Stanje Bosne do dolaska prvih franjevaca Kad danas kaemo Bosna (Bosna i Hercegovina), mislimo na podruje koje ima

jasne granice, ustaljene ve u zadnjem stoljeu osmanske vladavine i za vrijeme austrougarske okupacije. U srednjem vijeku to nije ilo tako! Bosna je u "##. st. o u$vaala samo sredi%nji dio ovog podruja i imala za granicu na jugu #van&planinu, na zapadu rijeku 'anu, na istoku (rinu, na sjeveru o ronke osanski$ planina. )osavina od Ukrine do Une, )ounje i zapadna Bosna ili su dijelovi Hrvatske i (almacije, a Hercegovina je pripadala dijelom $rvatskom (zapadna i srednja), dijelom srpskom kraljevstvu (istoni dio). ' vremenom e vladari ove male osanske jezgre u "###. * "+. st. pripojiti sjeverne dijelove sve do 'ave, zapadne krajeve i Hum (Hercegovinu), a osmanska e okupacija tome dodati i $rvatske krajeve na sjeverozapadu. Kad govorimo o Bosni, moramo drati na umu na %to se misli kad se kae ,Bosna-! da li na prvotnu jezgru ili na kasnija pro%irenja. )ovijest te prvo itne Bosne od seo e naroda u +##. st. pa do polovice "##. st. prekrivena je gustom tamom. .na se da su u to vrijeme njome, jedni za drugim,vladali kao vr$ovni gospodari izantski, ugarski,$rvatski i srpski vladari. U to vrijeme doseljeno slavensko stanovni%tvo ilo je pokr%teno (od +##. do #". st.) i to iz 'plita, pa se tako u "#. st. prvi put i spominje osanska iskupija kao podlona najprije splitskoj, a kasnije arskoj, i napokon du rovakoj nad iskupiji. 'lu a se Boja o avljala slavenskim jezikom. /azni izvori spominju da u Bosni koncem "##. st. postoji krivovjerje. 0ako npr. knez +ukan iz .ete pi%e papi #nocentu ###. da u Bosni sve vrvi od krivovjeraca pa da se i sama vladarska kua ( ana Kulina) njima pridruila.0o je dalo povoda papi da zatrai od ugarskoga kralja da nastupi protiv nji$. Ujedno je papa poslao svog izaslanika (legata) #vana de 1asamare da izvidi stvar. 2n je postigao g. 3456. da su se , osanski krstjani- (to je ilo ime kojim su se ovi optueni za krivovjerje sami nazivali) odrekli $ereze. 7e znamo koliko je to odreknue ilo iskreno. Dominikanski red +jerni zamisli svoga utemeljitelja sv. (ominika, da je uzoran ivot u zajednici preduvjet uspje%nog propovijedanja, dominikanci ive u zajednici, koje rojem variraju. 'vaki rat pripada odre8enoj samostanskoj zajednici, a samostani jednog podruja, drave ili vi%e drava tvore provinciju. U samostanu ivi arem %estoro rae! samostan je mjesto gdje raa ive zajedno, i gdje, po povratku s propovijedanje, nalaze svoju rau. 'v. (ominik je zacrtao osnovne sastavnice ivota svoji$ sljed enika! skladan ivot u zajednici, vjernost evan8eoskim savjetima, gorljivost u zajednikom slavljenju liturgije, oso ite eu$aristije i asoslova, molitva (ujutro, u podne i naveer raa se okupljaju na zajednku molitvu), neprestani studij i ustrajno samostansko opsluivanje. #ako je /ed doivio vi%e re9ormi, uvijek je u iti ostao jedinstven, ez ikakvi$ podjela. 'vi dominikanci pripadaju jednom te istom /edu. Braa su ponosna na na slo odu i stvaralaku vjernost, istaknute znaajke koja krase dominikanski /ed. 1ilj je dominikanskog /eda upoznati istinu i spoznatu istinu priopavati drugima a sve u vidu propovijedanja i spasenja du%a. .ato je studij itno sredstvo za uspje%an apostolat. 'tudij i redovniki ivot me8uso no se proimaju i potpomau. 'am je sv. (ominik svjesno usmeno i pismeno poticao rau svoga reda da neprekidno studiraju. :)o8i s pouzdanjem, ;ospodin e iti s to om i on e te o dariti rijeima koje e% propovijedati.: Upravo s tim o eanjem (ominik %alje svoju rau po svemu svijetu propovijedati /adnosnu vijest. (ominik %alje prvu rau u velike sveuili%ne gradove da tamo studiraju, propovijedaju i osnivaju samostane. 2so nost sv. (ominika uoavamo tek kad promatramo njegovo ivotno djelo, /ed koji je utemeljio. Kad 343<. iz 0oulousea u junoj =rancuskoj %alje svoju rau, jedne u )ariz, druge u >panjolsku, razdvajajui jo% uvijek nejaku zajednicu i kad mu prigovaraju da pre rzo donosi odluke, (ominik odgovara! :7emojte se protiviti! znam %to inim.: 0akav nain djelovanja govori mnogo o (omikovoj oso i. 7a to ga tjera ono

%to daje /edu kao znak raspoznavanja, jer je /ed rae propovjednika :ve od samog poetka io ustanovljen pose no za propovijedanje i spasavanje du%a.: (ominikanci u svom propovijedanju i u svom ivotu daju pose nu vanst trima temeljnim pojmovima! slo odi, milosr8u i istini. Bartolomeo de ?as 1asas, propovijeda oslo o8enje indijanski$ ro ova u tek otkrivenoj i osvojenoj @merici. #za njegovog propovijedanja stala je itava njegova dominikanska zajednica, dovoljno slo odna da se ne oji vlasti protiv ijeg nepravedni$ postupaka i odluka je usmjereno nji$ovo propovijedanje. ?ju av prema slo odi nerazdvojiva je od lju avi prema istini. 'lo oda raste sa stalnim traenjem i propovijedanjem istine, koja je slo odna i koja oslo a8a. 0o je nji$ovo poslanje. #stina je geslo dominikanskog /eda. U )alenciji u >panjolskoj (ominik studira 9ilozo9iju i teologiju. +e u to vrijeme pokazuje svoju veliku lju av prema siromasima. Kad je zavladala stra%na glad, (ominik prodaje svoje skupocjene knjige i pomae ljudima u nevolji, jer kako sam kae, nije mogao uiti iz mrtvi$ koa dok oko njega ivi ljudi umiru od gladi. 7o (ominik je sve vi%e s$vaao, u svojoj ivoj elji za spasenjem du%a, da je lju av prema istini najvei izraz milosr8a. #z te je spoznaje nastao i dominikanski /ed. )ovijest (ominikova ivota poinje legendom. 7jegovoj majci u vi8enju uinilo da nosi u utro i psia koji u ustima dri zapaljenu aklju, kojom je po izlasku iz utro e zapalio itav svijet. U drugom vi8enju njegova je majka vidjela zvijezdu na njegovom elu, %to je jasno znailo da e jednoga dana iti svjetlo narodima, da i o asjao one koji sjede u tami i sjeni smrtnoj. (ominik ;uzman ro8en je 33<3. u 1aleruegi u Kastilji (>panjolska). ;odine 343A. papa Honorije ###. potvr8uje osnutak /eda rae )ropovjednika. )red (ominikom i njegovom su raom otvara se %iroko polje rada. (ominik umire u Bolonji u pedesetoj godini ivota A. kolovoza 3443. u B3. godini ivota. (vanaest godina kasnije, 3466., papa ;rgur #". progla%ava ga svetim. /ed se od samog poetka vrlo rzo %iri po sveuili%nim gradovima, privlai rojne studente. 'lu a :teologa papinskog doma: sve do danas povjerava se dominikancima. U svojoj dugoj povijesti /ed je dao 1rkvi C pape, <B kardinala, 4A4 sveca i laenika. /ed dans ima oko < 555 lanova, od ega oko 3355 rae u 9ormaciji. 7azoan je na svim kontinentima, u DB zemalja, organiziran u CB provincija, viceprovincija i vikarijata. U dominikanskoj o itelji jo% se nalazi C 555 koludrica, redovnica kontemplativnog ivota u vi%e od 655 samostana, 6B 555 aktivni$ redovnica u svim segmentima dru%tva, i nekoliko desetaka tisua laika, koji se pozivaju na dominikansku tradiciju i s /edom su vrsto povezani. Dominikaci u srednjovjekovnoj Bosni )rvi spomen dominikanskog reda u srednjovjekovnoj Bosni je u vrijeme ana Eateja 7inoslava. 7aime, na vlast 3464. godine dolazi an Matej Ninoslav koji je io pataren. )apa %alje izaslanika Fakova u Bosnu kojeg uznemiruje vjera ana i samog osanskog iskupa. Eatej 7inoslav i njegov ro8ak )rijezda prelaze na katolianstvo. 0ada u Bosnu dolaze dominikanci koji kao inkvizitori vr%e pokr%tavanje stanovni%tva, a )rijezda im je morao predati svoga sina kao taoca kako ne i odstupio od rimske crkve. Unato papinoj za%titi 3466., Eatej se ponovno vraa staroj vjeri.

U "###. st., u drugoj njegovoj etvrtini, ponovo dolazi do estoki$ nastupa i pape i ugarski$ kraljeva protiv osanski$ krivovjeraca. )apa ;rgur #". z og toga poziva 346C. na kriarski rat protiv Bosne i $eretika. )apa je svrgnuo domaeg iskupa (iji je ro8eni rat io poglavar krivovjeraca), izdvojio osansku iskupiju ispod vlasti du rovakog nad iskupa i podredio je neposredno /imu, a od g. 34C<. nad iskupu u Kaloi (u Ea8arskoj). .a novog iskupa postavio je #vana Gildes$ausena, zvanog 7ijemac,lana ma8arske dominikanske provincije i imenovao dominikance da istrauju krivovjerje u Bosni.U to su vrijeme Ea8ari vodili i kriarsku vojnu protiv osanski$ krivovjeraca (344B. & 344<. i 346C. & 346D.). (o rata dolazi 346B. s Kolomanom

na elu koji traje do 346H. ez nekog trajnijeg uspje$a. Ea8ari su u kriarskom ratu po$arali Bosnu i Hum, a na strani Ugarske su ili 'e islav od Usore i )rijezda koji je nakratko do io ansku ast. Ban Eatej 7inoslav je 34C5. zakljuio ugovor sa (u rovnikom o trgovini i prijateljstvu kojim se o avezao da e raniti (u rovnik ako se zarati sa ra%kim kraljem %to znai da je an o ranio Bosnu od kriara i da je u njoj imao dio vlasti. Uspje$a, me8utim, nije ilo. Katolika crkva je toliko osla ila da su katoliki iskupi morali prenijeti,polovicom "###. stoljea svoje sjedi%te iz Bosne u IakovoJ krivovjerje se uvrstilo oso ito me8u velika%ima.(ominikanci, udui da su i sami ili povezani s Ea8arima,koji su ratovali s Bosnom, nisu na%li odaziva u narodu. (odajmo jo% provalu 0atara g. 34C3. * 34C4., koja je uni%tila plodove dominikanskog rada, pa e nam slika Bosne u drugoj polovici "##. st. iti jasnija.
Dolazak prvih franjevaca u Bosnu U vezi s ovim osanskim krivovjerjem, a tako8er i s pravoslavljem na istonoj granici Bosne (i u Eavi) stoji poetak 9ranjevakog djelovanja u Bosni. .natno ranije nego u Bosnu, 9ranjevci su do%li u (almaciju. .na se da je sv. =ranju g. 3434., kad je on krenuo na #stok, vjetar acio na sjever pa se la8a morala zaustaviti u nekom mjestu jadranske o ale. Budui da odatle nije ilo la8e kojom i krenuo na #stok, =ranjo se morao vratiti u #taliju. 0ada nije zasnovana neka 9ranjevaka zajednica na na%oj o aliJ to se dogodilo trideseti$ godina "###. st., kad je osnovana tzv. 'lavonska (u znaenju! Hrvatska) provincija, koja je imala sjedi%te u 'plitu, a i druge samostane du jadranske o ale, npr. u (u rovniku, 0rogiru, .adru, )uli. )olovinom stoljea (34CH.) kaloki nad iskup Benedikt spremao je kriarsku vojnu protiv osanskog ana 7inoslava. 7inoslav je javio o tome papi i rekao mu da je to nepravda prema njemu jer je on pravi katolik. 7a to je papa poslao svoje izaslanike * senjskog iskupa =ilipa i 9ranjevakog provincijala iz 'plita * da razvide kako stoje stvari s 7inoslavom. >to su oni rekli papi, ne znamo, ali je vjerojatno da su ga izvijestili povoljno za 7inoslava jer Benedikt i nije poveo vojne na Bosnu. 0ako je tada nakratko do%ao prvi 9ranjevac u Bosnu. /azlog za drugi dolazak dale su prilike u sjeveroistonoj Bosni i Eavi. 'rpski kralj 'tevan (ragutin slomio je nogu pa se onda za$valio na kraljevstvu u korist mla8eg rata Uro%a ##. Eilutina (34H4. * 3643.).Kako je (ragutin io zet ugarskog kralja ?adislava Kumanca, ovaj ga je pozvao k se i i dao mu na upravu vojvodstvo Eave i Bosne. )apa 7ikola #+., koji je ranije io provincijalom u spomenutoj 'lavonskoj (Hrvatskoj) provinciji i do ro poznavao prilike na Balkanu, poslao je Uro%u i (ragutinu poslanstvo! dvojicu ueni$ 9ranjevaca. .adatak im je io da privedu rau u jedinstvo s Katolikom crkvom. Kod (ragutina, koji je io oenjen katolkinjom i ija je i majka ila katolkinja, poslanstvo je u svom zadatku uspjelo! on je postao katolik, a papa ga je 34D3. pri$vatio u za%titu sv. )etra. (ragutin je tada poduzeo da iskorijeni krivovjerstvo na svom podrujuJ javio je papi da u Bosni ima mnogo krivovjeraca i zatraio od njega nekoliko sposo ni$ sveenika, vje%ti$ domaem jeziku, da o raaju spomenute ljude. )apa je rado odgovorio kralju, a istog dana naredio provincijalu 'lavonske (Hrvatske) provincije da u Bosnu po%alje dva 9ranjevca uzorna ivota i do ro upuena u ogoslovlje i vje%ta u narodnom jeziku da trajno rade u tim krajevima kao ,istraitelji krivovjerja-. 7ji$ov je uspje$ u o raanju krivovjeraca, po svjedoanstvu srednjovjekovnog srpskog pisca ar$iepiskopa (anila, io znatan. (rugi su nastavili taj rad iako je on, z og politiki$ nemira, koji$ petnaestak godina io zastao. 2ko g. 364C. i dalje susreu se u Bosni ponovo 9ranjevci, na elu s 9ra =a ijanom iz Eotovuna (#stra) i rade na suz ijanju krivovjerja. .adovoljan tim uspjesima, papa je 364<. godine za ranio dominikancima da se mije%aju u poslove ove 9ranjevake misije u Bosni pa i okolnim pokrajinama. 2vima to nije ilo pravo, pa je onda papa pozvao 9ranjevake i dominikanske predstavnike k se i sa svim ispravama & da donese konanu presudu. 7i tu nam nije poznato kako je ona glasila, ali se iz daljnjeg razvoja vidi da je ona ila u prilog 9ranjevcima.

Osnivanje Bosanske vikarije 2 raenje osanski$ krstjana ila je trajna riga papa. Budui da misija dominikanaca nije uspjela, poslao je papa 366D. vr$ovnog poglavara 9ranjevaca, 9ra ;eralda 2donis (Kudes ili 2t), do kralja Karla /o erta, a ovaj opet do osanskog ana 'tjepana Kotromania da se dogovore o nainu & kako suz ijati krivovjerje. 7i 9ra ;erald, a ni an 'tjepan nisu ili voljni istre ljivati krivovjerje i krivovjerce silom, nego da se o rate na miran nain, propovijedanjem. (a i se to ostvarilo, potre no je ilo osnovati zase nu 9ranjevaku zajednicu u samom tome podruju, sa sjedi%tem u Bosni. Budui da se tada u /edu nisu osnivale provincije, nego samo vikarije (koje su po rangu ne%to nie od provincija), osnovana je g. 36C5. Bosanska vikarija, koja je ila neposredno podre8ena vr$ovnom 9ranjevakom poglavaru. =ra ;erald je odma$ ostavio dio svoji$ pratilaca u Bosni i postavio im na elo 9ra )eregrina 'aksonca. U Bosni je ve ilo rudara & 'asa, pa e im nji$ov zemljak iti du$ovna pomo, a oni njemu znatna potpora. Kasnije e se poglavari /eda i pape rinuti da se iz razni$ provincija, iz susjedne (almacije, iz #talije, 7jemake, Kngleske, Ugarske, >panjolske, )oljske i dr. %alju u Bosnu 9ranjevaki misionari, koji e iti lanovi ove vikarije. #ako ne raspolaemo podacima koliko je ilo 9ranjevaca u Bosni, moemo ipak rei da i$ nije ilo malo. Fo% za 9ra )eregrinove uprave (do 36CD.) +ikarija je imala dvije kustodije (jedinice na koje se dijeli vikarija ili provincija) i dvanaest samostana. +e C5 godina kasnije vikarija ima sedam kustodija i 6B samostanaJ u zadnjim desetljeima osanske drave roj samostana u samoj Bosni prema%io je trideset. 2sim toga, Bosanska vikarija je ti$ stotinjak godina postojanja pro%irila djelovanje i na susjedne krajeve 'lavoniju, 'r iju, dio Hrvatske i (almaciju, pa ak i na junu Ugarsku i +la%ku. Ciljevi i oblici franjevakog djevovanja u Bosni =ranjevci Bosanske vikarije imali su kao prvotni cilj! o ratiti osanske krstjane na katoliku vjeru. Kasnije, sa %irenjem na istok, u 'r iji i u istonom ru u Hercegovine, susreli su se tako8er sa sljed enicima istone 1rkve, koji su ivjeli u nejedinstvu, raskolu, sa zapadnom 1rkvom pa je tre alo tako i nji$ prido ivati za jedinstvo. 2 raene krstjane i prido ivene lanove istone 1rkve tre alo je u du$ovnom, vjerskom, pogledu posluivati. 0o je ila slu a du%o rinika, koju su u nedostatku svjetovnog klera o avljali 9ranjevci. 0a tri velika izvanjska zadatka leala su pred raom Bosanske vikarije kroz itavo ovo razdo lje do pada Bosne pod 2smanlije (a i te zadatke mogli uspje%no o aviti, tre alo je najprije iti razumljiv ljudima! govoriti nji$ovim jezikom. 0o je ilo osnovno pravilo kojega su se ovi misionari drali. =ranjevci iz o linji$ krajeva znali su taj jezik, a stranci su ga marljivo uili i svladavali. 7a drugom mjestu, propovijed je tre alo potkrijepiti ivotom, ne zaostajui za strogim ivotom ,savr%eni$- krstjana. 0re alo je da tamo djeluju uzorni redovnici pa su vikari traili iz inozemstva stvarno iza rane, a mogli su poslati natrag one od stranaca koji nisu odgovarali zadatku, a tako i domae, u ilo koju drugu provinciju. U ovoj stvari prvo itno 9ranjevako siroma%tvo do ro je koristilo misijiJ osonogi 9ratri, koji nisu primali novac, koji su ivjeli istim ivotom, povezani lju avlju i veseljem izme8u se e, koji nisu i%li za a%u i priznanjem, osvajali su vi%e time nego svojim rijeima. 'lo odno moemo rei da su u osanskoj misiji ile uposlene ponaj olje sile /eda. 'toga nas ne tre a mnogo uditi kad je Bartol @lvernski javio papi g. 3C54. da su 9ranjevci dotada o ratili B55.555 osanski$ krstjana. 0o je io zamjetan uspje$! neki krajevi (npr. sjeveroistoni dio Bosne) ili su u "+. st. sasvim isti od krivovjeraca. 0ako su nenaoruani 9ratri uspjeli tamo gdje nisu uspjele kriarske vojne. Unato ovim golemim uspjesima jedan dio krivovjeraca ostao je uporno pri svome. #z politiki$ razloga & da stvori jedinstvo u svojoj dravi & kralj 'tjepan 0oma% stavio je g. 3CBD. pripadnike Bosanske crkve pred nemio iz or! ili se krstiti, ili & ez imetka & otii iz njegove zemlje. 0ada i$ se oko 4.555 pokrstilo a oko C5 napustilo zemlju i oti%lo u Hercegovinu & 'tjepanu Kosai, koji i$ je %titio. 2igledno je da se kralj ne i odluio na tako silovitu mjeru, da Bosanska crkva nije ve ila sasvim osla ila i iznutra, s o zirom na uvjerenje svoji$ lanova, i izvana, s o zirom na roj pristalica. Uz o raanje na kr%anstvo valja spomenuti i znaajnu diplomatsku djelatnost neki$ osanski$ 9ranjevaca na anskom i kraljevskom dvoru gdje su o na%alin 9unkcije ugledni$ savjetnika. Brinuli su se i za %kole. 0ako je osanski vikar 9ra =ilip

(u rovanin nastojao u du rovakom samostanu organizirati vlastite vi%e %kole za svoju vikariju. .a njegove uprave (3CB<. * 3CA6.) dozvolio je )io ##. da )etar iz Eila (+isoko) moe otii sa jo% etiri druga na ilo koje sveuili%te na .apadu da se pripreme za slu u pro9esora 9ilozo9ije i teologije. 7ije ila manja ni graditeljska djelatnost ovi$ 9ranjevaca u to vrijeme. )oznato je nekoliko crkava na osanskom podruju iz ovoga razdo ljaJ od nji$ devet, %est je otkriveno tek iza ##. svjetskog rataJ ilo i$ je daleko vi%e & prema ). @n8eliu vi%e desetaka & samo %to zasad jo% nisu otkrivene. Poteko e 7aravno, nije sve i%lo glatko. Kod o raanja , osanski$ krstjana- oso itu je te%kou predstavljalo pitanje raka. 2ni su navikli da mogu otpustiti enu kad im se to uini zgodnim pa im je ilo te%ko pri$vatiti nerazrje%ivost katolike enid e. 7egdje su 9anatici znali nastupiti krvavo protiv vjerovjesnika, npr. kad su u ili petoricu rae u +idinu 36AD. ili kasnije & kad ve nije ilo za%tite osanski$ kraljeva * 3CAC. u +isokom. 0e%kou je predstavljalo i uzdravanje. ' poetka se o tome an 'tjepan dogovorio s 9ra )eregrinom pa je i sam pomagao izgradnjom kua, a nadzor nad pri$odima io je povjerio 9ra )eregrinu i (ominiku 0rogiraninu, enediktincu u .adru. 'toljee kasnije odredio je 'tjepan 0oma%, 3CB4, o vezatna davanja od strane svoji$ podlonika za izdravanje misije, ali su se 9ranjevci izjasnili protiv toga, jer je to protivno du$u nji$ova /eda, nego su ostali samo na do rovoljnim darovima, kako se to vidi iz dopisa generalnog vikara 9ra Earka iz Bolonje upravljenog 4A. #. 3CB6. osanskom kralju. 0ijekom "+. stoljea 9ranjevci su u Fajcu primili neke male posjede i o ra8ivali i$, ali je to izazvalo veliku osudu sv. Fakova Earkijskog. 0e%ke prilike prisilit e i$ kasnije da to postane opa praksa. 'tanje u Bosni trailo je da 9ranjevci preuzmu pastirsku slu u nad katolicima, oso ito nad rojnim o raenicima, drugim rijeima da udu upnici i kapelani. 0o su neprestano traili i pape. )rotivni tome ili su neki iskupi. 0ako oso ito osanski iskup ?ovro iz Iakova, koji se potuio papi da mu je oduzeta njegova desetina iz Bosne pa ,on nema da se dovoljno najede-, osim %to je ,9ra )eregrin posvojio gotovo svu du$ovnu i vremenitu vlast-. )apa Klement +#., koji je ranije io odo rio gore spomenuti dogovor ana i 9ra )eregrina, na temelju te tu e poni%tio je prvu odluku i odredio da ?ovro do iva desetinu i s podruja Bosne. 'linu tu u podigao je i stonski iskup, ali je (u rovaka repu lika ila za 9ranjevce pa je iskupu nadokna8ivala njegov gu itak kroz 4D godina po 355 dukata na godinu. # splitski nad iskup (ujam tuio je iz slini$ razloga 3C3D. godine osanske 9ranjevce, ali je papino sudi%te presudilo u korist osanskog vikara & 9ra Eatije iz Kngleske. (olazilo je i do sporova unutar /eda z og tenje za odcjepljenjem na sjevernom i na junom kraju vikarije. Bosanska se vikarija pro%irila sredinom "+.st. i po 'lavoniji i Funoj Ugarskoj pa su se Ea8ari 3CCC. odcijepili. #ako je papa Kugen #+. 3CCB. poni%tio to odcjepljenje, Ea8ari su izvr%ili pritisak na njega i na njegova nasljednika pa je on uspostavio ma8arsku vikariju i dodijelio joj 3CCA. i 3CCH. sve samostane izme8u 'ave i 1rnog mora. U #taliji su ti$ godina (3CCA.) oduzeli apulijsku kustodiju od Bosanske vikarije, a u (almaciji osnovali novu provinciju, kojoj su dodijelili pet samostana ranije prikljueni$ Bosanskoj vikarijiJ oko toga e se o je strane sporiti jo% dosta godina (do 3CAD.). )rvi$ stodvadeset godina osanske vikarije ukorijenilo je ovu ustanovu du oko u osansko tlo. .a$valiti za to tre a upravi /eda, koja je smatrala djelovanje u Bosni najvanijim podrujem izvanjskog misionarenja nakon onoga u 'vetoj zemlji. 'tvoreno je domae oso lje u +ikariji i postavljen kao uzor lik 9ranjevca koji mora iti lizak i vjeran svom puku, snalaljiv i izdrljiv u nevolji, odan vjeri i 1rkvi. U to su vrijeme 9ranjevci koji su djelovali u Bosni prednjaili svojom revno%u oko opsluivanja iako su prilike ile esto vrlo te%ke i silile i$ na odre8ena odstupanja od ideala.

!"O#O$O%&' P"()$(D DO)*+*,* D,($O-*#,* ."*#,(-*C* /0123 )apa #nocent ###. odo rio =ranjevaki red, kojega je utemeljitelj =ranjo iz @ssisija (33H3. & 344A.). /0453 'enjski iskup =ilip i 9ranjevaki provincijal iz 'plita oti%li po nalogu pape osanskom anu 7inoslavu da izvide njegovo pravovjerje. /0553 )apa 7ikola #+. poslao 9ra Earina i 9ra 1iprijana, kao svoje izaslanike, srpskom kralju Uro%u i njegovu ratu 'tjepanu (ragutinu. /02/3 )apa izdao nalog provincijalu provincije 'clavoniae (Hrvatske), da po%alje u Bosnu dvojicu 9ranjevaca, vje%ti$ jeziku tamo%njeg puanstava, da i trajno radili na iskorjenjivanju krivovjerja. 2va se godina uzima kao poetak djelovanja osanski$ 9ranjevaca. /66237413 2snovana Bosanska vikarija, a prvim vikarom imenovan 9ra )eregrin 'aksonac. /6803 Bosanski vikar 9ra Bartol @lvernski poslao papi 46 upita (,du ia-) glede praktinog crkvenog ivota, na %to je odgovoreno slijedee godine. /65937213 )rvi popis kustodija i samostana Bosanske vikarije u djelu 9ra Bartolomeja )izanskog De conformitate vitae B. Francisci. )opis se odnosi na stanje +ikarije od petnaestak godina ranije. )rema tom popisu Bosanska vikarija je imala < kustodija i 6B samostana. 2d dana%nji$ 9ranjevaki$ samostana u Bosni, na popisu se nalaze sutje%ki i visoki, te olovski koji je danas samo $odoasniko sveti%te. 'tari samostani u =ojnici i Kre%evu nisu o u$vaeni ovim popisom, jer su oni nastali ne%to kasnije, najvjerojatnije pod konac "#+. stoljea. /44:3 2d Bosanske vikarije odvojena kustodija u @puliji. /4483 2snovana Ugarska vikarija odvajanjem od Bosanske