nedostaju str.

0-28

str. 1-10
Drava Slovenaca, Hrvata i Srba Drava Slovenaca, Hrvata i Srba oblikovala se tijekom listopada 1918. odine. !bu"va#ala je sve junoslavenske $emlje u sastavu %ustro-& arske 'onar"ije( )ojvodinu, *osnu i Herce ovinu, Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, slovenske $emlje +,oru-ku, ,ranjsku, .tajersku, /ori-ku, /radi-ku0, te 1stru, 2ijeku i 3rst. 1sto4no od to a podru4ja bile su samostalne drave 5rna /ora i Srbija. Do 1867. odine Habsbur-ka 'onar"ija je bila jedinstvena, centrali$irana monar"ija. 3e je odine sklopljena na odba +%ustro-u arska na odba0, koja je uvela dualni sustav, tj. podijelila 'onar"iju na austrijski i u arski dio. 3a je podjela u4injena na ra4un 8tre#e 9 - slavensko dijela u 'onar"iji. Dual na podjela i$vr-ena je u teritorijalnom smislu, te u po ledu ra$ rani4enja nadlenosti. !ba dualna dijela imala su svoje $asebne $akonodavne i i$vr-ne or ane. & $ajedni4ke poslove uklju4eni su( vladar, $ajedni4ke oruane sna e, vanjski poslovi. :ajedni4ke poslove uskla;ivala su tri resorna ministra. & austrijski dio 'onar"ije uklju4eno je podru4je $apadno od rijeke <ajte +<eit"a0. 3o je podru4je po$nato pod na$ivom 5islajtanija. & nje a su uklju4ene njema4ke, 4e-ke i poljske pokrajine, Dalmacija, spomenute slovenske $emlje, te 1stra, 2ijeka i 3rst. Dalmacija +,raljevina Dalmacija0 imala je svoj :emaljski sabor +u :adru0 i :emaljsku vladu. 1stra je + odine 182=. konstituirana kao 1starski okru , sa sjedi-tem u >a$inu, kao dio %ustrijsko primorja0 odine 1861. pro la-ena mark ro?ovijom, tj. pokrajinom, s >okrajinskim saborom +u >ore4u0 i odre;enim kru om upravni" ovlasti. 3rst je 18=0. imao -iroku autonomiju, pod upravom *e4a, a 1891. ukinut rnu je status slobodno rada. Spomenute slovenske $emlje nisu 4inile jedinstvenu upravnu cjelinu. !ne su +re ulirano 1861, te 18670 $asebno imale pokrajinsku autonomiju, sli4nu onoj koju su imale Dalmacija, odnosno 1stra. & u arskom dijelu 'onar"ije nala$ile su se 'a;arska s 3ransilvanijom, a od junoslavenski" $emalja Hrvatska-Slavonija, 'e;imurje, >rekomurje, )ojvodina. 3aj dio 'onar"ije po$nat je pod $ajedni4kim imenom 3ranslajtanija. ,raljevina Hrvatska i Slavonija od odine 1102. imala je autonomni status +personalna unija0 s & arskom. !d 1=27. odine, $ajedno s & arskom, sastavni je dio Habsbur-ke 'onar"ije. 1 nakon te odine Hrvatska je o4uvala na$nake svoje posebnosti. /odinu dana nakon %ustro-u arske na odbe, dakle 1868. sklopljena je & arsko-"rvatska na odba, kojom su re ulirani dravnopravni odnosi & arske i Hrvatske. &tana4en je kru autonomni" +$akonodavni" i upravni"0 i $ajedni4ki" poslova, te nji"ovi nosioci +$a Hrvatsku -Hrvatski sabor, te :emaljska vlada s banom na 4elu0. >rekomurje, 'e;imurje i )ojvodina nisu imali $asebni upravni status. @ji"ove ranice na ovoj karti na$na4ene su prema stanju uo4i stvaranja ju oslavenske drave. 2ijeka je od 1A6=. odine bila u vlasti Habsbur ovaca, a od 1779. odine je pod vla-#u & arske. /odine 18A8. vra#ena je Hrvatskoj, no Hrvatsko-u arskom na odbom 1868. odine nije bio ra$rije-en spor & arske i Hrvatske lede 2ijeke, jer se nje$in poloaj ra$li4ito tuma4io. 3akvo neodre;eno stanje ostalo je do 1918. odine. Do odine 1881. najve#i dio )ojne krajine bio je i$van nadlenosti Sabora, pod in erencijom centralni" vlasti u *e4u. ,ada je %ustro-& arska na *erlinskom kon resu 1878. odine dobila mandat nad *osnom i Herce ovinom, koja je do tada bila pod

turskom vladavinom, to je podru4je dobilo posebni status, u nadlenosti $ajedni4ke centralne vlasti. & nadlenosti centralne vlasti to je podru4je ostalo i nakon -to je 1908. %ustro-& arska i$vr-ila aneksiju. >oslije 1878. ustanovljena je :emaljska vlada, a nakon aneksije i :emaljski sabor. !svrnimo se na osnovne do a;aje u kojima je teklo oblikovanje Drave SHS i nje$ino ?unkcioniranje. 'ajska deklaracija !sim lokalni" parlamenata, $a $emlje 5islajtanije postojao je i centralni parlament u *e4u, pod na$ivom 5arevinsko vije#e. & tom su )ije#u bila i BB $astupnika i$ ju oslavenski" $emalja 5islajtanije. !ni su +okupljeni u parlamentarnom Cu o slavenskom klubu0 B0. svibnja 1917. odine podnijeli deklaraciju +'ajska ili *e4ka deklaracija0, koja lasi( 8>otpisani narodni $astupnici u DCu oslovenskom klubuD udrueni, i$javljuju, da na temelju narodno na4ela i "rvatsko a dravno a prava $a"tijevaju ujedinjenje svi" $emalja u monar"iji, u kojima ive Slovenci, Hrvati i Srbi, u jedno samostalno, od svako a ospodstva tu;i" naroda slobodno i na demokratskoj podlo$i osnovano dravno tijelo, pod e$lom Habsbur-ko-lorenske dinastije, te #e se sa svom sna om $au$eti $a ostvarenje ovo a $a"tjeva svo a jedno te isto naroda.9 !paa se da je u Deklaraciji, nasuprot dotad vladaju#em duali$mu, istaknut $a"tjev $a tre#om jedinicom, dakle trijalisti4ko na4elo. Deklaracija je podnesena u vrijeme kada su i $astupnici dru i" slavenski" $emalja +Eesi, >oljaci, &krajinci0 podnosili i$jave o potrebi preure;enja 'onar"ije. & Deklaraciji su navedena dva na4elaF narodno na4elo +narodnosno, odnosno pravo na samoodre;enje0 i "rvatsko "istorijsko dravno pravo, dakle oslonac na "rvatsku dravno pravnu tradiciju. @a tim na4elima postavljen je $a"tjev $a samostalnom dravom Slovenaca, Hrvata i Srba na cjelokupnom podru4ju %ustro-& arske 'onar"ije. @eki su autori u Deklaraciji vidjeli i vi-e od ono a sto je ona verbalno ka$ivala, smatraju#i da je u njoj re4eno onoliko koliko je u danim okolnostima bilo mo u#e. Stvarni bi cilj bilo stvaranje samostalne drave, i$van bilo kakvo a austro-u arsko a okvira, na cjelokupnom etno ra?skom prostoru Slovenaca, Hrvata i Srba. @o, ostavljaju#i po strani ra$li4ite dojmove o krajnjim ciljevima potpisnika Deklaracije, nedvojbena je 4injenica da je ona i te kako utjecala na oivljavanje politi4ko ivota i akcija pojedinaca, politi4ki" rupa i stranaka, na prostoru na koji se odnosila, a napose u Sloveniji. ,r?ska deklaracija @akon povla4enja i$. $emlje po4etkom 1916. odine, srpska vlada smjestila se na ,r?u. 1$ junoslavenski" $emalja u sklopu %ustro-& arske u evropskim $emljama se na-ao jedan broj politi4ki" emi ranata, najprije u 1taliji, $atim u Grancuskoj i )elikoj *ritaniji. ,ru ti" emi ranata krajem travnja 191=. u >ari$u je osnovao Cu oslavenski odbor +uskoro je pre-ao u <ondon0, na 4elu s %ntom 3rumbi#em. !dbor je uspostavio suradnju sa srpskom vladom na 4elu s @. >a-i#em, na pro ra mu oslobo;enja ju oslavenski" $emalja %ustro-& arske u nji"ovom ujedinjenju sa Srbijom i 5rnom /orom. 1$me;u !dbora i srpske vlade od samo po4etka iska$ivala su se suprotna ledi-ta o na4inu ostvarenja to cilja i ure;enja budu#e ujedi njene drave. Srpska vlada je takti$irala lede opse a ujedinjenja, i$me;u maksimalno a i o rani4eno a teritorijalno pro rama +ujedinjenje prije sve a Srba0. Cu oslavenski odbor je vidio rje-enje samo u cjelovitom ujedinjenju ju oslavenski" $emalja. !preke su se iska$ivale i u pitanju oblikovanja budu#e drave. Srpska vlada ledala je na ujedinjenje ponajprije kao na teritorijalno pro-irenje Srbije, kao na 8prisajedinjenje9, odnosno pripojenje novi" podru4ja, stvaranje velike Srbije. Cu oslavenski odbor elio je

pak novu dravu, Cu oslaviju, u kojoj #e biti $a arantirana ravnopravnost svi" ujedinjeni" dijelova. >otaknuti ra$vojem vojno-politi4ki" prilika u svijetu, predstavnici srpske vlade, s >a-i#em na 4elu, i predstavnici Cu oslavensko odbora, s 3rumbi#em na 4elu, sastali su se +lipanj--srpanj 19170 na ,r?u da bi utvrdili stavove o na4inu ostvare nja i oblikovanja ujedinjene drave. @akon jednomjese4ni" rasprava pri"va#en je dokument, po$nat kao ,r?ska deklaracija. >osti nuta je su lasnost u nekoliko stavova, i$ koji" je proi$la$ilo( su lasnost o nunosti ujedinjenja ju oslavenski" $emalja u jedinstvenu dravuF stvaranje drave na temelju slobodne volje $ainteresirani"F drava je nova tvorevina, a ne pro-irena SrbijaF drava #e biti ustavna, parlamentarna monar"ijaF kona4nu or ani$aciju drave utvrdit #e ustavotvorna skup-tina, kvali?iciranom ve#inom. & Deklaraciji su se na-la samo ona ledi-ta o kojima je bi lo mo u#e posti#i su lasnost. 3emeljno pitanje H "o#e li ujedinjena drava biti or ani$irana kao unitaristi4ko-centralisti 4ka ili #e u njoj biti osi urana ravnopravnost, autonomni poloaj sastavni" dijelova, stalno je lebdjelo na kr?skim ra$ ovorima. 3rumbi# se, dobro $naju#i >a-i#eva stajali-ta i nepopustljivost, opre$no $ala ao $a dru o stajali-te. >a-i# je, pak, odlu4no davao do $nanja da nikakve autonomisti4ko-?ederalisti4ke ideje ne dola$e u ob$ir. 3ako je to temeljno pitanje u Deklaraciji ostalo nera-4i-#eno. @arodni svet u <jubljani 3ijekom nastojanja $a pove$ivanjem politi4ki" rupa i stranaka u ju oslavenskim $emljama %ustro-& arske, u <jubljani je 16. kolovo$a 1918. osnovan @arodni svet +s pokrajinskim odborima $a .tajersku, >rimorsku, 3rst i ,oru-ku0, sa $ada #om da se radi na ostvarenju samostalne ju oslavenske drave. & komunikeju sutradan re4eno je da se @arodni svet smatra 8dijelom sveop#e Cu oslavensko narodno odbora9 koji se uskoro treba osnovati u :a rebu. @arodno vije#e Slovenaca, Hrvata i Srba u :a rebu & nastavku akcija koje su pret"odno oivotvorene osnivanjem @arodno sveta u <jubljani, na sastancima skupine politi4ara = H 8. listopada 1918. odine u :a rebu donesena je odluka o osnutku @arodno vije#a Slovenaca, Hrvata i Srba, te je usvojen nje ov >ravilnik. @avodimo ovdje dvije temeljne to4ke to a >ravilnika( D I@arodno )ije#eI $a narod Slovenaca, Hrvata i Srba u :a rebu, politi4ko je predstavni-tvo svi" Slovenaca, Hrvata i Srba, koji ive u Hrvatskoj-Slavoniji s 2ijekom, u Dalmaciji, *osni-Herce ovini, 1stri, 3rstu, ,ranjskoj, /ori4koj, .tajer skoj, ,oru-koj, *a4koj, *anatu, *aranji, 'e;imurju i po ostalim krajevima ju o$apadne & arske. 3emeljni $ajedni4ki pro ram I@arodno a )ije#aI jeste( ujedinjenje svi" Slovenaca, Hrvata i Srba u narodnu, slobodnu i neodvisnu dravu Slovenaca, Hrvata i Srba, ure;enu na demokratskim na4elima. Sva pitanja, koja su s tim temeljnim pi tanjem u ve$i, smatraju se be$uvjetno skupnim pitanjem I@a rodno a )ije#aI. >ored to a odlu4uje I@arodno )ije#eI u svim pitanjima, koja u I@arodnom vije#uI $astupani i$aslanici pri-$nadu $a skupna.D Deklaracija @arodno vije#a SHS od 19. listopada 1918. odine & 'ani?estu cara i kralja ,arla od 16. listopada 1918. odine obe#ano je pretvaranje %ustrije u save$nu +?ederativnu0 dravu. 3o isto obe#ano je i sutradan, u nje ovoj $apovijedi vojsci. 3o se, me;utim, odnosilo samo na austrijski dio +5islaj-taniju0, jer, s ob$irom na dualni karakter 'onar"ije, car nije imao in erencija $a translajtanski dio 'onar"ije.

& povodu ti" obe#anja @arodno vije#e SHS i$dalo je Deklaraciju, u kojoj je, pored ostalo , bilo re4eno( 3raimo ujedinjenje cjelokupno a na-e naroda Slovenaca, Hrvata i Srba na 4itavom nje ovom etno ra?skom teritoriju, be$ ob$ira na ma koje pokrajinske ili dravne ranice, u kojima danas ive H u jednu jedinstvenu potpuno suverenu dravu, na na4elima politi4ke i ekonomske demokracije, -to u sebi sadrava dokidanje svi" socijalni" i ekonomski" nepravda i nejednakosti. 3raimo da na budu#oj mirovnoj me;unarodnoj kon?erenciji bude na- narod jedinstveno $astupan po svojim naro4itim i$aslanicima. >rema tomu otklanja @arodno )ije#e osnovu rje-enjana-e a narodno pitanja, sadravanu u austrijskom carskom mani?estu od 16. o.mj. a isto tako i svaki dru i budu#i predlo , koji bi i-ao $a tim, da se na-e narodno pitanje rije-i djelomi4 no i da mu se odu$me nje ov me;unarodni $na4aj.9 :aklju4ci Hrvatsko sabora od 29. listopada 1918. odine !d svi" predstavni4ki" tijela na slavenskom ju u 'onar"ije tijekom prvo a svjetsko a rata $asjedao je samo Hrvatski sabor. :bo svoje du e tradicije, svoji" ovlasti i autoriteta to je tijelo imalo poseban poloaj i $na4enje u slavenskim $emljama na spomenutom prostoru. :ato #e i draInje Hrvatsko sabora u prijelomnim do a;ajima imati i$u$etno $na4enje. Sabor se 29. listopada 1918. odine na temelju inicijative rupe $astupnika, sastao na i$vanredno $asjedanje. )ano je na lasiti da su dokumenti, koji su na $asjedanju pri"va#eni, utvr;eni na sjednici Sredi-nje odbora @arodno vije#a, ko ja je pret"odila sjednici Sabora. 3o svjedo4i o tijesnoj pove$anosti @arodno vije#a i $astupnika Hrvatsko sabora, odnosno o vode#oj po$iciji koju je preu$imalo @arodno vije#e. Sabor je pri"vatio 8pre-ni predlo 9 rupe $astupnika, da 8Hrvatski dravni sabor na temelju potpuno a prava narodno a samoodre;enja9 donosi $aklju4ak( 8Svi dosada-nji drav-no-pravni odno-aji i ve$e i$me;u kraljevine Hrvatske, Slavoni je i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine & arske i carevine %ustrijske s dru e strane, ra$re-avaju se.9 Dru a to4ka to a $aklju4ka lasila je( 8Dalmacija, Hrvatska, Slavonija sa 2ijekom pro la-uje se posve ne$avisnom dravom prema & arskoj i %ustriji, te prema modernom na4elu narodnosti, a na temelju narodno a jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupa u $ajedni4ku narodnu suverenu dravu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etno ra?skom podru4ju to a naroda, be$ ob$ira na ma koje teritorijalne i dravne ranice, u kojima narod Slovenac a, Hrvata i Srba danas ivi.9 @a kraju je re4eno( 8Sveop#a narodna ustavotvorna skup-tina sve a ujedinjeno a naroda Slovenaca, Hrvata i Srba odlu4it #e sa unapred odre;enom kvali?iciranom ve#inom, koja potpunoma $a-ti#uje od svako a majori$iranja, kona4no kako o ?ormi vladavine, tako i o unutra-njem dravnom ustrojstvu na-e drave, utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovena ca, Hrvata i Srba.9 1$ sve a to a proi$la$i( Hrvatske $emlje Dalmacija, Hrvatska i Slavonija s 2ijekom, pro la-ene su ne$avisnom dravom. 3aj dio $aklju4ka imao je konstitutivno $na4enje. 1ska$ana je volja te drave da stupi u $ajedni4ku dravu na cjelokupnom etno ra?skom podru4ju Srba, Hrvata i Slovenaca, -to je podra$umijevalo ujedinjenje svi" ju oslavenski" $emalja, tj. oni" s podru4ja %ustro-& arske, te Srbije i 5rne /ore. !vaj dio $aklju4ka mo ao je imati samo deklarativno $na4enje, jer je is"od deklarirane volje ovisio i o pristanku dru e strane.

Dru i saborski $aklju4ak lasio je( 8Sabor kao predstavnik kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije smatra objavu @arodno a )ije#a od 19. o. mj. $a , sebe obve$atnom, te i$javljuje, da pri$naje @arodnome )ije#u Slovenaca, Hrvata i Srba vr"ovnu vlast.9 )ano je na lasiti da su spomenuti $aklju4ci doneseni prije ne o -to su sile %ntante potpisale primirje +B. studeno a 19180 i prije ne o je ijedan srpski vojnik stupio na tlo Drave SHS. Srpska vojska u *eo rad je u-la 1. studeno 1918. ,ada je pro la-eno osnivanje Drave SHS & literaturi se uobi4ajilo da se kao datum osnivanja Dra ve SHS u$ima 29. listopada 1918. 3reba, me;utim, re#i da posebno konstitutivno akta o tome nema. 3o ne proi$la$i i$ spomenuti" $aklju4aka Hrvatsko sabora od 29. listopada 1918 . !blikovanje Drave SHS treba promatrati u pove$anosti sadraja Deklaracije @arodno vije#a od 19. listopada 1918. i $aklju4aka sabora od 29. listopadaF 3o proi$la$i i i$ neki" akata @arodno a vije#a. 3ako se u protestnoj noti talijanskoj vladi +8. studeno a 19180, $bo $aposjedanja dijelova teritorija Drave SHS kae( 8@arodno )ije#e Slovenaca, Hrvata i Srba pro lasilo je svojim mani?estom od 19. listopada o. . ne$avis nost drave Slovenaca, Hrvata i Srba, kao slobodne i ne$avisne drave, ne$avisne od bilo koje vlasti austro-u arske, kao i od Habsbur-ke ku#e. & pro lasu >redsjedni-tva @arodno a vije#a vojsci, 29. listopada 1918. odine, re4eno je( DDana-njim danom osniva se dr;ava Slovenaca, Hrvata i Srba J...K @are;uje )am se $ato, da se imadete b e$uvjetno podvr avati $apovjedima vlade @arodno a )ije#a Slovenaca, Hrvata i Srba.D Co- neki akti u kojima se ovori o oblikovanju Drave SHS Dan prije spomenuto a $aklju4ka Hrvatsko sabora, @arodno vije#e 29. listopada 1918. priop#ava( 8@arodno vije#e $aklju4ilo je u svojoj sjednici od 28. o. mj. da $a vr"ovnu vlast u svim ju oslavenskim $emljama, koje su $astupane u @arodnom vije#u, pro la-uje predsjedni-tvo @arodno vije#a.9 @arodno vije#e donijelo je odluku o osnivanju mjesni" odbora @arodno vije#a, koji su, provode#i u lavnom stvarnu vlast, u$ prija-nje or ane stvorili svojevrsno dvovla-#e. >redsjedni-tvo @arodno vije#a imenovalo je pokrajinske vCade $a Hrvatsku i Slavoniju, Sloveniju, *osnu i Herce ovinu te Dalmaciju. @arodno vije#e uputilo je B1. listopada 1918. dravama %ntante ovu notu( 8Drava Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se konstituirala na teritoriju Cuni" Slavena, -to je dosad pripa dao u sastav biv-e %ustro-& arske 'onar"ije, te koja je spremna stupiti u $ajedni4ku dravu sa Srbijom i 5rnom /orom, i$javljuje ?ormalno, da se ne nala$i u ratnom stanju sa aliiranim dravama.9 @arodno vije#e ovlastilo je Cu oslavenski odbor u <ondonu 8da $astupa interese drave Slovenaca, Hrvata i Srba kod dru i" drava.9 >redsjednik @arodno vije#a dr. %nton ,oro-ec saop#io je B. studeno 1918. vladama Grancuske, )elike *ritanije, 1talije i S%D 8da se ovo )ije#e smatra kao vr"ovna vlada ju oslavenski" $emalja, kojima ve# upravlja i da ima svoju vlastitu vojsku i svoju vlastitu mornaricu9. & demar-u se dalje trai da save$ni4ke $emlje pri$naju @arodno vije#e 8kao redovnuvladu re4eno a naroda9. >redsjednik srpske vlade @. >a-i#, u od ovoru predsjedniku @arodno a vije#a, 8. studeno a 1918, dr. %. ,oro-cu, pisao je( 8& ime kraljevske srpske vlade 4ast mi je i$vestiti )as, da ova pri$naje @arodno )e#e u :a rebu kao $akonitu vladu Srba, Hrvata i Slovenaca, koji ive na teritoriju austro-u arske monar"ije, i da sam danas uputio notu vladama Grancuske, Ln leske, 1talije i Severnim Sjedinjenim Dravama %meri4kim mole#i i", da i

oni sa svoje strane pri$naju @arodno )e#e u :a rebu, kao $akonitu vladu ju oslovenski" $emalja biv-e monar"ije %ustro-u arske, kao l da pri$naju dobrovolja4 kim trupama ovi" $emalja karakter ratuju#e strane.9 & depe-i srbijanskim diplomatskim predstavni-tvima u >ari$u, <ondonu, Mas"in tonu i 2irnu predsjednik srpske vlade >a-i# javljao je 8. studeno a 1918( 8'olim saop-tite vladi kod koje ste akreditovani, da je kraljevska vlada pri$nala @arodno )e#e u :a rebu kao le itimno predstavnika Srba, Hrvata i Slovenaca, koji stanuju na teritoriji biv-e austro-u ar( ske monar"ije. @arodno )e#e, koje je i$abrano od nadleni" narodni" predstavni-tava, smatrat #e se kao vlada Cu oslovena na teritoriji biv-e austro-u arske monar"ije sve do de?initivno konstituiranja jedne drave Srba, Hrvata i Slovenaca. & saop-tenju prednje a, molim u4inite kod doli4ne vlade u isto vreme korak, da i ona pri$na @arodno )e#e u :a rebu kao le itimnu vladu re4eno a naroda i da pri$na taj narod kao save$ni4ki narod. 3ako isto da dobrovolja4kim trupama pri$na karakter ratuju#e stranke. S"odno tome srpska vlada i @arodno )e#e obra$ovat #e $ajedni4ko ministarstvo, koje #e -tititi interese i prava celo naroda Srba, Hrvata i Slovenaca. Do obra$ovanja $ajedni4ke vlade dat je mandat Dr. 3rum-bi#u, kao predsedniku Cu oslovensko odbora u <ondonu, da $astupa @arodno )e#e u :a rebu kod save$ni4ki" vlada.9 Nenevska deklaracija od 9. studeno 1918. odine 2at je $avr-io, sklopljeno je primirje. & prvi plan nametala su se pitanja posljeratne Lurope, @a podru4ju ju oslavenski" $emalja postojalo je vi-e vanjski" i unutra-nji" 4initelja. Sve ve#u je vanost dobivalo @arodno vije#e. @je a su nastojali pridobiti i Cu oslavenski odbor i srpska vlada. >osljednja je ra4unala prije sve a na onaj dio @arodno a vije#a u kojemu je vode#u ulo u imao Sveto$ar >ribi#evi#, predstavnik Srba u Hrvatskom saboru, $astupnik unitaristi4ko-centralisti4ko ledi-ta, koji je imao podr-ku Hrvata inte ralno ju oslavenske orijentacije. Save$ni4ke $emlje preporu4avale su politiku spora$umijevanja ju oslavenski" 4initelja. & takvim okolnostima u Nenevi je, 6 - 9. studeno a 1918. odine, odrana kon?erencija na kojoj je pri"va#ena t$v. Nenevska deklaracija. !snovni sadraj Deklaracije i prate#e $apisnika( Srpska vlada pri$nala je @arodn vije#e, kako je to prije spomenuto. !dlu4eno je da se Drava SHS i ,raljevina Srbija ujedine u $ajedni4ku dravu. S 5rnom /orom pre ovarat #e se radi pridruivanja. )lada ,raljevine Srbije i @arodno vije#e SHS nastavit #e 8otpravljati poslove u svom unutra-njem pravnom i teritorijalnom djelokru u na redovan na4in kakav dje postoji9, dok ustavotvorna skup-tina ne rije-i pitanje kona4ne or ani$acije ujedinjene drave. 2adi otpremanja $ajedni4ki" poslova +vanjske politike, ve#ine vojni" poslova, rukovo;enja ratnom mornaricom, vo;enja pomorstva, pomorske tr ovine i pomorsko saniteta, prometa i prometni" sredstava, $ajedni4ki" ?inancija0 ustanovljuje se $ajedni4ko ministarstvo, na paritetnoj osnovi. Srbijanski dio $ajedni4ko ministarstva $akletvu polae pred srbijanskim kraljem, a dru i dio pred @arodnim vije#em SHS. 3reba imati na umu 4injenicu da je rije4 o privremenom, prijela$nom stanju, do odluke ustavotvorne skup-tine o or ani$aciji $ajedni4ke drave. @o u tom prijela$nom stanju osi uran je paritet, dualni sustav, s elementima ?ederativno-kon?ederativne or ani$acije. >redsjednik srbijanske vlade >a-i# te-ka je srca pristao na enevski spora$um. :a to nije bila ni ve#ina 4lanova nje ove vlade, koja je taj spora$um odbila pri"vatiti. 1sto raspoloenja bio je i re ent %leksandar. Srpski dio @arodno vije#a, s >ribi#evi#em na 4elu, potrudio se da se o enevskom spora$umu ne sa$na na vrijeme. 3ako je Nenevska

deklaracija ostala samo kratkotrajnom epi$odom. Srbijanski 4initelji nastojali su maksimalno iskoristiti svoje vojni4ke i diplomatske prednosti u odnosu prema Dravi SHS 4iji je unutra-nji i vanjski poloaj stalno slabio, $bo socijalni" nemira, politi4ke nestabilnosti, nedostatka vojni4ke or ani$acije, napose $bo talijanske okupacije teritorija Drave SHS, na temelju teritorijalni" obe#anja koje su sile %ntante dale 1taliji t$v. <ondonskim spora$umom 191=, kao na radu $a nje$in ula$ak u rat na strani sila %ntante. :aklju4ak Sredi-nje odbora @arodno vije#a SHS od 2A. studeno 1918. odine @akon odbacivanja Nenevske deklaracije postalo je jasno da #e srbijanska vlada uporno nastaviti svoju politiku "e emo-nisti4ko 4initelja u procesu stvaranja $ajedni4ke drave i maksimalno potiskivanja ulo a 4initelja s podru4ja Drave SHS. & @arodnom vije#u postojala su dva osnovna mi-ljenja o br$ini kojom je potrebno i#i u stvaranju ujedinjene drave. )e#ina je, u$imaju#i u ob$ir nepovoljni vanjski i unutra-nji poloaj Drave SHS, bila $a to da se s ujedinjenjem pouri. Dru i su pak $astupali mi-ljenje da u ujedinjenje treba i#i opre$no, u$ pret"odno utvr;ivanje uvjeta i arancija ujedinjenja. @ajodlu4niji $astupnik to dru o stajali-ta bio je predsjednik Hrvatske pu4ke selja4ke stranke Stjepan 2adi#. & @arodnom vije#u postojala su ra$li4ita mi-ljenja i o pitanjima ure;enja odnosa u prijela$nom stanju. &jedno su se na$irala i ra$li4ita ledi-ta o kona4nom ure;enju drave. !p#enito se teilo da se u prijela$nom stanju, u ra$li4itim oblicima, o4uva autonomija $emaljsko-pokrajinski" vlada. @o to se prili4no ra$likovalo od ono a stoje predvi;ala Nenevska deklaracija. @joj je najblie ostao 2adi#, koji se $ate ao $a u4vr-#enje individualnosti Drave SHS i nje$in puni partnerski odnos s ,raljevinom Srbijom. @je ov koncept sadravao je ?ederalis-ti4ko-kon?ederalisti4ke elemente. @akon rasprava 2B H 2A. studeno a 1918. Sredi-nji odbor @arodno vije#a pri"vatio je ovaj $aklju4ak !dbora sedmorice( 8@arodno )ije#e SHS u skladu sa svojim dosada-njim $a klju4cima i prema i$javi vlade kraljevine Srbije, pro la-uje ujedinjenje drave Slovenaca, Hrvata i Srba, obra$ovane na cijelom neprekinutom podru4ju biv-e austro-u arske monar"ije, s kraljevinom Srbijom i 5rnom /orom u jedinstvenu dravu Srba, Hrvata i Slovenaca, te i$abire odbor od 28 lica s punom ovla-#u, da u spora$umu s vladom kraljevine Srbije i predstavnicima sviju stranaka u Srbiji i 5rnoj /ori, be$odvla4no provede or ani$aciju jedinstvene drave prema priloenim naputcima, a doti4ne $aklju4ke rati?iciraO #e na svom prvom sastanku Dravno )ije#e, kome #e pripadati u$ predstavnike ,raljevine Srbije i 5rne /ore svi 4lanovi dana-nje a @arodno a )ije#a SH. u :a rebu, poja4ani sa predstavni-tvom Cu oslavensko odbora.9 @aputak Dele aciji @arodno vije#a SHS @a prijedlo !dbora sedmorice +nakon diskusija s ra$li4iti" po$icija H unitaristi4ki" i ?ederalisti4ki"0 pri"va#en je @aputak $a Dele aciju @arodno vije#a $a nje$ine pre ovore sa srbijanskim i crno orskim 4initeljima. & @aputku je, osim os talo , re4eno( ,ona4nu or ani$aciju ujedinjene drave +napose pitanje oblika vladavine H republika ili monar"ija, unutra-nje ustrojstvo, prava ra;ana, sjedi-te vlade i dru i" dravni" or ana0 mora urediti ustavotvorna skup-tina, ve#inom od dvije tre#ine lasova. Do sastanka ustavotvorne skup-tine $akonodavnu vlasti obavljat #e Dravno vije#e, sastavljeno od 4lanova @arodno vije#a +u$ pet Elanova Cu oslavensko odbora0, te ra$mjeran broj predstavnika ,raljevine Srbije +imenuje i" @arodna skup-tina0 i ra$mjeran broj predstavnika 5rne /ore +imenuje i" Skup-tina0.

Do odluke ustavotvorne skup-tine vladarsku vlast obavljat #e, kao re ent, prestolonasljednik %leksandar. >rivremeno sjedi-te vlade i Dravno vije#a odredit #e se spora$umno. Dravna vlada +osim ministara u njoj su i dravni tajnici, kao predstavnici pokrajina0 od ovara Dravnom vije#u. & nadlenosti Dravne vlade su ovi poslovi( vanjski, vojni, dravne ?inancije, po-te i br$ojavi. !stale poslove obav ljaju $emaljske, odnosno pokrajinske vlade. & prijela$nom ra$doblju na sna$i ostaje dotada-nje $a konodavstvo i upravna or ani$acija. >ro la-enje ujedinjenja 1. prosinca 1918. odine ,ad je Dele acija @arodno vije#a do-la u *eo rad, o4ekivao se nje$in susret s predstavnicima @arodne skup-tine Srbije. @o susret nije odran, jer se ve#ina poslanika jo- nala$ila i$van $emlje. >rimijenjen je druk4iji postupak. @aime, Dele acija @arodno vije#a pripremila je %dresu, kojom se obratila re entu %leksandru. 3ijekom pripreme %drese, medu 4lanovima Dele acije ponovno su i$a-la na vidjelo ra$li4ita ledi-ta o na4inu ujedinjenja, odnosno o na4inu ure;enja ujedinjene drave. Cedni su se pridravali du"a @aputka +-to je $na4ilo konstituiranje sloene drave u prijela$nom stanju0, a >ribi#e-vi#eve prista-e nastojale su da se ta pitanja -to vi-e ostave postrance. & %dresi je bila i ?ormulacija o individualnosti Drave SHS. 2e4eno je, naime, da su Slovenci, Hrvati i Srbi na podru4ju %ustro-& arske 8i$veli prevra? i privremeno konstituirali ne$avisnu narodnu dravu9. >ritom je postupljeno u du"u @aputka. Dio %drese, koji se odnosi na or ani$aciju prijela$no stanja ?ormuliran je su$drljivije, op#enitije, neodre-;enije, kao elja, a ne kao uvjet. & od ovoru na %dresu Dele acije @arodno vije#a re ent %leksandar jo- je neodredenije iska$ao spremnost da se uvae elje Dele acije. @a kraju, kada je rije4 o Dravi SHS, pitanju nje$ina statu sa i obiljeja, treba istaknuti da je ona nastajala u posebnim okolnostima, da je nje$ino oblikovanje trajalo vremenski kratko, te da cijelo to pitanje nije mo u#e mjeriti samo juri;i4kom per?ekcijom. )e# je i$neseno dovoljno podataka koji svjedo4e o namjeri, tenji, nastojanjima i akcijama da se ta drava i$ ra di kao samostalni subjekt, da je iska$ivala $nakove svo a 3akti4no postojanja. &ostalom, nju je, u od ovoru na %dresu Dele acije @arodno vije#a i$ri4ito pri$nao i prestolonasljednik %leksandar, pro lasiv-i 8ujedinjenje Srbije sa $emljama ne$avisne drave Slovenaca, Hrvatu i Srba u jedinstveno ,raljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca9. @o, ve# u postupku ujedinjenja, a napose u or ani$aciji prijela$no stanja, 4initelji srbijanske politike, i nji"ovi eksponenti na podru4ju Drave SHS dosljedno su se trudili da subjektivitet te drave bude -to vi-e $aobi;en. nedostaju str. 11-28. str. 17-28 11. ,raljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca Dru a karta prika$uje $emlje koje su u-le u ,raljevstvo SHS, pro la-eno 1. prosinca 1918. odine. @o pritom nije rije4 o kona4noj rani4noj slici kakva je bila u trenutku stvaranja te drave, ne o u vrijeme nakon sklapanja mirovni" u ovora sa susjednim $emljama. @ajprije #emo ukratko prika$ati ranice sa susjednim $emljama. 2a$ rani4enja

2a$ rani4enje s 1talijom. Sile %ntante +)elika *ritanija,Grancuska,2usija0,da bi 1taliju pridobile $a ula$ak u rat na svojoj strani,obe#ali su joj teritorijalno pro-irenje nakon rata.!be#anja su dana na ra4un %ustro-& arske,-to je u praksi $na4ilo na ra4un "rvatskoslovenski" $emalja 'onar"ije.>riloena skica prika$uje $a"tjeve 1talije i obe#anja koja su joj sile%ntante dale,tajnim <ondonskim spora$umom u travnju 191=. odine.3aj je tajni spora$um,$a koji se uskoro sa$nalo u redovima emi racije i$ ju oslovenski" $emalja,u$rokovao veliku u$nemirenost me;u emi rantima,napose me;u 4lanovima Cu oslavensko odbora ,koji se upravo tada ?ormirao. @akon sklapanja primirja s %ustro-& arskom, B.studeno a 1918. odine, talijanke su trupe $aposjedale liniju <ondonsko spora$uma,pa i vi-e od to a. 3akva talijanska ekspan$ionisti4ka politika ubr$ala je proces stvaranja ju oslavenske drave, pa i utjecala na nje$ino oblikovanjeF pred talijanskim ekspan$ioni$mom neki su 4initelji u Dravi SHS bili skloniji popu-tanju srbijanskim ?aktorima. @a 'irovnoj kon?erenciji u >ari$u problem talijansko-ju oslavensko ra$ rani4enja +t$v.jadransko pitanje0 pro-ao je kro$ nekoliko etapa. <ondonski pakt , kao tajni aranman skupine $emalja, na ,on?erenciji nije imao le alno $na4enje, ali je nje ovo postojanje utjecalo na pona-anje $emalja koje su u njemu sudjelovale. 3im paktom nije bilo predvi;eno uklju4enje 2ijeke u 1taliju, ali su talijanske trupe u 2ijeku ipak u-le, nakon 4e a je slu4aj 2ijeke pro-ao kro$ ra$li4ite sporove. Spora$umom *eo rada i 2ima u 2apallu, u studenom 1920. odine, 1taliji je pri$nata 1stra +osim ,astva0, s otocima 5resom, <o-injem i <astovom, te radom :adrom. 2ijeci je pri$nat status ne$avisne drave, koji je imala do 192A. odine, kada je t$v. 2imskim u ovorima 2ijeka postala sastavni dio 1talije. 2a$ rani4enjem s 1talijom ona je dobila $natno manji prostor od ono a koji joj je bio obe#an <ondonskim paktom. 2a$ rani4enje s %ustrijom. & ovor o miru s %ustrijom potpisan je 1. rujna 1919. u Saint-/ermainu. Cu oslavenska dele acija potpisala a je tek po4etkom prosinca 1919. odine. 2a$like u ra$ rani4enju na ovom dijelu mo u se vidjeti u usporedbi s kartom 1. 2a$ rani4enje s 'a;arskom. 'irovni u ovor s 'a;arskom potpisan je A. lipnja 1920. odine. & ma;arsko-ju oslavenskom ra$ rani4enju aktualna su bila 4etiri sektora( ' e ; i m u r j e. 3o je podru4je vi-e puta prela$ilo u vlasni-tvo u arski", odnosno "rvatski" ?eudalaca,u arske, odnosno "rvatske drave. !d odine 1720. do 18A8. bilo je u sastavu & arske. /odine 18A8. ban Cela4i# priklju4io a je Hrvatskoj. 3akvo je stanje postojalo do 1861. odine, kada a je *e4ki dvor ponovno priklju4io & arskoj. 3ako je ostalo do 1918. odine. & to je podru4je u prosincu 1918. u-la vojska @arodno vije#a, 4ime je ?akti4ko i$vr-eno pripojenje ju oslavenskoj dravi. 3reba istaknuti da je na tom podru4ju otovo u cijelosti ivjelo "rvatsko pu4anstvo. > r e k m u r j e +>rekmurje0. 2ije4 je o podru4ju na kojemu je ivjelo slovensko pu4anstvo. @a >ari-koj mirovnoj kon?erenciji 9. srpnja 1919. donesena je odluka o pripojenju to a podru4ja ju oslavenskoj dravi. @akon to a jedinice jo oslavenske vojske $aposjele su to podru4je +do l1. kolovo$a 19190 u lavnom do linije dana-nji" ranica. > r e k o d r a v l j e . 3ri naselja, /ola, Ndala i 2epe-, s otprilike pet tisu#a itelja, nala$ila su se n a lijevoj obali Drave i pripadala su Hrvatskoj. Niteljstvo je bilo isklju4ivo "rvatsko. @a 'irovnoj kon?erenciji potvrda pripadnosti to a podru4ja ju oslavenskoj dravi donesena je u prosincu 1919. odine. 3ako$vana ) o j v o d i n a. Srbi su u junu & arsku do-li 1690. odine +selidba po %rsenijem 111. Earnojevi#em0, u vrijeme veliko rata s 3urcima,s prvotnom namjerom da se na tome podru4ju $adre privremeno i $atim vrate na podru4je odakle su do-li. @o mir koji je nakon to a sklopljen nije im to omo u#io, te su i dalje ostali na u arskom podru4ju. !d *e4ko dvora dobili su crkvenu autonomiju, te i$i$e#e ispod jurisdikcije u arski" stalea. @o tenja Srba bila je da dobiju teritorijalno-politi4ku autonomiju, -to u *e4u nije pri"va#eno. & vrijeme burne 18A8. odine @arodna skup-tina Srba pro lasila je u Srijemskim ,arlovcima

Srpsku )ojvodinu. & tome su imali podr-ku "rvatsko bana Cela4i#a i usku suradnju s ,raljevinom Hrvatskom-Slavonijom, odnosno s Hrvatskim saborom. 3a je autonomija bila iste odine poni-tena, a )ojvodina je pro la-ena austrijskom krunovinom +vojnoadministrativna krunovina s njema4kim je$ikom i austrijskim $akonodavstvom0. :bo utjecaja prilika koje su *e4ki dvor primoravale na ustupke 'a;arima, )ojvodina je 186o. odine vra#ena & arskoj, a odinu dana kasnije Hrvatskoj su vra#ena tri srijemska kotara, koja su 18A8. bila uklju4ena u )ojvodinu. & $avr-nom ra$doblju prvo a svjetsko rata politi4ari i$ *aranje, *a4ke i *anata sura;ivali su s @arodnim vije#em u :a rebu. & tijeku je bio pokret $a odcjepljenje od & arske i ujedinjenje s dru im junoslavenskim $emljama. & po4etku j u tome postojala tje-nja suradnja Srba i Hrvata na tom prostoru. @o uskoro su se poka$ale dvije linije( jedna +4inili su je svi Hrvati i jedan dio Srba0 bila je $a to da se ujedinjenje provede u tijesnoj suradnji s @arodnim vije#em u :a rebu + da se 9preko :a reba ide u *eo rad80F dru i +ve#ina Srba0 su bili $a i$ravno ujedinjenje )ojvodine sa Srbijom. !vi su imali podr-ku >a-i#eve vlade, a i neki" 4lanova @arodno vije#a okupljeni" oko >ribi#evi#a. @a )elikoj narodnoj skup-tini u @ovon Sadu + 2=. studeno 1918 0 prevladalo je dru o mi-ljenje, pa se 9 )ojvodina 9 i$ravno ujedinila sa Srbijom. 3o je pri"vatila i srpska vlada. Do osnutka jedinstvene ju oslavenske vlade + 20.prosinca 1918 0 vlast u 9)ojvodini8 orovodio je )eliki narodni savjet. & 9 )ojvodinu 9 su sredinom studeno 1918. u-le srpske trupe, kao dio save$ni4ki" trupa %ntante. S novom ma;arskom vladom bilo je, pod okriljem antantini" trupa, 1B. studeno a sklopljeno primirje i utvr;ena demarkacijska linija + srpska vojska ju je kasnije pro-irila 0, koja je i-la preko linije kasnije a dravno ra$ rani4enja. 5jelovito ra$ rani4enje s 'a;arskom re ilirano je 3rianonskim u ovorom + A.lipnja 19200. @a >ari-koj mirovnoj kon?erenciji %.3rumbi#, kao ministar vanjski" poslova i 4lan ju oslavenske dele acije,postojano se $ala ao $a -to povoljnije ranice prema 'a;arskoj. @apose je $astupao interese *aranje, $a koju srbijanski dio dele acije,u po4etku,nije poka$ivao takvu upornost,iska$uju#i i sklonost da se i ne in$istira na $a"tjevu $a *aranjom. 2a$ rani4enje s *u arskom. 'irovni u ovor s *u arskom potpisan je u @euillPju 27. studeno 1919.Cu oslavenska dele acija potpisala a je =.prosinca 1919. 1spravci ranica u korist ju oslavenske drave na4injeni su u rejonu Strumice, *osilj rada, 5aribroda i isto4no od 3imoka. >ripojenje 5rne /ore Srbiji >o4etkom 1916. odine crno orski kralj i vlada napustili su $emlju. & i$bje li-tvu su se sukobljavala dva pravca lede posljeratno poloaja 5rne /oreF jedan,koji je bio $a pripojenje +9utapanje80 5rne /ore Srbiji, a dru i se $ala ao $a to da 5rna /ora u ujedinjenoj dravi o4uva svoju individualnost. >otkraj listopada 1918. odine u 5rnu /oru u-le su jedinice srpske vojske,-to je i-lo u prilo onima koji su se $ala ali $a prvo rje-enje +t$v. bjela-i, na$vani po bijelom papiru na kojemu su tiskali svoje propa andne pro lase0.3ome se protivila crno orska dinastija, ali i -iri kru oni" koji su se $ala ali $a to da 5rna /ora svoju individualnost sa4uva +?ederalisti, t$v.$elena-i, po $elenom papiru propa andni" pro lasa0. @a )elikoj narodnoj skup-tini u >od orici + 26.studeno 19180preva u su odnijeli bjela-i, koji su donijeli odluku o detroni$aciji crno orske dinastije i pripojenju 5rne /ore Srbiji.3ako su,uo4i stvaranja ujedinjene ju oslavenske drave, stvorene dvije dravno-pravne cjeline( Drava SHS i Srbija s 5rnom /orom i 9)ojvodinom8. Hrvatske ranice

!d kopneni" ranica Hrvatske sa susjednim $emljama najdulja je ona koja dodiruje *osnu i Herce ovinu. 3a se ranica dijeli na dva lavna sektora( posavski i li4ko-dalmatinski. ,ad je rije4 o dru om dijelu te ranice, to je najve#im dijelom ranica Dalmacije s *osnom i Herce ovinom.3a se ranica potkraj 17. i po4etkom 18.stolje#a oblikovala u ratovima protiv 3uraka, koje je vodila 'leta4ka 2epublika +sama ili u save$u s dru ima0, koja je, dulje vremena,imala suverenu vlast nad podru4jem Dalmacije.:natne posjede na isto4noj jadranskoj obali 'leta4ka je 2epublika dobila 1699Q1700. 'leta4ki posjed na junom dijelu isto4ne jadranske obale dijelio je posjed Dubrova4ke 2epublike. Da bi i$bje ao neposredni dodir s neu odnim susjedom, nakon -to mu je 'leta4ka 2epublika postala neposredni susjed na ju u i sjeveru, Dubrovnik je 1718. odine ustupio 3urcima svoj posjed ,lek s i$laskom na more u @eumu, te Sutorinu u *oki kotorskoj.3ako je *osna i Herce ovina +turski posjed0 na dva mjesta dobila i$la$ na more, a Dubrovnik je bio ra$dvojen od 'leta4kr 2epublike. @ovi ispravak ranice u korist Dalmacije+'leta4ke 2epublike0obavljen je 17Bo. odine. @akon to a se ranica s *osnom i Herce ovinom ustalila, dakle, otovo dvije stotine odina prije stvaranja ju oslavenske drave. @apoleon je 1797. odine sru-io 'leta4ku 2epubliku. Dalmacija je od 1797. do 180=. pod vla-#u %ustrije.@akon to a +l80=-l81B0 ona je pod vla-#u Grancu$a, da bi se nakon *e4ko kon resa 181=. ponovo na-la po upravom %ustrije. !d 'leta4ke Dalmacije,podru4ja Dubrova4ke 2epublike +ukinuo ju je @apoleon 1808 0i 'leta4ke %lbanije stvorena je ,raljevina Dalmacija. *erlinskim kon resom 1878. odine nekada-njem podru4ju Dalmacije dodano je i podru4je juno od *udve do bli$ine *ara. 3akav teritorijalni opse Dalmacija je odravala do 1918. odine, tj.do stvaranja ju oslavenske drave. @ajve#i dio "rvatski" posavski" ranica prema *osni utvr;en je 1699. odine. Dodatni ispravci u4injeni su 1718. odine, kada je u "rvatski prostor u-ao cijeli Srijem, dakle do samo a *eo rada. 3ako su "rvatske ranice prema Srbiji bile oblikovane stotinjak odina prije ne o -to se po4ela obnavljati srpska drava +180A0, nakon vi-estoljetne turske vlasti. 'anje korekture u4injene su 1791. odine u ornjem toku rijeke &ne,a u korist Hrvatske.S takvim ranicama Hrvatska je do4ekala stvaranje ju oslavenske drave 1918. odine. Hrvatsko-slovenske ranice imaju, op#enito, stoljetnu tradiciju, pa se ovdje ne#emo tim sektorom "rvatski" ranica posebno baviti. ! tome #e biti rije4i na dru im mjestima, $a kasnija ra$doblja. 111. ,raljevina Srba,Hrvata i Slovenaca - podjela na oblasti 1922. odine )idovdanski ustav >rvi ustav ju oslavenske drave donesen je na )idovdan +28.lipnja 1921. odine,otud na$iv )idovdanski ustav0, prema kojemu je drava dobila slubeni na$iv ,raljevina Srba,Hrvata i Slovenaca. &stav je pri"va#en na na4elu natpolovi4ne ve#ine, a ne kvali?icirane +dvotre#inske0, kako se to u nekim pret"odnim aktima predvi;alo. @o i $a natpolovi4nu ve#inu jedva su prikupljeni lasovi. Eetvrta stranka brojem mandata +=20 Hrvatska republikanska selja4ka stranka nije ni sudjelovala u radu &stavotvorne skup-tine. 3ijekom rada dosta je $astupnika napustilo Skup-tinu. >rotiv &stava lasalo je B= $astupnika. :a &stav su lasala 22B $astupnika, a $a &stav +po ra$nim osnovama0 nije lasalo 196 $astupnika. &stav je pri"va#en be$ poloti4ki" rupa koje su se deklarirale kao "rvatske, a i$ Slovenije lasala je samo manja skupina od 10 $astupnika +,metijska stranka0. 3ako se s ra$lo om moe re#i da je )idovdanski ustav bio srpski ustav. )idovdanskim ustavom uvedeno je unitaristi4ko-centralisti4ko ure;enje.>odru4na uprava or ani$irana je po oblastima,okru$ima,kotarima i op#inama.@a 4elu oblasti bio je veliki upan,koje imenuje kralj. &$ nje a su oblasna skup-tina i oblasni odbor. ! kriterijima prema kojima su se osnivale oblasti u 4l.9=.&stava re4eno je( 9>odela na oblasti vr-i se

$akonom prema prirodnim socijalnim i ekonomskim prilikama. Cedna oblast moe imati najvi-e 800.000 stanovnika.8 Elankom 1B=. &stava predvi;eno je da prijedlo :akona o podjeli na oblasti vlada mora podnijeti Skup-tini u roku 4etiri mjeseca. %ko Skup-tina nakon to a u roku tri mjeseca ne donese $akon,on se treba donijeti skra#enim postupkom, predvi;enim $a i$jednja4avanje $akonodavstva. %ko u roku dva mjeseca $akon ne bi bio donesen na taj na4in, pitanje se moralo re ulirati kraljevom uredbom u roku jedno mjeseca. ,ako pitanje podjele na oblasti nije rije-eno ni prema jednom ni prema dru om postupku +o4evidno se to i$bje avalo0 kral je 26.lipnja 1922. odine donio &redbu o podjeli $emlje na oblasti. >rema spomenutoj &redbi $emlja je bila podijeljena na BB oblasti. & 4l. 1B=.&stava i$ri4ito je re4eno( 9:akonom o ra$ rani4enju oblasti *osna i Herce ovina #e se ra$deliti u oblasti u svojim sadanjim ranicama. Dok se to $akonom ne uredi,okru$i u *osni i Herce ovini vae kao oblasti.8 Spomenuta odredba unesena je u &stav $ato -to su se time 9kupili8 lasovi dijela muslimanski" poslanika, da bi se mo ao i$ lasati )idovdanski ustav. Hrvatske $emlje bile su podijeljene u -est oblasti. & 4l.lB= .navedeno je( ako se podjela na oblasti provede prema tre#em postupku +kraljevom uredbom0 9onda se imaju osnovat u Hrvatskoj i Slavoniji 4etiri oblasti8.3ako je i postupljeno prema spomenutoj &redbi . !snovane su( 1. Srijemska oblast +podru4je biv-e Srijemske upanije, sjedi-te u )ukovaru 0, 2. 2. !sije4ka oblast +!sijek0, B. :a reba4ka oblast +:a reb0 i A. >rimorsko-kraji-ka oblast +,arlovac0 'e;imurje +kotarevi Eakovec i >relo 0, iako je u njemu ivjelo "rvatsko pu4anstvo, bilo je uklju4eno u 'ariborsku oblast. >odru4je biv-e ,raljevine Dalmacije podijeljeno je u dvije oblasti( 1. Dubrova4ku oblast + Dubrovnik0 i 2. Splitsku oblast + Split0. @a tom podru4ju u4injene su dvije promjene prema stanju 1918. odine, tj .u odnosu prema podru4ju koje je Dalmacija 9unijela8 u ju oslavensku dravu( 1. 1$u$eto je podru4je *oke kotorske i dalje prema ju oistoku i pripojeno :etskoj oblasti tj. 5rnoj /ori. 3akvo rje-enje ve# je bilo unaprijed u &stavu predvi;eno. & 4l. 1B=.stajalo je( 91sto tako, ako se podela $emlje vr-i uredbom, po ovom 4lanu, 5rna /ora i$ 191B. odine sa kotarom *okokotorskim a be$ okru a pljevaljsko i bjelopoljsko vai#e kao oblast i vr-i#e ?unkciju oblasti po ovome &stavu.8 2. Splitskoj oblasti pripojen je otok ,rk, koji do 1918. odine bio u sastavu 1stre +dakle,ne Dalmacije0. ,astav je bio uklju4en u <jubljansku oblast !p#enito, Hrvatska je podjelom na oblasti bila o-te#ena( a0 bila je iskomadana F b0 od "rvatsko prostora odu$et je dio teritorija koji je Hrvatska 9unijela8 u $ajedni4ku dravuF c0 "rvatskim $emljama nisu priklju4ena podru4ja s "rvatskim pu4anstvom +'e;imurje, ,astav 0 &stavni nacrti neki" pojedinaca i rupa 1 ustavni nacrti neki" pojedinaca i rupa temeljili su se na unitaristi4kom modelu , odnosno autonomisti4kom, ?ederalisti4ko-kon?ederalisti4kom.

:emljoradni4ka stranka + Save$ $emljoradnika 0 bila je $a ustavnu,parlamentarnu i centralisti4ku manar"iju s oblasnom i mjesnom samoupravom +oblasne skup-tine, oblasni odbori, oblasni namjesnik0. Socijaldemokrati su bili $a republiku i decentrali$aciju +re ionalne i mjesne samouprave0. ,omunisti nisu imali svoj ustavni nacrt, ali i$ nji"ovi" op#eniti" stavova vidljivo je da su tada bili $a unitaristi4ku or ani$aciju drave. S"va#anje %nte 3rumbi#a +u raspravi u ustavnoj debati0 pola$ilo je od -iroki" samouprava na na4elu devolucije, prijenosom $natno dijela nadlenosti sa sredi-nji" or ana vlasi na lokalne or ane. !vo se stajali-te pone-to pribliava i$vjesnom modelu re ionalne autonomije. Dio ustavni" nacrta pola$ilo je pak od stajali-a o potrebi o4uvanja naslije;eni" povijesni" cjelina, u ra$nim varijacijama, s ve#om ili manjom re ionalnom $akonodavnom i upravnom autonomijom. @acrt Cu oslavensko kluba + Hrvatska pu4ka stranka, Slovenska ljudska stranka,*unjeva4ko--oka4ka stranka 0 temeljio se na kompromisu i$me;u unitari$ma i ?ederali$ma. 5entralni or ani bili bi kralj, centralni parlament +dvodomni R politi4ki i socijalno- ospodarski 0.&$ pokrajinske sabore bile su predvi;ene pokrajinske vlade. >okrajina bi bilo -est( 1. Slovenija, 2. Hrvatska R Slavonija R 'e;imurje, B. Dalmacija R *osna R Herce ovina, A. )ojvodina, =. Srbija R 'akedonija, 6. 5rna /ora. Cu oslavenski klub 4inile su stranke koje su bile vjerske orijentacije. 3akva je orijentacija bila i osnova od koje su pola$ili u svom modelu teritorijalne podjele +tri pokrajine preteno katoli4ke, dvije preteno pravoslavne i jedna be$ preva e0. Stojan >roti# +jedan od vo;a 2adikalne stranke, ministar $a &stavotvornu skup-tinu0 u svome nacrtu ustava traio je kompromis i$me;u centrali$ma i ?ederali$ma. !dre;eni dio poslova prenio bi se u nadlenost pokrajina, ali pod nad$orom centralni" dravni" or ana. 3ako bi re ionalne autonomije ipak ostale dosta sku4ene. >redvi;ao je ove pokrajinske jedinice( 1. Slovenija, 2. Dalmacija, B. Hrvatska R Slavonija, A. *osna, =. 5rna /ora R Herce ovina, 6. *anat, 7. Srijem R *a4ka, 8. Srbija, 9. Stara Srbija R 'akedonija. Cosip Smodlaka i$radio je osobni nacrt ustava +nije bio 4lan &stavotvorne skup-tine0. @je ov je nacrt vi-e pola$io od decentrali$acije, ne o neke -ire autonomije. & ra$ rani4enju je pola$io od povijesni" i eo ra?sko- ospodarski" cjelina.>redvi;ao je l2. jedinica( 1. Slovenija +<jubljana0, 2. Hrvatska +:a reb0, B. Slavonija +!sijek0, A. Dalmacija +Split0, =. ,rajina +*anja <uka0, 6. *osna +Sarajevo0, 7. >rimorje +Dubrovnik0, 8. )ojvodina +@ovi Sad0, 9. >odunavska Srbija +*eo rad0, 10. 'oravska Srbija +@i-0, 11. 2a-ka +novi >a$ar0, 12. 'akedonija +Skopje0. Hrvatska $ajednica + Hrvatska napredna stranka, Star4evi#eva stranka prava, rupa ,olo i$ !sijeka0 svoj je ustavni nacrt temeljila na pravu samoodre;enja i "rvatsko a povijesno a dravno prava. >redvi;ali su $ajedni4ke or ane( kralja, dvodomni parlament, centralnu vladu. >okrajinski or ani( pokrajinski sabor, pokrajinska vlada, ban. Sporove i$me;u centralni" i pokrajinski" nadlenosti rje-avao bi &stavni sud. & tom su ustavnom nacrtu jasno vidljive ?ederalisti4ke odrednice. @acrt Hrvatske $ajednice u oblikovanju pokrajinski" jedinica pola$io je od stanja kakvo je bilo naslije;eno 1918. odine. >redvi;ene su bile ove jedinice( 1. Slovenija, 2. Hrvatska R Slavonija R Dalmacija, B. *osna R Herce ovina, A. )ojvodina, =. 5rna /ora, 6. Srbija R 'akedonija. Hrvatska republikanska selja4ka stranka Stjepana 2adi#a nije sudjelovala u radu &stavotvorne skup-tine,te je svoj ustavni pro ram i$radila i$van ustavne debate. @actr je bio i$ra;en 1921. odine, a dopunjen 1922. odine, na$na4en je i kao pro ram stranke. Hrvatska je de?inirana kao neutralna selja4ka republika, s punim suverenitetom. S dru im jedinicama

na me;unarodno pri$natom podru4ju ju oslavenske drave Hrvatska stupa u save$ suvereni" drava. !pse save$ni" poslova sveden je na uski kru . 5entralni $akonodavni or an 4ine dele acije suvereni" drava. Save$ne odluke dobivaju i$vr-nu sna u po-to i" potvrde save$ne jedinice. & cjelini, u ovome je projektu rije4 o kon?ederativnom modelu. 2adi#eva stranka nastala je na podru4ju Hrvatske koje se nala$ilo u u arskom dijelu %ustro-& arske, tj. & ,raljevini Hrvatskoj i Slavoniji. @a podru4ju Dalmacije svoj je utjecaj stranka po4ela -iriti nakon 192l. /odine. & ustavnom nacrtu +pro ramu0 predvi;ene su ove jedinice( 1. *anska Hrvatska 2. Slovenija B. Srbija A. Dalmavija $a koju je bilo re4eno( 9 *anska Hrvatska ne odri4e se nijedno a svo a prava na dana-nju Dalmaciju, ali dana-njoj Dalmaciji, radi posebni" nje$ini" "istorijski", $emljopisni" i me;unarodni" prilika, premda je to naj4i-#a "rvatska $emlja, dakle samo dio "rvatsko naroda, pri$naje potpuno pravo narodno a samoodre;enja te #e svu svoju sna u uloiti u to da se Dalmaciji i dalmatinskim Hrvatima -to prije dade prilika da posve slobodnim plebiscitom, i$vr-enimpod me;unarodnom kontrolom, odlu4e o svojoj sudbini8. =. *osna R Herce ovina. >rema nacrtu i$ 1921. odine to je podru4je bilo tretirano kao tri prve jedinice. >rema dopuni i$ 1922. odine i $a tu jedinicu predvi;en je plebiscit. 3u je re4eno( 9*osna R Herce ovina +......0 ne mo u biti smatrane srpskim $emljama +......0 ne o se moraju smatrati onim -to i jesu( $a posebnu moralnu, ospodarsku i politi4ku cjelinu, u kojoj su i Hrvati i Srbi otprilike jednako odlu4ni, te se "rvatsko-srpski spora$um ima u *osni posti#i me;unarodnim putem R posredovanjem <i e naroda u$ naro4ito pri$nanje prava samoodre;enja *osni i Herce ovini.8 6. 5rna /ora, plebiscit pod me;unardnom kontrolom. 7. 'akedonija,plebiscit pod me;unarodnom kontrolom. 8. *anat R *a4ka R *aranja, plebiscit pod me;unarodnom kontrolom. & dopuni i$ 1922. odine re4eno je( 9 *a4ka i *aranja,koja se danas s *anatom nera$umno i nelo i4ki na$ivlju )ojvodinom +nera$umno jer to nikad nije bila nikakva vojvodina, a nelo i4no( jer vojvodina R koliko je postojala R bila je djelo carske be4ke vojni4ke politike, koju *eo rad toboe ne#e ni u ni4em da slijedi0, u kojoj su Srbi prema Hrvatima u posve ne$natnoj manjini R ne smiju se upravljati kao 4iste srpske $emlje, ne o tu R na osnovu spora$uma i$me;u Hrvatske i Srbije R treba provesti plebiscit po $a-titom <i e naroda, a na pitanje Srbija- *eo rad, ili Hrvatska R :a reb.8 & nacrtu i$ 192l. /odine re4eno je da se ne pri$naje spora$um u 2apallu i o4ekuje se pripojenje 2ijeke i 1stre Hrvatskoj. &stavni nacrti koji su u$imali u ob$ir povijesne pokrajine ra?i4ki su prika$ani na str. 26. 5rvenom bojom o$na4ena su podru4ja na kojima bi se or ani$irao plebiscit. str. 29-

IV. Kraljevina Jugoslavija - podjela na banovine 1929. godine

Rezolucija Seljako-demokratske koalicije 1. kolovoza 1928. godine
@akon kra#e suradnje s >a-i#evom 2adikalnom strankom +192=-19270, nakon pri$navanja )idovdansko ustava +192=0, 2adi#eva stranka ponovno se 1927. odine na-la u opo$iciji, ovo puta u parlamentarnoj, a ne i$van parlamenta, kao do 192=. odine. >o-to se ponovno na-ao u opo$iciji 2adi# je, u jesen 1927. s >ribi#evi#evom Samostalnom demokratskom strankom sklopio spora$um kojim je stvorena Selja4ko-demokratska koalicija. & pro ramu ,oalicije bilo je Spravi4no provo;enjeS )idovdansko ustava. @akon atentata u beo radskoj Skup-tini +20. 6. 19280 od strane radikalsko poslanika 2a4i#a, eksponenta velikosrpske politike, kada su ubijena dva $astupnika 2adi#eve stranke, a te-ko ranjeni 2adi# malo kasnije podle ao ranama, Selja4ko-demokratska koalicija prela$i u i$vanplanetarnu opo$iciju. & svojoj re$oluciji od 1. kolovo$a 1928. odine ,oalicija se i$jasnila protiv )idovdansko ustava. & re$oluciji je re4eno( S,onstantuju#i, da su kraljevine Hrvatska i 5rna /ora i sve narodno-politi4ke individualnosti predstavljene u @arodnom vije#u pristupile u dravnu $ajednicu sa kraljevinom Srbijom ne odri4u#i se svoji" "istorijsko-dravni" odnosno narodno-politi4ki" individualiteta u korist ma koje dru e od ujedinjeni" $emalja ne o samo u korist dravne $ajednice Srba, Hrvata i Slovenaca i da su akt od 1. prosinca 1918. i &stav od 28. lipnja 1921. upotrebljeni $a utvr;enje "e emonije biv-e kraljevine Srbije nad svim ostalim $emljama i narodnim dijelovima, i$javljujemo, da je u svijesti narodnoj dosada-nje dravno ure;enje u cjelini poni-teno po$natim do a;ajima i da #emo povesti najodlu4niju borbu $a novo dravno ure;enje, koje #e osi urati punu ravnopravnost svi" spomenuti" individualiteta. S Dakle, rije4 je o povijesnim jedinicama kakve su one bile u vrijeme stvaranja ju oslavenske drave. @ovi vo;a Hrvatske selja4ke stranke dr. ). 'a4ek u ra$li4itim je svojim istupima tu re$oluciju tuma4io u ?ederalisti4kom smislu, a >ribi#evi# je bio su$draniji, tuma4e#i je u smislu -iri" autonomija. +290 /lede broja jedinica 'a4ek je istupao u dvije varijante( prema jednoj ovorio je o duali$mu, -to bi trebalo s"vatiti kao vra#anje na dualnu situaciju kada je postojala Drava SHS i Srbija +s 5rnom /orom i )ojvodinom0. >rema dru oj ovorio je o =-7 jedinica +Slovenija, Hrvatska, *osna-Herce ovina, )ojvodina, 5rna /ora, Srbija, 'akedonija0, ovisno o tome "o#e li )ojvodina i *osna-Herce ovina biti samostalne jedinice. S takvim prijedlo om 'a4ek je istupio i u audijenciji kod kralja %leksandra, A-=. sije4nja 1929. odine, uo4i pro la-enja -estosije4anjsko apsolutisti4ko reima. Spomenimo i kru oko 4asopisa S@ova LvropaS, koji je okupljao inteli enciju ma"om ?ormalno i$van stranaka. /lavna je orijentacija to a kru a bilo inte ralno ju oslavenstvo, koje su oni tuma4ili na svoj na4in. 1$ takve orijentacije proi$la$ila je i nji"ova lobalna podr-ka )idovdanskom ustavu. @o nakon skup-tinsko atentata i taj je kru postupno spo$nao neop"odnost revi$ije )idovdansko ustava. Cedan od istaknutiji" prista-a to a kru a, po$nati odvjetnik dr. 1vo >oliteo, tako je u svojemu prijedlo u $a promjenu )idovdansko ustava smatrao da bi trebalo ukinuti ustavnu odredbu koja limitira broj stanovnika u oblasti, smanjiti broj oblasti i osnovati ve#e jedinice, koje bi donekle, i ponegde, poklapale se otprilike s opsegom prijanjih pokrajina. Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podruja (3. lis opada 1929. godine!

,raljevom proklamacijom od 6. sije4nja 1929. odine ukinut je )idovdanski ustav, raspu-tena Skup-tina, $abranjene politi4ke stranke i pro la-ena apsolutisti4ka monar"ija. ,ralj je B. listopada te odine donio :akon o na$ivu i podjeli ,raljevine na upravna podru4ja. Drava je dobila na$iv - ,raljevina Cu oslavija. !snovano je 9 banovina( Dravska +<jubljana0, Savska +:a reb0, )rbaska +*anja <uka0, >rimorska +Split0, Drinska +Sarajevo0, :etska +5etinje0, )ardarska +Skopje0, 'oravska +@i-0, Dunavska +@ovi Sad0. *anovine su bile na koje je prenesena vlast i$ nadlenosti centralni" or ana +tk$. Dekoncentracija0. 3o je vidljivo i i$ poloaja i nadlenosti bana. @je a imenuje kralj, na prijedlo ministra unutra-nji" poslova i u$ su lasnost predsjednika vlade. @adlenost bana ?ormulirana je ovako( Ban vri najviu politiku i optu upravnu vlast u banovini. Banu pripada pravo konanog reavanja po svima predmetima njegove nadlenosti. Ban otpravlja poslove svoje zakonske nadlenosti pomou politiko-upravnih i strunih inovnika i pomonog osoblja. Njemu su potinjena sva nadletva i svi organi opte uprave u banovini. n vri sve poslove, koji spadaju u njegovu nadlenost i za njih lino odgovara. Njemu dodeljeni re!erenti i pomono osoblje kao i potinjeni organi vre svoj rad po njegovim uputstvima. Ban reava kao drugostepena opta upravna vlast po albama protiv njihovih upravnih akata. Ban vri nadzor nad samoupravama. Ban vodi u sporazumu sa nadlenom vojnom vlau nadzor nad poslovima oko eviden"ije oko odbrambene snage, u koliko ovu evide"iju vode vlasti unutranje uprave. >rostor biv-e ,raljevine Hrvatske-Slavonije i ,raljevine Dalmacije0 bile su podijeljene na dvije banovine - Savsku i >rimorsku, u$ ni$ i$mjena na koje #e se saeto upo$oriti. "avska banovina. & tu banovinu uklju4eno je bilo i 'e;imurje, -to nije bio slu4aj kod podjele na oblasti. &klju4en je i ,astav, te ,rk. @joj se priklju4io i kotar Ernomelj, dok je kotar Eabar bio uklju4en u Dravsku banovinu. @ajve#i $a"vat u4injen je u Srijemu, koji je u cijelosti bio i$u$et i$ Savske banovine. )ukovar, )inkovci, Nupanja, Srijemska 'itrovica i .id uklju4eni su u Drinsku banovinu, dok je preostali dio Srijema bio uklju4en u Dunavsku banovinu. +B00 :emun je, s >an4evom i *eo radom 4inio posebno upravno podru4je- &pravu rada *eo rada, pod neposrednom in erencijom 'inistarstva unutra-nji" poslova. #ri$orska banovina. @a tom su podru4ju u4injeni $na4ajni teritorijalni $a"vati. @ajve#i dio Dubrova4ke oblasti uklju4en je u :etsku banovinu +5rna /ora0. >rimorska banovina obu"va#ala je dio *osne i Herce ovine +u lavnom podru4je $apadne Herce ovine, te bosanske kotareve 3ravnik, <ivno i Duvno0, koji prije nije bio u sastavu ,raljevine Dalmacije. T 1$nosimo neka op#a opaanja u$ podjelu na banovine 1929. odine( - :natan dio "rvatsko podru4ja bio je Sotu;enS- cijeli Srijem i veliko podru4je juno od @eretve. - ,od ra$ rani4enja banovina nisu se po-tivale ranice *osne i Herce ovine, kao -to je bio slu4aj pri podjeli na oblasti 1922. odine. - 2a$ rani4enje je u4injeno tako da se pove#a broj srpsko pu4anstva i tako stvori srpska ve#ina +osim u Dravskoj, Savskoj i >rimorskoj0. 3ako je u )rbasku banovinu uklju4en kotar Dvor +na &ni0, i$u$eta je $apadna Herce ovina +"rvatsko pu4anstvo0, Drinska banovina prote nuta je isto4no od Drine, Dunavska je od S)ojvodineS povu4ena daleko na ju , a )ardarska banovina na sjeveru je obu"va#ala dio srpsko podru4ja. - /rupiranjem banovina i nji"ovim ranicama vidljivo su na$na4ene konture )elike Srbije. &$ spomenutu podjelu na banovine treba jo- spomenuti i 2je-enje ministra unutra-nji" poslova o uspostavljanju okruni" inspektorata +2B. listopada 19290, &redbu o promjenama

podru4ja kotareva i op#ina uslijed odre;eni" banovinski" ranica +A. studeno a 19290. :akon o banskoj upravi +7. studeno a 1929, s i$mjenama i dopunama 2A. oujka 19B00, >ravilnik o or ani$aciji i radu banski" vije#a +B. srpnja 19B00. +B20

V. Kraljevina Jugoslavija - podjela na banovine 1931. godine #ro$jene u razgranienju banovina

>romjene u ra$ rani4enju banovina provedene su :akonom o i$mjenama i dopunama u :akonu o na$ivu i podjeli ,raljevine na upravna podru4ja +28. kolovo$a 19B19. & Savskoj banovini obavljene su ove promjene( a0 Eabar je uklju4en u Savsku banovinu, a Ernomelj u Dravsku. >rema podjeli 1929. odine, kao -to je prije navedeno, bilo je obrnuto. b0 ,otari )ukovar, )inkovci i Nupanja i$u$eti su i$ Drinske banovine i pripojeni Savskoj banovini, a .id i Srijemska 'itrovica priklju4eni Dunavskoj banovini. >rema podjeli i$ 1929. Srijem je bio podijeljen i$me;u Drinske i Dunavske banovine, a prema podjeli 19B1. i$me;u Savske i Dunavske banovine. & >rimorskoj banovini u4injene su ove promjene( a0 1$u$et je 3ravnik, koji je prema podjeli 1929. bio u sastavu ove banovine. b0 >ripojen je kotar Stolac. c0 1$ primorsko pro4elja :etske banovine i$u$et je kotar ,or4ula +uklju4en u nju prema podjeli 1929.0 i pripojen >rimorskoj banovini +osim op#ina !rebi#, ,una, Canjina i 3rpanj na >elje-cu0. 2a$ rani4enje provedeno u kolovo$u 19B1. uneseno je u oktroirani &stav od B. rujna 19B1. odine, -to a je donio kralj %leksandar, i to neposredno nakon spomenuto ra$ rani4enja. Stanovite i$mjene u4injene su uredbama od 1A. rujna, 2A. listopada i 28. listopada 19B1. odine.

%eagiranje poli iki& s ranaka na 's av od 3. rujna 1931. godine

,raljevim &stavom od B. rujna 19B1. odine ,raljevina Cu oslavija ?ormalno je prestala biti apsolutisti4ka monar"ija i postala ustavna monar"ija. @o ona nije bila i parlamentarna, pa to ni u &stavu nije re4eno. Stvarno, nakon oktroirano +BB0 &stava, umjesto otvoreno apsoluti$ma uveden je prikriveni apsoluti$am. 3akvo stanje, dakako, nije bilo pri"vatljivo $a politi4ke stranke, 4iji je rad $abranjen 1929. odine. Sve su one, na ra$li4ite na4ine, ne ativno rea irale na nastale promjene. Selja4ko-demokratska koalicija na svome je tajnom sastanku 7. studeno 19B2. pri"vatila re$oluciju po$natu pod na$ivom :a reba4ke punktacije. & re$oluciji je, pored ostalo a, bilo re4eno( 9B. ,onstatiramo 4injenicu, da srbijanska "e emonija, koja se ve# od po4etka nametnula Hrvatskoj i svim na-im $emljama uop#e, s ove strane Drine, Save i Dunava, svojom nesposobno-#u i pomo#u nasilja i nemoralnim metodama, dre#i u svojoj ruci svu dravnu vlast, djeluje destruktivno uni-tavaju#i moralne vrijednosti, sve na-e napredne ustanove i tekovine, materijalnu imovinu naroda, pa i nje ov du"ovni mir. 3o stanje je posti lo vr"unac pod apsolutisti4kim reimom od 6. 1. 1929. koji je, poja4av-i tu "e emoniju sa svim njenim kobnim posljedicama, jo- dokinuo ra;anske i politi4ke slobode. A. @a temelju ovako te-ko iskustva dola$imo do $aklju4ka, da je, vra#aju#i se na odinu 1918. kao is"odnu ta4ku, prijeka potreba povesti odlu4nu i -to bolje or ani$iranu

borbu protiv te "e emonije sa ciljem, da se ona otstrani i$ svi" na-i" krajeva tako, da se ukloni odovud svaka vlast i upliv te "e emonije sa svim njenim predstavnicima. =. @a toj pretpostavci samo moe se pristupiti k novom ure;enju dravne $ajednice, koja, ne upu-taju#i se u ovom 4asu u detaljno ra$ra;ivanje te osnove, imat #e $a na4elnu podlo u misao da ta $ajednica, isklju4iv-i prevlast jedno ili vi-e njeni" 4lanova tako, da svaki 4lan u svojoj $emlji kao i svi udrueni u $ajedni4kom sura;ivanju u poslovima op#e interesa $ajednice, koji #e spora$umno utvrditi, budu mo li osi urati i posebne i skupne interese te $ajedni4ki napredak i procvat moralno i materijalno ivota naroda srpsko , naroda "rvatsko i naroda slovena4ko . >osebni interesi inoje$i4ni" manjina potpuno #e se $ajam4iti.8 1 sami potpisnici :a reba4ki" punktacija na ra$li4ite su na4ine tuma4ili nji"ova $na4enja. Hrvatska selja4ka stranka bila je sklonija tome da se one tuma4e kao kon?ederalisti4ki pro ram, a prista-e Sveto$ara >ribi#evi#a vi-e su bili skloni da i" tuma4e kao ?ederalisti4ki pro ram. @o ni sam tekst >unktacija nije u tom po ledu posve odre;en. )i-e su i$no-ena neka op#a na4ela. :a reba4ke punktacije nai-le su na -iroki odjek i otovo sve politi4ke rupacije u Cu oslaviji i$nijele su o njima +ili povodom nji"0 svoja ledi-ta, odnosno svoju pro ramsku orijentaciju. %epublikanska s ranka u "rbiji u svojoj je re$oluciji isticala Sda su potpisnici $a reba4ke re$olucije stali na pravilno ledi-teS. "rpska opozi(ija u )VojvodiniS u svojoj su re$oluciji +@ovosadske punktacije0 iska$ali o-tru osudu apsolutisti4ko reima, a o poloaju )ojvodine u novom ure;enju drave isti4u( # buduem ure$enju drave %ojvodina sa &remom za sebe trai isti poloaj koji e imati ostale pokrajine. :bo svoji" ledi-ta o dravnopravnom poloaju )ojvodine opo$icija u )ojvodini doivjela je o-tru kritiku svoji" mati4ni" stranaka u Srbiji. Ze$ljoradnika ljevi(a +ljevica :emljoradni4ke stranke, rupa oko Dra oljuba Covanovi#a, preteno u Srbiji0 u svojoj re$oluciji, pored ostalo , konstatira( 'i smo oduvijek smatrali da bude takova, da iskljuuje prevlast jednog lana nad drugih osiguravajui stvarnu ravnopravnost i borili smo se protiv hegemonistikih prohtjeva srbijanskih politiara koji su traili pomagae kod predstavnika hrvatske i preanske buroazije za zajedniko eksploatiranje seljakih masa i u &rbiji i u (rvatskoj i u ostalim krajevima. 'i danas smatramo, da na"ionalni mir i ovu stvarnu ravnopravnost moe da osigura samo jedno sporazumno, !ederativno dravno ure$enje, na koje se misli u ). toki rezolu"ije +tj. :a reba4ki" punktacija0. "lovenska ljudska s ranka +<jubljanske punktacije0 u sredi-te je stavilo pitanje ujedinjenja Slovenaca, koji su bili +BA0 podijeljeni i$me;u tri drave +1talija, Cu oslavija, %ustrija0. ! pitanju dravno ure;enja re4eno je( *a ostvarenje ovog ideala potrebno je da mi &loven"i, (rvati i &rbi po slobodnom sporazumu i na demokratskoj bazi izgradimo dravu od ravnopravnih jedini"a, od kojih e jedna biti &lovenaka. *rnogorski +ederalis i +Sekula Drljevi#0 u cijelosti su podrali :a reba4ke punktacije. Jugoslavenska $usli$anska organiza(ija +Sarajevske punktacije0 u svojoj je re$oluciji istakla( # pitanju novog ure$enja nae zajednike drave, koje ure$enje smatramo sredinjim problemom, nae stanovite je poznato, jer je sadrano u naem programu o ure$enju drave po ravnopravnim politiko historiskim jedini"ama sa najirim kompeten"ijama, preputajui zajedni"i ono, to treba da osigura i zajami skupne interese. # ovakvom dravnom ure$enju traimo za Bosnu i (er"egovinu kao najstariju historiko-politiku jedini"u u dravi koja je oduvijek i kulturno i so"ijalno predstavljala jednu individualnu "jelinu, da bude jedna od tih ravnopravnih jedini"a.+

,e$okra ska s ranka od svo a stvaranja 1919. odine bila je $a ovornik inte ralno ju oslavenstva i unitaristi4ke or ani$acije drave. 1mala je na la-enu ulo u u dono-enju )idovdansko ustava. & vrijeme :a reba4ki" punktacija opaa se da je ona po4ela mijenjati stajali-ta o dravnom ure;enju. & pismu -e?a stranke <jube Davidovi#a strana4kim prista-ama u povodu :a reba4ki" punktacija, kae se ovo( ,azlozi demokratije kao i razlozi "elishodne uprave zahtevaju irokogrudno izvedenu samoupravu u velikim oblastima koje su prirodnim, saobraajnim i ekonomskim uslovima i saivljenjem so"ijalnim upuene na teku saradnju. -./ 0a se ti uslovi zadovolje, potrebno je dravu podeliti na, re"imo, sedam, osam ili devet takvih uistinu samoupravnih jedini"a. ,onstatiraju#i da poloaj kakav je sada u narodu, namee, pored i iznad takvog samoupravnog ure$enja sprovedenog kroz "elu dravu, jo i reenja van kruga ustanova koje prua jednostavna drava, u pismu se dalje kae( 1o sili naeg podvojenog ivota u prolosti, po sili greenja u sadanjosti, razvila su se oseanja i za ira samovladanja, ira i prostorno i sadrajno. 2u su sad u pitanju zadovoljenja pogodaba za slobodan razvoj kulturno-istorijskih posebnosti &rba, (rvata i &lovena"a. 1rema tome merilu povlaeni ti iri okviri treba, povezujui po dve ili tri samoupravne oblasti, da zaokrue velike zajedni"e oko velikih na"ionalno-kulturnih "entara u Beogradu, *agrebu i 3jubljani, i izme$u tih jedini"a jo i jednu etvrtu, u prelaznoj zoni srpsko-hrvatskoj, u kojoj se nerazdvojno ukrtaju plemena, vere i kulturni uti"aji. & Davidovi#evu pismu nije i$ri4ito spomenuta ?ederacija. @o imaju#i na umu nje ovu cjelinu, kao i dru e sada-nje dokumente te stranke, vidljivo je da su demokrati od svo a prvotno unitaristi4ko-centralisti4ko stajali-ta evoluirali do ?ederalisti4ke koncepcije. :a ra$liku od demokrata, %adikalna s ranka, lavna okosnica unitaristi4kocentralisti4ke or ani$acije drave, nije mijenjala su-tinu svoji" stanovi-ta. 1 u povodu :a reba4ki" punktacija radikali su se $ala ali $a S-iroke samoupraveS. !stali su, dakle, na terenu unitarne drave. @eki politi4ari i$ Hrvatske, rukovode#i se idejom inte ralno ju oslavenstva, podravali su kraljev apsolutisti4ki reim u dijelu u kojemu je on imao $na4iti a?irmaciju ju oslavenstva. !ni su sudjelovali i u Skup-tini, konstituiranoj nakon objavljivanja oktroirano &stava i provo;enja reimski" i$bora. @o i oni uskoro prela$e u opo$iciju, konstituiraju#i se u Skup-tini kao -arodni klub. 1 oni su u povodu :a reba4ki" punktacija i$nijeli svoja ledi-ta, iska$uju#i ne$adovoljstvo na4inom provo;enja politike inte ralno ju oslavenstva. & svojoj skup-tinskoj deklaraciji $aloili su se $a to da se sistem unutranjeg ure$enja postavi na najiru samoupravnu osnovu, vodei rauna o historijskopolitikim individualitetima, sa kompeten"ijama koje e garantovati jednakost i ravnopravnost te iskljuiti politiko povlaivanje i gospodarsko izrabljivanje jednakom snagom kako to biva u sluajevima autonomnog ili !ederativnog ure$enja. +B=0 .o$islav .o$ljenoiv/ u prijela$nom ra$doblju do )idovdansko ustava bio je podoban, odnosno ban Hrvatske i Slavonije. >ripadao je Demokratskoj stranci i podravao je nje$in unitaristi4ki pro ram. S vremenom prela$i u opo$iciju. /odine 19BB. i$radio je svoj nacrt $a reor ani$aciju Cu oslavije, u kojemu je odstupio od unitari$ma. &tvrdio je da je prija-nja dravna uprava djelovala samo po volji ve#e dijela Srba, te je donesen prvi "entralistiki ustav, bezmalo u odsutnosti hrvatske strane, dakle kao neko privremeno rjeenje, po nudi. ,asnijim ustavnim promjenama povre$eni su krupni narodni interesi i sva demokratske naelaS. :ato iskustvo upu#uje na reor ani$aciju drave, i to po neminovnoj nudi sloenih prilika i posljedi"ama tekog iskustva, samo na osnovi potpune de"entraliza"ije i u obliku sloene drave. & teritorijalnoj podjeli on se i$ja-njava $a 4etiri banovine, sa sjedi-tima u <jubljani, :a rebu, Sarajevu i *eo radu. /odine 19B7. objavljen je @acrt ustava grupe zagrebaki& in elek uala(a, u lavnom oni" koji nisu bili strana4ki eksponirani, a nekada su ma"om pripadali unitaristi4koj

orijentaciji. @ji"ova evolucija moe se pove$ati s evolucijom s"va#anja rupe oko spomenute @ove Lvrope. & nji"ovu nacrtu vidljivo se $astupa ?ederalisti4ka koncepcija, premda to i$rijekom nije re4eno. & pitanju autonomni" jedinica $ala ali su se $a( 1. Srpsku oblast +predratna Srbija i predratna 5rna /ora0, 2. Hrvatska oblast +predratna *anska Hrvatska, Dalmacija, 'e;imurje0, B. Slovenska oblast +Dravska banovina0, A. *osna i Herce ovina +predratna teritorija ili priblino0, =. )ojvodina. & obra$loenju takve podjele kae se( &a zaokruenjem prvih triju oblasti bili bi zadovoljeni &rbi, (rvati i &loven"i. &a etvrtom oblau i petom zadovoljili bi se pokrajinski interesi i elje 'uslimana, a izbjegao najtei problem diobe &rba i (rvata. & obra$loenju se dalje kae( 1ostoje i tenje 4rne 5ore i 6une &rbije za irokom samoupravom7 ali mi smatramo to pitanje isto internim srpskim pitanjem, koje ne treba da oteava rjeenje glavnog problema, koji dolazi na prvo mjesto. %rijeme i dalje iskustvo pokazati e brai iz srpske oblasti, da li je potrebno i podesno, kada i u kojoj mjeri, zadovoljiti ove tenje. & sve$i s rea iranjima stranaka, rupa i pojedinaca nakon pro la-enja oktroirano ustava 19B1. odine, odnosno :a reba4ki" punktacija, op#enito se moe konstatirati( a0 svi su osudili apsolutisti4ki -estojanuarski reim, b0 preteni dio + otovo svi0 i$jasnio se protiv unitaristi4ko ure;enja drave, c0 najve#i dio i$jasnio se $a uspostavu povijesni" jedinica u ra$li4itim varijantama. +B60

VI. 0anovina 1rva ska #regovori *ve kovi/-2aek o novoj eri orijalnoj podjeli Kraljevine Jugoslavije
>o4etkom listopada 19BA. odine, pri odom posjeta Grancuskoj, u 'arseilleu je ubijen kralj %leksandar. %tentat su or ani$irali prista-e usta-ke or ani$acije. )last je preu$elo @amjesni-tvo, u kojemu je lavnu ulo u imao kne$ >avle ,ara;or;evi#. 1 nakon kraljeve smrti na sna$i je ostao nje ov ustav i$ 19B1. i sve institucije reima uspostavljeno 1929. @o u praksi -estosije4anjski $akoni primjenjivani su elasti4nije, kompromisnije. >o4ele su se obnavljati biv-e politi4ke stranke, premda ?ormalno nisu bile odobrene. >oticaj $a obnovu nji"ove aktivnosti osobito su dali prijevremeni parlamentarni i$bori u svibnju 19B=. odine. 1ako je *. Ce?ti# ?ormalno dobio i$bore , podnio je ostavku, a novu vladu je nakon i$bora sastavila trojna strana4ka koalicija +2adikalna stranka, Cu oslavenska muslimanska or ani$acija i Slovenska ljudska stranka0. >redsjednik nove vlade postao je 'ilan Stojadinovi#. !n je nastojao da takti$iranjem i parcijalnim ustupcima smiruje opo$iciju, osobito "rvatski nacionalni pokret pod vodstvom Hrvatske selja4ke stranke. 3o je, me;utim, imalo samo prividni re$ultat. & vanjskoj politici Stojadinovi# je nastavio orijentaciju na @jema4ku, koju je po4eo ve# kralj %leksandar. &skoro je uspostavio suradnju i s 1talijom. Sve se vi-e udaljavao od prija-nji" ju oslavenski" save$nika, )elike *ritanije i Grancuske, -to je i$a$ivalo i ne odovanje opo$icije u Srbiji. 5ilj Stojadinovi#eve orijentacije na njema4ku i 1taliju bio, pored ostalo a, neutrali$acija unutra-nje opo$icije, koja je radila protiv inte riteta Cu oslavije, kao i ona koja se $ala ala $a preure;enje $emlje na ?ederalisti4koj osnovi. @asuprot Stojadinovi#evoj orijentaciji u vanjskoj i unutra-njoj politici, kne$ >avle bio je $a su$drljiviju politiku prema osovinskim silama i $a kompromis sa "rvatskom opo$icijom. Da bi se ta politika mo la provoditi, bilo je potrebno ukloniti Stojadinovi#a. 3o se i $bilo po4etkom velja4e 19B9. odine.

@ovu vladu sastavio je Dra i-a 5vetkovi#. @je$in osnovni $adatak bio je spora$um s "rvatskom opo$icijom. +B90 >rvi dani 5vetkovi#eve vlade podudarali su se s do a;ajima koji su oteali me;unarodni poloaj Cu oslavije. !pominjuju#e je djelovao raspad Ee"oslova4ke u oujku 19B9. >o4etkom travnja talijanske su trupe u-le u %lbaniju i time u roavale si urnost Cu oslavije i$ to smjera. *erlin i 2im $a"tijevali su od *eo rada jasnije iska$ivanje naklonosti !sovini. >revladavalo je uvjerenje da se pribliava svjetski rat, -to je na ovje-tavalo po ibelj $a Cu oslaviju. & takvim su se prilikama i vladaju#i *eo rad i opo$icijski :a reb nastojali -to prije spora$umjeti. >re ovori i$me;u 5vetkovi#a i 'a4eka po4eli su po4etkom travnja 19B9. odine, i nastavljeni su do sredine to mjeseca. & prvi plan i$bilo je teritorijalno pitanje. 5vetkovi# je predloio spajanje Savske i >rimorske banovine, te rada i kotara Dubrovnik, u$ manje naknadne promjene, pri cjelovitom preure;enju $emlje. 'a4ek je od ovorio trima protuprijedlo$ima( 1. .est povijesni" jedinica, u smislu re$olucije Selja4ko-demokratske koalicije od 1. kolovo$a 1928. odineF 2. Hrvatska u ovim ranicama( Savska banovina, s pomaknutim isto4nim ranicama do .ida, $atim kotarevi *r4ko, /rada4ac i Derventa. /ranica bi $atim i-la rijekom Savom do &ne, &nom do u-#a Sane, Sanom do Cajca, :enice, )isoko , odatle na ranicu >rimorske banovine, te Dubrovnik, do Herce -@ovo . !vaj prijedlo ba$irao se na pretpostavci da preostali dijelovi *osne i Herce ovine i )ojvodine budu $asebne jediniceF B. %ko *osna i Herce ovina i )ojvodina ne bi bile posebne jedinice, ra$ rani4enje bi bilo i$vr-eno ovako( od Subotice ravnom linijom na 1lok, odatle na Savu do rijeke *osne, *osnom do pod Sarajevo, te odatle na ranicu >rimorske banovine, pa na Herce -@ovi. ! spajanju Savske i >rimorske banovine, te priklju4enju Dubrovnika Hrvatskoj br$o je posti nuta su lasnost. Spor je nastao oko 'a4ekova $a"tjeva $a *osanskom krajinom +t$v. 3urska Hrvatska0. & tekstu spora$uma od 22. travnja 19B9. odine o pitanju teritorija je re4eno( 8. na osnovu paragra!a 889. #stava odmah izvriti spajanje &avske i 1rimorske banovine s gradom i kotarom 0ubrovnikom u jednu jedini"u pod imenom Banovina (rvatska. 0e!initivni pak opseg Banovine (rvatske odredit e se odlukom naroda putem glasanja u preostalim dijelovima Bosne i (er"egovine, 0alma"ije, te &rijema i %ojvodine. @amjesni-tvo nije pri"vatilo takvu stili$aciju spora$uma, osobito onu o plebiscitu, naro4ito u dijelu Dalmacije +*oka kotorska0 i )ojvodine. &tvr;ena je nova ?ormulacija( de!initivni pak opseg Banovine (rvatske odredit e se odlukom naroda putem glasovanja u preostalim dijelovima Bosne i (er"egovine, te &rijema. 3ako je 27. travnja 19B9. utvr;en tekst spora$uma, koji su 5vetkovi# i 'a4ek smatrali kona4nim. Eekalo se samo odobrenje @amjesni-tva. @o ono a je odbilo odobriti. *ilo je to i$ vi-e ra$lo a. Cedan od nji" bilo je o4ekivanje is"oda puta kne$a >avla u 2im i *erlin u svibnju i lipnju, da bi se procijenilo utjecaj vanjski" okolnosti na rje-avanje unutra-nje kri$e. Sto a je u svibnju i lipnju do-lo do $astoja u pre ovorima. & toj pau$i 5vetkovi# je ponudio novi usmeni prijedlo ra$ rani4enja( 1. Dravska banovina, 2. savska i >rimorska banovina te kotar Dubrovnik, B. )rbaska, :etska i Drinska banovina i A. )ardarska, 'oravska i Dunavska banovina +sa sjedi-tem u @i-u0. Svoj prijedlo podnijeli su i samostalni demokrati, 'a4ekovi partneri u Selja4kodemokratskoj koaliciji. >rema njima bile bi stvorene ove jedinice( 1. Slovenija +Dravska banovina0, 2. HrvatskaF Savska, >rimorska i )rbaska banovina, u$ neke korekture, be$ Dubrovnika, dijela Srijema i dijela )rbaske banovine. Dalmacija i )rbaska banovina imale bi odre;enu autonomiju.

!p#enito, samostalci su eljeli da teritorij Hrvatske bude -to ve#i +bilo bi vi-e Srba0, a nadlenosti "rvatske autonomije -to manje +da bi se osi urao ja4i oslonac na *eo rad0. ,ona4no, 2A. kolovo$a 19B9., @amjesni-tvo je odobrilo Spora$um 5vetkovi#-'a4ek i &redbu o *anovini Hrvatskoj. 3i su akti postali i$vr-ni dva dana kasnije. *ilo je to tjedan dana prije po4etka dru o a svjetsko rata. +A00 Spora$um 5vetkovi#-'a4ek imao je politi4ko $na4enje, be$ dravnopravne sna e. Dravnopravnu sna u imala je &redba o banovini Hrvatskoj, koja je pravno ra$ra;ivala ono -to je utvr;eno politi4kim spora$umom. Sadraj uredbe o *anovini Hrvatskoj ra$ra;en je u nekoliko popratni" uredbi. >odru4je *anovine Hrvatske u Spora$umu utvr;eno je ovako( SSavska i >rimorska banovina, kao i sre$ovi Dubrovnik, .id, 1lok, *r4ko, /rada4ac, Derventa, 3ravnik i Gojnica, spoji#e se u jednu jedinicu koja #e se $vati *anovina Hrvatska. De?initivni opse *anovine Hrvatske odredi#e se prilikom preure;enja draveF pri tome #e se voditi ra4una o ekonomskim, eo ra?skim i politi4kim okolnostima. 3om prilikom i$dvoji#e se i$ ore navedeni" sre$ova, koji su pripojeni *anovini Hrvatskoj, op-tine i sela, koja nemaju "rvatsku ve#inu.U +u &redbu je uvr-ten samo prvi pasus pret"odno teksta.0 & isklju4ivu nadlenost *anovine "rvatske preneseni su poslovi poljoprivrede, tr ovine, industrije, -uma, rudnika, ra;evina, socijalne politike i narodno $dravlja, tjelesno od oja, pravde, prosvjete i unutra-nje uprave. & nadlenosti *anovine Hrvatske ostali su i poslovi koji su prija-njim propisima bili u nadlenosti banovina. & tekstu Spora$uma bile su i ove odredbe( a0 SDe?initivne kompetencije *anovine Hrvatske odredi#e se prilikom preure;enja drave. S b0 S!pse nadlenosti i poloaj *anovine Hrvatske bi#e $a arantovani i naro4itom ustavnom odredbom koja se ne#e mo#i menjati be$ pristanka ove banovine. S *ilo je predvi;eno da $akonodavnu vlast u *anovini Hrvatskoj ima Hrvatski sabor, a upravnu vlast ban, koje a imenuje i ra$rje-ava kralj, a od ovoran je kralju i Saboru. :a rje-avanje sporova i$ nadlenosti centralne vlasti i *anovine Hrvatske ustanovljen je &stavni sud. ! ?inancijskom poloaju *anovine Hrvatske u &redbi je re4eno( Banovini (rvatskoj, da bi mogla uspeno svravati poslove svoje nadlenosti, ima se obezbediti posebna !inansijska samostalnost. na se sastoji u samostalnom prikupljanju odre$enih prihoda i izvrenju rashoda predvi$enih budetom Banovine. 3o je pitanje re ulirano posebnom uredbom u oujku 19A0. @avodimo neke napomene u teritorijalnom opse u *anovine Hrvatske( a0 & Srijemu je, u odnosu prema podjeli na banovine 19B1. odine, ranica pomaknuta isto4no, na kotareve .id i 1lok. b0 /ranica je pre-la Savu i obu"vatila tri bosanska kotara +*r4ko, /rada4ac i Derventu0. c0 & ju oisto4nom dijelu Hrvatska je +>rimorska banovina0 ve# po upravnoj podjeli 1929.Q19B1. odine obu"vatila dio *osne i Herce ovine. Sada je to podru4je pro-ireno uklju4ivanjem kotara Gojnica, te kotara 3ravnik, koji je ina4e ve# bio uklju4en u >rimorsku banovinu 1929., a i$u$et i$ nje podjelom 19B1. d0 & junom primorskom dijelu linija je vra#ena na podjelu prema oblastima i$ 1922. @eum je ve# ranije bio u >rimorskoj banovini, od 19B1. e0 ,ao -to je i Spora$umu navedeno, teritorijalni opse *anovine Hrvatske nije de?initivno odre;en, -to je od o;eno do de?initivno preure;enja drave. 1$ri4ito je navedeno da #e se i$ novopripojeni" kotareva +1lok, .id, *r4ko, /rada4ac, Derventa, 3ravnik, Gojnica0

i$u$eti op#ine i sela u kojima Srbi imaju ve#inu. @o to se odnosilo samo na te kotareve, a ne i dru e, otprije u sastavu Hrvatske +Savska i >rimorska banovina0. & usporedbi sa stanjem 1918., dakle onim -to je Hrvatska 9unijela8 u ju oslavensku dravu, promjene su u slijede#em( a0 1$u$et je dio Srijema. b0 1$u$eta je *oka kotorska i podru4je junije od nje. c0 Hrvatska se pro-irila na spomenuti dio *osne i Herce ovine. d0 & sastav Hrvatske uklju4eni su 'e;imurje, ,astav i ,rk. e0 /ranice Hrvatske 1918. bile su njene povijesne +A10 ranice. /ranice banovine Hrvatske preteno su njene povijesne ranice do 1918., a djelomi4no je primijenjeno etni4ko na4elo i po tome je u *anovinu Hrvatsku uklju4en i dio bosansko-"erce ova4ko teritorija s ve#inom "rvatsko a stanovni-tva. &redba o *anovini Hrvatskoj donesena je na temelju 4lana 116. oktroirano &stava i$ 19B1. >rema tom 4lanu kralj +@amjesni-tvo0 mo li su u i$u$etnim okolnostima podu$imati i$vanredne mjere, neovisno o ustavnim i $akonskim propisima. @o te su mjere imale privremeni karakter, dok se o njima ne i$jasni @arodno predstavni-tvo. !vaj postupak nije doveden do kraja. >rema tome, &redbom o *anovini Hrvatskoj, s dru im popratnim mjerama stvoreno je stanje koje je tek trebalo dovesti do kraja, i$ja-njavanjem @arodno predstavni-tva.

'redba o 0anovini 1rva skoj i o varanje pro(esa (jelovi og preure3enja dr4ave

&spostavom *anovine "rvatske otvoren je proces cjelokupno preure;enja drave, o4evidno u smjeru ?ederali$acije. S ob$irom na proces provo;enja to a -ire pro rama, iskristali$irala su se dva ra$li4ita mi-ljenja( a0 )odstvo Hrvatske selja4ke stranke $ala alo se $a to da se najprije do kraja provede veri?ikacija poloaja *anovine Hrvatske. 3o je $na4ilo da je najprije trebalo raspisati parlamentarne i$bore +te i$bore $a Hrvatski sabor0 i, $atim, pred @arodno predstavni-tvo podnijeti akte o banovini Hrvatskoj. & @arodnom predstavni-tvu bi se u isto vrijeme pokrenulo i pitanje cjelovito preure;enja drave. b0 :astupnici dru o a mi-ljenja +stajali-te svi" politi4ki" rupa u Srbiji, oni" na vlasti i oni" u opo$iciji, Slovenska ljudska stranka i neki dru i 4initelji0 $a"tijevali su da se najprije osnuju dru e dravnopravne jedinice, a nakon to a raspi-u i$bori te se pred @arodno predstavni-tvo i$nese pro ram cjelovito preure;enja drave. Dru o sporno pitanje bio je broj dravnopravni" jedinica. 3aj je problem bio dvostruke naravi( a0 Slovenska jedinica. S ob$irom na tu jedinicu nije bilo spora o teritorijalnom ome;enju. 3o je bilo podru4je Dravske banovine. @a4elno nije bilo ni spora o poloaju te jedinice, jer su se propisi o banovini Hrvatskoj mo li primijeniti i na ostale banovine +u tom je smislu donesena i posebna uredba0, tj. i na Dravsku banovinu. )e# su bili projektirani i provedbeni propisi $a slovensku jedinicu. Dru im rije4ima, stvaranje slovenske jedinice mo lo se obaviti vrlo br$o. @o to nije u4injeno $bo spora oko redoslijeda u preure;enju drave, kako smo ve# spomenuli. Svi politi4ki 4initelji u Srbiji, oni na vlasti i oni u opo$iciji, $a"tijevali su da cijeli prostor isto4no od *anovine Hrvatske bude uklju4en u tre#u, srpsku jedinicu. !po$icija je ina4e o-tro pri ovarala $bo postoje#e a opse a *anovine Hrvatske, a posebno $bo mo u#nosti da on bude i pro-iren. c0 @ajve#i broj 'uslimana *osne i Herce ovine traio je da ona bude uspostavljena kao posebna jedinica, u svojim povijesnim ranicama.

d0 & 5rnoj /ori su postojala dva ledi-ta. Cedni su bili $a uklju4ivanje 5rne /ore u srpsku jedinicu, a dru i su bili $a 5rnu /oru kao posebnu jedinicu. *ilo je i $a"tjeva da se 5rna /ora pro-iri na dio bosansko-"erce ova4ko podru4ja. Spor oko postupka cjelovito preure;enja drave, odnosno oko broja jedinica, bio je prekinut ra$bijanjem Cu oslavije u travanjskom ratu 19A1. Sporovi su nastavljeni i u kru ovima ju oslavenske i$bje li4ke vlade. @o, is"od dru o a svjetsko rata donio je dru a4ija rje-enja. +A20

VII. 5kupa(ijska podjela Jugoslavije 1961. godine 0eka kon+eren(ija 27. ravnja 1961. godine i podjela eri orija Kraljevine Jugoslavije
,ada je po4eo dru i svjetski rat, ju oslavenska vlada +5vetkovi#-'a4ek0 pro lasila je neutralnost. @o, poloaj Cu oslavije je bio daleko od to a da bude neutralna. ,ako je 1talija nakon po4etka dru o a svjetsko rata ostala po strani od ratni" sukoba, iskra rata nije se prenijela na *alkan i Cu oslavija je jedno vrijeme mo la ostati i$van ratno sukoba. 3o je od ovaralo i @jema4koj, jer je ona $bo svoji" ra$lo a +privredne eksploatacije, nastojanja da se Cu oslaviju ne dijeli s 1talijom0 bila $ainteresirana da se odri inte ritet Cu oslavije. @o $avisnost Cu oslavije o silama !sovine danomice je pove#avana, -to je kona4no 2=. oujka 19A1. $avr-ilo pristupom Cu oslavije 3rojnom paktu. Dio vojni" kru ova, rupe opo$icijski" politi4ara, prije sve a u Srbiji, u$ potporu vanjski" ?aktora +britanske tajne slune i dr.0, o"rabrivani ra-irenim antiosovinskim raspoloenjem u cijeloj $emlji, i$veli su 27. oujka 19A1. vojni prevrat, predvo;en eneralom Du-anom Simovi#em. *erlin i 2im s"vatili su to kao neoprostiv i$a$ov. S ob$irom na daljnje Hitlerove planove +napad na SSS20, slu4aj Cu oslavije sile !sovine odlu4ile su "itno i odlu4no skinuti s dnevno reda. Dok se uo4i rata moda i mo lo ra$mi-ljati u ?ormuli ni rat ni pakt, u prolje#e 19A1. dilema vi-e nije bila( ili rat ili pakt. @akon vojno prevrata i$bora vi-e nije bilo - Cu oslaviji je Sponu;enS i$bor be$ i$bora, nametnut joj je rat. & kratkotrajnom travanjskom ratu +6.-18. travnja 19A1.0 ju oslavenska vojska je bila ra$bijena, nje$in najve#i dio je $arobljen. )lada je pobje la u ino$emstvo. !kupacijske sile $aposjele su podru4je ju oslavenske drave, me;usobno a ra$dijelile, odre;uju#i mu ra$li4iti status. &kupno podru4je Cu oslavije, be$ ob$ira na to kakav su poloaj imali pojedini dijelovi, bilo je podijeljeno u dvije interesne $one - talijansku i njema4ku, linijom koja je i-la od bli$ine Samobora i dalje na ju oistok. +A=0 >rve smjernice $a podjelu Cu oslavije i$dao je Hitler odma" nakon spo$naje o vojnom prevratu u *eo radu. >rema tim smjernicama $atim su i$ra;ivani detaljniji planovi. @a *e4koj kon?erenciji +20. travnja 19A1.0 ministri vanjski" poslova @jema4ke i 1talije te su direktive pretvarali u konkretna rje-enja. 1. Sloveniju su me;usobno podijelile 1talija i @jema4ka. >rve direktive o podjeli Slovenije Hitler je i$dao 1A. travnja 19A1. 1talija je dobila manji dio, koji je u po4etku imao status vojno-policijske uprave, a B. svibnja 19A1. to je podru4je dobilo status pridruene provincije, pod na$ivom <jubljanska provincija. Dio Slovenije pod njema4kom upravom imao je status podru4ja koje se trebalo naknadno priklju4iti 3re#em 2eic"u, nakon i$vr-eni" priprema. 5ivilna vlast bila je odijeljena od vojne. >remda, dakle, aneksija jo- nije bila provedena, u praksi je li4ilo kao da je Slovenija sastavni dio 3re#e 2eic"a, ali i okupacijsko podru4je.

2. 1$me;u 'a;arske i Cu oslavije 12. prosinca 19A0. $aklju4en je u ovor o prijateljstvu. 'e;utim, nekoliko dana nakon napada na Cu oslaviju ma;arske su trupe okupirale >rekomurje, 'e;imurje, *aranju i *a4ku. !d travnja do kolovo$a 19A1. na tom je podru4ju uvedena vojno-okupacijska uprava. @akon to a, do sredine prosinca, uvedena je civilna uprava. 'a;arski parlament je 16. prosinca 19A1. pri"vatio :akon o pripojenju juni" krajeva. 'e;imurje je bilo sporno podru4je i$me;u 'a;arske i usta-ke @e$avisne Drave Hrvatske. & jednom ra$doblju bilo je rije4i o mo u#em kompromisu, ako bi se 'a;arskoj osi urao carinski prola$ do Su-aka. @o usta-koj je vlasti preostalo da se pomiri s rje-enjem koje joj je nametnula 'a;arska. B. *anat su okupirale njema4ke sna e u prvim danima travanjsko rata. Do sredine lipnja tu je uvedena vojno-okupacijska uprava. @akon to a prividno je uvedena civilna uprava. *anat je ?ormalno smatran dijelom Srbije, ali su @ijemci i dalje imali svoje posebne interese na tom podru4ju. & *anatu je bila $na4ajna njema4ka narodna skup-tina, koja je, u prvo vrijeme, traila svoj posebni politi4ko- teritorijalni status +Slobodna Drava *anat0. A. @a spomenutoj *e4koj kon?erenciji $aklju4eno je da #e Srbija biti pod njema4kom vojno-okupacijskom upravom u bitno suenim ranicama. @epuna dva tjedna nakon okupacije na tom je podru4ju djelovala vojno-okupacijska uprava. @akon to a po4elo je ra$doblje civilno komesarijata +prividno odvajanje civilne vlasti od vojne0 s osloncem na doma#e kolaboracionisti4ke elemente. >otkraj kolovo$a 19A1. osnovana je civilna vlada Srbije, s eneralom '. @edi#em na 4elu, koju je imenovao vojno-upravni komandant Srbije. 3o poi ravanje s prividnom dravno-#u Srbije bilo je u okviru njema4ki" planova o poslijeratnom komadanju ju oslavensko prostora. =. 1sto4ni dio 'akedonije okupirale su njema4ke trupe i uspostavile vojnookupacijsku upravu. :atim su, na temelju raniji" do ovora, bili po$vani *u ari, da $aposjednu ta podru4ja, $ajedno s dijelovima Srbije. !kupirano je podru4je *u arska pripojila. :apadni dio 'akedonije okupirali su 3alijani i $atim a uklju4ili u teritorij )elike %lbanije. 6. & do ovorima 2ima i *erlina 5rna /ora je smatrana talijanskom interesnom s?erom. 3alijanska okupacijska vlast uvela je civilnu vlast s osloncem na sna e koje su bile ne$adovoljne s dokidanjem crno orske individualnosti u monar"isti4koj Cu oslaviji. Dio 5rne /ore priklju4en je )elikoj %lbaniji. 1talija je anketirala *oku kotorsku, koja je $ajedno s ,onavlima 4inila jedinstveno upravno podru4je /uvernatorata Dalmacije. & aranmanu talijanski" vlasti t$v. 5rno orski sabor je, 12. srpnja 19A1., pro lasio odcjepljenje 5rne /ore od Cu oslavije i njenu samostalnost, u uskoj dravnopravnoj ve$i s 1talijom. +A60

%i$ski ugovori 18. svibnja 1961. godine i grani(e -ezavisne ,r4ave 1rva ske
@akon pu4a enerala Simovi#a *erlin i 2im neod odivo su odlu4ili ra$biti Cu oslaviju. 3ime je ujedno bio i otvoren sukob i$me;u *erlina i 2ima oko plijena na tom podru4ju Hrvatske i Slovenije. *erlin se morao drati podalje od to a podru4ja ako je elio da mu 2im i dalje bude save$ni4ki partner. Hitler je poku-ao i$i rati 'ussolinija. >lanirao je da "rvatsku ne$avisnost pro lasi )ladko 'a4ek, vo;a Hrvatske selja4ke stranke. 3ime bi se, ledano sa stajali-ta *erlina, posti la dva cilja( a0 onemo u#io bi se tako talijanski eksponent usta-ki po lavnik >aveli#, i b0 vlast bi preu$ela stranka koja je imala i$ra$itu politi4ku nadmo# nad malobrojnom usta-kom skupinom, 4ime bi se posti la ve#a stabilnost novostvoreno reima. 3aj plan *erlina propao je, jer 'a4ek nije bio spreman preu$eti poloaj eksponenta okupacijske vlasti.

Hitler je bio spreman staviti "rvatsku dravu pod okrilje 'a;arske, da bi tako potisnuo 1taliju, a pridobio 'a;arsku. @i taj plan nije uspio. ,ona4no je 10. travnja u njema4kom aranmanu, biv-i austrou arski pukovnik Slavko ,vaternik, u ime usta-ko po lavnika %. >aveli#a, koji se tada jo- nala$io u 1taliji, pro lasio @e$avisnu Dravu Hrvatsku. >aveli# je nakon to a s oko 2=0 svoji" sljedbenika krenuo prema :a rebu. %nta oni$am @jema4ke i 1talije oko @DH nastavljen je i produbljivan. Gormalno je i$ ledalo da je ona pod ve#im utjecajem 1talije. @a to su upu#ivali i t$v. 2imski u ovori +18. svibnja 19A1.0 kojima je re uliran du oro4ni odnos 1talije i @DH +tada na$ivana i ,raljevina Hrvatska0. !d ovi" u ovora napose su vana tri( 1. & ovor o odre;ivanju ranica i$me;u ,raljevine 1talije i ,raljevine Hrvatske. 3im je u ovorom 1taliji ustupljen najve#i dio jadransko a obalno podru4ja i dijela obalne unutra-njosti. !d dijela to a prostora uspostavljen je /uvernatorat Dalmacija, sa sjedi-tem u :adru. Dio teritorija koji je 1talija anektirala po$nat je kao >rva $ona. 2. Spora$umom o vojni4kim pitanjima, koja se odnosila na jadransko primorsko podru4ja @DH se obve$ala da na svome priobalnom i obalnom podru4ju ne#e raditi nikakve vojne objekta, ne#e drati ratnu mornaricu, osim $a policijske poslove i poslove ?inancijske kontrole. !va $ona po$nata je kao dru a $ona. >odru4je od unutra-njosti linije te $one do talijansko-njema4ke demarkacijske linije bila je 3re#a $ona. B. & ovorom o jamstvu i suradnji 1talije i Hrvatske 1taliji je pripalo 2=. odi-nje jamstvo $a politi4ku ne$avisnost Hrvatske i njenu teritorijalnu cjelovitost. @DH se obve$ala da ne#e sklapati me;unarodne spora$ume koji bi bili u protivnosti sa spomenutim jamstvom. Hrvatska se obve$ala da #e koristiti iskustva talijanske vojske $a ustrojstvo i i$obra$bu svoje vojske. 3alijanskom princu vojvodi od Spoleta ponu;ena je "rvatska kraljevska kruna. @akon kapitulacije 1talije +8. 1V. 19AB.0 >aveli# je, na temelju pret"odno Hitlerovoa odobrenja, 2imske u oovre stavio i$van sna e. & srpnju 19A1. utvr;ena je $apadna ranica @DH, prema <jubljanskoj provinciji. Co- prije ra$ rani4enja prema 1taliji, do ovorena je ranica s 3re#im 2eic"om +1B. svibnja 19A1.0. :apravo je rije4 o rje-enju koje je odredio *erlin. /ranica je na ovom sektoru i-la u lavnom linijom raniji" ranica ,raljevine Hrvatske i Slavonije i austrijski" krunovina ,ranjske i .tajerske. @DH je ovu ranicu rati?icirala 27. lipnja 19A1. & sve$i sa Sandakom nastao je spor i$me;u @ijemaca, 3alijana i usta-ke vlasti, koja je traila to podru4je s obra$loenjem da tu preteno ive muslimani, koji su smatrani Hrvatima. >o4etkom srpnja 19A1. usta-ka je vlast odustala od $a"tjeva $a Sandakom. Spora$umom od 27. listopada 19A1. i$me;u 1talije i @DH ranica je u dijelu prema 5rnoj /ori utvr;ena u lavnom prema stanju koje je na tom podru4ju bilo 191A. +A70 &$ Hitlerovu su lasnost po lavnik >aveli# je po4etkom lipnja 19A1. odredio isto4nu ranicu @DH, tj. onu prema okupiranoj Srbiji. >ritom se kao posebni problem pojavilo pitanje :emuna. @aime, vojni komandant Srbije traio je +$bo ospodarski", prometni" i dru i" ra$lo a0 da :emun, s manjim okolnim podru4jem, ostane pod in erencijom njema4ko komandanta. & politi4kom smislu :emun se smatrao dijelom @DH. >o4etkom listopada 19A1. to je podru4je u cjelini predano @DH, koja se obve$ala na neke ospodarske ustupke @ijemcima. & :emunun je bila brojna njema4ka manjina. @jema4ka i 1talija, pod 4ijim je okriljem i nastala @DH, odma" su je diplomatski pri$nale. &4inio je to i jedan dio $emalja koje su ovisile o @jema4koj i 1taliji, preteno kao 4lanice 3rojno pakta i %ntikominterna pakta. 3ako su je pri$nale Slova4ka, *u arska, 2umunjska, Capan, .panjolska, @acionalna ,ina, Ginska, Danska, 'andurija. @DH se priklju4ila 3rojnom paktu i %ntikominterna paktu. +A80

VIII. "o(ijalis ika Jugoslavija .e$eljne odredni(e unu ra9nji& grani(a poslijera ne Jugoslavije
@arodnooslobodila4ki pokret u or ani$aciji ,omunisti4ke partije, nije, dakako, pri$navao okupacijsku podjelu u ju oslaviji. )ojno-politi4ku or ani$aciju utvr;ivao je prema svojim na4elima, u$imaju#i okupacijsku podjelu samo peri?erno, sporadi4no i prije sve a u aktualne vojnooperacijske ciljeve. &nutra-nje ranice poslijeratne Cu oslavije ponekad se o$na4avaju kao %)@!C-evske. @eki i" tako na$ivaju u $nak odobravanja, u po$itivnom smislu. Dru i to 4ine u $nak osude, odbacivanja, u ne ativnom smislu. % kad je rije4 o %)@!C-evskim ranicama, treba na umu imati slijede#e( 1. %)@!C-evske ranice imale su svoju osnovnu dimen$iju i prije ne o -to je %)@!C uop#e osnovan. !ne su postojale kao na4elo prema kojemu je provedena lobalna struktura vojno-politi4ke or ani$acije @!>-a. 3ako su od prvi" mjeseci oruane borbe postojali centralni i pokrajinski or ani. @a 4elu vojne or ani$acije nala$io se )r"ovni -tab $a cijelu Cu oslaviju. /lavni su -tabovi postojali u pojedinim pokrajinama. Sli4na je bila struktura or ani$acije ,omunisti4ke partije Cu oslavije, u ovom slu4aju naslije;ena i$ predratne Cu oslavije. 3akvo je stanje u lavnom bilo +naslije;eno ili stvoreno u ratnim danima0 i kad je rije4 o nekim dru im or ani$acijama @!>-a +or ani$acija omladine, ena i sl.0. @arodnooslobodila4ki pokret nije, dakle, od po4etka rata, stvarao nikakvu novu teritorijalnu podjelu. !n je svoju or ani$aciju samo podesio prema naslije;enim povijesnim pokrajinama, u$imaju#i i", jo- i prije rata, kao osnovu svoje ?ederalisti4ke koncepcije, i u ratu, kao osnovicu svoje vojno-teritorijalne, politi4ke i dravno-pravne koncepcije. % ta je osnova, kao -to smo ranije naveli, bila na4elno pola$i-te i vi-e dru i" ra;anski" stranaka, rupacija i pojedinaca. @!>, u tom po ledu nije stvorio ni-ta novo a, ve# je samo od to a po-ao, tj. respektirao je povijest. 2. %)@!C +bilo na prvom $asjedanju, u studenom 19A2., bilo na dru ome, u studenom 19AB.0 nije +=10 utvrdio nikakve ranice. @a nje ovom dru om $asjedanju samo je i ?ormalno potvr;eno na4elo po kojemu se dotada $asnivala praksa vojno-politi4ke or ani$acije @!>-a. @akon -to ju je pri"vatio %)@!C, kao najvi-e $akonodavno tijelo, postala je i temelj dravnopravne or ani$acije. & odluci o i$ radnji Cu oslavije na ?ederativnom na4elu, pored ostalo , re4eno je( 0a bi se ostvario prin"ip suverenosti naroda 6ugoslavije, da bi 6ugoslavija predstavljala istinsku domovinu svih svojih naroda i da nikada vie ne bi postala domenom bilo koje hegemonistike klike, 6ugoslavija se izgra$uje i izgraditi e se na !ederativnom prin"ipu, koji e obezbediti punu ravnopravnost &rba, (rvata, &lovena"a, 'akedona"a i 4rnogora"a, odnosno naroda &rbije, (rvatske, &lovenije, 'akedonije, 4rne 5ore, i Bosne i (er"egovine. Dalje se konstatira da su ve# tada, u tijeku rata, u skladu s ostvarivanjem spomenuto na4ela postojala $emaljska anti?a-isti4ka vije#a spomenuti" pokrajina, te Sandaka. & ornjoj odluci rije4 je o tri kriterija( a0 pet nacija, b0 -est odnosno sedam pokrajina, c0 na4elo ravnopravnosti naroda +me;u pokrajinama i unutar nji"0 Dakle, tada uop#e nije bilo rije4i o ranicama, no, one su se ipak op#enito podra$umijevale navo;enjem pojedini" jedinica, $a koje se kao po$nate povijesne pokrajine, u na4elu $nalo koja podru4ja obu"va#aju. B. >itanje neposredno a teritorijalno ra$ rani4enja op#enito nije ra$matrano ni nakon 11. :asjedanja %)@!C-a. @o, kada je rat u-ao u $avr-nu etapu, kada se, nakon oslobo;enja

isto4ni" dijelova $emlje, s *eo radom kao lavnim radom, po4elo odre;enije raditi na poslijeratnoj or ani$aciji Cu oslavije, neposrednije se nametnulo i pitanje unutra-nje ra$ rani4enja. @o, kao -to #e se vidjeti, ni u toj etapi %)@!C nije imao naro4ito neposrednu ulo u, osim odre;ivanja op#i" smjernica. 'alo odre;eniju ulo u pri ra$ rani4enju i$me;u Hrvatske i )ojvodine +Srbije0 imalo je >redsjedni-tvo %)@!C-a.

1rva ske grani(e

!vdje nas, kao i dosada, $animaju prije sve a ranice Hrvatske. 2a$motrit #emo i" u svim dimen$ijama. %azgranienje sa "rbijo$. Hrvatske su ranice sa Srbijom relativno kratke, najkra#e poslije oni" s 5rnom /orom. @o, unato4 nji"ovoj kratko#i, problemi s njima su najsloeniji, napose kada je rije4 o Srijemu, odre;enije, o $apadnom Srijemu ili isto4noj Slavoniji, kako se uobi4ajeno na$iva isto podru4je. >risjetimo se da je ranica na tom podru4ju, sve do pred *eo rad, uspostavljena jo1699.Q1718., dakle prije ne o -to se srpska drava, nakon 4etiri stolje#a turske vlasti, po4ela obnavljati. @akon stvaranja ju oslavenske drave 1918. ranica je tu, u sklopu ra$li4iti" unutra-nji" podjela, stalno mijenjana. Spomenut #emo nekoliko 4injenica koje uka$uju na prilike na tom dijelu "rvatske ranice koje su, na ovaj ili onaj na4in, utjecale na ra$ rani4enje 19A=. odine. 1. >odru4je Srijema je nakon stvaranja ju oslavenske drave bilo podlono stalnim etni4kim mijenama. 1$me;u dva svjetska rata koloni$acija +i ra$li4ita administrativna ra$ rani4enja0 trebala su posluiti $a -to ve#u srbi$aciju to a prostora. & dru om svjetskom ratu Srijem je, kao -to smo spomenuli, bio pod usta-kom vla-#u, koja je mijenjala etni4ku sliku to podru4ja bilo pro onom srpsko stanovni-tva, bilo doseljavanjem manje broja "rvatsko pu4anstva. >arti$anske su vlasti potkraj rata ?rontalno potisnule brojnu njema4ku nacionalnu skupinu, primorale je da se iseli kao i u )ojvodini. 3ako je jo- u tijeku rata otvoren prostor $a nove doseljenike, -to je uvelike ostvareno neposredno nakon rata, kada je po4ela ja4a slaveni$acija to a prostora, a unutar nje i$ra$ito jaka srbi$acija. 2. & vojnopoliti4koj or ani$aciji parti$ansko pokreta mijenjao se status Srijema. !n je u po4etnoj odini rata bio pod nadleno-#u parti$anske or ani$acije u )ojvodini. @o, ona se +=20 uskoro na-la u te-koj situaciji i otovo se potpuno osula. >o4etkom 19A2. vr"ovno parti$ansko vodstvo osnovalo je operativne $one +kao vojnooperacijske or ani$acijske jedinice0. Slavonija je 4inila t$v. 111. !perativnu $onu. & nju je bio uklju4en i Srijem +do *eo rada0. 3o je podru4je i u partijsko-politi4kom ivotu bilo u nadlenosti or ana @!>-a "rvatske. .tab 111. !perativne $one postojao je do sredine svibnja 19AB., kada je osnovan .tab korpusa $a Slavoniju. & to vrijeme obnavljan je parti$anski pokret u )ojvodini. >o4etkom srpnja 19AB. osnovan je /lavni -tab )ojvodine. >o 3itovoj inicijativi, pod in erencijom to a -taba bio je cijeli Srijem, isto4no od linije )ukovar-)inkovci-Nupanja, kako je stajalo u 3itovoj direktivi. 1$me;u vojnopoliti4ko vodstva parti$anski" pokreta u )ojvodini i Hrvatskoj nastale su nesu lasice o tome kako tu liniju treba tuma4iti. &ostalom, ve# su prije, a naro4ito nakon to a, te nesu lasice bile vidljive. *ilo bi neto4no $aklju4iti da je stavljanjem Srijema pod vojnu i partijsku in erenciju parti$ansko pokreta u )ojvodini bilo i$vr-eno +ili prejudicirano0 ra$ rani4enje i$me;u Hrvatske i )ojvodine +Srbije0. &ostalom, tada se jo- nije ni $nalo kakav #e status u dravnoj or ani$aciji imati )ojvodina. Sli4ni" vojnopoliti4ki" preklapanja u parti$anskoj or ani$aciji bilo je i u dru im podru4jima, s promjenjivim rje-enjima. @o, ipak je u spomenutom rje-enju vojvo;ansko parti$ansko vodstvo u takvom rje-enju eljelo vidjeti prejudiciranje

teritorijalno ra$ rani4enja poslije rata. 3akve su elje to jasnije iska$ivane -to se vi-e pribliavao kraj rata. B. )ojnopoliti4ko vodstvo parti$ansko pokreta u vojvodini konstantno je i dosljedno u svojoj or ani$aciji pove$ivalo Srijem s )ojvodinom smatraju#i a, dakle, nje$inim sastavnim dijelom. :na se, me;utim, da $a to nije bilo povijesne osnove. Dio Srijema samo je nakratko, $a vrijeme burne 18A8. bio uklju4en u )ojvodinu, koja je i sama uskoro prestala postojati kao srpska autonomija. 3aj dio Srijema bio je, kao -to je po$nato, 1861. vra#en u "rvatske dravne ranice. & ju oslavenskoj je dravi nakon podjele na banovine samo dio Srijema bio uklju4en u Dunavsku banovinu. !na, me;utim, nije bila identi4na s )ojvodinom, ne o $natno pro-irena. A. 1$ raspoloive dokumentacije vidljivo je da je u tijeku rata, a osobito pri nje ovu kraju, i nakon nje a, na prostorima )ojvodine i Srijema iska$ivano anti"rvatsko raspoloenje, koje je poprimalo otovo ?rontalne eksklu$ivisti4ke ra$mjere. >rimjetna je, naime, bila tendencija da se krivica $a usta-ku politiku prebaci na sav "rvatski narod. Lksklu$ivisti4ko raspoloenje iska$ivano je osobito prema njema4koj nacionalnoj skupini, a moda samo ne-to blae prema 'a;arima. 3akva atmos?era po odovala je tendencijama srbi$acije to a prostora. =. Co- u prijeratnoj politici ,>C u$imana je u ob$ir posebnost )ojvodine, a tako je bilo i u ratu. 1$ to a se ra$abiralo da )ojvodina i u dravno-politi4kom poloaju treba imati neki $asebni poloaj. :animljivo je, me;utim, da ona nije spominjana na Dru om $asjedanju %)@!C-a, kao npr. Sandak. )jerojatno je najvi-e rukovodstvo oslobodila4ko a pokreta namjerno i$bje avalo da se, dok traje rat, odre;enije ovori o tome kakav #e biti dravnopravni poloaj )ojvodine, napose $amisao da bi ona bila ravnopravna s dru im pokrajinama, si urno nije mo ao nai#i na odobravanje u Srbiji. !dre;eniji na ovje-taj o poslijeratnom poloaju )ojvodine mo ao je poticati trvenja u vi-enacionalnoj )ojvodini, osobito ona srpsko-"rvatska, -to je mo lo utjecati na ra$voj oslobodila4ko pokreta. >arti$ansko vodstvo )ojvodine bilo je a ilnije u nastojanju da se poloaj )ojvodine -to prije de?inira i u4vrsti. !slobo;enje isto4ni" dijelova $emlje i proces konstituiranja save$ni" dravni" or ana i dravni" or ana Srbije ubr$ao je i proces de?iniranja poloaja )ojvodine. 'oda je prvo odre;enije spominjanje unutra-nji" ranica Cu oslavije ve$ano $a sjednicu >redsjedni-tva %)@!C-a 2A. velja4e 19A=. @a toj se sjednici, naime, raspravljalo o utvr;ivanju proporcionalno $astupstva ?ederalni" jedinica u %)@!C-u. & stavu, koji je i$nio sekretar >redsjedni-tva R =B0 'ile >eruni4i#, re4eno je( &lovenija je uzeta u grani"ama bive 0ravske banovine7 (rvatska u grani"ama bive &avske banovine sa 8: srezova bive 1rimorske banovine i 0ubrovakim srezom iz bive *etske banovine7 Bosna i (er"egovina u grani"ama odre$enim Berlinskim ugovorom -8;<;./7 &rbija u grani"ama pre Balkanskog rata sa srezovima uzetim od bugarske %ersajskim mirom7 'akedonija-jugoslavenska teritorija juno od =aanika i ,istov"a7 4rna 5ora u grani"ama pre balkanskog rata sa Beranskim i =otorskim srezom, 1lavom i 5usinje.+ >okrajinska kon?erencija ,>C $a )ojvodinu i /lavni narodnooslobodila4ki odbor $a )ojvodinu i$jasnili su se u travnju 19A=. $a uklju4enje autonomne )ojvodine u ?ederalnu Srbiju. 3ime se neposredno nametnulo i pitanje utvr;ivanja nje$ini" ranica. ! tome je, koliko je po$nato, najprije raspravljao >olitbiro 5, ,>C na sjednici 11. l ipnja 19A=. oidine. 3ada je predloena peto4lana komisija s '. Wilasom na 4elu, imala da predloi ra$ rani4enje i$me;u Hrvatske i )ojvodine. 1stu je ,omisiju, kao svoju, 19. lipnja, imenovalo i >redsjedni-tvo %)@!C-a. ,omisija je obi-la teren, susrela se s predstavnicima lokalni" vlasti, politi4ki" or ani$acija i nacionalnosti, te o svojemu nala$u i prijedlo$ima podnijela i$vje-taj. ! i$vje-taju je raspravljao >olitbiro 5, ,>C na sjednici od 26. lipnja 19A=. @akon to a ,omisija je 1. srpnja podnijela i$vje-taj >redsjedni-tvu %)@!C-a, koje a je 10. srpnja dostavilo >redsjedni-tvu 'inistarsko savjeta.

Wilasova komisija predloila je liniju ra$ rani4enja i$me;u )ojvodine i Hrvatske. ,omisija je u obra$loenju svo a prijedlo a navela slijede#e( 8. sporne teritorije izme$u (rvatske i %ojvodine jesu> a/ srezovi> &uboti"a, &ombor, ?patin, da"i - severno i severoistono od reke 0unava -Baka/7 b/ srezovi> Batina, 0arda, u slivu izme$u rijeka 0rava i 0unav -Baranja/7 "/ srezovi> %ukovar, @id, Alok- jugozapadno i juno od reke 0unav -&rem/. B. @to se tie teritorije pod a/, komisija je dola do sledeih zakljuaka> &rez &uboti"a naseljen je u ogromnoj veini (rvatima. &rez &ombor od slovenskih manjina ima relativnu -neznatnu/ veinu &rba i to raspore$enu tako - da &rbi imaju veinu u gradu &omboru, a (rvati na selima. ,elativnu veinu od svih na"ionalnosti danas imaju 'a$ari, a ranije su imali Nijem"i. # apatinskom srezu relativnu veinu od slovenskog ivlja imaju (rvati, a u itavom srezu od svih na"ionalnosti danas 'a$ari, ranije Nijem"i. # srezu da"i relativnu veinu imaju &lova"i, zatim &rbi, a u itavom srezu od svih na"ionalnosti 'a$ari, a ranije Nijem"i. Aako je srez &uboti"a u apsolutnoj veini naseljen kompaktnim hrvatskim stanovnitvom, komisija nije mogla doi do zakljuka da bi sjeverno od grada &ombora mogao da se uspostavi jedan pojas koji bi zajedno sa gradom &uboti"om pripadao (rvatskoj. 2aj pojas bi bio jedna neprirodna tvorevina,koja, iako bi imala ogromnu veinu (rvata, ne bi bila "jelovito povezana, a &uboti"u, kao krupni privredni i kulturni "entar, pretvorila bi u peri!erski grad, ije komunika"ije i itav privredni ivot struje na jug, a ne na zapad. #kljuenje svih spomenutih srezova u (rvatsku ne dolazi u obzir iz jednostavnog razloga, to u nekim od tih srezova &rbi imaju relativnu -od slovenskog ivlja/ veinu. *ato je komisija smatrala da itav ovaj teritorij treba da ostane %ojvodini. ,azumije se, ako bi se ova teritorija proirila na sjever preko stare jugoslovensko-ma$arske grani"e i ukljuila u sebe i hrvate na prostoru Baje, koji se sada nalazi u 'a$arskoj pitanje bi se moralo ponovo uzeti u pretres. 1rema tome je pitanje razgranienja na tome prostoru, osim ostalog, usko povezano sa pitanjem de!initivnog utvr$ivanja grani"a 6ugoslavije na mirovnim i drugim kon!eren"ijama. & sve$i s ra$ rani4enjem u Srijemu u obra$loenju ,omisije pi-e( ,anija teritorija vukovarskog sreza, od slovenskog stanovnitva, imala je u sebi veinu &rba. # toku rata, sa razvitkom samog ustanka, ovaj srez je razdvojen u dva dijela i to tako da je sjeverni dio, neposredno ne sever i zapad od -)C/ %ukovara, zajedno sa selima Bogdanov"i, 'arin"i, 1etrov"i, 4eri i !abrikim naseljima i selom Borovo pripao (rvatskoj7 juni deo sreza, zajedno sa selima iz vinkovakog sreza - 'irkov"i, Novi 6ankov"i, &lakov"i, rolik, =omletin"i, Nijem"i, 0onje Novo &elo, 1odgra$e, pripao je %ojvodini. =arakteristino je da danas postoje dva vukovarska sreza -kotara/- jedan -sjeverni dio/ u (rvatskoj, a drugi -juni dio/ u %ojvodini, od kojih je onaj u (rvatskoj sa relativnom veinom &rba, a onaj u %ojvodini sa relativnom veinom (rvata. %ano je istai da je predratni vukovarski srez, oevidno, jedna vetaka tvorevina, namjerno nainjena, da bi se dobila relativna veina &rba, ne vodei rauna ni o na"ionalnim, ni privrednim, ni geogra!skim uslovima. ?ko se pogleda itav prostor od %inkova"a i %ukovara do @ida, onda on predstavlja jedan pojas hrvatskog stanovnitva, sa relativno malim brojem &rba, tako da je sjeverni dio vukovarskog sreza -dananji vukovarski kotar u osjekom okrugu/ izolovana srpska oaza u hrvatskoj. *ato je komisija smatrala, da na ovom prostoru i grani"a treba da bude istono od pomenutog hrvatskog pojasa, tj. izme$u @ida i %ukovara, selima koja su ve pomenuta. & obra$loenju se nastavlja( @to se tie ilokog sreza, iako zapadna sela @arengrad i 3juba, kao i grad Alok, imaju ogromnu veinu (rvata, a istona sela Netin, &usek, Banotor i dr. ogromnu srpsku veinu, komisija je smatrala da zasada ne bi ovaj srez trebalo "ijepati na dva dijela, nego ga ostaviti u sadanjem sastavu, s tim da bi pripao %ojvodini. &rez inae, uzet

u "jelini, ima relativnu veinu &rba. Alok je grad i pristanite na 0unavu i njegovo pripojenje (rvatskoj zasada bi, zbog daljine administrativnih veza, otealo njegov razvitak. 1oslije sre$ivanja vlasti, s jedne i s druge strane grani"e, koju predlae komisija, moglo bi se postaviti pitanje prikljuenja (rvatskoj dananjih sela ilokog sreza, kao i grada Aloka. &ada bi to moglo izazvati izvjesne tekoe, to utoliko pre to prilike tamo nisu sre$ene. #zimajui u obzir sve te razlike, a naroito ekonomske, komisija smatra, da kao privremeno rjeenje treba uzeti da iloki srez u svom sadanjem sastavu, koji odgovara predratnom, ostane u sastavu %ojvodine. & or anima @!>-a u )ojvodini prevladavalo je mi-ljenje da *aranja treba biti uklju4ena u Hrvatsku. 3o je bilo ledi-te i Wilasove komisije. & nje$inu je prijedlo u stajalo( &rezovi Batina i 0arda, uzeti zajedno, imaju, od slovenskih manjina, relativnu veinu (rvata. ba ova sreza, ekonomski i privredno, naginju ka zapadu. 1rema tome i ekonomski i na"ionalni razlozi, zahtevaju da oba ova sreza u$u u sastav !ederalne (rvatske i izi$u iz %ojvodine, u kojoj se sada nalaze. ,ao -to je navedeno, Wilasova je komisija u spomenutom i$vje-taju od 1. srpnja 19A=. predloila da kotar 1lok privremeno ostane u )ojvodini. @o, i$ dru i" je dokumenata vidljivo da se 1. rujna 19A=. 1lok ve# nala$io u kotaru )ukovar, kojemu su i$ ilo4ko kotara pripojeni jo- .aren rad i 'o"ovo. Dru i dijelovi ilo4ko kotara pripojeni su kotaru )inkovci, odnosno kotaru .id. & odluci >redsjedni-tva %)@!C-a re4eno je da je spomenuta ,omisija osnovana 9$a i$radu predlo a $a utvr;ivanje ranice i$me;u )ojvodine i Hrvatske8. 3akva je ?ormulacija i u punomo#i koju je isto >redsjedni-tvo i$dalo Wilasu $a nje ov rad na terenu. ,omisija je pak predloila privremeno rje-enje( vo razgranienje se moe, po miljenju komisije, smatrati samo privremenim, do reenja kompetentnih tela, koja e biti nadlena za de!initivno razgranienje izme$u !ederalnih jedini"a. &ada je ono, u svakom sluaju, potrebno radi olakanja politike situa"ije na tom prostoru, obezbe$enje lakeg !unk"ionisanja vlasti i breg i povoljnijeg razvitka ekonomskog ivota. ,onstataciju da je rije4 o privremenom ra$ rani4enju neki i danas smatraju tobonjim ar umentom $a neobve$nost to a ra$ rani4enja. ,ako stoji s tim pitanjemX 1. Spomenuti prijedlo komisije +i dru e konstatacije0 da je rije4 o privremenom ra$ rani4enju ni u kojem slu4aju sam $a sebe ne $na4i da kona4no rje-enje moe i#i isklju4ivo u korist Srbije. 1$ samo prijedlo a komisije vidljivo je da su korekture bile mo u#e i u korist Hrvatske. 2. %)@!C je 10. kolovo$a 19A=. pri"vatio odluku o priklju4enju autonomne vojvodine ?ederalnoj Srbiji, a na temelju +==0 prijedlo a >rve skup-tine poslanika naroda )ojvodine od B1. srpnja 19A=. *ilo je vrijeme kada je bio po$nat prijedlo o ra$ rani4enju )ojvodine i Hrvatske. Dodajmo i to da je rije4 o %)@!C-u pro-irenom ra;anskim politi4arima, na temelju ranije preporuke save$ni4ke kon?erencije i$ Calte. B. 'inistarstvo $a ,onstituantu obratilo se 20. kolovo$a 19A=. ?ederalnim jedinicama cirkularom u kojem stoji da je do dono-enja ustava potrebno provesti administrativnopoliti4ku podjelu $emlje, te se s tim u sve$i trae podaci o okru$ima, kotarevima, radskim i mjesnim odborima, s obja-njenjem da li je ta podjela kona4na ili se predvi;aju i nova rje-enja. & cirkularu se konstatira da me;u pojedinim republikama postoje nerije-ena teritorijalna pitanja, pa se u sve$i s tim od ?ederalni" jedinica $a"tijeva da -to prije i$nese upute, svoja obra$loena mi-ljenja i prijedlo e. 1$ cirkulara se vidi da su ?ederalne jedinice imale mo u#nost pri ovora na teritorijalna ra$ rani4enja. @ije po$nato da je Srbija postavila primjedbe s ob$irom na konstatacije o privremenosti ra$ rani4enja.

A. >rvo rujna 19A=. Skup-tina Srbije donijela je :akon o administrativnoj podjeli Srbije, u kojemu je na$na4ila svoja podru4ja +nabrojeni su okru$i te %utonomna pokrajina )ojvodina i %utonomna kosovsko-meto"ijska oblast.0 1sto a je dana donesen $akon o ustanovljenju i ustrojstvu %utonomne pokrajine )ojvodine, u kojemu su nabrojeni okru$i )ojvodine, pri 4emu se dodaje( 5rani"e autonomne pokrajine %ojvodine prema !ederalnoj (rvatskoj utvr$uju se privremeno na osnovu predloga naroite komisije ?%N 6-a. va grani"a ide rekom 0unavom od ma$arske grani"e do Aloka, prelazi preko 0unava ostavljajui atara sela sadnjeg @idskog sreza> patova", 3ovas, 2ovarnik, 1odgra$e, ?daev"i, 3ipova", &troin"i i 6amena (rvatskoj, a varo @id i sela Alini"i, 'ala %ai"a, Batrov"i, 'orovi %ojvodini. Dana-nja ranica u$ Dunav povu4ena je na temelju katastarsko ra$ rani4enja dviju susjedni" op#ina- *elo 'anastira i Sombora. =. & prvom poslijeratnom ustavu Cu oslavije +B1. sije4nja 19A6.0 u 4lanku 12. stoji( ,azgranienje teritorija narodnih republika vri Narodna skuptina DN,6. 5rani"e narodne republike ne mogu se mijenjati bez njezina pristanka. 6. /eneralni sekretarijat vlade G@2C uputio je 1=. svibnja 19A6. odine svim republikama ovaj cirkular( #stavom Dederativne Narodne republike 6ugoslavije -l. 8B/ predvi$eno je teritorijalno razgranienje narodnih republika. =ako pomenuto razgranienje nije vezano za rok, ipak je potrebno to prije izvriti eventualne korek"ije, jer e se na taj nain otkloniti nesporazumi i eventualni sporovi. &toga se molite da nam to pre dostavite %ae eventualne predloge o izmenama u razgranienju. 1redlozi moraju biti detaljno obrazloeni sadravajui u sebi na"ionalni sastav traenoga mesta, njegovu ekonomsku povezanost i motive zato se trai promena. #z predlog priloite i kartu %ae ,epublike u kojoj pored dosadanjih grani"a unesite i predloge o izmenama u razgranienju. vaj se predlog odnosi samo na unutranje grani"e izme$u republika i ne obuhvata onaj deo grani"a republika koje su istovremeno i dananje grani"e prema susednim zemljama. & to vrijeme bio je u tijeku postupak $a pripojenje sela *abska-@ovak, koje se nala$ilo u kotaru .id. & njemu je ivjelo preteno "rvatsko pu4anstvo. 'je-tani su jo- odinu prije to a postavili $a"tjev $a pripojenje to a podru4ja kotaru )ukovar. !kruni narodnooslobodila4ki odbor !sijek, u 4ijem su sastavu bili rani4ni kotari prema Srbiji, *atina, *eli 'anastir, !sijek i )ukovar, i$vje-tavao je da, osim sela *abska@ovak, nema prijedlo a $a promjenom ranica. 'je-tani sela Camena, s ve#inom srpsko stanovni-tva, koje je do oslobo;enja bilo u kotaru .id, a nakon to a pripojeno kotaru Nupanja, po4etkom studeno a 19A6. $atrailo je vra#anje u kotar .id, -to je i ostvareno. 7. & 4l. B. prvo &stava @2 Srbije doneseno sije4nja 19A7. na$na4en je nje$in teritorij( nabrojeni su okru$i, +=60 te %utonomna pokrajina )ojvodina i %utonomna ,osovskometo"ijska oblast. & 4l. 12. stoji( 5rani"e Narodne ,epublike &rbije ne mogu se menjati bez njenog pristanka. & 4l. 1=9. navodi se( 0anom stupanja #stava N,& na snagu ukidaju se svi zakoni i pravni propisi protivni #stavu. 1$ sve a to a se vidi da je najvi-i dravni or an Srbije pri"vatio ra$ rani4enje s Hrvatskom i da vi-e nije bilo rije4i o privremenom ra$ rani4enju u vojvodini, ne o su te ranice postale kona4ne.

Spomenimo da je odredba o tome da se ranica ?ederalne jedinice moe mijenjati samo u$ nje$in pristanak, unesena u ustave svi" ?ederalni" jedinica. & ustavima je u ve#ini slu4ajeva +i$u$etak su Slovenija i 'akedonija0 na$na4ena teritorijalna podjela, pa time i ranice. %ko, na kraju, sumiramo re$ultate ra$ rani4enja, i$vr-eno i$me;u Srbije i "rvatske, treba istaknuti dvije stvari( 1. & sastav Hrvatske 19A=. uklju4ena je *aranja, koja nikada ranije nije bila u nje$inim ranicama. @o to nije u4injeno na -tetu Srbije, jer *aranja nikada nije bila dio Srbije. @je$ino uklju4enje u ba4ku oblast +sa sjedi-tem u @ovom Sadu0 1922. i Dunavsku banovinu 1929. samo je proi$voljno rje-enje -to su a nametnule beo radske centralne vlasti. >risjetimo se da se *eo rad na 'irovnoj kon?erenciji 1919Q1920. i nije osobito $ala ao $a *aranju. Spominjano je da je )ojvodina u ra$li4itim koncepcijama +stranaka, rupa i pojedinaca0 nerijetko isticana kao potencijalna $asebna ?eudalna jedinica. Sto a se nje$ino uklju4ivanje kao autonomne jedinice u sastav Srbije moe smatrati rje-enjem u korist Srbije. @akon najnoviji" ustavni" promjena +i prakse0 u Srbiji i autonomija )ojvodine prakti4ki je anulirana. 2. /ledaju#i s povijesno stajali-ta, ra$ rani4enje u Srijemu provedeno je na -tetu Hrvatske. Eitatelji mo u i sami usporediti to ra$ rani4enje s ra$li4itim ra$ rani4enjima na tom podru4ju nakon stvaranja ju oslavenske drave, te a sa ledati u usporedbi sa stanjem i$ 1918. u vrijeme stvaranja ju oslavenske drave. %ko se ra$ rani4enje leda s etni4ko stajali-ta, pitanje ra$ rani4enja je sloenije. @o, pritom treba imati u vidu i promjene etni4ke strukture nakon stvaranja ju oslavenske drave, napose u $avr-noj etapi dru o a svjetsko rata, i nakon to a. S etni4ko a ledi-ta $a Hrvatsku su nepovoljna rje-enja u *a4koj, dje se vr-i sustavno potiskivanje "rvatsko pu4anstva. +=70 %azgranienje s 0osno$ i 1er(egovino$. 3eritorijalna podjela *osne i Herce ovine i$vr-ena je :akonom o teritorijalnoj podjeli Gederalne *osne i Herce ovine na okru e, sre$ove i podru4ja narodni" odbora, od 16. kolovo$a 19A=. i &redbom o odre;ivanju podru4ja narodni" odbora i ustanovljenju sjedi-ta mjesni" narodni" odbora, od 27. kolovo$a 19A=. 3ime je odre;eno i ra$ rani4enje prema Hrvatskoj u tom ra$doblju. S ob$irom na "rvatske ranice prema *osni i Herce ovini, treba istaknuti 4etiri vane 4injenice( 1. )idjeli smo da je ve# >rimorska banovina 1929. $a"vatila dio *osne i Herce ovine. @o, to je rje-enje bilo nametnuto i$ *eo rada, be$ sudjelovanja "rvatski" ?aktora. *anovina Hrvatska jo- je vi-e $a"vatila u teritorij *osne i Herce ovine, ovaj put u$ sudjelovanje "rvatski" ?aktora, u$ okolnosti i pretpostavke o kojima je bilo rije4i. Eim je pri"va#eno ledi-te da se *osna i Herce ovina konstituira kao posebna ?ederalna jedinica, slijedilo je Spovla4enjeS Hrvatske na povijesne ranice *osne i Herce ovine. 2. Spomenuto je da je Dubrova4ka 2epublika 1699. ustupila 3urskoj @eum radi stvaranja tampon-$one prema 'leta4koj 2epublici. 3o je slu4aj i sa Sutorinom, na ula$u u *okokotorski $aljev, na podru4ju 5rne /ore. @akon propasti 'leta4ke 2epublike i Dubrova4ke 2epublike ra$lo a $a to nije bilo. Sutorina je predana 5rnoj /ori, no @eum nije uklju4en u Hrvatsku. B. ,otar Dvor +na &ni0, kao -to je navedeno, i$u$et je i$ "rvatsko teritorija 1929. i uklju4en u )rbasku banovinu. @ije bio uklju4en u *anovinu Hrvatsku 19B9. & Hrvatsku je ponovno u-ao 19A=. A. & ra$doblju nakon 1929. do 19B1. i$ Savske banovine i$dvojene su op#ine <i4ko >etrovo Selo i :avalje +s naselima )a anac, *aljevac, Sko4aj, 'elinovac i dr.0 na isto4nom rubu kotareva ,orenica i uklju4eni u )rbasku banovinu +u sastav kotara *i"a#0. /odine 19A=. u ranicama *osne i Herce ovine na-le su se op#ine Sko4aj i :avalje +privremeno i

'elinovac0. !stalo podru4je uklju4eno je u Hrvatsku, *osna i Herce ovina traila je da u lavnom sve podru4je pripojeno )rbaskoj banovini nakon 1929. ostane u sastavu *osne i Herce ovine, -to nije ostvareno. /odine 19=2. Hrvatskoj je +kotaru Donji <apac0 pripojeno pet sela. Spomenuto rani4no podru4je naseljeno je srpskim i "rvatskim ivljem +ve#inom "rvatsko $avalje R Sko4ajF ostalo u *iH0, koje je ve# 19A=. ve#inom trailo vra#anje u Hrvatsku. !snova ra$li4iti" ledi-ta o ra$ rani4enju ovdje je bila u prvom redu oko pitanja iskori-tavanja -uma na planini >lje-evici. %azgranienje s *rno$ :oro$. 2a$ rani4enje s 5rnom /orom vra#eno je na stanje kakvo je bilo pri osnivanju oblasti 1922., odnosno kakvo je bilo u vrijeme *anovine Hrvatske. & usporedbi sa stanjem i$ 1918. "rvatski teritorij Sskra#enS je $a podru4je *oke kotorske i dalje na ju oistok. %azgranienje sa "lovenijo$ 1. & ra$ rani4enju i$me;u Hrvatske i Slovenije 19A=. pojavio se problem koji je postojao i prije. 2ije4 je o 'e;imurju, u kotaru Eakovec, odnosno op#ini .tri ova. @avedimo nekoliko podataka i$ "istorijata to a pitanja. ,ada je 'e;imurje 1918. pripojeno ju oslavenskoj dravi, op#ina .tri ova je u prijela$nom ra$doblju +1918.-1922.0 ostala u kotaru Eakovec. >ri podjeli na oblasti 1922. 'e;imurjeje, kao -to je ranije navedeno, uklju4eno u 'ariborsku oblast. 3ako je bilo do 1929., kada je uklju4eno u Savsku banovinu, pa je to bio slu4aj i s op#inom .tri ova. 3ako je bilo i po podjeli 19B1., odnosno u oktroiranom &stavu od B. rujna 19B1. @o ve# 1A. rujna te odine op#ina .tri ova uklju4ena je u Dravsku banovinu +kotar <jutomer0. >ri popisu stanovni-tva 19B1. Slovenci su u toj op#ini 4inili ne$natnu manjinu. Dravska banovina je op#inu .tri ova podijelila na dvije op#ine, .tri ovu i 2askrije. & vrijeme *anovine Hrvatske povedena je akcija da se to podru4je pripoji *anovini. 'a;arska je, kao -to je navedeno +=80 19A1. $au$ela 'e;imurje, pa tako i .tri ovu. /odine 19A=. .tri ova se ponovo na-la u sastavu Slovenije. @a nje$inu podru4ju tada je bilo osam mjesni" odbora. Spora$umom predstavnika Slovenije i Hrvatske, u listopadu 19A=., posti nut je do ovor o podjeli podru4ja op#ine .tri ova, no spora$um je SmirovaoS do travnja 19A6., kada su "rvatske vlasti pokrenule postupak $a priklju4enje cijelo podru4ja op#ine .tri ova Hrvatskoj. ,ako se dio stanovni-tva tome usprotivio, nastavljeni su do ovori. 3im se pitanjem po$abavila i Save$na kontrolna komisija, koja je $a taj slu4aj postavila posebnu komisiju. 2a$ rani4enje je provedeno tako -to je dio op#ine +2askrije s okolnim mjestima0 ostao u Sloveniji, a ve#i dio +.tri ova i dr.0 uklju4en je u Hrvatsku. & me;uvremenu dio "rvatsko pu4anstva je asimiliran +mjerama slovenski" vlasti u vrijeme kada se to podru4je nala$ilo pod nji"ovom upravom0. >ri opredjeljenju stanovni-tva $na4ajnu ulo u imali su ospodarski i prometni ra$lo$i +bli$ina <jutomera u uspore;enju s Eakovcem0. 2. @a ranici kotareva ,arlovac i Ernomelj u sastavu kotara ,arlovac prije rata bila su sela 'arindol, 'ili#-selo i >aunovi#-selo, otovo u cjelosti Srbi +malo vi-e od B00 stanovnika prema stanju 19A=.0. 3o se podru4je nala$i na lijevoj obali ,upe. 3alijani su 19A1. ta sela priklju4ili <jubljanskoj provinciji. >oslije rata stanovnici su traili da se ponovo vrate u sastav kotara ,arlovac. 1$me;u Slovenije i Hrvatske o tome je posti nut do ovor. >rema upravnoj podjeli Hrvatske 19A7. 'arindol je bio mjesni odbor u sastavu kotara ,arlovac. 3akvo je stanje bilo i u vrijeme popisa stanovni-tva 19A8. @akon to a to je podru4je ustupljeno Sloveniji, dje se i sada nala$i. & prvom poslijeratnom &stavu Hrvatske +18. sije4nja 19A7.0 teritorijalna je podjela odre;ena ovako( Narodna ,epublika (rvatska obuhvaa podruje sadanje oblasti 0alma"ije i sadanjih okruga> sijek, &lavonski Brod, 0aruvar, Bjelovar, %aradin, *agreb, &isak, =arlova", &uak i 5ospi te podruje grada *agreba.

:akonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli @arodne 2epublike Hrvatske +26. lipnja 19A7.0 ukinuti su okru$i. !blast Dalmacije je ostala, a stvoren je 81 kotar +s mjesnim narodnim odborima0 i 17 radova +s radskim rajonima i naseljima0. -ove grani(e 1rva ske. & ovorima s 1talijom nakon prvo a svjetsko rata dio "rvatsko i slovensko podru4ja, kao -to je navedeno, pripao je 1taliji. @arodnooslobodila4ki pokret od samo po4etka je to osporavao, kao i nove rani4ne promjene koje su tijekom rata provedene u korist 1talije. & tom smislu osobito treba istaknuti( 1. !kruni narodnooslobodila4ki odbor $a 1stru donio je neposredno nakon kapitulacije 1talije +8. rujna 19AB.0 u >a$inu odluku +1B. rujna 19AB.0 da se 1stra sjedini s Hrvatskom. 2. >redsjedni-tvo i 1$vr-ni odbor :%)@!H%-a potvrdili su odluku i$ >a$ina, te pro lasili nevae#im sve u ovore, paktove i konvencije koje je s 1talijom sklopila ,raljevina SHS, odnosno Cu oslavija, te $atim @DH, ako se odnose na 1stru, 2ijeku, :adar, te kvarnerske i dalmatinske otoke. 3. >redsjedni-tvo %)@!C-a donijelo je B0. studeno a 19AB. odluku kojom se potvr;uju odluke )r"ovno plenuma !svobodilne ?ronte Slovenije o priklju4enju Slovensko primorja Sloveniji, odnosno odluka :%)@!H-a o priklju4enju 1stre Hrvatskoj, te obaju podru4ja Cu oslaviji. 6. @akon poslijeratno ra$ rani4enja i$me;u Cu oslavije i 1talije obavljeno je i ra$ rani4enje i$me;u Hrvatske i Slovenije u 1stri, i to prema etni4kom na4elu. /ranice su kori irane 19=6., kada je u kotaru *uje nekoliko naselja pripojeno Sloveniji. Spomenimo da je rani4ni" i$mjena bilo i me;u dru im republikama, tako i$me;u 'akedonije i Srbije, 5rne /ore i Srbije, *osne i Herce ovine i Srbije, 5rne /ore i *osne i Herce ovine. +600 %aspad Jugoslavije i progla9enje sa$os alne 1rva ske nedostaje str. 61

Zakljune napo$ene
1. %ko se karta 11. +stvaranje ju oslavenske drave0 usporedi s kartom )111. +Cu oslavija nakon Dru o a svjetsko rata0, ve# se pri prvom po ledu opaa me;usobna lobalna sli4nost. /odina 19A=. svojevrsno je Svra#anjeS na 1918. u vrijeme stvaranja ju oslavenske drave. 3o, dodu-e, manje vrijedi $a Srbiju. @aime, 1918. u nje$inu je sastavu bila 'akedonija, ,osovo nije imalo autonomiju, a )ojvodina joj je tek bila pripojena. :ato bi se, kada je o Srbiji rije4, prije mo lo re#i da ta karta vi-e sli4i na stanje prije balkanski" ratova. @a svaki na4in rje-enje i$ 19A=. $na4ilo je uvaavanje povijesni" $emalja. )idjeli smo da je ta ideja nakon 1918. bila stalno prisutna u ra$li4itim projektima. Sto a je neprimjereno ovoriti o %)@!C-evskim, titovskim ranicama kao ne4em posebnom. ,omunisti4ka partija, koja je u svojim po4ecima pola$ila od unitaristi4ko-centralisti4ko koncepta, svoj je pro ram radikalno modi?icirala i prila odila a povijesnim realnostima. @ije provela novu podjelu, ne o je u lobalu pri"vatila postoje#u. :ato je neto4no ovoriti o administrativnim ranicama. 2ije4 je o povijesnim ranicama. 2. Hrvatske su ranice pri ra$nim teritorijalnim podjelama nakon stvaranja ju oslavenske drave redovito krojene be$ sudjelovanja "rvatski" politi4ki" ?aktora. @ametane su joj voljom beo radski" i "e emonisti4ki" vlasti. 1$u$etak je bila *anovina Hrvatska i 19A=. odina. @o ni tada ranice nisu utvr;ene be$ odre;eni" pri ovora i ne$adovoljstva. 3. @asuprot stalnoj tendenciji da se o4uvaju povijesne pokrajine, u lavnom stanje kakvo je bilo u vrijeme stvaranja ju oslavenske drave, beo radska je "e emonisti4ka

politika uporno nastojala apsorbirati podru4ja koja su do 1918. bila i$van Srbije, anulirati sve posebnosti i od ju oslavenske drave stvarno stvoriti )eliku Srbiju. & tom smislu 19A=. o$na4ava potpun pora$ velikosrpsko "e emoni$ma. 3ako treba ra$umjeti estinu kojom se dana-nji velikosrpski "e emonisti obaraju na poslijeratne ranice i poslijeratno ustrojstvo Cu oslavije. 6. >romotrimo li pona-anje dana-nji" velikosrpski" "e emonista, dobiva se dojam da oni ponovo po4inju od vremena balkanski" ratova. Htjeli su tada stvoriti "omo enu Srbiju i $atim krenuti u ekspan$iju na :apad. 'akedonija im je, me;utim, i$makla i$ te "omo enosti +19A=. odina je u tome prekretnica0, ,osovo je dobilo autonomiju, kao i novopripojeno +620 podru4je )ojvodine. Sada se to eli anulirati i ponovno stvoriti "omo enu dravu Srbiju. >o4elo je s dokidanjem autonomije )ojvodine i ,osova, i nakon to a uslijedila je ekspan$ija na :apad, da bi se i tu anulirali re$ultati ra$ rani4enja 19A=. odine. ;. )elikosrpski ekspan$ionisti navode ra$li4ite Sar umenteS $a svoje teritorijalne ambicije. 3ako su, po njima, srpske ranice tamo -dokle su dopirale turske ranice u HrvatskojF -dokle je Sdo-ao srpski opanakSF -dokle se nala$e srpski roboviF -dokle se nala$e srpski manastiriF -dokle ima Srba. <. >ri prosudbi teritorijalni" planova dana-nji" velikosrpski" ekspan$ionista nije te-ko na#i i nji"ove u$ore u pro-losti. 'e;u njima svakako je i projekt homogene &rbije Stevana 'oljevi#a, istaknuto ideolo a 4etni4ko pokreta Drae 'i"ailovi#a i$ lipnja 19A1. & tome projektu 'oljevi# je pisao( &rbi moraju imati hegemoniju na Balkanu, a da imaju hegemoniju na Balkanu, moraju prethodno imati hegemoniju u 6ugoslaviji. +Y0 +Y0&toga se &rbima namee danas prva i osnovna dunost> da stvore i organizuju homogenu &rbiju koja ima da obuhvati "elo etniko podruje na kome ive &rbi, i da joj osiguraju potrebne strateke i saobraajne linije i vorove, te privredna podruja kako bi joj bio omoguen i obezbe$en slobodan privredni, politiki i kulturni ivot i razvitak za sva vremena. 3akvoj 'oljevi#evoj Srbiji potrebne su i nove ranice. & slu4aju "rvatske one bi bile, otprilike, ne liniji )irovitica->akrac-,arlovac-,arloba . % upravo o takvim ranicama danas slu-amo od velikosrpski" ekspan$ionista. 1 ne samo da se o njima 4uje ne o i" velikosrpski ekspan$ionisti nastoje i orujem ostvariti. 7. )elikosrpski ekspan$ionisti svoje teritorijalne planove opravdavaju SpravomU srpsko naroda da #ivi u istoj dravi. %ko to ne moe biti Cu oslavija, onda treba biti )elika Srbija. @asuprot takvome stavu stoji iskustvo dru i" naroda na podru4ju biv-e Cu oslavije da sa Srbijom nije mo u#e ivjeti u istoj dravi jer Srbija uvijek nastoji da takva prije sve a bude srpska, ma kako se $vala i ma kako bila ustrojena. +6B0 nedostaju str. 6A-68 slike i tekst tu su str. 21-28, 61, 6A-68 111. ,raljevina Srba, Hrvata i Slovenaca R podjela na oblasti 1922. odine )idovdanski ustav >rvi ustav ju oslavenske drave donesen je na )idovdan +28. lipnja 1921. odine, otud na$iv )idovdanski ustav0, prema kojemu je drava dobila slubeni na$iv ,raljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. &stav je pri"va#en na na4elu natpolovi4ne ve#ine, a ne kvali?icirane +dvotre#inske0, kako se to u nekim pret"odnim aktima predvi;alo. @o i $a natpolovi4nu ve#inu jedva su prikupljeni lasovi. Eetvrta stranka brojem mandata +=20 Hrvatska

republikanska selja4ka stranka nije ni sudjelovala u radu &stavotvorne skup-tine. 3ijekom rada dosta je $astupnika napustilo Skup-tinu. >rotiv &stava lasalo je B= $astupnika. :a &stav su lasala 22B $astupnika, a $a &stav +po ra$nim osnovama0 nije lasalo 196 $astupnika. &stav je pri"va#en be$ politi4ki" rupa koje su se deklarirale kao "rvatske, a i$ Slovenije lasala je samo manja skupina od 10 $astupnika +,metijska stranka0. 3ako se s ra$lo om moe re#i da je )idovdanski ustav bio srpski ustav. )idovdanskim ustavom uvedeno je unitaristi4ko-centralisti4ko ure;enje. >odru4na uprava or ani$irana je po oblastima, okru$ima, kotarima i op#inama. @a 4elu oblasti bio je veliki upan, koje a imenuje kralj. &$ nje a su oblasna skup-tina i oblasni odbor. ! kriterijima prema kojima su se osnivale oblasti u 4l. 9=. &stava re4eno je( S>odela na oblasti vr-i se $akonom prema prirodnim socijalnim i ekonomskim prilikama. Cedna oblast moe imati najvi-e 800.000 stanovnika.U Elankom 1B=. ustava predvi;eno je da prijedlo :akona o podjeli na oblasti vlada mora podnijeti Skup-tini u roku 4etiri mjeseca. %ko Skup-tina nakon to a u roku tri mjeseca ne donese $akon, on se treba donijeti skra#enim postupkom, predvi;enim $a i$jedna4avanje $akonodavstva. %ko u roku dva mjeseca $akon ne bi bio donesen na taj na4in, pitanje se moralo re ulirati kraljevom uredbom u roku dva mjeseca. ,ako pitanje podjele na oblasti nije rije-eno ni prema jednom ni prema dru om postupku +o4evidno se to i$bje avalo0 kralj je 26. lipnja 1922. odine donio uredbu o podjeli $emlje na oblasti. >rema spomenutoj &redbi $emlja je bila podijeljena na BB oblasti. & 41. 1B=. &stava i$ri4ito je re4eno( S:akonom o ra$ rani4enju oblasti *osna i Herce ovina #e se ra$deliti u oblasti u svojim sadanjim ranicama. Dok se to $akonom ne uredi, okru$i u *osni i Herce ovini vae kao oblasti.U Spomenuta odredba unesena je u &stav $ato -to su se time SkupiliU lasovi dijela muslimanski" poslanika, da bi se mo ao i$ lasati )idovdanski ustav. Hrvatske $emlje bile su podijeljene u -est oblasti. & 4l. 1B=. navedeno je( ako se podjela na oblasti provede prema tre#em postupku +kraljevom uredbom0 Sonda se imaju osnovat u Hrvatskoj i Slavoniji 4etiri oblastiU. 3ako je i postupljeno prema spomenutoj &redbi. !snovane su( 1. Srijemska oblast +podru4je biv-e Srijemske upanije, sjedi-te u )ukovaru0, 2. !sije4ka oblast +!sijek0, B. :a reba4ka oblast +:a reb0 i A. >rimorsko-kraji-ka oblast +,arlovac0. 'e;imurje +kotarevi Eakovec i >relo 0, iako je u njemu ivjelo "rvatsko pu4anstvo, bilo je ukju4eno u 'ariborsku oblast. >odru4je biv-e ,raljevine Dalmacije podijeljeno je u dvije oblasti( 1. Dubrova4ku oblast +Dubrovnik0 i 2. Splitsku oblast +Split0. @a tom podru4ju u4injene su dvije promjene prema stanju 1918. odine, tj. u odnosu prema podru4ju koje je Dalmacija SunijelaU u ju oslavensku dravu( 1. 1$u$eto je podru4je *oke kotorske i dalje prema ju oistoku i pripojeno :etskoj oblasti, tj. 5rnoj /ori. 3akvo rje-enje ve# je bilo unaprijed u &stavu predvideno. & 41. 1B=. stajalo je( S1sto tako, ako se podela $emlje vr-i uredbom, po ovom 4lanu, 5rna /ora i$ 191B. odine sa kotarom *okokotorskim a be$ okru a pljevaljsko i bjelopoljsko vai#e kao oblast i vr-i#e ?unkciju oblasti po ovome &stavu.U 2. Splitskoj oblasti pripojen je otok ,rk, koji je do 1918. odine bio u sastavu 1stre +dakle, ne Dalmacije0. ,astav je bio uklju4en u <jubljansku. oblast. !p#enito, Hrvatska je podjelom na oblasti bila o-te#ena( a0 bila je iskomadanaF

b0 od "rvatsko prostora odu$et je dio teritorija koji je Hrvatska SunijelaU u $ajedni4ku dravuF c0 "rvatskim $emljama nisu priklju4ena podru4ja s "rvatskim pu4anstvom +'edimurje, ,astav0. &stavni nacrti neki" pojedinaca i rupa 1 ustavni nacrti neki" pojedinaca i rupa temeljili su se na unitaristi4kom modelu, odnosno autonomisti4kom, ?ederalisti4ko-kon?ederalisti4kom. :emljoradni4ka stranka +Save$ $emljoradnika0 bila je $a ustavnu, parlamentarnu i centralisti4ku monar"iju s oblasnom i mjesnom samoupravom +oblasne skup-tine, oblasni odbori, oblasni namjesnik0. Socijaldernokrati su bili $a republiku i decentrali$aciju +re ionalne i mjesne samouprave0. ,omunisti nisu imali svoj ustavni nacrt, ali i$ nji"ovi" op#eniti" stavova vidljivo je da su tada bili $a unitaristi4ku or ani$aciju drave. S"va#anje %nte 3rumbi#a +u raspravi u ustavnoj debati0 pola$ilo je od -iroki" samouprava na na4elu devolucije, prijenosom $natno dijela nadlenosti sa sredi-nji" or ana vlasti na lokalne or ane. !vo se stajali-te pone-to pribliava i$vjesnom modelu re ionalne autonomije. Dio ustavni" nacrta pola$io je pak od stajali-ta o potrebi o4uvanja naslije;eni" povijesni" cjelina, u ra$nim varijacijama, s ve#om ili manjom re ionalnom $akonodavnom i upravnom autonomijom. @acrt Cu oslavensko kluba +Hrvatska pu4ka stranka, Slovenska ljudska stranka, *unjeva4ko--oka4ka stranka0 temeljio se na kompromisu i$me;u unitari$ma i ?ederali$ma. 5entralni or ani bili bi kralj, centralni parlament +dvodomni - politi4ki i socijalnoospodarski0. &$ pokrajinske sabore bile su predvi;ene pokrajinske vlade. >okrajina bi bilo -est( 1. Slovenija, 2. Hrvatska - Slavonija - 'edimurje, B. Dalmacija - *osna - Herce ovina, A. )ojvodina, =. Srbija - 'akedonija, 6. 5rna /ora. Cu oslavenski klub 4inile su stranke koje su bile vjerske orijentacije. 3akva je orijentacija bila i osnova od koje su pola$ili u svome modelu teritorijalne podjele +tri pokrajine preteno katoli4ke, dvije preteno pravoslavne i jedna be$ preva e0. Stojan >roti# +jedan od vo;a 2adikalne stranke, ministar $a &stavotvornu skup-tinu0 u svome nacrtu ustava traio je kompromis i$me;u centrali$ma i ?ederali$ma. !dre;eni dio poslova prenio bi se u nadlenost pokrajina, ali pod nad$orom centralni" dravni" or ana. 3ako bi re ionalne autonomije ipak ostale dosta sku4ene. >redvi;ao je ove pokrajinske jedinice( 1. Slovenija, 2. Dalmacija, B. Hrvatska - Slavonija, A. *osna, =. 5rna /ora - Herce ovina, 6. *anat, 7. Srijem - *a4ka, 8. Srbija, 9. Stara Srbija - 'akedonija. Cosip Smodlaka i$radio je osobni nacrt ustava +nije bio 4lan &stavotvorne skup-tine0. @je ov je nacrt vi-e pola$io od decentrali$acije, ne o neke -ire autonomije. & ra$ rani4enju je pola$io od povijesni" i eo ra?sko- ospodarski" cjelina. >redvi;ao je 12. jedinica( 1. Slovenija +<jubljana0, 2. Hrvatska +:a reb0, B. Slavonija +!sijek0, A. Dalmacija +Split0, =. ,rajina +*anja <uka0, 6. *osna +Sarajevo0, 7. >rimorje +Dubrovnik0, 8. )ojvodina +@ovi Sad0, 9. >odunavska Srbija +*eo rad0, 10. 'oravska Srbija +@i-0, 11. 2a-ka +@ovi >a$ar0, 12. 'akedonija +Skopje0. Hrvatska $ajednica +Hrvatska napredna stranka, Star4evi#eva stranka prava, rupa ,olo i$ !sijeka0 svoj je ustavni nacrt temeljila na pravu samoodre;enja i "rvatsko a povijesno a dravno prava. >redvi;ali su $ajedni4ke or ane( kralja, dvodomni parlament, centralnu vladu. >okrajinski or ani ( pokrajinski sabor, pokrajinska vlada, ban. Sporove i$medu centralni" i pokrajinski" nadlenosti rje-avao bi &stavni sud. & tom su ustavnom nacrtu jasno vidljive ?ederalisti4ke odrednice.

@acrt Hrvatske $ajednice u oblikovanju pokrajinski" jedinica pola$io je od stanja kakvo je bilo naslije;eno 1918. odine. >redvi;ene su bile ove jedinice( 1. Slovenija, 2. Hrvatska-Slavonija - Dalmacija, B. *osna- Herce ovina, A. )ojvodina, =. 5rna /ora, 6. Srbija - 'akedonija. Hrvatska republikanska selja4ka stranka Stjepana 2adi#a nije sudjelovala u radu &stavotvorne skup-tine, te je svoj ustavni pro ram i$radila i$van ustavne debate. @acrt je bio i$ra;en 1921. odine, a dopunjen 1922. odine, na$na4en je i kao pro ram stranke. Hrvatska je de?inirana kao neutralna selja4ka republika, s punim suverenitetom. S dru im jedinicama na me;unarodno pri$natom podru4ju ju oslavenske drave Hrvatska stupa u save$ suvereni" drava. !pse save$ni" poslova sveden je na uski kru . 5entralni $akonodavni or an 4ine dele acije suvereni" drava. Save$ne odluke dobivaju i$vr-nu sna u po-to i" potvrde save$ne jedinice. & cjelini, u ovome je projektu rije4 o kon?ederativnom modelu. 2adi#eva stranka nastala je na podru4ju Hrvatske koje se nala$ilo u austrijskom dijelu %ustro-& arske, tj. u ,raljevini Hrvatskoj i Slavoniji. @a podru4ju Dalmacije svoj je utjecaj stranka po4ela -iriti nakon 1921. odine. & ustavnom nacrtu +pro ramu0 predvidene su ove jedinice( 1. *anska Hrvatska 2. Slovenija B. Srbija A. Dalmacija $a koju je bilo re4eno( S*anska Hrvatska ne odri4e se nijedno a svo a prava na dana-nju Dalmaciju, ali dana-njoj Dalmacija, radi posebni" nje$ini" "istorijski", $emljopisni" i me;unarodni" prilika, premda je to naj4i-#a "rvatska $emlja, dakle samo dio "rvatsko naroda, pri$naje potpuno pravo narodno a samoodre;enja te #e svu svoju sna u uloiti u to da se Dalmaciji i dalmatinskim Hrvatima -to prije dade prilika da posve slobodnim plebiscitom, i$vr-enim pod me;unarodnom kontrolom, odlu4e o svojoj sudbini.U =. *osna -Herce ovina. >rema nacrtu i$ 1921. odine to je podru4je bilo tretirano kao tri prve jedinice. >rema dopuni i$ 1922. odine i $a tu jedinicu predvi;en je plebiscit. 3u je re4eno( S*osna- Herce ovina +...0 ne mo u biti smatrane srpskim $emljama +...0 ne o se moraju smatrati onim -to i jesu( $a posebnu moralnu, ospodarsku i politi4ku cjelinu, u koioj su i Hrvati i Srbi otprilike jednako odlu4ni, te se "rvatsko-srpski spora$um ima u *osni posti#i me;unarodnim putem - posredovanjem <i e naroda u$ naro4ito pri$nanje prava samoodre;enja *osni i Herce ovini.U 6. 5rna /ora, plebiscit pod me;unarodnom kontrolom. 7. 'akedonija, plebiscit pod me;unarodnom kontrolom. 8.*anat R *a4ka-*aranja plebiscit pod me;unarodnom kontrolom. & dopuni i$ 1922. odine re4eno je( S*a4ka i *aranja, koja se danas s *anatom nera$umno i nelo i4ki na$ivlju )ojvodinom +nera$umno jer to nikad nije bila nikakva vojvodina, a nelo i4no( jer vojvodina koliko je postojala - bila je djelo carske be4ke vojni4ke politike, koju *eo rad toboe ne#e ni u ni4em da slijedi0, u kojoj su Srbi prema Hrvatima u posve ne$natnoj manjini - ne smiju se upravljati kao 4iste srpske $emlje, ne o tu - na osnovu spora$uma i$medu Hrvatske i Srbije treba provesti plebiscit pod $a-titom <i e naroda, a na pitanje Srbija - *eo rad, ili Hrvatska :a reb.U & nacrtu i$ 1921. odine re4eno je da se ne pri$naje spora$um u 2apallu i o4ekuje se pripojenje 2ijeke i 1stre Hrvatskoj. &stavni nacrti koji su u$imali u ob$ir povijesne pokrajine ra?i4ki su prika$ani na str. 26. :aklju4ne napomene

%ko se karta 11. +stvaranja Cu oslavije0 usporedi sa kartom )111. +socijalisti4ka Cu oslavija0, ve# se pri prvom po ledu opaa me;usobna lobalna sli4nost. /odina 19A=. svojevrsno je Svra#anjeU na 1918. /odinu u vrijeme stvaranja ju oslavenske drave. 3o, dodu-e, manje vrijedi $a Srbiju. @aime, 1918. odine u nje$inom je sastavu bila 'akedonija, ,osovo nije imalo autonomiju, a )ojvodina joj je tek bila pripojena. :ato bi se, kada je o Srbiji rije4, prije mo lo re#i da ta karta vi-e sli4i na stanje prije balkanski" ratova. @a svaki na4in rije-enje i$ 19A=. odine $na4ilo je uvaavanje povijesni" $emalja. )idjeli smo da je ta ideja nakon 1918. odine bila stalno prisutna u ra$li4itim projektima. Sto a je neprimjerno ovoriti o %)@!C-evskim, titovskim ranicama kao ne4em posebnom. ,omunisti4ka partija,koja je u svojim po4ecima pola$ila od unitaristi4ko-centralisti4ko koncepta, svoj je pro ram radikalno modi?icirala i prila odila po povijesnim realnostima. @ije provela novu podjelu, ne o je u lobalu pri"vatila postoje#u. :ato je neto4no ovoriti o administrativnim jedinicama. 2ije4 je o povijesnim ranicama. Hrvatske su ranice pri ra$nim teritorijalnim podjelama nakon stvaranja ju oslavenske drave redovito korjene be$ sudjelovanja "rvatski" politi4ki" ?aktora. @ametane su joj voljom beo radski" "e emonisti4ki" vlasti. 1$u$etak je bila *anovina Hrvatska 19A=. odina. @o ni tada ranice nisu utvr;ene be$ odre;eni" pri ovora i ne$adovoljstva. @asuprot stalnoj tendenciji da se o4uvaju povijesne pokrajne, u lavnom stanje kakvo je bilo u vrijeme stvaranja ju oslavenske drave, beo radska je "e emonisti4ka plitika uporno nastojala apsorbirati podru4ija koja su do 1918. bila van Srbije, anulirati sve posebnosti i od ju oslavenske drave stvarno stvoriti )eliku Srbiju. & tom smislu 19A=. odina o$na4ava potpun pora$ velikosrpsko "e emoni$ma. 3ako treba ra$umijeti estinu kojom se dana-nji velikosrpski "e emonisti obaraju na posljeratne ranice i posljeratno ustrojstvo Cu oslavije. >romotrimo li pona-anje dana-nji" velikosrpski" "e emonista , dobiva se dojam da oni ponovo po4inju od vremena balkanski" ratova. Htjeli su tada stvoriti "omo enu Srbiju i $atim krenuti u ekspan$iju na :apad. 'akedonija im je, me;utim, i$makla i$ te "omo enosti +19A=. odina je u tome prekretnica0, ,osovo je dobilo autonomiju kao i novopripojeno podru4je )ojvodine. Dodatak 1$bor i$ 1iterature 1. Gerdo .i-i#, 0okumenri o postanku =raljevine &rba, (rvata i &lov"na"a, 8E8C- 8E8E, :a reb, 1920. 2. Stjepan Srkulj, (rvatska povijest u devetnaest karata, *a reb, 19B7. B. Sr;an *udisavljevi#, &tvaranje 0rave &rba, (rvata i &lovena"a, :a reb, 19=8. A. Gerdo Eulinovi#, 6ugoslavija izmedu dva rata, 1, :a reb, 1961. =. <jubo *oban, &porazum 4vetkovi- 'aek, *eo rad, 196=. 6. Gerdo Eulinovi#, kupatorska podjela 6ugoslavije, *eo rad, 1970. 7. )uk )inaver, 6ugoslavija i 'a$arska 8E8;- 8E::, *eo rad, 1971. 8. Hrvoje 'atkovi#, &vetozar 1ribievi i &amostalna demokratska stranka do estojanuarske diktature, :a reb, 1972. 9. Gikreta Celi#-*uti#, #stae i N0(, :a reb, 1977. 10. *ranislav /li orijevi#, 1arlament i politike stranke u 6ugoslaviji 8E8;- 8EBE, *eo rad, 1979. 11. *o dan ,ri$man, #stae i 2rei ,ei"h, 1 - 1 1, :a reb, 198B. 12. *ranko >etranovi# - 'om4ilo :e4evi#, 6ugoslovenski !ederalizam, t. 2, *eo rad, 1987. 1B. Hodimir Sirotkovi# - <ujo 'ar eti#, 1ovijest drava i prava naroda 6ugoslaviie, :a reb, 1988. 1A. Skupina autora, Azvori velikosrpske agresije, :a reb, 1991.

1=. 'laden ,lemen4i#, Novija historijsko-geogra!ska osnovi"a jugoslavenskih izvanjskih i unutarnjih grani"a s posebnim osvrtom na hrvatske grani"e, u $borniku( 1olitiko-geogra!ska i demogra!ska pitanja (rvatske, Save$ eo ra?ski" dru-tava Hrvatske, >osebna i$danja, sve$ak 8, :a reb, 1991. 16. 1van Celi#, 5rani"a sa &rbijom, SSlobodna DalmacijaU, 2B. studeno do 1. prosinca 1991. 1$vaci i$ &stava SG2C i$ 197A, &stava Socijalisti4ke 2epublike Hrvatske i$ 197A. i &stava 2epublike Hrvatske i$ 1990. odine Elanak =. &stava SG2C i$ 197A. odine S3eritorij Socijalisti4ke Gederativne 2epublike Cu oslavije jedinstven je i 4ine a teritoriji socijalisti4ki" republika. 3eritorij republike ne moe se mijenjati be$ pristanka republike, a teritorij autonomne pokrajine - ni be$ pristanka autonomne pokrajine. /ranica Socijalisti4ke Gederativne 2epublike Cu oslavije ne moe se mijenjati be$ su lasnosti svi" republika i autonomni" pokrajina. /ranica i$me;u republika moe se mijenjati samo na osnovi nji"ova spora$uma, a ako se radi o ranici autonomne pokrajine, i na osnovi nje$ine su lasnosti.U Elanak A. &stava S2 Hrvatske i$ 197A. odine S3eritorij Socijalisti4ke 2epublike Hrvatske 4ine podru4ja op#ina utvr;ena $akonom. 3eritorij Socijalisti4ke 2epublike Hrvatske sastavni je dio teritorija Socijalisti4ke Gederativne 2epublike Cu oslavije. /ranice Socijalisti4ke 2epublike Hrvatske mo u se mijenjati samo na osnovi odluke Sabora Socijalisti4ke 2epublike Hrvatske i u skladu s i$raenom voljom stanovnika na koje se odnosi promjena.U Elanak 8. &stava 2epublike Hrvatske i$ 1990. odine S/ranice se 2epublike Hrvatske mo u mijenjati samo odlukom Sabora 2epublike Hrvatske.U @ a p o m e n a ( ,ada je tiskanje ovo atlasa bilo pri kraju, po4eo je postupak me;unarodno pri$navanja samostalne i suverene 2epublike Hrvatske, kako se ona konstituirala u &stavu i$ 1990. odine i na re?erendumu 1991. odine. Do sredine sije4nja 1992. odine 4etrdesetak $emalja pri$nalo je 2epubliku Hrvatsku. & skladu s tim nje$ine su ranice postale ranice suverene drave me;unarodno pravne dravne ranice. Sadraj >2LD/!)!2 = 1. D2N%)% S<!)L@%5%, H2)%3% 1 S2*% 7 'ajska deklaracija 8 ,r?ska deklaracija 8 @arodni svet u <jubljani 9 @arodno vije#e Slovenaca, Hrvata i Srba u :a rebu 9 Deklaracija @arodno vije#a SHS od 19. listopada 1918. odine 10 :aklju4ci Hrvatsko sabora od 29. listopada 1918. odine 10 ,ada je pro la-eno osnivanje Drave SHS 1 1 Co- neki akti u kojima se ovori o oblikovanju Drave SHS 1 1 Nenevska deklaracija od 9. studeno 1918. odine 12 :aklju4ak Sredi-nje odbora @arodno vije#a SHS od 2A. studeno 1918. odine 1B @aputak Dele aciji @arodno sije#a SHS 1A

>ro la-enje ujedinjenja 1. prosinca 1918. odine

1A 17

11. ,2%<CL)S3)! S2*%, H2)%3% 1 S<!)L@%5% 2a$ rani4enja 17 2a$ rani4enje sa 1talijom 17 2a$ rani4enje sa %ustrijom 18 2a$ rani4enje sa 'a;arskom 18 2a$ rani4enje sa *u arskom 19 >ripojenje 5rne /ore Srbiji 19 Hrvatske ranice 20

111.,2%<CL)1@% S2*%, H2)%3% 1 S<!)L@%5% - >!DCL<% @% !*<%S31 1922. /!D1@L 2B )idovdanski ustav 2B &stavni nacrti neki" pojedinaca i rupa 2A :emljoradni4ka stranka 2A Socijaldemokrati 2A ,omunisti 2A S"va#anje %nte 3rum"i#a 2A Cu oslavenski klub 2= Stojan >roti# 2= Cosip Smodlaka 2= Hrvatska $ajednica 2= Hrvatska 2epublikanska selja4ka stranka + H2SS0 2= 1). ,2%<CL)1@% C&/!S<%)1C% - >!DCL<% @% *%@!)1@L 1929. /!D1@L 29 2e$olucija Selja4ko-demokratske koalicije 1. kolovo$a 1928. odine 29 :akon o na$ivu i podjeli ,raljevine na upravna podru4ja +B.listopada 1929. odine0 Savska banovina B0 >rimorska banovina B2 ). ,2%<CL)1@% C&/!S<%)1C% - >!DCL<% @% *%@!)1@L 19B1. /!D1@L BB >romjene u ra$ rani4enju banovina BB 2ea iranje politi4ki" stranaka na &stav od B. rujna 19B1. odine BB )1. *%@!)1@% H2)%3S,% B9 >re ovori 5vetkovi#- 'a4ek o novoj teritorijalnoj podjeli ,raljevine Cu oslavije B9 &redba o *anovini Hnatskoj i otvaranje procesa cjelovito preure;enja drave A2 )11. !,&>%51CS,% >!DCL<% C&/!S<%)1CL 19A1. /!D1@L A= *e4ka kon?erencija 20. travnja 19A1. odine i podjela teritorija ,raljevine Cu oslavije 2imski u ovori 18. svibnja 19A1. odine i ranice @e$avisne Drave Hrvatske A7 )111. S!51C%<1S31E,% C&/!S<%)1C% =1 3emeljne odrednice unutra-nji" ranica posljeratne Cu oslavije Hrvatske ranice =2 2a$ rani4enje sa Srbijom =2 2a$ rani4enje sa *osnom 1 Herce ovinom =8 2a$ rani4enje sa 5rnom /orom =8 2a$ rani4enje sa Slovenijom =8 =1 A=

B0

@ove ranice Hrvatske 60 :%,<C&E@L @%>!'L@L 61 D!D%3%, 6= 1$bor i$ literature 6= 1$vaci i$ &stava SG2C i$ 197A., &stava Socijalisti4ke 2epublike Hrvatskr i$ 197A. 1 &stava 2epublike Hrvatske i$ 1990. odine 66 Elanak =. &stava SG2C i$ 197A. odine 66 Elanak A. &stava Socijalisti4ke2epublike Hrvatske i$ 197A. odine 66 Elanak 8. &stava 2epublike Hrvatske i$ 1990. odine 66 1$dava4i( 1> S.kolska knji aU, :a reb, 'asarPkova 28 - Hrvatska akademija $nanosti i umjetnosti, :a reb, 3r @ikole .ubi#a :rinsko 11 - :a i$dava4e( mr. 'iljenko Na ar, akademik 'ilan 'o u- - ,orektorice( 'irjana .a" i Cadranka Ha;ur - 3iskanje dovr-eno u velja4i 1992. - @aklada( = 000 primjeraka