom vlasnitvu.
Poslovni prostor kao bitan preduslov razvoja zanatstva u
ovoj fazi razvoja postao je ograniavajui faktor. On se u
manjim naseljenim mjestima obezbjeivao pojedinano, uz
novu gradnju stambenih objekata ili adaptaciju postojeih.
Meutim, u gradu Tenju zahtjevi su bili specifini, pa se

89

'I

pristupilo gradnji poslovnog prostora za zanatstvo i trgovinu u

kompleksu. Pri tome se moralo voditi rauna da novoizgraeni
poslovni prostor zadovolji ambijentalne i urbanistike zahtjeve
stare arije koja ja kao kulturno-historijska cijelina pod zatitom drave.
Moe se konstatovati da se u tome uglavnom i uspjelo, jer
izgraeni objekti odgovaraju potrebnim uslovima. a uklonjeni
su oni koji su naruavali autentian ambijent stare bosanske
arije. Dobiven je novi prostor od oko 600 metara kvadratnih.
Izgraen je novi poslovni prostor i u drugim dijelovima
grada, iako se u nekim sluajevima odstupalo od urbanistikih
zahtjeva.

PRIVATNE TRGOVINE
U ovom razdoblju pojavio se i novi oblik interesnog
organizovanja zanatlija, pored Udruenja zanatlija u okviru
Regionalne privredne komore koje je bilo obavezno. U Jelahu

Neposredno pred agresiju 1992. godine

izgraeni su brojni novi poslovni objekti

91

je Osnovana 1981. godine Zanatska zadruga "Budunost" koja

je za kratko vrijeme udrui la veliki broj zanatlija. Prema
evidenciji zadruge 1989. godine, meu lanovima Zadruge.
pored vie desetina zanatlija, bilo je i 50 vlasnika trgovinskih
radnji. Ova organizacija bila je otvorena za sve zainteresovane, a njena specifinost bila je u tome to su lanovi Zadruge bili i zainteresovani sa ireg podruja Bosne i Hercegovine, kao i jedan broj onih zanatlija i prijevoznika koji su imali
registrovane firme na podruju Hrvatske.
Do pojave privatnih trgovina, trgovinom su se iskljuivo
bavile trgovake organizacije u dravnom, odnosno drutvenom vlasnitvu. To su prije svih Radna organizacija "Maloprodaja", sadanji "Vemal", zemljoradnike i druge zadruge,
neka industrijska i poljoprivredna preduzea - kada se radi o
trgovini na malo. Trgovinom na veliko bavio se "Zadruni
magazin", a od 1977. godine "Distributivni centar" Teanj sa
lokacijom u Kraevu i izgraenim savremenim poslovnim
prostorom i potrebnom infrastrukturom.
V 1981. godini na podruju Opine trgovinskih radnji u
drutvenom vlasnitvu bilo je 91, od toga vlasnitvo "Maloprodaje" 55, a 36 drugih organizacija. V "Maloprodaji" je bilo
zaposleno 198 radnika.
Kako u duem vremenu nije bilo mogue otvarati privatne
trgovine, teanjski trgovci su radili u dravnim i drutvenim
trgovakim preduzeima. Neki od njih itav radni vijek, a neki
najvei dio.
Tradiciju trgovanja nastavili su, radei u pomenutim
organizacijama: Halid Turali, Salih Galijaevi, Air Hadimuji, Ahmet Medari, Hamdo Turali, Osman Fejzi, Fadil
Abduzaimovi, Muhamed Ibrahimpai, Muan Bukvi, Muharem Kotori, Sulejman Hodi, Hamdija Terzi, Zulejha
Subai, Mahmut Kahvi, Zakira Sejrani, Muharem Mulabdi, Sabrija Smailbegovi, Suljo Hrvi, Emin lanjak, Ibrahim
Brakovi, Edib Mahmutefendi, Muir Unki, Smajo Hundur,
Husein Dinali, irbeg Smailbegovi, Osman Hadismail92

ovi. Muharem Kurti. Marijan umi, Rusmir Belagi,

ahdo Ali. Mijo Labudovi, Smail Handi Bata, Read
Halep. Ibrahim Mulabdi, Mina Korajli, Air Hrvi. Avdo
Agi. Air Pmjavorac. Rifat Duboli, Mustafa Denjali,
Hakija Ljevakovi. Safeta Ahmetovi, Omer Abduzaimovi.
Teanjski obrtnici i trgovci i u ovom gotovo pedesetogodinjem razdoblju nisu samo doprinosili jaanju materijalne
osnove; oni su, kao i njihovi prethodnici, i duhovno obogaivali svoju sredinu. Mnogo toga to je za njih vezano nije niti
je moglo biti zabiljeeno u evidencijama i stati stici koju u ove
svrhe koristimo.
U zanatstvu se otvaraju velike mogunosti za individualno
stvaralatvo (umjetniki zanati), i to ne samo kod onih koji se
ovim poslom bave profesionalno.
Tako je prosvjetar, glumac i sakuplja starina Meho
Bajraktarevi bio vjet u proizvodnji dijelova namjetaja u
duborezu (pekuni). Radio je i intarziju. Intarziju je radio
stolar i trgovac Fehim Adami iz Tenja.

DUHOVNO OBOGATILI SREDINU

Meu kreativne zanatlije spada i stolar i inenjer Halid
Hodi koji je, radei ekskluzivni namjetaj po narudbi, bio
zapaen i od strane restauratora objekata pod zatitom drave i
bio angaovan na poslovima njihove restauracije.
Tradicija bavljena stolarskim zanatom prisutna je i u
porodici Mehinagia, ali Mehinagii nisu samo dobri stolari.
Suljo Mehinagi i danas svira prim, imao je veliki broj muzikih nastupa u tamburakim orkestrima, na tradicionalnim
zanatskim zabavama i u drugim prigodama. Njegov mlai brat
Hidajet svira gitaru, a takoe je nastupao na muzikim priredbama i zabavama, kao i u pozorinim predstavama.
Pekar, a kasnije dugogodinji novinar Radio-Sarajeva
Adil Galijaevi takoer je svirao prim.

93

Trgovac obuom Smail Handi Bata dugogodinji je

glumac i scenarista Amaterskog pozorita Teanj. Baru mnogi
pozn~ju i po osobitim alama i dosjetkama.
Seretluk.om i duhovitou na originalan nain najvie se
isticao Hamid Ahmetagi (olo) trgovac, kao i njegov kolega
Hakija Srkalovi. Jedna od originalnih ala i dogodovtina
Ahmetagia, koje se u Tenju esto prepriavaju, bila je i podizanje niantaa koje je za ivota sam sebi podigao uz
prisustvo njegovih prijatelja, to je i fotografijom zabiljeeno.
Zanimljiva je linost i Suljo Huki, brija koji je svirao
harmoniku i bio vjet u raznim vrstama vezova i keranja. Svim
ovim poslovima bavio se buk.valno dan i no, jer. kako njegovi
dobri poznavaoci kau. "nije nikad spavao", i u tom pogledu je
pravi fenomen.
U kui Safeta Pobria, samardije, i supruge mu Zlate,
vjete u pravljenju raznih vrsta jastuka, njegovao se smisao za
muziku i pjesmu. Njihov sin Omer postae jedan od najboljih

Samardija Safet Pobri sa svojim proizvodima

94

majstora na hannonici. On e svojim roditeljima posvetiti

Zbornik sevdalinki pod nazivom "99 sevdaJinki ... i poneka
pjesma". Njihov sin Ruto takoer je svirao hannoniku.
Jedna od rijetkih zanimljivosti vezana za Teanj i zanatlije
dogodila se 1974. godine. Tada je kroja kone odjee Safet
Hadihasi poklonio svom gradu preko 28 kilograma zlata za
gradnju Doma kulture. Teanj je tada bio u centru panje svjetske javnosti, jer je donatorstvo ovakve vrste prava rijetkost.
Ovu je vijest objavio veliki broj svjetskih agencija i listova.
Dom je. zahvaljujui sredstvima od prodaje ovog zlata i
sredstvima Opine i graana. sagraen i otvoren 1980. godine.
Ovaj objekat Je po svojoj viestrukoj namjeni i aktivnostima
koje se u njemu odvijaju neka vrsta centra u gradu.
Teanj, kao grad sa bogatom kulturnom tradicijom, bogatiji je i za izuzetno vrijednu zbirku pravoslavnih ikona, zahvaljujui, izmeu ostalih, i Mirku Blataniu, kalajdiji iz Tenja, koji je u odreenom vremenu ove ikone sauvao od nehata
i vjerovatnog propadanja na tavanu svoje kue.
Meu zanatlijama koji su uestvovali u raznim humanitarnim akcijama, posebno se isticao Ze ir Keri, instalater centralnog grijanja.
Skoro je ve zaboravljeno, a nije bilo relativno davno da
je na podruju naselja Teanjka i Kraevo krajem pedesetih i
poetkom ezdesetih godina ivjela vea skupina Roma. Oni
su se preteno bavili limarskim i kalajdijskim poslovima.
Svoje proizvode i usluge prodavali su irom bive Jugoslavije,
tamo gdje su toplije dane provodili, a na "zimovanje" su se
vraali u svoje pomenuto naselje. Nakon izvjesnog vremena
poeli su se raseljavati u dva pravca. Jedni su se naselili na
periferiji Zagreba, a drugi u rudarskom naselju Kakanj.
Zapaeno je da su jo prije odlaska iz Kraeva otpoeli sa
proizvodnjom predmeta u bakru. Ovu djelatnost e u Kaknju
uspjeno razviti i dostii kvalitet koji e pobuditi iru panju.
Njihovi ibrici od bakra, dekorativni ukrasi na zidovi~a, s~
likovima ratnika iz srednjovjekovnog bosanskog pen oda 1
95

I!
li/
I

drugi sa motivima iz Bosne, danas dekoriu i ukraavaju

mnoge javne objekte u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu.
Neki od ovih ukrasnih predmeta mogu se vidjeti u Motelu
"Sretno" u Kaknju. Hotelu u Tenju. Domu kulture u Tenju i
~gdje.
'proi~odnji ovih predmeta posebno se istakao Sejfo
Bajramovi. OVime zanatlijama, primijenjenim umjetnicima,
istaknuto priznanje dodijeliti Visoka italijanska institucija za
primijenjenu umjetnost..

l!

Kada se govori o sportu od prije vie decenija i danas,

stariji graani e spomenuti stare gimnastiare i "sokolae":
berbera Abdulaha Saraevia, obuare Sulju Pmjavorca i Aliju
Galijaevia, trgovce Muhameda Ibrahimpaia i aira Galijaevia, i druge koji su kao dobri gimnastiari branili "boje"
Tenja na velikim takmienjima i sletovima, kao to je bio
onaj u Pragu. Vjerovatno nije sluajno to e sin Abdulaha
Saraevia postati reprezentativac bive Jugoslavije u atletici
(Zlatan Saraevi), a unuk Zlatan Saraevi takoer reprezentativac u rukometu.
Meu teanjske zanimljivosti spada vjerovatno i podatak
da ~eu rijetkim zanimanjima kojim se u Tenju niko nije
bavio do unazad petnaestak godina jeste grafika djelatnost.
Pa ipak, Tenjaci su u historiju uli i kao grafiari. Naime
osniva i jedan od vlasnika prve tamparije u Sarajevu bio j~
Adem-aga Mei. Direktor ove tamparije bio je Abdurahman
Avdo Mei, takoer iz Tenja.
Ovim zanimanjem bavie se cijeli svoj radni vijek i Omer
Mei iz Teanjke koji je dugo godina radio kao grafiki
radnik u "Grafiaru" Doboj. Grafikom djelatnou bavi se i
Sulejman, sin Omerov, kao i trgovac Mesud Hodi, ranije
slto-tampom, a sada modernom kompjuterskom tehnikom.
Teanjsko poznato gostoprimstvo zasluuje da bude zabiI~e~nona sl~je~eem primjeru. Meu mnogobrojnim posjeti<><:un~
T~nJa I~eu 1960-1980. godine bili su i glumci,
re~se~, snunat.el~11drugi kulturni radnici. Tada su se u Tenju
snimali filmovi I TV serije, odravale razne kulturne mani96

festacije. Pri snimanju filmova koritena je s~uvan~.arhit~k:

tura i starobosanski ambijet, posebno gornja ar~Ja, al,. .'
gostoprimstvo i ugostiteljstvo. Boravei due. u ovoj sr~dull:
upoznali su mnoge ljude i znamenitosti Tenja. Kada bi. ov~
posjetioci Tenja kasnije nailazili na TenJake, p~o su. pitali
za starog i neponovljivog ugostiteljskog radnik~ Nisvetu
Hadiahmetovi-Belagi, poznatiju kao Tetku Nisvu. .E~?,
tako je Tetka Nisva na najbolji nain nastavljala tradiciju
gostoprimstva i predusretljivos~i t~~js~h h~ova, konaka,
musafrrhana, bezbrojnih kafana I obiteljskih kuca.
ODLASCI IZ TENJA
Teanj je svojom bogatom tradicijo~ zana~kog ~ tr~ovakog centra doprinosio na odree? nam ra.z:'0Ju OVihdjelatnosti i u drugim mjestima Bosne I Herc~~ovme, a po~eb~o
susjednih gradova. Naime, mnoge ~athJe su odl:mle ~z
Tenja, najveim dijelom iz ekonomskih razloga, o cemu Je
ve poneto reeno.
...
Jedan broj njih nastavili su poslovanje u n?v~ sre~a
otvarajui vlastite radnje i trgovine..~edan.broJ n~ih p~~ta11su
industrijski radnici, a neki su se bavili drugun ~anJIma.
Bez namjere da se ovom prilikom o tome VI~k~e~ s~o
kao ilustracija odliva strunih ljudi nameu se neki pnmJ.e~. U
Sarajevu su prije i poslije Drugog s.~j~ts~~grata nastavili ~.ad
krojai: Salih Mulabdi, Meho Galijaevi, Muh~e~ ,GahJ~evi Mehmedalija Abduzaimovi, Milan Blagojevi, AIJo
Ber~rovi, Hakija Pmjavorac, Reid Prnjav~~~c,Os~
M~labdi, Safet Krdali; obuar Mahmut Handic; s!ol~; Hal~d
Hodi, Hajrudin Deljki; pekari: ~~e.d
Ha~bovlc, ~J?
Deljki; brijai Avdo Mahmutefendi;
Salih !abandi~,
Meho Jabandi; kafedija Refik Krdahc; s~astI~:rr Sabit
Hoti; trgovci: Ahmet Meino~i, Edhem ~~movlc, Ad~~
Bajraktarevi, porodica Albahan, Abas Bukvi, Ismet BukVIC,

Zl~:

97

Srnaio
Ho~ikune,
'. A d em Smailb
'J
.. S' ",
'"
Smailbegovi, Muho Silajdi, egovic, ImIC, ugostItelJI: Tahir
Meu onim koji su otili'
T '
, ,
~ektualaca razliitih profesi'a
IZ e ?!a veliki ,broj je inteI doktora nauka,
J , meu kojima desetme magistara
,
Tesli je postao privlaan
"
,
Izgradnjom kapaciteta d
~ mno~e p~lvrednike IZ Tenja
drveta Meu'
rvne industrijs I hemijske prerade
Sefero~ii; mes:'~U:~
s~~ti?~~ braa Manduk,i; pekari
bovi M
F '
olji; trgovacke porodice. Golu,
UJCIC, enzbego' . S k ' ,
.
zaimovi, Bajraktarevi A~~~'h .~,
aVIC:..Ha~i~uji, Abdulce
Salkievi, Bukvi T ." Bl
~JI~" Pai, Simi, Bearevi
-,
,e IC, agojevic,
'
U DoboJu su nastavili rad kroi i
""
Hamid, trgovci: Reuf onI "
~a. I AIJo .f!-.OtIC
I njegov sin
purevi, Bukvi.
agrc, Smat1begovlcl, Salih-aga kav

'V"

"T e anjs. ki"

I Zeniani su' Velii T .
"
hamed "Dan dan' '"
I
'
IJa ahirovlc, slastiar Muc sto ar' Mehm d I'"
.
Hasan Smailbegovi pekar; tr
e ..a IJa Smallbegovi, brija;
Mujagi, Dedo Muja~i.
' gOVCI.Muhamed Hodi, Mujo
U Zavidovie su otili' Ejub Te "
kovai; Safet Mujagi, trgovac
rzic, pekar; braa Merdan,
U
grebu: Muharem Smailbe o " I'
.
preraivai koe; Halil Srk I " g VIC, imar: braca Agii,
Moranki tr
.a OVIC,trgovac u Maglaju; Sakib
:.
,govac
u Banja Luci
.
bIZll1smen u Kanadi u KuJ . ,a ~tIm kao trgovac i
ugostitelji; u Prnjavo~ Tahir ~~~~ !matlbegovii,
trgovci i
Posebnu
govac.
sku.
pazrtju zasluzuJe Istraivanje iseljavanja u Tur-

za

Y'

Y"

S. STANJE PRED AGRESIJU

1992. GODINE I U USLOVIMA RATA
. Da bi se upotpunila slika dosti
.
pnvrednog razvoja Opine T
gnutog Dlv~a. sveukupnog
na BiH, pomoi e neki od Sli~::~i~pl09k92. gOI?IDldo agresije
"
azate1a.
Y

98

Podruje Opine zauzima povrinu od 223 kvadratna kilometra breuljkastog terena, na kojem je, prema popisu stanovnitva iz 1991. godine, ivjelo 48.390 stanovnika ili 217 stanovnika po km2, to govori da Teanj spada u red najnaseljenijih opina u BiH. Velika naseljenost uslovila je usitnjavanje poljoprivrednog zemljita sa negativnim posljedicama u
poljoprivrednoj proizvodnji.
Za teanjsku opinu karakteristina su i velika migraciona
kretanja stanovnitva, posebno radno aktivnog, uslovljena
ekonomskim razlozima.
Geoloka istraenost pokazuje bogatstvo mineralnih sirovina, ali do njihove eksploatacije nije, sa manjim izuzecima,
nikada dolo, jer nije postojao ni potvrdan odgovor na pitanje
o koliini i isplativosti eksploatacije pojedinih sirovina,
Ipak, u ogranienim uslovima privredni razvoj ima svoj
kontinuitet i tendenciju stalnog rasta, to je ilustrovano i razvojem zanatstva i trgovine. To upuuje na zakljuak o vitalnosti i stvaralatvu ljudi koji vijekovima ive na ovim prostorima.
Osnovna karakteristika privrede do 1992. godine bio je
visoko dostignuti nivo proizvodnje, iji je ukupan prihod po
zavrnom raunu iz 1991. godine iznosio preko 350 miliona
njemakih maraka. Raznovrsna privredna struktura sa znaajnim izvozom proizvoda visoke tehnoloke obrade, uglavnom
za potrebe automobilske industrije, omoguavala je i relativno
visoku dobit.
.
Izvoz nije bio usmjeren samo na evropsko ve i na ire
svjetsko trite. Robe iz Tenja nalazile su mjesto i na tritu
Australije, Irana, Egipta, Malezije i drugih zemalja.
U ukupnoj privredi bilo je zaposleno 8.000 radnika. Sigurno da su zanatstvo i trgovina dali ne mali doprinos sveukupnom razvoju. Ove djelatnosti imaju poseban znaaj, jer stimuliraju potrebnu privatnu inicijativu i poduzetnitvo. Preko ovih
grana djelatnosti bre se stavljaju u funkciju privrednog

99

l
razvoja i bre daju efekte sredstva u vlasnitvu graana ove
sredine, ali i svih drugih koji u tome vide svoj interes.
Ove ocjene imaju svoju potvrdu u kvantitativnom rastu
zanatstva, trgovine i ugostiteljstva. Prema popisu vlasnika radnji 1946-1992. godine (vidi poseban prilog), njihov broj dostizao je brojku od oko 1.100. Struktura zanimanja je veoma
povoljna, jer sadri 72 vrste zanata. Dominantno je uee
zanatlija iz oblasti graevinarstva i prerade drveta, kao to su
zidari, tesari, obraivai kamena, proizvoai graevinskih
materijala, stolari i drugi.
Detaljnija analiza podataka o zanatstvu, pa i trgovini u
posljednih nekoliko decenija, dala bi vjerovatno zanimljivije
podatke o demografiji, kvalifikacionoj strukturi dijela stanovnitva, dalj im potencijalima i mogunostima razvoja, pa i
dostignutom nivou ivotnog standarda do ratne 1992. godine.
Vidljivo je da tek od 1986. godine otpoinje proces privatizacije u trgovini, da bi u periodu od svega est godina bilo
registrovano 257 trgovinskih radnji.
Ugostiteljstvo u privatnom sektoru takoer je doivjelo
ekspanziju, i do 1992. godine na podruju Opine Teanj bila
su otvorena 24 razliita ugostiteljska objekta.
Ratovi su, kako se vidjelo, kroz stoljea ostavljali veoma
teke posljedice, ne samo zbog stradanja stanovnitva ve i
zbog razaranja decenijama mukotrpno stvaranog nacionalnog
bogatstva. Agresija na BiH od poetka 1992. godine u trajanju
vie od 3,5 godine prevazila je sve do sada zabiljeene ratne
posljedice. Najvei su, svakako, ljudski gubici i radno onesposobljavanje veeg broja stanovnika.
Materijalne' tete su direktne i indirektne. Ove druge ispoljavaju se u izostavljanju proizvodnje i dobiti, zaostajanju u
tehnolokom razvoju i gubljenju trita. Zanatstvo i trgovina u
svemu tome nisu izuzetak. Mnogi objekti, radionice, prodavnice, skladini prostori porueni su ili oteeni. U nekim
periodima vremena proizvodnju i pruanje usluga nije bilo
mogue obavljati, pored ostalog i zbog nedostatka reproduk-

cionih materijala i elektrine energije, posebno u periodu

potpunog okruenja.
Pa ipak, za razliku od velikih i srednjih preduzea, mala
privreda. kako se u zadnje vrijeme nazivaju djelatnosti dominantno privatnog sektora, lake se i bre prilagoavala ratnim
uslovima. Do izraaja dolaze poduzetnitvo i fleksibilnost, jer
jedan dio proizvodnje i usluga mogue je organizovati i okviru
domaninstava.
Zanatstvo i trgovina brzo se obnavljaju. Tome doprinosi i
brzo obnavljanje infrastrukture, kao to je snabdijevanje elektrinom energijom, prohodnost komunikacija, slobodno. mada
ogranieno trite.
Ve u 1995. godini, kada su odreeno vrijeme ratna djelovanja bila intenzivna, dobar dio zanatskih radnji bio je
aktiviran, trgovinskih jo vie, a i prijevoznitvo je pratilo potrebe stanovnitva i privrede.
Sve ovo potvruje da e teanjsko zanatstvo, kao i ostala
privreda, u miru doivjeti ne samo svoju obnovu i revitalizaciju ve i ekspanziju, kakve primjere smo ve imali iz
prolosti.
Obzirom da se startuje sa vieg nivoa privredne razvijenosti (bez obzira na velike tete i zaostajanje), sa sauvanim
osnovnim potencijalom, posebno kadrovima, kao i drugim
mogunostima, za to e postojati svi preduslovi.

100

101

v. PRILOG:
Popis zanatskih i trgovakih radnji, kao i
prijevoznika od 1945. do 1992. godine
I. ZIDARI:
1. Filip M. Pei, Rosulje, 1958. g.
2. Smail H. Ali, ije, 1958. g.
3. Ahmo Bedak, Novo Selo, 1966. g.
4. Rasim M. Ahmetovi, Novo Selo, 1966. g.
5. Husein S. amdi, Ljetini, 1966. g.
6. Ibro Ahmi, Ljetini, 1968. g.
7. Salih Cerovac, Trepe, 1968. g.
8. Pejo Rui, Siva, 1968. g.
9. Jozo Dido, Miljanovci, 1969. g.
10. Toni J. Rekov, Bobare, 1979. g.
Il. Pejo M. Avgustinovi, Piljuii, 1979. g.
12. Petar Ivki, Omanjska, 1979. g.
13. Marko P. Biloni, Lonari, 1979. g.
14. Mirko M. Stanki, Teanj, 1979. g.
15. Mato A. Matijevi, Omanjska, 1979. g.
16. Mijo I. Avgustinovi, Omanjska, 1979. g.
p. Demal R. Karahmet, Miljanovci, 1979. g.
18. Ibrahim H. Gari, Piljuii, 1979. g.
19. Smail B. estan, Jelah, 1979. g.
20. Ilija M. Kutli, Siva, 1979. g.
21. Marko P. Julari, Siva, 1979. g.
22. Ahmet M. Brki, Radua, 1979. g.
23. Ramadan S. Huski, Meki, 1979. g.
24. Halil I. Brki, Vukovo, 1979. g.
25. Smail A. Hadan, Ljetini, 1979. g.
26. Hasan A. ori, Ora Planje, 1979. g.
27. Adem A. Alispahi, Karadaglije, 1979. g.
28. Mujo O. Mahmutovi, Ora Planje, 1979. g.
103

29. Nezir H. ehaji, Novo Selo, 1979. g.

30. Adem I. Brki. Vukovo, 1979. g.
31. Vasilije P. Soldatovi, Radua, 1979. g.
32. Salih M. Omerbai, Miljanovci, 1979. g.
33. Milovan M. Stanojevi, Vrela, 1979. g.
34. Anto M. Martinovi, Omanjska, 1979. g.
35. Ivan M. Krajina, Siva, 1979. g.
36. Franjo M. Brati, Jelah, 1979. g.
37. Asim A. Jaci, Miljanovci,
38. Avdo Z. ebi, Tugovii, 1979. g.
39. Hakija H. Hasanievi, Jevadije, 1980. g.
40. Mirko M. Dido, Miljanovci, 1980. g.
4l. Ramadan H. Buljubai, Kraevo, 1980. g.
42. Sulejman H. Turke, Demili Planje, 1980. g.
43. Boro A. Simi, abljak, 1980. g.
44. Ilija M. Bai, Lonari, 1980. g.
45. Ivan M. Niki, Siva, 1980. g.
46. Ahmet A. Sinanovi, Radua, 1980. g.
47. Safet S. Pilav, Piljuii, 1980. g.
48. Hazim M. Kruko, Miljanovci, 1980. g.
49. Ibrahim I. Kruko, Miljanovci, 1980. g.
50. Idriz O: Dervievi, Piljuii, 1980. g.
Sl. Rifat A. Hadiehdemovi, Teanj, 1980. g.
52. Petar M. Brati, Jelah, 1980. g.
53. Osman O. Mahmutovi, Teanj, 1981. g.
54. Nikola M. Avgustinovi, Omanjska, 1981. g.
55. Pavo M. Brati, Jelah, 1981. g.
56. Dervi A. Pilav, Piljuii, 1981. g.
57. Edhem A. Hasanbai, Trepe, 1981. g.
58. Sejdo M. Mahalbai, Oraje Planje, 1981. g.
59. Mehmed H. eman, Jelah, 1981. g.
60. Ibro O. Muminovi, ije, 1981. g.
61. Mato N. Bmadi, Miljanovci, 1981. g.
62. Mehmed H. Tori, Jablanica, 1981. g.
63. Ibrahim S. eljmo, Novo Selo, 1981. g.

64. Samil H. Mus1ija. ije. 1981. g.

65. Fadil O. Jaarevi, Drinii. 1981. g.
66. Vinko A. Duvnjak. Potoani, 1981. g.
67. Ahmet A. Omerbai. Miljanovci. 1981. g.
68. Mujo l. ili. Demili Planje. 1981. g.
69. Suljo S. Leki. Miljanovci 1981. g.
70. Saiko B. Ahmi, Piljuii, 1981. g.
71. Ismet M. Alispahi, Karadaglije. 1981. g.
72. Omer S. Kotori, Medakovo, 1981. g.
73. Mijo F. Brati. Jelah. 1981. g.
74. Petar M. Tomi. Vitkovci, 1981. g.
75. Marjan M. Krajina, Siva, 1981. g.
76. Muharem O. Mahmutovi, Jelah, 1981. g.
77. Muhidin M. Kotori, Jelah, 1981. g.
78. Muhamed A. Hadan, Jelah, 1982. g.
79. Muharem I. Kadui, Oraje Planje, 1982. g.
80. Ivan I. Lovri, Omanjska, 1982. g.
81. Muhamed A. Smaji, Miljanovci, 1982. g.
82. Muharem A. Hadan, Ljetini, 1982. g.
83. Alija R. Kadui, Oraje Planje, 1982. g.
84. Jozo J. Dido, Omanjska, 1982. g.
85. Saiko S. Hakanovi, Kaloevi, 1982. g.
86. Anto F. Matoevi, Omanjska, 1982. g.
87. Nedeljko M. Duvnjak, Potoani, 1982. g.
88. Midhat A. Kozica, Cerovac, 1982. g.
89. Ilija F. Grujo, Omanjska, 1982. g.
90. Drago J. Komuki, abljak, 1982. g.
91. Saiko O. Kadui, Trepe, 1982. g.
92. Adem E. Ali, Miljanovci, 1982. g.
93. Ismet M. Pehi, Radua, 1982. g,
94. Izudin I. Jusufovi, Dobropolje, 1982. g.
95. Hakija M. Kruko, ije, 1982. g.
96. Nikola A. Varivoda, Lonari, 1982. g.
97. Omer R. Ganjgo, Mrkoti, 1982. g.
98. Smail B. Unki, Mrkoti, 1982. g.
105

104

99. Adem M. Smaji. Miljanovci. 1982. g,

100. Halid A. Sinanovi. Radusa, 1982. g.
101. Hasan H. M~jki. Demili Planje. 1982. g.
102. Hamdo M. Costovi, Medakovo, 1982. g.
103. Hajrudin H. Starevi. Piljuii, 1982. g,
104. Sinan M. Hujdur. Piljuii, 1982. g.
IO~. Miroslav J. Matoevi, Omanjska. 1982. g.
106. Mehmedalija H. Bobari, Bobare. 1983.g.
107. Muharem S. Brkovi. Miljanovci. 1983. g,
108. Jozo P. Martinovi. Jelah. 1983. g.
109. Aljo B. Unki, Mrkoti, 1983. g.
110. Nedeljko M. Bilki. Vitkovci. 1983. g.
III. Safet O. Solo, Jelah, 1983. g.
112. Avdo R. eman. Miljanovci, 1983. g,
113. Avdo H. Podrugovi, Kaloevi, 1983. g.
114. Ivan F. Brati. Jelah, 1983. g.
115. Kasim S. Salkanovi, Medakovo, 1983. g,
I 16. Izudin M. Kruko, Miljanovci, 1983. g.
117. Asim A. Danovi, Lepenica, 1983. g.
118. Osman R. Kurdi, Drinii, 1983. g.
119. Munir H. Mujkanovi, Miljanovci, 1983. g.
120. Franjo A. Labudovi, Siva, 1983. g.
121. Ramo H. Tori, Jablanica, 1983. g.
122. SeadA. Hadan, Ljetini, 1983. g.
123. Safet S. Pilav. Piljuii, 1983. g.
124. Muhamed S. Leki. Miljanovci, 1983. g.
125. Muhamed A. Dolarni, Jelah, 1983. g.
126. Asim S. Ahrni, Ljetini, 1983. g.
127. Smail H. Mujkanovi, Miljanovci, 1984. g.
128. Anto T. Komuanac, Vrela, 1984. g.
129. Fadil O. Osmi, Teanj, 1984. g.
130. Sulejman R. Ahmi, Miljanovci, 1984. g.
131. Ibrahim Hrvi, itluk, 1984. g.
132. Edhem E. Bonjak, Kaloevi, 1984. g.
133. Stanislav N. Babi, Potoani, 1984. g.
106

')"

"{/

/, ;?~,

134. Mustafa M. Smaji. Miljanovci, 1984. g.

135. Zeir M. Pilav, Piljuii, 1984. g.
136. azim M. Bai, Meki. 1984. g.
137. Kasim M. Ali, Jelah, 1984. g.
138. Husein E. Ali, Miljanovci, 1984. g,
139. Azem F. Bai, Bobare, 1984. g.
140. Devad A. Mulali, Jelah, 1984. g.
141. Muhamed . Alji, Miljanovci, 1984. g.
142. Emin I. ili, Demili Planje, 1984. g.
143. erif H. Mahalbai, Jelah, 1984. g.
144. Hamza S. Turke, Demili Planje, 1984. g.
145. Svemir P. Tomi, Vitkovci, 1984. g.
146. Nezir B. Ahmi, Miljanovci, 1984. g.
147. Mato I. Dido, Omanjska, 1984. g.
148. Ivan F. Toki, Omanjska, 1985. g.
149. Hazim S. Omerbai, Miljanovci, 1985. g.
150. Nijaz A. Smaji, Mi1janovci, 1985. g.
151. Ibrahim M. Pilav, Piljuii, 1985. g.
152. Mujo S. Gari, Jablanica, 1985. g.
153. Devdet Isi, Piljuii, 1985. g.
-154. Zijad Muslija, ije, 1985. g.
155. Zehrudin M. Kruko, Mi1janovci, 1985. g.
156. Senad O. Ahmetovi, Jelah, 1985. g.
157. emso M. ostovi, Medakovo,
158. Fuad S. Mujkanovi, Jelah, 1985. g.
159. Pavo M. Brati, Omanjska, 1985. g.
160. Muhamed F. Kruko, ije, 1986. g.
161. Ahmet M. aplja, Mrkoti, 1986. g.
162. Muharem A. Smaji, Miljanovci, 1986. g.
163. Ramo S. Muji, Radua, 1986. g.
164. Demal R. Karahmet, Miljanovci, 1986. g.
165. Mustafa S. Mahalbai, Oraje Planje, 1986. g.
166. Mato N. Brnadi, Miljanovci, 1986. g.
167. Hazim M. teman, Jelah, 1986. g.
168. Petar A. Pranji, Omanjska, 1986. g.
107

169. Hakija A. Isi. Piljuii. 1986. g.

170. Zijad A. aranovi. Hrvatinovii. 1986. g.
171. Ibrahim 1. Kruko, ije. 1986. g.
172. Ilija A. Matijevi. Omanjska. 1986. g.
173. Osman H. Plani. Jablanica. 1986. g.
174. Ferid M. Ahmi, Miljanovci, 1986. g.
175. Hasan H. Brka, Karadaglije. 1986. g.
176. Adem M. Bai, Jablanica. 1986. g.
177. evko M. Bai. Jablanica. 1986. g.
178. Sejfudin M. Bai. Jablanica, 1986. g.
179. Air A. Bukvi. Teanj-Bukva, 1986. g.
180. Simo Lj. Orli. Ljetini, 1987. g.
181. NazifM. Bai. ije, 1987. g.
182. Islam M. Kruko, Miljanovci, 1987. g.
183. Marko L. Kiki, Omanjska, 1987. g.
184. Sead H. Hasanievi, Jevadije, 1987. g.
185. Mujo R. Klinevi, ije, 1987. g.
186. Velimir M. Pinji, Vrela, 1987. g.
187. Huso H. Bonjo, Miljanovci, 1987. g.
188. Abdulah O. Alibali, Ljetini, 1987. g.
189. Marjan M. Radeljak, Cerovac, 1987. g.
190. Mustafa M. Hasanbai, Hrvatinovii, 1987. g.
191. Muharem A. Muharemovi, Miljanovci, 1987. g.
192. Zvjezdan B. Kunac, Bobare, 1987. g.
193. Ilija S. Barii, Miljanovci, 1987. g.
194. Hajrudin A. Rami, Mrkoti, 1987. g.
195. Tadija I. Sui, Lonari, 1987. g.
196. Mustafa S. Muminovi, Lepenica, 1987. g.
197. Mirsad B. Bonjo, Miljanovci, 1987. g.
198. Meho M. Mehi, Mrkoti, 1987. g.
199. Marjan Sivi, Ljetini, 1987. g.
200. Radojica D. eri, Ljetini, 1988. g.
201. Idriz A. Cerovac, Mrkoti, 1988. g.
202. eljko F. Jeli, Omanjska, 1988. g.
203. Jakov J. Jurii, abljak, 1988. g.
108

I
,

204. Hasan A. Jabandi, Dobropolje, 1988. g.

205. Suljo M. Husanovi, Miljanovci, 1988. g.
206. Mehmed S. Mujinovi, Miljanovci, 1988. g.
207. Fahir E. Ibrahimovi. Sije, 1988. g.
208. Omer A. Alihodi, Dernili Planje, 1988. g.
209. lsmet I. Kotori, Jelah, 1988. g.
210. Muhamed A. Mei, Jelah, 1988. g.
211. Rasim Alkaz, Medakovo, 1988. g.
212. Muhamed M. Hasanbai, Tugovii. 1988. g.
213. Marko I. Vidi. abljak, 1988. g.
214. Hamza O. Pilav. Teanj, 1988. g.
215. Nihad M. Brkovi, Miljanovci, 1988. g.
216. Ivica T. Matoevi. Omanjska, 1988. g.
217. Kemal O. Ibrahimovi. Sije. 1988. g.
218. Slobodan R. Bugarinovi. Vrela. 1988. g.
219. Ismet M. Deli, Miljanovci, 1988. g.
220. Perko D. Lukanovi, Meki, 1988. g.
221. Franjo 1. Glava, Blaevci, 1988. g.
222. Redo . Ali, ije, 1988. g,
223. Fikret A. Pilav, Piljuii, 1988. g.
224. Ramiz S. Sinanovi, Radua, 1988. g.
225. Adem O. Spreak, Vukovo, 1988. g.
226. Esnaf S. Unki, Mrkoti, 1989. g.
227. Husein A. Alihodi, Demili Planje, 1989. g.
228. Miralem S. Dubravac, Kraevo, 1989. g.
229. Anto J. Barii, Omanjska, 1989. g.
230. Hakija H. Omerbai, Miljanovci, 1989. g.
23 1. Meho R. Hasi, Demili Planje, 1989. g.
232. Avdo O. Hasanbai, Trepe, 1989. g.
233. Ivan I. osi, Siva, 1989. g.
234. Ismet M. Hmji, Drinii, 1989. g.
235. emso M. Sulji, Jelah, 1989. g.
236. Abdulah H. Rami, Mrkoti, 1989. g.
237. Mehmed V. Mahmutovi, Oraje Planje, 1989. g.
238. Sulejman A. Grebi, Teanj, 1989. g.
109

I'
!i
i
I

'I

II
JI
I

239. Mehmedalija S. Zilki, ije, 1989. g.

240. efik H. Ahrnetli, Kraevo, 1989. g.
241. Mustafa M. Kruko, Miljanovci, 1989. g,
242. Sreto S. Suboti, Teanj, 1989. g.
243. Kemal M. Sinanovi, Teanj, 1989. g.
244. Fikret S. Halilovi, Koprivci, 1989. g.
245. Milovan B. Miti, Teanj, 1989. g.
246. Milenko I. Ignjatovi, Teanj, 1989. g.
247. eljko R. Jankovi, Vitkovci, 1989. g.
248. Pero l. Niki, Omanjska. 1989. g.
249. Mladen . Lazi, Rosulje, 1989. g.
250. Halid H. Sinanovi, Radua, 1990. g.
251. Izudin S. Burei, Jablanica, 1990. g.
252. Zlatko M. Penava, abljak, 1990. g.
253. Azem S. Dugali, Trepe, 1990. g.
254. Muhamed Karahmet, Miljanovci, 1990. g.
255. Senad M. Turke, Demili Planje, 1990. g.
256. Sead Sejdi, Jablanica, 1990. g.
257. Nikola N. Radeljak, abljak, 1990. g.
258. Rasim M. Mahalbai, Oraje Planje, 1990. g.
259. Juro S. Crnogorac, Piljuii, 1990. g.
260. Muhamed H. Silajdi, Teanj, 1990. g.
261. Meho I. Kanti, Radua, 1990. g.
262. Arif A. ori, Oraje Planje, 1990. g.
263. Ahmet M. aplja, Mrkoti, 1990. g.
264. Boro I. Dominovi, abljak, 1990. g.
265. Muhamed I. Buljubai, ije, 1990. g.
266. Husein I. Beganovi, Teanjka, 1990. g.
267. Ismet M. Kondi, Jelah, 1990. g.
268. Ilija M. Dadi, Omanjska, 1990. g.
269. Muhamed M. Ali, Miljanovci, 1990. g.
270. Husein E. Hasani, ije, 1990. g.
271. Nedeljko A. Varivoda, Lonari, 1990. g.
272. Enes A. Kurdi, Drinii, 1990. g.
273. Refik S. Begovi, Lepenica, 1990. g.
110

274. Mustafa I. Kurdi, Miljanovci, 1990. g.

275. Osman M. uli, Jelah, 1990. g.
276. Omer S. Mehmedovi, ije, 1990. g.
277. Hasan A. ori, Oraje Planje, 1990. g.
278. Sulejman M. Ostrvica, Demili, Planje, 1990. g.
279. Osman O. Rahi, Demili Planje, 1991. g.
280. Suljo H. Salkanovi, Novo Selo, 1991. g.
281. MomirN. Bogdani, abljak, 1991. g.
282. Anto A. osi, Siva, 1991. g.
283. Mato I. Rui, Siva, 1991. g.
284. Juro M. Bai, Lonari. 1991. g.
285. Ilija I. Rajkovaa, Siva, 1991. g,
286. Vahdet I. Hrvi, Jelah, 1991. g.
287. Kasim N. Nuredini, Jelah, 1991. g.
288. Safet R. Ahmi, Miljanovci, 1991. g.
289. Ilija S. Barii, Miljanovci, 1991. g.
290. Devad A. Subai, Teanj, 1991. g.
291. Esad M. Softi, Karadaglije, 1991. g.
292. Asim M. eman, Miljanovci, 1992. g.
293. Nusret I. Smaji, Radua, 1992. g.
294. Fabo J. Dido, Omanjska, 1992. g.
295. Fadil O. Alibali, Ljetini, 1992. g.
296. Ejub R. Kurti, Lepenica, 1992. g.
297. Zijad J. Turke, Demili Planje, 1992. g.
298. emso Ahmi, Ljetini, 1970. g,
299. Mehmed Bedak, Lepenica, 1971. g.
300. Suljo Bejti, Radua, 1971. g.
301. Muharem Kruko, Trepe, 1971. g.
302. Ivan Mandi, Jelah, 1971. g.
303. Petar Martinovi, Jelah, 1970. g.
304. Mehmed Pilav, Piljuii, 1969. g.
305. Rasim Planjac, Bobare, 1969. g.
306. Huso Turke, Demili Planje, 1970. g.
307. AtifHanki, Rosulje, 1970. g.
308. Milo Slavuljica, Bobare, 1970. g.
111

309. Marko Varivoda. Lonari. 1970. g.

310. aban eman, Jelah, 1970. g,
311. Hasib eljmo, Novo Selo, 1971. g.
312. Anto imi, Siva, 1971. g.
313. Ilija Sui, Lonari, 1971. g.
314. Beir Djedovi, Lepenica. 1971. g.
315. Ahmet Muminovi, Lepenica, 1971. g.
316. Omer Ibri, Jelah, 1971. g.
3 17. Adem Bedak, Lepenica. 1971. g.
318. Franjo Toki, Omanjska, 1971. g.
319. Franjo Labudovi, Siva, 1971. g.
320. Sulejman Ahmi, Ljetini, 1971. g.
321. Halid Isi, Jelah, 1971. g.
322. Mustafa Kotori, Teanj, 1971. g.
323. Ilija Bai, Lonari, 1972. g.
324. Ejub Kurti, Lepenica, 1972. g.
325. Alija Begovi, Lepenica, 1972. g,
326. Juro Risonji, Rosulje, 1972. g.
327. Anto Matijevi, Omanjska, 1972. g.
328. Marko Kiki, Omanjska, 1972. g.
329. Mustafa Bali, ije, 1972. g.
330. Salili amdi, Ljetini, 1972. g.
331. Tomo Matoevi, Omanjska, 1972. g.
332. Osman Bedak, Teanjka, 1972. g.
333. Hajrudin Ibrahimkadi, abljak, 1972. g.
334. Jakov Jozi, abljak, 1972. g.
335. Ibrahim eljmo, Novo Selo, 1972. g.
336. Hidajet eman, Jelah, 1972. g.
337. Mehmed Bejti, Radua, 1972. g.
338. Anto Kovaevi, Teanj, 1972. g.
339. Haso Hujdur, Piljuii, 1972. g.
340. Himzo Bobari, Bobare, 1973. g.
341. Hamid ostovi, Medakovo, 1973. g.
342. Sakib Bedak, Lepenica, 1973. g.
343. Ahmet Bedak, Lepenica, 1973. g.
112

344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
357.
358.
359.
360.
361.
362.
363.
364.
365.
366.
367.
368.
369.
370.
371.
372.
373.
374.
375.
376.
377.
378.

Alija Bedak, Lepenica, 1973. g.

Osman Omahi, Radua, 1973. g.
Rifat Hadiedhemovi. Teanj. 1973. g.
Jusuf Bedak. Lepenica. 1973. g.
Kasim Salkanovi, Medakovo. 1974. g.
Franjo Labudovi, Siva, 1974. g.
Juro Blaevi. Omanjska. 1974. g.
Hamdo ostovi, Medakovo, 1974. g.
Petar Bai, Lonari. 1974. g.
Muharem Hujdur, Piljuii. 1974. g.
Meho Mahalbai, Oraje Planje, 1974. g,
Hasan Bali, ije, 1974. g.
Mujo Karahmet, Lepenica. 1974. g.
Muharem amdi, Ljetini, 1974. g.
Muhamed Kotori, Novo Selo. 1974. g.
Ismet Omahi. Radua, 1974. g.
Muhamed Mujkanovi, Miljanovci, 1974. g.
Halid Plani, Jablanica, 1975. g,
Safet Turke, Oljak, 1975. g.
Husein Hafizovi, ije, 1975. g.
Ilija Rui, Siva, 1975. g,
Meho Bali, ije, 1976. g.
Zijad Karahodi, Jevadije, 1976. g.
Vahdet Hrvi, Vukovo, 1976. g.
Jozo Risonji, Omanjska, 1976. g.
Muharem Mahmutovi, Oraje Planje, 1976. g.
Ferid Bai, Bobare, 1976. g.
Osman H. Pmjavorac, Teanj, 1976. g.
Osman Mahmutovi, Dobropolje, 1977. g.
Kasim H. Turke, Demili Planje, 1977. g.
Ilija Bilki, Vitkovci, 1977. g.
Osman Rami, Mrkoti, 1978. g.
Mato J. Varivoda, Lonari, 1978. g.
Hasan Alihodi, Demili Planje, 1978. g.
Sulejman Kadui, Trepe, 1978. g.
113

379.
380.
381.
382.
383.

Muharem Ahmetli, Vukovo, 1978. g.

Hajrudin Spahi, Jablanica. 1978; g.
David Martinovi, Omanjska, 1978. g.
Adem eljmo, Novo Selo, 1978. g.
Muhamed Kotori, itluk, 1978. g.

II. TESARI:
1. Ivan Dido, Miljanovci, 1950. g.
2, Smail Kruko, Trepe, 1950. g.
3. Munib Mujkanovi, Radua, 1955. g.
4. Mustafa Mehii, Trepe, 1957. g.
5. ~ustafa Abmetovi, Novo Selo, 1957. g.
6. Sman Turke, Demili Planje, 1957. g.
7. Adem Hasanbai, Trepe, 1957. g.
8. Mustafa Hambai, Trepe, 1958. g.
9. Muharem Hasanbai, Trepe, 1958. g.
10. Anto N. Beji, Omanjska, 1957. g.
11. Marko I. Toki, Omanjska, 1979. g.
12. Muharem . Ahmi, Omanjska, 1979. g.
13. Pejo M. Beji, Omanjska, 1979. g.
14. Jozo M. Simi, Omanjska, 1980. g.
15. Ramo R. Cerovac, Mrkoti, 1980. g.
16. Jozo I. Jeli, Omanjska, 1980. g.
17. Tomo M. Matoevi, Omanjska, 1980. g.
18. Suljo R. Himzi, Rosulje, 1981. g.
19. Pejo A. Pranji, Omanjska, 1981. g.
20. Muharem M. Unki, Mrkoti, 1981. g.
21. Franjo A. Dido, Omanjska, 1982. g.
22. Fajko M. Rizvanovi, Putei, 1982. g.
23. Omer A. Kotori, itluk, 1983. g.
24. Franjo A. Matijevi, Omanjska, 1983. g.
25. Aleksandar A. Baji, Teanjka, 1983. g.
26. Ilija M. Kutli, Siva, 1983. g.
27. Pejo M. Beji, Omanjska, 1984. g.

28. Muhamed S. Ai-ani, Piljuii, 1984. g.

29. Marko M. Kovaevi. Omanjska. 1984, g.
30. Smajo Unki, Mrkoti. 1984. g.
31. Ivan M. Krajina, Siva, 1985. g.
32. aban Pilav. Piljuii, 1985. g.
33. Ivan Kati. Siva. 1985. g.
34. Ferid H. Bekri. Lepenica, 1986. g.
3 S. Avdo L Halvadi. Karadaglije. 1987. g.
36. Franjo 1. Grgi. Siva, 1989. g.
37. Mejra M. Ajkuni, Putei, 1989. g.
38. Ljubica V. Tomi, Vitkovci, 1989. g.
39. Ljubica R. Risti, Vrela, 1989. g.
40. Zuhdija E. Halilovi, Koprivci, 1990. g.
41. Adem Jaarevi. Drinii, 1977. g.
42. Vinko N. Mandi, Jelah, 1978. g.
43. Osman O. Koki, Demili Planje, 1978. g.

III. KLESARI MLINSKOG KAMENJA:

1. Jaar Omerbai, Miljanovci, 1953. g.
2 Omer Omerbai, Miljanovci, 1954 g.
3. Luka Jele, Miljanovci, 1956. (1947.) g.
4. Muharem Hadan, Miljanovci, 1951. (1947.) g.
5. Mato Jele, Miljanovci, 1947. (1938.) g.
6. Beir Bonjo, Miljanovci, 1947. g.
7. Pejo M. Jele, Miljanovci, 1959. g.

IV. KLESARI - OBRAIVAI KAMENA ZA

ZIDANJE I OBLAGANJE:
1. Pejo P. Martinovi, Jelah, 1983. g.
2. Ramo M. Roi, aglii, 1987. g.
3. Ejub 1. Muminovi, Lepenica, 1987. g.
4. efik A. Salihbai, Novo Selo, 1989. g.
5. Mirko M. agalj, Teanjka, 1989. g.
115

114

l
6. Sead A. Kadui. Jelah. 1991. g.

V~ IZOLATERI (u graevinarstvu):
1. Marinko N. Vrbi, Ljetini, 1988. g.

VI. IZRADA UMJETNIKOG (VJETAKOG)

KAMENA ZA OBLAGANJE:
I. Nikola M. Penava, abljak, 1990. g.

VII. PROJEKTOVANJE I ININJERING U

GRAEVINARSTVU:
I. Ahmet H. Hujdur. Jelah, 1990. g.
2. Ahmet M. aplja, Mrkoti, 1990. g.
3. Milenko I. Ignjatovi. Teanj, 1991. g.

VIlI. USLUGE ISKOPA U GRAEVINARSTVU

SA ROVOKOPAIMA:
1. Smail Z. Hasanbai, Tugovii, 1986. g.
2. Hasan S. Ceman, Miljanovci, 1980. g.
3. M~ut
B. Talo, Demili Planje, 1980. g.
4. Alija M. Hrnji, Drinii. 1986. g.
5. Franjo I. Brati, Jelah, 1986. g.
6. Salih H. Avdi, Ljetini, 1987. g.
7. Sadida S. Hadi, Jelah, 1988. g.
8. Jozo M. Kljaji, Teanjka, 1988. g.
9. ~laden LJ. Dragani, Vitkovci, 1988. g.
10. Saban S. Rami, Jablanica, 1989. g.

116

IX. DROBLJENJE KAMENA:

1. Rifat A. Jaci, Miljanovci, 1990. g.

X. IZRADA LJAKO - BETONSKIH

ELEMENATA:
1. Rua Avgustinovi
Peje, Piljuii, 1979. g.
2. Pranja l. Brati, Jelah, 1979. g.
3. Hamdo M. ostovi, Teanjka, 1981. g.
4. Hajrudin M. Ahmetli, Cerovac, 1984. g.
5. Mejra ori, . Hajrudina, Potoani, 1985. g.
6. Nevenka S. Madari, Potoani, 1988. g.
7. Mustafa K. Jabandi, Teanj, 1990. g.
8. Vlatko M. Bonjak, Rosulje, 1990. g.
9. Mujo . Karahodi, Jelah, 1974. g.
10. Rifat Starevi, Piljuii, 1976. g.
.

XI. KERAMIARI:
1. Marko M. Kutli, Siva, 1979. g
2. Esim A. Salihbai, Novo Selo, 1989. g.
3. Muharem H. Bekri, Lepenica, 1990. g.
4. Tahir N. Navrboc, Osoje - Teanj, 1990. g.
5. Su1jo A. Mujkanovi, Teanj, 1990. g.
6. Zijad Z. t-4ujakovi, Teanj, 1990. g.
7. Franjo Blaevu, Omanjska, 1970. g.

XII. TERACERI:
1. Franjo L. Niki, Siva, 1980. g.
2. Pavao Bai, Omanjska, 1975. g.

117

l
XIII. PARKETARJ I PODOPOLAGAI:
I. Marko Jurii, Teanjka, 1968. g.
2. Zvonko M. J~ii, Kraevo. 1979. g.
3, Ivo M. M~reIJa, Potoani, 1989. g.
4. Emko S. Sahbaz. Piljuii. 1990. g.

XJV. VODOINSTALATERI:
1. Mijo Medi, Teanj, 1968. g.
2. Osman S. Jai, Teanj, 1979. g.
3. Sead H. Muratovi, Teanjka, 1984. g.
~. D~ago I. Kati, Siva, 1986. g.
). MIrko D. Pavlovi, Vitkovci, 1988. g.
6. Hasan M. Huki, Miljanovci, 1990. g.
7. Ivo M. Tucakovi, Teanj, 1990. g.
8. Devad A. Beguni, Karadaglije, 1990. g.
9. Mahmut M. Hoti, Dobropolje, 1975. g.

XY. INSTALATERI CENTRALNOG GRIJANJA:

I. Zeir O. Keri, Teanj, 1980. g.
2. Ismet S. Skopljak, Lepenica, 1983. g.

XVI. STOLARI
I. Avdo Subai, Teanj, 1954. g.
2. Smail Mehinagi, Teanj, 1951. g.
3. Ahmet Sehagi, Teanj, 1951. g.
4. Halid Festa, Jelah, 195 I. g.
5. Ibro Pai, Teanj, 1951. g. (1934. g.)
6. Ilija Bilki, Miljanovci, 1957. g.
7. M~jo I. Pai, Teanj, 1965. g.
8. MIlenko R. Sparavalo, Teanjka, 1962. g.
9. Muhamed M. Hundur, Teanj, 1962. g.
118

10. Ivan 1. Jurii, Teanjka, 1963. g.

11. Ahmet Galijaevi, Radua, 1964. g.
12. Suljo Korajli, Teanj. 1966. g.
13. Safet Kaibovi, Radua, 1967. g.
14. Kasim M. Tokmi, Teanjka, 1968. g.
15. azim Z. Smailbegovi, Teanj, 1968. g.
16. Ferid I. ostovi, Medakovo, 1981. g.
17. Jusuf A. Mei, Jelah, 1984. g.
18. Nedeljko P. Suboti, Jelah, 1984. g.
19. Izudin A. Himzi, Rosulje, 1985. g.
20. Ramo A. Saltagi, Jelah. 1985. g.
21. Mara osi, Omanjska, 1985. g.
22. Esma M. ostovi, Medakovo, 1986. g.
23. Demal M. Muminovi, Medakovo, 1986. g.
24. Fahro O. ostovi, Medakovo, 1987. g
25. Ramiz . Lukavica, Teanjka, 1987. g.
26. Sefer M. Bekri, Lepenica, 1988. g.
27. Fajko A. Galjaevi, Radua, 1989. g.
28. Anto F. Risonji, Jelah, 1990. g.
29. Suljo Bei i Haso Bedak, abljak, 1990. g.
30. Ilija I. Princip, Vukovo, 1990. g.
31. Adem S. Travani, Vukovo, 1990. g.
32. Boro P. Labudovi, Siva, 1990. g.
33. Goran D. Kuli, Teanjka, 1992. g.
34. emso Halilovi, Hrvatinovii, 1970. g.
35. Omer E. Ibrahimovi, ije, 1975. g.
36. Demal Tokmi, Lepenica, 1977. g.

XVII. STAKLOREZAI:
1. Mujo Mahmutefendi, Teanj, 1979. g.
2. Izudin A. Himzi, Jelah, 1981. g.
3. Muhamed A. Hojkuri, Teanj, 1982. g.
4. Sead M. Mudrov, Piljuii
5. Salih S. amdi, Teanjka, 1979. g.
119

I'
'Ii

IIli

'i!
ii

6. Dedo 1. Brka, Teanj. 1982. g.

7. Zlata S. Himzi, Teanj. 1985. g.
8. Ibrahim S. Agi. Jelah, 1988. g.
9. SaIko S. Ogri, Kraevo, 1990. g.
)O. Ahmet A. Hanki. Jelah. 1991. g.
Il. Asim Iriki. Jelah. 1973. g.
12. Smail Krdali, Teanj. 1974. g.
13. Ibrahim E. Mahmutefendi. Teanj. 1975. g.

XVIII. ELEKTRO-INSTALATERI:
.:

1. Husein Hujdur. Jelah, 1963. g.

2. Mujo M. Bukvi. Teaj, 1965. g.
3. Nazif A. Rami, Kraevo, 1966. g.
4. Jakov Niki, Siva, 1967. g.
5. Vinko Rajkovaa, Siva, 1967. g.
6. Ibrahim Galijaevi, Teanj, 1967. g.
7. Mean H. Mervanovi, Mrkoti, 1979. g.
8. Mehmedalija I. Kapi, Dobropolje, 1979. g.
9. Adil H. Dizdarevi, Teanj, 1980. g.
10. Mirko P. Martinovi, abljak, 1981. g.
Il. Zvonko M. Mari, Omanjska, 1981. g.
12. Mustafa J. Hrnji, Jevadije, 1983. g.
13. Tomis~av N. Boji, Medakovo, 1984. g.
14. Huso C. Katica, Dobropolje, 1984. g.
15. Mirsad H. Ahmetkadi, Radua, 1986. g.
16. Anto Filipovi, Jelah, 1971. g.
17. Pejo Matijevi, Omanjska, 1972. g.
18. Fuad Sari, Teanj, 1979. g.

XIX. KREARI - PROIZVODNJA

NEGAENOG KREA:
1. Iso Vehab, Dobropolje, 1951. g. (1934. g.)
2. Meho H. Muli, Dobropolje, 1956. g.
120

3. Mujo Vehab, Dobropolje. 1948. g.

4. Salih I. Vehab, 1962. g.
5. Iso S. Vehab, Dobropolje, 1989. g.

XX. MOLERI - FARBARI:

1. Stevo Matkovi, Teanj, 1952. g.
2. Suljo Medari, Teanj. 1953. g.
3. Rudo Glazer, Teanj, 1957. g.
4. Alija M. Brakovi, Teanj, 1963. g.
5. Halil S. Hujdur, Teanj, 1965. g.
6. AtigfO. Rami, Jelah, 1965. g. ("mazalo")
7. Kemal S. Medari, Teanj, 1967. g.
8. Mesud Kahrimanovi, Teanj, 1967. g.
9. Rasim S. Ljevakovi, Trepe, 1979. g,
10. Hajrudin Starevi, Piljuii, 1982. g.
11. Anto P. Komi, Siva, 1983. g.
12. Demal M. Ljevakovi, Trepe, 1984. g.
13. Samir, A. Rami, Jelah, 1987. g.
14. ore M. Markovi, Potoani, 1987. g.
15. Husein S. Ljevakovi, Trepe, 1988. g.
16. Ruto M. Kahrimanovi, Teanj, 1989. g.
17. Husein H. eman, Jelah, 1990. g,
18. Pavo Bai, Omanjska, 1969. g.
19. Andrija Bai, Omanjska, 1969. g.
20. Bego Dedi, Teanj, 1971. g.
21. Abdulah Sejdinovi, ije, 1973. g.
22. Nijaz Smailovi, Teanj, 1974. g.
23. Husein Manduki, Teanj, 1978. g.

XXI. MLINARI- VODENIARI:

1. Delva Pmjavorac, Teanj, 1957. g.
2. Delva Tahirovi, Teanj

121

1
XXII.

MLINARI - MLINOVI NA POGON

DIZEL I ELEKTRO-MOTORA:

I. Stipo Ivi. Zabljak. 1968. g.

:. Adil Dernirovic. Radua. 1968. g.
.). Muhamed H. Kadui, Trepe. 1968. g.
:. ~~hamed Hadan. Miljanovci, 1968. g.
). Ilija Pranji. Omanjska. 1968. g.
6. Nazif Koki. Demili Planje, 1968. g.
7. Ivan Grgi, Siva, 1968. g.
8. Anto Batijanovi. Potoani, 1968. g.
9. Ljubomir Koki. Vitkovci. 1968. g.
lU. Air Mujinovi. Oraje Planje. 1968. g.
II. Ivan Bai. Lonari. 1968. g.
12. Ivan Pranji. Omanjska, 1968. g
13. Mato Ratigorac, Miljanovci, 1968. g.
14. Mile Niki, Teanjka, 1984. g.
15. Jozo Simunovi, Potoani, 1971. g.
16. Izudin Kurdi, Piljuii, 1969. 'g.

!.

XXIII.

PEKARI:

I. Suljo Pmjavorac, Teanj, 1955. g.

2. Ibrahim Belagi, Teanjka, 1957. g.
3. Mehmed Zenianin, Kaloevi, 1957. g.
4. Ibro Turali, Teanj, 1947. g.
.
5. Mu~o A. Agi, Teanjka, 1958. g.
6. Halid Ahmetagi, Teanjka, 1958. g.
7. Demal Bedak, Teanjka, 1965. g.
8. Mustafa Pmjavorac, Teanj, 196:>.g.
9. Ras~m I. !ahi, Jelah, 1965. g.
1O. Sab~t E. Ca~lja, Kaloevi, 1966. g.
Il. Sa~lk S~opljak, Teanjka, 1966. g.
12. ASim Dizdarevi, Teanj, 1967. g.
13. Mustafa Bradari, Teanjka, 1967. g.
122

14. Mehmed Hodi. Teanj - Buha. 1967 g.

15. Osman Pai, Jelah, 1968. g.
16. Anto T. Kula. Siva. 1979. g.
17. Adem Pmjavorac. Teanj. 1979. g.
\8. Avdo H. Mahmutovi. Kaloevi- 1983. g.
19. Adem O. Pai, Jelah, 1985. g.
20. Demal K. Hodaj, Jelah, 1986. g.
21. Hasan S. Sinanovi. Teanj. 1986. g.
22. Mahmut R. Deljki, Teanj. 1978. g.
23. Kasim M. Nuredini, Teanjka. 1987. g.
24. ldriz A. Pnishi, Teanj, 1988. g.
25 Devad S. Bavrk, Jablanica, 1990. g.
26. evani S. Sadri, Teanjka, 1991. g.
27. Hajzen S. Arnautovi, Teanj. 1991. g.
28. Edin I. Belagi, Vukovo, 1991. g.
29. Redo S. Sinanovi, Radua, 1991. g.
30. Ibro Pmjavorac, Teanj, 1973. g.
31. azim Maroi, Teanj, 1975. g.

XXIV. IZRADA KORA ZA PITE,

JUFKE I TJESTENINE:
1. efki H. Dauti, Teanj, 1986. g.
2. Ahmet V. Kanti, Teanj, 1990. g.
3. Ivan J. Erceg, Jelah-Polje, 1991. g.

XXV.

PRENJEKAFE:

1. Franjo M. Brati, Jelah-Polje, 1990. g.

XXVI.

PEENJARSKE DJELATNOSTI
(peenje kestenja, pica i dr.):

1. Zumijet . Seadini, Teanj, 1986. g.

2. Adem . Turke, Demili Planje, 1986. g.
123

3. Mustafa M. Abdulmutalip.
Teanjk a, 1987. u.
-lo Sehida S. Husanovi, Miljanovci. 1988. g. ~
5. Jozo B. Kovaevi, Jelah, 1980. g.
6. Saliu N. Salman. Teanj, 1980. g.
7. Fata R. Burei, Teanj, 1989. g.
8. Marija M. Kovaevi. Jelah, 1990. g.
9. Pejo M. Rajkovaa. Siva, 1992. g.

XXVII.

MESARJ:

I. Ahmet kolji, Teanj, 1954. g.

2. Sulejman Mulabdi, Teanj, 1953. g. (1936.)
3. Tahir Tahirovi, Teanj, 1954. g.
-lo Mustafa Sari. Jelah, 1957. g.
5. Numan kolji. Teanj. 1957. (1947.) g.
6. Osman Skolji. Teanj, 19:;4. g.
7. Suljo kolji. Teanj, 1947. g.
8. Sulejman kolji, Jelah, 1963. g.
~ J:;"Ihrudin kolji, Jelah, 1979. g,
10. Bahrija N. kolji (Vedo), Teanj, 1981. g.
11. Muharem, 1. Muji, Teanjka, 1984. g.
12. Salih O. Cori, Oraje Planje, 1985. g.
13. Sulejman S. Mulabdi, Teanj, 1990. g.
14. Nurija M. Spahi, Teanj, 1990. g.
15. Suljo B. Alispahi, Karadaglije,
1990. g.
16. Mujo B. Krlievi, Jelah, 1991. g.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.

Rifkija M. Sari, Jelah, 1992. g.

Ibrahim H. Mujanovi, Teanj, 1992. g.
Smail Mulabdi, Teanj, 1970. g.
Meho Tahirovi, Teanj, 1971. g.
Mustafa ii, Teanj, 1974. g.
Hasan kolji, Teanj, 1975. g.
Hamzalija Mujanovi, Teanjka, 1977. g.

x..xVIII. SJE{A I IZ'\OSF.~,JE DRVETA IZ Sl'ME:

I. Mehmed

\1. Bllnjal--. i-.:.;d\)~..:\i. 1989. g.

lt: IC.. 1'\
'I I;' '1'\
\l)O'),_.c:.
2.Sena cl ,t\ .. S,I,lg
Cd,.L.
(l

XXIX.

I,
2.
3.
4.
~

REZANJE DRVETA - CZDUZl\iO I

POPRFC-NO:

Mehmed S. /\hI1111.':. Piliui i. 198-l. g

Izudin S. Ahmi. Pil.iui.ii. 198-l. g.
Anto.l. Toki. MiIjan,l\ci.
I ()X ..\ s
Mujo O. Alkaz. L,)gobar..: 1()l)(:.
Mehmed \1. :\I1I11I. \lill'ln()\c\.
1 )l)O, g
Mujo A. Hahadi:i. Karadaglij..:. 1()90. g

g; ,

6:

7. Ibro S. Smaji. \1iljano\ci.

199(). g
8. Milan J. Bihi. Vitkmci. 1990. s.
9. Hajrudin M. ori. powani. 1991. g.
10. Bego Alispahi.

Karadagli.i..:. 197-+. g.

xxx.

DRVOSTRUGARSTVO,
DRVNA
GALANTERI.JA I STILSKA OBRADA DRVETA:
1. Jozo 1. Sui. Bla;ie\'Ci. 1979. g.
2. Ilija P. Kati. Teanjka. 198~ g.
3. Fadil S. Kahvi. Dobropolje. 1990. g.

XXXI.

PROIZVODNJA

I. Filip M. Kati. Omanjska.

XXXIl.

1991. g.

KOLARl (drvena kola):

1. Mustafa Isi. Teanj. 19) 1. g.

2. Mujo Pmjavorac, Logo\Jar..:. 19:" I. g.
12)

124

BRIKETA:

1
1.

XXXIII. KORPARI:

t!
~-

I. Mean Cerovac. Mrkoti. 1954. g.

2. Omer Sejdinovi. itluk. 1957. g.

XXXIV. SAMARDIJE:
I. Safet Pobri, Teanj. 1948. g.
2. Stipo Svalina. Teanj, 1951. (1929.)g.

10. Nurko I. Merdi, Vukovo, 1990. g.

Il. Ramiz M. Ogri, Jelah, 1990. g.
12. Jakub i Miralem eman, Jelah, 1990. g.
13. Samir M. Bei. Teanj. 1990. g.
14. Mehmed S. Saraevi. Radua, 1990. g.
15. Salih L Rami, Jablanica, 1990. g.
16. Marko M. Rajkovaa, Siva, 1992. g.
17. Muhamed onlagi, Kaloevi, 1972. g.
18. Mato I. Brnadi, abljak, 1973. g.
19. Ivan Kaser, Kraevo, 1975. g.

XXXV. TAPETARI:
XXXVIII. VULKANIZERI:
I. Hajrudin Mulali. Teanj. 1966. g.
2. Nikola A. Zovko. Piljuii, 1990. g.

XXXVI. LONARI
(izrada zemljanih lonaca i dr.):
I. Jakov Rajkovaa, Siva, 1958. g.
2. Stip~ Beji., Omanjska (Bejii), 1946. g,
3. Franjo Rajkovaa, Omanjska (Bejii), 1958. g.
4. Pejo Mari, Omanjska (Bejii), 1946. g.
5. Mato N. Beji, Omanjska (Bejii), 1946. g,

,
t

~~'

XXXVII. AUTOMEHANIARI:
I. Sulejman Hodi, Teanj, 1966. g.
2. Adem M. Muji, Jelah, 1979. g.
3. Drago L. Barii, Kraevo, 1981. g.
4. Ibro.A. Danovi, Teanjka, 1981. g.
5. MU~lsA. .coli, Meki, 1983. g.
6. Amir H. Skolji, Teanj, 1986. g.
7. Sead S. Bejti, Radua, 1986. g.
8. N:~in M. Saraevi, Teanj, 1989. g.
9. MIJo A. Martinovi, Omanjska, 1989. g.
126

f,

I..

1. Devad S. Kondi, Jelah, 1980. g.

2. Hajrudin O. ori, Jelah, 1985. g.
3. Hasan L Karahodi, Vukovo, 1987. g.
4. Ilija I. Kopi, Kraevo, 1990. g.
5. Milo O. Coci, Vrela, 1990. g.
6. Ejub A. Rami, Jablanica, 1990. g.

XXXIX. AUTOLIMARI:
1. Jovica S. arac, Teanjka, 1981. g.
2. Senad H. Belagi, Jelah, 1981. g.
3. Nusret H. Kanti, Kraevo, 1984. g.
4. Mirsad H. Subai, Radua, 1984. g.
5. Mevludin M. Hasii, Medakovo, 1986. g.
6. Sejfudin H. eljmo, Novo Selo, 1987. g,
7. Muhamed S. Kanti, Vukovo, 1987. g.
8. Read Muji, Jelah, 1989. g.
9'. Mirsad R. Deli, Teanj, 1990. g.
10. Smajo S. Ogri, Kraevo, 1991. g.
Il. Izudin H. Subai, Radua, 1991. g.

127

XL. AUTOLAKIRERI-AUTOFARBARI:
Bahrudin S. Ali. Radua, 1983. g.

XLI. LIMARI:
1. Mustafa Hadali. Teanj, 1967. g.
2. Huso Kanti. Jelah, 1968. g.
3. Adem A. Kanti, Radua, 1979. g.
4. Safet H. Kanti, Teanj, 1983. g.
5. Anto M. Marinkovi, Jelah, 1986. g.
6. Samir Z. Mulabdi, Teanj, 1991. g.
7. Muhidin S. Dubravac, Kraevo, 1992. g.
8. Huso Kanti, Jelah, 1968. g.

XLII.

II
I

BRAVARI IMAINBRAVARI:

1. ~edeljko P. Suboti, Jelah, 1979. g.

2. Semso S. Skopljak, Teanjka, 1982. g.
3. Anelko Tadi, Teanjka, 1985. g.
4. Hamid M. Durak, Miljanovci, 1986. g.
5. Huso H. Bonjo, Teanj, 1987. g.
6. Vesna S. Blagojevi, Teanj, 1988. g.
7. Zoran F. Kati, Omanjska, 1989. g.
8. Hasan A. Pai, Novo Selo, 1989. g.
9. Salko S. Skopljak, Teanjka, 1989. g.
10. Emir O. Deljki, Teanj, 1990. g.
11. Marko F. Budulica, Potoani, 1990. g.
12. Vinko A. Dragievi, Dobropolje, 1990. g.
13. Mirko A. Penava, Teanjka, 1991. g.
14. Slavko I. Niki, Siva, 1992. g.

XLIII.

METALO-STRUGARI:

1. Ivo J. Jurii, Kraevo, 1983. g.

128

2. Ognjen M. Nesterovi, Teanj, 1988. g.

3. Ivo P. Kesedi. Teanjka, 1991. g.
4. Josip A. Kaser, Kraevo, 1987. g.
S. Nermin D, Muslija, Teanj, 1988. g.
6. Fehro S. Krdali, Teanj - Bukva, 1991. g.

XLIV.

ELEKTRO-MEHANIARI:

1. Mato Matijevi, Teanjka, 1968. g.

2. Ilija Matijevi, Omanjska, 1969. g.
3. Zijad lbrahimkadi, Teanjka, 1979. g.
4. Duan N. Mari, Teanj, 1983. g.
5. Zeljko P. Matijevi, Jelah, 1983. g.
6. Kemall. Bedak, Teanjka, 1987. g.
7. Robert F. Dilberovi, Jelah, 1990. g.
8. Stipo P. Martinovi, Teanj, 1990. g.
9. Almir M. Keri, Teanj, 1990. g.
10. Muharem H. Mervanovi, Mrkoti, 1991. g
11. Ivan M. osi, Siva, 1992. g.
12. Radovan I. Vajdi, Teanjka, 1992. g.

XLV. PRECIZNI MEHANIARI:

1. Sarnir
2. Redo
3. Darko
4. Darko

H. Kahvi, Jelah, 1986. g.

I. Zukanovi, Jelah, 1986. g.
S. Mii, Teanj, 1988. g.
D. urevi, Teanj, 1990. g.

XL VI. RADIO I TV MEHANIARI:

1. Osman Nezirevi, Teanj, 1968. g.
2. Suad H. Hatibovi, Teanj, 1979. g.
3. Janja I. Mati, Teanjka, 1980. g.
4. Josip P. Kati, Jelah, 1980. g.
5. Hasan O. Dolami, Teanj, 1984. g.
129

I
I

I
j'

I,

6. Stanislav J. Barii, Tesanjka, 1984. g.

7. Fikret O. Hadikaduni, Teanj, 1987. g.
8. Anton J. Kaser, Kraevo, 1987. g.
9. Franjo L. Beji, Omanjska, 1990. g.
10. Sretko Stevi, Teanj, 1971. g.
Il. Josip Kaser, Kraevo, 1976. g.
12. Milorad Stoki, Vitkovci. 1978. g.
13. Hajrudin Cehaji, Teanj, 1978. g,

XLVII. OPRAVKA ELEKTRINIH

KUANSKIH APARATA:
1. Mirsad H. Beirodobai, Teanj, 1988. g.
2. Ahmet O. Abduzaimovi, Teanj, 1990. g.
3. Fahir S. Ajanovi, Jelah, 1991. g.

XLVIII. POPRAVAK PORETA

NA TVRDO GORIVO:

I
I

I
I

I. Avdo I. Halvadi, Karadaglije, 1987. g.

XLIX. POPRAVAK MOTORNIH PILA:

I. Rasim B. Bonjo, Jelah, 1987. g.

Lli.

ALATNIARI:

1. Marjan F. Kati, Omanjska, 1986. g.

2. Franjo J. osi, Jelah, 1988. g.

LIII. URARI - SAHADlJE:

1. Osman Durkali, Teanj, 1954. g.
2. Abdulah Hojkuri, Teanj, 1951. - 1949. g.
3. Zinaid D. Danovi, Teanj, 1981. g.
4. Adem Hojkuri, Teanj, 1971. g.
5. Vemesa Marbah, Jelah, 1976. g.

LIV. ZLATARI:
1. Osman A. Foo, Teanj, 1979. g.
2. Zef . Ivezi, Teanj, 1980. g.
3. Esad R. Kanti, Jelah, 1988. g.
4. Damir J. Saraevi, Teanj, 1991. g.
5. Adnan O. Memagi, Jelah, 1991. g.
6. Zikrija Osmi, Teanj, 1972. g.
7. Kolja . Ivezi, Teanj, 1977. g.

LV. KOVAi
(potkivai):

L. IZRADA KLJUEVA I SITO-TAMPA:

1. Aida H. Subai, Teanj, 1990. g.

LI. TOKARI:
I. Ivo P. Kesedi, Kraevo, 1986. g.

130

1. Smajo Bai, Jablanica, 1951. g.

2. Ibro Dizdarevi, Teanj, 1956. g.
3. Mahmut Beirevi, Vukovo, 1951. (1939.) g.
4. Ramo Musi, Teanj, 1951. g.
5. Hamza Hafizovi, Teanj, 1951. (1939.) g.
6. NazifTahi, Teanj, 1956. g.
7. Huso Klobodanovi, Teanj, 1951. g.
8. Jozo Kaser, K.raevo, 1953. g.
9. Omer Beirevi, Jelah, 1953. g.
131

l
'i,

i'

.f

'i

~.,

lO. Selim Bonjo, Piljuii, 1951. g.

Il. Selim Silajdi, Teanj, 1951. (1934.) g.
12. Muharem Agi, Rosulje, 1956. g.
13. Osman Keri, Teanj, 1951. (1934.) g.
14. Ilija Pranji, Omanjska, 1954. g.
15. Suljo Sestan, Jelah, 1953. g.
16. Hamid Kahrimanovi, Teanj, 1949. g.
17. Hamid Ahmi, Miljanovci. 1954. g.
18. Ismet Karahmet, Miljanovci, 1954. g.
19. Ismet Bai, Bobare, 1957. g.
20. Mehmedalija M. Hundur, Teanj, 1960. (Mustafa 1931.) g.
21. Avdo Bai, Jelah, 1946. g.
22. Niko Bibi, Blaevci, 1947. g.
23. Jozo I. Jeli, Omanjska, 1963. g.
24. Muhamed Ajni, Teanj, 1962. g.
25. Ragib Bear, Piljuii, 1966. g.
26. Rasim Planjac, Bobare, 1968. g.
27. Mustafa M. Hundur (mlai), Teanj, 1979. g.
28. Mehmed H. Kaibovi, Raua, 1980. g.
29. Vinko 1. Kaser, Kraevo, 1981. g.
30. Hajrudin H. Starevi, Piljuii, 1987. g.
31. Rasim M. Starevi, Piljuii, 1987. g.
32. Mufid M. Agi, Rosulje, 1990. g.
33. Islam D. Roa, aglii, 1990. g.
34. Smajo Smaji, Miljanovci, 1974. g.
35. Ismet Starevi, Piljuii, 1976. g.

LVI. REMENARI:
1. Muhamed Gazi, Teanj, 1954. g.
2. Hasan Agi, Jelah, 1956. g.
3. Ibrhim Kanti, Jelah, 1980. g.
4. Fadil M. Kanti, Jelah, 1990. g.
5. Suljo Agi, Jelah, 1971. g.
6. Mehmed Kanti, Radua, 1972. g.
132

7. Fadila Agi, Jelah, 1973. g.

LVlI.
I.
2.
3.
4.
5.

OPANARI:

aban Kunali, Kraevo, 1954. g.

Salih Brka, Teanj, 1954. g.
Suljo Brka, Teanj, 1947. g.
Kasim Saraevi, Teanj, 1954. g.
Osman Prnjavorac, Teanj, 1947. g,

LVIlI.

OBUARI:

1. Pero Kovaevi. Teanjka, 1947. g.

2. Asim Hanki, Teanj, 1947. g.
3. Ivica Bai, Lonari, 1956. g.
4. Ibrahim Hodi, Teanj, 1947. g.
5. Salih Hodi, Teanj, 1954. (1934.) g.
6. Pejo Blaevi, Omanjska, 1953. g.
7. Enver M. Korajli, Teanj 1954. g.
8. Ekrem Hundur, Teanj, 1954. g.
9. Refik Karahodi, Jevadije, 1957. g.
10. Hamza Ajanovi, Teanj, 1947. g.
11. Devad M. Fejzi, Jelah, 1961. g.
12. Anto Krajina, Teanjka, 1967. g.
13. Adem S. Hodi, Teanj, 1979. g.
14. Fehim I. Hodi, Teanj, 1980. g.
15. Suad A. Hanki, Jelah, 1981. g.
16. Ivan A. Kajini, Teanjka, 1981. g.
17. Mehmedalija M. Kanti, Jelah, 1983. g.
18. Nurija I. Kanti, Jelah, 1984. g.
19. Ahmet S. Kalabi, Teanj, 1987. g.
20. Drago S. Bogdanovi, Teanj, 1987. g.
21. Ferid H. ehaji, Teanjka, 1988. g.
22. Rasim S. Agi, Teanjka, 1990. g.
23. Omer A. Mulabdi, Jelah, 1990. g,
133

24. Halid S. Hodi. Dobropolje. 1991. g.

25. Adis N. Spahi, Jelah. 1992. g.

LIX. KONA GALANTERIJA - TANARI:

1. Jusuf Saraevi, Teanj. 1967. g.
2. Husein Saraevi, Teanj. 1979. g.
3. Delveta A. Blaca, Jelah, 1981. g.
4. Nedad I. Kahrimanovi, 1982. g.
5. Salih M. Katardi, Teanj. 1983. g.
6. Besim A. Kamievi. Radua, 1987. g.
7. Ruvejda S. Smaji, JeIah, 1991. g.
8. Samir S.Katardi, Teanj, 1991. g.
9. Zijad S. Sii, Jelah, 1991. g.
10. Ibro Hmji, Jelah, 1970. g.
Il. Demal Pobri, Jelah, 1971. g.
12. Hasan Ahmetagi, Teanj, 1971. g.
13. Mujo Hrnji, Teanj - Osoje, 1976. g.

LX. KROJAI:
1. Mahmut S. Krdali, Jelah, 1951. g.
2. Salih H. Subai, Teanj, 1952. g.
3. Sulejman Hodi, Teanj, 1956. g.
4. Omer Krdali, Teanj, 1951. g.
5. Husein M. Hundur, Teanj, 1954. g.
6. Ibrahim, Mujagi, Teanj, 1951. g.
7. Raid Cati, Teanj, 1947. g.
8. Abdulah Smailbegovi, Teanj, 1946. g.
9. Safet Hadihasi, Teanj, 1952. g.
10. Hamdo Krdali, Teanj, 1957. g.
II. Sakib M. Korajii, Teanj, 1958. g.
12. Hakija M. Abduzaimovi, Teanj, 1965. g.
13. AkifS. Brki, Teanj, 1966. g.
14. Fahir Ibri, Teanjka, 1967. g.
134

15. Osman Krdalie. Teanj. 1968. g.

16. Aia H Pobri. Jelah. 1982. g.
17. Raida S. Graanlija. Teanj. 1983. g.
18. Sabiha H. Salihovi, Teanj. 1984. g.
19. Bahrija S. Turki, Teanjka. 1984. g.
20. Demal H. Pobri. Jelah. 1984. g.
21. Zlata H. Omahi. Teanj. 1985. g.
22. Razija S. Solo. Jelah. 1987. g.
D. Ahmet S. Tuki. Teanj. 1988. g.
24. Jasrmra M. Korajli.I eanj, 1988. g.
25. Sead Z. Vehabovi. Teanj. 1989. g.
26. Slavica S. Brati. Jelah, 1989. g.
27. Nadida
Devada Halep, Radua, 1989. g.
28. Hajrudin S. Mujinovi, Novo Selo, 1990. g.
29. Miralem A. Bedak, Teanjka, 1990. g.
30. ulsa S. Halilovi, ije, 1990. g.
31. Rukija I. Bajri, ije, 1991. g.
32. Hamza Krdali, Jelah, 1971. g.
33. Kasim Pmjavorac, Teanj, 1970. g.
34. Hamdija Artukovi, Teanjka, 1972. g.
35. Ana Jozi, Teanjka, 1974. g.
36. Adem Brka, Teanj, 1975. g.
37. Faik Hadimuji, Teanj - Kmdija, 1975. g.
38. Asim Pmjavorac, Teanj, 1975. g.
39. Demal H. Pobri, Jelah, 1976. g.
40. Read Bear, Jelah, 1976. g.
41. Muhamed H. Hoti, Dobropolje, 1977. g.
.

LXI. VEZ - IZRADA GOBLENA:

I. Haris E. Karahodi, Teanj, 1990. g.

135

I
,I
I

LXU. BOJENJE I HEMIJSKO IENJE

ODJEVNIH PREDMETA:

I. Mejra R. ernan, Teanj' 1982 g

') VI
'
"
-.
ado 1. Mandi. Jelah. 1989. g.

LXIU. IZRADA PREDMETA OD PLASTINIH

MASA:
I. Demal H. P~bri. Radua, 1982. g.

2. Mu~taf~ H. Vllaevi, Teanj, 1985. g.

3. Velida z. Ismeta Galijaevi. Teanj 1988 g
4. Zehrudin M. Kruko, Jelah, 1989. g.'
'.
5. Luca J. Kati. Omanjska, 1990. g.

LXIV. CVJEARSTVO
(prirodno

i vjetako cvijee):

1. Mubera S. Deli, Teanj, 1983. g.

LXV. POSLASTIARI:
1. M~jo Vil~ev~~, Teanj. 1954. g.
2. SeJfo T~rovlc,. Teanj, 1947. g.
3. Adem Dlzdarevl, Teanj, 1947. g.
4. Ahmet Zejnilovi, Teanj, 1951. (1934.) g.
5. Hasa.n Tahirovi, Jelah, 1953. g.
6. IsmaIl A. ~~irevi, Kaloevi, 1958. g.
7. M~hm~da!lJ~.M. Manduki, Teanj, 1964. g.
8. H<ljrudm Caif, Teanjka, 1965. g.
9. Muhamed H.. -:ahirovi, Jelah, 1966. g.
10. Ismet Nuredml, Teanjka, 1966. g.
11. ~etcu:~. Vukovi, Vitkovci, 1981. g.
12. amil S. Seadini, Teanjka, 1983. g.

13. Naser S. abani, Kaloevi, 1984. g.

14. Zuhrijat . Seadini, Teanj, 1985. g.
15. Fuat Aliji, Jelah, 1985. g.
16. Medat R. Memedi, Jelah, 1986. g.
17. Abdulah Ali, Teanj. 1986. g.
18. Remzi Redepi, Jelah, 1986. g.
19. Hajrudin K. Tahirovi, Teanj, 1986. g.
20. Kasim M. Nuredini, Jelah, 1987. g.
21. oip K. Osmani, Teanj, 1987. g.
22. RaifM. Nuredini, Kaloevi, 1987. g.
23. Saliu P. Salman, Teanj, 1983. g.
24. Nusret Z. Redepi, Teanj, 1989. g.
25. Muharem . Ahmi, Jelah, 1989. g.
26. Almina R. Mei, Teanjka, 1991. g.
27. Fikreta M. Travani, Teanj, 1991. g.
28. emsudin I. Sejmenovi, Teanj, 1992. g.
29. Fatima Tahirovi, Je1ah, 1971. g.
30. Kemal Tahirovi, Teanj, 1971. g.
31. Hajrudin Dizdarevi, Teanj, 1973. g.

LXVI. BRIJAI - FRIZERI:

l. Ahmet Huki, Teanj, 1951. (1933.) g.
2. Muhamed Srkalovi, Teanj, 1951. (1934.) g.
3. Hamid Ibrahimkadi, Jelah, 1951. (1934.) g.
4. Su1jo Huki, Teanj, 1951. (1936.) g.
5. Mehemed Karahodi, Jelah, 1951. g.
6. Sabit Mujagi, Teanj, 1951. (194~.) g.
7. Mehmedalija Smailbegovi, Teanj, 1948. g.
8. Avdo Bukvi, Teanj, 1954. g.
9. Rasim Manduki, Kaloevi, 1954. g.
10. Ibro Delibegovi, Teanjka, 1957. g.
11. Hajrudin Redovi, Teanjka, 1957. g.
12. Hajrudin H. Ibrahimkadi, Jelah, 1960. g.
13. Fuad S. Hodi, 1962. g.

136
137

. I

I!
14. Mesud M. Deljki. Teanj. 1964. g.
\5. Huso M. Bai, Kaloevi. \965. g.
\6. Osman O. Sejmenovi, Teanj. \966. g.
\7. Muhamed Belagi, Teanj. 1967. g.
18. Halima . Mevludina Hodi. Teanj, 1968. g.
\9. Nevzeta Hadiahmetovi, Teanj, 1968. g.
20. Manda N. Jurii, Teanjka, 1979. g.
21. Mara M. Martinovi, Omanjska, 1980. g.
22. Almasa . Huseina Mehulji, Teanj, 1980. g.
23. Huso M. Kondi, Jelah, 1980. g.
24. Emira H. Foo. Teanj, 1980. g.
25. Zemka A. Rami, Jelah, 1983. g.
26. Suada Hanki, Jelah, 1983. g.
27. Amira A. Pai, Teanj, 1985. g.
28. Nadida H. Terzi. Teanj, 1985. g.
29. Mubera onlagi. Jelah, 1985. g.
30. Ana P. Kati, Teanjka, 1986. g.
31. Enesa B. Hatii, Teanj, 1986. g.
32. Zenira A. Bai, Jelah, 1986. g.
33. Snjeana I. Gveri, Teanj, 1986. g.
34. Emina H. Karahmet, Putei, 1986. g.
35. Env~ra O. Halvadi, Karadaglije, 1986. g.
36. Mw:sa ~. Hundur, Teanj, 1986. g.
37. Ruica C. Blaevi, Jelah, 1987. g.
38. Cvi~~ta S. Jozi, Teanjka, 1987. g.
39. Senija S.Bukvi, Teanj, 1987. g.
40. Se?a Z. Ciek1i, Jelah, 1988. g.
41. SeJ~da M. Mudrov, Pi1juii, 1988. g.
42. Janja J. Grgi, Siva, 1988. g.
43. Nenninka,B. Spreko, Teanjka, 1988. g.
44. Enesa B. Custo, Teanj, 1989. g.
45. Selv!~a K. Dj~dovi, Teanjka, 1989. g.
46. A?VIJa S. Mujkanovi, Medakovo, 1990. g.
47. Kimeta M. Jabandi, Teanj - Bukva, 1990. g.
48. Zuhra O. Muslija, ije, 1990. g.
138

49. Blaica K. Jurii, Teanjka, 1990. g.

50. Fatima H. Muslija, ije. 1990. g,
51. Svjetlana J. Vukojevi. Vitkovci, 1990. g.
52. Marica P. Kati, Jelah, 1990. g.
53. Ljubica A. Mandi, Miljanovci, 1990. g.
54. Nada S. Dizd.arevi, Cerovac, 1990. g.
55. Hasija A. Galijaevi, Teanj, 1991. g.
56. Zekija H. Alii, Teanjka, 1991. g.
57. Gordana M. Papi, Jelah, 1991. g.
58. Nermina B. Magli, Teanjka, 1991. g.
59. Hava I. Ali, ije, 1992. g.
60. Enes F. Hodi, Teanj, 1992. g.
61. Hasib Beirevi, Teanjka, 1971. g.
62. Evica Nali, Jelah, 1971. g,
63. Sadija Agi, Teanj, 1969. g.
64. Alma Berberovi, Teanj, 1972. g.
65. Nevzeta Prnjavorac, Teanj, 1968. g.
66. Fahira Resu1ovi, Teanj, 1973. g.
67. Fadila Mei, Teanj, 1974. g.
68. Maida Bedakovi, abljak, 1975. g.
69. Hajrija Skopljak, Teanjka, 1976. g.
70. Devada Kanti, Jelah, 1976. g.

LXVIl. FOTOGRAFI:

1. Meho aplja, Teanj, 1951. g.

2. Musto Deljki, Teanj, 1951. g.
3. efik Huski, Teanj, 1966. g.
4. Marko Kovaevi, Teanj, 1967. g.
5. Adil M. Ahmi, Teanj, 1980. g.
6. Devad H. amdi, Teanjka, 1983. g.
7. Mlaan M. Delean, Jelah, 1992. g.
8. Dervi Ajanovi, Jelah, 1969. g.
9. Stanko Zoranovi, Teanj, 1971. g.

139

LXVIII.

UMJETNOST

- SLIKARSTVO:

I. Ahmed H. Hundur. Teanj. 1991. g.

LXIX.

PROJEKTOVANJE,
MENADERSTVO,
ZASTUPANJE,RAUNARSTVO:

I. Ilija S. Filipovi. Teanj. 1990. g.

2. Sulejman H. Hodi. Dobropolje. 1991. g.
3. Irfan A. Ljevakovi, Teanj. 1991. g.

LXX1. ZANIMANJE
I. Anto Labudovi, Jelah, 1973. g.

LXXII.

ZANIMANJE IZNOENJE
UME - SAMARICA:

KALAJDIJE

TRGOVCI:

I BAKROREZBARI:

I. ~ujo Seferovi. Kraevo, 1950. g.

2. Seo Seferovi, Kraevo, 1957. g.
3. Alija Seferovi. Potoani. 1955. g.

4. Memo Bajramovi. Teanj, 1954. g.

5. Vehbija Bajramovi, Teanj, 1952. g.
6. Rizo Bajramovi, Potoani, 1951. g.
7. Sulejman Mehmedovi, Kraevo, 1949. g.
8. Mujo Aliki, Teanj, 1950. g.
9. Ago Beganovi, Kraevo, 1950. g.
10. Arif Huseinovi, Potoani, 1951. g.
I I. ~ustafa Huseinovi, Potoani, 19SI. g.
12. Seo Huseinovi, Potoani, 1952. g.
13. Rizo Ibrahimovi, Potoani, 19SI. g.
14. Meho Bajramovi, Kraevo, 19SI. g.
IS. Beo Beganovi, Kraevo, 19S3. g.
16. Hajro Beganovi, Kraevo, 19S3. g.
17. Smajo Beganovi, Kraevo, 19S3. g.
18. Zahid Beganovi, Kraevo, 1954. g.
19. Smajo Huseinovi, Kraevo, 1953. g.

140

DRVETA IZ

I. Simo Todorovi, Radua, 1976. g.

2. Sakib Kahvi, Dobropolje, 1976. g.

LXXIII.
LXX.

BAV AR:

1. Boro I. osi, Siva, 1986. g.

2. Tajbo H. Unki, Mrkoti, 1987. g.
3. azim A. Mujezinovi, Meki, 1987. g.
4. Marica M. Labudovi, Jelah-Polje, 1987. g.
5. Ejub F. Hadimehi, Radua, 1987. g.
6. Ivanka A. iak, Omanjska, 1987. g.
7. Kaja I. Grgi, Siva, 1987. g.
8. Hamzalija M. Hojkuri, Radua, 1987. g.
9. Niko J. Madari, Potoani, 1987. g.
10. Samil H. Hafizovi, ije, 1987. g.
Il. Hasiba S. Hasani, ije, 1987. g.
12. Adem S. ii, Teanj, 1988. g.
13. Hazim H. ii, Jelah, 1988. g.
14. Dobrica J. upi, Omanjska, 1988. g.
15. Nurija M. Spahi, Dobropolje, 1988. g.
16. Rifka M. Kadui, Trepe, 1988. g.
17. Salih A. Hadiselimovi, Teanj, 1988. g.
18. Adem H. Muslija, Teanj, 1988. g.
19. Ignjo B. Radi, Teanj, 1988. g.
20. Safeta A. Hasii, Medakovo, 1988. g.
21. Suada M. Pilav, Jelah, 1988. g.
22. Osman O. Huski, Oraje Planje, 1988. g.
23. Ibrahim M. Hasani, ije, 1988. g.
141

24. Senija A. Hanki, Bukva, 1988. g,

25. Safet I. Agi, Jelah, 1988. g.
26. Mirsada M. Gari. Piljuii, 1988. g,
27. Arslan~. Redepi, Jelah, 1988. g.
28. ~min J. Zili, Oraje Planje, 1988. g.
29. Sah?o A. Bobari. Kaloevi, 1988. g.
30. Sabma M. Bukvi, Bukva, 1988. g.
3 1. Dr~gica M. Filipovi, Jelah, 1988. g.
32. Emda H. Artukovi. Cerovac, 1988. g.
33. Nada M. Prodi, Lonari, 1988. g.
34. Muharem S. Muji, Radua, 1988. g.
35. Medina M. Planjac, Bobare, 1988. g.
36. Zijada K. Maksumi, Jelah, 1988. g.
37. Nurudin ~. ostovi, Lepenica, 1988. g.
38. Meho M. Saroti, Karadaglije, 1989. g.
39. Ahmet B. Brka, Teanj, 1989. g.
40. Safeta H. Bonjak, Kaloevi, 1989. g.
41. Milan R. Bugarinovi, Bobare, 1989. g.
42. Danica Lj. Stojanovi, Vitkovci, 1989. g.
43. Selim S. Hasanbai, Trepe, 1989. g.
44. Senad H. Mei, Lepenica, 1989. g.
45. Omer A. Alihodi, Demili Planje, 1989. g.
46. Slavica S. Jurii, Teanjka, 1989. g.
47. Muharem M. Mehmedovi, Lepenica, 1989. g.
48. Suada M. Hasani, ije, 1989. g.
49. Fuad~ O. Meinovi, Demili Planje, 1989. g.
50. Mersida S. Ibrahimpai, Teanj, 1989. g.
51. Mevlida R. Husanovi, Miljanovci, 1989. g.
52. Raid A. Hojkuri, Teanj, 1989. g.
53. Alija E. Hadimuji, Teanj, 1989. g.
54. Muharem M. Ajkuni, Putei, 1989. g.
55. Branko T. Jovanovi, Jelah, 1989. g.
56. Jasmin N. Kurti, Teanj, 1989. g.
57. Benjamin.A. Preidi, Vukovo, 1989. g.
58. Adem S. Sii, Teanj, 1989. g.
142

59. Jasmin O. Sejdi, Jablanica, 1989. g.

60. ulaga A. Dizdarevi, Jevadije, 1989. g.
61. Behija H. aroti, Karadaglije, 1989. g.
62. Muhamed H. Hujdur, Piljuii, 1989. g.
63. Adem . Turke, Demili Planje. 1989. g.
64. Sabit M. Brakovi, Teanj, 1989. g.
65. Ante . Mainkovi, Jelah. 1989. g.
66. Mujo M. Bukvi, Teanj-Bukva, 1989. g.
67. Ismet H. amdi, Ljetini, 1989. g.
68. Ekrem M. Kadui, Trepe, 1989. g.
69. Sabina S. Brakan, Logobare, 1990. g.
70. Samir M. onlagi, Jelah, 1990. g.
71. Zimeta H. Dizdarevi, Kotlanica. 1990. g.
72. Abdulah O. Fejzi, Marin Han, 1990. g.
73. Sead M. Salki, Jablanica, 1990. g.
74. Marko J. Varivoda, Lonari, 1990. g.
75. Snjeana O. Mati, Siva, 1990. g.
76. Suljo Gari, Jablanica, 1990. g.
77. Nedad H. Kaibovi, Radua, 1990. g.
78. ZrinkaF. Brati, Jelah, 1990. g.
79. Mustafa N. Mustafa, Jelah, 1990. g.
80. Osman H. Hrnji, Jelah, 1990. g.
81. Ahmo M. Sari, Jelah, 1990. g.
82. Biljana Juki, Teanj, 1990. g.
83. Enis H. Cerovac, Trepe, 1990. g.
84. Zijad J. Ljevakovi, Trepe, 1?90. g.
85. Mehmed N. Spahi, Dobropolje, 1990. g.
86. Senija R. Travnjak, Demili Plan je, 1990. g.
87. Ljilja D. Bugarinovi, Vrela, 1990. g.
88. Hasnija H. Bukvi, Teanj, 1990. g.
89. Emina . Merdi, Jelah, 1990. g.
90. Sadeta D. Subai, Teanj, 1990. g.
91. amka A. Kurti, Teanjka, 1990. g.
92. Zoraida 1. Suboti, Teanj, 1990. g.
93. Stanko V. KU7J1lanovi, Teanj, 1990. g.
143

!II

I!I

,i

94. Zinka F. Daferhodi, Medakovo, 1990. g.

95. Mara I. Erceg, Jelah, 1990. g.
96. Dragan M. Slavuljica. Vitkovci, 1990. g.
97. Hasan H. Brka, Dobropolje, 1990. g.
98. Hamdo S. Hrvi, Vukovo, 1990. g.
99. Amir I. Pmjavorac, Teanj, 1990. g.
100. Ismet S. Avdi, Miljanovci, 1990. g.
101. Enisa F. Hodi, Teanj, 1990. g.
102. Edina O. Bali, ije, 1990. g,
103. Senad M. Malievi, Tugovii, 1990. g.
104. Fadila S. Saltagi, Jelah, 1990. g.
.
105. Besima M. Smailbegovi, Teanj, 1990. g.
106. Mirsada R. Smailbegovi, Teanj, 1990. g.
107. Vahida H. Galijaevi, Radua, 1990. g.
108. Nurudin R,;Begi, Kraevo, 1990. g.
109. Besim A. Sairovi, Trepe, 1990. g.
110. Mina H. Softi, Karadaglije, 1990. g.
111. Suad S. Hun~ur, Teanj, 1990. g.
112. Slo~odan I. Simunovi, Teanjka, 1990. g.
113. Razim O. Roa, aglii, 1990. g.
114. Jasmin H. Bajraktarevi, Jelah, 1990. g,
115. Anda A. Batijanovi, Jelah, 1990. g.
116. Enisa A. Halep, Radua, 1990. g.
117. Salili E. Naki, Radua, 1990. g.
118. Muris H. Vehab, Dobropolje, 1990. g.
119. Milka Coci, Jelah, 1990. g.
120. Hajrudin S. Subai, Logobare, 1990. g.
121. Hamdo S. Subai, Teanj, 1990. g.
122. Jasmin S. ~ahti, Jevadije, 1990. g.
123. Marta M. Cosi, Siva, 1990. g.
124. Edin I. Muji, Teanj, 1990. g.
125. BenjaminA. Smailbegovi, Teanj, 1990. g.
126. Nermina S. Begi, Kraevo, 1990. g.
127. Senad H. Belagi, Jelah, 1990. g.
128. Ivo P. Marelja, Potoani, 1990. g.
144

129. Rasim M. Hmji, Jevadije, 1990. g.

130. Muris K. Jabandi, Teanj. 1990. g.
131. Marijana 1. Vidi. abljak, 1990. g.
132. Besima R. Piknja, Teanj, 1990. g.
133. Halid S. Belagi, Teanj. 1990. g.
134. Darinka R. Kupreak. Vitkovci, 1990. g.
135. Atif D. Sinanovi, Radua, 1990. g.
136. Margita . Hodi, Vukova. 1990. g.
137. Paa M. Kruko, ije, 1990. g.
138. Sinan S. ili, Demili Planje, 1990. g.
139. Snjeana 1. Gveri, Teanj, 1990. g.
140. Hajrija A. Halilovi, Teanj, 1990. g.
141. Jasminka H. Turali, Teanj, 1990. g.
142. Finka A. Kolarevi, Jelah, 1990. g.
143. Hanifa I. Muli, Novo Selo, 1990. g.
144. Duda M. Keri, Teanj, 1990. g.
145. Hamza S. Karahodi, Jevadije, 1990. g,
146. Mirko J. Jeli, Teanjka, 1990. g,
147. Enisa . Lukavica, Teanjka, 1990. g.
148. Muhamed M. aplja, Mrkoti, 1990. g.
149. Osmo S. Saraevi, Jelah, 1990. g.
150. Nedad H. Pmjavorac, Teanj, 1990. g.
151. Jasminka A. Hodi, Kaloevi, 1990. g.
152. Anda 1. Pranji, Jelah, 1990. g.
153. Baisa S. Vignjevi, Jelah, 1990. g.
154. Samira S. Hadan, Ljetini, 1990. g.
155. Emina M. Hojkuri, Radua, 1990. g.
156. Mirsad S. airovi, Demili Planje, 1990. g.
157. Osman O. Kanti, Kaloevi, 1990. g.
158. Senka O. Hasanbai, Dobropolje, 1990. g.
159. Fikreta S. Saraevi, Piljuii, 1990. g.
160. arko A. Pranji, Omanjska, 1990. g.
161. Naida A. Begovi, Lepenica, 1990. g,
162. Marijana M. Marelja, Potoani, 1990. g,
163. Edib H. ii, Radua, 1990. g.
145

Ir-------------------------!I'

199. Smajo O. a~vi, Meki, 1991. g.

200. Nadira R. Hadimujagi, Teanj, 1991. g.
201. Stipo M. Zovko, Piljuii, 1991. g.
202. Dalko o. Bedak, Teanjka, 1991. g.
203. Kaja M. Toki, Siva, 1991. g.
204. Muhiba S. Subai, Jelah, 1991. g.
205. Luca M. Varivoda. Jelah, 1991. g.
206. Almir A. Sari, Jelah, 1991. g.
207. Ljuba N. Brati, Jelah, 1991. g.
208. Muharem S. ii, Radua, 1991. g.
209. Meho M. io, Mrkoti, 1991. g.
210. Hedija H. Mahalbai, Oraje Plan je, 1991. g.
211. Seid A. Mulabdi, Radua, 1991. g.
212. Muhamed H. Hoti, Teanj, 1991. g.
213. Senad A. Mulabdi, Tugovii, 1991. g.
214. Diba F. Brki, Dobropolje, 1991. g.
215. Amela M. Smaji, Jelah, 1991. g.
216. Ahmo O. Spahi, Jablanica, 1991. g.
217. Hasan M. Bavrk, Jablanica, 1991. g.
218. Alija A. Bobari, Kaloevi, 1991. g.
219. Drago I. Bai, Lonari, 1991. g.
220. Enisa I.lbrahimkadi, Novo Selo, 1991. g.
221. Nerminka R. Subai, Teanj, 1991. g.
222. Ruto M. Kahrimanovi, Teanj, 1991. g.
223. Bahrudin M. Hadimehi, Radua, 1991. g.
224. Mujo S. Gari, Jablanica, 1991. g.
225. Mirsad H. Jabandi, Teanj, 1991. g.
226. Asim B. Hodi".Kaloevi, 1991. g.
227. Nennin D. Muslija, Teanj, 1991. g.
228. Vahidin M. Hadimehi, Radua, 1991. g.
229. Adem A. Salkievi, Teanjka, 1991. g.
230. Nisveta H. Alii, Teanjka, 1991. g.
231. Fuad A. Hodi, Teanj, 1991. g.
232. Ankica J. Kovaevi, Jelah, 1991. g.
233. Mihreta 1. ii, Teanj, 1991. g.

164, Jasmin R. Kotori, itluk. 1990. g.

165. Salih H. Koki. Dernili Planje, 1990. g.
166. Edib 1. Husanovi~, Miljanovci. 1990. g.
167 Fuad M. Bajri, Sije. 1990. g.
168. Besima A. Galijaevi. Teanj. 1990. g.
169. Nennin E. Prnjavorac, Teanj, 1990. g.
170. Jozo A. Zovko, Piljuii, 1990. g.
171. Sulej~an ~. Hrvi, Vukovo, 1991. g.
172. Husein M. Coli, Meki, 1991. g.
173. Muhamed H. Omerbai, Miljanovci, 1991. g.
174. Meliha A. Omi, ije, 1991. g.
175. Amra I. Rami, Jelah, 1991. g.
176. Zijad N. Koki, Radua, 1991. g.
177. Smail A. Saraevi, Teanj, 1991. g.
178. Mirsada K. Bekri. Lepenica, 1991. g.
179. Jasmin B. Hasani, ije, 1991. g.
180. ahza M. Bei, itluk, 1991. g.
181. Jasmin B. Kurti, Lepenica, 1991. g.
182. Hilmo S. Merdi, Jelah, 1991. g.
183. Ajka M. Karahodi, Jevadije, 1991. g.
184. ~ikreta K. Halilovi, Karadaglije, 1991. g.
185. Semso S. Halilovi, Hrvatinovii, 1991. g.
186. Samir M. Unki, Kaloevi, 1991. g.
187. Miralem A. Bedak, Teanjka, 1991. g.
188. Ana 1. Vidi, Teanjka, 1991. g.
189. Dragan S. Cvijanovi, Medakovo, 1991. g.
190. Nennin R. Pilav, Jelah, 1991. g.
191. Hamdija A. Dubravac, Kraevo, 1991. g.
192. Nada H. onlagi, Jelah, 1991. g.
193. Adem H. Pobri, Teanj, 1991. g.
194. Ibrahim M. Kanti, Jelah, 1991. g,
195. emso S. Pezer, Kraevo, 1991. g.
196. Halid Omahi i dr., Jevadije, 1991. g.
197. Mirsad A. Bobari, Kaloevi, 1991. g.
198. Devahira E. Mehinovi, Teanj, 1991. g.
146

I
. . ,~.
'.

147

. i
..,.

"II

i!

234. Ahmet S. Murninovi, Lepenica. 1991. g.

235. Nurija I. Kalabi. Jablanica. 1991. g.
236. Hana A. Mea. Jelah. 1991. g.
237. Nerminka R. Prnjavorac. Teanj. 1991. g.
238. Salih H. Koki. Dernili Planje, 1991. g.
239. Edin I. Hasani. Sije. 1991. g.
240. Senad R. Jahi. Jelah. ; 991. g.
241. Suljo M. Doki. Mrkoti, 1991. g.
242. Hamdija R. Begovi. Lepenica, 1991. g.
243. Arifa S. Hadimehi, Teanj, 1991. g.
244. Ivica J. Kovaljesko, Rosulje. 1991. g.
245. Mirsada O. Mahmutefendi.
Teanj. 1992. g.
246. Sead E. Rami, Jelah. 1992. g.
247. Marta M. osi, Siva, 1992. g.
248. Senad N. Subai. Jelah, 1992. g.
249. Omer H. Travnjak, Demili Planje, 1992. g.
250. Ilija A. Matkovi, Piljuii, 1992. g.
251. Fadila M. Prnjavorac, Teanj, 1992. g.
252. Almir O. Mea, Jelah, 1992. g.
253. Vitomir Deli i dr., Jelah, 1992. g.
254. Muhamed F. Halilovi, Teanj, 1992. g.
255. Osman O. Adi, ije, 1992. g.
256. Hajrudin S. Brki, Teanj, 1992. g.
257. Ishak M. Jabandi, Teanj - Bukva, 1992. g.

LXXII.

9. Luka Jeli, Teanjka. 1973. g.

10. Adem Bedak. Teanjka, 1974. g.
Il. Mato Grgi, Siva. 1975. g.
12. Habiba Bear. Jelah, 1977. g.
13. Ahmo Halilo~i, Teanj, 1983. g.
14. Muharem Ajkuni, Putei, 1987. g ",
15. Nurudin Hadinumanbegovi,
Teanj. 1988. g.
16. Edina Muharembegovi.
Jelah, ,1988. g.
17. Simo oli, Teanj - Miljanovci.
1988. g.
18. Muhidin Handi, Teanj, 1~88. g.
19. Salih Hadiselimovi,
Teanj. 1988. g.
20. Hajrudin ori, Poto~ni. 1989. g.
21. Ferid Mehinovi, Marin Han, 1990. g.
22. Mensur Ruti, Teanj, 1991. g.
23. Alija Ajkuni, Putei, 1991. g.
24. Ejub Hoti, Teanj, 1991. g.

UGOSTITELJI:

1. Milutin Blagojevi, Teanj, 1967. g.

2. Alija Mujari, Jelah, 1965. g.
3. Alija Manduki, Teanj, 1967. g.
4. Adil Salkievi, Teanjka, 1967. g.
5. Mirko Cvjetkovi, Jelah, 1967. g.
6. Husein Huski, Teanjka, 1969. g.
7. Marko Varivoda, Jelah, 1971. g.
8. Ljubomir Tomi, Vitkovci, 1971. g.
148

149

I'
!

SUMMARY

'I

The town Teanj and its area have generally got an

exceptionally wealthy but chiefly unsolvable past. By the book
"The Teanj's Craftsmen and Tradesmen (1642-1992)" of
the author Alija Galijaevi it is being given a contribution to
the knowledge of one dimension of the past of this part of
Bosnia and Herzegovina.
This book contains a broader introduction to the theme
which is being treated - from archaeological excavations,
handicrafts, the role of Teanj as an urban environment
through the past, some past periods of the development of the
handicrafts and trade chronologically presented to the shorter
review on the aggression against Bosnia and Herzegovina in
1992-1995. The interesting data about people, events,
production and products, trading, the organization of the
craftsmen and tradesmen, about traffic and banking in the
function of production, services and turnover have been
registered. The names of those who through three hundred and
fifty observed years used to deal with handicrafts and trade at
Teanj have been given too. In addition to, the topic of the
author's interest are the other activities dealt with by some
tradesmen and craftsmen at Teanj: culture, sport and similar.
Since the author under the handicrafts means a broad
concept, in the book are brought the informations about the
origin and development of the present big industrial plants
placed within the Teanj's community, about what the author
writes as a witness and participant.
In producing of the entire picture about the handicrafts
and trade, and craftsmen and tradesmen at Teanj in 16421992. the author used the various sources - first of all the
written (published and unpublished), but also the ora 1ones.
The book also treats the origin and development of the
various infrastructural bases of the population's life of the
Teanj 's area contributing to the understanding
of the

: li
I

,
I'

,j
I

I,
'I

i'l
[II

il

151

1
circumstances in which the a . . .
to give a fuII
.
W.
ctlVltles as the basic subject used
swing.
ith th
the sociaI hi t . I
e same reason the author foIIows
- s onca moveme t
the wider space in ord
n s, not only on the narrow but in
which was expiemced er to dra.w up on that woof a curve
book doe s n t bri
by handicrafts and trade, so that the
o
nng only
...
structure ab t h
posrtrvisrn
registration of the
ou t e them b
h
functionall . comnri
e ut t e text syunthetically and
determine the dpn~es the reIevant factors as well which have
and trade in theepve ?Pdmebntthe
, role and place of some crafts
eno
etween 1642 - 1992 . m
. the Teanj's
area.

.-illil ~~

- 'i i ~~ l.JA ~I

.J~t....a.JI
?~I
<..ji tiJ~1 ~I

Jr.......:i

Jh ~

J.

~I

I~ ~~

II

\.....,1

U"~.

~ ~ l...A.l
j.JI
o~

~ ~~

J)l;. l...A.l
j.JI 01

..#J o.J~1
.~plo~\j'}1
IL .

~
I~ J ~I
.I~ J\iJl ~~

~)..:.. J ~I

w~1

I~

~ o.J~1
~ o~\.i:l.....'}1

01 y.:..JI ~

4r:".u\.:i.l1

J:!

JA

WI J y~1

- 'i i ~~ l.JA

152

Jh .)

.;lI ~I
~jll
ul.foll ~J:!
~
J.P o~.hi!
~ y~1 I~ 01..ill~ J o)~1 J

y~1 ~

i.

o)~1

(.$y..'}1utA..,la-JIJ o.J~1

u....y,ll~ ~I
~~I

~ ~~I

~ 0tS utA..,la-JIo~

ul.foll .J:!iW J.P ofo

III

J 0\....Z.)

~.J~I u~1
J.P .J~I ~
w~ y~1 ~ -ill~ J
0~
lytS ~ill ~~)IJ
(.$y..1.JyA ..ill~ J ~~I
J

? .ll:i.J~
J ~I

1,11

0'}1 ~

~ .J..,s~101.,w1J.P ~u, J

o.foll ~ o.J~1 J d~~1

.~~~

.J#
,~~~

AMIR BRKA

il

PREGLED JEDNE DIMENZIJE

TEANJSKE PROTEKLOSTI

Progovor o ovoj knjizi vjerovatno je najpodesnije

zapoeti
od jedne u njoj registrirane
injenice koja je bitna da bi se
shvatio sam nastanak knjige. U T enju su se, naime, zanatlije i
trgovci uz svoj posao nerijetko amaterski bavili i poslovima od
duha: glumom, poezijom, knjigom uope. sportom. A i sam
autor ove publikacije Alija Galijaevi (roen 1932. godine u
Tenju) po svojoj osnovnoj
vokaciji (ekonomija)
spada u
kategoriju
zanatlija i trgovaca (ire shvaenu - onako kako
Galijaevi
shvaa pojmove
zanatstvo
i trgovina),
pa se
prihvatio bavljenja povijeu, to je sam sebi stavio u zadatak.
Dakle, bez vanjske potrebe za to, ali sa onim neodoljivim
unutarnjim
porivom
kojeg kroz stoljea imaju zanatlije
i
trgovci u Tenju. Osim toga, valja znati da se radi o osobi koja
je i sama najprije
izuavala jedan zanat u uem smislu
(limarski, kod oca), kao i to da od ranije ima afinitet za pisanje
(kao novinar i publicist javljao se u "Privrednim
novinama",
"Osloboenju",
"Glasu komuna" ... ), iako radni vijek provodi
kao privrednik, bankar, politiar (1974-1978.
godine bio je i
gradonaelnik
Tenja).
Rezultat Galijaevieva
napora da se popuni jedna od
praznina koje postoje u naim saznanjima o teanjskoj prolosti - uistinu je znaajan. Ova publikacija donosi pravo obilje
informacija o zanatstvu i trgovini na teanjskom prostoru, uz
brojne neizostavne okvirne reference o povijesti Tenja uope.
Posebno je impresivna
tendencija
autora da zabiljei imena
onih koji su se tim djelatnostima
bavili, a sam tekst mjestimice
poprima
stanoviti
literarni
karakter
usljed Galijaevieve
potrebe da, iza podataka, traga za ljudskim sudbinama koje
155

1
tvore dinamini preplet teanjske arije kao jednog od, u
dugom vremenskom periodu. najsnanijih zanatskih i trgova~~~ .cent~~a u Bosni i Hercegovini. Tu vanost Teanj je iz
razlIcI,tIh, pnj.e .svega iz komunikacijskih razloga bio izgubio u
drugoj ,~OI~VICldevetnaestoga stoljea, ali je razvoj snanih
industrijskih preduzea nakon Drugoga svjetskog rata uinio
da. ime Tenja iznova bude itekako poznato, ne samo u
pnv,r~~m krugovima Bosne i bive Jugoslavije, premda je
pozicija ovoga grada jo uvijek van tranzita.
.
Da .bi ~ita~cima ponudio to vie fakata na osnovu kojih
ce formirati sliku o svemu tome, Alija Galijaevi koristio je
raznovrsne izvore - pisane prije svega (objavljene i neobjavljene), ali i usmene. Ova radnja, meutim. ne tretira samo
zana~stvo i trgovinu. u ?enju 1642-1992. godine ni najire
shv~~~~e, .nego su njezm predmet, takoer, postanak i razvoj
razliitih I?frastruktumih osnova ivota stanovnitva teanjskoga kraja:. saobraajnice i potanske komunikacije, te
vo~~vod, ~tIm ~e panja posveuje karakteristinoj bosanskoj
kUCI,han~vIma 1 drugome (i to ne sporadino i uzgredno, nego
~ zasebm~ .tekstualnim, funkcionalno uklopljenim cjelinama)
u svojoj ukupnosti doprinosi razumijevanju okolnosti u
kojima su.razmah dO?ivale djelatnosti to su osnovni predmet
~utorova mteresovanja, A jedno i drugo, razumije se, uzajamno se preplitalo, meusobno uslovljavalo i kroz dijakroniju
determiniralo.
?zb~lj.n~~t~ p~stupa. i dosegu teksta svakako znaajno
~~prmosI 1 cl~Jeruca da Je Galijaevi pratio drutveno-hi stonJsk~ ~eta~Ja, kako na uem tako i na irem prostoru
(~dmIrustratIvna teritorijalna ustrojavanja, dravne uredbe
b~~ne za te~u, ratove, epidemije bolesti, t1uktuaciju stanov~stv~.:.) .- 1 d~ je nastojao na tom fonu iscrtati krivulju to su
JU dozIvl!avah za~ati i trgovina. Posebno je vaan - a toga je,
dakako, 1 autor svjestan - povijesni diskontiunitet konteksta u
kojem je ~osna i Hercegovina egzistirala, pa tako i Teanj
odnosno integriranje u osmansku, potom u austro-ugarsku:

=.

156

zatim u starojugoslavensku i, na koncu, u k.omunist~~~u

Jugoslavensku dravu, to je sa sobom nosilo razliite
civilizacijske determinante i drugaije dravne tretm~ne foku~
siranih djelatnosti i prostora u kojem se te dJe~atnosti
posmatraju. Dakle, napor Alije Galijaevia ne .svodl se n~
puko pozitivistiko registriranje grae
~e~1 (kak~ bI,
eventualno, sam naslov knjige mogao sugenrati, J.er su ~ njemu
u prvom planu zanatlije i trgovci, a ne zanats~o. 1 ?"govma kao
djelatnosti) nego je tekst tendira~ o.buhvati~l ~ ~elevantn~
faktore koji odreuju razvoj, ulogu I mjesto pOJedlmh zan~ta 1
trgovine (upravo kao djelatnosti) u periodu 1642.-1992. godma.
Ako smo, prema tome, navikli da pod terminom amate~ u
kolokvijainoj konverzaciji razumijevamo jedno bezmalo peJorativno znaenje, onda ova publikacija iznova up.ozo~.ava .n~
izvorno latinsko znaenje te rijei. A amater je onaj koji vO.h, 1
to je vaan preduslov svakog uspjenog. pos~a. Ov~ ~e djelo
uistinu napisano s ljubavlju - i prema hi stono grafij 1 I..prema
Tenju i njegovoj prolosti, a to je lahko i nam~ UOcl~lV~;to
zrai iz svake stranice. I dok ekamo da profesIOnalcI historiari napiu historiju Tenja, to - o~ziro.m na, bogat~tvo
povijesti ovoga prostora i stanje nae ~stonografiJe uo~ce izvjesno, zadugo nee biti uinjeno, ostaje nam da se raduJe~o
ovakvim amaterskim pregledima segmenata, odnosno pOJ~dinih dimenzija teanjske proteklosti. Pogoto~ ako. po pristupu i dometima ne zaostaju uveliko za profesI~nal~~~a: ako
predstavljaju
amaterizam uglavnom po monvacm
I .~o
injenici da historiografija nije autoru osnovna preokupaclJa,

odnosno profesija.

157

illlll'[

Alija Galijaevi roen je 1932. godine u Tenju.

Zavrio Je Ekonomski fakultet. Obavljao poslove u upravi,
privredi i bankarstvu. Povremeno saraivao u listovima i
asopisima.

SADRAJ
UVOD

I.

ARHEOLOKI

TRAGOVI

II.

NARODNE RUKOTVORINE

7
9

lU. MJESTO I ULOGA TENJA KAO URBANE

SREDINE
Il
IV. ZANA TSTVO I TRGOVINA U PISANIM
DOKUMENTIMA, PREDANJIMA I
SJEAN.TIMA
15
l.
2.
3.
4.

Srednji vijek i period turske vladavine

15
Period austro-ugarske vladavine
44
Period izmeu dva svjetska rata
57
Period od zavretka Drugog svjetskog rata
do 1992. godine
80
5. Stanje pred agresiju 1992. godine i u
uslovima rata
98

:1

I
'1:1

,I

V. PRILOG:

Pregled zanatskih i trgovakih

radnji, kao i prijevoznika
od 1945. do 1992. godine
103

~,

t
~,

'I

AMIR BRKA: PREGLED JEDNE DIMENZIJE

,I

TEANJSKE
(recenzija)

II,
li

iii

iii

,,

t
,

OAUTORU

158

PROTEKLOSTJ
155

Z7f'ololllltX\~IH'('{li()1/ JO
,,----,--~
."--~.--

,Ilo[05I,u, f .'311-5 J.)'

,.,......-----.Jr----",_
;.~~-

," -

-iJ;

- -

--'L4

",.,-

!I. (chnflt

,'--

-----------~----o.

...
'

f:
Prernicr
zemlJtta

katastar
i objekata
LI

Tenju Izvren

je 18R1

godine.

Prema

ovom

katastru

(vidi

kartu)

uoljiva
tracija

je

koncen-

zanatskih

vak ih
starom
Prernjcr
katastra

trgo-

objekata

dijel u
i izrada

u
grada.
novog

obavljen

je

avionskim

snimanjem

devedeset
kasnije

pet godina

I
___________
J