You are on page 1of 292

AKADEMIJA NAUKA I

UMJETNOSTI BOSNE I

HERCEGOVINE

DJELA
KNJIGA XLVII CENTAR ZA BALKANOLO ! KA ISPITIVANJA
Knjiga 2.

IVO BOJANOVSKI

DOLAB ELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI
(DOLABELLAE SYSTEMA VIARUM IN PROVINCIA ROMANA DALMATIA)

Uredn ik,

redovni

ALOJZ BENAC Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

SARAJEVO 197-i.

ACADEMIE DES SCIENCES ET DES ARTS DE BOSNIE-HERZEGOVINE

MONOGRAPHIES
XLVII
CENTRE D'ETUDES BALKANIQUES Livre 2.

IVO BOJANOVSKI

SYSTEME ROUTIER DE DOLABELLA DANS LA PROVINCE ROMAINE DE DALMATIE
(DOLABELLAE SYSTEMA VIARUM IN PROVINCIA ROMANA DALMATIA)

Redacteur,
ALOJZ BENAC membre da l' Academie des sciences et des arts de Bo.sni.e - Herzego.vjne

SARAJ·E.VO

1974

SADRZAJ Strana KRATICE PREDGOVOR UVOD Aktivnost P. Kornelija Dolabele u svjetlu solinskih natpisa Ostali izvori O vjerodostojnosti Tabule . O metodolo ! kom postupku . Neki hodolo ! ki problemi · Vojni karakter cesta O nekim karakteristikama rimskih cesta kod nas Epigrafski dodatak .
l - CESTA »A COLONIA SALONITANA AD FINES PROVINCIAE

7
ll

15 16 19 23
24

26 29 30
39

ILLYRICI« Uvodno razmatranje Historijat istra " ivanja Trasa rimske ceste od Salone do Servitiuma .
A. I t i n e r ar i u m A n t o n i n i . l. Dionica Salonae XXI Aequum . 2. Dionica Aequum XVII Pelva . a) Trasa ceste i lokalizacija Pelve . b) Problem municipaliteta Pelve 3. Dionica Pelva XVIII Salviae 4. Dionica Salviae XXIV Sarnade . 5. Dionica Sarnade XVIII L eusaba a) O pravcu ceste . b) Trasa ceste i lokalizacije Leusabe trasa Itinerara i Tabule . 6. Dionica Leusaba XIII Aemate (!tin. Ant.); L eusaba X Lamatis (Tab. Peut.) 7. Dionica Aemate XIX Ad Ladios (!tin. Ant.); L am atis XII Castra (Tab. Peut.) 8. Dionica Castra XIII Ad Fines (Tab. Peut.) . 9. Dionica Ad Ladios XXIV Servitii (Itin. Ant.); Ad Fines XVI Servitia (Tab. Peut.) . Problem posavske ceste .

41
U
48

51

51 52 59
:)g

"l4 38
14

78 78 85 90 90
93

97 98 99 103 103 105 1o;;

B. O g r a n a k T a b u l a e P e u t i n g e r i a n a e l. O pravcu ceste 2. Dionica Leusaba XII Baloie a) Trasa ceste b) Ubikacija putne stanice Baloie (Ravenn. Baloia)

lOB

Strana 3. Dionica Baloie V Indenea . 4. Dionica Indenea VII Saritte (Sarute ) 5. Dionica Saritte (Sarute) XIII Ionnar:a . a) Trasa ceste b) Lokalizacija putne stanice Ionnaria . 6. Dionica Ionnaria - Bariduo . 7. Dionica Bariduo XIV In Alperio . 8. Dionica In Alperio VIII Aequo (oko 12 km ) 111 112 114 114 118 119 122 123

e. e e s t a s o 1 i n s k o g n a t p i s a (CIL III 3198•
Tabelarni pregled miljokaza I I - VIA GABINIANA AB SALONIS ANDETRIUM.

=

1015 tl)

125 128 130 133 134 146 146 151 151 152 156 160 163 165 166 168 170 174 179 182 186 188 190 192 192 195 199 203 203 206 212 220 221 233 245 251 257

III- CESTA »AD HEDUM CASTELLUM DAESITIATIUM« A) PROBLEM UBIKACIJE MUNICIPIJA BIST ... U SVJETLU EPIGRAFSKIH SVJEDOCANSTAVA. B) CESTA SALONA-ARGENTARIA l. Historijat problema . 2. Trasa ceste Salona - Stanecli (Argentaria) a) Dionica Salona XVI Tilurio (Trilj na Cetini) b) Dionica Tilurium XXII Ad Libros . e) Dionica Ad Libros IX In monte Bulsinio . d) Dionica In monte Bulsinio VI Bistue Vetus B ist ue V et us e) Dionica Bistue Vetus XXV Ad Matricem (osnovni) pr a v e i . M og Trasa ceste f) Dionica Ad Matricem XX Bistue Nova . g) Dionica Bistue Nova XXIV Stanecli h) Dionica Stanecli ... Argentaria Gdje je bio Hedum castellum Daesitiatiun Problem Argentarij e . Historijat ceste Tabelarni pregled miljokaza i natpisa IV CESTA »AD BATHINUM FLUMEN<< .
l. Rijeka Bathinus kao paleografski i epigrafski problem 2. Rijeka Bathinus kao i topografski problem

3. Potencijalna trasa ceste . V CESTA »AD IMUM MONTEM DITIONUM ULCIRUM<< .
l. Cesta kao problem .

2. Trasa ceste >>ad imum montem Ditionum Ulcirum<< . 3. Klaudijeva cesta preko Graba u unutra ! njost zemlje . Tabelarni pregled miljokaza VI PRIKLJUCNI PUTOVI (viae vicinales) VII- KRATKI EKSKURS O UBIKACIJI DELMINIJA ZAKLJUCAK ZUSAMENNFASSUNG INDEKSI KARTE I TABLE

DOLABELIN SISTEM CESTA MANIBUS MATRIS .

.

1893. 1904. 1970. I Itinerarla Anto. VAHD. Beograd BD. Wien. 132. 20. AlfOldy. Beograd. Cun tz. Spalato A. 321-327 Arheolo ! ki pregled. wichtigen Fahr . 1921 6---27. B D. 1903. Archaeologisch -Epigraphische Mitteilungen Wien Arch aeologia Iugoslavica. rung BevOLke- ALfoLdy. 1881 . Stmssen BD B etz. Zagreb Adriatica praehistorica et antiqua. P aris Distanz-Nachweis alle Haupt .csy. AUiHdy. AEM AJ J. Ber olini H. 1926-27 A cta A DRIATICA O novim miljokazima i rimskim cestama = Star:inar. 139-155 A·rheolo ! kli radoVJi J Tasp rave JAZU. Cons. 1929. 1·92'6--27. Paris 1882. 100. 66. Sarajevo. Untersuchungen BLau. Miscellanea Gregorio Novak dicata. 1881. DaLmatie Cuntz.KRATICE V AHD. 1965. Patsch. 5. Klio AF BaUif.und Reitwege in Bosnien u n d der Hercegovina nach dem Stahde vom Jahre 190·3. Budap est. CILIII Cons. 113-130 Corpus Inscriptionum Latinarum III. Zagreb. 1877. 136 Geza Alfoldy. mit eine Karte und Zusiitzen von H. Dictionnaire des antiquites greques et r omains. I . nebst einen Anhang ilber die Inschriften von C. Romische Strassen in Bosnien und der Hercegovina. Ktiepert. Unters uchungen zur !MiHtiirgeschichte der ro mischen Provinz Dalmatien. 1938. 52. BD. Leipzig. Reisen Cenni F. Klio B . Bevolkeru ng und Gesellschaft der romisehen Provinz Dalmatien. La province romaine de Dalmatie. Daremberg-Saglio. Eine Strassenbauinschrift aus Salona. BD. 1882. Itineraria Romana. Vol. Bulletina di Archeologia e Storia Dalmata. 1965 G.und Bezirks-Strassen. La via romana da Sirmio a Salona. Ber lin.i sche und pflanzengeogr aphische Aufzeichungen. Reisen in Bosnien un d der Hertzegowina. Baden bei W ien. Cenni sulla str a da romana da Salona alla colonia · Claudia Aequum (Citluk pressa Sinj) e sue diramazioni. p . Dr Otto Blau. Itineraria Daremberg-Saglio Distanz-Nachweis . m it einem Beitrag von Andras Mo. topograf. 46. M. O. 148. nini Augusti et Burdigalense. Beograd PhiHp Ballif.i. 31-44 u Dalmacij. Betz.

Sarajevo Moriz Hoernes.istorije (s osvrtom na na ! u zemlju). Die Statthalter der romischen Provi nz Evans. A. Narona Pavan. Die Sprache Miller. 5. Anhang .ia 'R omana. 243-260 C. Jahreshefte des Osterreichischen Archii·o logischen Instituts. BD. 1916.ie epigraphischen Denkmiiler der romischen Strassen in B. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu.Domaszewski. Antiquarian Researches in Illyricum. 1918. Domaszewsk. Stuttgart. Wien. Sarajevo Stj epan Topografska pitanja na teritoriju stare cetinske " upanije s ekskurz. lettere ed arti. Sarajevo. Berlin. Zagreb. GID BiH IX. Sarajevo. Zur Geschichte und Topographie von Narona. Jagenteufel. 1893-1914. Mayer.i. Alterthii. Westdeutsche Zeitschrift fiir Geschichte und Kunst.iD. 1904. Patsch. pit. 15·8 !i d. Pannonia. Trier. U . 8-6-157 Rad JAZU. Panonija rimska. Supplement. Venezia. 18• 73. Sarajevo Grga Novak. Formae orbis antiqui XVII. Godi ! njak Istorijskog dru ! tva Bosne Hercegovine. st. Ricerche sulla provincia romana di Dalmazia. III. B. Westminster. XCIX. Strassen. Beneficiarierposten und die romisehen Strassennetze. Topografija Naselja O hod. Topografija i etnografija rimske provincije Dalmacije. 1893) C. knj. Die B eneficia rierposten A.· m er Jagenteufel J ahreshefte (ili JOAI) Kiepert. Alterthumer der Hercegovina.ivanja ilirskih i rimskih cesta u provinciji Dalmaciji. und der H. Novak. Itinerar. II Heft. Classe der kais. Zagreb. Akademie der Wissenschaften. Kiepert. Artur Evans. 139-175 Mocsy. XCVII. Pannonia N. 1937. Konrad Miller. Wien. Wien. Sitzungsberichte der phil-hist. = = Le stazioni dei beneficiariLi e le reti stradali romane nell' Illyricum. Instituto veneto di scienze. Sarajevo. B. l. Ballif. I. I. Patsch. Split. FOA Panonija Mayer. Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu. knj. Esad nase1ja . AR GID BiH Topografska pitanja GZM Hoernes. 1962. Godi ! njak Zavoda za za ! titu spomenika kulture BiH. Suppl. Patsch. IR Dalmatia von Augustus bis Diokletian. Die Sprache der alten Illyrier. Strassen Patsch. 1958. 1907. 1960. Band IX. Romische Reisewege an der Hand der 'T abula Peutingeviana. Wien 1882.ima o ubikaciji Setovije i Tiluriuma. Stuttgart.15-'--776 Na ! e starine. 1880. Wien. 1902. 1957. 1965. (Ph. 1958. 799-946 A. Ricerche 8 . I Heft 491-612. Andras Mocsy. XXI. Wien. Massimiliano Pavan. Esad Problemi Esad Problemi istra " . 1958. O hodolo ! kim pitanjima u . 1883-1885.i komunikacije u Bosni i Hercegovini. XXIII. RE. Wien H . sv. I.

1-142 Schnetz. Wilkes. p r oconsul provinciae Africae Proconsularis. Die Feldziige des C. Municipium Varval'iae Diadora. 2. Zagreb Georg Veith. Zadar. Kongresses fUr griechische und lateinische Epigraphik. Die vor.197 Wilchelm Tomaschek. Itineraria Romana. Akte des IV. Crna-gora und der angrenzenden Gebiete. Wien.slavische Topographie der Bosna. knj . Feldzuge Wilkes. 1962. Lipsiae. Beograd M. und kon. XXIII Band. intern. Cornelius Dolab ella. Dalmatia. Mitteilungen der kais. MCMXL. 3. sv. 1964. P. VAMZ VAHD VHAD Veith. Dalmatia WM Delmati I i II ZA Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina. Ravennatis Anonymi Cosmographia et Guidonis Geographica. J. 179. Iu1ius Caesar Octavianus in Ilyrien. Godi ! njak Centra za balkanolo ! ka ispitivanja. Herzegowina. 333-345 J. Stuttgart D. Wien Marin Ilirsko pleme Delmati. 2 i 3. London. legatus pro praetore provinciae Dalmatiae. Realencyclopedie der classischen Altertumswissenschaft. Varvaria Tomaschek. Wien. seDija Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. 1880. Topographie Spomenik SKA.(PW) RE Dolabella Pauly-Wissowa. J. Antiquarische Abteilung. VII. volumen alterum. Geographischen Gesellschaft in Wien. Glasilo Arheolo ! kog muzej a u Zadru. 1914. Wien. Saraj evo 1966-67 Ziva antika (Antiquite vivante). 497-528 i 545-567 Vjesnik Arheolo ! kog muzeja u Zagrebu. Schuetz. IR S pom. 1969. Skopje 9 . Schriften der Balkankommission. Split Vjesnik Hrvatskog A r heolo ! kog Dru ! tva.

.

lonu.i o toku rimskih cesta. S olm·ski put dio je velike magistralne cest e S alonae--Servit ium (Tab . Iroko bi se " to ispunile praznine u studiju tog civilizacije na na " em tin. ali jo " uvijek nemamo sistemiatskog i cjelovitog preglerLa rimskih komunikacija. Za to je jep primjer S o Larski put. b'ili valjano uklopljeni u sistem cesta. k oju do sad nije nijedJan U drugom pak odsjeci pojedinih pripisivani su ili uku sasvim' d1·uge p1·avce. 'P(! je i E.PREDGOVOR Karakter saznanj. ili o nekom drugom problemu u ceste.. Stog(. "iroko u Salone u · wastojanju da na terenu 'ispita m najV!a#nijih komunikacija. ko]e su 's1a. pa tek on d:a donositi i to za svaki konkretni posebno.uz .a-taka na terenu. jedan od posljedn jih rimskih cesta kod nas.m. Peuf). naime. sa dijelom ceste koji. sagledan k ompleksn. m omo d a jo " uvijek nisu dJata rje " enja za mnoga ua!nla pitan ja. ko ji su direktno ili indirektno vezani za rimske ceste i njihovu topografiju.avni grad provincije i vaZan eko- sz• ll . prilike se u tome pogledu ni do clan. komplek-· sna zahvatiti sve koje su u vezi sa hodolo " kim prou&rvanjem. B ilo bi p·ogre " no generuhzironje. nego jednoj cesti k ojta je d olinu Sane povezivala sa komunikacijom Salonae-Servitium. Udesetak posljednjih godin'a abi " ua i am. Potrebno je. biLo da se radi o ocjeni izvom i li njihovoj biLo o lokaciji naselja .e-"--Servitiv. u stvart jedan recentni put. Lak o je jo" Filip Ballif prije 75 godina istaioao da je dublje poznavanje rimskih kJomunilaacija rua osnovu do1Jad pozruatih nica.oLo"kih i arheoLo " kih elemenata i svih ostalih faktora za konkretni sluooj. J. Ako pojedini odsjeci rimskih k'omunikiacija (du ! i ili i biLi tttvi·cteni.as nisu bitno izmij enile.o. svaki pojedin·i nt1jprije vr alj:a rje " avati na aamom te-renu. uli na rimsko j osnovi.§ mnogo. ne pripada magistra[noj cesti .asno je da . su na t e·· renu i neke ceste.. U dodu " e. kao gl. odmah valja da to ipak ne da su ostvment i preduvjeti za temeljitu revr alorizaciju svih znanstvenih na tome Takav je i sa rimskih cesta i njiho·v om topogM fijom. Takav ·je npr.aija uraditi zaista jo.. u prvom redu kompa1·h·ati izvore i provjeriti ispiti)janjem arheoLo " kih ost. izdani su bro jni natpisi.a o pojedinim problemima arheolo-gije kod nas (i njihov opseg) takav je da tm ! i ne samo dopune nego i izvjesnu reviziju dosada " njih a i metode istra ! ivanja.v. komp:ariranjem izv. hod.01'a.S1alonc.

ko i poLje. Ant. Odrediti in natura trase cesta koje su jesnika P. sLu!io sam se kartograskim i Literarnim izvorima i sLob-odnim opredjeLjiv: anjem na osnovu konfigumcije tererva. Kornelija Dolabele. koji su osigurnvaLi najudobnije i razmjerno veze pojedinih kra jeva. bez m ik rotopognafskog njihovog pravoa.a kakvu je BalLif dao u sv>Om djelu. usjeci. aLi bez fik siranja cestu na terenu. bez obzir:a na teren i njegove reLjefne lva1•akteristike. jer ceste treba slijediti pje " ke. i kuLturni centar. Janja i Grahova .au objavio prve podatke o rimskim cestama u Bosni i Hercegovini (1866.a. MilLer i drugi. koje na koncu ne bi doveLo do sigurnih rezuLtatia.).o Banje Luke i S!(lve. Upravo se navr"iLo stotinu godina kako je BJ. planumi. i uslovi nisu mijenjali goS obzirom da se tovo do n'a"ih dlan. 12 . U svom radu sam od osnovne pretpostavke da su i rimske komunikacije. Neklako u isto vrijeme paLa je i 75-a godi " njica objavLjivanja poz7Vatog BaHifovog djeLa o rimskim cestama u BiH. koje je sve do rva"ih dlarl1a ostialo fundamentaLno djelo u svom domenu . dva vrlo va ! na pitanja: u vrijeme naml . vjer. Zmijanje i doLine Sane i Vrbasa.a nja te " ka su i vrLo naporna. njaci. pre!2ao sam. masiv e Staretine i GaLije planine.atno prvi od arheologa. 11a ima za na " a istra ! ivanja pozitivnih i negativnih posLjedica: pozitivnih jer se rimskia cestla mogLa pnatiti u vidu neke srednjovjekovne iLi recentnije komunikiacije. aggeri. i 1867). Sva kasnija ispitivanja. itd. To je posao koji ne donosi pozitivne rezuLtate.odoLo " ka istra ! iv. proLaziLe prirodnim i komunikctivnim prnvcima. Tamo gdje tnagovi starih cesta nisu biLo da su uni " teni en> zij-om iLi pokriveni kiasnijim komunikacijama. Dui Kupre " ko poLje.). Stog: a se do kojih sam do"ao u ovome radu temeLje na terenskim ispitivr a njima iz autopsije . naselja.nomski.asu ceste. kiao i nesigurne doLine i kanjone rijeloa. rimski su putovi skoro kroz dva miLenija slu!iLi brojnim generacijama.oJ. klao i dana " nje. Ove obljetnice bile su i neposredni povod za ovu raspravu. Bilo bi to proizvoLjno i kabinetska »ispitivanje« kao "to su to radiLi Hoernes. pri tome te " ko prohodne i vrletne predjeLe. prokrstario sam i sva kra " ka poLja jugozapadne Bosne: Livanjska. tr. a negativnih "to su na pojedinim odsjecima usLijed dugotrajne upotrebe ceste bile preprovljene iLi uni " tene. sn izuZ'etkom Sergejevskog i rijetko su ne " to docLaLa onoj slici rimskih komunikacij. Bosne i Drine. u kojoj nnstojim rije"iti. razni objekti. nasipi. od izvora do H. ne mo ! e se raspravljati o cestama. povezivaLe sa njenim bLi!im i daljim SLijedio sam ostlalog tnagove rimskih cestia od Klisa d. i to po tragovima ovih starih komunikacija (miljokazi. kaldrma. kuda je preko sedLa trnje (kota 1320 m) prelaziLa veLika itinerarska cesta SaLonae-Servitium (Itin. U potrazi za materijaLnim ostacima cesta i agLomeracija. v an jsko. tj.

1904). Tako se na ! a slika antike u provinciji Dalmaciji donekle kompletirala. Ostalo je toga jo ! dostJa za !to nedostJaje osnovna dokumentacija. a to pru " a i realnije izglede da se postignu i bolji rezultati u prott6avanju cesta nego !to je to bilo Ballifu. ! to su u Betza.a to je stvoriLo povoljnije uslove za rje ! avanje nekih problema iz ovog arheOsim toga su na terenu otkriveni i bolje olo ! ko-hodolo ! kog brojni arheolo ! ki i epigrafski naLazi koji se odnose ma ovu materiju. Svjestan sam. na ! gLavni izvor. odrediti odnos cesta na terenu i onih koje navode solinski natpisi iz 16/17. che sarebbe autoriz:mto il tentativo di stabilire il rtapporto tra le fabbriche indinelLe iscrizioni e le strade consiutlate« (Suppl. Identificirati ceste iz izvora sa onima in situ. dakle.2.aszewski u svom rodu o beneficijarskim postajama i rimskoj cestovnoj mre " i: »Grazie alle eccelenti indagini di Ballif i corso delle strade uscenti da Salona e ora cosi accertato. 13 . ! to dosad u ! irem smislu nije nijedan To da se bolje upozna i topogmfija rimske Dalm.acije. Bull. Alfoldyja i dr. da ni ovaj poku ! aj biti potpun.ako je to formulimo jo ! Dom. Ovaj posao danas je utoliko lak ! i. . posljednje vrijeme radovima dopunjeni i revidimni matpisi iz Salone. nego u Ballifovo doba. g. dalm. Patschu i njihovim suvremenicima. poznata uglavnom sa itinerara Primarni zadatak ovog rada je. i ostali izvori. ipak. i 19/20. k.

.

27-33 bilj. (G-a!ss Dio.).pannonicoque (a. I. 1 E. a vjerojatno i dionica At-· mns--Celeia-Poetovio (Petru. pregled v. .atonianum. Tako je u Augustova doba Italija preko Alpi bila povezana cestom Aquileia-Emona sa Panonijom i Norikom : sub !ulio Octaviano Caesare Augusto per Al pes Iulias iter factum . g. I. Z a n i n o v Delmati I. Adriatica.UVOD Osnovne pravce cestovne mre ! e u unutra " njosti Ilirika izgradili su Rimljani uskoro nakon " to je ugu " en veliki delmatsko-panonski ustan:1k (Bellum B. 338-345. 64 = CIL III Wl64. 20). Die ri:imische Herschaft in Illyrien bis auf Augustus. od 6. gdje se citira i ostala literatura. e. Novi Dolabelin. To se mo !e po miljokazu u dolini Tre " anice kod Konjica (Han Vitek). n. Leipzig.gusto.) 4 . De aquis. 6-9 n . 3 P h. P a t s e h. e. ante coeptam seditionem Nauportum missi ob itinera et pontes et alias uws (ann. VAMZ Zagreb. Dalmatie. 4 Tu mu je du ! nost pqvjerio August. e. n . PJI> n> e . 5. M.pis iz okolice Jablanca." kao i M. K. i to u onim oblastima Ilirika koje su okupirane ranije. III. Fl u s s. RE Suppl.l. Aug. posebno u Augustova doba. n . g. posebno u koja danas zauzimaju Bosna i Hercegovina. CIL V 3346: (b ello) Batoniano praefuit Iapv. 7. B a ll i f e. i nastavak ceste Emona-Neviodunum-Siscia. na primjer u okolici Narone.diai et Liburniai . g.est2 . Salone j Iadera. '"> i 15 . isti.)'. Po Tacita za te poslove kori " tene su legije 14. uspor. 8. Paris 1892. Pripreme za izgradnju vjerojatno su za Augustova ! ivota. P a " a l Quaestestiones de bello Dalmatico. mo ! da u Lici i oko Burnuma. Sva je prilika da j e jo " za Augustova ! ivota i izgradnj a ceste Narona-Nevesinjsko polje-Borci-Konjic-Sarajevsko polje. 2 . . sa natpisom Divo Av. 665). dok za one u Istri i Panoniji imamo potvrde i u izvorima. 171 i VII 37. Cf. aLi je sama izgradnja uskoro poslije Augustove smrti (14. ae). k oliko danas znamo. sv. GID BiH. a odnosi se na cestu Aquileia. e.Nadle!nost nad centralnim uredfJ!l} za iZgradnju . Z i p p e l. u vrijeme agilnog cars kog namjesnika Publija Kornelija Dolabele (14. -20. 1877. 37 i. Time j e ujedno i karakter ovih prvih rimskih na na " em tlu. Strassen.Nauportus. osnove glavne cestovne mre ! e u unutra " njosti na " e p r ovincije.. Dolabella. Sue. Breviarium rerum gestarum po puli romani. postavljene su prvih godina Tiber·i jeve vlade. WM VI. Co n s. tada je po svoj prilici. g.cesJa (cura via rum) je prepustio senat Augustu jo" 20. p. Ruf i u s Fes t u s. terminicijski:' llJi. 70. 1957. i H.Emona. D.t. a time je otprilike i sustavne izgradnje rimskih komunikacija u na·· " im zemljama. . Uspor. Usp. 54.Noricum. Za povijest rimskih osvajanja Ilirika jo " uvij ek je najbolje djelo G. 1968. Frontin. g. do 9. . 101). Svakako je ne"tr> cesta bilo sai prije toga. dakle u samom Tiberij-eve vladavine: Interea ma- nipuli.. P a t s ch. koji je ujedno i najstarije epigrafsko o gradnji rimskih cesta u DalmacijP. 245-300.

kraja !H v'ijeka na " e ere. i razdoblje 5 1698). e. g. 3. e. E. koliko nam je poznato samo sa solinskih natpisa. i s t i. za idealno sredi " te zlatni miljokaz (u Rimu). i s t i. kasnije vrlo guste. n. 125). V. 11-17. dj. 1937. 6 To se dogodilo 12. 8 D. usp. 245. 139. 41 i d .panorama jedhe civilizacije. Anal:i HI JAZU. Tib. po Augustovoj !el}i. A br a md VAHD Hl2<6-27. g. 338-345. (T h. koja je povezala Salonu (Col. uspor. koje su August i Tiberije pomakli na Dunav {>> ••• protulique fines Illyrir. Osim toga. Ancyr. A. 7 Rim .om redu. Burnum i druge. 16. cestovne m re! e. »Po kracima ogromne zvjezdaste mre ! e . E. koji je kao zapovjednik rimskih legija u toku Batonova ustanka dobro upoznao Ilirik5 • Upravo izgradnja sna ! nih vojnih upori " ta povezanih dobrim cestama trebala je da u prvo vrijeme konsolid·i ra rimsku vlast u oblastima. koja se kroz punih 500 godina. do 20. devictas per Ti.citatis generosissimae (Vell. 12'1 i d. M ar i n o v Epigrafski spomenici · o Timskom· namjesniku Dolabeli u Cavtatu.. ali i ideje. Tilurium. i 9. i J a g e n t e uf e l.Dobar dio tih ·komunikacija bio je za vladavme Augustova nasljednika Tiberija (14-37. na kojima su Rimljani u dr ! ali vojne formacije. M o m m s e n. g. Kornelije Dolabela vir simpli. U nepunih sedam godina je.Mi o Dolabella. 2. Druzov. Dalmaciji u svjetlu novog vi " kog natpisa. P a " a l Period rimske vladavine do . Andetrium. duga 167 rimskih milja. Suet. vi " e od 550 milja (millia passus) cesta. bjlj. O tome sam August ka ! e. ne samo za promet Italije i n a" ih krajeva nego i pravci plodonosnog prodiranja rimskih kulturnih utjecaja. VAHD ·1959. ti ClL HI 1741. Pat. Cf. quas ante me principem populi romani exercitus numquam adit. P a ·" a l n. Neronen qui tum erat privignus et legatus meus. e. VAMZ. 1957----1959. Beograd. gdje se nalazi i ostala literatura: ' · ·· ll . pro " li su vojnici i trgovci.2. n. i s t i. S vremenom su ove ceste postale prvorazredni ekonomski i kulturni faktor. roba.3 -2i24.i ad ripam fluminis Danuvii«jS. u prv. e. ceste trebalo je. n. n. KIBiJH. boravak u. 8·6 ): »Pan?Wniorum gentes. V ARD 1952.stavljene osnove. M. pr. Mon. agilni carski namjesnik (legatus Augusti pro pnaetpre). Cf. imperio populi romani subieci protulique fines Illyrici ad ripam fluminis Danuvii«. KORNELIJA DOLABELE U SVJETLU SOLINSKIH NATPISA Organizato.i upravo grandioznog pothvata bio Je P.v og velikog . Pro " la je rimska kultura. Res gestae di vl Augusti. 156-158. II. istakao i kao vrsni administrator u na " oj provinciW. Martia Iulia Salona) sa Panoninijom. Toj svrsi slu ! ila je cesta ad fines provinciae Illyrici. ove ceste bile su potrebne i zbog za " tite sjevernih granica carstva. Dubrovnik. dijelom po vrlo te " kom i planinskom terenu. da pove ! u strate " ke kao " to su: Hedum castellum Daesitiatium. do 9.r i realizator o. Time su bile po. Cohors VI Voluntariorum.ka ! e Cesare Vasoli koja. g. Re n d . a zatim i na kraju barbari. koji se u kratk-om razdolju od 14. koji su jednu fazu svj e tske his torij e« 7 • AKTIVNOST P. U tu svrhu na strate " ki va ! nim mjestima su brojni vojni logori. 278. a kao prva u Dolabelino doba.). a zemlja je smirena 6. O ·stra- Tiberije je dao izgraditi J podunavsku cestu u Gornjoj Mezij1i (CIL IU te " koj ekonomskoj i va ! nosti rimskih cesta. 63-71.

16. Klio 23. g. oda:kle i na " drum)«. S ar i a. solinski su natpisi vi " e puta obj avljivani. Re n d io Dolabella. vol. solinski natpisi na 4 koj i su svojevremeno bili u toranj splitske katedrale11 (Epigrafski dodatak na kraju uvoda). facs. i G. 279. 342. . rekonstruirao cursus honorurn ov·og zaslu ! nog i istaknutog z apovjednika i n amj esnika u na " oj provinciji. A. 19. . 1965. ah je na njihovoj izgradnj·i svakako. i M. Budrovich. I. 26 i 27. 52. 311. S J " Pregled p.Berolini 1897. Claudii Ptolome. Ljublja na. 13 M. p.10156 a 3200. 91 i d. II. dj. (>>de cursu«).14 Drugi natpis . bilj. Prosopographia imperJi Romani saec.CIL III 3198 a .0• 3.15 9 Ostrogotska vlast u Dalmaciji bila je epizoda prosperiteta. a na osnovu koJih je D. . p. M. U spor. . G e z a. Klio. ispravljaju tribunicia potestas XXI. bilj. .s ne civilizac-ije slu ! iti brojnim gen eracijama. Klio 46. umjesto XXII kod 2 17 . H.CIL III 3201 10159 3198 b 10156 b . . p . 1916. A b r a m i :irodem. VAHD 1940.i la je njima dr ! avna po " ta (cursus publicus. F. . No 96 i 98. 11 2 C. Itineraria Romana. 19·3.ich. 2:5 i 2•6. 33-34.13 2. Lekcij u Hedum (ili Hedos) predlo!io je prije G. bilj. od Mommsena (CIL III 3201 3198b). . 10 D o l a b e l a. gotska renesansa)9. koji je datiran Tiberijevom tribunicia potestas XIIX (16/ 17. i " t. g. 9. A l fold y. Abra m n. obilato kori " tena i radna snaga pokorenog stanovni " tva. u prvom redu za vojne i upravne potrebe. 1965. ia. Cfr.Ostrogots'ki kralj Teodorik obnovio je i zamrli rimski cursus publicus. U spor. M ii ll e r. 114. Cf. Stuttgart. 28. 24·7 -266 = S'itula 8. . Paris. 338-346.i arum. III. viarn Gabiniawam ab Salonis Andetrium . 323-327 Acta archaeologica. revidirani i rekonstruirani1'2 • Iz njih saznajemo da je u Dolabelino vr.. Die Porta sarea in Salona. o. 12. > > Jo " u doba cara Justinijana jur. 77. 243. D. 9·5----<112.i• s1 s• oHnskih natp. Re n d Dolabella. Pr·ema tome. a koj a i nakon propasti carstva kao dragocjena ba " tina ove pl·odono. " t. Iiii..kratke ostrogotske prevlasti u prvoj polovini VI (tzv. S i " n.k·o za to nemamo izravnih dokaza. = 15 G. Cornelius DoLabella) u Dalmaciji g ovor-i niz natpis a.192:9. mj. A b r a m VAHD (pretiskano iz Starinara 1926/ 27. Cf. B e t z.. mj . i jeme u Ilir iku (koji se n egdje u to doba nazivati Dalmatia. Cfr. 91. II. ll iz 523-525. O bogatoj i raznolikoj djelatnosti Dolabele (P. CaJssi•odorUJs. Eine Strassenbauinschrift aus Salona. A. M i ller. cf. isti. p. . F. Abra m n . koj i se k asnije istakao i v ojnim usp jesima u prokonzularnoj AfricP 0 • Za na " problem najva ! niji su tzv. A l fold y. Untersuchungen. Budapest 1964. . . 4) pet novih cesta : od toga su dvije navedene u natpisu . ep. g. 91). !libri ILI. pa i do dana dana " njega. a s njim i D. Kao " to smo istakli. . 8. Var. . 51 i 52. Klio. Gradivo za zgodciving S>l• ovencev v srednjem veku I. Alfoldy.alonis ad Hedum castellum Daesitiatium per millia pa- = + = ssuum CL VI . ad fines provinc1Jae Illyrici . A• n tidoron. 139-155). dj. Akte. 14 M . pars II. Vell. Dio 53. Klio 215. cuius viai rnillia passus sunt + + CLXVII .3. K a h l er. C. 151. B.iJsa v. Re n d Dolabella. A. ceste su u gradile legije.i goeograph!ia. . n . n. 323. D e s s a u. AR. 11 Sudbinu i op. CIL III 10159 (Hirschfeld. 3-4. Cf.): l.ne su i djelo ljudi. II (= VAHD 1954-1957. dj. 343. p. Budrov. LXXIV-LXXV.. od kojih su n eki u najnovije vrijeme. 4 ti/z 5'07. AlfO'ldyja A.a S. E v a n s. .navodi jo " tri ceste : 3 . p. i dalj e i odr ! avati. H. K o s.

. u Cavtatu ili negdje u okolici. koji je u ovom kraju u zimu 48/ 47. n. M ar i n o v n. mons Ditionum Ulcirus. Bat[h]inus flumen.L JI[ 3. Nisu li. mj..ell. M.ih je povezao sa zemlje ili bar ·inaugurirao izgradnju takvih komunikacija? To napose va " i za gradnje koje je izvela coh VI vol. . a u vrijeme namjesnika Dolabele (P. ·oo iD. B u Stri d on. BAIT ill BNI1H. ! to pru"a da se pro ! iri na ! e oskudno poznavanje topografije ovih krajeva u antici.8 . do " iv·i o te " ak poraz od Delmata18 • Za tr i ostale ·ceste (CIL III '3201 = 101'5'9 3198 b = 10156 b) natpjs ne navodi tko ih je grad1o. dj. T. s. 121. 343 pretpostavlja da se 'i prvi natpis (CJ. imp(erator). postaviH Dola'beli natpise {kao npr. libidem. pontif(ex) max(imus). . 2 1 A. bar i ti rado. S obzirom na lokalizaciju D. 70. Iulia Iader)82. su za cara Tiberija. a XI u Burnumu. 430.imskih komunikacija u unutra ! njosti provincije Dalmacije nego i za poznavanje topografije ove pokrajine. Po fragmentarnim natpisima iz Cavtata (Epidaurus)e1 i Zadra (Col. 18 i 2. Natpisi daju i nekoliko vrlo va " topografskih podataka (Andetrium. n .. ! to . Ova cesta je nazvana Gabiniana .17 (v. Dolabella legato pro praetore kao i drugi natpliis. a ne XXII. onaj iz Oboda kraj Cavtata. v. pr.. n. F . Bathinus flumen (V. bJllj .4 . g). VII u Gardunu. 114). pa se sa dosta r azloga mora pretpostaviti da su u to doba bile ili + 16 G.. CIL III 1741).90H: Ti(b eriu s) Caesar divi A ug( usti) f {ilius) i Augustus. tj. 2131.1'98a = 10. A.ijest o boravku ovih legija u Dalmaciji. bilj.kako je natpisi va " an su izvor ne samo za mre " e prvih r. II. Oseriates?). . Abraml VAHiD 1940. v. 1 22 CIL III 2. Obje legije su garnizonirale u Salone. r. Breuci?. ali se ne zna o kakvim se gradnjama radi. ima lekciju quod dividit Breucos a Ditionibus. P (ublio) Dolab ella l eg(ato) pro pr(aetor e) J Coh(ors) vi Vol(untariorum) trib(uno) L(ucio) Purtisio Atinate j . 171M. saznajemo da je zaslu " ni namjesnik i ove gradove zadU'"io nebm radov. e. DoLabelLa legato pro Izgradnja ovih cesta datirana je Ti'berijevom tribuniciJa potestJas XXI (·19/ 20..15•6 + 31200) zavv ! avao formul'Om P. mislim da je v 1. pooinjao sa jednim P. ! to je ujedno i prva v.gli u znak zahvalnosti. dok u 7.. restitucija ispravnija. Re n d i Dolabel1a. po uzoru na Salonu. koji su datirani po Dolabeli.vi mogli biti izgradnja putova? Zar i spomenuti gradovi nisu mo. 434. A.ima koje su izvele trupe.0. Rend Dol abella. lio C(aio) Saenio (duum)viris l . a cestu broj 2 (koja je mnogo i za koju se ne daje mi:lijacija) vojnici VII legije.. co(n)s(ul) III l Leg(io) V II leg(io) XI l P(ublio) Comelio Dolabella J •l'eg(ato) pro pr(aetore). I i II. ll. ad imum montem Ditionum Ulcirum per millia ptassuum a Salonis LXXVIID .O legijama XI i VII i njihovom boravku u Dalmaciji. p. . . Bilo bi pomalo i da je Dolabela sa udaljenim krajevima provincije i carstva povezao samo Salonu. br. B u d r o v i e h. mj. 1 trib(unicia) potest(ate) XX. Hedum castellum Daesitiatium. g. viam ad Bathinum flumen quod dividit Breucos Oseriatibus a Salonis munit per millia passuum CLVIIP 6 • 5. XV2 :. 18 iPW RE XLI[.icilona u dko G• r ahova. A l f d Y.kao na Cezarovog generala Aula Gabinija. Posljednji je naime reda'k. Gabinius. Tab. Cf. ilzgleda...) Iz natpisa CIL III 3198a = 10156a + 3200 saznajemo da su cestu broj 1 sagradili legi!Onis VII et XI. 4 19 D.

1741) na Obodu neda1eko od rimske ceste Epidarius . a kasnije i za potrebe stanovni ! tva i OST ALI IZVORI Od pisanih izvora za topografiju r·i mske provincije Dalmacije. ) i Patsch (Strassen. gradili ceste i podizali logore. i G. . ova razmatranja dovode nas do pitanja ·koja mo " da ostati i nerije ! ena ako nas ne obdari novim epigrafskim potvrdama.). 26--27. p. odra " ava stanje starije od 23 mi. . . koji su u Iliriku osnovali prve kolonije. nas da ne ! to ka " emo za njegovo dje[ovanje u istom pravcu ilz drwgog primo11skog grada. »Dolabel:la je imao S!misa• o za ceste onako 1800 godina poslije toga u i> s tom ovom kraj/U . knj. za vladavine cara Klaudija (41-54 g. N o v a k. sv. N o v a k Questiones Epidauritanae. iako su ostale skrivene u tami historije23 • Osnovna cestovna mre " a bila je .. i t i n er ar i a. Izgradnja je nastavljena i pod njegovim nasljednicima. Povijest Dubrovn'ika I. i to u Dolabeli kao legatu propretoru bo " anskog Augusta. 19 .Nko bi to biLo onda su imaii vrlo mn01go razloga da mu u podignu ovako sjajan natpis<<. su mi ! ljenja bili Mommsen {CIL III. za vrijeme francuskog vladanja u ovoj pokrajini. kao i spoj tih gradova sa Salonom. o biti govora naprijed. Ovim je putovima Salona bila povezana sa Akvilejom na sjeveru. p. ovaj natpis povezuje uz odlazak Dolabelle iz Gomjeg Hi11ika u sjeverni !ilirik 16. g. iako je napisana polovinom II st. generalni p. napose rimskih komunikacija najva " niji su Ptolomejeva Geografija i tzv. . izsu ubrzo i komunikacije uzdu " jadranske obale. n. prvenstveno u zaprimorskih gradova {Epidaurus. koji pretpostavlja da je i cesta od Epidauruma do Anderbe ili ili u Dolabelino vrijeme (GZM 1962. Nastavljena je ·i izgradnja cesta u unutra ! njosti zemlje. iz EpiildaU'ruma . tj. . koji je u tome pogledu nastavio aktivnu politiku Cezara i Augusta. cesta Epidaurus-Ad Zizio. 339. iH uz njegov odlazak iz IliDiika 20.Asamo. vr ! ila sistematizacija cestovne mre " e. obje za Klaudija. to nas ne smije prida se izvjesne stvari naslute i intuitivno. Rad. a koje su pod Dolabelinom administracijom. p.kako vidjeti u razmjerno kratk•om vremenu za cara Tiberija. :koj'i je Dolabella po/kazao upravo u jedinom grandioznom zahvatu iz Salone. Ipak. 63). Osim koje su povezivale Salonu sa unutra ! njozemlje. Tako se dosta brzim tempom. Ovaj s!D'Lsao za cestovnu vezu. Iader. Takva bi djelatnost bila -i u duhu Tiberijeve politike (osnivanje kolonije Emone i gradnja cesta u Panoniji i Meziji). kao napr.imati Dandolo. tj. ali je njihova izgradnja mogla i ranije. 1965.!ljenje je i G. 196:6. a u novije vrijeme i Sergejevski. kartografski i popisi dr " avnih putnih stanica i po ! tanskih linija. Narona). Zagreb. 95).rovidur Dalmaa1je. 105. se smatra da Ptolomejeva Geografija. 407: Hoc apparet quo tempore Do- labella . e. . a Naronom. Prilog Analima Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku. vias quas diximus quinque et fortasse alias praeterea ape1·uit. U spor.i neke ceste u drugim dijelovima provincije. Skodrom i Dirahijem na jugu. cesta Grahova-dolina Sane.D. X-XI Dubrovnlik. To je tim vjerojatnije ! to je natpis o kojem govorimo (CIL III. najprije za potrebe dr " avne uprave i vojske. Re n d Dola bella 340. g.

RE IX p. mansiones. da bi se la·k!e koristila (T abula je bila namijenjena upotrebi). . Weltkarte des Kastorius. L. imala je oblik izdu " ene mape (svitak. che si chiamo Civitas Constantiana ed ebbe un vescovo proprio dall'ano 314. 12: rSi puo ritenere che la fine di Ostia sia stata affrettata da Constantina il quale le avrebbe tolti i diritti municipali dandoli a Porto. novije Cu n t z o v o izdanje Itin. zbog iskrivljene forme. 412-49[.odrede bar u generalnom smjeru. a to je nu " no dovelo i do deformacij e geografskih oblika kopna i mora: p r ostor sjever-jug dat je vrlo zbijeno. e dunque ormaiJ il Porto. . Ant. a donekle i konturama kopna i mora. Cf. 1-75. Panoniji Noriku se na !p. p. E dal 314. Stuttgart. 2121 7 i 5. gennant Die Peutingerische Tafel. 1884. a to je odraz prom jena ko j e su se zbile u Konstantinova doba. vinjetama koje stanice i naselja . K u b i t s e h e k.Za Ostiju i Portus v. pa stoga njene podatke treba koristiti vrlo obazrivo'24 • Itin• erarium Antonini25 i Tabula iz ne ! to kasnijeg doba. 2336 i A.. . ali su nastali kompilacijom nekih ranijih itinerara.onog koje nas ovdje zanima. O postanku Itin. Tab. Gr e n i er Manuel d'archeologie n (1934). U skladu s prikaz Portusa na Tabuli: umjesto Ostije t im datiranjem je i prikazan je Portus (Portus Augusti. Posljedica toga je nesklad u oblicima i u distancama. J el Najstariji kartografski spomenik o rimskoj pokrajini Dalmaciji.putnih stanica sa naznakom udaljenosti izra " enom u C. Cal z a G. Diocletianopolis. Ant. '26 C. rts ·L. Ceste u I'Liri'ku. M i ller. XIIILIII i !p. M u 11 er. pravcima rijeka i planina) pru " a izvjesne indikacije da se pojedini pravci . 135. poku ! aj je da se cestovna mre " a rimskog carstva prika " e na graSlaba strana Tabule je upravo ta njena deformirana kartografska p r ojekcija123 • Naime. Tabula ipak nekim svojim elementima (milijacijom. HJrH3. u Intinerania Romana. Tabula ili Kastorova karta ne ! to je Misli se da je nastala u II polovini IV st. IR.U spor. Maximianopolis. Dok se za Itinerarium Antonirri smatra da je nastao III st.. a prostor istok-zapad jako je izdu " en. g. GZM 1898. 311. Tabula Peutingeriana. Parirs. G. . III). '25 C. Rom. M i ller. 3-960. M i ller. e. Gorsium sive Herculia. iako ! ematizir ani oblik Tabule. <kada je Ostija izgradnjom n ove luke Po.deksom starih (Index A) i novih (Index B) geografs'kirh imena. (1929). rsi chiama portus Romae. Kod Itinerara li ! eni smo te jer on daje samo tekstualni popis .. 299). itd. Die Tabula Peut&ngeriana: Weltkaorte des Cwstorius. in den Farben des Originals herausgegeben. • sa r im. p. e. .). sub ultimis imperatoribus Beatus Rhen. p. v. sa nekim kasnijim interpolacijama (npr. vol umen).. J e l GZM 1898. ClauldH Ptolomei Geographi·a. ne daje sasvim pouzdanih elemenata za pravaca pojedinih cesta. il Porto. civitates i aastena. rB e e a t t i.: n i d. p. p LIV-LXVII. K. u Karakalino doba. n. non e pili Ostia collegata con Roma e infatti la tavala Peutingeriana ci da una efficace rappresentazione grafica delle mutate condizioni tra Ostia e Porto. i to ne prije 350. 237. 20 . p.s manje ili vi ! e uspjeha . Miller. Itinerarium provinciarum Antonini Augusti u Itin. . p.rtus izgubila na a Po rtus dob io municipalni stat u s (civitas ConstantinianaY21 (v. Ravensburg 1888 (Ilirik je prikazan na segmentima VI i VII).mutationes.. Ostia. p. o. XXXII. koja korijen iz Augustova Orbis pict u s-a. che si era chiamato portus Ostiae o portus Augusti. p. i s t i. i proizvoljnost pravaca pojedinih cesta. i ne kasnije od Teodozija Velikog.

na Tabuli .inchen. Sarajevo. 7:3: »Cini!lo se. 30 E . 40). passi·m . (Ilid " a kraj Sarajeva) . svi njihoVJi po'ku ! aji . IX. i Gvidonova Ge10grajija iz XI st. . Untersuchungen zum Geographcn von R avenna.mislim na kakav natpl. Na Antoninovom Itineraru opet nema ceste S alona-Argentaria.s • s a imenom r imskog grada. . Uisp. ali one ipak nisu takve prirode da bi dovele u pitanje vjerodostojnost T abule kao izvora. Vestnik.i:stori. P ari K.i su gradili :svoje teorije. kao ni Doclea. Ali. Njegova je prednost u tome ! to se osam primjeraka koji se mogu konfrontirati i tako podaci donekle provjeriti.relativnog je karaktera.. M i ll e . da je. P a ..Po S e h ·n e t z u 'P· V. Evo ! ta o tome ka " e D. prema tome. 31 M.aphia. III. Te su koruptele. p . 1919.r .rimskim miljama. se na itinerarijima« Cf. prigovor da u Tabuli nisu navedeni tako va " ni centr i kao ! to su Delminij. . e.idon:1 s Geographica. 66 P a ! a l ka " e : »In der Tab. 7 i i2Jl. Kulturna 11stor. odnosno podataka koje pru " a.i pretpostavke .n i. Novo izdanje J.. :se Rat h e y. IHneraria R omana. 1958. S e h n e t z. Peut. P a rt e y.rugih. u sp. pa ni ·one magi stralnog karaktera. kartografski prikaz. a poneki d u potSljednje vrijem e (K. 2337-3·3). iz VII ili s VIII st. M . p. O . Miller) . M . . itinerarima) lako lokaliZJLrati po Bosni . ni drugih: date su samo magistrale: .iZJgledali s u :Hjepi 1i va "ili samo <do p rvog arheolo ! kog nalaza . Redovno su ti nalaZJi obarali Hjepe pretpostavke oni'h koi.kao npr. Lip-s1iae. Beroli.i ja BiH.obje sastavljerLe n a osnovu starijih izvora 31 • Iako se r adi o kompilaciji. .s ind :i m Raume Ad L ibros .ie.j po!taiJJske lin1 ije i pravce cesta.a Sirmio Salonas (263 i 269) i a Salonis Dyrrachium (338. Sane i Bosne i nekih d. Toma ! ek). 42 i bilj . od stanice Pola tmiectus sinus Libumici Iader usque stadia CCCCL (270-272. XXIXXII (1970. Cuntz. Ravenna tis Anonymi Cosmogra phia et Gui:don::s Geographica. iako 20 Itinerari se moraju koristiti vrlo oprezno. 50. ed. dok je Tabula samo u jednom Po Kubitscheku je Antoninov Itinerar redigiran osamdesetih godina III st. Ravenatov auto graf tj e nastao prim is deceniis octavi saecuLi. U AJ. S u Liburnia Tarsaticensis. .je djelo lwmpi:lirao u VII st. vol. a uz to ima i vi ! e imena putnih stanica u na ! im krajevima. u u v odru. Tako npr. 31-32. n astale kopiranjem Tabule. a ni cesta dolinama Une. o kojima jo ! biti govora kod opisa pojedinih cesta. Mi. nisu morali le " ati upravo na onim cestama koje su ucrtane na Tabuli. (RE.Bi.u mu on vidi lakune .. U takvim preostaju jedino topografska istra " ivanja na terenu. i J .! a l O hodolo ! kim 'Pitanj:ima u . Arh. Ni na jednom itineraru nis u sve ceste. 705. n.iltera turi :smatra lo da je Ravenat svo. p. Od kasnij ih itinerara za na ! a istra " ivanja u obzir dolaze jo ! jedino Anonyrni Ravenrvatis Cosmogr.Nav odno su a1spu ! ten a 33 km. (koji locira u Duvno) i Aquae S . S a ! e L Alpes Iuliana. 1H60. 339) i cesta ab Aquileia per Istriam Salonas. kakva je Tabula ima svojih n edostataka. se tim spomenicima (tj. Adria tica. II. Godi ! njak ID BiH. p . 1 21 . Mappae V:I. p . IRavennatis Anonymi Co·s mographia et Gu. 1940 .stue Vetus einige Stationen angela'ssen« . . Ravenatova Kosmografij a koristan je izvor j er donosi i neke poda tke . Svakako.starijoj se J.p i n d eT et G. P i n d e r et G. 19:J5. Taiko su mislili pr vi istra(. Sarajevo. 146. jer Delminium i Aquae S .71). 1 venatovo djelo nastoji ! to vi ! e pribli "iti VI st.U . S e ·r g e j ·e v • s k i. i bez oznake miija. K a t a n Diss. i s t i.da se zadr " imo samo na na! em nema velike ceste Narona-Nevesinjsko polje'--Konjic-Sarajevsko polje-Romanija-Podrinj e.koje Itinerar i Tabula nemaju.

nisu liko '32 ·Kod Ravenata . zem. a ni potrebe vremena . . P a t s e h. 17. ! to raniji nisu uvijek koristili u dovoljnoj mjeri. quod ea Regina.na vi ! e . municipalnim. Suppl. . 35 22 . Luxemburgum Romanum. 174. Municipium Malvesiatium i Domavia) le " ali na nekoj cesti ili u njenoj neposrednoj blizini. usjeci. GZJM 11914. p. l 7'4.) Ravenat obja ! njava imenom novoosnovano. ». die rom.u iskrivljenoj formi.i Kaurski put itd. bilj. kao npr. g. ili Pardua id est Stamnes. p. Beneficijari. navedene podatke t reba provjeriti ·k atastarskim podacima i podacima iz starih povelja i karti. J . mogu da uka " u na starinsko porijeklo neke Ipak. Stras sen.). kao gravitacione linije za broj aglomeracija. . Sa gledi ! ta upravo to ima vejer saznajemo imena gradova ili mjesta u vrlo poznoj kas.i li ranoj medievalnoj formi. v. p. Brunichildis appelantes. H i r s e hf e l d u CIL III.posebno u srednjem vijeku . M o e s y. 150. Rimske ceste se poklapaju sa ranijim predrimskim.o. Castra. Prema tome su beneficijarski natpisi i za hodolo ! ka ·i spitivanja ukoliko su pojedini municipiji i kolonije (Aequum. Diluntum. :ime nekog mjesta dbja ! njeno je drug. I . M ert e n s. 28 :i p. nasipi.. 1957. ·3 5• je pojava u galskim i germanskim zemljama. Bisva {Bistue?). IX (1962) p. 1-16 . Pannonia . B a ll 1 i f-P a t s e h. . Na kamenitom i p laninskom t er enu Dinarida nije ni bilo za bitnije prom jene trase. pit. npr. Strassennetze. 57-59. Situla lo (19'68) . Put Crne 'kraljice. Zbirke rimskih i starina u bo. Tab. potrebno je voditi i o konfiguraciji terena i o izvjesnoj logici trase u odnosu na topog. tj. npr. s. itd. p. a time posredno . Osim toga.154. bilj. Salvium. p. za hodolo ! ka ispitivanja najvrijedniji su materijalni ostaci samih cesta i naselja '(miljokazi. Stari drum ili Stara kaldrma. ili neka legenda vezana za takav put. Podaci itinerara se mogu kontrolirati epigrafskim izvorima. Arehaelogia Belgiea. Suppl. 94 (iz 17. Put Marije Terezije. koji je uni ! ten prije stotinu i vi ! e godina (RE. Cesto narodni naziv za neki stari put. Gdje god se to mo " e. Ranije su kod hodolo ! kih istra " ivanja posebnu pa " nju ukazivali beneficijarskim natpisima (Hirschfeld. katkada i Rimski ili Gr. ali i sv1m ostalim natpisima. 602. koji su u vezi sa lociranjem nekog naselja.. npr.g grada. nalazi novaca :itd. 34 A. Raetinium. Citat je uzet od Wilt h e i m a. p.s. kaldrma.00 Guido je djelo kompilirane 1119.«. ut caeteras vias pu·b!icas romanorum ita hane quoque ad quam turris reficiendam curav·erit . Epidaurus. . 25.). muzeju. Domaszewski. D o m a s z e w 's k i Die Beneficiarierposten und. m jesta dolaze po dvije varijante imena neke civitas.-here. Epitaurum id est Ragusium. usp.rmulom »id est«. prvenstveno onima sa mil}okaza. npr. 35 LK. Turrim Bruxelles. Cf. P a ! a l O hod. v.r afiju ranijih i kasnijih naselja.i trase nekog puta. BD 1904. RE. u pravilu su svoj ured imali u centru municipija3\ a kao javne sigurnosti vr ! ili su i nadzor nad putova i cursus publicus-a. Zidion (Ad Zizio). Crueium. GZM 1914. La chaussee Romaine de Reims a Treves. Novae Veliku pa " nju valja ukazati i narodnom predanju i kazivanju o pojedinim putovima. Serbitium (Servitium). kao predstavnici centralne vlasti u muni:cipiju. ali i sa kasnijim srednjovjekovnim i turskim putovima. 38 i 68. P a t : s e h. tragovi mostova i naselja. IV). daje samo izvode iz Ravenatove IV i V knjige (v.tm toponi:mom f.

p. ali to ni " ta ne jer su u pitanju distance koje se uvijek moraju primati sa velikom rezervom« 41 • Takav bio • b i opravdan. Naselja. pa stoga a priori ne smijemo odbaciti podatke Tabule. GZM 1896. P a"al AJ. VIII: >>ln der Ebene. ka ! e: »Identifikaciji In monte Bulsinio . u stvari se li " avamo jedinog oslonca. P a " a l n.ij• 9lcth putova. str. da je pisac najprije na terenu t a n o odredi·o arheolo " ke ·ostatke cije o kojoj je Da je to sigurno bi do " ao do da su upravo u ovom . p. ne mogu osporiti. Da su Mayer i ispitali materijalne ostatke ceste na toj M Instruktivno je ono " to o tome ka ! e C. i E. koje su nastale kopiranjem Tabule. Stoga je potrebno najprije na terenu provjeriti da li su i kohko ispravne pojedine odrednice Tabule {i Itinerara). p. jer su srednjovjekovni putovi u svojoj osnovi prethistorijskog i porijekla. korist ima Tabula. 7r 8 i 79. pa tek onda donositi To da je potrebno najprije na terenu ispravno fiksirati arheolo " ke ·ostatke neke ceste. 64. Congres intern. 39. Bilo je poku " aja da se Tabula proglasi. 146 i Naselja. 290.Ad Libros pogre"ni:24. Narona.). . 23 .Prevala ne odgovaraju distance po Tabuli Peutingeriani. 131. na jednom mjestu o vjerodostojnosti Tabule. 1-11. E. Patsch. welche man heute noch in kulturlosen Landern findet. 41. 49 i 50. i . I R. 48 i d. Mommsen. III. 48 i d. Ako se podaci Tabule (ili Itinerara) ne poklapaju sa na " im istra ! ivanjima. :sobald diese. E v a n s. grossen Flusstalern bilden sich von selbst jene oft zwei . str. . Narona. 39· E.Naselja. U daljem tekstu jo" je u izrazu. V. p. P a t s e h.02. i nepouzdanom'39 • Na neopravdanost ovakve kritike ukazao je Evans. Tako npr. 412 DopniiilO:Si poznava.bis dreihundert Fuss breiten Wege.rden sind«.koje su locirane uz stare putove 38 • O VJERODOSTOJNOSTI T ABU LE Od navedenih pisanih izvora za na " a ispitivanja..!)1-<00 i GZJM . 411 5. dj. n ju rimskih cesta u Dalmaciji. za starinu nekog puta vrlo su indicij i srednjovjekovne nekropole. manje ili vi " e. Cf.AHiD 1940. <Ja K. M i ller. u istu pogre " ku upao je i Mayer kad je da su podaci Tabule za distancu Tilurio . pa tek nakon toga provjeriti da li se tim putem dobijeni podaci sla ! u sa distancama Tabule. 40 A. p. P a t1 s e h.p ored svih nedostataka.podaci Tabule (a i Mayerov ispravni. grundlos gewo. 37 K. p. " p. in FlachHindern. •Sa ·kartom prethistor. to je najznak da nismo na pravoj trasi.zahtijevale izgradnju novih komunikacija36 • Stoga je prilikom terenskih ispitivanja posebno va ! no voditi i o ovim putovima. de numism. 66 i ovdje bilj. " to je podvukao i s tog aspekta. 415-422 i Contribution a la numizmatique de Byllis et d'Appollonie. Paris. Cf. besonders zur Regenze]t.kako vidjeti . pa ako i njih proglas1mo i nepouzdanim {kao npr. 1902. i mi bismo ga bez rezerve prihvatili. str. AJR II. ia•ko se izvjesne koruptele i lakune. CIL HI. Evans je na primjeru komunikacije Salonae-Narona pokazao da se distance Tabule u potpunosti poklapaju s onima na Itineraru i sa stvarnim udaljenostima na terenu40 • Ne smijemo nadalje izgubiti iz vida da su u izvjesnim itinerari j e d i n i pisani izvori za hodolo " ka istra ! i vanj a. GZJM • 19. P a ts e h. 4!15. 1900. wo dJe Karawanen •immer wieder neue Wege neben den alten 'bilden.

i kombinacija . Strassen und Orte im heutigen Bosnien.. istakao slabost metode. K. ! to se dobrim dijelom. S.. pos ebno stranih 43 E. O METODOLO ! KOM POSTUPKU o vj-erodostojnosti itinerara.mora u dobroj mjeri pripisati i neistra " enosti zemlje45 • Ni kasniji poku ! aji. 45 Dana ! nje po:mavanje pm ! losti na ! e zemlje treba zahvaliti radu 'I'ruhetke. i kasnije kori ! tena. kartog..r afskim i drugim podacima. a ·i bez dovoljnog poznavanja terena. koja obuhvata tr: 1 generacije 24 . Cesta je mogla na tom ili nekom drugom sekt·oru.. gdje god je moprovjereno pisanim i epigrafskim. jedan od prvih na ! ih cesta. . i brojnoj plejadi arheologa. Miller) . pa su stoga i rezultati jo ! uvijek nesigurni i proizv·oljni43 • Nesigurne su ne samo lokacije pojedinih putnih stanica ·i naselja sa itinerara nego i pravci komunikacija. p. Za to je potrebno ne samo velik-o iskustvo nego i krajnja opreznost. Sergejevskog.. an den unausbleiblichen Falgen jedes solchen Unternehmens: der Unzuverli:i:ssiglkeit se]ner Hilfsmittel und der UnvollsHindigkeit einer nur auf gedruckten Quellen beruhenden Landeskenntni• ss<< (p. 44 Alterhiimer der Hercegovina. P a ! a l O hod. 130-150: u odjeljku IV: Rom. H o e • rnes ostalog ka "e : > >A:llein dieser kiihne Versuch krankt. Stare gre ! ke i zablude uporno se prenose i u nova je Hoernes. ·osnovnog pravca komunikacije i njegovog odnosa prema usputnim naseljima . naime. Na " alost odmah valja da su se ispitivanja rimskih cesta na na ! em vr ! ila kabinetski.e !• k e.Sergejevski .omaschek. p. Hoernes nagla ! ava da takav pothvat boluje od neizbje " nih posljedica svakog poku ! aja 44 • Ali ni Hoernes nije bio nimalo sretnije ruke. pa svaki mora biti rezultat kompleksnog sagledavanja svih relevantnih elemenata: arheolo ! kih ostata•ka ceste ili s njom vezanih objekata. pit. trasa« ne mora biti upravo ona koja je tradirana u izvoru. Patscha.sve to. Crna Gora und der angrenzenden Gebiete<< da je Tomaschek ovo pitanje poku ! ao rije ! iti samo na osnovu pisanih izvora. <<. pododjeljak II: Die grosse Strasse von Salona na. manje-vi ! e pravcu od onog za koji je utvrdio da je »pravi«. kako • s u J'h dbil lje"ili i uniljeli u :karte neki ranij1 i (W.ch Angentaria. Istra " ivanje komunikacija je vrlo te " ak i slo " en posao ne t·oliko zbog napora koji iziskuje ·Ovakav terenski rad nego u prvom redu zato· ! to je i njegovoj slobodnoj ·ocjeni prepu ! teno da odredi je li neka stara putina u izrovanom ter·e nu. Stoga uvijek mora biti svjestan da »njegova . ne ceste in natura. dotakao sam se i metodskog aspekta problematike hodolo ! kih ispitivanja. wie mir scheint. Patsch.i u nekim nisu upali u metodolo ! ke pogr. konfiguracije terena.relaciji. ne o materijalnim tragovima na terenu. u recenziji Tomaschekova djela »Die vorslavische Topographie der Bosna Hercegovina. ne bi posumnjali (bar u ovom u ispravnost i vjerodostojnost Tabule. koja je uz to. rimska ili nije. 1·3 0).ra i po kartama. 1·3·6'--\143. II. T. Samo u onim kada su pravilno odredili trasu ceste na terenu (Ballif. koja ne polazi od dobrog poznavanja terena . i u nekom drugom. samo na osnovu izvo. predstavljaju pro:izvoljno »trasiranje<< na osnov. '1:40: je dobro poznato da izvjesni pravci rimslkih cesta kroz Bi1H.za ovo rano doba na ! e antike .

mor ski put. odnosno »Put Marij e Terezije«. 57. iako je ckod Trijebova (Strassen. i• s. 46 47 XI. WlVI IV 243. 104 i XII. na kojem su ceste zatrpane ili uni ! tene ·o d erozije.522.iae. Pri rje ! avanju h od·olo ! kih problema valja. kao ! to je ona o Sekulanu49 . Domaszewski46 i Miller47 . 28. 49 K . p . Zagreb. na:pora i dosta sred stava. nisu uspjeli zbog istih razloga. p. To va " i Die Beneficiarierposten. poznaju stare putove. potrebna j e i velika i •komunikativnost p rilikom anketiranja ljudi na terenu. 1970. 154. jer u nedostatku materijalnih tragova same ceste mogu da budu va " an (a ponekad i prvi) indikator za nekog pravcas2 • Ispitivanj e rimskih komunikacija ote " ano je ·osobito na mekom terenu.obi! ao sam cijelo Zmijanje. 21) napustio pod uticaj em O. 1-16. IX. Iako su im bili poznati bogati rezultati Patschevih istra " ivanja historije rimske provincije Dalmacije48 . BD. ponekad ceste i preko neprohodnih masiva. 742).sa Rogalja (danas rask11i"je putova (Split) prema Trijebovu (Tribovo) vodi jedan stari put tzv. P a t s e h. 68 i d . p. AR II. 48 Arc'haologi:sch-epigraf. V. a tek nakon toga dolazi poku ! aj d a se cesta identificira . o Crnoj kraljici5 t. 2. dakle. VII 339. koje se prenosi s kolj ena na koljeno.iz Kule (u Rogalja iznad da .Servitium. Osim napornog po i dalmat• inskog kr ! a i bosanskih planina. Na taj u toku vremena su se akumulirali brojni topografski i hodolo ! ki problemi 'koje do kraja nije rij e ! io ni Ballif ni njegova djela . Ant. koj• i dobro poznaju ! iru okolicu svoga mjesta i koji po predanju. od ceste fiksirane in natura na terenu. i dr. 52 d alji pravac 1<1mske ceste • iz Pndra ! nice prema sjeveru. E v a n s. upali su u iste pogre ! ke ka·o i Tomaschek i Hoernes prije njih. Ove koje su samo u manjoj mjeri koristili raniji korisni su indiciji. izvore i stare karte. ·!p. 503. .pitao s ve va " nije komunikacije u tom pregledao svu literaturu. 171. manje vi ! e proizvoljnim kombinacijama raznih podataka iz izvora i literature. Ta• k va metoda rada vrlo j e te ! ka. jer u traganju za trasama starih cesta dragocjenu pru " aju upravo mje ! tani.ische Untersuchungen zur Geschichte der romisehen Provinz Dalmatien. N o v a k dica ta. Itin.i. Narona. o kralju Beli50 . ali nastavak ove ceste prema Banjoj Luo1 otkrio sam istom kada su mi mje ! tani . A.kao ! to su npr. 61. koju je Ballif (Strassen. Pelva i Salv.sa nekom trasom i uklopi u jedinstveni sistem komunikacija. bez dobrog po:znavanja gorovitog terena. a imali su za uzor i B allifa. VI. ! p. Ovaj podata> k me je doveo na pravu trasu rimske ceste Salanae .. B o j a n o v s k . ikoji . Miscellanea G. VIII.stanovni· ! tvo naZJDva · i Crne kralj:ice«. a s obziro m na prostranstvo terena i njegovu slabu komunikativnost. da odrede mre " u rims• kih cesta u unutra ! njosti Ilirika. 177. AdPiatica praehistorica et antiqua. Blau (lVIonatsberichte der Berliner Akademie der Wissenschaften. tra " i vremena.na osnovu pisanih i epigrafskih izvora . u hodolo ! kim istra " ivanj1ma pru " aju i nazivi kojima mje ! tani nazivaju stare putove. " 1 I. stariji seljaci. 467-468 i 471-474. Ti nazivi su vezani i uz razne legende o zakopanom blagu. i timski rad. 1867.1) otkrio 25 .

i s t i. osim fiksiranja materijalnih tragova na terenu. H. 317 . Sarajevo. 54 K. i 57. E. E. Pa!al Naselj a. Sve to su pitanja od prvorazrednog • i za pravilan pristup studiju rimskih komunikacija t e za n j ihovo· sigurnije U okviru ovog uvodnog izlaganja "elio bih s·amo ta brojna pitanja. i M. ! p. O hod. turmanski (turmarskio ) putovi. 170. i s t i. Ono ! to n a ovom m jestu jedino " elim jeste da se nijedan od navedenih problema n e mo " e i n e smije generalizirati.i d. 31 i 52 (novci i turnuli).ravo problemi • k ao ! to su pitanja :predrimskih {ilirskih) komunikacija i njihovog odnosa prema rimskim cesta ma. 32 i d . up. To je ·o lak ! ano i ! to se iz godine u godinu otkrivaju novi objekti koji bacaju sve svjetlo i na pr·oblem komunikacija u Ilil'iku. a uz to prolaze pored prethistorijskih gradina i srednjovjekovnih gradova koji su na va " nijim saobranastavili ulogu ranijih O koju pri tome pru " aju stara groblja. p . zvani i b a t l ar ·i koji su kao konjske i pjestaze odr"aLi do danas a koje narod ·i sad koristi. pit.da se figurativno izrazim . P a t s e h. 55 Ph. Patsch i Pa! alie5. ali v. 38. Das Strassenwesen in B. izgr adnja proces koji treba pratiti u du " em tO'ku v r emena. Uz to dobar oslonac pru " a ju i trase srednjovjekovnih i turskih putova koje se u svom genera lnom smj eru poklapaju sa nekom od tradiranih rimskih komunikacija. napose srednjovjekovna. K. 59 i 60.i. gdje je na mekanom geolo ! kom terenu gotovo nest alo tragova rimskih cesta. Zaninov Delmati II. tzv. Narona. Kulturna istoDija B:iH. Strassen. !p. O tim problemima op ! irnije su raspravljali Ballif. i s t i. u. P a t s e h GZM 1900. bilo je govora kod brojnih autora54 • Dodamo li tome i potrebu dobrog poznavanja izvora i bogate literature koja se na• kupila u stotinu posljednjih godina. 361.r lo fragmentiranog mozaika. 1903. zatim pitanj e pravolinij.11 ..pregr ! t iz velikog i raznobojnog. i s t i. 26 .cij e i potreba. 394. GZM 1914. pa konstrukcije rimskih i predrimskih putova. U stvari. 1966. a u vezi s t ime i pojava spurila i njihov postanak mogu da pru " e dragocjene podatke z a ispitivanje rimskih cesta. U tom sklopu pitanja istaknuto mjesto zauzima i tzv. ·obuhv·ata i druge brojne holodo ! ke probleme. 245 i d: i s t i. tek onda se mo " e ocijeniti ko1iko je to kompleksan posao. a koji implicira kori ! tenje i adaptaciju i ranijih ilirskih putova. prethistorijski turnuli i stari novci. 24. GZM 1902. nego su samo . t j. GZM 1904. 8. NEKI HODOLOSKI PROBLEMI Studij rimskih cesta. B a ll if. njihovu razradu za svaki kon'kretni prilikom opisa cesta. Tu su onda glavni izvor nalazi miljokaza i tragovi naselja.skog toka rimskih i njihovog odnosa prema indigenim naseljima. 6. Nadajmo se da se sl• i ka avog mozaika s vremenom popunjavati sve vi ! e. Problemi. 19. 103. isti Nar ona. 157 . Wien. P a ! a l Naselja.za u predjelima koja se spu ! taju prema Posavini. Gledano s tog aspekta. sistematizacija rimske cestovne mre " e. ni ova moja istra " ivanja ne rezultat saznanja ·O datom problemu. a u p rvom redu od 00 U prilog tome govore i tradicionalni karavanski putov. Cf. jer u •krajnjoj linij i sve je zavisilo od konkret n e situa. 303.

Tako npr. GZM 1948. 27 . Jeronim za Dalmaciju· rekao da je rusticiv ernacula. a samim tim i nenaseljene krajeve. 171. iako ih Ptolomei i Strabon ponekad !naziva ju gradovima. U tom pogledu bli " e je stvarnosti Patschevo mi ! ljenje: »Komercijalnim i znameni. i to ! to ali i ! to lak ! im pravcem. 3).tv< tnov. pr. a u isti mah i ! to pravcem savladaju prostor. 10. e. fam. i to putem. F.. ali im . 5. isti. N a pred rimskim osnovama razvili su se i nelki urbani centri. a to da je upravo cesta bila gravitaciona sila formiranja naselja. Rimska cesta na Nevesinjskom polju. trasa velike ceste Salonae-Servitium jasno pokazuje da je ovoj komunikaciji bila osnovna funkcija savladavanje prostora i povezivanje Panonije sa maritimnom Dalmacijom (odnosno Italijom).:ta 'tcccH\ v ((. isti.i. Prije Rimljana nije bilo takvih gradskih naselja ili ih je bilu vrlo m alo (kod Delmata) ali o njihovom urbanom karakteru . viginti oppida sunt Dalmatiae antiqua. VII. p. 3).ro. KUt Jt'OA8t::. 01 eaXev U# lOAOyou. S erg e j e v s k i. pri tome . 5) 158• Za razliku od oppida. (Strab. p' ! e Ciceronu 45. g. 57 GZM 1914. vrlo udaljenom cilju. ad famil. Za takva »naselja«. ostalog: "'· . podizana na dominantnim u obliku bolje bi odgovarali nazivi llppida (Cic. negdje manje negdje vi ! e. P a ! a I l O hod.rrpfJ"!Bv t 2:. n. Prema tome. kad je ·osnovna mre " a rimskih cesta jo ! ne mu " e govoriti). II (1967). Simpozijum o Ilirima. Stoga odnos cesta i naselja. cbv t! VU>. odn osno castella. ili katoikia K<XTOtKtcc (Strab. castellum Daesitiatium. TO Til VBO V KUt TO .lWVU KUL Ntvlav Kal l.tijim mjestima nije se osobita pa " nja i spajali su ih jednostavno sa postranim cestama<< 57 • Sigurno je da ceste nisu »bje"ale<< od naselja. 135. pri tome o svom 'k rajnjem. one su se. 68 Konzul Vatinije.. uz njih su se kasnije formirala nova naselja gradskog tipa. P a p a z o g l u. D. ili su u manje vi ! e izlomljenoj liniji povezivale pojedina indigena naselja (u prvo vrijeme.wva Tt KUt nplUJ.ne mo " e ni biti govora. 0 gradovima se u pravom smislu morale plastici terena. Ukoliko su rimske ceste odstupale od smjera predrimskih. Problemi. (Cicero.konfiguracije terena. h . E. u Sipovu (Baloie?) i dr. 246 i Naselja 104-106. V.gdje god se to moglo . Cf. Bosna • i Hercegovina u rimsko doba.bar u prvo vrijeme . katoikia su po svoj prilici nizinska otvorena naselja. Ne smijemo izgubiti iz vida ni d a je jo ! krajem IV st.u rimskom smislu . ! to je i za Rimljane bila ultima natio. 5. Ad. kraod savremene ceste.puste i planinske. ne govori u prilog teorije Sergejevskog i o njihovom manje-vi ! e • i zlomljenom toku. 10. 315). L:a?-. Isto bi se moglo· i za cestu Salonae-Argentaria. amplius se:raginta «. quae. 'koja je u ovo v11ijeme povezala Salonu sa centralnom Bosnom.e8w. u Bugojnu (Bistue nova?). 17. Bez obzira na to jesu li one slijedile trasu predrimskih putova ili su i ! le novim smjerom. tj. s ciljem povezivanja pojedinih naseljaae. s obzirom da su prve ceste bile strategijskog i magistralnog karaktera. bez obzira na to jesu li 11imske ceste imale pr a v o l i n i js k i t o k. organizacija Ilira u vreme njihove samostalnqsti. u Mo ! unju (Stanecli?). ipsi sibi asciverunt. VII. rimske ceste su uvijek te " ile da ! to lak ! im. pit. poleis.nije ni bila osnovna funkcija da u nekoj cik-cak liniji povezuju ra ! trkana ilirska oppida. dakle pluralnim oblikom ! to je ekvivalent za CiVitates: KUTO!KtU>. u Duvnu (Bistue vetus?). Bl>. e sv. 21-22. napose onih rimskog urbanog karaktera . Za tu su svrhu slu " ili mnogobrojni putovi. n. 43. V. kao ! to su oni u (Salviae?). 5.

. sv. uz. nego samo t o da su ove trase bile jo ! u predrimsko doba i da su ih Riml jani. 61 Delmati II. Sinotionom. na otvorenom prostoru. Centar za balkanolo ! ka . Diadora. a g·o re. pa ni onih va " nijih. Re n d Mio ev Problemi r omanizacije ILira s osobitim obzirom na . odnos rimskih cesta prema delmatskim gradinama u srednjoj Dalmaciji i na kra ! kim poljima jugozapadne Bosne Livanjsko i Duvanjsko polje). 3. koja se podi " u u polju. Da rimski graditelji nisu uvijek vodili o povezivanju naselja. dokaz su npr. Zagreb. Godi ! njak Centra za balk anolo ! ka ispit•i. 1953. 24. povi ! e njih. knj. da su ponekad (mo " da i bile naseljene i same gradine (oppida). 2 (1967).t osnovi rimske putne mre " e >>le"i predrimska mre"a«"". 26. . jer je trasu ceste na prvom mjestu diktirala konfiguracija planinskog terena.stiku. Na kraju moram naglasiti. ali u nizini. Z a n i n o vd Delminir um. i dao vi ! e primjera za njihov kontinuitet. kako je to pokazao i B.ispitivanj a. raspravljao je M. p..s eudo-Skylaksa : »poleis« (u pluralu !) . Burnum. Velikih k upre ! kih vrata. 54. O odnosu ilirskih nih) naselja i kasnijih rimskih. Gradinom u i brojnim drugima. ekvivalent za civitas. dakle. 111). i s t i. dakle na ! irem Delmata. pa na njegove rezultate 5 ". kao ! to su prijevoji preko Prologa. odnosno da su tamo gdje Rimljani u nisu izgradili svoje putove kori ! teni stari epihoriski putovi. i dr. knj. te do ! ao do ispravnog da . Pronaime. je nizom primjera ilustrirao pojavu ! to »U svim ovim ceste idu uz rubove polja. 60 Delmati II. castellum -. 142.Da >>polis« nije ur b s nego ci vitas . cf. Sarajevo. momenat koji je rukovodio Rimljane prilikom izgradnje cesta u na ! oj pokrajini bio je da se izvjesni punktoV'i i u unutra ! njosti pove " u ! to ali ujedno i najpovoljnijim. sz Ibidem.munic'pium. Zbornik Zadra. Usp. 119 i d . ka50 Ilirsko pleme Delmati II. je dokumentarno obradio i odnos ilirskih (predrimskih) gradina prema rimskim cestama. s tim ! to su ih Rimljani na glavnim pravcima podigli na vi ! i nivo62 • Sva je istina. Osnovni. mora se konstatirati da tu nekog pravila nema. M. koja dijeli primorske od panonskih oblasti pa su svoje ceste morali usmjeriti na jedine prelazne kao ! to je bio i u Alpama. D. S u NekoLiko pitan ja u vez. u tome da su i predrimsk• i i r1mski putovi i ! li najpovoljnijim trasama.smje ! tena ispod gradina (oppida). se. 4 (1968). VA'HD 1961-62. p. •koje su se u pred rimsko doba razvila grad>inska naselja (oppida).va nja. 25. kao ! to je npr. Samo se u tom smislu mo " e tvrdiH da su i osnovni pravci rims• k ih cesta nastali na staroj mre " i delmatskih.i s m unicipaH t etom Zadra. 118. (VAHD. sa Riderom. 1964. nalazi se vijenac gradina« 61 • Meiz ove ne mo " e se i generalni da su rimski putovi u p r a v i l u vodili od gradine do grad•ine. komumkacijama sa Salonom •kao centrom provincije. gdjegod je to bilo zadr " ali. U svakom gradina sa nizinskim naseljem jednu cjelinu. panonskih (i drugih ilirskih plemena) putova i staza kojima se kretao i prastari promet obala-unutra ! njost. kada u novim prilikama prerastaju u urbane ili kvaziurbane aglomeracije. Ni rimski graditelji nisu mogli planinsku barijeru Dinarida. M.kultove i onoma. 1967. vidi s e jasno iz P. 5-24. Cf.

occisa viatoribus (CIL III 9054. mano umana snblatus (CIL III 8910. i 8242. 63 64 29 . 1944. deceptus a latronibus (CIL III 8830. Mratovo u Promini). gradnja nove ceste dolinom Sane. Zanimljivo je mi ! ljenje o tome Dr V i n k a M i k o l j i. dr " ali i Rimljani. Salona). o biti govora i kod opisa poj edinih komunikacija. na ! to ukazuje i produ " enje ceste ad H ed um castellum Daesitiatium do srebronosne Argentarije. Spremnost. putovima. gotovo »pr avolinijski« tok. Gusti raspored stra " arnica (speculae. Viminatium (sc. U kasnije doba vi ! e do izra " aja ekonomski momenat cesta. na terenu. 43.snij i. Stoga se i u najmirnijim G ZM 1948. occisus finibus Varvarinorum (CIL III 6418. od upor i ! ta do upo- VOJ N I KARAKTER CEST A su n eke ceste dovodili u vezu sa bogatom rudarskom Rim lj ana u na ! im kraj evim a (Ev ans.A rgen taria tret irana kao paT excellence rudarska cesta. koja je jo ! dugo nakon okupacije vladala na drumovima. Salona).A rgent aria svjesno proveli odpravcem. # to je cesta vodila kroz bogate rudarske revire. koji su za magistralni pravac bili vezani lokalnim. sistem rudarskih ces. 52. Slatina.pon a vljam. Na nadgrobnim spomenicima su i podaci o nasilnoj smrti pojedinaca: abducto a latronib[us] (CIL III 2544. municipalni centri kao ! to su Doclea i Delminij. itd. cest u Salona. nema sumnj e da su Rimljan i n pr .ta sa v ia ad Hedum castellum Daesitiatium . interfect[us] a latronibus (CIL III 8009.k ao ! to se vidjeti iz dalj n jeg izlaganja . a to je opet poslj edica n jenice ! to je ta cesta prolazila kroz n a jprohodnije.s velikom rezervom mora primiti Serge j evskog d a su Rimljani >> vodili ceste samo u op ! tem p r avcu prema cilju. cesta vodila od grada do grada. Ravna). r ekli bismo. kojeg su se zbog konfiguracije terena. O vojnom karakteru Dolabelinih cesta govore i brojne stra " arnice razmje ! tene uzdu " trasa .n a jbujnije ]Julsir ao " ivot. kao ! to se zaobilaze i danas. kada je o Dol abelinim cest ama. Salona). p. 8. cesta Salon a. 98. br. . pergens) Dasmini a latronibus atrocissima(m) mortem [per]pessus est (Spom. castella) uz ceste svjei o velikoj nesigurnosti od razbojnika (l a t r o n e s i g r a s s a t or e s). vi ! e je posljedica kori ! tenja njezinog predrimskog kursa.pojedinih cesta. Salona). 131 od 20. jer su se Dinaridi morali zaobilaziti.ova je ce::. u smislu pravca kao rezulta nte raznih faktora. planinska podStoga. dok j e usput. Orahovac). T ako je npr. Najstarije ruda r stvo Hrvatske. n e mo " e b iti n i govor a o n jih ovom r u d arsk om ili ekon omskom ka r akt er u . 186. g. bar u osnovi. 77. S d ruge strane. o pravolinijskom toku rimskih cesta na ovakvom gorovitom zemlji ! tu mo " e biti govor a samo n a relacijama i d onekle u generalnom smislu.t a u reviru Vranice i dr. To dok azu je i n j ezin. u pravo stoga ! t o je n a tom pravcu prir odnim u slovima . burgi. Patsch. u prvom redu konfiguracije ter ena. Stoga se . i t o strategij sku fu nkciju . a latronibus interfectus (Spom. ! t o b ez sumn je i n jezinu p r imar nu. a t ime i n a jnaseljcnije kr aj eve ov e izrazito pl anin sk e zem lje.

a u prvima su mogli koristiti i usluge veterinara i kolara i Na postajama su bila i odjeljenja prometne policije (stationarii). Iako ovaj rad ima vi ! e topografski karakter. vjerojatno.. a su se obavezno provodile u putnim stanicama (mansiones) ili (tabernae). n . osposobljen za kolski dok su neki putovi .zavisno od terena i va " nosti pravca ostali po svoj prilici onakvi kakve su ih Rimljani zatekli. ni pisanih ni materijalnih. O toku ovog procesa.lepezasto postavljeni u odnosu na Salonu _:_ mre " om putova. ali su pojedini odsjeci i u kasnija vremena. ostrogotska i Justinijanska renesansa. Na taj se vr ! ila popuna cestovne mre " e.brinule o njihovoj gradnji i odr " avanju. Matrica. tzv. SHA.. 7). g. Ali ni ! ta bolja situacija nije bila ni u Dalmaciji.vremenima putovalo jedino po danu. koji su ne samo nadzirali po ! tivanje prometnih propisa nego i bdjeli nad prometa. nadle " nost nad centralnim· uredom za izgradnju cesta (cura viarum) senat je . 30 . 8. 10343. na " alost. koje su se . ipak je potrebno ukratko osvijetliti i neke tehelemente njihove izgradnje. (Cass. 37 i Frontin. uskoro su bili povezani svi magistralni pravci . Svakako se i aktivnost Dolabele na gradnji cesta. pa je Komod dao podignuti izvjestan broj burgova uz obalu Dunava za za ! titu od razbojnika koji su upadali iz barbarikuma: . tj. kao i njegovih nasljednika. sistematizacija.. Izgradnja putova po svoj prilici je uslijedila odmah iza dovr ! enja glavnih pravaca. 10342. i predrimske putove. ad clandestinos latrunculorum transitus positis (CIL III 3385.prepustio Augustu jo ! 20.. Dio. XXI. nemamo sigurnih podataka. pr. e. Dolabeline ceste koje su bile za potrebe (viae militares) s vremenom su postale javne (viae publicae) te do ! le pod kompentenciju pojedinih samoupravnih ili plemenskih civitata (dok ove posljednje Karakalinom konstitucijom nisu bile sa prvima). gdje je putnicima stajalo na raspolaganju sa gostionicom. iz prostog razloga ! to se rimska cesta svojom strukturom bitno razlikuje od svih ranijih i kasnijih pa je izvedba va " no mj erilo i za prepoznavanje rimskih cesta na terenu. Osobito te ! ko bilo je na cestama Panonije. ipak se ne mo " e ni strana problema. Aug. odvijala pod nadzorom ove centralne ustanove za gradnju prometnica. O NEKIM TEHNICKIM KARAKTERISTIKAMA RIMSKIH CEST A KOD N AS Razvitak rimske cestovne mre " e kod nas valja promatrati u razvoju od najmanje pa i vi ! e ako se uzme u obzir i kratkotrajna tzv. Intercisa). ripam omnem burgis a solo extructis . te izgradnjom i vicinalnih pravaca. Iako je dakle ovaj rad okrenut u prvom r edu topografiji rimskih cesta i njihovoj dru ! tveno-poulozi i utjecaju. gdje je Marko Aurelije brojne razbojnike dao u vojsku (latrones etiam Dalmatiae atque Dardaniae milites fecit. 101). De aquis. Neizvjesno je i kako su izgledali ovi putovi: dio bio je. Suet. Vita Marci. da odredi pravce najva " nijih Dolabelinih komunikacija i lokalizacije naselja koja su se uz njih razvila. 54.pod nadzorom centralne uprave (curatores viarum) . ne ! to p oput na ! e saomilicije.

Einleitung. 86 e. p. Stra&sen. Na tu podlogu su stavljali ravnomjeran sloj pijeska i_ (pavimentum). Takvi su i odsjeci rimskih cesta u Pruscu (M a z a l GZM 1951. P a t s e h. blago isoblika da bi lak ! e oticala voda od ki ! e«. zwei Fuhrwerken zum Ausweichen. kra ! kom tlu. iskustvom stanovni ! tva. street i Strasse. donjeg stroja (statumen). trasu ceste plastici terena. 245). ! ta je u stvari v . sl. Rimski traseri izbjegavali su usjeke i nasipe. .na terenu i u blizini naselja ceste (viae stratae) 61 • 65 »Pri trasiranju puta Rimljani su mu prvo ! irinu. zamisliti da bi Rimljani u tako kratkom vremenu odabrali najpovoljnije prijevoje (Prolog. 247 ovako opisuje gradnju 11imske ceste: Narona. Hier ist eine Breite von 3. odnosno padom. sl. i 27. od dobro sabijenog pijeska. Takve su bile sve ceste koje je dao sagraditi namjesnik Dolabela. 32.i a munita? Izraz v i a m m u n ir e je termin za izradu potpornih zidova. I. osposobljena za kolski promet. na k oj oj se do danas du " i odsjek rimske ceste. O toj razlici obavje ! tava nas i sam solinski natpis formulom »munit«. a samo . nego po cestovnom zastoru . Velika kupre ! ka vrata i dr. e. Za presjeke i opis rimskih cesta kod nas v. . prilikom kopan ja kanal a za p olaganje vodovodnih cijevi u gla vnoj ulici). Kako na tvrdom. trebalo je samo poravnati planum. od Podra ! nice do od Drvara do O ! trelja i dr. zemlje i opeke. !p. iskopav ! i dva usporedna jarka. Bili su to uglavnom makadamski putovi (viae glareatae). so erforderet jetzt die Masse der Lastfuhrwerke (in erster Linie Ochsengespanne) eine feste Unterlage. noch d ie Gangsteige. po se rimska cesta bitno razlikovala od p ra ! njavih putova iz starog doba (e. S. 7. od # ujice do # ipova. kod groblja blizu Gornjeg Vakufa (E. p. a zatim redom ostala sloja raznog materijala: statumen. Crvljivica. naime. Te ! ko je. Pri tome su znali vje ! to izabrati najpovoljnije pravce. po svoj prilici.stratum. 19. 67 Otale i nazivi strata. CaLrnja. zatim su otkopavali zemlju jaraka sve dok nisu do ! li do podloge koja mo " e izdr " ati kaldrmisanje. B a ll if. VIII: »Die weitere Entwicklung brach te die v i a m u n i t a. Hatte es sich ursprunglich vorherschend um Wege fUr den Betrieb und die Militarbeforderung gehandelt. teils in Beschotterung<< . summa crusta ili summum dorsum. te izgraditi donji i gornji stroj ceste. Die Befestigung der Stra. IR.5 bis 4 m. 16.Od pojma s tr a t u m po svoj pl'ilici je izvedeno i ime S t ar e t i n e planine. namijenjenjene u prvom redu VOJnim potrebama. g. i na kraju. 4). itd. M i ller. na pu tu 31 . l i K.Sasvim je sigurno da su se rimske ceste konstrukcijom razlikovale od indigenih putova .) i odredili trase sa ravnomjerno usponom. Rim. kao ! to su one od Kamenskog do Privale. V a s o l i. Or'ginalna rimska kaldrma dosta dob r o se na nekim m jestima uz e rvlj<ivlcu. Dazu kommen bei wichtigen Stmssen. Rim.5 do 4 m 12 i 14 stopa). V a s o l i. odnosno njihovim putovima. se.izvedeni ne od v i a = cesta. sastavljen od velikog kamenja postavljenog uspravno i malterom od sabijenog ! ljunka i nucXeus. P a ! a l Naselja 40). zuma! in der Nahe gro. usjeka i nasipa i za ostale radove na cesti 65 • Prema tome.sse bestand teils in Pflasterung. kao i izraz ad viam munitam sa jednog natpisa iz Salone (CIL III 2072). v i a m un i t a je umjetno cesta sa podlogom. Njihova ! irina iznosi 3. 179. sl. nisu bili potrebni obimniji zemljani radovi. kaldrmu od velikih oblutaka ili kamenja. a to se potpuno sla " e s onim ! to je o ovoj vrsti rimskih cesta poznato iz izvora i literature66. hinreichend.s serer Stadte. P h. T . u samom Gornjem Vakufu (! to sam evidentir ao 1963.za koje je danas te ! ko kako su izgledali.

Manuel d'archeologie gallo-romaine I i II.gno per le rotaje. ni mjerila po kojima su se gradile velike italske ceste (kao npr. R. B u l BD 1916. Gr e n i e r . in compagna dell'or def. 32 . difficile pei cavalli e pei carri. B e s n i er. 785 i d.1934. hod. Wien. mora biti vrlo oprezan 68 • llimska cesta kod i?otkupice na Vidovu polju (Stolac). X-XII.strade romane coi s. O.i to: vergogno pei miei Romani«. na usponima i na mek ! im t # renima. l epida osservaZJione i n propos. 2 . kao i na ulaZJima u naselja. n #1l'interno della provincia. 68 Zanimljivo je ono ! to pi ! e F. Stoga ovdje upozoravam u prvom redu n a Drvar . Stoga kad je o konstrukciji rimskih cesta kod nas. Benndorf. P a s e h er. Direttore dell'Istituto Archeologico Austriaco. .. s. bilj. v i a.Literatura o cesta na terenu vrlo. kod Daremberg-Saglio. N o 1 l . Galiji. C a g n a t-C h a p o t.l e bolje od savremenih. 1). . v. Siedlungen und Strassen im Limesgebiet zwischen Enns und Leitha. kroz Prosjek na Kupre ! kom uz Staretinu pl.U na ! oj planinskoj zemlji na rimsku cestogradnju ne mogu se primijeniti pravila koja daje Vitruvije (De arch. Veithovo (Feldzi. 175.).i Naselja. pribli " ni izgled rimskih cesta u na ! im krajevima (Foto Ranko O konstrukciji rimskih cesta kod nas pisalo se dosta 69 • Tehstrana ovog problema predmet je ispitivanja njaka kao ! to je bio Ballif.).O ! trelj. u Panoniji. 16) mi!ljenje da su u rimsko doba ceste u DaQmaciji bi. Africi itd. 139. v i a. Via Appia. 19>03. pa ovdje dajem manji izbor vi ! e monografijskog karaktera: G. A. Manuel d'archeologie I . 1949.. Cf. pit.o lchi incavati nel vivo maoi. VII. Besn <i1er -Ch apot. Sied- SUka l. alla v• i sta di qrueste e d ell' inegaug1ianza del terreno molto ondulato.ige. p. 41 i d. 6 9 Osnovnu literaturu o rimskim cestama vidi kod P a ! a l a. Via Flavia i d r. ai sovveniamo bene della sua titubanza nel credere che queste strade fossero state romane e della sua .i 28 kao . v. s. u Dictionnaire des antiquites greques et romaines d 'apres les lextes et les monuments. 3 kao kuriozitet i >>In uno nostro viagglio archeologico nell'a. Dr . pa ni one u nekim drugim provincijama carstva (npr. O. dopo esaminate in piu loghi le traccie d elle . navodi u bilj. 1931. l . je opse"na.

J a n d a ur e r k . Romi sche Strarssen und Befest·igurugen in Krain. bez sumnje. H. F . Die romische Strasse Aquileia Emona. H o l m b er g. P a ! a 1 H. S t i e o t t i. P a r !a l • i Problemi. Die Strassen der Romer Oberosterreichische ·A ltsstrassen. ! to bi. 32. 45. S t u Cc h i. 6-11 . 16.S. p . i s t i. F . Reciji i Noriku . . S e h u m a e h er. K o n i g. Serge jev s 'k . s.12 a. I. U bilj. Strassennetzes in vVestdeutschland. P a h i Doslej neraziskan odsek rimske ceste Celeia . E. HI Eenichtt der Rom. H a g e n. A. P a ! a Naselja.. pit. 14 na nav. A. I. Ballif je zasluga ! to je otkrio i objasnio ovu pojavu . J u r i ! e v i Primorska po ! ta skozi zgodovino. E. i s t i. AR. p. 1948.Poetovio. 1933. dok je prosto:r dvije brazde poravnan u najnu " nijoj mjeri skidanjem i zasipavanjem udubljenja«. 19&9. r i s t i. is pucano i razlo kano tle kra ! kih predjela zahtijevalo • b i zama! nije • r adove. 1899. v.s e na na ! u pTovinciju su Ph. 1938 . Patschevo je naprotiv mi ! ljenje bilo da kolonisu umjetno nego da su s vremenom nastale uslijed v rlo " ivog prometa 74 • U novije vrijeme ovim se pitanjem op ! irnije pozabavio ko ji analogno cestama u Galiji. 73 Strassen. 1957. 7-8 T. Dbersicht der antiken Geographie von Pannonien. E. sl. Weis. kameiJJi:to t'lo je dobivaLo lbrazdaste usjeke i li koj• i ma su :ko). sl.smatrao je za spurile >> . i:td. K . 'M er t e ID. 1970 (gdje se daje i pregled komunikacija). 74 GZM 1914. jer bi se moglo mnogo lak ! e govoriti i o sistematizaciji :i datiranju rimske cestovne mre " e Ovdje govoriti ni o po ! tanskoj slu " bi (cursus publicus) i pojedinim po ! tanskim linijama i stanicama.gs . 253-257. 173. Bruxelles. ! p. P a t s e h. 42 i 43. Wien. 75 Problemi. La stra da ·romana da Aquileia ad Emona. 1967. Graf. 171. 1902. KI BiH. Romerstrassen der Rhei:n[lLrov>inz.. BiH. p. a dvij e brazde. i st.tl. gdje je citirana i ostala literatura. A. mj. 98.rezultate do kojih je do ! ao ovaj seriozni Vrijedne podatke dao je i Patsch u opisu ceste Bigeste-Narona71 • Ipak time nisu rije ! eni i svi problemi rimske cestogradnje kod nas. Cf. 249. J. citira i literaturu o nama. A . R u t ar. Koper. Strassen i E . Narona i dr. B a l l if. Die E rforschug des rom. Jedno se pitanje ipak ne mo " e a to su k o l o t e i n e (Spurrillen) . Il tracciato della s brada rrnmana d a Aquir l eia a lmlbia.na. Pr e m er s t e i n . Umjesto • t oga. Bonn 1931 . Jahreshefte. ·i s t i Problemi. Itinera Romana 3.u ovim brazdama vidi predrimsko. ·ako . 7'0 Strassen. Budapest. Die Meilensteine der Gallia Narbonensis.g planuma za 1 ko·lo<V·O'z. O hod. 250: >>Naravno. II 1923. Eva ·n s. 1908-1907. p. 190:5. 1961. 103-108. Les rou tes romai nes de la Belgique. J. tj . Le vie romane della regione Giulia. T. doJazi jedna. 1958 . O.sion. v. Zur Geschichte des cursus publicus. vorrom. S. sl. Cu n t z. 19 · i 27. Cf. 8. 217. KI BiH. Bern. sl.i. pa na raniju literaturu•e. Od radova !koj•i se odno. Archaelogia Belgica. U nekim kad je cesta imala lungen und Str assen im Limesgebiet zwischen Inn und Enns (Oberosterreich). ih re Stationen und Befestigungen. 2. donijelo vi ! estruku korist. Kult. 71 Naro. A.69-73. P.und Kultu rgeschichte der Rheinlande. Kommis. Topographia Norici I. K. Sied!JuiD. . 1936. u . l i Strassenwese n. 160. Archeograf·o 'Tniestino. I. nalazimo ih na mnogo m jesta pa i na ravnom t erenu u k ra ! kom kao rezultat dugotrajnog trenja po tvrdoj . Cf. k amenitoj podlozi. sl. dass man solche Rillen haiifig kiinstlich vor der Beniitzung der Strassenbahn herstellte und den iibrigen Theil der Felsrippe stehen liess<<m.bi se ·p ri ! lo izradi J gLatlm.ave SAZU 6. s. P u s e h i. ilirsko porijeklo cesta 75 • su u prvom r e du u slovljene p rirodom tla . Raspir. r 72 D ar e m b e r g a g l dJ o. Germ. cursus publicus. Er. 3 . sl. . D. Kremsmiinster 1971.na nelLa vale del l Vipacco. i GZM 1914.a mogJa da se Qak!e r i sigunnije. P a ! a l Naselj a.

dakle.35. gotovo podjednako udaljene od Stoga biii. " p. d a i u kTajevima 1 rimske Dalmacije na naNn o krulturrnog i materija1no.35 m 76 • Ballif navodi " irinu od 1. " p. II.Ilira. " e p er. Cf. duge oko l km.pos!ljedica nejednakog /POStupka [lrlilikom mjerenja. Ova ["azlika mogLa hi biti i . sl. Strassen. sl.i ms'k i: '"U svakom . P a " a l Problemi 252: »Pouzda no je. B a ll i f. il nastavlja: '>>!S !druge strane. 1.25 m 77 • Moglo bi se uzeti da " irina od 1. T. dok su pbina strminama. 'dijelov.k a ! e ni lkod \Ilas ni u drugim evl nopsikim . 3. P a t s e h.63. ove kolo't enisu tekovina rimske civilizacije i graditeljstva. :a bla ! i r. a na jednom dijelu i (Ballif. Kako su se rijetko s obje strane takvog puta. Iznimku predstavlja cesta Bigeste-Narona. " iroke svega 1. sl. 1 eo E.m i " ljenje da 'je na ovom mjestu jedan par spurila sa bla ! im usponom slu ! io za vo ! nju uzbrdo. 78 # irem rastojanju. II. u Panonskoj niziji. J>atsoh ·i:znos'i . p. J>o P a " a l li 'P . " to je ovisilo od terena. Moja mjera uda'ljen01st unutarnjih Tuibova ib["amda. osim na uzbrdicama i na ljutom kr " u. 8 d 9. III.po Patschu . 0!)2. 286.63 m ustanovljena rekonstrukcijom rimskih funeralnih kola u Polj a ncu kod Ludbrega. Takav je razmak na svim cestama koje su ovdje dok je npr. Arheolo " ki radovi i rasprave.g raZJv:Hka awtoht01nog elementa . niti da u ! i sistem brazda iz predrimskog vremena a da " iri pripada rimskoj tehnici80 • Ovakav ne bi se mogao izvesti i zbog toga " to se spurile redovito nalaze na sredini same trase. 7 g E. M. 41 8 i 49 .o pilsuje dvostruke na brijegu u blizini [N. 77 P h. lko}i ISU se znali lkio. 5 i 6.30 do 1. opravdana je k01nstatacija da u lkamenilom tiJ:u nastale ljudskim radom '(ul!"ezivanja brazda) na nesigurnim mjestima i opasnim proimllima d da 's u uslijed vo ! nje kola i pritiska postajale dublje i "ire<<. nije moglo ni biti mimoila ! enja kola82 • # irina Dolabelinih cesta iznosi 3. pa i 1. plemenski karakter« 79 . II sl.vec1 uspon. E:I Bi:H.Jmje su Ililr. gdje su uz manje prekide.i 1i Kelti predllJJzilmali 1 na svojim cestama }o" u P'redrr-imsk'O dol b a«. tj. se 76 Narrona.njihova " irina 1.. 8. mo ! e se dozvoliti da su spurile konstruktivni elemenat i da su usijecane na umjetan Takav je na usponu iz Bu " kog blata na Privalu. 123). razmak mogao biti npr. pretpostavljaju jedan V1id mjera . i T. Razmak spurila iznosi 1.50 m. 1925. Ovdje gotovo na cijeloj du ! ini imamo dvostruke spurile. na str. 8JI iP h. pa na tim relacijama. 34 . kao u PanonijF8 • Prema tome.25 m . Osim toga " irina nije uvijek bila ista. dok je na komunikacijama. T. T. brazde mogle biti i umjetno zbog lak" eg i sigurnijeg prometa81 • Na takvim mjestima ceste su bile u ! e. 41-43.20 do 1. 4. F. 2152. P a : " a 'l i Prdblemd.ima Jm1perije. B a 1 l l if. 2.20 do 1. sl. 1962. I. odgovara mjera od 1. te " ko je odrediti " irinu cesta. 81 K.z emljama. Strassen. ne bi se moglo tvrditi da su ove razlike imale neki »regionalni. Strassen. du ! ini osovine kola. Zbornik Matice Hrvatske. se slo ! io sa Patschevim mi " ljenjem da dubina brazda ilustrira u prvom redu ! ivi promet. usp. Rimska kola iz Polj anca kod Ludbrega. 1strmiji put sa koloje [lredrimski. na cesti Bigeste·-Narona .rolblemi.50 do 4 m i na njima su se u pravilu mogla dvoja kola. 2HJ.25 m odgovara planinskim cestama kakve su Dolabeline. a onaj na strmoj padJln:1 za vo ! nju ni'z brdo. NaPona.arrone. p.riistiti i na njima obavljati vi " estruke radove«.

konjskih putova koji povezuju te mostove. Handelstrassen p. Kad je o konstruktivnim elementima rimskih cesta. zavisan u prvom redu od geolo ! kog sastava i nagiba (oblika) terena kojim je cesta prolazila. upada u veliki disparitet u izgradnji monumentalnih mostova koji ne zaostaju za mostogradnjom i vrlo lo ! ih. Reisen. ide u ravnoj liniji. 1 35 . Gr e n i er. . Kao ! to znamo. Ceste ! ire od 4 m nastale su tek poslije Trajana i Hadrijana.rano po 186!2). Uspor.gaUo-noma ine. Izgled rimskih prometnica nakon tolikih vrlo je raznolik. J i e k. Samjevo.iznosi 5 m 84. S toga aspekta mo " e se razlikovati vi ! e vidova u kojima se javlja rimska cesta.po Ballifu . Naro'Ila. u svoj oj osnovi mo " e biti anporijekla87 • 84 85 p. Ona ne ide uvalom gdje potok i a-Ijeka !Pru"aju vrlo put i . 1951. ravnomjerno uspon i blago bregova. l. put ide stranom kose ! to je visinom. p.35 do 6. 14 i O. P h. P.adovima: ona •tra"i tle i lb je " i od opasnosti poplave koje bi je neupotrebljivom i razorile. u pravilu.75 m 813 .27-HO. U. Usjeci i nasipi izvedeni su u najnu " nijoj mjeri. B l a u. Ponekad tu i tamo. Turci su kod nas kaldrmisane kolnike uglavnom graditi u XIX ali je ta kaldrma.ie . P h.assen. 86 K . 19:54. srednji vijek kod nas nije gradio kolskih cesta.progona. mislim. umjetno cestu? Pri tom ne mislim na koju pru " aju arheolo ! ki. 78 i d. log. 174: cesta • n a /Umjetnim ·r.ti. 87 Vrlo i vjeran opis rimske ceste dao je A. Takva cesta izbjegava kanjone i uske doline rijeka i potoka koji su zbog bujica i odronjavanja zemlji ! ta.aris. (U prijevodu D.tra"i naj•zatvoreniji d najsigu!'niji teren-«. ! p . p. na potezu gdje ! irina . vje ! to reljefu zemlji ! ta. P e j a n o v a. Kod Turaka. koji idu od 10-15'0/o. 1 pa poneka stara 1mldrma i dana.g dje l b i cesta lbila Kad je greben te " ak. posebno i epigrafski nalazi uz trasu. nepodesni i nesigurni za promet. mnogo u " a od rimskih »Vondka«86. a za konjski i promet koristio je uglavnom ostatke komunikacija85. dok preko polja. To i jeste razlog da su rimske ceste. Str. (Ci. U cesta . na sam i z g l e d tih komunikacija. sa bla " im zavojima i ponekad strmijim usponima. 9. postavlja se pitanje kako i po kojim primarnim elementima prepoznati rimsku. Strassenwesen.s nosi ime »Topski put« (Top-jol). a i zbog zatvorenog vidika. je manje-vi ! e kao dobro seoski put. p. 8 i 9. Ako takav put ima ! irinu 3 i 4 m. sa minimalnim devijacijama. kori ! tene ne samo kroz srednji vijek nego i u tursko doba. B a ll if. Trasa obiide stranom kose ili b rijega. ono ! to mi se su ! tinskim hodolo ! kim problemom jeste pitanje kako i po rimsku cestu razlikovati od turskog ili seoskog puta . Manuel d'archeo. sa strana starim ili " ivicama. koji ltodologu mogu poslu " itikao sekundarni dokaz starosti neke komunikacije.ijeku. B a ll if..! irina od 4. lP· 111. # ivlju djelatnost na izgradnj i cesta je tek Omer-pa ! a (1850Kori's<tio ih je za vojne operacije. drumorvd i mudruioi Sribije ·i Bosne u sredlnjem v. Ako je neka rimska cesta kori ! tena i kasnije. a i ceste preko kra ! kih polja. P a t s e h. pa uz njih nalazimo osim brojnih srednjovjekovnih nekropola i muslimanska groblja i hanove. su i podzide i dijelovi kaldrme.

d) P onekad se javlja kao kompletno ko nzervirana cesta. M ar t e n s. . polju. 91 K. ona mo " e imati izgled: a) Utonula >>tlaka«. npr.). zarasla u ledinu . se uz takve >>tlake« nalaze gomile razbacanog lomljenog kamenja. dj. P a t s e h. kao npr. npr. dok je sama trasa zarasla u zemlju ili se pretvorila u sada ! nji put. ali i kao obris na ravnom. na Privali. Trnovu ( # ipovo) itd. u P r isoju itd. kod H a rdomilja (Lj ubu ! ki) itd. Tu i tamo se javljaju i drugi detalji. pod kupre ! kim Velikim vratima. nasip ili kaldrma. e. Na ! e stall"ine lill. 26. 177. u Gerzovu . U izrazitom kamenjaru rimska cesta se kao »tlaka<< us jeu " ivu stijenu. preko polja. IR. podzidi itd.ponekad ceste nisu imale umjetno ager (korpus). f) Kao kaldrma. npr. IX sL 16. Ako rimska cesta nije kori ! tena u recer. Vrlo su karakteu Rogoljima prema Trijebovu) i stare kojih cesta prolazi (u kod # ipava. u kraj # ipova. Stmssen T IX. a u vrijeme su ! e usjevi po " ute.tnije doba. na Naklu (Bu ! ko blato). na polju itd. GZM 1914. kao ! to je odsjek ceste na Staretini. l. n pr. 16) itd. 90 3. uz Crvljivicu itd. kamenitom terenu. e) Kao slabo raznesena kaldrma i nogostup. gdje j e trasil·ana u vrlo ravn oj liniji k roz cijelo p olje na du " ini od oko 8 milja (>>kao po koncu <<).ak:ako zahitjeva onda ! njeg qpis v. P 'a t s ch. od do ili pod gradinom Zmijinac na Ljubomirskom polj u (Trebinje). usjeci (u na Janju. sa na uzbrdicama i p rijevojima. kod Prskalov ih staja (Ballif. u dolini Bregave kod Osim toga treba imati u vidu da na manjim. 27. na poljima i u dolinama. M i ller. 8 9 K. na kra ! kim pol jima (Kupres. . u Prosjeku. se pojavljuje kod oranja.2. Strassen. zatrpana aluvijalnim nanosom.O vaj 01pis o·dgovar.). 89 h) Kao manje ili vi ! e uzdignut nasip (aggeT) ali samo na potezima ceste. 91 u Dubokom dolu. 36 . tek tu i tamo vidi se po koji ili dijelovi kaldrme. 1 u bilj . jer kamen iz kaldrme zapinje za plug. i sl. v. p. 90 . Li ! tanima. T . lB o j an ov sk i. npr. dj.a ugla• \mam i dm skim c estama u na ! im kra jevima. u stvari trijeb da bi bolje r asla trava. pa i na r elativno veodsjecima puta . na Privali i u Prisoju.) . Kupre ! kom polju itd.p h. zarasla u ! umu. Dub r avama kraj Stoca. 40. 51. itd. GZM 19• 10. J anj . kra ! kih r avni. B a I l :i :{. na Staretini planini. a rezultat je sv. u Prisoju. i to mjestina Janju. n. u Pro-sjeku na Kupre ! kom polju. npr. Mostovi se nisu (osim tragova v rlo P a ! a l ·i u. Ovim nisu iscrpljeni svi vidovi u ko jima se na t erenu manifestiraju r imske ceste. n. VIII.s. sl. b) Kad su donji stroj seljaci. nego su vodile po prirodnim putinama. na Staretini. J . 2:42). Ovakve se >>tlake<< na kra ! kom terenu. jer su joj vode odnijele donji stroj ceste.gdjegod su to uvjeti terena (npr. e) P on ekad kao dobro cesta. Li ! tana i g) Kao dobro na Livanjskom p olju. 88 I. 17• 1. u Prosjeku na Kupre ! kom polju itd. karakteza rimsku cestogradnj u.

I v e 1 k o v i: VAHD 1897. Na kraju j o " nekoliko o miljokazima (m.na Cetini. Str assen. 363.f. # banica u i Muki" nica u Bu " kom blatu. od istoga kamena i u istoj r ad ionici. Uz ovakve ceste se nalaze i stara groblja. GZM 1892. P h. za Stuba. vje " to p riljubljena plastici terena. npr. 143. GZM 1942. "p. sa nasipima i dubokim usjecima da bi se dobio nivo kolnika. bilj. 52 = GZM 1896. 99 e. Sve va ! nije ceste.50 m. dj . Die romische Meilensteine. 4). K a t Prilozi IX. B a ll if. 415 i M. za Borak. P . koji su bili postavlj eni u vrijeme car a Klaudija. u Sitzungsb. bile su obilj e ! ene kamenim stupovima oblog presj eka. 24-28. Z a n i n o v Delmati II. S erg e j e v s k i. gg Za I. 95 e. koje bismo danas nazvali cestama l. 3c2. X. B o j a n o v s k i. Ph.Pregled dotad poznatih miljokaza na . i sl. n. sa ravn omjernim usponom i padom. kakav se u ca r stvu od Traj an a . Narona. Narona.dolina Sane. 93. sl. i to g 47/48. 54. Bregavi. 25. U u n utra " njosti provincije Dalmacije najbolje i najimpozantniji su miljokazi sa ceste pol je . H ir s e hf e l d. 54. Akad. Stubo vrelo i U " ivac n a Kupre " kom polju. popravk e iste komu nikacije"\ k aldrmu Li " tana i na Livanj skom p ol ju98 . K. d. os I. D. 107. n.17. Jahrbuch fiir Altertumskunde II (1908). 100 O miljokazima v. uz minimalne zemljane radove. Vrlo je malo p rimjera k oji bi u kazivali n a razvijenij i gradnje cesta. u sjek Dobrana i Tij arice99 i td. d. 14. $ irina mosta iznosi: Stolac 3 m . kojima se milija cija raod Salone. Na osnovu ·natpisa C IL IH 8<484 dz 173. Va ! an su indicij.2101 . VII. p a t s e h. Dobar broj miljokaza nema natpisa (anepigrafski). B o j a no v sk i.. a uspon i pad ceste sveo najvi " e do 8'0 /o 95 • U takve radove mogli bismo u brojiti n asip kod Hardomilja"u. sl. u bilj. u bilj. Mosti " te. o1 K. D. S e r g e j e v s k i. I lti'll. Uspor. preuss.armor m illiarium) . a Solin 3. usp. P a t s e h. e. osim kod prijevoja. B a l l if. 1. Svi miljokazi s ove ceste su u isto vrijeme. Rom . " to se ne mo ! e i za miljokaze sa ostalih cesta. IX. n . K. w V . je pravac cest e dobro izabran. dj. p. O.a t s e h GZ<M HHO. 24. ili ga mo ! da n ije ni bilow0 • 92 Tr u h e l k a. Wiss. a visim: do 1.5 d o 4 m. B a l if. bilo da je natpis stradao. 511. posebno u bezvodnim krajevim a. GZM 1962.imskim cestama u Dalmacij1 i dali su P h. posebno str. 37 . g. Narona "p. izvori i bunari uz trase ovih cesta. 2:8 i 21 9. Kleinere Untersuchungen in und um Narona. sl.) 92 . Carski most. sl. broj miljokaza iz na " eg poznat je sa magist ralnih cesta Salona-Servitium i Salona-Argentaria. P a t s e h. n. Tihaljina 4 m. 9.20 m (L. ponekad i rimska. e. ali na njih podsjetoponimi kao " to su Mostine. reda. odnosno bunari u Trijebovu itd.3. " irine 3. " p. promjera do 40 cm. 96 K. Strassen 24. Trebi ! atu. 64. Trebi " njici itd. Stara mostina. Patsch reparaturu ceste Bigeste -Narona datira u III v. kao u na Borku polje) i kod Stubo vrela n a Kupre " kom polju!). T. most. Rimska groblja su uz etapne st anice. M i 1 J e IT. 177. dok se na cestama polje-dolina Sane i Trilj-Narona milij acij a brojala od Burnuma (caput viae) odnosno Tilu riuma. 51. . Uz ove ceste razasute su prethistorijske gradine i turnuli.95 .364. kon. 1907. p. a su i nalazi n ovaca94 • Glavna i osnovna karakteristika svih rimskih putova kod nas jeste prema tome iza b rana t rasa.

Strassen 47-51 i M. koji oskudijevaju na kamenu. VAHD 1926. 148 ·i Naselja. E. miljokazi u toku vremena uni ! teni? Ili su mo " da u dolinama zatrpani u aluvijalnim nanosima? Ili ih ovdj e mo " da nikad nije ni bilo? se da su sva tri razloga. n. P a ! a l O hod. # ta je tome uzrok? Jesu li u ovim krajevima. Nijedan dosad nije Mo " da su postavlj eni istom kada su ceste dobile za trgovinu i civilni promet Isto tako nije jasno da li su miljokazi postojali in continuo uz cijelu cestu ili samo na ponekim odsjecima ili istaknutijim mjestima. u predjelima koji gravitiraju panonskoj niziji. 511. P a t . stanovni ! tvo ovo kamenje naziva »mramor«.N aj stariji miljokaz je onaJ IZ doline Tre ! anice (Konjic) sa natpisom DIVO AVG(usto) iz 14. 102 GZM 1 914. vrlo mali broj miljokaza. O cestama su se u kasnije vrijeme. a ponekad i »biljeg« 10\ pa tamo gdje je ovih spomenika nestalo i ti nazivi. v.27. AEM XVI. P a t s e h . Cf. Ova praznina. 82 = P h. B o j a n o v s k i.za vladanja tog vladara nije mo " da ni ! ta nilo za cestuw2 • Ne znamo da li su i Dolabeline ceste imale miljokaze. iako za historijat ceste ne moraju imati Miljokazi su. e. Upada. pa je da sve oblasti nisu postupale jednako i da su miljokazi postavljani uglavnom u blizini znaaglomeracija ili p utnih stanica. lje"ene rimske ceste. Osim toga oni su i va " ni izvori za historijskih i gospodarskih problema. Stras· sen. GZM 1962. posebno topografije. O drugim narodnim nazivima ovih kamenih biljega. Abra m pit. pogotovo ako su in situ. upotrijebljeni kao toponimi (ponekad i u katastrima). B a ll i f K. brinule civilne vlasti.s e h. ! to je ujedno i najstarije epigrafsko o izgradnji rimskih cesta u ovoj provinciji. ostalih milj okaza od vladara III i IV Miljokazi su dokaz za postojanje neke rimske ceste. dobro poslu " iti za rekonstrukciju neke rimske trase. 101 . spomenici u vladara. u naime. 6 4 = K. 174. iako se . da se u unutra ! njosti zemlje. u stvari. >>kamena mje!ina« >>ma!et« jtd. Adriatica.kako ka " e Patsch . kada vojska za njih nije imala interesa. kao ! to su >>obli k amen«. 75 i I. 154. 64. S er g e j e v s k i. naime. Stoga u okviru ovih svojih istra" ivanja miljokazima posebnu pa " nju. D. W5. nepostojanje miljokaza na velikom stvara u rimskih cesta . 101 CIL IIII 101. kojima su bile obi- 38 . g..

? cuius viai millia passus sunt CLXVII munit per vexillarios leg(ionis) VII et XI item viam Gabinianam 10 ab Salonis Andetrium aperuit et munit per leg(ionem) VII CIL III 3201 = 10159 151: + 3198. .. .. a + 3200 = VAHD 1926-27.EPIGRAFSKI DODATAK (Tab... Cfr. . bilj. p. b = VAHD 1926-27. i t Hbis . 5 Ti(berius) C]aesar D[i]vi Augusti f(ilius) Au]gustus imp(erator) pontif(ex) max(imus) trib(unicia) potest(ate) XXP co(n)s(ul) III viam a Salonis ad He . 151: Ti(berius) C]aesar Divi Augusti f(ilius) Aug]ustus imp(erator) pont(ifex) max(imus) trib(unicia)] potest(ute) XIIX co(n)s(ul) II viam] a colonia Salonitan(a) 5 ad f]in[e]s provinciae Illyrici ? . ..... [c]astel(lum) Daesitiatium per mi[llia pass]uum CLVI munit et idem viam ad Ba . . . .. 39 . a = 10156.. .. 77.. [flu]men quod divid. Untersuchungen. bilj. 20.. b = 10156. ... 343. . .. .. I i II) CIL III 3198. .. . 21:1. . Ispravljeno p rem a lekciji A. . p. Dolabella..• .ibus a Salonis per [millia pas]suum CLVIII 10 15 [et idem viam .....•• •] munit ad imum montem Ditionum Ulcirum per millia passuum a Salonis LXXVIID P(ublio) Dolabella leg(ato) pro pr(aetore) 1 D. Betza...

.

g . Peut. Osnovnu indikaciju za p ravac itiner arskih cesta koje su zav r " av ale u Serviciumu (Servitiurn). od k oje su se l. pru ! ila je Notitia dignitaturn (nastala oko g .) u unutra " njosti Ilirika (Delmati. 400). P a t s e h. Cf. uspr kos brojnih poku " aja. Mezeji. Ant. D. Not. g. g. Bila je to i veza Rima sa novopripoj enom Pan onijom. i Tab. P a " a l AJ III. 3 e H in .). 1926-27. v. K. 4 CIL III 2732 = L L o vr i Bilje " ke o putu po D a lmaciji opata Alber ta F o!l·tisa (hrvatski prijevod). a to je moglo biti samo na Savi3 • S druge pak strane. Sp. 2325. RE. n. ali samo na odsjeku od Servicija do Baloje. to je definitivno i p otvrdio4 • Tako je dosta rano bio osnovni smjer itinerarskih komunikacija Salona-Servitium. IV. a = 10156. poznat je i anonimnom geografu iz Ravene 2 • . P eut . u prvom redu epigrafskih .)1 • Isti taj pravac. Ad F i n es. s. g . dign. GZM. VI. Natpis. n . Tab.ateralno odvajale sve ostale ceste koj e su iza t oga Prema slo ! noj ocj en i Dolabelina se cesta u svom osnovnom pravcu poklapa sa itinerarskim komunikacijama Salona-Servitium (Itin.greb. 360. odn osno sa don edavno p okorenim plemenima (6-9. Oosmog• r. 1942 116-118. ali n i lokacije po-· 1 U spor. M o m m s e n. Zavr " ena je 16/17. otkopan u 1770. oce XXXII. M . do 9. Ant. CIL III p. 234. zbog nedostatka konkretnih podata ka. VAHD. 40-43. Oser ijati i dr. a + CIL III 3200). 268-269. segm. E. 17-20. 41 . Dalma tie .33. 32. R avenn. n jih ova t rasa nije do danas na Pojedin i autori iznijeli su manje ili vi " e u spjele hipoteze. pr. odavno je bilo p oznato da se Aequurn nal azio u kraj Sinja. duga CLXVII rniHia passus. Cesta je u vrlo kratkom v remenu per vexillarios legionnrn VII et XI. sa ciljem da se uspostav i brza i efikasna veza sa rimskim posadama u netom osvojenoj Panoniji (ll. a ujedno i osnov na komu-· dkacija na p ravcu sjever-jug. 55: pm efectus e Las si s I Pannonicae Servitii . Se rgeje vsk i.). Cf. 1948. e. koja navodi Servitium kao sjedi " te zapov jednika Prve panonske flote. 63. Za. n. C o n s.CESTA »A COLONIA SALONITANA AD FINES PROVINCIAE ILLYR. e. Ipak. najdu ! a je od svih pet komunikacija koje su u Dolabelino doba.ICI« UVODNO RAZMATRANJE Cesta a colonia Salonitana ad fine s provinciae Illyrici (CIL III 3198.

411. presijecala je Livanjska i polje i Crnu Goru. p. Kako dakle objasniti ove disproporcije? Obja " njenja koje bi se moglo efikasno kontrolirati. do Serviciuma. e. ali samo do Lakta " a (Ad Fines?). koliko iznosi distanca Ad Fines-Servitium. iznosi 34 m. 63. Kod Donje Doline ulazila je po svoj prilici u cestu koja je i " la uz Savu<< 6 Ako se navedeni pravac uporedi sa modernom komunikacijom Luka-Sava. n. n ema. p. 7 Radi se o krupnim razlikama " to zadaje znatne Razlika Dolabeline ceste i Tab. p. du ! ina iznosi oko 318 km. koji su se na njenom putu prema unutra " njosti.jedinih putnih stanica a ni trasa ove velike komunikacije nisu dosad fik-sirane u skladu sa izvorima5 • Pribli ! nu trasu je Patsch definirao ovako: »Ona je po " la iz Salone.. sedlo i sl. uspinjala se na Prolog . p. p. jer ne poznamo ni pravac ni Dolabeline ceste. Poznat je samo njezin (Salona) i kraj (Ad Fines?). vidjet da je najdu ! a Dolabelina cesta iz 16/17. GZM. dakle samo nekih 25 km vi " e nego " to iznosi udaljenost Split-Bos. H o er n e s. Razlika pak Dolabeline ceste i one sa Itin. a to j e i za rimsku cestogradnju (npr..Aequum. cesta Tergeste-Tarsatica i neke druge). 131. Ako se pak uporede podaci iz sva tri izvora. B a l" a l i AJ ·]III. dakako uz nu ! na odstupanja koja je nametao planinski lanac Dinarida. p. je:r udaljenost Salona-Servicium iznosi oko 135 m. S druge strane. = oko 51 km. To da Dolabelinu cestu valja tra ! iti " to liniji na pravcu Split-Sava. dok Tabula ima svega 126 m. Ant. onda se m o ! e govoriti o njenom gotovo pravolinijskom toku. oko 250 km).. Itinerer Antonini za ovaj pravac daje 149 m. Disproporcija Dolabeline 5 6 7 E. 42 . to da Dolabelina cesta nije zaobilazila planinske lance Dinare. g. Ant. Gradi " ka. koja je duga svega CXLIX m. prelazila je Dugopolje i Citluk . dragu. Galije sa Staretinom i dr. = oko 224 km. a koja u osnovnom pravcu odgovara toku itinerarske ceste Salona. 1902. Peut. p. iznosi 41 m. odnosno ad fines provinciae Illyrici. p.Servicium. su prva terenska ispitivanja pokazala da su potrebne izvjesne korekture rezultata do kojih su do " li Ballif i Temeljna opservacija sastoji se u tome da pravac rimske ceste ide gotovo ravno prema sjeveru. te je dalje i " la preko Lakta " a i Laminaca. " to daje 57 m. M. vidjet da je rimska komunikacija bila za punih 67 km (167 m. Alterthiimer. p. U spor. nego da ih je forsirala na topografski najpogodnijem mjestu. na kojem je cesta morala savladati brojne manje i uspone.. = oko 85 km. novaca. Kad je o cesti Itin.. Tome jo " valja dodati 16 m. si " la je u Banja Luku.. neku dugodolinu. a to je premalo. Pogotovo to vrijedi za trasu Antoninova Itinerara. = Ovo saznanje bilo je i za topografsko rimske ceste na terenu.

Cf. u bilj. a ni Mahovljani. sjeverno od Banje Luke (Ravenatov Fi n e s). granica. Peut. Norik. koja je do Urbate sigurno i " la desnom obalom Save7 a. Ant.ra.a sa put nom stanicom Ad Fines CT·aib. Jedina da donekle kontroliramo ovaj izvor ostaju ter enska ispitivanja i nalazi. Ptolomej dakle izdvaja Panoniju iz Ilirika. ne predstavljaju koja bi obilje ! avala kraj jedne tako va ! ne komunikacije kao " to je bila Dolabelina. T h. mogla bi se pribli ! no odrediti i njezina du ! ina. ClL . I danas je kod Srpca najlak " i prijelaz preko Save u Slavoniju. Postavlja se alternativa : ili je Dolabelina cesta doista zaobilazila od naselja do naselja . a to bi pru !il<J i elemente za rekonstrukciju teksta Tabule. Cosmographia 217. dakle.7. u blizini dana " njeg Srpca8 • Na taj bi se uskladile du ! ine svih triju izvora. u prvo doba rimske administracaje jo " nije bila sistematizirana cestovna mre ! a u Iliriku. a na zapadu I. do granice Ilirika u u ! em smislu. Boj anovski.. Osim toga. do Urbate (po !tin. nego do kraja tj. Ili mo ! da prijelaz preko Save treba produ ! iti do Donje Doline u Oserijata? Po svemu. izgleda da solinski natpis ne daje administrativnu nego geografsko-etnografsku granicu Ilirika.irv I!!yri cum ·i sto :"to ri Dalmatia. lakunom na Tab Peut. 268: Servitii XXIII Urbate). dO!k mu naz.ili se nije zavr " avala u postaji Ad Fines (Tab.). 7' 8 43 .). 153. Ali ni to ne bi dalo sasvim rje " enje. Problem se mo ! e rije " iti . stanica Bariduum i Ionnaria ispao je broj milja. Ad F ines mu je g. Peut. ako se Dolabelina cesta produ ! i do prijelaza preko Save. U geo-grafskom i topografskom smislu ni Lakta " i. Ako se.).Iii J. A bram VAHD 191216-2. Peut). a taj se nalazio negdje Urbate i Marsonije (Tab. Tako Pto·lomej (Geogr. 5) jo " u II navodi: »Peta karta Evrope obuhvata Reciju. koji se mogao zavr " avati samo na Savi kao na prirodnoj granici. koja se lokalizira u Lak·· ta " i-Mahovljani. Vindeliciju. obje Panonije i Iliriju sa nim otocima<< (podvukao I.kao " to neki misle . Isti pisac na drugom mjestu ka ! e da je »Ilirija (ne Dalmatia) okru ! ena na sjeveru s obje Panonije. odnosno Fines (Ravenn . M o m m s e n.i ceste Tab. utvrdi trasa ove ceste. 272.). p. jer opet ne bi u potpunosti objasnilo razliku u du ! ini itinerarskih cesta i Dolabeline ceste. naime. 9 O opsegu pojma Illyricum na solinskom natpisu raspravljao je M. nav.uz uslov da je Dolabelina cesta i na svom putu od Salone do Posavine imala ne " to du ! u trasu od ceste Antoninova itinerara (167 : 154 m. razlika iznosi oko 13 m. Tada jo " nij e bila ni longitudinalna cesta Siscia-Ad Praetorium XXX Set·vitio XXIII Urbate XXXIII Marsonie i dalje za Sirmium. in natura. ali ne znamo koliko. p.1de111tificir. 417 ·i 422. tj. Peut mo ! e se objasniti bar dijelom. Ako bi se i dopustilo da je ta cesta tada bila bilo bi nu ! no da se s njom pove ! e i Dolabelina da bi cesta a colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici a to Dolabelinu cestu trebalo produ ! iti sve do Save. termin »ad fines« . dj.s tanica. VIII. p . a ta je po svoj prilici zavr " avala na Savi9 • Solinski natpis vjerojatno ! eli da cesta ne ide do nekog mjesta unutar pokrajine.. Primjera takvog imamo i kod starih pisaca. 16). B.

hipoteza koju s obzirom na podatke itinerara treba odbacit i. 44 .). Peut. Ant. 97-108.Saupi J sta111i. JAZU. Peut. Kada je o putnoj stanici A d Fi n e s . dakle na granici teritorija Varcijana i Andautoniensium11 b. Cf.p. u b Do gre ! ke Itin .) i one iz Like (Hin. Sarajevo.). Quadrata i Ad Fines) su cestama Emona-Siscija (Tab. . jednom sjeverno. 4-6). II.sa Istrom . (1952-53) 78 i d. quos ante me principem populi romani exercitus numquam adi t. M ir k o v pu.. V-VI). prve na odsj eku Siscia-Arupio. Questiones Epidauritanae. devictos per Ti. Res gestae div i Augusti. Peut. vrlo rasprostranjenog toponima koji se u Antoninovu itineraru javlj a vi ! e od 20 puta. Rimski nauka i um jet. sv.ca Viciano. ZA. e. one dolinom Save (Tab.lJ916\0. 1'96. To bi i za na ! e pitanje bilo rje ! enje. 339 p. 27. v. Peut. Pa i sam August u svom testamentu govori ne ! to »Pannoniorum gentes. 1969. Takav je (da ostanemo u na ! im relacijama) Naisa (Naissus) i stanice Viciano (Tab.16 milja ju " no od Servicija (Tab. P a p a z o g l u.) . 2174 do!. vrlo i na takv im mjestima koja ne le " e na granicama provincija. Stanica Ad Fines u stvari pripada cesti Emona. pr. 274.nacije podataka dviju cesta: Senia-Siscia (cf. . Gl asnik ilVLuzeja Kosova :i Metohije. je.i musa ·iz Sisdje do !Petovi. Akad. a druge na potezu Romula-Siscia.) i Senia-Siscija (Itin. U oba ova ad Fines putnu stanicu n a granici dvaju samoupravnih teritorija.r je u md u o geografskom. VI. T h.i stanice Ad Fines. imperio populi romani subieci protulique fines Illyrici ad ripam fluminis Danuvii« 10 • Posljednja jasno ukazuje da granica Ilirika prije Tiberijevih vojnih uspjeha (g. Zgodov• i. Ant. Ant. e.20 milja zapadno od Siska na cesti Ernona-Siscia (Tab. Gorice (mo " da u Bu ! evcu gdje se po Klemencu odvajala i cesta za Andautoniju). P eut. te je treba lokalizirati negdje oko Vel. Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. « (Geogr. O problemu Superior provincia Hillyricum. TeodoLJi. 12-9. M o m m s e n. a ne administrativnom shvatanju Ilirika. a drugi put ju " no od stanice Vicianum . a'la na Superior i Interior provincia Hillyricum o m m s e n. w F. o gre ! ci itinerara i kontaminaciji podataka d viju k omunikacija. J. pa ponovno Vician a i Scu pi. . N er anem. RLms1 kJi put Naissus.. Radi se. 11 Za na ! e :Pita·nje nije ibHno je H ili nije postoj. tj.9).lo je usLijed kontami. Peut. OIL I:H. Ant. E. N o v a k. 16). 155.tje i sa stanicom Ad Fines .t Naissus-Scupi . 11 Takvo rj e ! enje problema implicira i termina a d Fi n e s.1. qui tum erat privignus et legatus meus.249--4257.ja.sv. BiH Djela XXX.ti Max.).Siscia pa ni je mogla le " ati na granici provincije. Tri posljednje stanice pred Siscijom (Romula.) nije dopirala do Dunava nego da je istom tada bila pomaknuta na Dunav (protulique fines Illy1·ici ad ripam fluminis Dunavii). 1-·21/. n. Tab. Ulpijane i Naisa 1 1:::je da se radi o reliktu iz predrimskog vremena. koja se identificira sa T opuskim. 6-7.) i Emona-Siscia (Tab. M. knj. sh. Ce r! k o v.nski (>>Kosov zbornik«). Prema tome u Itin. t e ! ko je radi li se i u ovom o 10 Monumentum Ancytra• l1JUm. XXX. Rad.j ev pohod t pro. 86. municipalnog i kolonij skog. G. K l em e n e. nedostaje krak ceste od Aru pija (zapravo Bi vija) prema Sisciji. Prema tome imali bismo do Save Ilirik u u " em smislu i Ilirik u ! irem smislu : Dalmacija i obje Panonije. Peut.

dok su nastavak prema Sir miumu vjerojatno gradile panonske legije (XV Apollinaris. p . n aime. Toponim Equoranda je compositum koj i u drugom dijelu »granica « dok u prvom (dij elu) prepoznaj emo >>konj« . koja samu granicu Ilirika u u ! em smislu. Rev. Ant. Cf. 33-37.. 14.. GZM J. Ipak. trase istog magistralnog pravca. L e b e l. H.Donja Dohna. Ou en est le probleme d'Equoranda. U svom daljnjem toku obje idu 11 c Z. " to j e u l at inskom izra ! eno sa Fi n e s i sl 11 d. 72. 19'54.) sastaju u L eusabi. ili mo ! da ovdje toponimija ad Fines odra ! ava stanicu.e ! ava situaciju iz predrimskog vremena.o. P. dvije Dolabelin e ceste (ad Hedum castellum Daesitiatium i cesta ad Bathinum flumen). pa mo ! da i postaja za konje«. bila rascj epkana u brojna plemena (cite) . granicu. do rijeke Save. je da se radi o tr i. i u ovom vi " e sam sklon (prvom) po kojem toponimija ad Fines (Ravenatovo Fi n e s) obilj. kao i galski toponim Equoranda.postaji dva plemenska teritorija. n. .. postaja «.rilog r 5.kako vidjeti. ad fines provinciae Illyrici sa Dolabelina natpisa. (Itin. konfrontiramo sva tri izvora. Ivrande . 26. " to se ne mo ! e prihvatiti i zbog same " to su u pravcu vodile. Plin. Histoire des Gaulois. 3.. Usp.sten u Bb. i Tab . 75 ri 'karta. Sve tri ceste imaju istu polaznu i sve tri se zavr " avaju u istom Ako se usporede trase sa Itin. G. 2. sa refleksima koji u modernom francuskom jeziku dolaze stotinjak puta: Ing rande.P. Ma r:i . Arande. 1 1 4. Die Varciani. de l' . ili u najmanju ruku o dvije. 148) i vjerojatno Mezeja"'. Prihvatljivije je m i " ljenje Domaszewskog da solinski natpis navodi samo onaj dio ceste koji su izgradile dalmatinske legij e. A l f o l d y. gdje se na cestama v rlo j avlj a galski t oponim E q u o r a n d a (Equarand a). IX Hispana ili VIII Augusta) 12 Ako. K Ho. Beneficiarienp. koja je. ll. u konkretnom Oserijata (Ptol. Peut. Stoga smijemo s razlogom da toponimija ad Fines i u na " em nije ni " ta drugo nego l atinski qualque epihorske toponimije »granica« . h. Avarande i sl. tj . Paris 1971. u »kod granice«. P e tr i :k o v r i t s. odnosno stanicu teritorija dva plemena. on ovu identificira sa itinerarskom cestom Salona-Argentaria. III. M 6c s y. dakle pograkonjska · stanica. Upravo isp it ivanje ovih toponima doprinijelo je boljem upoznavanju etnografije predrimske Galije. Po mi " lj enju Domaszewskog cesta se morala zavr " avati od Servitiuma.-73 . 2. 19()4. Die Bevolkerung von P annonien bis zu den Markomannenkriegen. za razliku od sintagme .. arch. Ud E m i l e T h e v e n o t. Ant. kao i Ilirik. Buda! pest 1959. 65. v. A. vidimo da se one rastaju u jednoj iza (Aequum) i da se opet nakon 77 m . »pred granicom<< ..26·. Eygu rande.9 64. tj. ovog termina ad Fines najbolje objasniti analogije iz Galije. 5.

Kakva je situacija na terenu. . p. Peut. u pitanju dvije komunikacije. bismo da je i distanca Bar iduum-a i Jonarije imala najvi " e do XV m. na tome mjestu ispala jo " koja stanica? To je pitanje o kojem se mo ! e ovako ili onako. T o m a s e h e k . S ve ostale elemente obiju trasa stanica Aequum i Leusaba treba tra! iti odvojeno na terenu. u stvari.irfen W1i1 r auf XXX schatzen. (XIII:X m . pojer su t akvi obj ekti mogli staj ati i na lokalnim p utovim a . ne m oraju da budu i dokazi za cestu. Osim tragova rimskih aglomeracija. p. Postavlja se pitanje kako popuniti lakunu stanica Bariduum i Ionnaria. U razmatranju tog pitanja te ! ak problem predstavlja po svoj prilici varijanta. p. dakle manje nego " to je udaljenost od Salone do Servicija. M. usw . T o posebno va ! i za teren polja prema sj everoistoku. koji se na kra " kom terenu nisu ni m ogli a u aluv ijalnoj ravni n izvodno od Banje Luke jo " man je. valja promatrati i u njenom razvoju. Osim anep igrafskog miljoka za iz Gornjeg # eh era kra j Banja Luke. p . Razlika u distanci Leusabe i Aemate. U stvari. uz to mjesostatke antike. pokazat na " e daljnje izlaganje. Na tom nema izrazitih tragova rimskih cesta (ili su rij etki) .) koja se smatra sa Lamatis (Tab. Ant. odnosno dva pravca ili kraka. onda ostaci rimskog materijala i substrukcij a.kako mo vidjeti.). mo ! da. Kada se r aspravlja o konkretk ao takvi sa noj cesti.« . koja je i sa brojem stanica . odnosno Lamatis. = 189 km. va ! ne indikacije pru ! aju i 1l3 Do je do"aoQ W.ll3 Ili je. TOIPOg["aUJhie.) mo ! e se lako objasniti. Stoga u ovom grafska h odolo " k a istra ! ivanja rimskih cest a . iznosi svega 126 m. jer su n a tom odsjeku. na ovom dij elu n ema d r u gih sigu r n ih ostatak a ceste.ne bi zadovoljila jer ne odgovara situaciji na terenu. Hoernes. 5·1 7: 46 . sebno m or a biti oprezan kad a su u pitanju stare k aldrme i stari i n em a prave za m ikr otopop utovi. pa stoga korumpirano mjesto treba emendirati sa oko XXX m. ili neka sta ra kaldrma i pon eki usjek. " to mo ! da na vrijeme kada je cursus publicus bio razvijeniji a broj stanica U pitanju je u prvom redu du ! ina te varijante koja po Tab. njihov pravac rekonstruiramo samo u osnovnoj liniji. od 3 m . ili se ne mogu odrediti. . . koji ranij im n ij e b io poznat. takva konjektura .icke di. p a smo vi " e d a na osnovu pravca komunikacije i njezine du ! ine. to je razlika zbira distanci Tabule i Itinerara. p. Upravo na ovom odsjeku Tabula navodi niz stanica sa manjim rastojanjem (Aequo VIII In Alperio XIV Bariduo-Ionnaria XIII Sarite VII Indenea V Baloie XII Leusaba). Cf. gdje je gre " kom kopiste ispala milijacija. a ne U toku vremena bile su nove dionice koje su se uklapale u isti osnovni pravac. Cestu Salonae-Servitium dakle. vjerojatno starija i varijanta istog osnovnog pravca. Peut. ·»Die hie[" • anZJunehmende Li. Posebno bih htio d a se nalazi u vrlo n ezavidnom polo ! aju u koje le ! i sjeverno od dinarskih planina. iako stanice kroz koje prolaze poslije Leusabe nisu idenosim mo ! da Aemate (Itin.istom linijom. 132. sve d o Save.

Podra ! nica. po te ! kom i prete " no planinskom terenu za ono vrijeme je bio vrlo te " ak i slo " en zahvat. u Grkovcima i Bastasima na Livanjskom polju).bar . B . str.t 1. Pri !bina. uz manje izmjene.Banja Luka. 110. P. Oko problema komunikacija i polo " aja naselja na Kosovu . Izgradnja kolske ceste. 1·61.Pecka. a ujedno bi ostala u granicama distanci solinskog natpisa. sa trasom Antoninova Itinerara. 4 d d. 103. v. 1951. 742. samo se mo " e Mo " da je njezin tok u osnovi sa jednom od itinerarskih komunikacija. Stoga najprije valja odrediti i rekonstruirati trase itinerarskih cesta. polje 933. M i ! ur a. Graz et Vienne. Livanjsko polje 709. jer bi prolazila kroz broj naselja (u gornjoj Cetini. 77. Klis 339. S obzirom na du " inu Dolabeline ceste: 167 milja prema 149 milja sa Itin. duge 167 milja = oko 250 km. 16 e. Ovakva trasa imala bi dosta opravdanja i sa stanovi ! ta arheolo ! ke topografije. D. I s t i. 28-33. A. U ovom radu. Koliko je to bio te " ak pothvat sa gledi ! ta najbolje to ilustrirati uzdu " ni presjek ceste sa nadmorskim visinama : Solin O.Grahovo. Rimski spomenici iz Bosne Spom. e.' 5 svi kasniji O trasi Dolabeline ceste (ad fines provinciae Illyrici).. i• td. je da je Dolabelina komunikacija i ! la . GZM. Dolina gornje Cetine u rimsko doba. koje su mahom u posljednjem Stoga upravo na odsjeku od Podra ! nice do Banje Luke trasa rimske ceste biti najvi ! e revidirana.Uni ! ta. Blau.izvor Cetine. Ant. Pecka 551 . Mlini ! ta 1250.AHD. Municiptwm Salvium.Grkovcipolje . te se na osnovu dobijenih rezultata vratiti na Dolabelinu cestu iz 16/ 17.sv. 14 E. 1957. najprije ispitati tragove itinerarskih cesta. i s . Ta bi trasa zadovoljila u isto vrijeme i strate ! ke potrebe trenutka u kome je nastala. prvi ove ceste. Cesto se rimski putovi poklapaju i sa trasama suvremenih cesta. 1899. koji je odredio jo ! O. 15 O. iako su one tek u kasnije doba. B aa u. Novi i revidirani natpisi. n. Cetina 302. a koji su prihvatili.. br. 301. u prvom redu samog Dolabele.Mlini ! ta. Glasnilk Muzeja Kosova ·i Metohije.i Metohiji u 1 rimskom periodu. Colonia Romana Aequum Claudium (Citluk). 69. GabT i evl DVlije ilirske s Vrl•ike. P a t s e h .srednjovjekovni i turski putovi koji su vrlo nastali na podlozi14. S er g ej e v s k i. 1951 3. zbog pomanjkanja potrebnih elemenata. g. odnosno Tabule.Sava. P • a t s e h. jer nema nijednog dokaza za pravac preko Zmijanja kojim je dosad To je pravac preko Sitnice i Bunara na Kola i Banju Luku. # trbina (klanac) 941. l• I . Prolog (sedlo) 1140. 1921. ali i dokaz ! irine pogleda njenih graditelja. MD'nats'berichte der Berliner Akademie der Wissenschaften 1·867. Preliminarno i mogao bi se uzeti kao u obzir i pravac: Citluk kraj Sinja. Staretina (Catrnj a ) 1320.i pravcem. Banja Luka 163 i Sava (Bos. od poznatog.16 Uz to se radi o prirodnom i dosta povoljnom pravcu. polje 750. GZM. Reisen. koja su arheolo ! kim nalazima. C. Cer ! k o v. 47 . :65 1i 74. GZM 1906.

i koji su cestu Salona-Servitium u cjelini. ekonomskom i kulturnom pogledu povezana dva t ako va " na evr opska kompleksa kao ! to su mediteranski i podunavski. dok je samo ne ! to ni " i bio onaj iz preko Staretine na polje (700 m). Ballif ju je jedini ispitao iz autopsije na cijelom toku kroz dana ! nj u Bosnu i Hercegovinu. uz onu dolinama Sane i Unca. podaci do kojih su do ! li oni koji su se. o organizaciji te slu " be iz raspolo " ivih izvora sa na ! eg ne znamo ni ! ta. kojom su i n a ! i preci si! li na toplo mediteransko more. koji se oslanjao n a izvore i literatu ru. relativni uspon. R im i naj prirodnijim putem bio vezan sa limesom na Dunavu.Gradi ! ka) 95 m. Upravo je to komunikacija. # trbina) morala postojati posebna zimska slu " ba koja se brinula o prohodnosti ceste. ili ovog pravca. Miller. ali i sa unutra ! njim prostorom Ilirika. To i j este razlog ! to su rezultati pojedinih vrlo disparatni a lokalizacije pojedinih putnih stanica Na prilo " enoj tabeli uneseni su . a kasnije municipalnih. Hoernes. prirodne dugodoline i sedla.pojedine odsjeke. bavio se veliki broj F. Ostale brojne interpretacij e Tomaschek.JA Istra " ivanjem ove komunikacije. ! to je u krajnjoj liniji imalo za posljedicu »mediteranizaciju<< dinarsko-panonskog prostora.:-nalo u i kulturnom pogledu sudbonosne poslj edice. koji je HISTORdAT ISTRA$ I VAN. zbog preglednosti. koja se u na ! im uslovima smatra u pogledu prohodnosti tokom cijele zime. tim. Time je preko Salone. u u kompetenciji vojske. Sergejevski. · (Vidi: prilo " eni Tabelarni pregled) 48 . i ispitivali samo . Probijanje planinske barijere Dinarida. Domaszewski. dok su Blau. Uz te stare ceste koje su ostale i onda kada vi ! e nije bilo rimskog carstva i Rimljana formirale su se kao oko hrvatska i bosanska srednjovjekovna dr " ava. iznosio je oko 830 m. Odatle je nastala i te " nja da se Primorje i njegovo pove " u modernom prometnicom koja bi u potrebama i ostvarili cilj sk ladu sa dana ! njim Rimljanin shvatio i ostvario jo ! prije dvij e godina. tj. Stoga je na najvi ! im (Prolog. sistem a tski bavili istra " iva nj em r imskih komunikacija u rimskoj provinciji Dalm aciji. onaj iz Sinjskog polja na Prolog. Mlini ! ta. odnosno pereg rinskih vlasti. B io je t o prvi i posljednji put da je savladana >> antinomija tranzitne intrazitnosti Dinarida<< n a osovini sjever. Oba ova uspona bila su izvedena vrlo vje ! to. prema kroz koje je cesta prolazila. ! to je za na ! e krajeve . Wilkes i drugi) plod su kabinetskog rada. u posljednj ih stotinjak godin a. Con s.jug i t ime na u vojnom. Cesta je na vi ! e mjesta prelazila snje " nu granicu od 700 m visine. imalo je bez sumnje velike posljedice ne samo sa stanovi ! ta sigurnosti rimske vlasti u Dalmaciji i Panonskom bazenu nego i za kulturn i razvoj ovog prostora. kao centripet alne na obali Jadrana. Kiepert. na nj ezinom cijelom toku od Salone do Save.

!LAKTA # ! ILAKTASI ILAKTASI SRBAC GRADIS__ GRADIS- ILAKTASI GRADi ! GRAI!IB- LAKTAII LAKTASI LAKTASI . SBBJm kod B.A n&# ..utoku Blle PODRAS. l l NICE SKOKOVI PECKA __ C_AR---+IG __ L_A_V__ VAC ili ili Majdan (= Salviae) r" Skoplje _ na PODRA # PODRA # .A'J::U jwNNARIA·xm 1 1 oTrNovcz l GLAVIcA 1 -----------+------------+-------T-------·--------T1INDENEA V ___ __ I_A__TI--------I-B-IL_A_J ____ l SARITTE VII l l l l l l l l l PECKA CIPULJIC l l na PRILUKA GLAMOC JEZERO l l l l l l p.) l l . Luke TRN L•"""' TRNSLATINillA BANJA LUKA TRN i 10159 ILA'l-!Skod ITRN BanJe Luke j<= ad ITRN ------------:._E_S_X __ V_I-+-IF_I_N_E_S ___ provinciae __ SERVITII Not..2 V i::.UK l -----• ILISTANI ILISTANI l-----------+------------+----------------l I-S-A_L_v_r_A_E __x __ SARNADE XVIII LEUSABA l l l l XIV BARIDUO l l l l l l l KNIN STRMICA UNAC l l TE) (= __ LJ_E __ G_L_A __ v_rc_E __I\-G_L_A_v __ SARIT-1 PECKA i-l KLJUC l PODRASNICA l 1 l l l l l l l j ? PODRASNICA l l l . ---'IIV_E __ tzvor Sane POLJJ! l l GLAVICE PECKA l l PODRASNICA SITNICA l ' VRLIKA __ A_NE __ l GRAHOVO KOKOROSA PECKA PECKA (= Saritte) PECKA La ! vu l PODRAS-j PODRASNICA NICA BRIG PROLOG l SITNib A PODRASNICA BILI BRIG l l ju " no od Sitnice PROLOG GLAMOC l BUNARI l l PROLOG l l l l 1 l l PROLpG l l l l l 'BUNARI (Kupres) LIVNO SEV VO B :.S 1882 188. 3 Peut KATANCIC 1824 l O..--------. LUKJ.. Lokaldzac :i je pu t n i h Raverm ati Cosmogralp hia BILJE ! KE 5 Ant 2 Tab.NICKO SITNIC. BLAU 1B67 2 CIL III 1873 3 LJIDVIC 1873 TOMASCHEK 1880 HOERNE. PODRASNICA PODNICA BUNARI DOBRINJB =A _.fal L•..· CONS 1882 BALLIF 1893 l CIL III 1902 MILLER 1916 PASALIC 1959 A colonia SALONAS XXI !SALONA XVI Salonitana I-----------+-----------...:-A-D __ F_IN.1!11 SITNICA l NICE ju!no od SITNICE DOBRINJE SLJIVNO BANJr.JEZERO ___ --.• NICA u La ! vu NICA POLJE LEUSABA XIII _A_E_M_A_T_E ___ LEUSABA X LEUSABA KLJUC NICKO POLJE l __ A_T-IS __X __ II__+-1L_A_M __ A_T_I_S-T-1 CASTRA ADLADIOS XXIV XIII l SERVITIO l ______ l l ______ HAN DOBRICIL III 9864a KOZARAC PAVIC NJE BANJA LUKA IBANJA LUKA IBANJA LUKA l l l grad PAVIC l BANJA LUKA l BANJA LUKA Lad10s) l l BUN :gt.TABELARNI PREGLED - TOPOGRAFIJA RIMSKE CESTE SALONA-SERVITIUM IZVORI So1i:nski natpis l Iti n.---------J--- l l 4 l l l l !SOLIN l ILISTANI l 'VRLIKA l lvrelo 8 l LISTANI ll l 12 g'-J'ivrr AEQuo PELVA xvrr !AEQuo XVIII! VIII l srnJ ICITLUK ICITLUK ICITLUK ICITLUK ictTL IX I=UK I=UK j=UK icm..

Budae. i Ad Ladios (Itin. preko Vedrog Polja polje). T o m a s e h e k. H o er n e s je. preko Grahova na vrelo Cetine. :ms:ka. O njihovim mi " ljenjima bit govora uz opis pojedinih dionica. a postaje (mansiones) locirane. Tomaschek je dobro shvatio izvore i najvi " e se od svih autora pribli ! io stvarnoj trasi obiju itiner ara. Ant. Ant. Za putne stanice Castra (Tab. i to pravcem p olj e-Pecka-Mlini " te-Glavice18 • Slabost je ove Blauove rekonstrukcije. Kiepertu u CIL III iz 1873. 1824 i 1825.anonij'a r.l 2r--517. B l a u je prvi odredio pravac ceste na odsjeku Banja Lukapolje. ali samo var ijantu koju daje Itin.e4 Na sve tri K i e p er t o v e karte trasa ceste je prikazana razliDok je na k arti u CIL III iz 1873. sam pogled na Tabelarni pregled pokazuje da su rezultati proove komunikacije vrlo divergentni.) smatra da su jedna stanica: Castra ad Ladios. Ballifa i " to ne uzima u obzir putne st anice Tabule Peutingerijane. s tim " to S arnade identificira (Itin. !. A l a je jedan krak ove komunikacije (Itin. Peut. 103-132. T . 1s O. Trasu Itin. posebno Ant on inova itinerara 20 • M . 330. · 1867. Antonini. a koji se nisu upu " tali u ubikacije pojedinih stanica na njenom dugom putu. nego " to je ona i " la19 • W.) sa Saritte (Tab. VI) ucrtana je i trasa Prolog-Livno. gdje se ova trasa zavr " ava. na onoj iz 1902. I i II. 229-235. Uspor. 19 iP. III nacrtan samo pravac preko polja i Sitnice. BD.J an j. U atlasu Formae orbis antiqui situacija je opet varijanta 17A. Cons nema ni stanice Bariduum23 • P h. II.. K a t a n Orbis antiquus ex tabula itineraria Theodosii imperatoris. kao i Hoernes. 4 49 . M. 2o Topo. (T. 742. dok su lokalizacije pojedinih stanica d ate (na karti) prema H. B 1 a u. I. g raphie. ali ih ne ubicira. Patsch.# i pavo-Maj dan-Bilaj ce kod Var car Vakufa. M.). Ant. u dolinu San e. Peut. C o n iS·. a odatle. K u k u l j trasu ove komunikacije sa pravog puta i vodi u dolinu La " ve i Vrbasa. i time mije " a sa cestom ad imum montem Ditionum Ulcirum solinskog natpisa 17 • O. Dionica Kupres-Janj data je kao sigurna.. 40. dao je dosad topografiju ceste Salona-Servitium iako je nije na terenu. trasu ove komunikacije vodi suvi " e zapadno. B a ll if je prvi odredio trasu ceste na terenu. 21 Alterthumer der Hercegovina. 17-21. Dalmati e. Ant. pobrkao obje varijante.). L j u b VHAD. 131-136. Monausheriohte der Berliner Akademie der Wii. ssenschaften. kao i one Kieperta. 5. A nt . Reisen 110-119. Sama cesta voje raznim pravcima. posebno I. '213 24 H.) sa Baloie (Tab.) vodio suvi " e zapadno. Strassen. Co n s uglavnom usvaj a Tomaschekove rezultate. Cf. 1886. Tako A.# uica-Kupres. 1881 i 1882 (u nastavcima). i to preko H. g . La via romana. vodi preko Uni " ta dolinom J.Daleko je broj arheologa i koji su se bavili istra! ivanjem samo pojedinih dionica ili odsjeka ove magistralne prometnice. Sergejevski i brojni drugi. kao " to su Evans. Salviae (Itin.). Peut.

Prehistorijske soj enice u kor itu S av e kod Donj e Doline. 34 Suplem ent Bulletinu D alma ta g . Sarajevo. Peut. a drugi preko Prologa prema Banjoj A. BiD. A.. 31 GZM 1902. i po nastavljale istom Ukratko iznijeti i mi ! ljenja nekih autora koji nisu u cjelini prokomunikaciju i njezinu topografiju. naselja i natpisi). koju vodi »do granice pokrajine Ilirika «. pa na (Salviae) i Banja Luku. e 9 AR [II[ .).s. /N. pa Glapolje. Ant. posljednju descripsit H . Livno (Bariduo) . oo O i. Kiepert. 11 1>1. 112 Str idon. 28-29. T XVII (Illyricum et Thracia) .13 i d. lbearbeitet UJnd her. 1902. lmnnten j-edoch bis h eute weder :identili'ZJiert. Jedan ogranak (Itin. nego samo pretpostavlja da nije i ! la trasom Itin. 1.ria.e Benef idarier po. 3 5 O novim m ilj okat z im a 1 i ces< t a. E v a n s je ovu cestu vodio dolinom gornje Cetine na Knin i dalje na Grahovo. Ba11i!duo Lonn a. Ant. HY8 i • 179. K i e p er t. 153. '28 Iibidem. 64 ka" e: »Einzelne St-atio nen in der 'T.selj. im trasu uz rub polja30 • Po Patschu cesta je na Savu izbijala u Donjoj Dolini 31 • F. vode na K. B u l je dionicu Salona-Aequum ispitao mikrotopografski na osnovu tragova same ceste planum. noch lokalis iert werden {> Lna. 187> 3. Peutf 6 • E. i Tab.Itin. 1901.a.a. pa ih stoga nisam mogao unijeti u Tabelarni pregled. 50 . Obje trase sastaju se u Leusabi (Podra ! nica?). Abra m smatra da je Dolabelina cesta. Indenea rund H a.lperio. 57-58 li k a rta.d Kieper t. Ant. 47>8. Dalje u tekstu FOA. nego dolinom Cetine. koju lokalizira u Bunare na Zmijanju. A 1a. Za greb. : i td. rodno mj esto sv. K i e p er t u CIL III Tom I. topografiju ceste sa Tab.9<26-2·7. obje su varijante. 229. M i ller jednu varijantu vodi preko (Itin. VAHD. XXXVIII. pa preko Sit· nice i Bunara. 87. D o m a s z e w s k i cestu ad fines provinciae Illyrici identificira sa itinerarskom cestom Salona-Argentaria (Tab. 1887. kao ni oni. Kiepert.alb. . 1915. N o v a k se nije bavio hodolo ! kim ali je na osnovu izvora i literature dao lokacije pojedinih putnih stanica s ove i osta}ih itinerarskih komunikacija34 • M. Uspor. T. P a t s e h se nije slo " io sa Balifovim trasama na Livanjskom polju: (u stvari i Prolog-Rapovina-Livno. Suppl. Sari>tte. P a ! a l uglavnom slijedi trasu Blaua i Ballifa i ne daje. Sjeverno od Leusabe. dakle trasom kojom je i ! la cesta ad imum montem Ditionum Ulcirum. Peut27 . 26 riR ! p.) ove ceste je vodio iz Aequuma preko Uni! ta na Grahovo polje.ma <Dalmacije. polje do u dolini Sane. ide preko Vrlike (Pelva) i Grahova (Salviae). supplevit R.aUJsgegelben von I Richar. 3o 1906. Peut. iBerlin. Ant. Tr u h e l k a. 11. • 11 903 . Cf. 30'-31.loie)«. 21 AI. ali joj ne trasu ni topografiju35 • 25 H .1. iBD. a drugu preko polja (Tab. G. T III i CIL III. Peut. 1920. dakle linijom koju je odredio jo ! Blau. sa itinerarskim cestama Itin.ten .. Cf. 1881 21 . Jeronima. 2. vodi od Aequuma na Prolog (in Alperio). GZM 1901. H. VI . 411. Formae orlb i> s antiqrui. koju je u unutra ! njosti izgradio Klaudije29 • K. sv. dok ona Tab. C. 24-25. Ant. BD. 118 i 133.

Kartu I). Cf. = 226. Wilke s u svojim monografijskim sintezama o rimskoj provinciji Dalmaciji nisu se posebno bavili cesta.g. topo. g. v.ts•ch. Pelva. naime. Jedna i po rimska milja odgovara jednoj galskoj l e u g i (2222 m). '5 mti['ja = . Da bi se. Prema mi ! ljenju (Blau. dosada ! nja istra # ivanja nisu dala pouzdanog rje ! enja ni trase ni topografije ove magistralne ceste. kao najva # niji spoj Salone i Podunavlja. lU ·Oibi·6no ·s e uzimlje l rimska milja = iOOO passus duplices = 1500 m. odrediti pruge itinerarskih komunikacija (v. u gornjoj Cetini. 391. Ako milju 1472 m 3 9 . Peut (59 milja) od Aequuma preko Prologa i na Livanjskom polju. ITINERARIUM ANTONIN! Antoninov itinerar (268-269) daje trasu ceste: Salonag XXI Aequo XVII Pelva XVIII Salviae XXIV Sarnade XVIII Leusaba XIII XIX Ad Ladios XXIV Servitii. bar posrednim putem rekonstruirala t r asa Dolabeline ceste iz 16/17. Grkovaca. 1942. Wilk e s. Castra. P a ! a l Naselja. 172 . Tu se kao odproblem postavlja ubikacija Bariduuma (etnik BaTizaniates). G.ae Sarnade = Sanitte ·L eusaJba AemaJte. Pri tome. ' ' ID. J. J . v. Ipak.<<. 16.raftija /[)a. dakle 1480 m. TRASA RIMSKE CESTE OD SALONE DO SERVITIUMA A. iz " u ! njara kraj Vrlike. . Dalmatia. G a b ali vrlo oprezno.are :mlberr . !K. »i to ona s Tab. bilj . Bastasa i Staretine. dok je drugi ogranak (!tin. 103 i d. (73 milje) preko Vrlike.5 1480 m. preko polja36 • U vezi sa interpretacijom novog natpisa >> •• •inter Barizaniates et Lizaviates . I A:d F1L nes. najprije je potrebno na osnovu terenskih ispitivanja kao i elemenata koje pru # aju itinerari.i l d y. nav. 452-453 .21 s ata . koje po potrebi citirati. koji smje ! ta u okolinu Vrlike3 7 • G. Kiepeo Putne bilje ! ke iz GZM. Po I. 50 1 rims• k u m ilju 1478. 31. Ant. dakle. Ad Fines). Ser vit-irum). Uz to je istraslo # na da ogranak Itin. Kad je o topografiji dana ! nje Bosne. u bilj. Bevi. ISalvi. da se na odsjeku AequumLeusaba trase ne podudaraju. 117 i 119. grije ! i kada obje varijante spaja na polju. zbirna du # ina komunikacije iznosi 154 m. S er g e j e v s k i je na osnovu detaljnog studija da na polju postoji samo jedna cesta koja je sigurno rimskog postanja. ipak. l milja = 24 minute. Ant. . dvije varijante trase: ogranak Tab. jedno je sla # u se da je Dolabelina cesta u svom osnovnom pravcu i cilju. P • a .ssim (A·eqllium. Oba izlaze na polje. '3. a ogranak Itin. tj. Vidjeli smo. topografij a passim (Aequum. p . Peut.«. 51 .D . obojica usvajaju samo ne ! to malo modificiranu topografiju Ni jedan ni drugi nemaju na prilo # enim kartama ucrtane komunikacije38 • podatke i osvrte o rimskim cestama dali su i drugi b roj ni autori. idensa itinerarskim cestama kako su t radirane u Antoninovu itineraru i n e ! to Kastorovoj (Peutingerovoj) tabli. J. s.) i ! ao preko Bravskog. Ant. valja tra # iti zapadnije od onoga Tab. K u k u l j u r imska 104 bib. predlo # io je B. Uni ! ta. .. A l f 61 d y i J. P eut. Bariduo. 3 7 Dj .g. A l f i.ilkerung. N a• r ona.668 m. Pelva Salviae.S\Dra. Kako se iz izlo # enog vidi. ca.

'ka" e Por:liirogenet (. Cons. 52 . 1903 113--130. Dalm. r.preko Dugopol ja i Sinja. Pecku i dalje u unutra ! njost zemlje. w en det sich die im It.91 2 m). istr a " ivan ja ove ceste djesu izmijenila podatke na naveden im k artama. jer se taj pravac skladno uklapa u d ist ancu Itin erara. Ako ne " elimo sumnjati u v jerodostojrwst izvor a. kod B a llifa i na karti u Bull. Anton. 517. auf dieser Salvia DuTchgangspunkt.ica Salviae. ! to ne od [Sova r a udaljenostima na terenu i ne uklapa se u milij aciju Itiner2. beide wichen dem ungangbaren Hochriicken Crna-gora au s. Doc.Tcentrum« 41 • l . 1902. kao i onog Ravnih Mlini ! ta (65 milja od S alone). gdj e se ubicira putna star. umj esto 82 km. svojim distancama dovodi do cil ja. Dionica Salonae XXI Aequum Distan ca od 21 milje iznosi oko 31 km 30. BD Hl99. a zatim se na Klisu i dugopoljskoj v isoravni g ran ale u tri pravca. T rasa pak preko Vrlike i Uni ! ta bila b i osjetljivo d u " a. 1ener w ar Sarittc. odnosno na Grkovce (Livanjska polje). S ve su ceste solinsk ih n atpisa do K lisa vodile istom t rasom. quae in hodi<Jrnum usque diem Clisa nuncupatw·" . II. B u l i Cen ni suU. su mi ! ljenje iznijeli Hoernes. 41 Topographie. iznosila bi oJ. F.kod F.luk presso S inj) e . M oderna cesta im a vi ! e zc:vojn a na odsj eku od Solina d o Klisa vodi n e ! t o du " im pravcem preko Rupotina"".. Sergejevski je mislio da je ov a cesta v odila preko Bravskog polje). Ballif i cesta je i ! la preko E k v uma i Prologa do Livanjskog polja. kroz tzv. a odatl e na polje. beide fiihren uber ziemlich schwier. 2!78) . j edan od p rvih njenih istina sa izvjesnim p ogre ! kam a. 40 Solin 31 Citluk oko 30 Vrlika 34. lmda vodi i m oderna cesta. Cf. Tomaschek.o mana da Salona alla Coloni:a Claud•ia Ae quum (Oit.pert. O'TU cestu vode p r eko Muf.luka i Proh:J::t vodila najputem . T. 26li d. R ou te d er Tabu la mehr nach Osten hin ausbiegt. auf . Miller i koji je vode preko Vrlike na Grah ovo. . d ug a je oko 34 km. Salon e d o na p olju.a strada . A n t .s ue BD. beiden vervolgen eine moglichst gerade Riechtung.w. T rasa je ucrtana na Kieper tovoj karti (CIL III 1873). koEko daje IEnerar40 • N eki a utori. das wichtigste Cultv. wiihrend aber die .r a. i ges Terrain. 264.5 Grkovci (via Uni ! te) oko 15 (via Bastas\) = oko 110 km. i to pravcem k ako ga je odredio To j e uglavnom ona trasa koj u je markirao Tomaschek. k li! ki klanac ili preva lu.a (Andetrium). S avremena cest::l koja se uglavnom dr " i ist og p r avca. k ·o g. a za to n emamo razloga jer nas Itin. njima i B allif. Cesta je d o Cii. a s d ruge stran e potpuno je u skladu i sa m ilijacijom m iljokaza kod P r ologa (34 m ilje od Salone) i onoga na Staretini (51 milja od S alone). onda se moramo za t r an sdinarski pravac preko P r ologa 1 LUtana na Sta retinu i polje. a koji k a " ? »Von Han Prolog bis zur Hochebene gab es also im Alterthum zwei Strassen.. 4!! " · •• quattuor millia passuum ab ipsa urbe distantem. oko 110 km. mark ierte Strasse iib er die n ordw estlichen T haUcessel. prokroz jedini prirodni prol az u unutra ! njost zem lje.

P la n Salon e sa u crta nim cest a m a (pr em a Novaku. 1957) (Foto Ranko 53 . Povijest Splita .Slika 2.

. cesta je polazila sa Porta Andetria. H6. na osnovu kojeg je Kahler izgradnju Porta Caesarea stavio u posljednje dvije godine Augustova " ivota (12.na kraju poglavlja). o kojoj biti govora u posebnom poglavlju.«). U IP• ro !l>om ratu g-a je po ru ! ila ta-Hja-nska vojska. 114. 114 bilj. bilo Tu se na zapad odvajala cesta za (Andetrium). 22JD-. 4. = G . sasu se u " ivcu kamenu koloderine51 • Cesta se dalje penjala na Grlo. kod prelazila je duboku provaliju preko velikog nasipa (>> un argine di dimen:Sioni colossali<<). L. 129. 171 6.kasnijeg vremena k ada se . (Vidi Tabelarni pregled miljokaza . 17·8 . 5 i 177. 361. Die P ·o vta Caesarea lim Sa/lona. 47 Plan Salone v. 1903. !kod Jankove mLin ice. 19. Cf. p. XXIV. XXXI. 50. koji se a koji mje ! tani zovu nasutak.p . K • a Solin od VII do IX st. il14 . e. Wilke s. n . 48 U • a ntici je na Klisru bilo =a'tnije n as elje. 1926-27. 68. 33-34 i 49..Po vernom ug1u . o !bogati nalazi BD XX• I..plr. kao i uz Bili brig (ili Bili put). u grads kom bedemu. i naJtpisi BD 30. dj. VAHD.diti je li • na Kl:isu . 2. sJ. T.i u doba 111eki kastel. XXIII.. Povijest Splita.a>vljen. poznata kao via Gabiniana..i XXX '101. ll.romaJna andava •ilnvece s-otto l'• attuale . knj. Dalmatia. cesta je najprije vodila smjerom pravcem gradskog dekumana prema izvoru rijeke Jadra. (1957). na lok. piu tardi un avanposto di SaLona . XX!TI. Oko drevne kli ! ke Zagreb. 00 »iL'a1 n1Jica st:rada ..SOLIN-KLIS. 115. Abra m VAHD. L_i.Andet11iumom v. . po-i sotto il villaggio di Clissa e la fortezza omonima«. K ar a m a n. rimskom i modernom cestom oko 6 km.s t. 54 i 105. bile uzidane solinskih natpisa o pojedinim cestama 44 • Razlozi koje je u prilog tome iznio Kahler dosta su uvjerljivi i naime. 61-62 i 64-61 5. Napustiv ! i Salonu47 .s tr. O identifi-kaciji K-lisa sa . N ij e se mo:glo uhnr. kao i danas.] = F. protivnog je mi ! ljenja.] ma[x tr. F . Starine. Bio je u ISirednjem vije ku :Po. XXV. Cesta je Salonu napu ! tala kroz Porta Caesarea. To je -strunje ilz . 186. 51. M. Natpis u restituciji Petrikovitsa glasi: Imp. B u l n. BD XXVI.. Cae:sa ]ri d[ ivi filio A]vgvs[to p]ontif [.. 49 iNa Solinsilwj :nijeci (Jadro). ovdje sl. N o v a k. K ·a 't Veza pnimon:ke D al>maci'. iH. zajedno sa solinskog natpisa u zvonik splitske katedrale bila su i dva kapitela koji stilski pripadaju dekoru Porta Caesarea45 • Sa istih vrata i jedan te ! ko natpis. GIL tiH. I i Il. !bilj BD. a samo nekoliko godina prije nego ! to su bile zavr ! ene prve Dolabeline ceste. u sje26 i 27.. dok F. L. zaobilazila od Debele glavice i uspinjala na Klis uz Bili brig48 • Most na Solinskoj rijeci (Jadro) nije bio na ovoj cesti. st B u 'l i n. dakle uskoro nakon delmatskog ustanka 48 . Sa Klisa i tri miljokaza. po svoj prilici. 44 45 54 . J. K a h • 1e 1 r. 1933. XXVI. 10.a·da 1 regia.). BD 1903. B u l BD XXX (1907).prosd_ rio tPrema ils tolku. Mo1 st je slu " io sve do XliX . '1940. XI. 3'3 -34. 361. a put preko njega rimski put. 4'6 Ibidem. 2. 267-434. gdje je. staj• ao je 1 nimski most. dlug oko 40 a '! irdk 13. sl. na kojima su (ili u njihovoj blizini). . 1962. l akceptira tu ali za vr ijeme (» . g. XX:H. 4. O KEsa i ik• H ! ke preva1e kro z vjeko1 v e.ie kroz kli ! ki prolaz od predhistorije do pada Venecije. ispod Kli ! ke a ne iznad nje kako je ucrtano na navedenim kartama50 • Na Klisu. nego na komunikaciji koja se od nje odvajala i preko (Epetium) vodila u Omi ! 49 • Na Kli ! ka vrata izlazila je od sela.2JO m. do 14. dJ. 1955. J. XXL Wl. I ovdje. 40· 7 !i '1616. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji IX.

i'bidem. I. lBD. BD 1899. VAHID Lli {HJ50). A. che i nostri paesani chiamano >>rimski put«. B ul .). Grubi ! a Doca i uz Bubauspinjala na brdo Kri " ice. 8. BiD xxxmr.j. 1926-27. razni materijal i rimski novci:. Brnaze.i lBD.a. g. B u l Ritrovamenti antiche cristiani a Sinj. sl. U Milo ! evim dragama na lak. " ljebova iznosi 1. 26 i d. . JP. !'z . je i depo >>an'toninij. 32). a modernom 12 km.i M i . XXVII. dijagonalnog smjera.a. ali joj se na mekanom terenu nisu jasni tragovi. B u lli . Na kr ! evitom terenu na vi ! e mjesta su se duboko (Klapavica. kroz Karaka ! icu. Kraj. Cesta je od Dicma prema Sinju prolazila uglavnom pravcem moderne ceste (Mojanka. 58 F. Nalaz rimskih sestercija na brdu. se da je rimska naseobina u Sinju.. B u [ 1 i. Cf. Cesta je sa Grla u generalnom smjeru vodila pravcem dana ! nje ceste sve do Klapavice. a dru. . Novci pripadaju vladarima od Vespazijana do Marka Aurelija. Tu je bila druga velika raskrsnica putova. 1908. a odatle preko Dicma za Ekvum. S Grla je vodila ispod brda desno od moderne ceste preko kamenite visoravni Dugopolja.u. podignut u cara Konstancija.rs. 1903.GRLO-DICMO.68 . 1903.ana«. :lira lora distanti 1. Tu je u blizini vjerojatno bila putna stanica ni " eg ranga (mutatio) ili mo " da neka taberna00 • Oko l km iza Ograda Glavina prelazila je na lijevu stranu dana ! nje komunikacije. dok drugi miljokaz sa lak. rimskom cestom oko 10 km. Uspor. 240'---1247. imala karakter.jojj nema.25 min media. Tu se od puta Salona -Ekvum odvajala cesta za Trilj. Rozarije). ilbidem. ra na !Dugqpolj.a iNra . 12169. koji smo opisali. Skadar i Dirahij. Oibrredne . 77 i BD. pa se preko polja.g novca kod LDugopolja u Dalmaciji. 1946. ili pa kroz Orguz na Kri"ice. Sa brda i jedan a razmak depo sestercija. a o kojoj biti govora u posebnom poglavlju. te vodila u dana ! nju Bosnu. 1. Uspor.19.25 m5<2. 43 . >dj. '11:9-<120.Pod:ima Milo ! ev e Drage. Sinj. 120. kod kapele sv. rimskom cestom oko 10 km.Lsponderubi !due a due«.\ dok su na zapadnoj strani 52 r >>Qu·i . 1 21 5. 55 BD VUI. o:pisu·je jedan ogranak ces-te pr·e ma Bilis/ku i r kod Grla. Abra m VAHD. 1 18> 98 2r 6 -28. BD. '1970. BD 1904. onaj iz Salone. Pod sinjskom otkopani su ostaci bazilike.s i vedono nei madgnri viv. Dolac Grubi ! a je miljokaz (CIL III 10170 = BD 1885. odnosno u Naronu. Re n d . se koloderine vide i u blizini usjeka. uz staru rimsku cestu. Doca u Dugopolju••. bregova Orguz i Metaljka cesta je prolazila pored velike kamene gomile promjera 10 m 55 • Odatle se preko penjala na Kri " ice i silazila u Dicmo58 • Na Dicmu tragovi ceste se mogu pratiti od do zas. po svoj prilici slijedi put. 715.n.jojri rs mo fPrati'li r od Solillla .j. 55 . Uspor.. Ovaj krak manje ili vi ! e odgovara onom kod Kieperta. 7. 54 M. a sada ! njom ll km. XV.sk.mko. Si osservano anche rotaje per scambio. Sa Dugopolja je jedan krak vodio prema Trilju. ! koib a l j. a drugi od Trilja 57 • DICMO-SINJ. 57 . Dana ! nja trasa. »In tutti questi luogika " e .upna nail:aza cr-imskorg c. F . 146. Konstantinova sina.o e v • i LOva . 27.DtJigopolj. 56 F . lBD.aci ovu cestu nazivaju >>/ gospodinovr a ]bi dem. quattro rns1eme e ·corr. 17 i d.i fP'DO:flo:nde impressioni di rotaje. Na Dicmu su oba kraka ceste (»bo " ja kola«).gomile. Selj. I u kamenitom terenu Dugopolja na vi ! e mjesta se vide " ljebovi od u ljutom kamenu (npr.si osservano traccie di questa strada nella roccia in forme di rotaje. 513 D. Ograde Glavina itd. odakle je si ! la u Dicmo.

80-104. 45-47. Die Feldzuge des C. su slu " ile kao kamenolom za gradnju Sinja. vjerojatno. dok bi sama utvrda (oppidum) mogla biti Setovija. a sada ! njom ne ! to malo vi ! e. Bul Iscrizione inedita di un veteranus Alae Claudiae Novae kova. 1953. 6 6 Th. ·1'54---1157. 1903. imao sve potrebne uvj ete (polo " aj na glavnoj cesti. razvij e u va " nije usp u tno naselje.na Cebini . G5 F. 3338. e.rada Sinja. F. na kojem je podignuta srednjovjekovna u iste svrhe bio kori ! ten i u prethistorijsko doba. dj. Glavica i (k. Mo"da je to ·bio -i direktni prravac za p. 4. 125. Cf. 61 A. M o mmsen.t e -a IS:Ln'j.u!JDJike koji nis'U . Ipak.. G a br n. Cf. od Iz Sinj a je cesta produ " avala ravno prema sjeveru. jer je evidentno da su neLi u Sinju prevezeni iz u Sinj. nakon Salone. vjerojatno. koji je u svoj e vrijeme otkopan u Sinju. Split. i str. 33. plodna zemlja) da se.i!·ao je neki Ioika}ni rput. 1914. na desetoj milji od Salone (Ad decimum lap (idem). Uz Barizaniates i Lizaviates imali bismo iz zagorske Dalmacije i teritorijalnu ovog plemena.s . za to nisu naarheolo ! ke potvrde. 63 Za nalaze u kraj Hana uspor. L o v d n. 34-36. LXV-LXVII (1963-1965). Kla udija. kao ! to je to Veith. slijedi. i na ! Sinj. veterana Alae Claudiae Novae . sigurnost od poplava.5. pod sinjskom Etnik Osiniates. pa kroz selo Karaka ! icu. u je prema zapisu »nebrojeno nadgrobno kamenje sa dragocjenim n atpisima<< iz Ekvuma 04 • Te ! ko je stoga dati pravilan sud o pravom naseobine u S inju. istina. isp ustiti iz vida da je Sinj. svojim polo " ajem. rimsku cestu. Ill. koji je udaljen nepune milj e od Sinja. bila i manja etapna stanica na putu koj i se ovdje prema Ekvumu i dana ! njem Hanu. n e bismo poznatim Tome se ne bi protivio ni natpis GENIO OSINIATIUM. u bilj . L o vri n. 360. dj. 103 i d. J. Mi ! ur-a. 1-15 s• a p1anom grada. od kojeg. Dosad. 27 i 28. Narone i Jadera. va " noj raskrsnici putova 63 . 1-93. BiD. P. Da li je t o i sa spomenikom Ti. E. S. Ap. Colonta Ol. ovdje si. t e ! ko je i ! ta Ne treba. 462). ipak . rimskom cestom oko 5 km. J •a d T i j e v l Novi rimskJL nwtp[.aurdia Aequ'llm. p. Re . sl. G u n j a a. povoljne obrar•bene dobra voda. Wien. Ru ! evine Ekvuma. 3. istina. koje je brojilo 342 dekurije 6". Danaiinji put kroz Karaka ! icu u osnovnom pravcu. odnosio bi se na pripadnike (pagus).. ako bismo na sinjsku gradinu smjestili delmatsku Setoviju. VAHD. U Ekvum je ulazila na vrata. A. I uli us Caesar Octavianus in Illyrien. 157-159 6 '2 B. 391. Topografska pitanja na teritoriju stare cetinske " upanije s ekskursima o ubikaciji Setovije i Tiluriuma.s g.p.i :s e h. Takva je stanica svakako postojala i na Dicmu. B rit v Neka pitanja s teritorija Delmata VAHD. B u l BD. 111. fragmenti mramornih stupova i tri sepulkralna spomenika59 • Treba i sa da je onako dominantan brijeg. V e i t h. 1937. P r av59 00 cem '[Jrema Han'U . U Sinju je. a prije njega i drugi. Usp. Colonia Claudia Aequum&6 . je rimska urbana aglomeracija u proI. CIL lill. na mjestu na Cetini. 56 . bilj. dj. VAHD 19-40. 191. G.tragovi vodovoda. dj .sroretali u Ekvum. 64 I . u okviru rimske naseobine. u sjeni Ekvuma.

A. U s·por. A. Unter. 10. l-2!1 :i M. l l l l l F'OTOK ! CESTA Plan kolonije Aequum na Cetini sa cestama (po Mi ! uri) brojllih natpisa i b ogatog arheolo ! kog materijala koji se u glavnom u samost anu u Sinju"". B e t z. G a ZJb:ilrk•a fil'anj esamostana u Sinju. VIII. 10 i 118 i dr. G. P a v a n. 26 i 55. X XIII.144 itd. 71. 1885. Ekvu m je bio jakim bedemima. i K. M.O ·a rhelo. IR. ]bidem. U spor. koji se formirao uskoro nakon izgradnje ceste. A . 13 • i d. P . '7 i d . IX.ka. .· VII. l fold y. dj. XIii. Aequum je klaudijevska kolonija. X VI. SaJabnhefte B. fra N . 67 A .vinciji Dalmaciji.-.--.l f o I d Y. P a t s e h. Uspor. bi'lj. 42. 129. M ii ll. r:m V. M a • rov 1 i Skupni nalaz sestercij a d:z Citlu. Grad je igrao vrlo znatnu ulogu i u dalekoj unutra ! njosti (Dacija) 67 • Le " ao je na nevisokom bre " uljku uz desnu obalu Cetine.su u :raznim •uglavnom . 25. Cf.pisi BD Slika 3. Wien 1913.----. X VIII. G a br VAHD. n .-27.a. X . Z -a n -i n o v De1mini!um. Brojni manji n ala z•i pubEc·ipa-ni .67. W . 68.e r .254.a. 1955. 178 . BevOlkenmg. 1715. 1965.HD. 256-258 (natpisi) i I. 25.i VA. kojima v j e rovatno odgov a raju i glavni pravci kom u n ikacija. N ·O v a ik. J .. s uchunge• n. plan ! p. p regled munioi1palnih n atpisa da ju K . M i ! u r . B.i P<h u BD I. • u pm. 64. 36 i d . . XX. W5·8. podignuta dedukcijom veterana (missio agmria). 57 . ! koj z1 b iTci u franjesa mostanu u Sin'ju. kroz koje su vodila · troja v rata. Prije toga ovdje j e postojao jedan conventus civium Romanorum (CIL III 2733). Ricerch e. O osnivanju kolonije i njenom G . 68 Sumaran . V I '38 . 13•8. 119--12. Gradsko Ekv uma poznato je na osnovu CE5TA . 6•9 : nrut.t-.1965. XIV. 114 s im . Topograf•ij. 17. uspo. II. 36 i 71. 481 :i G . 2. 18C7. GZM 1897. 665 i d. dok se ep!horsko ilirsko naselje nalazilo sjeverozapadno od urbane jezgre na bre " uljku Krinu.i l k e s. Beibl. Sinj. F. 54. Dalmati-a. 130--. Sinjska spomenica. 135 i d. :20 i 33 . XIV. B u l 1884. 15.1 i J. 241. 37 i 193 . 139.

I s t i. i " ur a. ]bridem.s•tor.o d a je r podignuta 188.te " ko je 713 F. P . 2.k. iP. Tada je bio dodijeljen novoj biskupiji u Ludrumu (ecclesia To da je Ekvum igrao ulogu sve do kraja ovog kada je . postojala je svakako i cesta dolinom Cetine. M i " ur a..i.ko i and oba bHo jo " • v a !nije ne. BD. 2. Cetina je naime m an je plavila ovo T ome u r p dlog govore :i: matpi. 1'890. 149·4!6 (GJ. kao i miljokaz iz Ridera VAHD 1926-27. 154 (Sinj) i VAHD. sv. 181-197.34 i IV. sl. 11!}14. ali to ne mo ! e biti pravac Itin. M a t a s. G a br Arheolo " ki na• laZJi • i'Z Gale. 72. bilj. Ili je tamo donesen sa ceste ispred grada. I v e k o v d Putn e arh eoLo. 11-6 r i 199. 12-16. Viestni. " r i" P• r. U zas. Otok. ibidem. A. je i fragment miljokaza sa natpisom VALENT [ .keO'lo"'kog ·dr.kao i brojni drugi gradovi i naselJa. 13• 9.)" 8 • Iz Rude je taj put vjerojatno nastavljao u pravcu i vezao se za cestu koja je iz Trilja (Tilurium). je stajao na f. Valensova a mo ! da i na obojicu. .ruka do taj !Pravac je du ! i v:L"e od 210 km. 77 Na r p o'tezu od Citl. g. 33-38 (Potravlje). BD. g. su evidentirani i tragovi tog puta 75 • Pravcem i dalje vodili su trasu Itin. 97 . vodila na Bu " ko Blato i u unutra " njost Bosne..avlioa . dj. koji se najvjerojatnije odnosi na Valentijana I (363-375).injs ke olwlioe. U novije vrijeme u okolicu Vrlike je lokalizirao Bariduum78 • Na tom pravcu je svakako postojala jedna cesta. Ant. Ci·tLu. ah Gala je .sva:kako ole!a1• a rra cesti .koju je o:pisao da je »e:kono•ms.vuanik iZV{l<ra h rvats• k e histon1je."ike b i•lje" ke. od toga 5 n atpisa i:z CiltLuka. dakle.cesta . dj. 103.. 7) . K. 1-94). Gl. nizvodno u donjoj Cetini.i js. ·1915. M . za je na osnovu natpisa ZJatklljuai. Mo!d:. V. Ant. 76 A .avice). P . P a t s e h .k Hrv.) kao municipium Equitinum. 1. Ruda i dr.O'rumu gdje je • bilo ·i putova (cardo ma:X!imus :i decuma1 nus maximus). koja je sa Ekvumom povezivala brojna naselja u gornjoj i donjoj Cetini. ponegdje •i po 6 m drul b o:ko. I s t • i. 58 . B. 1612.pao ·z gradu na foriU'mU Elwuma. 1955. 5-12. U. D oibrana i ova je . 72 A. 74 v. II.r i o cestama.g onnje Cehne u rimsko d Qba. M• i "ura je Hl'lr l.. Novi natp. Naziru se i tragovi ceste pred sjevernim vratima. sv. S t a n Ri m ski putevi od Aequuma do L eusabe. a vodi prema Karaka " ici.spor. po jedan 1 Lz G a:le. 145. n. Mi " u ra. 90. jer se svojom du ! inom ne uklapa u distance koje daje Itinerar77 • Mi se na taj pravac jo " povratiti. Za ftragmenat ne ka ! e .tsi .iz s. R.na vi• " e mjesta u !iVJU stijenu.g. . 185 (Ga'l• a). Jedan put vodio je iz Ekvuma do Rude. Na • Ovim podadma zahvaljujem po "·tovanom o. preko i Gornje Tijarice. su i tragovi ceste koja je iz grada vodila prema (Andekaldrma duga oko 300 m i danas slu ! i kao seoski put. koja su vodila na Cetinu70 • Cesta iz Salone ulazila je na jugoisvrata 71 • U toku iskopavanja koja je 1911. sl. l.i ne g·ovo. :lira N. A .iz vojske ovdj e dobiH r p olsjede (missio agraria) : CIL III 976r l (Hrvace). Osim ceste prema Sinju. GZM.K. Gala. :u v :rijeme Komada. 33. maja 533. l i Re i s e h . Viestnik XIV (1892). 76 N . 12. Dol:ina .prehi.. " p. ostao va ! na raskrsnica putova duboko do u kasnu antiku. koja je bila magistralnog karaktera. ar. Aequum se spominje jo " u VI st. 78 C. 19153.trium)69. naselja na desnoj obali Cetine (Obrovac.u" t• v a.397. a koja je sa pru69 70 71 139.ko toga polja u . vodio Mi " ura. i Hoernes.g o " to je :b ilo ned av•no« ·Qp. iko. plan kod Mi " ure.bio uni " ten u provali Avara 74 • Ekvum je.si veterana I k oji su nakon otpusta .gdje je otkopan. u crkvenog sabora u Saloni (4. Zagreb. s v.

28 i 1903. 1906. 121. da o .L<iv. 138. tri do kilometra od udaljenosti Sva je prilika da se i ne radi o dva pravca nego o gre ! ki kopiste. AJ. Ant. Shassen. III). ka. 1 Patsch je na n. Wilkes. 135. posve nesiguran<<.s·kom poljtu ne znamo jo ! ni ! ta i da je Ballifov nacrt ceste Prolog.. J.izLaska Ba111fova 'dj. 80 Prema tome. V e i t h a. Tomaschek. Ova veza Ekvuma sa komunikacijom u unutra ! njost Bosne i ! la je ne ! to sjevernije od pravca Trilj-Tijarica.tLuk Sutina) = 40 km. uspor. u kojem je i sam U vezi sa lokalizacijom Pelve izra " ava se (ibidem. :koji se djelo. Put doli!nom Sutime nema opravdanja ni JPO m i#il jenju G.no.Rapovina .str. mj. Njegova je obaveza po svoj prilici bila da odr " ava most na Cetini kod Hana. B u l BD.t1 ijeku ceste u i L hnan:i. 1887. 79 U taj pravac ne mo " e se uklopiti ni cesta Tabule. Taj je pravac za nekoliko kilometara du " i od onog koji daje Itin. A l a ev BD. upravo u toj valja tra " iti i razlog zbog kojeg Aequenses ne u obnovi mosta na Cetini zajedno sa N ovensibus. J. obje itinerarske ceste i ! le su do Ekvuma istim pravcem. 157.i29i 30. 59 . . Feldzi. F.. 161. To je i jedini spomen Pelve.ko sam to zanesen dana ! njim 1imenom P. 161) na »J.. 5<15. a vjerojatno i preko Uni ! ta. Epigrafskih potvrda o municipalitetu Pelve nema. Pelva je dosad ubicirana na raznim stranama. B. Ant. 1881.p o:zurav. pa nije bio zainteresiran za odr " avanje mosta na Cetini u Trilju (pans Hippi fluminis). koji se nalazio na jednoj magistralnoj (itinerarskoj) cesti Salona-Servitium. l dy. CIL III 13982) kod J. Alfo . Hoernes i vode ovu cestu preko (Andetrium) i kroz Sutinu.refua tra " iH u (gdj e je predlagao lokalizaciju municipium Pelvensium. Topo1g1raphie. pa je locirao sad »kod Livna<< . Bevolkerung.t e.). U. J. prema pravcu kojim je neki usmjerio komunikaciju sa Itin. iako za to nema osnova. B aU if. odnosno na vrelo Cetine82 • je Pelvu smatrao municipijem. je kao putna stanica Pelva. 1873. 64 d karta. Dalmatia.k:. (podvukao I. s4 G. 84. Ekvum je sa unutra ! njosti zemlje bio dvostruko povezan. Po svoj prilici.Li ! tanii Prolog. Ballif. G'ZJM. H o er n e s.gom Salona-Argentaria (Tab. pa »na rubu polja (tj. T.aJsno je samo to d•a to mjesto ne d. Peut.).live u ovom Glasniiku. a prije njega Kiepert. 769 82 M. koji je umjesto X upisao V.e1a ·O Timskim cestama u BriH. preko Prologa i preko Rude. n. ' T om a s e h e. 52.am da je Patsch to najpisao punih 12 godilna nakon . P h. 2. 1894. 179 m:1sljenja : » . Alfoldy i J. K. karta.1ge. lbi'lj. 1882. jer je prekratka. . A l a La via romana. Patsch je bio mi ! ljenja da Pelvu treba tra " iti u ju " nom dijelu Livanjskog polja ili u dolini Cetine8 1 • Hoernes i je lokaliziraju u Vrliku. 83 Naseljta. Riditis (CIL III 3202). str. 80 J. Dok je Tomaschek i Ballif ubiciraju u Li ! tanima na Livanjskom polju (na osnovu ubikacije iz CIL III. P a t s e h. 124.mice osn:iv. BD.ajca. Livanjskog)« i napokon u samom Livnu83 • Za su se poveli i G. Delminensibus. 8 1 W. Ant.a na nazorima njegovih pred ! asnika. Dionica Aequum XVII Pelva a) Trasa ceste i lokalizacija Pelve U Itin. Wilkes 84 • 79 Solrin 24 W O:. S. Alterthiimer. III.to se BaHifova ·pravca ces. udaljena 17 milja od Ekvuma.

Ld.ce (! to .onia C. T. 1953 1494{\ iz Gla-·vl ca. Aequum pa ssava suH' altr a spanda com'e segnato nelle sopra riportate Ca rte Arche-· ologich e. 185 iz G ale. vali u izgradnji ove k omunikacije88 . njezina lokacija mo " e se odrediti jedino ako se na terenu fiksira sama trasa ceste. 1915.a:to .ihn.500 godina velike promj ene u izgledu ov og kraja. Arh eolo ! ki nala zi iz Gale.na po·s. . che dalla col.gi paesani chiamano questa . B a ll if. 19 ka " . Po n egdje kod Hana. i C a rta a'rch. B ila j e t o cesta. 88 U spor . a rimskom oko 8. . nalazio se jedan miljokaz koji je bio u modernu cestu'" . J. in u . II). o. Ta v.rn).stantc un om e m ezza de B i:li. iz 12. e la colonna al d ir e del testimonio d i v eduta. nazva n o t ako po osobinama ceste koja se koristila jo ! dugo poslije E.ntonti. Al giorno d'. 198. (BD 1902. u na colonna con epigr a fe ven ne murat a nel cordone della n uova strad a.cvala .197. Reas. dove furono vedut e e rilevate estese.geva ver so 00 F. (\T. BRIG. . dok su joj planumi potpuno isprani.vaca.a vrac ove caste d a je F .mg der Stra. a s tim se izmijenila i vegetacija. 190!2".g. t raccie di via m a estra antica.5----127. nel villaggio di n ella localita dett a M d s t i n e (p onte v ecchio). Na cestu nas samo ime m alog naselja Bili Brig. Bu l ·i{' :] e objavio i t ri ) natpisa. Po svoj prilici trasa joj se tu poklapa sa pravcem m oderne ceste.aeol.on e d i. a nat(pise C IL 60 .). d alm. A l a BD. 2:9 : »D a il f:iume Cetina (Tilurus) presso banj di ascendev a il Prolog. 1920. V AIJ:D. 1882. na prilo " en oj kar ti. sce ndeva a Ruj a ni. i BD. 9761 i z 1-lr . B. od da je Pelva hapaks legomenon i da se spominje samo kao putna stanica na trasi ceste Aequum. attr aver ssava con maestoso a r gin e la p alude di !eva['. 19013. pas.imljana. 96 F. sa i podzidovima. 1'16: »D i questa sono qua e la col1Jservate abbondant1 .. J3 u l BD. 154 iz S in ja i V AHD . di Salona e ·di. 1215: »Oltre il p on te H a n sul Hume Ceti'ila (Ti brus).ioj kazuj e i ime) p revladava kamena pusto ! u kojoj tek h rane za stoku. era grossa qu<i·· nto u n uolTlO<< . Na m ekanom. 1953.sse iiber Li'# tani i. terenu nisu se sar3uvale a ni tlaka. modernom cestom oko 16. ·poco p r•irna d i arriv are al pon t e. su ili oni sami._ selja (villa e) ve terana VII i XI legije. A ntiqu.brig. cesta je Cetinu prelazila na Mastinama. koja se samo nazire jo! i d a nas8 9 • Iz Sinjskog polja bijeljela se ! krtim kra ! kim raslinjem K am e ! nice k ao i ona ispod S vre menom j u je na me8 " Strassen. Obrovca i drugih pricetinsk ih sela hJpod Kame ! nice . iako Ballif n a str.OVO BI. E v a n s. 8 " G eneral·ni pr. iz (Ae quv._. K i e p e r t . B u l .kako pokazuju nalazi iz G ale. Bu l BD. co111tinuava a piu in su di e po·i S'i diri. Il)«. Denudacijom t la zbile su se kroz proteklih J .sava per Bili B r ig. CIL III T .80 km. sapp iamo pero che in q uella occasione. 400 do 500 m u zvodno od Hana86• Iz penjala se u gotovo ravnom p ravcu do Bilog Briga pod Dinarom. Ant.t·raceie. 190'3. danas na pristrancima Kame ! n'. Erozija je isprala zemlju.i u V AHD.Tako je problem ubikacij e P elve i njezinog municipalnog statusa ostao nerije ! en do danas. Dok su u rimsko doba ..s·trada b i -l i b [' Ii g o b i l i p u t (perche b i a n e h e g g i a fra i v erdi v ignati) a serve ancora al giorno d'oggi agli abitan ti di Clissa<<.Salviae (Itin . 133: » . u s:j ecima i nasipima (via munita). Bull.e: >>Die Fi. Uspor. BD. w.s-t :daher kauJn z:u bezweifelw<. VI. a u blizini mosta na Cet ini. si osservano nel fiume a vanzi eli ponte romano. Strassen . Gab r 181-·. 1887. a trasa ceste na kojoj je Pelva le " ala vjerojatno i zbog toga ! to je i sam Ballif smatrao da je nedokazana85 .

»tlaka«. smetova i rnrazeva ovaj je dio puta zirni te ! ko p rohodan. K o s . najvjerovatnije smj erom dana ! nje ceste. Grborezi. i neki manji nalazi 00 • V AGAN J-PROLOG. a njene posljednje ostatke pokrili novi putovi. dok je ! irina samih 12 do 13 cm. 1891. dok je mnogo t oga uzidano i u novu cestu 91 • BILI BRIG-VAGANJ na Dinari (Prolog). Mj e ! tani tu putinu nazivaju »priki put«. VI. 61 . Sa mnogo vjerojatnosti mo " e se pretpostaviti da je han imao i svog ali ne ! to ju " nij e. dok je moderna zaobilazi u velikim zavoj ima. O toponimu »tlaka«. i M. v. a oko 6 km rimsk om trasom.ovlnClJskom »kaldrma«. ili »tlaka« 92 • Dok moderna cesta zaobilazi u velikim zavojima kroz Trnovu poljanu.1. 1882. la petra ta. 397. A l a BD. ali se od njega i odvaja u blizini cestarske gdje joj se »tlaka« sa brojnim spurilama. kroz kamenu pusto! jedinim pravcem. srednJ:m veklll. I na ovoj dionici irna na nekoliko mjesta a jedna od najizrazitijih. IV. U Bilom Brigu. B a ll if. dok je gornjeg stroja ceste davno nestalo u slijed erozije. nalazi se oko 300 m iznad biv ! eg Cotinog h ana. Rapovine i Livno) i annalazima (Prolog. od kojeg je i ne ! to PROLOG-LI # TANI. rimska je od Bilog Briga skretala putem u smjeru kroz Tanke Dra"ice. a 4. 91 92 • 93 P h. u njem. od Trnove poljane. Jedna se odvajala u pravcu Livna. 5. 17. se rimska cesta i na ovom dijelu odvaja od tu r skog puta. ali je da je negdje kod la kta.25 m. slO'V. Kod Bilog Briga jaki uspon na kr ! evitu Dinaru Strab. 17). Na samom prijevoju na Vagnju sve tri ceste (rimska. a na specijal karti su kao konjska staza. njima i vi ! e od oba . Od Malog Cila ! a do nekada ! njeg Han-Vagnja. 10 km cestom. 22. Pflaster. modernom cestpm 12.. prije uspona na Prolo ! ko sedlo. i u antici bio tr i v i u m.1asem p r. ali ni ona nije ostavila arheolo ! kih tragova. M. 1140) rimska cesta se spu ! tala u gotovo ravnom pravcu niz Prolo ! ku dragu u Livanjska p olje dragu «). 134.) gubi. 8 km sada ! njom cestom. V 1954-'1957. Livno). GZM. rimska cesta se uglavnom poklapa sa turskim putem (XIX st. v. Grborezi. a rimskom trasom ne ! to preko 6 km. ko ji je obilje " en srednjovjekovnim nekropolama (Prol og. duga do 12 m. H o er n e s. N a strmini Malog Cila ! a i Tankih Dra " ica su se »kolotrazi« u kamen " ivac. u blizini biv ! eg Han-Prologa.10 km rimskom trasom.). turska i moderna) poklapaju se na du " ini od 1. Isti razlozi uslovili su i postanak ovog malog mjesta u samoj Dinari. Na Vaganj je izlazila kraj Malog Cila ! a. S Vagnja (k. kamen] em tlakovana oesta. str.ra o . Zbog jakih vjetrova. tal. pa je od davnina na Vagnju postojao h<m za okrepu putnika. Tragovi ceste mogu se pratiti odatle sve do Vagnja na Prologu.kanom dolomitnom i terenu erozija ili odnijela ili zatrpala. Sa Vagnja (Ballifov Prolog) i fragmenti miljokaza CIL III 13326 i 9857. Slovenski pojam »tlaik« odgova. Razmak iznosi i ovdje 1. Druga je vodila prema zapad u J. AEM.5 km. Uspor. bila je p o svoj prilici i u rimsko doba manja putna postaja (mutatio). Cesta se na kultiviranom zemlji ! tu u Livanj skom polju (oko 720 m n. Cesta na Slovenskom v Sltarem 1.

u stvari rimska cesta (di10nica Li ! tani (Foto Ranko 62 .Slika 4. Sada ! nja »Kaldrma« na Livanj skom polju .

2. mj. Da je rimska cesta iz Prologa skretala jednim krakom prema Li" tanima.l'1i . . Mo ! e li se ova cesta. G a br 97 Oe. Rimska cesta je na odsjeku Prolog-Kaldrma prolazila ispod Li " tana. je za oko 16 km. a usjevi na toj uskoj liniji zakr ! ljavaju i po ! ute. 77.i z :tJOiru"ene crkve • u 'lJi:#'tanima. M. rubom samog polja97 • Mje " tanima je dobro poznata jedna stara. il S eva. Li " tana i Od ! aka vodila preko parcela # u " nja. 29 (»maestoso argine<<). i J.7. 2762 = 9845. 1887. " to odgovara distanci od oko 26 km l = XVII m . bez za voj a.a l'lif. a dug preko 3. Za Od ! ak.srednjovjeko'Vlnog p orijekla .).roman a che tl·aversan.5 km.29. SJtr. Iz Od ! aka jedna votivna ara sa natpisom. a u Li " tanima 7 nekropola). 19. koja odgovara stvarnoj udaljenosti po rimskoj t r asi do mjesta nalaza miljokaza. Gubinu i Grkovcima ukazuju da je jedna cesta iz Li " tana vodila u pravcu Grkovaca i Grahova.re:vo 'bLato d i Li. iznosi 42 km (XXIX m. Spom. V AHD 1953. 167.sta : s e ·O d daJilJa"njeg :put a P r ol'O. 0 8 Uspor. B u l BD. B .rui se d a je u [)olju i.rubom polja ispod Dinare.k:i.su provenijencije. NatJpi. 28. Hl1 8e . . a koja je.ragm en at j ednog milj·o k aza u z .g urno . Razlike do lOOfo m or a ju se tolerirati zbog n epreciznosti mjerenja na karti i po " to je trasa samo pribli ! no kao i zbog nepoznavanja lokacija putnih stanica kojih se mjeri itd. 1942. kartu 1:50. B u l B D. B . ve ! e za Kaldrmu. F . . dokazuj e i distanca zabilje ! ena na miljokazu CIL III 13325 iz Prologa na Livanjskom polju. D. a iz Li " tana vi " e rimskih natpisa94 • nalazi u Rujanima. br. 1953. sa oznakom XXXIV m.Li " tani odV'ajala u Od ! aku. Na spomenutim nj ivama izorav a se kaldrma. G a br VAHD. koji iz Li " tana vodi preko polja u pod Golijom. Se r . p. I Ballif i Sergejevski smatraju ovaj nasip rimskim96 • On se uklapa u pravac komunikacije. Zgonova i Kadribegovca. U spor. {2. zaorana kaldrma. jer se uz put n alaze brojne sr ednjovjekovne n ekropole (samo u L i:" tan im a 7 n e k ropola). uklopiti u podatke starih itinerara? Distanca od Citluka (A equum) do Li " tana dana " njom cestom.ge j ev. iz Prologa. a Salonis.sada. Da se radi upravo o cesti tradiranoj na Antoninovu itineraru. smo materijalne ostatke pratili od Bilog Briga do Li "tan a. Njezinu trasu obilje ! ava ju sela ispod Dinare uz rub polja. koja se u zapadnom dijelu Li " tana. p.119. ne " ta zapadnij e od H an Prologa prema Li " tanima118 • Do Li " tana su preostale jo " 94 CIL III 2761 = 9846.Spl:i.v no••) . 1887. " irok i danas oko 4 m. H o er n e s. 9853 9855 i P a t s e h. 1 2t0. p. 107 i B u l BD. BallH. Dra ge. Cf. 19. S't'rassen. AEM. 1887.: wod crkve u iLi"'tanima van i f. koja preko Dinare pravi brojne zavoje. I ovaj je pravac obilje ! en srednjovjekovnim grobljima (u 3 nekropole.Ci. gs Ph.i. A l ae vd BD. GZM. u Od ! aku l nekropola.g . F . . 1906. kroz sela Od ! ak i Li " tane. Ph. GZIM. Miljok az je u d ocu zv. najbolji je dokaz zemljano-kameni nasip zvan K a l dr m a (v. GZM.o. je put . pod samim selom. Rimska trasa .s lk i . IV. B u l n. 119. v S er g e j e vs k . U bl•izini m Hj. 107." n ji :s eoski p Ult vo di na kal- il drmu. n a 215 km ces• t e Sa·rajevo . 29.si. " to mu daje obilje ! je starine. na sjevernom rubu Livanjskog polja95 • Nasip je visok oko pola metra. 117-111 8 (• "i g i1 gantesohi 'av a n ZJi di ·v ia . 2'7.sl. a izgleda da je davno zaorana. ali . 22. D.1 942• .oikaza 'je »Un f['am mento d' iscrizione che commincia con SS (Silvano sacrum)<<. lbir.000). Se r •g e je v s. Us1 por. Stra1 ss en. O 63 .t. koja je po predaji poznata kao Put Crne kraljice ili Put Marije Terezije.

104). 30 i 105. Izuzetak jedino natpis sa are iz Va ! arovina. iz Bastasa (Spom.. X. . = etwa 25 km)«. Acta antiqua. 92) 103 • Samo jedno je sigurno . Proclianus . od Solina do Li ! tana od 38 milja. onda natpis treba restuirati u coloniae Aeq(uensium). S er g e j e v s k i. . b . Pelvu prema t ome treba ubicirati u Li ! tane... Ant.epert. AeL. rnun. to odgovara distanci Itin. br.. antgefiihrte (XVII m.anjs>kco IP01Je biLo podijeljeno izmedu dvije srusjedne apNne. 101 Epigraphica.da se u Li ! tanima na Livanjskom polju nalazila putna stanica (mansio) Pelva ali o njenom municipalitetu zasad nema dokaza.ls die entsp. b) Problem municipaliteta Pelve Alfoldyjeva revizi ja natpisa iz Grkovaca aktuelizirala je ne samo pitanje ubikacije Pelve i Salvija nego ponovo postavila i problem municipaliteta Pelve 101 • U. d(ec) . koje zasad nema. kao ! to su to Ki. I. 8. . 15.. Sve skupa uzev ! i.milje. Ant. T. ii dec . Alfoldyjeva rekon·strukcija se kao takva ipak ne mo " e prihvatiti sve dok se ne sigurnija epigrafska potvrda za konstitu ciju Pelve.. Prema distancama :sa It1n. III 9848). Ant. 20). . anis fil. iz Gubina (C. III. 9. 77. . vet. Oba pokazuju da je preko Prologa i Li ! tana i ! la upravo cesta Itin. ... iz Bastasa (Spom. . sl.:njesto Patscheve rekonstrukcije P . 54 i karta. dec . . dok su Li ! tani od Salone udaljeni 38.3. m . c(os) leg. u IZas. Strassen. Alfoldy je predlo " io . 18. .. 1·-3. sl.gdje &U ostaci neke stare i grobovi iz vremena (v. l: . Ant. polo " aju miljokaza uspor.W 2 . Iako je to na prvi p ogled prihvatljivo rje ! enje.] sus l [municipii] Aeq(uensium) p(osuit) l(ibens) m(erito). G. to 2 GZM. . a od (Aequum) 17 milja.. 100 16. Situla 8. 91. N i ovaj odsjek nije bio dosad ispit an na terenu. mun. stanice (mansio) . proizlazi vec 1z ! to je distanca od do Livna du " a punih ! est milja 99 . iz Lipe (CIL III 9847). tor m u n . Ursus dec. ali takva interpLretacija nije S!ig:uTna. upravo onoliko koliko navodi Itinerarium Antonini. . 64): »Die Entfernung zwischen Livno (Pelva) und Aequum ist in Wirklichkeit 10 km grosse·r . 77. mU'fL Sa]lv .. P .. . 1·oa V.rechende im Hin.. mun . iz Va ! arov ina (GZM 1928. 91) . U spor.. . m a n s :L o bi tr# 1ba1o ka"i:ti negdje u dijelu Li ! tana. dec. mil ! jenje iznio je prije Alfoldyja P a ! a l Naselja. 47. I sve ostale dekurionske nat pise sa Livanjskog polja povezuje Alfoldy sa Pelvom. 95. ! to bi davalo nekog oslonca za da je Liv.a. G . jo ! bolje potvrditi rekonstrukcija dionice od Li ! tana do S a l v i a e. N a poznatim natpisima sa Livanjskog p olj a ime municipija ili se nije ili se ne navodi: Nisidius Se cund·us dec . D. . te stoga Pelvu treba tra " iti samo na ovoj trasi. odnosno udaljenosti od 17 milja od do Li ! tana. Pe]lv . Ba:runi. fasc. Tomaschek i Ballif 100 • Da je Pelva bila u Li ! tanima. 1.. GZM 1891. Da se Pelva ne mo " e locirati u Livno. i B a ll if. dec. Ael. GZM. . p. . iz Va ! arovina (GZM 1928 . . p. 397. m . bilj. 1928. bilj .. f. Itin Ant. . A l fold y. Ukoltiko se na natpisu :spominje s:usjedna Aequum . . a upravo je na tom dijelu cesta in continuo i spada najbol je konzervirane ostatke rimskih cesta kod nas. 64 . 21).. 99 Ovu je i P a ! a l ali je nije uva " io (AJ. Firmus . X G .

94 Na njivi Mate Baruna zv . iz Grkovaca (Foto R anko Iz L i ! tana samo nekoliko fragmentiranih natpisa. ali .godin e neka :zJgrada »sa u k ra ! enim kamenjem« (mo " da a r hitektonski JiNlgmenti?).j 1930 . dekuriona municipija S a lvija. otkopan a je n egdje 1925. . . bilj . se na njima ne spominje nikakav municipalni magiStrat. Podvornica . u dij el u sela. sa iskljuc:ivo epihor·skom onomastikom. 65 . Elija Ursa.Slika 5. a nem a ni arheolo ! kih nalaza koj i bi da je Pelva ur bana aglomeracij a 10'' . za koje je tadanji " upnik potk. Patsch e v a rekon strukcij a nadgrobnog cipusa P. 104 V.

Prema tome, i dalje mora ostati otvorenim ne samo problem rekonstrukcije natpisa iz Grkovaca nego i pitanje pod je jurisdikciJU i a dministraciju spadalo Livanjska polje. Kad je o tome, ne smije se ni da su oba polja, Livanjska i kao

Miljokaz cara Gordijana na planini Staretini postavljen na 51. rimskoj milji od Salone don tN:iko da je r.iJmslm. OsdJID toga, u ,sredini sela postoji komPleks livada (koji se ne ore!) zv. Gradina, dosad lbez na'Laza. Na Hvadi ,»(Kaus«, u Barunima, otkopani su stari grobovi iz pobli ! e nepoznatog vremena.

Slika 6.

jedinstvena civitas peregrinorum, tj. homogeno delmatsko podi u rimsko doba i jedinstvenu administrativnu oblast, tim prije ! to je Salvium dosta rano bio uzdignut u rang municipija (oko 70. g. n. e.) 105 • Jedinstveni autohtoni karakter ovog zadinarskog podkoje uz to i homogenu geografsku i ekonomsku cjelinu, jo ! se dugo i u rimsko doba ne samo u onomastici, religiji, kultu i umjetnosti nego i u ostalim institucijama i epihorskom " ivota S tim je U SkladU i Spori prOCeS romanizacije ObijU pOlja, su stanovr.ici dugo ostali peregrini i civitet stekli tek od Hadrijana (Aelii), odnosno Karakale (Aurelii).

U prilog jedinstvenog administrativnog pod(ili bar jednog njihovog dijela) govorio bi i natpis Herculi s(acrum) !' C(aius) Trosius j Crispu[s] j vot[um lib(ens)] j p[osuit] l [i?] ATUS D( .. .} M (... ) S (...), iz Grkovaca 107 . Kad bi se naime sigle D ... M ... S ... pri kraju natpisa umJesto predlo " enog D(eo) M(ithrae) s(acrum), restituirale d(ecurio) m(unicipii) S(alvii), dobili bismo, u svjetlu predlo " ene interpretacije posljednjeg retka, jo ! jednu epigrafsku potvrdu da su Grkovci, odnosno bar jedan dio Livanjskog polja, spadali pod jurisdikciju Salvija.
upori ! te za takav vidim u tome ! to se jo ! u aktima II solinskog koncila iz 533. g. spominju municipium Equitinum ( = Aequum) i municipium Salviaticum ( = Salvi um), dok Pelvi ni tada nema spomena 108 • Izgleda daKle da je Livanjska polje i u VI st. bilo u sastavu salvijatskog municipija, ili je bilo podijeljeno salvijatskog i ekvitinskog municipija, na ! to bi mo " da izvjesno svjetlo bacao fragmentarni natpis iz Va ! arovina na Livanjskom polju: . ..] sus [ .. .]Aeq(uensium) p(osuit) l(ibens) m(erito) 109 • Kako kasnije vidjeti, Livanjska polje je moglo pripadati i teritoriju mun. Delminensium (v. poglavlje VII). Sto se dakle municipaliteta Pelve, i danas je aktuelan Hirschfeldov sud: >> ••• sed Pelva num rem publicam habuerit mihi valde dubium est« (CIL III 13982), bar dok se ne doka " e protivno nekom novom epigrafskom akvizicijom110 • Ne samo da nema dokaza za konstituciju Pelve nego zasad ostaje otvoreno i pitanje municipalnog sredi ! ta kojem
ws CIL, XIII 6538 iz Virtemberga: . .. et Batoni Beusanti[s] , optioni ... stip(endiorum) XVIII, an(n)[o]rum XL, ex municipio SaLvia ... Uspor. Ci h or iu s, PWRE, s. v. cohors; P a t s e h, GZM, 1906, 164. 106 I. B o j a no v s k 'i, Novi vo1Jirvni r.e ljef Sillv·a na li Dijane iz Bulletin JAZU, ,god Xliii (Zagtreb, 1965•), 11-12; D. S eng e j e v s ild, Putne billje ! ke iz GZM, 1942, 159----167. 107 D. S er , g e j e v s k i, GZIM, '119511, sl. l i T. I, sl. l. Uspo.r. G. A If 61 d Y, Srii1Jula 8, 95 i J. S •a '# el, Situ'la 8, br. 168. 106 F. S i r 1 ! ri ,izv·ora hrvartske Zag;reb, 1914, 16:2 i 149.

11° CIL III 13982, p. 2271 = K. P a t s e h, GZM, 1894, 768-769. Patsch je na_ osnovu konjekture fLaminicae municipii P]eLv(ensium) sa naptisa iz (SJjpovo) PelVIU najp.ri'je loc1ra·o u na PLivi. Nat;pils CEL Illi 9847 iz Lipe na L1vanjslkom polju (dec. mun. vet. b. f. c(os) Leg. X G) ne mo"e se upotrijebiti ,kao doka:z municipaUi!teta Pe'1ve, jer se Nisi.dije Selwnd kao veteran mogao nakon otpusta i,z ak.tirvne slu " be nase.Uti p·o volili.

(1912-1913), 314 i B u l B er v a l d i, P a .t s e h, GZM, 1900, 554 i d. l()t v. lbiJj. , 103.

Usp01r. V. K l a 1c,

LudrerusiJS u Dalmacijli, ViAHJD NS sv. XII Kronotaksa, Zagreb' 1912, 53. K.

67

]e pripadalo Livanjska polje. Izgleda m i, ip ak , da je to bio uglavno'11 municipium Salvium na polju pa se stoga dok nov i nalazi ne doka ! u - ne m o ! e prihvatiti ni Alfoldyjev a revizij a n a tpisa lz Grkovaca.

3. Dionica Pelva XVIII Salviae
T rasa ceste i lokalizacija Salviae
?atsch je n a osnovu natpisa d ekuriona P. Elipa Ursa Salviae lol<alizirao u Grkovce na Livanj skom polju , a da je itiner a rska cesta P elva-Salvije vodila preko Livna i Bukve, u Kamensku Podgradinu na polju 111 • Za su se i u ovom pit anju poveli G. Alfoldy i J. J . Wilk es 11 2 • pak S a lvije u b icira u Glavice na polju 113 • arh eolo " ki ostaci cest e, n a k oju su ukazali Ballif i S er gejevskl"\ pok azuj u d a se S alv ij e n e m ogu identificirati ni sa Grkovcima n i sa Podgrad inom, jer n as t r asa ceste vodi iz L i " tan a i n a G aliju i Star et inu p lanin u , odak le se p re ko p r ijevoj a spu " tala '-'· na pol ju. Cest a nij e i " la na ka k o je to smat rao B a llif i neki stariji nego na Ipa k se jo " uvij ek mo ! e postaviti pitanje treba li r azlikov ati S alviae (kao p u tnu stanicu) od municipija Salvium. oko 6 km Od Li " t an a d o preko polja, cest a vodi Kaldrmom sve do osamljenog zv. Medin ma " et pod gdje prestaje Kaldrma . Tu rimska cesta modernu komunikaciju L ivno-Grabovo i nastavlja preko njiva Pr i k a a prema sjeveru. N a je - jo " prije I svjetskog rata - bila otkopan a n2ka rimska zgrada sa jo " dvije manje zgrade. po dispoziciji plana, zgr ada je prije mogb slu ! iti kao konai':i " te nego kao villa rustica 116 • Na njivama zv. Barjaci, ispod bilo je i drugih njirna i tri zida11a gro'ba, l<i:c/l se sva}:.:akrJ dsterminirati u doba. Pre:rn?L torr1e, sva je prilika da se r.::\ n<.'lbze ostaci jedne putne >:tcmice (mcttrrtioi, d a se putnici t'ijepe i odmore prije napornog uspona uz Goliju na
111 K. P a t s e h, GZM, 1906, 164, E. P a " a l Naselja, 29 i AJ, III, 64. G. N o v a k, Topografij a, 26. Uspor. P a v a n, n. dj., 271-273. Mun. Salvium p.oznat je i sa natrpis•a iz Salone, CIL III 14249 2 , p. 7:328 127 ; CIL XIII 653fL 112 G. A l fb l d y, BevolkeJ."ung, r l '58, J. J. 'N ·i l k e ,s Dalma bi a. 270. 11 3 U spor. F. Bul BD, 1900, 31 = J ahresh efte, B. II, H. II, p. 109. = Fes:tschdft fur Otto Benndorf, Vllien, HJ.f\3, U Gla·v ice .s•Ll lodr o. L jo.'3 Niommsen, Kiepert, Tomaschek i Ballif. J. A l a e v ih locirra u Grabovo, BD, 1832, 137. m P h. B a ll if, S trassen 19. D. S e r g e j e v s k i, GZM, 1942, 11 9. V . bilj. 9 5, 9•6 i 89. Us,por. B alrlif, GZM, 1891 , 402. 115 S trassen, na ka r ti. ' 1 6 K. P a t s e h, GZM, 1906, 169-170, sl. 18. m Mo !da je ovdje bila m u tatio Star ue (CIL II I, 142492 ) . F . B u l BD, 1899, 143 i 1900 34, izv-odi ime planine Star e.tine od nomena Sltar.ue, owruim Sta:retina izvodi -ard Sa-r.itte, BD, 1882, 118 i 137. do'k- J . U.koH'ko je Ael(ius) Capit a, dec(urio) municip(io) Salvia, natus Starue . . ., (CIL III, 1424!F) na municipija u kojem je, " to je vjeroj atno, vr " io dekiurio nat, onda bi se mo ! da St<:urue, rodno mjesto Elija Kapita, moglo lin1

68

Trasa ceste p rolazi uz samu zgradu i dana ! njim seoskim putem vodi kroz u zas. Lokvar i, gdj e se p r ed Petra pored samog puta nalazi duboki zidani bunar oblog presjeka, za koji mje ! ta ni smatraju da je >>rimski<<. Uz sam bunar je velika lokva, po kojoj j e zaselak dobio i ime. Pri samom dnu bunara, koje je sada zatrpa:1.o, navodno je uzidan kamen sa natpisom od nekoliko slov a (miljokaz'r) . l'ie b i trebalo da su oba ova objekta u funkcionalnoj vezi sa rimskom cestom, za k oju i mje ! tani ka " u da je rimsk a i da ju je gradila Crna kralj ica, ! to ukazuje na njeno davno postojanje. Il km, odnosno 12,90 od Medina ma ! e ta. Uspon na Goli.ju u Costa svbdava od S trupdo vrlo povcljnor-1 trasom uspon od 700 m. Korpus ceste dobro se gotovo r:a ci_jelom odsjeku od do (k. 1320). Gledana iz Li.vanjskog p ol j a cesta se ocrta v a kao ravna linija koja se ravnomjerno penje iznad sela Bojmunata i Vrbice. joj se i gornj i stroj (k aldrma i na nasipu). Od tzv. rimskog bunar a u cesta se u blagon usponu penje u z Brig i pokraj lu.garnice izlazi na Podove1lll. Odatle vodi pored Gaja, preko Vala i Rl·,njevice, sve kroz m ladu hrastovu ! umu, do jame zv. Tr a l j u ! a, iznad Hunjevice. Kod same Tralju ! e oko godine 1937. iskopao je pok. Ante i.z jedan miljokaz koji se nalazi i sad pored njegov2. sin a Tadijem. Mje ! tanima je poznato da je pok. Ante n a ! ao jo ! jedan miljokaz, koji je navodno stajao pod V a l o m, otprilike 1,5 kr<1 bli " e Sve moje tragnnje za ovim miljokazom ostalo je bez rezulta.ta . Miljokaz sa Tralju ! e dokazuje da je i ovaj odsjek ceste bio obilje-· " en mi.ljokazima. Kako \'idjeti, bilo ih je i dalje uz put p r ema .. t rnji. Stoga je lako da je i onaj natpis u >:rimsko:>n bunaru<< ll. fragment na cijelom ovom dijelu se donji st roj ceste, negdje manje, negdje vi ! e, ali uglavnom zarastao u mladu hrastovu fiks?).
118

pr ije povezati sa dana ! njim :toponimom

(Starue

+

slav. su-

Ovaj put .pozna·t je i pod imenom " Balar« ili »Balarski p.ut«. Rimska i Bal.arrskli put uvijek se ne poklapaj u, kao ! to je Ujpravo u > >-B alar« je konjr s ka staza, tj , k i-rid " ij,s ki put. H 9 Kamen je le " ao zatrpan na samoj trasi kod jame Tralju ! e. Od natpisa su se :slabi tragovi. Vr is. 1,70 m . ,B r·o mjer 0,35 m . Materijal muljik a. U spor. M. P e tr GZM, 1961, 69. Po slabim ostacima natpisa u i ib.r.azdi, 'j asrno je da mi.ljo'k az IP·rip.ada caru M.a'ksiminu i njegovom rsinu Mak,s:imu (2,3.5 -2• 38). Mo:ra !Se popurniti po jedn om od lbr.o jnih m iljolmza :ov ih vladara : dz Konj!ica, B .a l l if - P a t :s e h, Strassen, /bir. 33; iz P l'ud.a, P a t ·s e h , Narona, 84; iz Dugopolj,a, A b ra m VARD '1912:6--1927, 146; iz tb1dem, H l; ilZ K1isa, VAHD '1 9!211, iz Med aka, Br un ! mi d, VHAD, 1898, 179; iz Ku sida, Sergej e vs k i, GZM 1962, 90 i iz Bij enja (Nevesinj e), S er g e j e v s k i, GZM 1948, 49. mo Po ,kaziv,anjiU r P. »natrpis« .se ,s as.t-oji O ·d 7 do 8 r slova, urezanih u m e.ki ,k amen, miU: l j,iku koj,i je visok oko 50, d !ri<ro.k do 40 cm. UtZid.an je oko pola metra iznad dna bunara na dubini od oko 7 m . Petar se kao spu! tao u bunar u kojem dugo n em a vode. Dno bunara je sada zat rpano. 1'21 <da .se .k aldrma (»-tla:ka«) mnogo !bolje vidjela pred d.vadeseta'k godin a, dok n'ije narasl a :mJ,ada '#uma. Sada ! n ji k on jski p u t (»-B a.lar«} ide uz »tlaku«, jer svi >>izJ bj egav aju /kaldrmu, po .koj.oj je lte!ko
6ff

Iza Tralju ! e »tlaka« rimskog puta raspoznaje se tek u mekanom terenu (tu i tamo ne ! to razbacane kaldrme i poneki zarastao u ledinu). Trasa prolazi ispod Livadnica, zatim iznad ! ume Coru ! e, nakon izlazi na Golu kosu (ispod Korita), gdje ne ! to uspon. Na Tavanima, ispod Velikog kapka, najbolje je Na ovom dijelu vide se na vi ! e mjesta koloderine, a planum sa kaldrmom i jasno se ocrtava na du " ini od oko 300 m. Cesta se i dalje lagano penje u ravnoj liniji, u konstantnom, ravnomjernom usponu, a ! iroka je oko 3,90 m. Iza Tavana izlazi na pa ! njak pa u ! umu gdje je konzervirana i zarasla u mladu ! umu. Ljeskova (Rogin) doca i Kuka izlazi na livade zv. Obadine, pa iznad Bukova doca na novu lokvu, odakle vodi ravno na planinski prijevoj a tr n j u (k. 1320). Na ovoj posljednjoj dionici, Tavana i poznatija je pod imenom >>Balarski put<<. Na tom dijelu prelazi erozivnim planinskim terenom preko goleti i pa ! njaka, a se kao raznesena kaldrma ili kao >> tlaka << urasla u travu. Izgleda da je cesta i na ovom dij elu bila obilje " ena miljokazima. Prema kazivanju Sime (70 g.) iz Bojmunata uz Balar je bilo nekih ma ! eta (znakova) od bijelog mekog kamena, sa nekim znacima, ali su polupani i svaljeni niz kosu. »Okruglo pa koturali niz Jasenje do Podova<<. Simo se " ivo da je jedan >> ma!et<< (miljokaz?) stajao kod Ljeskova doca, ! ume i Kuka. Poneki bi se >>ma!et<< navodno mogao i sada na bojmunskim Uz ovu staru komunikaciju vezana je i legenda o zakopanom blagu. se da je Crna kraljica na svom bijegu zakopala u Ljeskovu (Rogin) do·CU 12 mazgi zlata, ! to je reminiscencija na nekada ! nji " ivi promet ovom Put je, kako pokazuje i njegovo recentnije ime »Balar<<, slu " io i kasnijim Stariji ljudi dobro pamte da se jo ! krajem pro ! log ovuda gonila sa polj;,. u .Split drvena a na sol. I danas ovaj stari karavanski (turmanski) put, koji je u svojoj osnovi rimski, slu " i u lokalnom prometu kao veza ovog dijela Livanjskog polja sa i Prijevoj oko 7,90 km Tragovi ceste posve su jasni i na samom prijevoju - kaldrma ' Pored same trase nalaze se i dvije velike lokve - pojila za stoku i cisterna promjera 6 m. Iako je cisterna recentan rad, nije iskljuda je i uz put na tako visokom i bezvodnom polo " aju, postojala cisterna za okrepu putnika, a uz nju mo " da i manja etapna stanica. Mo " da je upravo po toj cisterr>i. prijevoj dobio ime od starine124 • Sa cesta se u laganorrt padu spu ! ta do Halapibt na Glapolju (k. 915). Najprije kroz ! umu silazi do Dubokog dola, te promz Ni B.aHif niti d!tlw .od ranijih nije obi ! a·o ovu d io.n iclll ceste na potezu {preko Staretime. iDa su je Ba, I.JJif i Pa1 tsoh ru 1 s voje vrijeme vjer.ojaotno bi ibili ibog.att iji za k oji milljokaz. »Ba, J.ar« .o d baLa (tal. b·aUa) hreme /tovar denjak nar< amak = fascis uspor. hrvatskog ili srpskog'jezika, JAZU, I, 161. ' ' ' Osim cisterne koja je po oronimu Catrnja - vrlo stara, ovdje nema 111i'ka'kvJh ostataJka od kakive {putne 's tanice ·Hi hana, ! to 'bi-smo mogli s obzirom da je 'u daljen 1!1, a B km.

70

a u nastavku usjeci i vi " e tako da joj se trasa mo ! e pratiti vi " e stotina metara.260 m).20.atrnja.dkacij.ne 1 i u.g e j e v s .C. jer je izlizan. 19 i Ostaci ceste najbolje su se upravo u Dubokom dolu. S e . io [H]onorato [l] eg Aug(u)sti pr(o) pr(aertore). U na Crkvini bila je Na polju 1'2 5Strassen. 201 = WM IV.. 19 na Staretini do Salvija jo " je preostalo ne " to manje od 7. koja je u kasnoj antici bila pretvorena u r efugij 100 • Zatim je prolazila kroz dvori " te Krste Perduha (>>turmanski put«). 20. 1'942. naime. A S(alonis) m(iLia) LI. oNa moj.. a dijelom ukopan. Navodno je b i.Odavde i olovna plosa prikazom dunavskih konjanika. Stra/Ssen. 1. 19 bio za oko 1. 1128 !N'al. 19 distanca ..5 km.wz je.5 km (XIII m. Ili. 20 • i znosi 2 •rimske milj e {olw 3 km).lo ·Oko 6 kg novca. An]tonius [Gordi]anus [Piu]s Felix [Aug(ustus) tr(ibunacia) p]ot(estate) II l . Distancama Itin. se ipak pojavljuje po neki i rastrgana kaldrma. Od miljokaza se br. 19 sa natpisom (P a t s e h Strassen. 19 i 55: br. a to se po opisanoj trasi (Prolog 6 Li " tani 6 ll 2.5 km128• Na izlasku iz Dubokog dola. 128 Po B a · ll 1 i f u.5 km ni!e. Od miljokaza br. p.lazi pored Ballifovih miljokaza br.0davde se cesta spu " ta niz Podove sve do ali ju je u " umom obraslom te " ko pratiti. bolje ·odgovwra iBaQiLitova J. · o tlmpan prilik-om i'ZJg• r adnje :"u.. Uspor. GZM. l) iz Prologa na Livanjskom polju do miljokaza br. e prije 3 :godi.a" u p ra!Vau Li " tana.k i. 98. a na " umskih putova otkopan je prije desetak godina depo vjerojatno rimskog novca129 . ali u sekundarnom polo ! aju.] pr(o)co(n)s(ul) [eur(ante)] .poltrijebljen kao <tucanik za nas]panje nove " umske ceste . sa II'aS!tojanjem od • 1. 131 Na Crkvini su vrlo nalazi. 127 Miljokaz je ne " to ma. 19 sa oznakom a S(alonis) m(ilia) LI. nekih 200 m sjevernije od miljokaza br. bilj. !Danas se naptis ne vidi.mslkih cesta. sa kaldrmom i " iroka svega 3. GZM 1894. GZM.r . p.) odgovara stvarnoj udaljenosti. 19 na Staretini od 19.miljlokaza 'br . 19.20 m . co(n)s(ul) . od 17 milja.zapadnije ·od Brolog. Ant. 19) sla ! e sa stvarnom na terenu. 296.5 miljokaz br. dobro se uklapa u dionicu Li " tani-Bili Distanca. 19 u Dubokom dolu naStaretini sa milijacijom LI m.radi ISe 1 po 1svoj pr ilici o 1 11imskom novcu...az 'br. 20.oj ka• r ti dato je stanj e kako je bilo pdje ! to je UJni"ten mi'ljok. ako je Pelva (Li " tani) bila od Salone udaljena 38 milja. 55): Imp(erator) C]aes(ar) [M.a ibr. mjima li zLatnika. V. 1942. rtj . . D. 19 i br. od miljokaza sa oznakom a S(alonis) m(ilia) p(assum) [XXXIIII] 127 (kod Ballifa br. U sam je silazila kosom od predhistorijske gradine na Gracu.lo . 71 .careva glava i zelena [)atina . a pred samim na pet mjesta u ledini i potpuno konzervirana cesta. i pored kagroblja na Crkvini produ ! ila niz polje prema Glavicama. glave i Kurozeba. 126 RaZJbijen j. Vjerojatno je u br. D. onda distanca od Li " tana do miljokaza br. S er g e j e v s k i.. raznesen od s·1Jrane radnika i czag!Uibljen. 127. dok je broj 20 uni " ten Ova trasa ceste preko kako je gore opisana. ne " to preko 25 km (25. \PO 01pilsu . gdje se na du ! ini od nekih 50 m i gornji stroj ceste sa i kaldrmom..

a.). odraz autohtonih kraja (Foto Ranko ovog mila. k arav:cm. g e> se u izvorima javlja poslije XV st. put«. ·povorka. (III st. 945 . turma mercatorum). od vla ! ke turm. (npr. 72 . »Turmanski. Put Crne kraljice ili Put Mar iie Tereziiem 2• Relj ef Silvana Dijane iz izrazito Slika 7. XXX. JAZU. hrva to kog ili srps!kog jezika.ova je cesta poznata kao turmanski put.

1927. 56: ! rtvenik Gaja Julija Rogata. 136 CIL III 9862 = 13231 (Gradina prope repe·rta a. 1923.) od strane Tomasch eka i Hoernesa. t3s Iz samog dosad nema epigrafskih litetu ovog mjesta. Spom. putnu stanicu Itin. kao organi javne sigurnosti. Topographie. arheolo " ki i epigrafski materij a l) govore u prilog lokalizacije Sal vija (S a l v i a e) u i identifi kacije sa municipium Salv ium 1138 • 133 V. beneficijari. Tr u h e l k a. 362" br. 26 vrlo su fragmentarni.g e j e v G k i. GZM. H o e r n e s. 38 br. IX. beneficijara legije XIII Gemminae. Strassen.. 515. Bastasi i Va". 1927. ll.aro·v ine). E. To najbol je . 602 . p. IOM COR. S er g e j e v s k i. u III i IV st. liJI. 9 i GZM. S e rg ej e v s k i. S erg e j e v s k i. predstavljaju u municipijama centralnu vlast. ll: ! rtvenik Elija An teridesa. bilj. gdje je bila lociranam3 • po bogatstvu nalaza. svi iz Hala 1!37 Uspor. iznosila oko 62 milje. 64. M o e z y.a veLiki broj dekurions'kih natpisa sa Li•van'jrskog polja iz ra21nih naselja Gurbin. :P a " Naselja. . D. 3. sa mo ! emo da Salvije. Natpisi pripadaju III st. dakle. 91 i K. bilj. VII 12. tM O bogatim nalazima materijala sa Crkvine i Graca u Halauspor.schekova korektura Balbeis u Salveis je nepotreibn a. njene distance. kud a je v odi Pa "alie'35 . GZM 1942. mj. rezimiramo prednje izlaganje. uspor. 1888. naime. svi elementi (trasa ceste .Ako. um jesto 35 m ilja (Itin. '219 d AJ. Spom. 260. opisuje n aseobinu u Podgradini na lokaldJtetu Borak . u PWRE. Acta Archeol. n . beneficijara legije XI Claudiae. 1. V.Ekvacija Ba!beis (Theoph. Altertiimer 929 (133). Podgradinu ili Glavice. sl. 196 i d. zaostaju za onima iz d :vi " e sru epihorsko. Grkovei. GZIM. 190. N. Sergej evski. 291) sa Sa!via e. T. S er g e j e v s k i. Territorium legionis und die Cannabae in Pannonien. II. 8. Za ubikaciju Salvija u govore i votivni ! rtvenici konzularnih beneficijara iz a nj ih redovito u municipalnim centrimam 6 • Kada se. 194!2. 19. Ant . i D. bilj. V. 131 6).jllustr k. 23 i IOM. Uspor .Na Or. Ant. a rezultat je pogre " no trase rimskog puta (Itin. GZlVI. 9 te susjedne Vrbe. Suppl. Mo ! da su beneficijarski i nepotpuni natpisi sa ara : IOM. U3. sl. S er g ej e v s k i. . 1962. P a t s e h. bilj. P rema tome.k\nini u Halapi6u o:tkopali su i Dyggve i jednu baziliku. o municipa- 73 . Navedeni natpisi ne m oraju da da je upravo na tom mjestru ibio municipalni centar. vjeroiatno Gradac u Hala ruspor. Da je trasa ceste Aequum-Salviae i " la preko Livna. napose ostaci zgrada. ali mislim da je opis predimenzioniran. 135 E. S er g e j e v s k i. P a " a l Naselja. treba lokalizirati u a ne u Grkovce.kao u:r!banu aglomeracijru. br. XI. br. M. onda bi udaljenost od Ekvuma do Salvija. 1933. IV. Toma. 87. Ant. 77. A. GZM. br. . a to je velika razlika koja se ne mo ! e obj asniti. nalazi iz Podgradine.r .12 :i Tabel<a• Dni prilog. st. 6.. Svi spomenici oficijelnog kulta (are IOM) iz (v. sve vi " e gubi a utonomij a civitata. nije uvjerljiva. Prema tome. Stuttgart. S e . kako ju je predlo!io T o m a s e h e k . sl. 134 i 136. ali rezultate nisu objavili. Sim. D. naitpilsi 1iz I PodgraJdine : D. i s t i.g karaktera (lbroj111i !Silvani J epit·afi sa epi!horskom 'Onomasti'kom). 1889. Hung. T.). III (1953). Pannonia. B o j a n o vs k i. GZM. upravo u centru municipija kult Jupitera Kapitolijskog kao simbol d r ! avne cjelokupnosW 37 • Stoga upravo treba identificirati sa municipium Salvium epigrafskih spomenika. je bio najznarimska naseobina i jedina urbana formacija na p olju1134. il216c-!J 31.

fak. dobili bismo ove relacije: Nedinum 44°10'. Mainhardt. hist. 26). 414-415. L.328 m). K. 120. p. 40. Municipalitet ovog municipija se jo ! i u kasnoj antici na jednom natpisu iz Ridera (Danilo): Depositio Superi ex tabulario l civitatis Salonitanae l civis Salviata . Bonnae. GZM. Documenta historiae croaticae periodum antiquam illustrantia. 1834. S i ! Pregled 75 i d. VII. Varvaria 42° 15'. Salvia 44'0 30'. Bastasa (Spom. Beograd. Route 157. Bonnae.121 i E.. g. 14 2 DN.290 m) 142 • Rimski put je bio gotovo za dva kilometra. GZM. p. zadr " ao je svoj duboko do u k asnu antiku i bio uni ! ten tek u vrijeme provale avarskog hana Bajana 599.Municipalitet Salvija (Salvium) je na nekoliko natpisa: CIL III 14 249'2 dec(urio) municip(io) Salvia. P a t s e h. Iz (Salviae) cesta nastavlja preko polja pravo prema sjeveru. br. 141 P rema korekturi. kada F. Ovome treba jo ! dodati i sve gore spomenute municipalne natpise iz Lipe (CIL III 9847). e. GZM 1906. na kojima se ne navodi ime municipija. Izvode iz izvora donosi F. Stra ssen. Zadar. II. B u l BD 1905. GZM. Razlika djedolazi i od toga ! to nije poznat polo " aj putnih stanica (mansiones) u i Peckoj. 1969. Radovi Fil. gdje se locira m a ns i o Sarnade. 10-12 u Corpus scriptorum historiae Byzantinae. Nanovaca. ! i ! Povijest Hrvata. U spor. jer mu je trasa bila ne ! to pravilnija. 87.179. 308-312. S u Koyrkoym. 163 dec(urio) mun(icipio) [Sa]lv(io). Ubikacija Salvijuma na osnovu Ptolomejevih podataka vrlo je nesigurna. 428. J e l GZM. Grkovci. . g. u istom Corpusu. p. k i. 1841. 1902... kao i Ekvum. iz proizlazi da Salviju treba !tra"iti od Varvarije. 7. Va ! arovina (GZM 1928. Istorija Srba. 20 i 21). Asseria 41'0 20'. Dionica Salviae XXIV Sarnade Po Itin. 18. dok bi se Nedinum morao nalaziti na mjestu na kojem je Varvaria itd.. 540 i 541 i M. t4l3 Ph. 49. 1898. F. lib. 1942. 1954. 225. 91 i 92) i Podgradine (GZM 1927. D. T h e o p h a n e s. Ant. P a ! a l Tragom rimske ceste od Mlini ! ta preko Podra ! nice do Banjaluke. U spor. 1877. u Zadru. CIL XIII 6 538 ex muni[c]ipio Salvia . a prije 80 godina. K.. 6. 178. a Sergej evski na polja i od Mlini ! ta do Pecke1411 • I danas se jasno mo " e pratiti na cijeloj dionici. koji je rekonstruiran oko 1885. Zagrabiae. p. B a ll i f. J ir i e k. U narodu je poznata kao Put Crne kraljice ili Marije Terezij e. 254. 141 4. 88. 46 i d. daljnjih 32.21. Trasu je opisao mikrotopografski n a cijeloj dionici Ballif. 1139 1 <Ml 74 . 77. Salvijum (Salviaticum). a i kao tur manski put. III 9848).. 1952. i F. distanca iznosi XXIV m. jer su u rukopisu nazivi gradova zamijenjeni: gdje je Nedinum trebalo bi da bude Salvia. Th eop hilactus Simoc a t ta. eccles. ima oko 37 km (od do Medenih Seli ! ta oko 5 km i od Medenih Seli ! ta starim turskim putom. 260 i 1928. wo Salviaticum salonskog koncila iz 533. Spom. Gubina (C. kao i drugi brojni gradovi i utvrde uzdu " ove komunikacije14". p. S er g e j e v s k i. ali i strmija. u stvari je dijeceza Salvijuma. S. Od do Pecke u dolini Sane. sv. p. Anastasii hist.. 129. (= oko 35.

. GZM 1928. u ravnoj liniji preko polja prema k . otkrio sam nedavno jo ! dva anepigrafska miljokaza.. Lij epo se 144 P h . S pom. koja je prolazila nepun kilometar Oba su od mekog kamena. 146 GZM 1928. 149 S er g e j e v s k i. B a l l i f-P a t s e h. sl. 77. 121. p.ju je ispitivao Ballif. br. 148 N . promjera 0. 23. a ne od jednoga. bez sl. . Komunikacija je intenzivno slu " ila i kroz cijeli srednji vijek. T. Drugi je oko 2 km ju " nije u polju. I. epigrafski. 85-86. 5: D(ominorum) n(ostrorum) (duorum) Cl(audio) Val(eri o) Constantio nobili C a[ es(ari) . B a ll if. 19: »Von aus liisst sich die Zug d er s.06 m . HAN (P odadraga): dana ! njim putovima oko 13. Samo je br. Mo " da je jedan od njih zag1. S e r g e j e v s ik i.. a rimskom trasom oko 12 km.1bljeni Ballifov br. sl. p. Ispod Glavica je ucrtana u kartu (l :50. se d a je i to dio jednog miljokaza u sekundarnoj upotrebi. Strassen 55.: D(omino) n( ostro) I uliano [ victori a]c [tr]i u[m] fatori [ totiusque] orbis Aug(usto) [bono r] ei publ[ica e (nato)]..35... Na ovoj dionici cesta je sa sedam miljokaza (po Ballifu br. P r omjer mu je 0. vjerojatno sa 6. n. km. km moderne ceste Sva je prilika da su svi ovi miljokazi stajali. M(ilia) p(assuum) m(ilia) LXV. . u blizini zadnjih u je obratno. Pored ovog kamena stajao je i jedan od Julijanovih miljokaza koje smo naveli149 • Iako su ovu komunikaciju Turci stalno koristili kroz cijelo razdoblje svoje uprave a vjerojatno povremeno i rimski se tragovi (u prvom redu pa i kaldrma) mogu na cijeloj dionici. onda je ovaj miljokaz stajao na 9.000) kao konjska staza. ali ne ! to zapadnije od trase rimskog puta. ju " no od sela. 915.trasse bis in d er Gebiet e der San a gele. milji ( = 13. 75 . a nadzemna visina 1. Jedan kamen. ili u samom ili negdje u njegovoj neposrednoj blizinP 46 • U polju i Glavica. 2: D(omino) n(ostro) Iuliano victori ac triumfatori s(alvo?) totiusque orbis Aug(usto) bono r eipublicae. Strassen. GZM. 14 7 D. 21 147• Napokon. mj . 21-27) in sUu.. Ant. kako navodi Sergejevski148 . koji su ovdje postavljeni kao poljski oba u istoj liniji. koliko iznosi zbir po Itin.30. 84-85. iznad Mlini ! ke drage. na samoj trasi ceste (na specijal karti sa dva nalaze se fragmenti od jo ! t ri miljokaza. Nalazi se kuda cesta nije mogla je ovamo prenesen sa ceste. ! to se vidi po nekoliko srednj ovjekovnih nekropola u z put od Halado Mlini ! ta. m j. .942. t4s . 121. od kojih onaj Konstancija Hlora i Julijanov iz ru ! evina kasnoanrefugija na Gracu u a Julijanov. tragovi su bili mnogo Jo ! je i danas u lokalnoj upotrebi. od Salone. 27. sa k asnije uklesanim kri " em. 23. cur(ante?) .15 m . g en en Localitiit P ecka mit grosser D eutlichkeit verfolgen«. Jedan je ukop an na lok.248 m) od Hala Time je jo ! ubikacija Salvija u Sergejevski je s ove ceste publicirao tri miljokaza sa natpisima. 145 • Ako su Salvije bile udaljene 56 m. [H]onorato d(arissi mo) [v(i ro)] l eg(ato) Aug(usti) pr(o) pr(aetore). Cesta vodi ispod Glavica. Ma ! et u blizini seoskog groblja u Branje ! cima. 1. br ojem LXV m. stoji i uz modernu cestu na 6. a visine 1. na Gverinom groblju u Glavicama.

Tek pon egdje sa zapad ne st ran e ceste se obrisi starog rimskog puta. Mod erna cesta . Gradina u P r ij.50 a p. su s tiltile . Ulaz u Mlin i " ku dragu. koji stoje na ule>. 1357) n ije J. Prema tome.vanj a. koje presijeca.. pored a k tivnog seoskog groblja. Na 12.mo ! e pratiti do Gverina groblja. dj. Na dion ici od do cesta pr odu !a v a ravno polj em prema sjever u. 103 si .r agovi /Prast are kulture oko GZM. 1942.p.an im a (k. je ja kim preth istorijskim u tvrdama sa zapada Vel. i 1971. a p et oj od Salviae 15'3 • Uz trasu star e rimske ceste locir ane je i. 154 M. 8 i 9.) .laz u :polje s a sjevm a. dakle. vrlo lij epo impost n ek e zgrade itd. g. km od se in situ. Crkvine. g. koj a sam 1969. u u Branje" cima. lbio obo·r en: ·v. 22). 15:2 Serge j evski. od Medenih Seli" ta sve do Mlini " ta m odernu kom unikaciju.)l"". M a n d T. ali se mjestiprilikom oranja. Gverino g roblje u Gla vica m a. GZM.zu. d v a u Krasincu i velik a srednjovjekovna nekropol a u P odad r azi Han). H AN-MLINI # TE . m ilji od Salon2. 1930. arheolo" ki nalazi n e opr avdav aj u locir anje Salvij a u Glavice151 • Od Medenih Seli " ta d o P odadrage Han) r imska cesta pok lapa se ugla vnom sa su vrem enom cest om koj a j e n a ovom d ijelu po sta roj r imskoj t r asi (1915. Iz Glavica ! rtvenik Elija Tita (CIL III 2760. Zauzimanjem Zavoda za za " tHu spomenika kultur e BiH u SarajeViu. iak0 prebij en . dok se rimska cesta uspinje Mlin i " kom dragom (dolom) . Dominir a-le !SU i cest om koja je prolazila nj1ih istim (pravcem. Drugih substrukcija u Gla vicam a nema. 121. cest om 17.iso'k je svega 1.1. a rim skim putem oko l Okm.ri.sp i. Ispod Brda u Glavicama je p r eorana. Rezult ati nisu objavlj-eni. ·k amen je ·op et pos• t avljen na svoje ·s tarro m jesto. veliki cipus sa likom A tisa. gradinom u H otkovcima i Gradinom u Prijanima . bez u spona (oko kote 915). Na lok. t 5o 1 51 76 . blokovi v ij enca. a = 9861). dio nalaza su spolija iz susjednog Hal a(npr.3·5-0. n . 132-135. jeda n milj ok az (Ballifov b r . n alaze se substrukcije. 1915. v i " e srednjovj ekovnih grobalja sa u (prop alo). dosta zidanu.40 m . u Medenim Seli " tima (n a raskrsnici za Rore). g. pa i dalje sve do Medenih Seli " ta.tana. 1970.dkaz je 19' 6 8. otkrila su baziliku.romjel!" mu je 0. km od kod mjesta p rilog pravca jed n e magistralne komunikacije. koji je v jerojatn o st ajao n a 59. Osta je naime ne samo mon ego i v elika vjerojatnost d a je ovim pravcem i " la jedna lokalna D. slu ! ila i kroz srednji vijek . 153 Mulj. u groblje kao ortost ati. sa strane 154 • Ob je komunik acije kri! aju se n a 21. U r u " evini ovog objeda je i vi " e manjih epigrafskih i arhitekt onskih fragmena ta k oji su ovam o dosp jeli kao spolij e. S er g e j e v s k i. a po seoskim i d vor i " tima poj edini fragm en t i' 511 • Isk op 8. vr " io n a Crkvina m a . Cesta je. pravi do Skokov a (23 km od Glav elik e zavoje.

iakih i masivnih Ip a k. Bio je to glavni turski put iz V8. ali su oba uni ! tena u posl jednje vi-ijeme. 1:1 . R imska trasa ide strmijom. 210. Hazmak " ljebova kod L ipovca. K od Ridu ! e. U ovom predjelu je 'l. br.ldrma (!iroka 2 m) i a se vide i obrisi stare »tlake«. dj. 26 i 27 su propali. eesta je u stalnom padu sve od ! elj . B a 11 if. E. a slijedio je. s . uglavnom.lifa pogre ! an naziv !3kak. obje ceste sa Skokova silaze na Ravn a MHni ! ta gdje se. leks.54 km. Manja etapna stanica mogia j e u d oba biti negdje na Ravn im Mlini ! tima gdj e ima i vode. g. jer do st anice Mlini ! te (k. a visok 0. P a ! a 11 n . 1 if. na Nabojini i kod Piljka iznosi oko 1.25. v. 20 . Rad i m s k y Arh. starim (turskim) putom 13. ali je vrlo bogat o ! umom i jedinstvenim prirod n im l jepotama. Osim manj ih u spona u P otocima. ali ravnom linijom. mj. i na vi ! e mjesta presijeca moder nu cestu. Trasu joj je u novije d oba obilje "io a prij e nj ega i Ballifl56• Po »na cijelom sektoru tragovi ceste su vidljivi i dobro u kr ! evitom tlu« 157 . I ovdje moderna cesta pravi velike okuke.. Drugi je tanji. J ed an od njih je v jerojatn o Ballifov br. stanice Mlini ! te (k. Trag joj se neposredno ispod " estanice. n . 2. pr om jera 0. se vi ! e puta. Ballif dozvoda :fragr:asnti od tri milj okaza 158 • Cesta se sa Mlini ! ta najprij e spu ! tala u Jasenove Potoke pa preko Breberije u Gornju Pecku. T. vjerojatnost da je k aldrma turski rad. ali su oba ucrtana u prilo " en u kartu ( = CIL III.selj.). koja le" i u dubokoj dolini potoka Kru ! evljak (koji zovu i Korana). uz m inimalna odstupanja. l\Ji.i 21 . rimski put vodi ravno prema sjeveru.1vac). Od lugarnice ponovo spu ! ta nj e kroz gust u ! um u Crne gore prema stanici Mlini ! te.a.staru rimsku cestu. III iz 1873). a rim skim ne ! to manje. dok posljednja uskoro prern. vjerojat no promjera svega 0. dobro se vidi i neka stara kaldr m a.65. s obzirom na ! irinu od 2 m. 25 (visok nad zemljom 0.80 m .25 m . Ovdje se planinski pejza " i mogu u sporediti sa onim u Alpama. Ballifovi miljoka zi br. . 77 . jeda n blizu drugoga. Sa Nabojine se cesta preko Bre- Je 155 p h . n alaze dv a milj okaza upotrijebljeni kao b ranici uz modernu cestu. o sam se i sam uvj erio prigodom rea mbulacije 1968. poklapa sa turskim putom Vakuf koj i je rekonstruiran oko 1885.37 m ). sl. B a : 1. Trasa mu se. d o najvi! e visin e od oko 1250 m . g.PECKA.llnii ! tena i velika srednjovjekovna nekropola (V. Oda tle se cest a penje na Trlicu (do lugarnice).. n. dj. padinom Crne gor e.a i tako zaobilazi duboku kotlinu Sane. 1105) treb a da svlada visin sim razliku od oko 150 m. N. k oja n ovu cestu. Naj pr ije se spu ! ta niz Crnu gor u. 156 157 158 p h.rcara za i Sinj. U Potocima se na vi ! e mjesta i stara k J. sv. 2il. 20. MLINI # TE.. N a. 1105) do Pecke. Na odsjeku od (Podad raga) do Mlini ! ta cesta prolazi izrazito planin skim u kome nema naselja. u kamen uporedo sa modernom cestom. dj . 2r4. gdje su stajala dva miljokaza jedan do drugoga 155. Ballif i su mi ! ljenja da se radi o r imskoj kaldrmi.

berije spu ! tala kosom u pitomu dolinu Kru ! evljaka, desne pritoke Sanine (k. 570). Izgradnja ceste je i ovdje povezana uz legendu o Crnoj kraljici ili kraljici Mariji. Ovo je kako mje ! tani najstariji put, a putovi za i za Gerzovo noviji. Jo ! je Ballif zabilje " io da se na lijevoj obali Kru ! evljaka nalazi obilje rimske opeke, ! to dozvoljava da je upravo tu bila rimska naseobina 150 • To su potvrdili i kasniji nalazi: ara lOM od anonimnog dedikanta (CIL III 13983) i sanduk za pepeo: Aelii Nepos et Dasas Arbonis (CIL III 13984). navodi jo ! vodovod i kanalizaciju 160 • P e e k a je, svom pitomom i " upnom polo " aju, bogata zemljom i vodom, bila u antici i dobro mjesto: VeL gradinom (k. 918) i Malom Gradinom (k. 730) sa predrimskim obje u Gornjoj Peckoj, neposredno iznad mjesta gdje se kod ! kole spu ! tala i rimska cesta u dolinu Kru ! evljaka. pak na Brdu po svoj prilici je naseobinu161 • Na cijelom kako s pravom i od Mlini ! ta do polja nije od Pecke bilo povoljnijeg mjesta za jednu rimsku mansio. Sa lokacijom Pecka = Sarnade sla " u se svi G. Alfoldy lokalizira oko Pecke panonsko pleme Sardeata, a do njih, ju " no od Jajca, Deure 162 • U Peckoj su se sastajale i neke lokalne komunikacije karaktera. Radimsky je ukazao na veze do·· linom Sane, ali joj nije odredio trasu, dok je Ballif obilje " io samo pravac Pecka-Gerzovo-Trnovo- # ipovo, a navodi vi ! e ogranaka 163 • Ja se osvrnuti i na to pitanje u kasnijem izlaganju.

5. Dionica Sarnade XVIII Leusaba
a) O pravcu ceste
Po podacima Itin. Ant. Leusabu treba lokalizirati XVIII m. p. 27 km sjevernije od Pecke (Sarnade). Ali gdje? Odmah u valja da se hodolog na terenu sjeverno od Pecke sa U tom regionu, kad je cesta si ! la u panonsko pobre " je, tako nestaju svi tragovi ove velike prometnice, koja se na svom transdinarskom toku, kako smo vidjeli, prose kroz planinski prag Dinarida, dobro na mjestima. A
m

mansio.

N. dj., 21. Cf. V. Rad i m s k y, GZM, 1891, 432. Tu je morala biti i

160 Za spomenike sa natpisom v. K. P a t s e h, Dva rimska natpisa iz Peoke, GZM, 1894, 7i6i5. Cf. WM IV, '2J62 i D. Ser.gej evski, GZM, 19'5;1 310. Iz susjednog Carevca je fragment epdtafa sa geniHlnim imenom Aurelius, K. P a t s e h, GZM, 1895, 581-582 = CIL III 14976 = WM V, 235. 16 1 E. P .a ! a l n dj., 310; Naselja, 21. 1• 2 E. Pa!ali n. dj., 3!1 O; I s t i, Rims'ka cesta Ba;nj al·ulke i Bosanske Gradi ! ke, Na ! e starine IV, 72; Naselja, 21; AJ, III, 53-54. - V. Tabelarni pregled. Cf. G. A l f d y, 53. 18 3 V. Radimsky, n. mj.; Ph. Ball1if, n. dj., 24 .i 25 :i ka!Tta; E. P a!al GZM, 195•4, 31<0 i 31;1.

78

sada, po ! to je pre ! la dinarski blok, gubi se na mekanom geolo ! kom terenu164. Kao ! to smo rekli, svi dosada ! nji tok ove ceste vode preko Sitnice na Kola i Banju Luku. Ta se linija zasniva na pretpostavci koju je jo ! prije stotinu godina iznio O. Blau, po kojoj su bunarevi u Bunarima, nedaleko od Sitnice, >>mit Steinen aufgemauert und mit grossen Flatten iiberdeckt<< rimski' 65 • U prilog rimskog porijekla tih bunareva Blau navodi i »enorme, alte Grabsteinplatten, verschiedenen von den aus der ersten christlichen Zeit stammenden Grabkreutzen in Stein, die weiter abwarts sichtbar werden166 • Kao dokaz o rimskom postojanju puta preko Sitnice Blau navodi i staru kaldrmu Ratkova i Sitnice, ali o njoj ne daje pobli " ih podataka: >>Zwischen Radkova und dem l Stunde entfernten Sitnitza - ka " e Blau- sieht man noch ein Stiick einer in siidwestlicher Richtung laufenden gepflasterten Strasse - wie ich anderswarts nachgewiesen zu haben glaube, die aus den Itinerarien bekannte romische Militarstrasse von Dalmatien nach Pannonien<< 167• Na osnovu opisanih nalaza i sa podacima iz itinerara, Blau je ovu rimsku cestU<< jo ! 1867. g. rekonstruirao na slijede-

>>Der Distanz nach wilrde hieher (sc. - I. B.) die Station Castra (13 mp von ad fines Tab. Peut.) fallen, ebenso Lamatis der Tafel (12 mp. von Castra) oder Aemate des It. Ant. (18 mp. von ad Ladios) auf das gleichfalls antike Reste aufweisende Sildende der Hochebene Dobrinje . .. «168•
Sva kasnija istra " ivanja, uz neznatne izmjene, ostala su u granicama postavki koje je formulirao Blau, a koje, gledane iz aspekta dana ! njeg stanja arheolo ! ke znanosti, bez sumnje pate od bolesti<< tada ! nje nauke, koja je jo ! bila u povojima. Prvi je, 90 godina nakon Blaua, ovaj pravac in natura ispitao E. (1954) i tom prilikom utvrdio:
l. Da se na sektoru od Sitnice preko Ratkova do Dobrinja (gdje je ova cesta u CIL III kao sigurna) ne mogu ustanoviti tragovi rimske ceste16g.

2. Da Bunareva i ceste ni ostataka rimskih naseobinam.

nema ni tragova rimske

164 Geolo!ki s•a's tav pov.l'#ins;k ih .slojeva je kra !ki, sastav:ljen od vapnenca, dolomi!ta, a formilran u me2!0ZJOjsk!rm fo.rmacljarma (tdjas i .kTeda). Na \takvom oo terenu propali ;trag-ovi ceste, a o> no malo Us,por. E. P a ·! a .li GZIM, 19154. 3• 10. V l. !to je os-talo t.rE!ba ttek s k ar GZM, 1937, 51 opisuje ovo kao »karsnu visiju sa mnogim pojavama ubla"enog karsta<<. 165 Reisen :in :Bosnien und deT Hernzegowin.a, Ber. lin, 1877, 110.
166
167

iiibiderm.

168

Reisen, 108. Mona.tst b eriohte der Bel'liner Academie der Wissenschaften, J.867. Nov.

7421.

m Rimska cesta od iPodra!niakog polja do Banje Lulke, LN. st. III, Sarajevo, ·196.6, 2140; Naselja, 23 i AJ III, 63. 17'0 N. st. III, 241.

79

3. Da rimska cesta sigurno nije i ! la Blauovom linijom od Dobrinja preko Kola u " eher na Vrbasu, pa je stoga predlo # io varija,ltu preko " ljivna i Konatara do " ehera 171 • 4. Da jedino a ntike na ovom pravcu ostaju >>rimski bunari<<, kako ih zovu i mje ! tani i kako je uneseno na austrijsku kartu 1:75.000. Na susj ed nom lok. Mramorje u Bunari ma je jo ! evidenti· rao ulomke rimskih opeka 172 . Da je ovim pravcem prolazila rimska itinerarska komunikacija, navodi kao relevantan argumenat ! to je >>na cijelom prostoru od polja do Dobrinja najlak ! i prolaz prirodno (je) ba ! onuda kuda vodi dana ! nj a cesta << 173 . Zato se i nakon ! to je ispitao jo ! dva pravca, o biti govora, ipak za modificiranu Blauovu trasu preko Sitnice. naime, vodi cestu od Dobrinja na " ljivno (i dalje preko Gradine k. 674, Konatara, Lokava i na ! eher), t erenom koji je vrlo ispresijecan i nepovoljan i koji se nikako ne mo # e valorizirati kao magistralni pravac. Iako su bili na pragu pravilnog rje ! enja, ipak su se i Ballif i - posebno Ballif za pravac preko Sitnice; koji prolazi pustim i bezvodnim krajem. Ipak, iz izlaganja ove dvojice hodologa, proizilazi d a su i sami slabost te linije. To je i m ene potaklo da detaljno rekognosciram teren od do Vrbasa na istoku, pa sam u tu svrhu prokrstario Zmij a nj e i dio Pro ! ao sam vi ! e puta sada ! njom cestom Bn.nja Lukai u tvrdio da na tom pravcu, koji se uzima k ao pravac rimske CE:::ste, uistinu nema nikakvih tragova antike. Relativno su broj n i samo ostaci prethistorije i srednjeg vijeka 174 • Pa i sami >>rimski bunari<< u Bunarima, bar u svom, sada ! njem stanju, n isu rimski 175 • Ako sudimo po megali.tskoj formi njihovih koje su vrlo onda se radi o srednj ovjekovnim objektima, za koje postoje analogije i u drugim bezvodnim krajevima Bosne, npr. na Glasincu 176 • To, uostalom, indirektno potvrduje i sam Blau svojim opisom nadgrobnih spomenika na susjednorn Mramorju. Slabi trago vi rirnskih opeka na lVIramorju ne mog u biti dokaz u prilog pravca jedne magistralne komunikacije. Ostaje naime ne samo m onego i v elika vjerojatnost da je ovim pravcem i ! la jedna lokalna
111 N . st. III, 242; Naselja, 24 i AJ III, 63. To je put koji vodi preko prethistorljske gradine Zelenci u cf. P. I v a n Gradina Zelenci, GZM, 1890, 342. m N . st. III, 241 i sl. Naselja, 23. 1 73 N. st. III, 241 i Nasel}a, 24. 174 Osim lokaliteta koje nav. o di N. st. Ili , 24G-241, u ! irem p r ostor u ev.identi;rao sam u z •OVU .komunikaciju jo ! i -lok. Grad u i GTa obj e prethistorij.s ke .g radine. U s. na lok. Mra dlina (:k. 940) ;u morj e nalazi se IS•redmjovjekovna m.ekwpola. m Osim bunara sliku donos:i P .a ! a 1 N. st. III, str. 241, a koji je danas uni ! ten, se jo ! samo bunar na pa r celi Gudjevi6a (iznad ceste) . (2,30 x 1,30 x 0,45 m) , polo # ena na tri kamen a, pokniva buna:r. Ostali bunaTevi adapttrani .su za seo·s ki vodovod. 17 6 Uspo.r. M . Fi l i p o v Glasinac, SrJJSki etnografski ZJborni'k, knj. LX, Na;s elja j po;reklo stanovni ! tva, knj. 32, :Beograd 1950, 199 (poselbni otisak, sk. 2.3). su buna,ri« na Glasincu: u u Kuli, u Gazivodam a, u Cavarinama, u Pedi ! ama i drugi.

80

prometnica koja je povezivala dolinu Banice sa itinerarskom cestom Salona-Servicium177• Sto se kaldrme koju spominje Blau, ona mo ! e biti jednako turska kao i jer je ovo upravo u tursko vrijeme bio vrlo prometni pravac. Prema tome, na pravcu Sitnica-Dobrinje- " eher nema relevantnih elemenata koji bi govorili u prilog itinerarske ceste, pa se moramo osvrnuti na ostale pravce. U tome nastojanju upravo ispitivanja Ballifa i Papru ! aju elemente za rje # avanje ovog problema. O odsjeku ceste Pecka-Banja Luka Ballif je zapisao samo slije>>-Oestilch des Plateaus von Podra # nica, in der Gemeinde Tribovo, fand ich Spurrinen, weLche entweder die Fortsetzung unserer Strasse nach Banjaluka bezeichen (podvukao I. B.), dann aber, gegen die Ansicht BLAU's, die Fuhrung der Strasse in der Nahe des Vrbasthales vermuthen lassen wurden, oder aber auf eine Verbindung der im Dolnji polje nachts Varcar-Vakuf bestandenen romische Niederlassung mit unserer Strasse zu beziehen sind, wobei die letztere nach der Annahme BLAU's uber Sitnica und Dobrinje nach Banjaluka fuhren wurde. Auf alle Falle kann angenommen werden, dass die Strasse von durch den Strbinasattel auf das Plateau von Podra ! nica fuhrte. Ihr weiterer Zug bis Banjaluka darf, so l ange nicht genauere Anhaltspunkte vorliegen, nach der Vermuthung BLAU's angenommen werden<< 178 • Na karti prilo ! enoj uz Ballifovo djelo cesta je, prema CIL III, ipak obilje ! ena linijom Sitnica-Dobrinje kao »Sichere und aufgedeckte Strasse« (podvukao I. B.), a od Dobrinja do Banje Luke (Ad Ladios) i do Save kao 179 • »sichere aber bisher nicht aufgedeckte Strasse<< Sa vi # e sistema i truda i sa boljim poznavanjem terena obradio je ovo koji je istra ! io tri od pravca. Preostao je samo pravac kroz tzv. Dugodol, koji nije uzeo u obzir. To je >>turmanski put<<, koji od Nikin-broda i Ponora na polju vodi preko zas. u Dubice i Dugodola na Lokvare, StriKadinu Vodu, Kola i Banju Luku. taj put ne dolazi u obzir. Ispitao sam ovaj pravac i utvrdio da je to recentniji konjski put koji su kirij a # i koristili jo # u proteklom Ovaj put nije nikada imao tvrdu osnovu. je ispitao ova tri pravca: l. Od Podra # nice preko Sitnice, Dobrinja i Kola na Banju Luku, o kojemu je bilo govora. 2. Od preko Trijebov a (Tribove) na Lokvare i Strii dalje za Banju Lu ku.
177 O I toj b Hi v1se rgovora .karsiJJije. ,D. S e T g e j· e v s k i, GZIM, 19:2r 8 9:2, .s:matra da je .r.i mska cesta Bravs:ko - Banja Luka na magistralu Salona - Servicium izbij ala kod Sitnice. Ona je u stvari, sa Sitnice i # la kroz Dubicu (preko Opaljenice). Od Sitnice do Dubice se i »stara ka'ldDma«, # ir r oka 3,5-4 m, koja vodi na visorav• an T r ijebovo. 178 Sbrassen, Zl. 179 U spor. CIL III, 2, T. III. Kod A. E v a n s a, AR, na prilo ! enoj karti pravac Ratkovo - Dobrinj e - Banj a Luka je k ao i nesiguran, dok je ·o dsjek Banja Luka - Bos. -Gr adir # ka rucntan kao sLg ur.an. Evans, ovu cestu vodi od Citluka (Aequum) na vrelo Cetine, pa preko Knina (Topolje) na Re.sanovce - Drvar - Brav.sko i daije.

6

81

3 Od na Surjan,

i dalj e prema Banjoj Luci. 180

na sjeveroistok preko Dubrava i Gustovare

Iako su rezultati ispitivanja pravca preko Sitnice bili negativni, o je bilo naprij ed govora, se na kraju ipa k za taj pravac, iako n e !to korigiran (via Sljivno) 181 • Na pravcu je nai ! ao na tragove rimskog puta, u prvom redu na u Trijebovu, o kojima govori ali je bio mi ! ljenja da to >>nije odlomak one magistrale koja od Salone preko polja, Pecke, polja i Banje 83 . Dakle, loLuke izbija na Savu, put koji izlazi na ovu magistralu«1 kalni, put, koji povezuje rudarsko oko -Grada (Majdan i Sinjakovo) sa magistralnom cestom, koja, po ipak vodi preko Sitnice. Zato Leusabu lokalizira u Bunare, na putu Sitnica-Banja Luka184 . je jo ! ispitao i pravac preko Dubrava (Gustovare) i ali ni na ovom pravcu nije na ! ao tragove rimske ceste, pa je je to turski put185. da

Put preko Dubrava i poznavao je i Blau, koji za nj ka " e da >>hoch am Rande des Vrbas-Thals im sudlicher Richtung fiihrt « i da j e i distance od Banje >>stellenweise so schwer zu passieren ist« 186. Blau Luke do Jajca: Banja Luka l sat, Novoselija l 1/2, Rikavica (danas Rekavica) 11/2, Krupa 2, Sehovci 3, Jajce l, svega 9 sati. Do koji sa hatarom Sehovaca, bilo bi oko 7 1/2 sati. Dio puta Krupe i Sehovaca je >>auf meist gepflasterten, aber schlecht unterhaltenen Wege«187. Ovaj put je uistinu turski, ali j e on postojao i prije Turaka, od davnina, ! to pored ostalog dokazuju i brojne gradine i nekropole locirane uza sam drum. Na ovu komunikaciju su se oslanjali i srednjovjekovni obrambeni gradovi Krupa, i Banja Luka. I uz ovaj put je u narodnom predanju povezano ime Marije Terezije, koje je - kako smo vidjeli kontaminirano sa imenom legendarne Crne kraljice (npr. rimski put preko polja). Tim putem je 1525. g. prodro hrabri hrvatski knez Krsto F rankopan da bi istureni polo " aj u Jajcu opskrbio municijom i hranom. Na " alost, u pismu Krste Frankopana prijatelju Antunu Dandolo u Mletke nema konkretnijeg opisa samog puta. stalne okr ! aje sa Turcima, Frankopan na jednom mjestu ostalog k a " e: passavamo in piu lochi pe·r 1 80 Pod !br. l , n. dj . u N. st. II'I, ,213<9, 2143; .pod hr. 2 put od MrkoJPrema BanjaLuci, ilbidem, 715-7<8, a pravac pod br. 3 , GZM, 11.954,
3il2.-3'1A.

181 N. st. III, 240-243 i Naselja, 24. 182 S'trassen, t2il. 183 iN. !S• t. Ti l J, 7!5. 184 E. P a ! a I Rimska cesta BanjaLuke i Bosanske Gradi ! ke, N. st. Ul, 72, i na pmil<o"enoj Naselja, :29 ·i AJ 'llri, 64. 1ss N. dj., GZM '1>954, 313. 186 Reisen, p . 108. U spor. E . P a ! a 1 GZM, ;1 954, 313. 187 Ibidem. 82

Venezia.kako smo vidjeli . osposobljen za zapre ! na vozila. koji je no u upotrebi i danas. medesima via« bio je. pa je bosanski namjesnik Husref-pa " a. et victualie p01·tava. prekinuo opsadu Jajca i krenuo ususret >>s vojskom niz Vrbas<< 191 • Frankopanova vojska je nastupala starim putem. 305. a koji je . P h. zapisao je i don Niko ! upnik u I jedan sasvim podatak iz Frankopanova pisma ukazuje da se radi upravo o pravcu preko > > Venuti che fossemo sopm una desesa molto rata apTesso uno turcal castello detto Bozaz. -Sam Frankopan ka ! e . 190 Ibidem. Uspor. o.• 83 ... 207.a. a sa prometnog gledi " ta predstavlja najpogodniju i vezu i Jajca sa Banjom Lukom 192 • Tradiciju o rimskoj cesti koja je vodila za vrba " ke gradove Krupu i dr. lP· 44 i 47.. Se)pa. tlaka). a dvije druge preko Skender-Vakuf a. Abdnuck aus dei' Allgem. Frankopan n aziva »via. a na nekim dijelovima moralo se obilaziti unaokolu.). put Matije Korvina i njegove vojske (1463). 192-200.. 1894. quella sera (7 de zugno) se levo el bassa de lo assedio et ne vene ·i neon tra. Prema tome ne odgovara ono " to Lj. 192 Upravo pravac moderne ceste kanjonom Vrbasa valorizira opisani pravac kao najpovoljniJi sa prometn01g aspekrt. " ufflay.in der Hercegovina. Ni " ta se nije promijenilo ni za turske vlasti sve do polovine XIX st. B a 'l ·l if. T h a ll o e z y . i sam Thalloczy navodi da je jedna kolona vojske napredovala dolinom Vrbasa.M. sv.rat. . 303. od Vrbasa. Wien 1903. 306: per quella medesima via per la quale eramo venuti . sva vojska Krste Frankopana i " la je od Banje Luke dolinom Vrbasa. .vallade stTette. 188 • Put koj i. Zagreb. Frankopan se nakon ! estokog okr " aja s vojskom Husref-pa " e istim putom povratio u Hrvatsku 195 • Opisani put je bio u upotrebi sve do izgradnje ceste kanjonom Vrbasa (1894. v . Takav put u narodu je poznat pod imenom >>balar<<. je za Frankopanova nadiranje. L j. Povijest (banovine. I bidem. 1916.no ad J ay za insieme nost Ti caTiazi . Od Racuna (Krupa) do Varcar-Vakufa uglavnom se poklapa sa rimskom trasom 188 Izdano u >>I diarii di Marino Sanuto<<. 191 Ibidem.Konstrukcija srednjovjekovnog puta nije bila za kolski nego za karavanski promet. Baruzeirtung. . a to bi kroz kanjon Vrbasa bilo ili vrlo te " ko. Heilt 2." uf fl ay. 6 i 208. ali je od Han-Kola do Racuna i " ao padinama dakle ne " to zapadnije od rimske trase koja je vodila preko Rekavice. ne asaltorono davanti et da dietTO. Prije toga kanjonom 'je vodila samo staza (Saumweg). pravcem kojim je tek austrijska uprava izgradila cestu. i da su to bile >>hridaste staze za divokoze<< 189 • Na prilo ! enoj karti Thalloczy je ucrtao taj put kroz kanjon Vrbasa. Das S1Jrarssenwesen dn Bosni en u . odnosno preko Sitnice (ili zapadno od Vrbasa 190 • Naprotiv. 75. 39 str.opisao Blau. grada i varo"i) Jajca 1450-1527. 189 Ibidem. Taj se pravac dobro uklapa u tragove rimske ceste u Trijebovu i -Gradu usjeci. quella via. 1o3 L iberr rukopis u ! upgkom iUJredu ru Mr104 19 5 T h a ll o e z y . tamen con morte di malti di lom. et solo un fante nostm fu li amazato peT un schiopeto<< 194 • Po " to je opskrbio Jajce i jednu milju dalje od Jajca (Jezero?). dakle. e. p. Thalloczy ka ! e da je iz Jajca prema Banjoj Luci po dolinskim tjesnacima >> tekao (j e) tovarnih konja i mazgi tek pastirskim putevima<<.

Prolazi krajem bogatim vodom. Prisjeka.kta prij-e Turaika«. vidjeti. po gradinama uz drum. a mo # da i obadva« 198 .enom 7 km (Jezero?) .g odina. koji je obilje # io Blau. gdje treba tra # iti i jezgru predturskog Varcara (Varcarevo?). odnosno 10 km sjevernije (ili od Podra ! nice.. Hanovi) 197 • U svojoj osnovi ovaj put je vrlo star. gdje nije zarastao. nije obradio oyaj drum. 1957. u u ! irem podoko crkve.Jezero . koji su duboko zatrpali objekte.Jajce mje ! tani tvr de da je najlstaT. U svemu odgovara rimskoj cestogradnji. pokazala su da rimsku itinerarsku cestu treba tra # iti upravo na pravcu preko koji je Pasmatrao turskim putem. Njegov pravac koji vodi r avno prema sjeveru iznad svega na rimsko porijeklo. kod T h a ll o e z y j a n.t le preko M agljajdoloa i Jezera u . B. najstarijoj pUlt p. dj. K ako ogranak Tabule. i Znarimsko naselje le # alo je n a lok. a na Vrbas (oko 150 m nadmorske visine) spu ! ta se postepeno.nom borbom. On je i danas.Jajce. Kr e ! e v l j a k ov Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini. ! to tih nalaza nije dosad bilo vi ! e.Magljajdol . 84 . onda ovu putnu stanicu val ja ubicirati u Varcar-Vakufu (dana ! njem u pitomoj dolini Crne rijeke. Sarajevo. vodi p reko Gustovare i ! ehovaca i dalj e prema Ha'n Surjanu i preko Han Frisjeka na Kola. H. Opis nastupanja v. Fran'k<Opan je u lO!go:Du udalj.ski JPU:t u ov·o m kraju. kontinuirana naseljenost i plahov ite bujice Crne rijeke. Banju Luku sa Jajcem. ! irok oko 4 m. a pravac preko Lokvara i I.imski).) kao druga alternativa. se padina Garevine i visoko nad kotlinom Vrbasa. ako Leusabu treba tra # iti 27 km sjeverno od Pecke. dobro naseljenim.j vratio se istim putem pod s'tal. Po !to je opskrbio J ajce. Hasan ·k a # e da je ovaj pu:t od pamtiiVJijeka ib io u upotrebi i da je 'to »svjetski 1put »jo'! od va. Distanz Nachweis (Route 151 p. 197 V.Bjelajce . Polje. koja je i danas prometnu vrijedn ost. uzrok su veliki aluvijalni n anosi sa Grabe # a.s!t Hrvata IV. lokalizaciju Leusabe u tra # i i 19" Od Hanova do Jajca Frankopan je nastupao putem koji vodi u Bjelajce (a koji je u osnovi r. Takav put na ovakvom terenu mogli su graditi samo Rimljani. Istra # ivanja koja sam u ovom vr ! io 1969. Surjan. kao jedna alternativa. 206 i d. Na trasi od Rogalja polje) do Gornjeg " ehera trasa ne prelazi visinu od 700 m. 171-172). g. Povij e. a u toku kojih sam ispitao i sva tri pravca.. Na odsjeku Rogolji-Trijebovo (voda Jovana) nije poznavao pravac rimske ceste. Za put Hanov1i . t9s GZM 1954. V j.iji kirid#dj. Na osnovu analize sva tri ispitana pravca je do ! ao do zak»da i dalje ostaje onaj pravac preko Sitnice i Dob r inja. i 1970. bez prirodnih prepreka i zavoja. 312: »Po kazivanju Hasana uglednog i obrazovan<Og starca od 3-8 . a <Oda. Rimljani su taj put pro ! irili i osposobili za kolski promet (via munita). u koju se samo uklapa njegov put Dakle.rema sjevenu. Uspor. jo ! predrimski.(varijanta preko Gustovare) 106 • Jo ! ovog vijeka bilo je na tom putu nekoliko hanova (Kola. [ o kome je jo! od starih slu ! ao. koji on iPOvna. koja izbjegava zatvorene ili podvodne doline.

1954. koje je od Pecke (Sarnade) udaljeno svega 17-20 km.Carevac PlivJ. PECKA. 27 km 201 • To je potakla i da Leusabu ubicira u Bunare na Zmijanju.Do ! lovi . pa preko Mednjanskih strana vodila u klanac # trbinu. 1104 E . 1881. lbilj. koji je da tako ka " em. Slatima. a Leusaba (od Sarnade) po Itin. ipak se za pravac preko Sitnice. iako ne po starim trasama. Najprije je prolazila ispod Carevca. i 3. bio je u antici dobro naseljen. Ant. Stoga Blau. kako pokazuju nalazi. Leusabu lokaliziraju na polje. Put koji povezuje Mednu sa Vrbljanima mj e ! tani i danas poznaju kao >>Put Crne k r aljice<< 205 • Strcussen 21 1 Reisen. i ! la preko Sitnice. Na toj su trasi srednjovjekovna groblja na Krstovima i pod ! trbinom. Innsbruck. A 'l a BD. 1205 U antlici.Gerzovo . a za njima i neki drugi autori. l-9150.Rimska itinerarska cesta nije. vodi u Varcar-Vakuf. ne ! to ni" e od dana ! nje ceste # trbina. 311. B en edict Kul!'ipeschitz. 1. Taj je pult otpr.40 km. 1preveo Sarajevo. rujna 1530. dok jo ! ntsu bile •tako UJni· ! tene ! ume. Hinerarium. Carevac. 15. Srijeda.# TRBINA. B 1 a 'u. uz koji je bilo vi ! e Vrbljanima. jedan iz # ipova (preko Trnova i Gernaseobina u zova). To doka2'1uje i :relatiJvn o velik b r oj r:imskih naselja: Pedka. pa su se iz doline spomenutih rijeka na itinerarski put slijevali lokalni i putovi. dakle.Slabina . po podatku Itinerara Leusabu treba tra" iti sjevernije od polja. CIL III 2.RiJbndk .10 J H. 1 ! to je otvoll'ilo p r oces erozije i denudacije i zamuljila tokove potoka i rijeka. Ribniku. Rimska se trasa uglavnom poklapa sa turskim putom. b) Trasa ceste i lokalizacija Leusabe O tragovima i toku rimske ceste od Pecke (Sarnade) prema Savi Ballif se zadovoljio kratkom formulacijom: »Ueber die Fortsetzung desselben konnen nur Vermuthungen aufgestellt werden« 199 • Iako je poznavao u Trijebovu (Bare). Srbijru. T. bio 'je ovaj " upni kra j gospodarski a ktivnijli n ego ! to je danas . Srijedi i Medni. Ribnik.rg. nego preko i Krupe. To je onaj dio puta koji je L a mberg poslanstvo prevalilo 2. 11'5: >>Leusaba si scosta piu verso il Nord dalla posizione di Podra " nica dove il Kiepert. 1910 = B e n e d i k t K ur i p e ! Putopis kroz Bosnu. Lamberg Schwa 1 rzenbe . Ve199 lloo O. odnosno Dubice. bio dobio pravo u nauci&e0 . Ballif. 203 GZM. Kiepert. trasa ceste. putovao Benedikt sa austrijskim poslanstvom u Carigrad 204 • Kraj oko izvori ! ta Plive i Sane.Sokograd na Medna . turskim putom 14. III iz 1873.ilLke i ! ao linijom .Krstovi . Preko Sitnice i Lokvara. mi ! ljenje iznio je J. g. Vrbljani. vodila je cesta koja je magistralni pravac Salona-Servitium povezivala sa rimskom cestom polje-dolina Sane. Bugarsku i 'Rumeliju 1530. 85 . a drugi iz doline Sane. kako sam je rekonstruirao. Medna. il Blau ed il Tomaschetk riteng·o no che queHa IS•tazione dovesse essere stata«. K i e p er i. Detaljnije je ovaj dio puta obilje " io Pa ! alie03 • Cesta se na ! trbini probijala kroz planinski blok koji sa sjevera zatvara kotlinu Pecke i razdvaja slivove Vrbasa i Sane. Dio ove ceste od Medne do Carevca vjerojatno je sa drumom kojim je 1530. dakle pravcem kojim i danas vode glavni putovi. V. na cesti Sitnica-Kola-Banja Luka2!J2. p .

3 cm).5) » " ar eno 'k amenj e<<.!'u " evLne 1 r im s!ke zgrade . . debljine do 40 cm. 18911. S . S. N. utvrda je bila na prethistorijskom gradinskom Unutar refugija otkopana je zgrada sa tri prostorij e.izuzev. sjevero. koji je vj erojatno slu ! io kao zapor na jednom od putova 'i po svoj prilici bio u sistem za " tite itinerarske komunikacije.sve osnovano«. Nekoliko sigla ima i na kri ! evima (B. Propao je i miljokaz sa # t rbine koji spominje samo Radimsky207 • postojanje toga miljokaza posve je sigurno. I ovaj dio starog puta narod zove »Put Crne kraljice<<. prolazio turski put. K a m en ice.'ffi·o m k!lancu St<nbina. a koj i je sigur an dokaz d a je i r imsk a cesta prolazila kroz ovaj klanac. Ballif. l. kastel (refugij).j ri m ska d gla . Na lok. -navod no . Miljokaz. 1 kod (1 v. o tkopana je (194.k artu ll50. U M edni je bilo n a1selj e rura:lnog tipa. zv .38 km. SB) i oko njih (S. C. Rad i m s k y . Medni . mogao je stajati na 90 . milji od Salone. starac od 106 godina.5 x 0. Gormji V• r1blj a n i. ali je na dijelu od do Rogolja bila ne " to (oko 8 km) .kam ·e nje sa na•tpisom. Kroz Strbinu vodi i danas jedina prometnica koja Banju Luku preko i Livanjskog polja povezuje sa Splitom. AP 9 (1967). 86 . Miljokaz je stajao na starom turskom putu kod u blizini hana. AP 10 (191 68) . . ili paralelno sa Vrbasom od Na toj relaciji gotovo sasvim nestaju tragovi rimske ceste.Na susje dnim nj• ivama. jer I S• e Pecka {Sarnade) nal-azila na 80. Dana " nja cesta prolazi kroz klanac Strbinu prirodnim i uskim defileom te u (Podra " nica) izlazi na polje. koji razdvajaju dolinu P ecke od doline Crne rijeke. sve od do B anje Luke. Kod toga zaobljenog stupa. Nema vi " e ni hana Karantana. 119-121 i G rad.l o se STedn jovj e lm v n o 1 gr. S. S . 15:6-159. ka ! e stari Marko..II:Jiti po.otkop a n e 1 SU . Avarske strelice iskopane iz bedema utvrde svjeegzistenciju ovoga objekta jo " u kasnom VI st. . u Sel>i" ta. 432: >>Po"to su kod M edne ost aci i!'imske ceste. koji su udaljeni od Pecke nekoliko kilomet ara (dijeli ih Sana). Sporno je jedino kojim je smjerom i " la: preko Sitnice (Blau. Karantan. Milj okaz sa St r bin e i dosad n eiskori " teni miljokazi iz Gornjeg # ehera (Banj a Luka) dok azuju da cestu treba t r a ! iti na pravcu Podra " nica-Banja L u ka. Sa Strbine. a prije njega i put < <. To j e ujedno i jedin i prolaz iz kotline Pecke prema sjeveru. 1 i pO'" to po pouzdanim vijes·pL)lla koje sam ja p r imio. bilo je 11avodno i vi " e mramorova Sve je to u novi put koji je dva svjetska ratae08 • Ovuda je.r e mnijenje (da je u Peck. ."d neultvrjo " I POS'V·e ime "tacijoe . koja uokvi ruje natpis F[A]BEA ME FECIT. GZM. U blizini m ii dr. g. B. nikacij a. refugij .od Medne :k!od Han Karantana ima i nimski miljo.S . S. a visokog oko l m. i jedan milj okaz ko ji raniji hodolozi nisu poznavali. mi'1ji I Aillt: 269).000). To mi je potvrdio i Marko zv. st. 206 • " TRBINA-ROGOLJI. E. to go. Vrblj ani. W.io u S'O. iz 8. Istim putem je i " la i rimska cesta.Za nimljiv nalaz je od pojasa ukra " en k r i ! evima i arnamentom lozice (16 x 2. 1 nalazi.sa d osta opeka . Han Karantan se na1az. Grad. Klanac Strbina na nadmorskoj visini od 825 m jedini je p r irodni prolaz masiva Dimitora (1483 m) i Lisine (1467 m). Seli "1 ta u Gm.oj bila putna SJtanica. . Grob nice.oii:Jlje O vi nalazi nisu •obja vljeni.kaz.Na lok . kod biv " eg han a K arantan a . i recipijentom za vodu. k ast el.) . koji navodno nije 1 imao nat• pilsa. sam 1967. otkopao. D). koja je vrlo stara komu.U Gornjim Vrbljanima. turskim putem 8. i 1968.

debljine oko 40 cm. kako smo 1stakli. Iz Podra " nice je jedino poznat nalaz rimskog novca iz vrela na parceli Podgradinastipem iacere (Patsch. jer ide gotovo u ravno j linij i. K u n de des Morgenl. zaorani put . 87 . ova t r asa se skladno uklapala i u u '209 Put zapadnim rubom polja.tove. d. W. g . koji dol azi od Podra " nice. . " to ranij i n isu uzimali u ob zir.Trijebovo . izlazila na Rogol je. jer je. Trasa je dobro Od Rogolja do Surjana provedena je gotovo u istoj niveleti. u za klon jenom p olo ! aju.). pa k roz Trijebov o (Ba r e) i G ornje # eh ovce n a Surjan i Cesta je imala tranzit ni karakter. Njezina " irina od oko 4 m i neki elementi (trasa.'"". va ! nu raskrsnicu putova. usjeci) ukazuju na dobre proj ektante i graditelje. k ao i kasniji han .e :bi< la 'raskr.) pokazala je d a se ispod povr " inskog humusnog sloja. Tragovi joj se gube na mekanom terenu.lj ok aza bila je vjeroj atno i m a nja et apna p ost a ja (m ut atio ). HOGOLJI-TRIJEBOVO (JOVANA) . T rij ebovu i B jelajcu (Bilajce}''". Zeits. iako je dosta . dakle na Rogolje. jer je sposobn a da sa S\rih str ana p r ilni pu. komun ikacije u ov om kraju (1969 . b ez usp ona i padov a. str. I ako je O'\"O podru?5j e ostalo arheo-lo " ki n eistra ! eno. komunik ativna. g. a uz t o je '.Bilaj ce. ':l\1 i karta. Podaci su provj er eni a nket iranj em i d r u gih mje " tana. . U Podra " nici je cesta prolazila kroz zas . Sa Rogolja je nastavljala p r ema Trijebovu (Tribovo). Sonda koju sam iskopao u Podra " nici (1966. n avodno. Gustovara . Pri rubu polja humusni sloj iznosi i do 80 cm. a rimska naselj a u Leusabi i Etjelajcu na Crnoj r ijeei bi. 143). XXXII.Hanovi. preko Nikinbroda. saznao sam od Mile iz Kule da jedan stari. vodio sv e do mora. onda je cesta mogla samo rubom polja. Osim toga.rimske n aseobine u Majd anu. t r asa je sa prometn og aspekta vrlo povoljna. " to u Podra " nici i na polju nema nalaza nije toliko uzrok kultivacija zemlji " ta koliko duboki aluvijalni nanosi koji su zamuljili vodotoke i pretvorili polje u barovitu ravan. (mjer eno p o k arti).star. vodi sa Rogolj a u pravcu Trijebova. a poseb n o j e n aziv »m orski p u t <<. B a ll i f. B r do).iGli 'b ar n ije u mjetno 210 Leusalba j. Tu 'Se odvajalo vi " e lpiutova: Pnmile . oko izohipse 780.p ut. seoskim putem oko 5 km. ali sa manje zavoja od dana " nje ceste Banja Luka-Split. Od " trbine prema sjeveru vodi ravnim terenom. Drei bosnische Kultsta tten. Nije doticala mjesta. nalazi n anos debeo preko l m . i to zapadno od Gradine (k. i Kula (s. Mje " tani ga zovu >>Pu t Crne kraljice<< ili »Put Marije T erezij e<< .la su povezana p utovima. ski. Put vodi sve do ali je na nekim mjestim a zarast ao. 992) i trasu dana " njeg puta. Tragove ceste pratio sam m ikrotopogr afski k roz zas. Ak o je ovo polj e i u an tici bilo bar ovito.s nica. &trassen. nije rimrimski . a to je zbog konfigu r acije i sast ava t erena vrlo vj eroj atno.Sitnica Rogolji. f . 211 P h. pa su uz njenu trasu koja je vodila k roz " umovito ostaci rijetki. ipak su na r a zxnjer n o malom arealu evidentirane zna.

Ru " evina nekog objekta. Tu. 218 C. u lb'Lizini V1rela Novakovac. specijal-kartu 1:50. na vrhu ove gradine. 19'54. poznati su i 2t2 V. gdje se sastaje sa putom koji. koji je u Bosni dosta relevantan je indikator Jturskih putova. 19. Na izlazu iz Popova dola se umjetni usjek dug oko 30 a " irok 3 m. u preldje'lu Busije. prije nego " to su dana " nje ceste nim dolinama Vrbasa i Crne rijeke. sastoj. Bunar Jovana. Sama gradina sa kamenim nasipom i obiljem prethistorijske keramike i troske iz predrimskog vremena. 1 213 Sam toponim B u s i j e. P · a ts ch.taai stare kaldrme. osnovi. Nekropola Mr a m or j e. i austrijsilru vc>jnu kat"tu l :75. u put je konzerviran u ledinu. u blizini rimski put savremenu cestu ali je na parcelama zv. zidan u suho.rdblje sa uspra<vnim spomenikamenjem. navodi da kod zas. st. U kra " kom bezvodnom terenu ova je voda oduvijek bila meta putnika i stoke. te od Surjana i Krupe.000. na le ! i i Jovana. Cesta iz Grabe ! a izbija na njive zv. N. iLe!i na zaolbljenoj kra " koj uzvi"ici desrno od trase »Puta Crne :kraljice«. Begovac. postoje os.i ma su /USkoci i hajduci karaJVane. na koj. zv. prilo ! ena karta. But je ucrtan i ru Routen-<karte. T.a.Terenska ispitivanja potvrdila su dobivenih indikacija.5 km. Tu su se slijevali putovi koji su dolazili od Sitnice (preko Dubice). oblog presjeka. 909) i dolazi do vrela zv. Glavni krak je vodio dalje prema sjeveru i nekih 300 m iza Begovea prolazio pored ru " evine D ! imbegove kule (po kojoj se naziva zas. III iz 1873 i B a ll if. 2. Uspor. Kula) 212 • Odmah iza D ! imbegove kule. Nelkoliko desetina metara . udaljenog oko 3. cesta prolazi zapadno od Gradine na # trbini (k. J o v a n a. prema sjeveru.Trilbovo. Na Rogoljima.5 m.aiDii t('Dri:jebovo-Bare). Kod Jovane na trasu »morskog puta<< izlazi i jedan lokalni put iz (via koji je pratio U stara vremena. koju stanovnici rimskom.s}evernije. tailmder zaraslo u " fkaru. a na jednom mjestu se vidi duboka i duga spurila. 151. odaje vrlo staru gradnju i jako na bunar u na Livanjskom polju. od Rogolja i od i Kadine Vode (preko Mr " evice). uz Dilstanz-Nachweis iLz 1904. B u s i j te se pored srednjovjekovne nekropole »Mr a m or j e<< 2 14 spu " ta na bunar zv.000) kroz >>morsku strugu« prelazi u Grabe ! . E. ru. Situacija je analogna onoj u Iz Trijebova. 215 GZM. Sve su to stari kirid ! ijski putovi. koje su upamtili samo najstariji ljudi. Uz bunar je i lokva za pojenje stoke. Sreblrni na1az Bare . 75-76.10. ri Sorma(l. se »tlaka«. na kra " koj. gdje se kri ! aju brojni putovi sa raznih strana. CIL III.2--. 3'1. Prvi tragovi se zapa! aju u Popovu dolu pod Gradinom u zas. a zatim ne " to od seoskog groblja (v. Bare preoran. Od ove nekropole ·put se b1ago spu " ta prema vodi cima i Jov.g. P a " a l Rimski put od prema Banjaluci. 196 = WM XII. GZJM. 88 . radiusa oko 2.i se od oko '50 uglavn= sanduka amorfn01g karaktera.3114. nalazi se jo" jedino (vjerojatno mlade) . Strassen. mogla bi poticati od manje rimske utvrde. Tek je izgradnjom novih cesta raskrsnica 5 km ju ! nije na Rogolje polje). dolazi iz -Grada. preko Stupara. kod Jovane je bilo putova a ne na Rogoljima. U spor. a malo dalje drugi ne " to manji sa ostacima kaldrme i tragovima k o l o t e i n a.

koji se uglavnom podudarao sa rimskom cestom.s e na livadi ZV. On je magistralnog karaktera. g. Pecke. u pravcu Castra. Put Crne kraljice od Rogolja do Trijebova nastavak je onog puta koji smo pratili od Pecke do # trbine. 1937. Kao ! to smo vidjeli. 3. . tm:skog geografa XVII st. Tradicija o drevnom. do Jovane. '218 ·89 . elementi trase ( ! irina. S kar Zupa Zemlj anik i stara nabija Zmijanje. a 18. i obratno.aj put kU ! ki put. mj.j ebovo Route 157. milji od Pecke (Sarnade). Putnik koji nije " elio n a vratiti u Leusabu. Naime.Put se od Jovane spu ! t a k ro z Bilanorv do (niz Iivade zv.). Rimski nalazi u Trijebovu (WM XII. GZiM. 2L E. ik:oj!i nav. usjeci. dok je put iz na Lokvare. putovao je magistralnim pravcem # trbina-RogoljiJovana i dalje prema sjeveru. 179----LBO. da je rimska cesta bila ne ! to malo od Rogalja do Leusabe (koja je od Sarnade udaljena oko 27 km) ostaje jo ! oko 5 km. 151). Had " i-Kalfa 1 t. od Pecke do # trbine ima 14. 4. CO T d ik: a U tvrdom terenru nalarz:e ostaci . 1178-17'9 d Route 1'5 8. p. Hlijevna i Sinja na Klis. a ako je dolazio sa sjevera kod Jovane.g dje . koji je ispitao lokalnog. karaktera. kako je zabilje " io Ballif' 8 • Kao ! to se iz izlo " enog razabire. na kojem je ucrtan i ovaj put. p. Iako je kod J ov ane bilo mislim da Leusabu ipak treba smjestiti u put je kod vrela Begovea silazio niz Suljinovac u gdje se na Polju nalazila annaseobina. Toliko po prilici iznosi i udaljenost do pravcem Rogolji-Begovac-Suljinovac-Polje (Mrko- Ibidem.kaldrme • Sa tri pojedi{!.78 kmm . Strassen.Sinj. 49. 76. Brojni izvori vode uz cestu. gradini u Trijebovu ima i antike. tzv. 7. Smjer ceste prema sjeveru. Na Vel. a to je upravo udaljenost do vode Jovane u Trijebovu. Put Marije Terezije i »m ors k i p u t «. Itin. Spurile na (Krljanovica) u Trijebovu. Ant. 2. gdje je mogla biti jedna etapna stanica (statio). . liza put zaolbilazi dvije i prelazi Glavicu u pravcu B i t j e . a do raskrsnice k od Rogalja han) jo ! 9. 14 cm). Prethistorijske gradine i srednjovjekovne nekrepole uz trasu ovog puta.. P a ! a l n.Po ovom Jovana je u kojoj bi trebalo lokalizirati Leusabu. posebno Jovana u Trijebovu. 5. V l.g a (na karti: 'Dri. po Distanz-Nachweisu iz 1904.radi se mo " da o rimskoj utvrdi. rimskom postanju puta. tj. Ovo je samo varijanta turskog puta Banja Luka .38 km.40 km. Krljanovica) nalaze se izrazite k o l o t e i n e na tri mjesta.a vodi iz Banje Lutke preko Zmijanja. U spor. itd. Narodni nazivi: Put Crne kraljice. 8. 6. putnik koji je putovao u Leusabu skretao je kod vrela Begovca ako je dolazio s juga. Bjelice) do ! Predjela Krrlj<anovica. koja se nalazila na 98. Da je opisani pravac Rogolji-Jovana (Trijebovo) dio magistralne ceste. svega 22. . nagib.o di Had " i-<Kalfu. govore brojni razlozi: l. I po podacima u blizini J o vane se vide tragovi rimskog puta sa ostacima Ne ! to malo sjevernije na trasi istog puta na lok. milji od Salone. Medne. izgleda ne ovo skretanje nego daje milijaciju bez skretanja.

ili do Polja u Leusabu valja ubicirati u · Sa cestom Itin.) Od Leusabe (Rav. III 75. koji se na " a[ost vi ! e . Peut. zaraslom kaldrmom.1. . . st. . odnosno na vodu Jovanu (preko J. Razlozi tome mogu se svesti na tri . N. tragovi su nedaleko od vrela Suljinovca. Dionica Leusaba XIII Aemate (Hin.i na natpis.U svakom bilo da Itin.kroz zas. Peut.Zahvaljujem se prof. Dni. a koja je sva:kako recentniji (turski) rad. na vodu J o v a n u:'m. S tupari na vrelo Begovac. koji je Todor na ! ao u jedn oj kra ! koj rupi na Gornjoj ka ldrmi. ova se zove G or n j a k a l dr m a.) Leusaba X Lamatis (Tab. pa im je dalje prema sjeveru trasa bila TRASA ITINERARA I TABULE 6.k r oz Gustovaru.nije mogao 90 . s t . Jedna je sa P olja i ! la na Suljinovac.Servitia II m. odatle na v isoravan Dubravu . Lausaba) prema Savi oba ogranka idu istom li-nijom (trasom). je pet klinova od kovanog " elj eza za bu ! enje stijene. p.u Kaldrmu . P a ! a l N. Ant. Peut.g ali ! te (Gralbe " i Dulbrave). sa jakim i starom. prolazi kroz usjek dubok 2 do 3 m. koja vodi ispod Sulj inovca.. Ivanu iz koji me . Tu je u " ivcu kamenu isklesana i sa natpisom. gdje se na tri strane : . duga oko 3. Ant.·ili su lokacije putnih stanica Aemate i Lamatis ipak Iz su na itinera rsku cestu izlazile dvije komunikacije. Ova kaldrma (Gornja kaldrma) je vodila do vrela Begovac (kroz Stu ·pare). E. kod Todora tu je u " ivu st ijenu put dug oko 500 a ! irok 3. na Hanove te dalje prema K r upi. u Leusabi se sastojao ogranak sa Tab. daje milijaciju itinerarskim putom do Jovane (Trijebovo). P a ! a l li e v O!PhS. p. odnosi se na donj.:tldrma.ili se radi o korupteli Tabule. Natpisna polje je veliko oko 50 x 40 cm.5 km. To se zov e i i vjerojatno je sa Ballifov im Da se zaista radi o rimskom radu i stari alat za cijepanje kamena. od kojih sam vidio samo jedan u obliku vretena (22 x 5 x 4 cm). za 3 milje. 1H8. umjesto XIII m. ali je natpis ispr an i Za r azliku od one Kaldrme. samo su im putne stanice Dionica do prve etapne postaje Aemate ( = Lamatis) je na Tab. 'k o j a izla zi !Ila Cer. Na Dubravam a se vidi u ! umu zarasla stara k.upowdo na Gornju kaldrmu .65 m ! irina).kroz zas. 75. pa je upisano X m.ili se trase razlikuju. A l a BD. koja vodi iznad dola i ispod crkve u Gustovari. a po izgledu je mnogo starija od Narod Gornju kaldrmu naziva rimskom. • 5! 2 do 53 . . . Po kopis bi s u na Tab uli ispala tri I (III) a na dionici Lamatis . Ant.

Ovaj put. koj i su iz doline Crne rijeke vodili na magistralnu cestu koja je prolazila preko visoravni Trijebovo i Gornjih ! ehovaca. na pola puta i Kotora. I ovaj smjer vodi dolom. " irok 3 i 4 m. gdje se u formi zvijezde seoski putovi. B i l j e g (kod " kole u Trijebovu). Radi se o spletu lokalnih putova na kra " koj visoravni Dubrava i kroz Sehovce Donj e.a kojem se b rojni putovi iz raznih v remena. 91 . iznad F iksiranje ri:. Od dva navedena p ravca du # i je onaj koj i je na magistralu izlazio kod Begovca ili Jovane.000) seoskim »progonom« izlazio n a lok. Put bi mogao biti u osnovi rimski. danas zvan Kaldrma. Od Jovane prema sjeveroistoku magistralni pravac je vodio preko na kojoj se nalaze tri izrazite Odatle j e kroz doline (v. bio je krupnim koje su bile najizrazitije na lok. odakle je imao vezu preko ! ehovaca za Hanove (Gornji ! ehovci). a onaj koji se sa itinerarskom cestom spajao na Hanovima. Toponim Biljeg ponekad miljokaz. ali nitko se ne da je SLika 8. Dio rimske ceste. kartu l :50. P l o e. te " ko. nesigurno j e i.Drugi je put vodio s Polja u pradu u sjeverozapadnom pravcu za Gustovaru i Kotor. ali je moderniziran.nskih komunikacija oko na terenu n. te se sastaj e s krakom koji je sa Suljinovca preko Dubrava krenuo u Gustovaru i dalje za Hanove.

Tu je C. po zapisu T o m a s e h e k a. Mrkoi Bjelaj. koji je i ovdje povezan uz Toponim Biljeg vrlo je star i niJtko ne zna.). a u narodu je poznat i kao »"uti put<<. Tu se sa m agistralom spajao i put koji je dolazio iz rimskog naselja u Bjelajcu2 26 • Sa Banova put nastavlja niz Vrbas prema sjeveru227 Prolazi kraj D " everove lokve u Surjanu dok mu burg ostaje nad Vrbasom.ovo (v.rog tur. U daljnjem toku cesta je i # la !Pravcem sta. Peut.Hvan.ran).rij eiku. Jovo Tica ka " e kako su stari da je to >>davna#nji. funkcionalno izvedena tako da se od Biljega do Banova dr " i po prilici iste visine. n a num starog .Surjan . U daljnjem toku cesta je produ " avala. v i . nala• z i se na akt:ivnom seo. Na Jelinkovcu je bio tr i v i u m: za Varcar. Iznad Jove Tice vide se tragovi kaldrme i krupni njaci. rimski put<< . g.tu stajao neki kameni znak223 • Po kazivanju starog Savana iz Trijehova. i Hanovi . 92 . Iskljuje da je ovdje bio z·nak ausnrij1gkih kotars<kiilh ili granica ovuda talkva . o1tar sa ljudske figure a . Topographie. Kod grolblja je i raskrsnica putova: Hano. bilj. na • karti .r u h e 1 .i h Sehovaca.T rije!b. uza sam drum.u ledinu. 347. • # k. 210. koji je renoviran na dijelu od Donjih do Banova.tragovima naflpisa.rdblju. lll2ll '224 » $ utu put« prola:zi <liko 100 m iznad J. do 4 m. n. v. '226 V.o vana T ice.pravcem starog turskog puta.I a je i n a Donjem polju u Bjelajcu (. a # irok je 3 i 4 m 224 • Trasa mu je idealna. U Racunama.Banja Lu'ka preko izlazi pod Slje. bilj.2. ! ehovcima.s rednje velioi'line.pJUita za.! ehovoi . p .Gustova• r a . U Starom Se1u. 1892.M"Hooovii . T . 186. nedavno sam na:#ao je dan rimski bez natpisa i V1Se ddbTo kvadera. a odatle preko D " everove lokve u za ostacima rimskog puta Biljega i Banova (toponim Banovi sam po sebi evocira turski put}.granica nikad nije i• # la. Ravenat). '225 Nek!rqpola 13 sandulka .istol<iu stall'i put ide trasom seoskog puta ('!.rema zapadu (Trijelbov·o) u Zeleni do i n a Duge njive (.ra:stao .purom. do Gaornj. v. na granici Gornjih i Donjih a odatle ravno na Banove. WiM I.e (O]L Illi 13!23!8). Na tom su putu Surjan (oko 622 m . i Banju Luku.Bilaj• ce) . utvrdio sam da je nastavljao ispod ! ljepure i gaja na Jelinkovac. a toponim <>>JNa tab1i« d si. Hanovi . Elije Tertur. Racune u Krupi. Na jednom dij etu vidi •Se i pia4 m ) do Hanova. dvije (pTesg• rOibnice r i n adgro/bni natpis P .s kom g.) i zas. 6 km nizvodno· od Mrkoniz Crnu .80 'i GZiM.ostranog rimskog naselja. dok se sa strane teren strmo ru # i u kanjon Vrbasa. bilj. 518 1864.Baloje lokalizirao Baloiu (Tab. P. za # to se taiko zove. Tu je (bei Donje Selo).skog puta. za•tim !Prolazi iznad gaja i na novu cestu . Prisjeka (oko 700 m.gdje je zao.Bjelajce.r ema . Sa Biljega vodi ispod Gornjih na Banove u Gor.Krupa na Vi!'basu. Ta:kvi tSe znaikovi Ill ovom kraju zo\Ou »-talbla«. na osnovu izonimije Bilajce . Da je taj put postojao jo # u predtursko doba srednjovjekovna nekropola u Banovima2125 • Banovi su od starine bili prometni tu je iz" ivog vrela i groblja na magistralu izlazio onaj put koji je dolazio· iz preko Gustovare i Kotora. Osim Majda na i znatnija rimska n aseobina bi.Hanovi vrelo). vjerojatno od nakog !U)omen. . T·o ponim H anovi sa ho1do'lo#kog aspEik·t a je posebno 1ndrlka.ca.k a. opisani pravac poznat je vd starine kao >>put Crne kraljice<< ili »morski put«. Na Donj-em ·poolju rsu otkrivena tll'agoV!i pr..ika. v. u blizini V'rela (v.

nalazi se Gr a d i n a (k. = 19. uz sam drum Marij e Terezije. a zatim pored Gradine (k.60 Begovac. sto " astog oblika. p. jer je prekra tka za 4. ukupno 23.5 Hanovi 12.00'). kod vrela Begovca se nalazio >>mramor<<. Peh ulj e (na karti l :50. oko . Danas taj kamen vi ! e ne postoji. ili je cesta Tabule i ! la ne ! to putem preko Kotora i # ehovaca. Ca·trrnja. 502) do vrela Ljerkovice. Ravenat) isto. Vrh Gradine je zaravnjen i naseljen Te ! anoa ranije je oko nje bio nasip koji je zaoran.) Lamat is XII Castra (Tab. Tu je otkopan i zid u malteru.ime Marije Terezije.5 km sjevernije. ako se udaljenost mjeri od vode Jovane (Trijebovo) do vrela Begovac (Krupa).50 km . Ant.50 km. ali pod pretpostavkom da su Aemate (Itin. a to je on opet od svoga djeda Stevana. a nedale!ko aktiVJno gmblje (v. koji je i ovdje ! irok do 4 m. Oko 3 km sjevernije. ali se n e uklapa distanca Tabule od X m . To bi bila izvjesna indikacija u prilog pretpostavke da je taj »mramor<< stvarno bio miljokaz. ali je uni ! ten. Ant. a desno u Rekavice (Rikavice) . kartu 1 :5:0.000 znakom kri " a) i dalje nastavljala manje-vi ! e ravno prema sjeveru k roz U zas. odnosno L amatis? Na Gl·ad ini ili kod vrela Begovca. Itinerarski p ravac je vodio kroz Rekavice.) i Lamatis (Tab. Catrnja (v. ispod koje izvire Krupa. bila etapna stanica A e m a t e (Lamatis). Prema tome. Od vrela Begovca u Racunama (Krupa na Vrbasu) cesta je prolazila pored srednjovjekovne nekropole Mramorje.0. Na tom se dakle p r avcu distance ne podudaraju. Peut. Gdje dakle locirati m a n s i o Aemate. ili Lamatis valja tra " iti bli " e Hanovima. bilj. u blizini v rela Salakovice. oko 1. Iza toga je sa zapadne strane obilazila Gradin u u zas. Mramorje. du " a za 7 milja. S obzirom na toponime i Mramor moglo bi se pomi ! ljati da je upravo ovdje. U blizini j e i vrelo Salakovica. sakriveno zlato. ispod b nda.5 kn skladno uklapa (Jovana 7. onda se distanca Antoninova Itinerara od XIII m. uz jako vrelo. 228 Na lo. Ove bi okolnost i govorile da je Gradina b ila kori ! tena kao stra " arnica uz put i u rimsko doba. nalaze se dvije srednjovjekovne nekropole: kod vrela Salakovice lok.5 km. a od Hanova do jo ! 11. u blizini vrela Begovca i ima oko 15 mramorova uza sam drum. Mramorje. uz Stavana a na lok. Ledenice (na karti bilo j e lijevo je vodio put u Kola. p.Kola-Reka vice. kod Velje nalazi se uz lijevu stranu druma srednjovjekovna nekropola. Divergencija iznosi oko 3 milje. osobito ako imaju natpis.3 km ju " nije? Od Begovca do Hanova starim turskim putem ima oko 12 km. 502). 7. Peut. dok je dionica Itin. Kako se >>mramorom<< naziva i miljokaz i nije jasno o kakvom se kamenu radi. pa su stoga upravo mnogi miljokazi stradali. austrijsku kartu l :75.) Po Tab. kamen kraj kojeg je Marija Terezija ostavila kola puna dukata. 229 v. 93 . ukupno 20. zm. Peut. ili je podatak Tabule. a prema Kolima turski put koji su opisali Blau i Pa ! alie29 • To bi mogao biti i pravac rimskog puta Bunari-Stribr in j e.k. Ant. Dionica Aemate XIX Ad Ladios (Itin. a ne ! to ju " nije kod vrela Begovca lok. dionica zavr ! a va u putnoj stanici Castra..000)z28 • Po kazivanju Nikole iz Racuna.10 km). Postoji u narodu vjerovanje da je u miljokazima.

J ajce. Dugo je stajao kao dovratnik u banju Direkliju.lazJi. T h a ll o e z y. n a1 zvana je . dj. wo .g·m11 g wenden. nije bio poznat ranijim pa dosad nije iskori " ten u hodolo " kim istra # ivanjima.zila u Gar. 100-101: >>Von dieser alten Vestung L B) ist ne ben den Ver1ba1s gegen Banyaluca nicht moglich zu pa• s sieren. 1718.ko'je SJpominje C. i M. Historijska karta srednjovjekovne bosanske dr # av e. cf. profil i trasa. Di. Tr u h e [k a. i od koj ih je jedan d avno razlu p an i u zidan u zid t oga k u p aLi ! ta (!podvukao I. a po predaji od starina<<.r basa.do Vrbasa. Anobjekata nema.1967. Trasu ceste kroz Rekavicu vrlo je te "ko fiksirati.Kroz Rekavice silazi dolinom p otoka ! igov ca i Rekavice. 1967.g dje se nalazila :!iranjevaoka • k!UJstodija i burg Greben (K1 rupa). i auito1 ri. Sarajevo 1904. B e j t Banja Luka pod turskom vladavinom N.UJngiJren.kupali " te. K a p i d # Vojno-. kuda nije m ogao Ostaci mosta preko v .g a . Iz Gornjeg " ehera jedino sigurno o daljem toku ove rimske komunikacije. Sarajevo. niJsu u 'Vezi . st. Tu je pod za"ti:tocrn ovo1 g grada 'bio 'i most na VJ:ibasu.put ka1 njonom Vrlba·sa. B. i Mataru ga . bilj. . kod biv " eg hana Topola ulazi u staru cestu Gor. ka #e : »Direklija je sva u stijeni i jo " i danas S·l u # i svojoj s• v rsd.k ao do vratnici na ulazu u . Iz op:i. n.s die Gebtir. 75. V e g o. 31.) .o je (!)ut . posljednji prema Savi.Bach e U .p isa< n. 96.a. godine.ili u Novoseliji.e KoniJg:s burg . sondern man 'm uss sioh gegen Sonnenunter. do 1379. imaju ucrtan samo s rednjovjekovni . 94 . na desnoj obali Vrbasa u Gornjem ! eheru.suje ni od 11713'5. Ovaj miljokaz otklanja sve sumnj e koj e su postojale o smjeru ceste. O • t ome ovisi i du# ina traJse. Kr e " e vl j ak ov i H. 2at L j. a sada se nalazi u Muzeju Bosanske krajine u Banjoj LucF32 • Ovaj miljokaz. a dtrugi je nedavno pre1 nesen u muzej«. .p o 1 kamenim d ir e e i m a :ili stupovi ma. indem eoLche.ijed o.sa :putom ®oji je napr. Beograd . v. u . I na ovoj dionici put je poznat kao >>drum (ili kaldrma) Marije Terezije<<. ·po. Povijest naselja u Posavini god.k azat istra $li>vanj. 502) u Racunama daje izvjesne indikacije o rimskom postanju ove ceste. To je m i l j u k a z koji je pouzdan znak toka rimske ceste.geografsJti opis Bosne . Mramorje) da je ovaj pravac kori " ten i u srednjem vijeku. ! eher-Han Kola k oj om se spu " ta d o lijeve obale Vrbasa 230 • Srednjovj e kovne nekropole u Racunama i u Potoi?koj Mali (lok. na kojoj nije bilo strmina. ali polo # aj oko vrela Begovac i Gradine (k. " eheru .pi. GZM 1908.svom otpisu iz 1785 .sich die . I. Od Gradine u Racuna:ma si.sa se vildi da . uspona i okuka kakvim obiluje cesta preko Sitnice i Kola. a drugi se sada rnalazi u muzeju. koja je u lokalnoj upotrebi ostala do O tome najvi " e govori sama prometnica: njezina " irina. '2'>2 A. " to nekad stajahu . od kojih je jedan razlupan i uzidan u samu banju.geg en auf der schiinsten Ebene in einer Distanz auf 8 Stunden weit mit einer Armee marchiren kann << . a·!Ji razlika ne mo # e biti od navedenih divergencija. ovu banju. a ujedno i posredni punkt za rekonstrukciju njezinog daljnjeg smjera. koje su se oslanjale na ovu komunikaciju.p<red dub ra t 7. Takav put uz Vrbas ne o. G. H.r und V e rb a s oon'j.su u s• t vari bila d v a m ilj o k a z a. Da li je na Vrbas izJa. 1763. Ovaj dokumenat u stvari iz g.ge n:icht zu lassen. je ·ono "t o se o putu kanjonom govori u op:isu Bosne iz godine 1763. U prilog tome jo " izrazitije govori niz na Vrbasu Krupa = Grebengrad. u blagom padu kro z zaseoke (m ahale) Ma(ha)la. .g. un:d auf der Anhiihe T r e b o v o gegen lo Stunden lang bis zu einen gewissen Plaine so genanten D o b II" i Ill t S k o p o 1 j e fortgehen wo man sodann . B o d e n s t e i n.

avoda u Banjoj Duci. 26. ! eheru. S k a r Banja Luka i njena okolina u davnini. 12..sima i . g. dj .selje. a po imenu imalo je i odnosno logor (Castra).t s e h n. 584. 1005 Suprotno mi " :ljenje iznosi P a " a l N. je vi " e puta rimska opeka. 574-577. '236 Neki Crkvinu nazivaju Crkvena. U spor. '234 C. P a . E.rmalnih izvora u Gornjem ! eheru i u rimsko doba bilo neko na. n. 44. koji nije rije " en ni do danas. D # a j a. 95 . u kojoj je u vremenu od 1576. 2 "9 C . To upu6uje da je oko te. I u neposrednoj blizini Ferhadije je rimskog novca i ostataka U novije doba su na aerosnimcima ostaci rimske zgrade uz desnu obalu Crkvine237 • Izgleda da je upravo na areal naseobine u Banjoj Luci nasjela Ferhad-pa " ina aglomeracija. st. p. 143-·144. 577 i Drei bosn. Mi " ljenje o imena putne stanice Ad Fines. •br. Banja Luka. # elio bih samo da je votivna ara jednog aktivnog beneficijara. 9. Pann. H. t9'6•2. Kr e " e v lj a k o v N. 24o v. P a t s. O rimskoj aglomeraciji u Banjoj Luci malo se zna. 13'1 odlomak i:z Rennerova pUJt!]pisa. B e j t n. 70 i Na·selja. I. e h. 192. 3:2 i 3:3. postavljena od beneficijara Lucija Sicinija Makrina iz prve polovine II st. 70 i Nasellja. Ferhad-pa " a izgradio dvije stotine i " esnaest objekata sa Ferhadijom u centru. morala je zatrti davno poru " ene ostatke rimskog naselja. J e l o v a e. dalje. Stoga ne vidim razloga da se ne prihvati Patschevo mi " ljenje.895.. 18'95. M.4.o da je uz Kastel le # alo naselje (canabae) sa Jupi:trovim hrramom i da . M. po kojem su Castra sa svojim teritorijem. ! eheru postojalo vojno upori " te koje je " titilo prilaz u vrba " ko-posavsku I neki eleV l. D # aja donosi na s·k. do 1587. Za sultana Mehmeda III (1595-1603) bili su zavr " eni i obimni radovi na izgradnji Kastela 238 • Tolika intenzivna djelatnost (ako i ne uzmemo u obzir onu u srednjem vijeku). 008 A. 1960. III.ische Kultsta:tten. ·zs1 PodataJk z.se to naselje zvalo Castra. je iz blizine Kastela objavio neke nalaze. i rimske niji nalaz je ara lOM et Genio loci. dj. g. M o e s Y. 7-12. Rimskih tragova ima i oko termalnog vrela u Gor. je sma:tra. Banja Luka. J e l o v a e. 24 i 28. pripadala Gornjoj PanonijF35 • U na desnoj strani potoka Crkvine. temelje zgrade. Za Ad fines: v . Tu je oko 1875. O nalazima u Banjoj Luci: V. st. odnosno njegovo iznio sam naprijed. P a " a l N. bar od II st. koju je objavio Patsch. 2328) i da je rimska Banja Luka stajala pod upravom namjesnika Gornje Panonije 234 • Ne u problem razgraPanonije i Dalmacije. i tekst na str. ni. GZIM. st. iako je naselje moralo biti znatnije. u Gor. A.Rimski put je iz Gornjeg ! ehera nastavljao pravcem moderne ceste do Kastela u Banjoj Luci. u blizini Banje Luke. Patsch je u Banju Luku smjestio stanicu ovih " ar # i« (CIL III 14221. bilj. S obzirom da je dedikant aktivni konzularni beneficijar P(annonie) S(uperioris). Vl. odlomak natpisa sa formulom D. i d . dok je 1912. u putolpi. upor. oko 600 rimskih bakrenih novaca stipem iacere) 239 Po nekim nalazima mo # e se da je u doba Rimljana. 2:4. iza >>Crne mnogo rimskih novaca. 6 i 131. ali i prije njih. dj. Otad # bina. gdje se na prostoru uz desnu obalu CrKvine po nalazima nalazila rimska naseobina. Banja Luka u pro " losti. Epigrafski iz godi:ne 1. Jupiteru Najboljem i pouzdana indikacija da u ovo mjesto lociramo ili grad municipalnog ranga ili centar jedne autohtone civitas.zapisima.

Ako i postoje m a nj e divergencij e u razdaljinama Tabule i stvarnim distancama. Potkozarja i Vrbasa. dok udaljenost po Tabuli Lamatis--Castra iznosi XII m. do Banje Luke modernom cestom ima 25 km. onda bi se mansio Castra mogla ubicirati u Gor. ! eher. Na trnskoj strani.k oji je mogao i tada biti granica se1ima«. 22. E. B l a u. a ponekad su i i zavoji r imsk e ceste sigurno su bili bla " i od onih na konjskim stazama u koje se s v remenom pretvorila rimska cesta. V. 1957. 130.S alona. 1937. 24'3 V. i na komadu druma od " elj ezs• t anice do iza potoka S>ukovke.i # ao s tar om tra som. br.g o prije aust:ri'jrske oku:padje. d a tke : >>Na drumu Banja Luka . je slo " na u U Trnu i okolini su poznati broj ni ostaci an tike: tragovi rimske ceste i n aseobine u Trnu.Bos. koji je navodno prenesen u Zagreb1245 • Na d esnoj obali Vrbasa na Gradini u ! u # njarima se da su Rimljani imali kao i na Gradini u Kod stanice u centru n ekog m anj eg naselja otkrivena j e rimska ciglana (firm A . Tabelarni pregled. 2 4 6 V l. Koma d ostavljenog starog puta . kakav je onaj kroz Rekavice) d a odredi pravu liniju ceste.. 1:Jli. 37-38. Anton. U konkretnom razdaljine n e divergiraju vi# e od 3 km'242 • I dionica Itin.zu nov og dr uma.rimski drum Serviltium . B e j t i n . st. gdje smo locirali Aemate (Lamatis). GZiM. Cesta je kroz Banju L uku m orala voditi glavnom ulicom.ne # to da:lje odaitle. one su v jerojatno r ezultat sticaja raznih okolnosti: podaci itinerara nisu uvijek precizni. kroz dana# nja naselja Bud " ak. J ablana i s druge strane. n. . koji je gradila turska uprava ne mno. Us por . Trn i Kla # nice. 25.18 km. Ako se odbiju brojni zavoji koje moderna cesta u kanjonu Vrbasa. Nov i drum je olkrenuo malo u d esn o. tu su se putnici poslije napornog puta mogli osvje " iti u termalnim (sumpornim) izvorima i pripremiti za putovanje padinama koje je bilo u usponu sve do stanice Aemate (Krupa).bio j e t a da. a ostao je i poslije. J eldno rim Siko b tlo je i n a Gr adirni u V. Reisen. a ni n ije u vijek u stanju (na·na ispresijecanom i erozivnom terenu. koj:i je ovdje . Kraj ovih zg. ·62. Ant. V'l. uz sada #nju cestu s obj e strane odaIde i jedan natpis. dolinom. dj . kraj starog druma na # ao sam temelj e je dine solidno rimske zgrade. Ta bi lokacija bila opravdana i iz razloga:.1 = WM li.r ada j e . P a # k v a l i n. u z koju se Banja Luka s v remenom f orm irala k ao \lSDu tno n aselje. 64 i Naselja. Nalaz sa gradine kod Banjaluke. jer je distanca Tabule prekratka da je lociramo u Banjoj Luci kod Kastela. na d t iranom mjestu navodi p oO. To je bilo npr. Ztu!Pa Zemljanik. 31.). Gra di # ka. lLI. E. 92. GZM. MZ 96 . ostatke drU!ge rilmske zg·ra de. Ostaci su joj ili zatrpani ili preslojeni kasnijim cestogradnjama. 259-261. a . S k ar Otad"Jbina.svakak. To su on e tri milj e koje nedostaju Leusabe i Lamatis. gd je treba locirati putnu stan icu Ad Ladios (Itin. G:UM 1800. ikroz selo Trn. p. granica sela Trna s jedne st rane i sela Bukovice. P a s a :l N. Jedino se jedan manji odsjek rimske ceste vidi u Trnu .menti medievalne i turske topografije Banje Luke plediraju -ovu pretpostavku1241 • Od Krupe na Vrbasu.o i # ao . nova drum ska trasa je na nekim m jest ima ost avila trasu starog druma. vodila je istim pravcem. S ve dn Lakta # a je prolazila prirodm m putem. mj. . 2W Vl. Radimsk y.

S k a r i V. bilj.s u (Route 8. Dionica Castra XIII Ad Fines (Tab. 79 km. B.511 Mj er eno po karti od Krupe do Gor.330. a za to ima i arheolo ! kog opravdanja 251 . Rimska na odsjeku ! eher . 103 i d. Ant. GZM 1892. Austrija je na ovom putu vr ! ila popraVike. 2\2. 64. u stvari ceste (via strata) su jo ! Jakupovaca i Lakta ! a te pored Bereka. 1953. po terenu258 . III.: Aemate XIX Ad Ladios = oko 29 km 259 Ipak bi lokaciju etapne stanice trebalo pomaknuti u zapadni dio Trna. Rimski sarkofag iz ! argovca kraj Banjaluke. = preko 19 km odgovara udaljenosti od Banje Luke do Lakta ! a (Ilid # a). a to je po Distanz-NachweLsu udaljenost od Trna do Gornjeg ! ehera.Mansio je mogla biti na mjestu nekadanje d # amije i dvaju turbeta. 253 Riml'. N i k ib idem. 25'2 Mjereno po Distanz-Nachwe1su (Route 8. Vl. kako vidjeti. 8. 1:9 Q 20).t no izmijenjena. 2 48 V I.254 E. 7 97 . po cesti koju je izgradila turska uprava252.) Razdaljina od XIII m. 258 Drum Banja Luka Bos. U odnosu na lokaciju putne stanice u Gor.2/22.s·v akako je 2<>1 V. P a ! a l AJ III. s tim ! to je rimska cesta vodila ne ! to linijom i bli # e bre # uljcima Potkozarja2ii3.1. 1 -. obje varijante rimske ceste nastavljale su od Leusabe prema sjeveru istom trasom 254 . ukujpno 29. ! iroke 3 m. u zapadnom dijelu Trna. su i tragovi rimske ceste. ali mu trasa nije bi. 1 n..Trn . ! to odgovara podacima Itin. koja je ovim plodnim i pitomim krajem prolazila kroz gusto naseljeno Putnu stanicu Ad Ladios valja lokalizirati u Trnu. '24 9 1961. a u Barlovcima ostatke jo ! jedrie ciglane248 . g. mj. sjeverno od Lakta ! a257 • U sva tri ti ostaci idu kao kontinuirana linija zapadno od moderne ceste.ka cesta Trna i Lakta ! a btla je ne ! to tako da je mansio Ad Fines bila u stvari udaljena od stanice Ad Ladios manje od 6 milja. 79 km. Kao ! to smo istakli. ubikacija bi ipak odgovarala podacima Tabule i stvarnim odnosima na terenu. Iza 1878. p. G a br V AHD. GZM. 20) aUJstrij-skom cestom 11. 63.!1lina). . " eheru distanca divergira za ne ! to manje od 3 km. p. gdje smo lOikalizirali Cas:tra. Tragovi kaldrme. bli # e kri#anj1. Iz " argovca rimski sarkofag249 • Trna i Lakta ! a. 244. " ehera 1• 8 km. 2. u blizini termalnog izvora. S obzirom na nepreciznost rimskih mjera i zavoje dana ! nje ceste.pa:dnije od novog puta. 2 57 Ibidem. bli # e padinama Kozare. To da je od T·rma do Castra preostalo ne ! to vi'!e od 7 milja. Rimska cesta ostala je ne ! to za. Gradi ! ka je i nasut istom 1865. 256 v. p.. Generalni pravac vodi prema Savi u Bosanske Gradi ! ke. "eh era do 'Drna /PO Di·s tanz-Nachwei. pruge i ceste. 64-65. a od Gor. st. U je na ! ao substrukcije jedne rimske zgrade i nekoliko rimskih grobnica. je istakao da se tragovi rimske ceste na plavljenom i kultiviranom terenu polja mogu pratiti samo Takav jedan odsjek sino vidjeli u Trnu256. Radimsky. br 32. Peut. 255 N. 329. Ad Fines Tabule (Ravenatov Fi n e s) treba dakle ubicirati u banju Lakta ! e.

ali neispitana. 9. se od bregova Kozare prema istoku. IJ. . distance ne divergiraju mnogo. Uz to je smatrao da su u Mahovljanima bili najpovoljniji uvjeti za granicu provincija Dalmacije i Panonije. 4 km sjevernije od Lakta ! a. Nejasno je kakva je uloga bila. 65.a. 'St.1893. mora voditi da je Vrbas u pro ! losti mijenjao korito. takva lokacija. kako smo vidjeli. Peut. 'Reisen. N. pregled). liJI. O.dr " ala se i rimska cesta. ! a 1 N. 98 . Ant. 2'00 B [ a u. Bakincima nalaze se ostaci rimske utvrde. sa zidovima do 4 m visine. tU[. ka-rta. 6C3-73. ako ne nadzor nad ! irim Na polju dosta topografskih podataka prikupio je E. a vodi u pravcu Bos.25--. 1907. Bodenstein. I dosad je u nauci prevladavala mi ! ljenje da stanicu Ad Fines treba locirati u Lakta ! e (v. 263 K e H n er. Itin.26 i AJ ID:DI. Pakoji smatra da je ovaj kraj bio ekonomski i da su se tu uz cestu nalazili brojni fundi sa vilama (villae rusticae).) Razdaljina od Trna (Ad Ladios) do Bos. kada su u pitanju arheolo ! ki ostaci. !Dionica Ad Ladios XXIV 8ervitii (!tin.i d. Naselja. Gradi ! ku. Ant. G2lM. Kamenom iz ovog objekta je navodno i turski Berbir (Bos. ed. 000 261 G. ne podudara se sa podacima Tabule261. koje su sa magistralom bile povezane vicinalnim putovima (viae diverticulae) 264 • U poljoprivrednom pogledu to je i danas napredan kraj. 12154 i d. 6:3---16'4. oce XXXII. 005 Praefectus classis I Pannonicae Servitii. Ako se uzme u obzir ne ! to pravilniji tok rimske ceste.) Ad Fines XVI Servitia (Tab. Gradi ! ke (Ravenatov Serbitium) modernom cestom iznosi oko 37 km. g. 11890. Stoga je u polju teren ! ljunkovit. Na Gradini u susjednim Gor. GZJM. dok Itin. jer je u njemu bilo zapovjedni ! tvo flotilje 265 . koje je moralo le " ati na Savi. nego do mjesta na kojem je komunikacija Salona-Servitium izlazila na longitudinalnu cestu Siscia . . kavta. Uz termalno vrelo su se nalazili rimski novci. u Not dign. Na parceli »Zidine« u blizini rimske ceste otkopane su i ru ! evine rimske zgrade sa hipokaustom 2t13.vidjeli smo . 'st. 55 . a mogao bi odgovarati upravo trasi rimske ceste 260 • je stanicu Ad Fines ubicirao u Mahovljane. Takvu lokaciju podupro je nalazima u oko Bereka.Na Ballifovoj karti ova je dionica kao sigurna. 912. Tab. p. (kao i Tab. Lakta ! i su i danas poznato banjsko mjesto na putu iz Banje Luke u Bos. koja navodno prikazuje nekog rimskog cara 262 . ima oko 33 km. Obronaka Kozare .) ne daje udaljenost do samog naselja. Ant. Gradi!keil5 9 • Na jednoj austrijskoj karti iz 1718.. sa svega 30-40 cm humusa.Ad Praetorium XXX Servitia 259 &trasse1n. S e e e k. Peut. Na Brda ! cu iznad vrela je 1863. = WIM I. Arheolo ! ki nalazi (ru ! evine zgrada i materijal) nalaze se uglavnom uz bregove. namijenjena ovom rimskom u Bakincima.Qj9. godine je jedan put koji se stalno dr " i pribre " ja uz lijevu obalu Vrbasa. statua. 55. n. P . Gradi ! ka). Metim. J. dj. E.

AJ. ll) lokalizira u dana " nji Srbac. 1972. kako smatra jer je teren uz lijevu obalu Save po svoj prilici bio podvodan. Novi Elagabalov miljokaz iz Bos. M o e s y. rR. 662. 1901. 229. 395. •S'l. L15 i 116 li Strecke 73. Gradi " ki. pa se opet Urbate i Marsonije na lijevu obalu rijeke CIJU '2'66 K. ne bi bilo potrebe da cesta ide desnom obalom Save. prijelaz preko Save suvi " e a morao je biti bli ! e stanici Urbate. M ar GZM. 1ka11ta. III. Ikoje je ska!dalo od poplava (Z. Distanca Tabule Servitium XXIII Urbate (Itin. 148). VI-VII. nije razvilo u centar. h. dakle okomito na Savu271 • Mo ! da je upravo ovo agger Dolabeline ceste (?) Kod Ballifa je cesta ucrtana kao nesigurna (>>unsichere<<). jer teren nije dozvoljavao da cesta ide uza samu Savu269 • Po Patschu je ulazna posavske ceste u Bosnu bila kod Dubice. jer je Tabula ovdje nepouzdana u crte ! u. 25. iako je jasno prikazana na Ni prijelaz preko Save vjerojatno nije bio u Bos. Plin. n. 432) i Tomaschek 268 • Mommsen je uz to upozorio i na Justinijanovu novelu: »Secunda pars Pannoniae quae cum Urbatensi est civitate« pa je u skladu sa toponimom Urbate i hidronimom Urpanus i Civitas Urbatensis locirao na Savu. 422). ISl. u obliku " irokog nasipa u terenu je Truhelka. GZM. '271 sojenica u koritu kod Donje Doline. 459-46. Justin. st. dj.st<nirra dtilrana aust:rij. 1. 272 Strassen. u skladu sa prikazom Tabule. 268 ima 24 milje) dozvoljava da se posljednja (civitas Urbatensis.. 269 To je i danas 1plav:no.ska kar:ta iz ·1718. " p. Miller njezinu trasu pravilno vodi ne " to dalje od Save. 461 Urbate locira u Srb ac. T. '268 Topographie. M i ller. g. K. M i ller. 163-176. 711 Naselja. i dalje za Sirmium. B o j a n o vs k i. kod Vrbasa (CIL III p. 1907. a izlazna kod ali joj trasa kroz Bosnu jo " nije Ova umjetno cesta je (po Premersteinu) u klaudijevsko-flavijevsko vrijeme. III. Pannonia. a tako je ibilo i 'U 1pro"lo:sti. '267 CIL ilrii.XXIII Urbate XXXIII Marsonie. IlLI. III. Posavine. riJLI. Cf. passim). jer je upravo kod Srpca i Davora. A . 21o GiZM. To je vjerojatno i razlog " to se u rimsko doba naselje na Gradini u Donjoj Dolini. GZM. gdje Kiepert locira Urbate 267 • Kiepertovo mi " ljenje prihvatili su Mommsen (CIL III p. to i ne mora biti tako..u. ali joj pravac ide na Lamince i Lakta " e. jedno od prethistorijskih na:selja u "irilffi o'kvirima. 198. VAMZ. na lijevoj obali Save. Hid·situaciju doibro il. karta = H. 406 i 4019. T. prijelaz preko Save mogao je biti negdje u blizini Urbate. a po Patschu 47/48 godine 270 • Ostatke jedne ceste kraj Donje Doline. n . K i e p e r t. N. ali. I. ako ne mostom a ono prijevozom. 2. ali grije " i kada prijelaz preko Save stavlja i previ " e od Vrbasa uz Savu (Urpanus. " p. teren vrlo pogodan. ove ceste nema ni u tekstu ni na karti. karta. Problem posavske ceste Cesta Salona-Servitium bi dakle izlazila na posavsku komunikanegdje ispred Servitiuma. 99 . 2.36. 1964. koja je do pobli ! e mjesta stanica Urbate XXXIII Marsonie i " la desnom obalom Save 266 • K. po crte ! u Tabule. nov. CIL III.2. 51 I. Ant.

Ovaj miljokaz. . 27. 58 i 1 1895. u bilj . B o j a n o v s k i. rn. HI.222). D imenzije natpisa 1 u kvadratnom okviru 0. . 3. Gradi ! ci ne ! to zapadnije od dana ! nje.g e j e v s k i. kada je po d rugi put bio i konzul.Meminska-Utolicai dalje! Ovdje objavljujem i novi miljokaz 1946. I. Navedeni elementi i analogije dozvoljavaju da se u retku restituira eradirano carevo ime M .na. u . u kojima su evidentirani rimski nalazi i jedan nadgrobni natpis 280 • Natpis miljokaza iz Jablanice glasi: [Imp(erator) Caes(ar). 88.7..32 m. N.618. Spom. Miljokaz je prevezen a li je u muzeju prebijen u dva dijela. S er g e j e vs . koji je le " ao na jednoj njivi (vjerojatno in situ). l [divi Sever]i Pii nepo(s). VAMZ. 1898. rimske kolonije na Kupe u Savu279 • Da se uistinu radi o itinerarskoj cesti (danas bismo rekli cesti I reda). f. dt. 2<1o E. [938.512 x 0.oka.HI. [co(n)s(ul) II.Bojano' vski.nzi. a : p romjer 0. 287-290 i 603.20. Miljokaz je postavljen one iste godine u koju pada i carevo putovanje kroz Panoniju (Dio Cass. 1924.ia. Uostalom.k i. Aur(elius) A]n[to]nin(us) p(ius) f(elix) l [Aug(ustus). p . pravilno klesan.st. odnosno 1906. P a ! a l N .). K. Br u n ! m i d . moj xad. 208. g. N. 1•95·8. P a t s e h. t<> atributi pius felix u retku. Ad Basante. 80. S er . g. 69 i N aselja.Ad Praetorium cesta je dokazana sa pet miljokaza iz i iz okolice Dubice. cit. 2 76 J. kako je smatrao nego iz Siscije. M i·ljo'kaz ·se sada nalazi u M1 uzeju Bosanske 1 lvrajine u B a njoj Luci. dao.189'2. 2) 28 1• ! to se dionice Ad Ladios XXIV Servitii (Itin. odnosno Ad Fines XVI Servitia (Tab.dj. dokaz su upravo miljokazi kojima je bila obilje " ena. Aurelius Antoninus p. ! picovan.je miaj. 6>9 i iNase1ja. 15201-15203 i VHAD. Elagabalov konzulat pada u 220. cesta je u svom generalnom pravcu i ! la prema Bos.Nase1ja 27. tr(ibunicia) pot(estate)] III. P a ! a l i<\ Nase:lja. Peut. Cf. i l(ius). st . a trib. divi Anto]ni[ni] Mag(ni) f .za : dko 1.32 m.). = D. . p(ontifex) m(aximus). l [M. Natpis nije str au muzej 1946. IIII. P a v e l VHAID. Tabula na ovom dijelu nije pouzd<!na jer daje dva prijelaza preko Save274 • Na odsjeku Siscija . g.516 x 0. * 100 . III u 219. svrgav ! i Makrina. jedan od vlada ra Severove dinastije i Julije Domne. Posljednji tragovi 274 E . 272. m J. Rimska cesta iz Dubice u Sisak VHAD. je od mekog kamena. \Zur Geschichte van Sirmi:um. nedaleko od sela Jablanice od planine Prosare 277 .. koji je siguran dokaz da je cesta od Dubice i ! la bosanskom Posavinom. otklanja sve sumnje koje su imali Sergejevski i Pa ! alic278 • Ova komunikacija nije dolazila iz rudarskog na Sani. 195199 = CIL III. :21 7'2. Identifikaciju vladara elementi Mag(ni) fil(ius) u prvom i Sever]i nepo(s) u drugom. pot. p(ater)] p(atriae).. U Bos Dubici je otkrivena i rimska naseobina276. 278 D . Napominjem da su na toj trasi osim Dubice le " ali i Podgradci. 277 I.Cf.2. supruge Septimija Severa. Ant. a objavio ih je Brun ! mid 1896 g. 1906/7.bilj. koji je poznatiji kao Elagabal (218. i to prodolinom Kozare i Prosare. Njega je na carsko prijestolje dovela vojska. 281 Dime. E. 261-265.(Tab.s tll"ena Bulic. GZiM. Cesta je vodila pravcem : Sisak-Sunja? .). 101.. pet godina poslije Ballifova djela 275 • Otuda i dolazi Ballifova opreznost. pa 'g a objavljujem dozvo1om ruprrave Muze ja. st. Peut. . 15 i 2'7.

Elagabalov miljokaz iz sela Jablanice pod Kozarom (Foto Ranko 101 .Slika 9.

Ulaz u objekat je sa zapadne strane. Trn-Bos. a 30 milja na zapadu Ad Praetorium.iz '1718. Br u n ! m i d. K e l l: n. 12s1 E.. kako smo vidjeli. v.s.atno su povezani njom. na arealu turske utvrde Berbir. bi na ranije postanje ovog objekta. U spor. Gradi ! ki. 25. sjever:ho od.s2 • U Mahovljanima. • i IPTethistorijs.t ati .2 m. 1286 Gradina le" i na njivama zv. ! io .s ina IUnutannj eg .rajevu u 's aradnji sa !Muzejom Bosan·]ske krajine iz Banje Luke.zu. lok.g. N ajzanimljiviji arheolo ! ki objekat u Mahovljanima je tzv. treba do sastavaka sa cestom Siscia-:-Sirmium.g nasipa je 'IDru"no u:zvi>!enje.ki g. GZM. Panno1!1ia.kog alko 10 m.itra da je Berek ranoslavensko naselje. '198. 461 gdje su navedeni miljokazi (CIL III 15201 do 15203). 26. GZM 1891. B er e k. M o e s y . 2 85 E. Vi. J? a ! a 'l N . zvan Gradina ili Jerinin grad. milijaciju. 261. > ] I'!. Gradi ! ke iznosi 29 km. 289 Po K.I. g !UZJvi!enj a (:lQru! nog 111asipa). uz r imsku cestu. govori i o drugim nalazt ma u Mahovlja:nima. Re. 66·2. IR. Rit. a unutra !njeg 1 uzvi ! enja do 210 m.ZP). 4 km sjevernije od Lakta ! a.. Osim toga. 6'5. . UnutaT kr.. I sa strane dana ! nje ceste. nalazila se u rimsko doba naseobina koju svakako treba identificirati sa putnom stanicom S ervitium. uz se nalazi rimska opeka i crijep. st. a vanj. n.' gotovo nepoznat. 65 i Naselja. na udaljenosti oko 50-60 m zapadno od moderne ceste. i fragmenti rimske opeke.oko l m. Luke i Ku "no g'roblje 'V[". ! to ne prejudicira vrijeme njihovog • Razdaljina modernom cestqm od Lakta ! a do Bos. dj. Nepuno pola sata od Lakta ! a prema sjeveru stajala je druga. Tu se na njivi Derbaba uz izoravaju iz kaldrme rimske ceste. st. a vanjskog 2-2. i A. koji se sastoji od dva kru " na prstena i tumula u sredini 284 • ·se smi. U prilog tome izvori (Servitium Tab. koji su i u. morala zaobilaziti linijom koja je bila n e ! to udaljena od Time bi se mogla objasniti srazmjerno velika udaljenost do Srpca (Urbate) od 29 milja dok se Ad Praetorium: morao nalaziti ne ! to zapadnije od Dubice'289 • U samoj Bos. je u tome ! to trasa ove ceste nije utvrZbog t eren a trasa je.. Na istoj njivi se izorava i rimska opeka. kartu . -Mahovljaria'286 • Oba ova objekta le" e uz samu trasu rimske ceste i vjeroj. Posebno bih skrenuo pa " nju na objekat. P a ! a l N. Promjer rybjekta je oko WO rm. po svoj prilici.JOJ se primJeCUJU u Mahovljanima. er.j o ! 1 nisu objavljeni. 4. str. V.je Zema:ljski muzej u Sa. a 3 km sjevernije i rimska zgrada" . je odnos i za dionicu !tin.. Visina naJsipa je oko .no. Polo"a:j Serviciuma bi se mogao kontrolirati i distanci na cesti Siscia-Sirmium: 23 milje prema isfoku je Urbate. ali da se tu uz kamen. u selu Berek. 2812 eS'l 102 . s J.5 m. objek t u Carakovu (Prijedor). ranom srednjem vijeku bili centar i gdje je nedavno otkrivena velika nekropola bjelobrdske kulturne grupe28 \ nalaze se i znatni ostaci antike. a u ·neposrednoj blizih! {ostaci 'rimske oficine (officina fermria)285. Razlike u distancama obja ! njavaju se pravilnijom trasom rimske ceste. Ulaz se 111alazi n a istoku. kod Luke zapravo zemljani _ »hring«. · Dimenzije o'l)jek:ta izno!Se m . M i ll e r u . Gradi ! ka. Rad i m s k y.robO'vi (1 K.67 i Naselja. 1907. Uz ranoslavensku nekropolu.u> "111o. WM I . sl. III. a ima oblik k:!1u". 441. ve " e se groblje iz kasnog srednjeg vijeka 1sa dak ISU u mepO!Si'ednoj ! b lizini. J. prema istoku. Ant. Sirina uniJitra!nj-eg nasLpa je oko 10. dok Tabula daj e svega 24 km.

38 km Rogolji 5 km Mrko(i'li voda Jo• v a na). III. . p. p. Ant. P a ! a 'l N. 1291 U spor. pregled. se po imenima stanica vidi da se na Tabuli tradirana prometnica razlikuje od one na Itin. Da je ovaj ogranak (Tab. p . v . C.Livno. 26 km XVII m.kako neki smatraju . okruglo 175 km. o. Na Tabuli je cesta obilje # ena putnim postajama: Aequo VIII In Alperio XIV Bariduo-Ionnaria XIII Saritte (Sarute) VII Indenea V Baloie XII Leusaba.govor e . S e r g e j e v s k i. p. dign. Rav. 20 km XIII m.) PELVA o. 64. o. Sa Beribi!ra i vi. . i Not. Gu111 i· a a. 'Distance su d a. OGRANAK TABULAE PEUTINGERIANAE l. S. [l. 190. Kartu I).) SALVIAE o.1 km Velir k o :15.s. P a ! a l AJ III. GZM 1932. 103 . Li ! TANI (Liv. p rola zio j e sl!'ednj. 217. O pravcu ceste I ogranak Tabule u unutra ! njost delmatske zemlje je prelazio preko Prologa:29\ Oba ogranka su i ! la istom trasom do bifurkacije kod Prologa na Livanjskom polju. Itin. • s:t. 33 km SERVITII BOS. (ili Jovana) LEUSABA o.5 km XXIV m.Peut. XXXII 55 = Serbitium.o • t ome dovoljno <UlJjedlji!vo.ovtiekovni put kojim su za raJta provaljiv ale u Da• lmacij1u. Topograf-sika pi!tanj a . kraj . GZM. 67--:68 i N aselj a. km Vrlika 34. PECKA (vrelo Sane) SARNADE o. 19 km TRN AD LADIOS XXIV m. E.29 km Pecka 14. GRADI " KA B. 27 km XVIII m. <2\12 Ciit].kako smo vidjeli je sa trasom Itin. 27. Pa tis ch. v. p.! e rimskog n ovca. KRUPA na Vrbasu AEMATE XIX m. dok po T abuli iznosi svega 59 milja ( = 87 Ako tome d odamo i ispu ! ten u milijaciju sta1290 nalazi .rednjov jekoVlilog gTada G l ava ! a (Lalba). osim . 7rl. T ab. (kraj Sinja) AEQUO o.P reko Uirrr! ta. Geogr. 17 km XVIII m.60 !km Ro re 19. p. :l8H.40 km ! trbina 8. Ant.Prolog.uk 32. IV. WM VI . 15) i nalazr200 (v. P a t s e h. oce. p.du # ina bi mu iznosila dvostruko. 25..) i ! ao preko Uni ! ta . Peut. U generalnom pravcu cesta je mogla linijom: (Ekvum) . a u svom daljnjem toku prema sjeveru . Ant.V• r lika (po k aT'ti) .01 8 km Peulje Gornje 1.koje je na 'Berib hm otikopao E. 26 i K.·50 'klm r Medena Selil!t a (na Glap olju) 32. 17H 186. p. p." ujica-Kupre ! ko polje-Janj. O tome kako su se pojedini odnosiQi prr:ema -ovome problemu.te rpo sta!t'im putevim a. (Glam. 71. K o m p ar a t i v n a tabela trase Antoninova Itinerara (268-269) izgledala bi ovako: SOLIN SALONAS oko 31 km XXI m. 242. svega 59 milja od Ekvuma do Leusabe. 35. p. Cf.43 ·km Grkovci {via Uni ! te) 3." ipovo-J ezero na P li(Leusaba). 1800.

do Ad Fines. ostaje razlika od 43 km. p . s t t r i n ormaln e >Sta n ice Ta b ulP.tvatri j e t o zbirn a ud aljeno.) i Iti:n.60 km Vagan na Janju Vagan 14. na kojoj je i stanica Jonarija ucrtana naknadno. za 30 milja (45 km) . a Dola b eline cest e ad fi n es Il!yrici 167 milj a. Topographie. 104 . vjerojatno na mjestima putnih stanica. . Ako. p. Stubo-vrelo 11. Ant. je p r oje. jer bi na njemu m orale le # at i putne st a nice Salviae i Sarnade (!tin.j)i .Halapic na p olju ne dolazi u obzir. Ant onin ova itin er ara 154 milj e. m. Time se ujedno obja ! njava i izravnava razlika od 28 milja Itin. dak le. u Vaganu (Janj) i razlog tome mo # e biti i u korupteli same Tabule.) je 28 milja. sigurni tragovi rimske komunikacije i nekih naseobina uz nju. Tabulu d opunimo sa X X X m .59 km (Indenea?) na Janju 7.s e 'm o # d a.k omunilkac'ij a obnovi ru dan a ! nj im u s1ovima. a ta se udaljenost nije mogla u jedan dan putova nja:297 • Otkuda ta razlika? Mo # da se obja ! njenje mo # e tra # iti u ! to je cesta prolazila krajem koji je u antici. Kupre ! kog polja i doline Plive su se.69 km.ffitiram /PUt S imele Sola je S tpovo .pr ek o ITanja.preliminar no u ze ti u obzi·r k ao ptra v a c Dolab eline koja je najdu # a . 1 295 O tuda je t e # nja da r s e ova . 1 294 Ova1 j 1 smjetr ·m ogao . p . (126 m. u Bogkod vrela U ! ivca. bio pust i ! umovit. Po svoj prilici na crte # u T aib . je T o m a s e h e k . Ant . Ovaj pra vac vodi preko municipalnog centra u " ipovu i poznatih rudarskih centara u Majdanu i MrkoU isto vrijeme to je i prirodan pravac. Zbirna distanca navedenim smjerom iznosi 131. n jezina b i du # in a iznosila 156 m ilj a.) . kod Stubo vrela.) i Tab Peut.Kupres . naseobine nalazimo samo uz trasu. 2116 Dist a nca od Stu bo. 517. kao i danas. CHi14 m. Na pravcu preko Uni ! ta nisu osim toga sigurni tragovi rimske magistralne ceste/!94 • Na navedenom pravcu koji vodi preko Livna. p. koj-i b i s kratio ipilllt od B <JJnje Lurke d o S plita 'Z a n e k ih 40 km. [). Ant. predlagao da se stanica Bu. 201 U s. ukupno 132 km.i Jonarija ume tne 30 milja. te odgovara distanci Tabule od 87 km. (154 m . svega 46 k m (ok o 30 milj a). dok su sve ostale Po na ! em jedino bi dionica Bariduum-Ionnaria imala oko 30 milja.5 km Staro " ipovo (Baloie?) Staro " ipovo oko 10 km Jezero na Plivi Jezero oko 9 km (Leusaba?).)1296 • Upada u da najdu # a dionica na Tabuli Ad Fines-Servitio iznosi svega 16 milja. Sa prometnog gledi ! ta ima prednost pred onima koji vode preko Velikih kupre ! kih vrata (1384 m) i prijevoja (1320 m) na Staretini. .nica Bariduum i Ionnaria od najvi ! e 30 milja (45 km)1293 . jer Panoniju sa Salonom povezuje i najpovoljnijim smjerom 295 • Prethodno je ipak potrebno ocijeniti kako se ovaj pravac uklapa u distance Tabule: (Aequum) oko 12 km Vaganj (In Alperio?) Vaganj oko 21 km Livno (Bariduum?) Livno oko 19 km " ujica na Kupre ! kom polju) " ujica 13 km U ! ivac U ! ivac 14 km Stubo-vrelo (Novo Selo na Kupre ! kom polju Ionnaria?). bez uspona i zaobila # enja.Pravac Uni ! te Grkovci . Peut.vrela (Ku pre ! ko p olje) do Livna: Stubo 14 km U ! iva c 13 k m Sujica 19 k m Livn o.

nije bilo dovoljno mjesta da se unesu jo ! i dvije postaje u " ujici i kod U ! ivca. Da smo ipak na pravom putu, pokazuje sama Tabula, jer na crte # u Tabule cesta prelazi preko visokog i dugog planinskog lanca, a taj mogu biti samo Dinaridi. U istom smislu je indikativna i toponimija In AlpeTio, koja je srodna oronimu Alpe, vjerojatno sa »Na planini« (In alperio?), ! to odgovara i distanci od 8 milja od Ekvuma do Vagnja na Dinari, odakle je cesta mogla silaziti samo na Livanjska polje kao i ogranak Itin S time je u skladu i podatak Tabule Aequo

VIII In AlpeTio,
nastaju kada se poku ! aju odrediti na terenu pojedine stanice ovog ogranka, posebno Jonarije, jer ne znamo udaljenost od Bariduuma do spomenute stanice. Stoga, da bi se konjektura ispu ! tene milijacije odredila ! to i ! to lak ! e, potrebno je da topografiju ovog ogranka odredimo obratnim smjerom, tj. od poznatog prema nepoznatom, od (Leusaba) do Ekvuma: Leusaba XII Baloie

V Indenea VII SaTitte XIII
Prema tome kao jedini pravac ostaje onaj od preko " ipova i Kupre ! kog polja u Livno i (Aequum) (v. Kartu I).

2. Dionica Leusaba XII Baloie
a) Tmsa ceste
MRKONJIC-GRAD-JEZERO, modernom cestom 14 km, a rimskom trasom preko Previla i Majdana oko 10 km. Rimska naseobina u nalazila se u predjelu Polje, oko vrela pod Grabe # om, i uz Rijeku (Rika). Ovdje je vi ! e puta bilo n alaza, substrukcija zgrada, materijala i troske, ali ti nalazi nisu uvijek registrirani. Jedino je prilikom gradnje ceste preko (1948) evidentirao rimske ostatke (keramika, ostaci razorenih zidova, opeka i troska)13frfr. Stanovni ! tvu rimskog naselja u Polju, a vjerojatno i u drugim mjestima oko rudarsko-metalurgijska djelatnost j e - izgleda predstavljala jedno od ossam distanci Itin. Ant. i milijacija miljokaza u Prolog·u (XXXIV m. p .) i na Sta.retini (Ll m. tP) ukazao da je ogram.ak 'Itin. Ant. vodio :preko Li ! tana (Pelva) na a odatle 1 preko Catrnje 013,20 m) u (Salviae) na polju. U Li ! tanima se odvajala jedna cesta i povezilvala naseilja koja su ler#ala lUiZ jugozapadni IJ.'Uib Livanjskog polja. Da je ogranak Talbule i:!ao preko ! Polja, morala bi ;se ponavJjati imena stanica poznatih sa Itin. Ant. (Pelva i Salviae). Postoji samo jedna solucija na tom pravcu: In alperio XIV Bariduo = Gubin? 21 km Bariduo- Ionnaria = Grkovci? 10 km Ionnaria XIII Saritte = Rore? 26 km Sarite VII Indenea = Vagan 15 km Indenea V Baloia = ? ? Baloie XII Leusaba = 53 km 1 ovaj pokazuje, sve Ikad i ne bi u obz·i·r uzeli orog.rafsku s'i tuaciju, d a pravcem jer je du # a za 1'5 .km. Jedini cesta Taibu1e nije mogla IP> r avac kojim 'bi u ttom cesta mo.gla jeste onaj ! atora i Vij enca aH ni na > t om provcu nema 'tragova rimske ceste. 2 99 'Pravac koj.i bi ovaj ogranak vodio jo ! · z apadnije (t S er .g e j e v s k i, GZM, 194.2, 117, p relko Brav,s kog) Hi preko Duvna, ne dolazi u obzir jer jo! v: ! e d isparitet stvarnih i tradiranih dalj ina. a:>o GZM. 1954, 55-56. 105

novnih zanimanja301 • A. Evans je zabilje ! io da su u blizini da otkriveni veliki rimski ostaci i veliko blago, careva Severa, Gordijana, Filipa, Trajana Decija, Gala i Voluzijana302 , ali mjesto samog nalaza pobli ! e nije Podatak je ipak jer pokazuje da je i ovaj pravac bio frekventiran u III st. Varcarski ! upnik Don Niko je zabilje ! io da je najstarije Varcarevo »bilo oko vrela Suljinovca, udaljeno 2 km od Kolobare (dana " nje koja je prije Turaka bila pod " umom?, I. B.), na putu koji vodi za Trijebovo. Tu se nalaze zakopine nekada " njih Tu je i raskrsnica putova i ostaci nekada " nje rimske ceste, je jedan krak i " ao preko Varcareva za Bilajce i Jezero, a drugi za vr ba " ke gradove Krupa i dr.« 303 • Fra Ante je ostavio podatak da su na u otkrivene > >podzemne katakombe sa grobljem<<, vjerojatno grobnice na nalaza bilo je i posljednjih godina prilikom izgradnje ind ustrijskih objekata na Polju (substrukcije, rimska opeka, keramika i troska). objekti zatrpani su nanosom sa Grabe ! a, a dijelom ih j e odnio violentni tok Rijeke, koja je regulirana tek posljednjih godina. Iz prema Majdanu cesta je i " la mnogo pravcem od dana " nje koja ispod Lisine pravi veliki zaokret (Previle5 km) , a tako isto i na dionici kroz sam Majdan gdje se na Gromilama uz Majdanku nalazilo naselje 30S, koj e je le ! alo na samoj komunikaciji. Od crkve u Majdanu rimska se cesta uglavnom dr ! i pravca moderne prometnice, ali n e " to zapadnije, koliko to dozvoljava bre ! uljkasti teren. Ni na odsjeku Grad- # ipovo nisu se tragovi ceste. njezin tok je naseljima u Majdanu, Jezeru, Starom " ipovu i # ipovu, dolinom Majdanke, Jo " anice i Plive, jedinim prirodnim pravcem kojim su ta mjesta mogla biti povezana kao " to su i danas. U samome Majdanu rimska se cesta do Gromila vjerojatno podudara sa seoskom ulicom koja vodi paralelno sa Majdankom, dok je u staro urbano (?) tkivo pokriveno rasterom iz kasnijeg doba. I Var car Va kuf i Majdan jo " su od antike poznati kao cen tri prerade ! eljeza 306 • Oni su to i danas. Status L eu sabe nije n am p oznat, jer dosad u nije nij edan natpis. Mo.!da j e i ov o ulazilo u sastav teritorija m u nicipija u # ipovu, ali ne treba isni da je i L eusaba mogla imati municipalni rang, odnosno biti centar autoht one civitas. Uostalom, nije jasno " ta treba pod r azumij evati pod L eusabom (ni na Tabu li Leusaba n ij e obilje ! ena vinje301

soo

l bidem, 56. AR II, 60, bilj. b/. '"Lib er memO'ra:biliu m«, :rukopis u Gradu. Za IPOda•taJk zahva'ljujem prof. I.

$Uipsk om l\1redu u (pismo od 3. XI

lg.).

Ibidem - Vrurca.r Vakuf je p o .svoj : p rilici nastao od dva n aselj a, srednjovjekovnog Varcareva, na mj estu rimske aglomeracije, i turskog Vakufa (Kolobau:-a) . 305 V. Ra d i m .s k Y, Ri mska naseobina u :Majda nm kod Vare ar-Va:kufa, GZM, 1893, 321---341. 30 6 E. Pa"ali O • rudar:stvu u Bosni 'i Hercegovini, GZM, 1954, 5• 5 i 516 i Naselj a, 23. Ulspo.r. V. R a d i m s k y, Majdanska gradin a novo nahodi·" te latens.ki h ihronzova u Bosni, GZIM, •1·3t99, 2:31----<235.
304

106

t om), naselje ranga ili mo ! da " iri teritorij u kotlini Crne rijeke. Vi " e materijalnih ostatako se u Majdanu, gdje je Radimsky otkopao baziliku i dijelove naselja na Gromilama (kod Radimskog Crkvina) 307 • Rimljani su zbog za " tite rudnika i ceste utvrdili i Majdansku naselja u Majdanu je Radimsky koji je ovdje ubicirao Baloie (Tab. Peut.)'309 • JEZERO-STARO " iPOVO, modernom cestom oko 11 ,5 km, a starim turskim putem 10,77 km. cesta bila je ne " to i od turskog puta. je pokrivena modernom komunikacijom koj a je 190G . Istim pravcem vodila je i srednjovjekovna prometnica. Prilikom modernizacije ove ceste (1970) otkopana je u blizini Volara uz samu trasu potpuno zasuta srednjovjekovna nekropola sa dok su na lok. Tuk, na samom ulazu u Staro # ipovo, prilikom izgradnje ceste 1906. g. otkopane supstrukcije sa grobovima, n atpisima i rimskim novcima. Ovi su objekti le ! ali uz cestu, ko ja je iz municipija u # ipovu vodila lijevom obalom Plive u Majdan, odnosno u Jajce. To je uj edno i jedino mjesto gdje su tragovi ove rimske ceste, koja je zasuta nanosom sa bregova 311 • Ovu cestu je poznavao i Ballif, ali n jezin pravac nije pr avilno uklopio u sistem rimskih cesta: »Fur die weitere Fuhrung dieser Strasse durfte die Auffindung von Spurrillen b ei (vjerovatno k od Suljinovca, I. B.) nach ts Varcar-Vakuf, dan n von Ruinen eines romischen Gebaudes bei Han Maj dan entscheidend sein. Diese beiden Fundstellen bezeichnen die natUrliche Fortsetzung der Strasse von # ipovo durch das P livathal bis Jezero, dann im Jo " avkathale a ufwarts bis Han Majdan und a u s diesem Thale du r ch den t echnisch gunstig gewahlten Uebergang b ei Vr ane in das Gebiet der Crna rijeka . .. Na samom ulazu u Staro # ipovo, uz lijevu obalu Plive, n a lok. Gromile nalazi se prostrani jo " neistra ! eni (u supstrukcijama dobro kompleks ru " evina . Sve okolnosti govore da ovdje treba tra ! iti ostatke rimske Baloje. T rasa r imske ceste od do # lpova vrlo je povoljna, bez znatnij ih uspona (osim lak " eg uspona na Previla,ma) , kroz doline. " to se razdaljine, ona se uglavnom podudara sa podacima Tabu-le. Kod distance rimskih itinerara u vijek smo pomalo u neprilici zato " to su Riml jani udaljenost mjerili od izlaza iz jednog do ulaza u drugo mjesto , tj. do p osljednjih ne samo naselje 313 •
30 7 Iz MajdaJna su i dva Jiragmentirana nadgrobna natp'i.sa WM III , 2,53 = WM IV, 2156 1 WM VIII, 10<7- 1•08, odn . 1393, 333, tSl. 7 = GZ,fll. 1394 350 i G ZM, 1900 , 176 sl. 7. v. Rad i m s k y, v. bilj . 306. Cf. P a " a l GZM 1954, 55. GZM, iW9:3. _ 31-0 Pismo Cvije povjerenika Zavoda iz Sipova (10. VI 1970) . U predjelu Gor'ica, uz cestu, vi " e puta je izorava111a rimska bronza, ostalog i rimska bronzana fibula, V. Rad i m s k y, GZM, 1393, 341. s11 K. p a t s e h, " ipovo u dolini Plive, GZM, 1910, 132-190. B a ll if P a t s e h. Strassen, 60 . c112 Strassen, 21 5. - Istim pravcem vode Ti·m sku cestu Tnuhelka, Rad i,msky, Sengejevski i uspor. E . P a " al AJ LI·I, 63. 3m Macer, D 1g. 50, 16, 154: MiHe passus non a miniario Urbis , sed a cont inentibus aedificiis numerandi sunt. To i jest razlog da su na nekim dionicama podaci itinerara »pre.kratki«.

107

b) Ub.ikacija putne stanice Baloie (Ravenn. Baloia)
od ranije je poznat rimski municipij nepoznatog imena u ! ipovu014. Na te " ko natpisu spominju se samo njegovi dekurioni (CIL III 13982). po prostranim supstrukcijama, arhitektonskim i skulpturalnim fragmentima, natpisima i nalazima ne samo na Gromilama nego i sa drugih lokaliteta (Tuk, Crkvina, rijeke, u ! ipovu je bila aglomeracija315 • Po ocjeni D . Sergejevskog neki nalazi iz ! ipova >>Spadaju spomenike koji se u Bosni rijetko nalaze, a pojedini od njih zanimljivi su i sa gledi " ta istorije umjetnosti<< 316 . Stoga postoje svi uvjeti da u ! ipovo ubiciramo mansio Baloie (Tab. P eut., odnosno Ravenn. civitas Baloia, IV, 27, 16 ed. Schnetz, p. 57) 317 . Stariji autori su tra # ili na Gromilama kastrum318 • Tako je Patsch bio mi " ljenja da je rimski upliv u dolini Plive Kasniji nalazi nisu potvrdili to mi " ljenje. Posebno je da u ! ipovu nema natpisa3120 , osim are dec. equ. coh. III Alp. posApolonu (Acta VII, 348, T. I). Sonda # no iskopavanje na Gromilama je pokazalo da ispod rimskog kulturnog sloj a le # i duboki prethistorijski sloj. Rimljani su, dakle, ovdje
O. B l a u, Berichte uber rom. Alterthiimer in Bosnien II, u Monatsberichte d. Berl. Akademie d. Wiess, 1867 November. Tr u h e l k a, Arheolo " ko j.s pitivanje ,g rada i okoline, 1892, 31'5 = W!lVI \ll, 92.. K. P a t s e h, n. dj. 190 = WM XII, 137-145. D. S er g e j e v s k i, Epigrafslki nalaza·k u Sipovu GZIM, 11 5 5-1&8. ls 't i, :Elpigra:fiski i arhelo" ki n alasci, GZM, 1930, 157-158. I s t i. spomenici iz okolice Jajca, GZM, 1938, I s• t .i, Archao:lo,g is·c'he For.s chungen im Bosni em. in d en Jahren 1920- 1940, u Sudost-Forschungen, 1943, 169- 170. G. A l fold y, Splonum, Acta antiqJUa X , Budiimpe " ta, 1 1962, 'L-...,12·. I. B o j a n o v s .k i, Kasnoangrobnice na svod u Citluku, N. st. IX Sarajevo, 1964, 103-122. I s t i, Bilje " ke iz arheologije I , ibidem, 196-197. I s t i, Bilje " ke iz arheologije II, ibidem, sv. XI, 187-190. I s t i, Nalaz srednjovjekovnih mamuza na Crkvini u " ipovu, ibidem, sv. VIII, 167-170. 315 P oku " avalo se odrediti ime ovog grada, pa je do " lo do raznih identifikacija. W. Tomasche;k, Topog-raphie, • 516 i C. Truhelka, n. mj . • l ocirali ·su OIV1dje Sar·i tte (Sa rute) sa ·T alb ..Peut., a :K. P a t s e h, WM IV. navela ih je Saritte i 265 Pelvu. U oba Pelva - PliNa. G. A l fold y, Splonum ll, .loci-rao ,je 'U novije vr!jeme u " ipovo SpLonum. Sa druge strane Baloju su lokalizirali na razne strane: KalU Bilaj, u Bijalovac, To maschek u Varcar ili Majdan, Radimsky u Majdan, Hoe11nes u Glavice (Glam. p .), u !Peckru, Cons u Varcar Hi Majda'n, OI'L IH (iz 191:2) ju # no od .Podrcr"nice, Miller ju # no od Podra " nice. a s njim i Alfoldy i Wilkes, u skladu s onim " to • k a # e, AJ III, 64, da se pojedine postaje Tabule jo " ne mogu identificirati i lokalizirali, n emaju ubikaciju Baloje. Ubikaciju Baloje n e daje ni M. Pavan. Ba1oja je :tra # en a ·i na orazmilm drUigirrn mjesUma, v. H o e .r n e s, Alte["thiimer LI, 133. P a v a n, Ricerche 133, o o:koli!ci J aj-ca, spominje ! ipov.o, a1i ,b ez poznavanja .tqpOigrafije. V. bilj. 317. GZM, 1951 2., 41 i d. 317 M. H o er n e s, n. dj ., 133-134, smatra da: >>Salviae, welches die Ta'btu1 la nicht 'ken'!l!t und B a• l oie sind abe-r offen!bar zwei Namen f.iir denselben Ort« i :ulbicira ih na' polje, na trasu ogranlka Itin. Ant. " to je svakako neis;p.ra• v no. 3t s T r u h e l k a, GZM, 1910, 184. 319 Ibidem, 184. 3?n D. S e r g e j e v s k i, GZM, 1930, 158. I. B o j a n o v s k i, Baloie, rimski municizij u ! ipovu na Plivi, Acta, VII, 347-369.

108

zatekli neku autohtonu naseobinu, o karakteru nemamo odrepredod ! bi, ali s obzirom na polo ! aj naselja u ravnici, jasno je da nije bila obrambenog karaktera. materijalom, u rimskom kulturnom sloju, posebno se asortimanom i opekarski proizvodi (razne vrste opeka, tegule, imbreksi, tubulusi itd). Ako sudimo po tome, Rimljani su solidnije objekte (zgrade sa hipokaustom) izgradili tek krajem I ili u prvoj polovici II st. Mo ! da je istom tada naselje i dobilo fizionomiju urbanog centra i municipalni rang. U tom smislu indikativan je natpis postavljen u zapovjednika legija i konzula 107. g. n. e. G. Minicija Postavljanje baze sa kipom su i fragmenti statue) ovom uglednom predstavniku rimske aristokracije moralo je biti u vezi sa izgradnjom naselja ili mo ! da s nj egovim podizanjem u rang municipija. Sam Fundan mo ! da nije nikad ni bio u " ipovu, jer ni legije XII Fulminata i XV Apollinaris, kojima je zapovijedao, nisu garnizonirale u provinciji DalmarijP'22. Moglo bi se, dakle, manje-vi # e, kao sigurno uzeti da na Gromilama pored rimske ceste valja tra ! iti centar municipija, sa forumom, hramom, kurijom i statuom patronu. Ovu hipotezu sna ! no podr ! ava i natpis na Crkvini, vjeroj atno u sekundarnom polo ! aju) : Au]gusto et [Romae ?] sa[crum3121l. Mo ! da je upravo Gaj Minicije Fundan, prijatelj Plinija bio posrednik kod cara Hadrijana da ovo naselje podigne u rang samoupravnog grada. Pitoma dolina Plive, bogata vodom i plodnom zemljom, spada n a jljep # e predj ele u zemlji. Stoga se ovdje kontinuitet naseljenosti nije prekidao ni prij e ni poslije. $ ivot municipija je natpisima od I-V st.324 • Po Patschu natpis sa formulom iz I st. Tome u prilog govorili bi i spomenici dvojice J ulijevaca, ukoliko se ne radi o Ipak je vjerovatnije da je grad dobio samoupravni status tek u Hadrijanovo doba (1 17-138Y:" 7 , mo ! da u toku jednog cd nj egova eva putovanja kroz Dalmaciju. Ako se to desilo zagovorom Minicija Fun321 D . S er g e j e vs ki, GZM, 1926, 155-157: C(aio) Minioio / L(ucii) fi lio Pap(iria) J Fundano VII j vir(o) epulonum trib(uno) / 5 l eg(ionis) VII ( = 12) Fulminatae l quaestori tri buna l [pl]ebis praetori leg (ato) l [leg(ionis) 15 A]pollinaris j[Antonin(ianae)?] piae jl 0 [fidelis . . .. . .. c]ur[atori ... Cf. G. A l f ol d y,

Splonum ll, bilj. 39. Legio XV Apollinaris nakon rata jo # je n eko vrijeme ostala u Ca•rnumbumu (v. CIL Ul 4491, optio M. Ulpius). Pri kra ju T:rajanove vlade zamijenila ju je Legio XIV Gemina, a ovu u logoru Vindobona Legio X G emina (A. M o e s y, Pannonia 615, 60). V. bilj. 328. D. S er g e j e v s k i, Spom. 88, 102, br. ·6. Ara Minervae sacrum, D . S e :r •g e j e v s ik i, GZM, 19:216, 157 i n atpis CIL III 13982 iz susjednih ara lOM iz Tuka, P a t s e h , GZM, 1910, 186. U spor. jo # P a t s e h, GZM, 1910, str. 188, sl. 8, 188, sl. 9 i 133, sl. 12. :!25 CIL III 13982: ....] LLV l mat]ri / opti]mae et l pie]ntissimae ( v]ivae l pos]uerunt . L(ocus)] d(atus) d(ecreto d(ecurionum). U spor. K. P a t s e h GZM 1910, 18• 5 = W.M XI• I, '140. Fragmena t D M M(arcus I[ul(ius)?] ... , P a t s e h, GZM, 1910, 187 i ara Sex(tus) Jul(ius) Gracilis v. s., P a t s e h, GZM, 1910, 186. r.m I G. A l i o l d y, Splonum ll i 12 taj staV'lja u Hadrijanovo doba. Alfoldy locira Sipovo u Sardeata i identificira sa Splonumom, Bevo'lkerung, 158. Cf. J. J. Wilke s, Dalma•tia, 273.

109

1964. Alterhiimer. 42)<<a31 • se da Baloju spominju i bizantijski pisci u kasnom VI st.koj. Povijest Hrvata. Balcha. J. 110 . O s . Fundanovo n a m jesni ! wo d aHra za T rajanove vlade.avarski hagan Bajan i tom prilikom (kako savremenik Teofilakt Simokata.. po kojem je Splonum »fisei ishiron«. Ime ovoga grada u izvor ima se pi ! e na razne »Valkis<<. 118. na vjerojatnom pravcu nadiranja Tiberijevih jedinica. S i ! a .dana. V. J.. GZM 1938. Basler. Alterthlilmer Iii .t o j Benediktinci u Hr. p. $ A XV 87. Opis ovih zbivanja v. »Valvis<<. Balea Doc. Baloie podvukao je M. negdje u dolini Unca ili Sane. g. Alfoldyja da u " ipovo ubicira poznati autonomni centar Splonum je rezultat nepoznavanja topografije na ! ih Takvoj lokalizaciji Splonuma ne odgovara ni Dionov opis (56. 6• 3. eccl. Splonum treba tra # iti zapadnije. vodila u Salonu . G.80.t s. eccl. godine provalio je preko Save u onda ! nju provinciju Dalmaciju vjerojatno starom rimskom cestom koja je iz Sirmiuma. U spor. A l f 6 l d y. VII. 339-340). i Balcum. Benediktu darovao u Panoniji opatije: Cibalim . IX. 254). 515. 24-25. 1902. B o j a n o v s k i. u ljeto 597. svom polo # aju na velikoj magistralnoj cesti i blizini rudnika (Sinjakovo i Majdan). K. lib. M. 5. mo# da Baleam. Sergejevski. Topographie. za kojeg se pretpostavlja da je bio i namjesnik Dalmacije. VII. J. Dalma tia 4415. Strassen. 224-225. 11. U to je vrijeme i legija XV Apollinaris bila sa Dunava na Orijent'-. g. H o er n e s. Za vladanja cara Mauricija. Baloiam. Zagreb. I. a u najbli # oj okolini nema izrazitijeg gradinskog polo # aja. i 124. 133.va. koje je ovaj postao prokonzul Azije. putnoj stanici Tabule Peutingerijane. WM V. Ovom su prilikom stradala i naselja u Plive i S ane. 615. N. a u vezi sa provalama Avara i Slavena.najvjerojatnije je Fundan bio legat Legio XV Apollinaris dok je jo ! boravila na Dunavu. 414.3 (1'965). GZM 1952. Bonn. ! to bi ga svakako pribli# ilo na ! im kra jevi m a . H o er n e s. hist.). dok J. 1-2).ntekasinske kronike (koje je Anastazije h bt. e. l l smatra da je Fundan bio namjesnik u Dalmaciji 120. 42. Vgl. Baloje se razvila u naseije. P a t s e h. v. p. S trassen. 332 I.ica 1. st. Vjerojatno se radi o Baloie (B a l e a po Anastaziju. H. M o e s y. . kod F . 266-270) und die oben erwiihnte Richtung nach Majdan und mit der Abzweigung gegen Jajce (Ballif. 1925. GZM 1953. 129 ed. 3111 AJ III. W il ke s. Poku ! aj G. se da su kasnije u Baloji benediktinci imali samostan sa posjedom3130 • Prometnu va # nost " ipova i ovog dijela doline Plive pravilno je ocijenio >>"ipovo war ein wichtiger Verkehrsknotenpunkt in dieser Kommunikationsrichtung weil sich dort ein ganzes Netz romischer Wege kreutzte: der > > Salzweg« aus der Richtung Kupre ! ko PoljePolje (Sergejevski. . Wilke s. die anzunehmende Verbindung " ipovo-Pecka (Ballif.) vidi se d a je JIU·stiJni. karta) . W. boga tom a rheolo ! kim ostacima iz kasne A. Iz izvoda m c. B1-125 i S . T o m a s e h e k. hist. 49 i 1952. 135. preko Servitiuma i Leusabe. GZM. a ne u dolini Plive. Acta a ntiqua Hulligar.. bilj. onda se to moglo dogoditi ne ! to prije 124/125. 7. P a n n o n i a. 314. dok " ipovo le # i u ravnici. 10-12) osvojio dobro grad Vonkeis sa jo ! i utvrda.jan sv. ein besonderer Zweig " ipovo-Trnovo-Podra ! ko Polje (Radimsky. bilj .415. O polo # aju Splonuma. Splonum.

< 341 Osim ne. N. ovaj kraj je tada bio dobro naseljen'341 • p h.70). st IX. Naselje (v i e u s) je le"alo oko 200 m iznad ceste. 79. tri dobro grobnice na svod&39 • Cesta je prolazila neposredno uz stranu crkve. GZM. p a t s e h. ·P a. GZ!M. GZM 195• 2. E.razmaku od 2 m zid drur g e jo ! 21grade. da bi izbjegla motlo. i moj . C. po ostacima iz prethistorije i antike. StTassen. sa mozaikom. Kod gdje je upotrijebljen kao poznati reljef Minerve. S e1 r g e j e v s ik i. se planum jo ! samo pod Crkvinom u zas.3. Dionica Baloie V Indenea Dana ! njom cestom oko 7 km. gdje smo locirali municipium Baloie.g. . B o j a n o v s k i . I.kamena. na mjestu gdje sam 1962. Estrih od pijeska. st. B o j a n o v s k i.g e G· e v sk i. 340 v. cesta nije i ! la kroz Sipovo smjerom dana ! nje . 193·8. sl. Zild·ov. K. p a t s e h. koja je na njenoj osnovi. Izgleda da je estrih bio pokriven jelovim ·daskama. g. Bilje! ke iz a>rheologi. i ! la zaobilazno kroz pa je ne ! to du " a od dana ! nje. cesta je. ali na karti daje cestu koja ne Sipovo nego vodi zapadno prema Peckoj. 3.troska dok fragmena• t a orijepa nije bilo. komunikacije. u bilj. 1914.radjna.lteru. Ispod estriha je sloj troske koji slu " i kao izolacija. datira natpis u IV st. &36 K.na . Isto nalazimo i kod Sa Gromila. 419-51. Od nalruza dola·ze kerrumika i .60 m. Uspor. Stra ssen. . Plivu je prelazila nekoliko desetina metara ni " e od sada ! njeg mosta (»Carski most<<).: Fl(aviis) A p ollinari et Honorio filiis carissi[mis] et Frontino fratri et Max im(a) e matri . Stariji ljudi dobro pamte taj stari put.. Jupitera i Genija336 . B a ll if. T r u h el k a. cca 15 x 8 m.2'5 i karta.sa rimskom ope'kom i cri jepom.r alelno sa ovom zg1radom (koja nije otkrivena u cjelini). i usitnjene opeke. ovdje sam evidentirao i annaselje na Selii!tu u Grahovdma (Cifluk). kaT•ta. · Pre ! av ! i Plivu. 339. hipokaustom i odvodnim kanalima. ! irok oko 4 m.da je ·zidana od prilkllesanog . N. a zidani :su u ma. VIII. g. iiiX 19'6. Uspor. Cesta je iz Sipova dolinom Janja produ " avala ravno prema jugu: Ballif je spominje u tekstu. z. da bi izbjegla tlo. rimsk a cesta je preslojena modern om komunikacijom koja vodi desnom stranom Janja. koja s obje strane vodi uz Plivu i Janj. IPa se sa mo"e da je ovdje u antici 'b ilo jedno naselje seoskog k a-niktera.j e T. st. sss D . 10·3--1121.30. otkopao supstrukcije. otkopan je .r. Na susjednim nji'Vama javljaju se substrukcije .. Gr ahovci Na Cr k v i n i u je otkopana jedna kasnoanU sastavu ove bazilike otkopao sam 1961.. b ilj. Tu je na njivi otkopana zgrada. a37 se 111 .p a ! a 1 i AJ m . •335. gdje naseobina. 18912. G:GM. 60.ni do vis ine od 1. T. ali je dio zgrade ostao pod cestom004 • Iz neposredne blizine i obiteljski grob sa natpisom Flavijevaca005 • Mo " da upravo ovdje treba smjestiti putnu stanicu (mansio).i su va. ·:3119 C]L lill! 1. SiTina zidova 0. IX. Uglovi su >>u vinklu<<.gra. Bazilika se nalazila u lijepom i pitomom kraju i mo " da ·bi se nj eni ostaci mogli dovesti u vezu sa benediktinskom apatijom u Od Crkvine u do Cr k v i n e u gdje treba u b icir ati stanicu Inden ea. 43-48. (!&3 334 = Odavde je cesta mogla prijekim putom skrenuti prema Gromilama.20 m. 2. o d Ikojih j-ruki s loj gara. ali bi u tom trelbao drugi most preko PUve. .237 (p. s er . .3. morala je Janj 337 • Od do uglavnom se podudara sa dana ! njom cestom.2. nego ne ! to sjevernije preko Crkvine. D. ooo I. N. cit.koliiko .

Bilje " ke iz arehologije. otkopani su arheolo " ki ostaci: bazilika. Pandurica i Grabe ! ). bijeli put) . usp. 4. Kati.Duvno. koji je kontrolirao va ! an put.. ako sustane. koji i danas uveliko koriste mje " tani i turme kada gone svinje i ostalu stoku na va " ar u Duvno34 S. na Duhove.Strojice . u predrimsko doba bio autohtoni centar. dakle pravcem starog rimskog puta.rezervne sejpete za manj1u prasad. p. ovaj kraj sa drugom Cvijom Aniiz Sipova. Do prve putne postaje Saritte (Sarute) bilo je jo " 7 milja (oko 10. Pred putnicima je stajao relativno te ! ak dio puta bezvodnim krajem. Konstatirani su i tragovi naseobineMe. 88. st. l9i38. Glavicu obavija nekoliko nasipa poput prstenova koji djeluju poput avarskog hringa. po i hambarinama34 \ su centar ostali i u srednjem vijeku. 34!2 D.jenom i pitomom kraju uz sam Janj. Na konju gone hra'l1JU i . B o j a n o v s k i. a se bez stoke za 2 dana. 600).5 km.5 km).Gornji Malovan . 9. sl. br. Ni rimska cesta nije i " la kanjonom.Vagan . Dionica Indenea VII Saritte (Sarute) Seoskim putovima preko Popu ! a i oko 10. dok je stari put. a t ur m a je sve zajedno sa ljudima. Na toj razdaljini cesta savladava visinsku razliku od oko 450 m. GZIM. Stanica I n d e n e a je na Tabuli obilje ! ena vinjetom koja prikazuje dvije kule sa bedemom. Tako svake godine o velikim va " arima u Duvnu. Naselje je zadr ! alo sve do propasti rimske vlasti u na " im krajevima.kroz Prosjek . Na Crkvini u na sedrenoj terasi uz Janj. sa grobovima na svod i sarkofazima. 345 Dana 3. g.tkako. 189. o Miholjdanu i sv. Maglina glavica. VI 19615. Turma se sastojala od 8 lij. 7..Donji le ! e u zaklo:o. Putuju putom . na Gospojinu. vodio vispoljanom iznad kanjona Janja. N. X. gradina zv. 1964. S er . 343 '344 112 .udi sa . . dug preko 20 milja. 7. opkoljeni sa jaka gradinska polo ! aja (Sokolina. vodi kanjonom Janja. Od Jezera i do Duvna putuju 3 dana sa stokom. Krdo svinja (stoke) zovu d ! elep.g e j e v s 'k i.G. II. sreo sam jednu turmu i na Mlini " tu na starom putu Mlini " te Navike i ovih kao da se nisu promijenile jo " od Delmata. Ilbidem. Ako bismo valorizirali naseobine u onda je to svakako njezina prometna vrijednost. nego se iz Donjih penjala u Gornje do sela a odatle preko Popu ! a i na Strojice.oko 1010 svinja. koja dominira klancem. na sv. Jedan brdski put vodio je iz u Jajce (tzv. Nije gdje se nalazilo to rimsko utNajpovoljniji je polo ! aj na Maglinoj glavici (k. 59. sv. i dio na prvom odsjeku od Donjih do odakle se to u blagom usponu penje do Popu ! a i Na cijeloj dionici prolazi kroz bezvodnu i pustu visoravan otvorenih vidika. I. karakteriszaobljenog oblika. ali u stalnom usponu. Strojice na Janju 929 m) 344 • Dana " nja cesta iz do Strojica (Janj) koja je u najnovije vrijeme. Petra. Tako je od davnina. susreo sam svinja od koji su tjerali svinje na pijacu u Duvno.Novo Selo Mrtvica na polju . Tu je uspon na Janj i Kupre " ko polje. Ide se pje " ke. i natpis Spom. sa visinskom razlikom od 450 m 480 m.# ujica . Ovdje je. u prirodnoj depresiji.

gdje je planum. nasuti planum rimske ceste. Na usponu je zarastao u " ivicu (preko Obadina). a sama " ivica dr " avno vlasni ! tvo.ramica zv. Od jezera. na lok. gdje se spajao sa trasom Itin. da bi ovakav put sa podzidama gradio itko osim Rimljana. Na gran:ici Sokoca i Gerzova ·Opet prolazi . na . . dvije osrednje gomile. U kod jezera. Strojice).penje se seoskom ulicom. # kok je 6 koraka. nego prolazi seoskom urijom zapadno od Popu " a brda (k.o sam .. Sa »Vi}enca« cesta sHazi na obalu Plive na mjestu zv. Taj krak.uz samu cestu.kojoj se nRJla> z e i ostaci s·rednjovje. Potpuno se gubi u oranicama na Mahovima. pored same trase. Preko lezovog turbeta« u Gerzovu nastavlja ravno u ali mu se ovdje trasa gubi. 8 113 . izces. Izlasci su u zas. Strassen. Drumov. ist an vielen Stellen auch ohne Spurillen noch leicht erikennlbaiT'«. a u Donje spur ! ta se do 347 P h. sa starom kaldrmom i Sa strane su stare koje je ispreplelo debelo korijenje bukava. a ! irok Je do 4 m.te i > S eoskih ima nelko ! s:ta. Uz trasu ..Put se mo " e smatrati ispitanim. Tu je bilo i Dok je opisani put kroz Gor.i u zas. 929) ravnim terenom Na dva mjesta vide se i kaldrma i. ucrtan je u katastarski plan (k. odatle prelazi na Poljica. Sa strane. Dolini. i to pre:ko o. Ua]je naJstavlja kroz :s .g roib lje bez spomenika . odakle se mo " e pratiti sve do i J a vora ne samo po spurilama nego i po kaldrmi i koji su se na ovom dijelu dobro Stara rimska cesta najbolje je na tzv. 348 Sa " et opis puta na ovom dijelu daje B a ll if. Vijenac. 25: ». Te ! ko bi bilo zamisliti u ovom kraju.karti.k nvne nekropole. Sokolac. Parcele sa zapadne strane zovu se toponimom Drumovi (provjereno u katastru). Brod. Kroz Gor.v ljen. >>aber bisher nicht aufgedeckte Strasse«. koji nije ulazio u ! ipovo (BaLoie) nego nastavljao direktno prema sjeveru. 874. usjecima i spurilama. welche das von Karstlochern stark durchsetzte Terrain in sehr schoner Flihrung durchzog. a zovu je »rimska kaldrma<<. 922 produ " ava mimo k. gdje su razbacane. javora i oraha. vodi seoskim putom koji je s obje strane zarastao u gustu " ivicu i izlazi u zas. Put ne ulazi u Popu " e.ro . Rast ik . Ovo je jedno od onih mjesta na kojima je najbolje Na Strojice izlazi preko Ms Kroz Go>r. su od blokova.rimskih tegula i. B a ll if. prelazio Plivu u te nastavljao dalje (preko Sokoca.s eoskog puta u Malino v na'! a. Obilje " ena je korpusom ceste. (s. Na jednom dijelu put je i12ldigmrut na nasip tSa podzildom. nasuti planum je skretao prema sjeveru. ovaj od!s.je p()dzida vide se i spurile. Die mit grosser Sorgfalt ausgemittelte Trase. Put izlazi u gdje se na du " ini od oko 150 m. Zemlja je privatna s obje strane " ivice. koja djeluje kao uru ! ena gomila. # iroka je oko 4 m. Gerzova i Bau Pecku. na . pa ispod k.p-ored parcele (nji!Ve) zv. pu>t je nedavno obno. kaldrmom. na lok. gdje su se spurile i kaldrma. ali se tu je ru ! evina neke (7 x 5 m). unio je Ballif na Od jezera put se blago penjao prema Popu " ama. 349 Lok.jek je kao sigu['an. ! irokom do 4 m. Na pa ! njaku se put te ! ko ali se zato bolje vidi na Glavicama i Vel. D1'um. Ba ! na mjestu gdje . Stra> s sen. o. opeka. . 933 izlazi na Javor. gdje mu se vidi tlaka. Mujd " ice vodio u i # ipovo. Ciganskoj ravni i na mjestu I z l a s e i349 • Od k. Nas't avLja prema Gerzovu. dann bei Javor und von mir gefundene Spurrillen.Cesta >se vidi dobro 1 kod u te preko njive Bujadnice u zas. Ant.

jer je to i jedini prolaz. K i e p er t. Prometni prijevoja Strojice u lokalnim okvirima i danas je velik. B e ! l a g Kupres. U blizini je i jak izvor vode.Jiu je jedan krak ove ceste vodio u Pecku. odnosi na dionicu Saritte-Ionnaria351 • Pravac ceste podudara se sa tzv. Dionica Saritte (Sa'J'V-te) XIII Ionnaria a) Trasa ceste Od Strojica do Stubo-vrela (Kupre ! ko polje) po Distanz-Nachweisu 23 km. 339-340. jer odavde bezvodna kra ! ka visoravan preko koje cesta vodi na Kupre ! ko p olje. ne daju topografiju komunikacije. I toponim. GZ.komunikacijom TaJbule ri ne naselje u Si. 6. P a ! a l NaseTj·a. Jnl. GZM. 353 Desorips• ilt H.Na samim Strojicama ulazi u savremenu cestu. E. 1890. samo je kroz Prosjek. Uspor. 42.ki. Izlasci. niti je uklapaju u sistem itinerarskih cesta354 • 350 Sbrassoo. P a tt s e h. upravo uz trasu rimske ceste.Se pojedine putne rstanice Tabule.M. kao ! to su bile i u antici. pa stoga n a Strojice treba ubicirati putnu stanicu Saritte.Po Balli.. E. GZM. 1890. Uvod i prilo " ena karta. Via Salaria od Ostije do Sabina. a Novog Sela i Vagana na Janju na vi ! e mjesta i ali Ballif ovaj put nije interpretirao kao sastavni dio itinerarske ceste Salona-Servicijum3512 • Cesta je unesena i u CIL III. U spor. 3 54 B a rS l e r. i to od Prologa do Bjelajca. C. Strojice su i danas etapna stanica. . ali bez tragova antike. a drugi prema Majldanru i Ballif ne porvezJUje ove ceste rsa . GZM. 63. uz Tibar. 24 i 2. Usporr. U tome ga slijedi i n. GZM. Od Gornjeg Malovana do Novog Sela na Kupre ! kom polju Ballif je samo na ! ao ostatke kaldrme. a od Gor. Kupres. ka " u. 352 Strassen 24-25.938.306. Jedino u zas. 1890. nalazi se Gradina. . Alterthumer II. 2 i 3. Uspor. Novog Sela i Vagana. 1. kao nesigurna. T.5 km i Strojica odgovara distanci Tabule od 7 milja.poVIu. Sergejevs . Basler i koji su posljednji ispitivali ovaj pravac. Ovdj e se na golom kr ! u n ij e ni ! ta razdaljina od oko 10.i.5 km. # . .5. Rastik u kod lok. Ovu cestu je Ballif tretirao kao vezu svojih cesta pod br. 367 i F. VI iz 1902. H o er n e s. :sa prilo"enom kartom. P a ! a l AJ Iri. da je ime sela Strojice nastalo po tamo ! njoj crkvi sv. P a ! a l AJ III. kao sigurna3513 Tu su tragovi rimske ceste i danas jasno vidljivi. E. K i e p e rt. 351 M. Nije jasno odnosi li se ta vinjeta na Ionariju ili na Bariduum. gdje se nalazila stanica !annaria. 64 da . Strojice kao da na Saritte. K. sru:pplevit R. 1953. p. 133. B u a. Trojice. Solarskim putom. oko 19. Trasa rimske ceste bila je ne ! to i odgovara distanci Tabule. Tome u prilog govore i prirodni uslovi trase. ali se gotovo svi autori sla " u da se milijacija od XIII m. Na odsjeku nema nalaza. jedini smatra da je Ionnaria stajala na nekom od sporednih putova. Malovana na Kupre ! kom polju do Vagana na Janju poznata je kao »Solarski put« 350 • 5. H er m a n. jo! uvijek ne mogu 1H . D. 21 i AJ UI. 406.3 i 65 i Nar s elja 21. njima i Iormaria. Stanica Ionnaria naknadno je umetnuta u Tabulu i vinjetom zgrade ili kule. koj i je ispitao Ballif. 49 i l r952.

Gornje korito. 115· . odnosno Aemate. jer Lamatis. M o m m s e n. e .tanz-Nachwei. a kroz dugodolinu Prosjek (Prosik). p. M oja dosta natpisa glasi: Lucius Arruntius Caminus Scriboniamls legatus pro praetore Cai Caesaris Augusti Germanici iudicem dedit Manlium Coelium centurionem legionis VII inte1· Sapuates et . n. natpis sa Vaganca na Janju (iz 37-41. CIL III. g. q uae Aemate in Antoniniano a udit. 10. Ae]matinos praefert [)ropter lapi. koji je bio postavljen 37. 9864a: »La]matinos v. kuda i danas vodi seoski put. 10159) . Route 153-154. inter Sapuates et La?]matinos.? matinos. oko 15 km (po Distanz-Nachweisu)356 • Cesta je sa Strojica najprij e blago silazila u selo B r do pored vrela zv. Tu se odvajao i lokalni 355 T h. 174-175.Na cijeloj dionici cesta prolazi izrazito kra ! kim terenom. Ostaci su joJ se dobro na odsjeku od Strojica do Novog Sela. ukoliko se ne radi o velikom prostranstvu plemenskog teritorija. . i 41..) SLika 10. s . kao ! to smo vidjeli. . le " e mnogo sjevernije na Vrbasu i te ! ko se mogu dovesti u vezu sa Janjem. e. g. U dopunu L a]mat inos posumnjao je i Mommsen 355. 321()l1 (1015'9) lUbi vide quae d ixi« .dem mi. n. ogranaka Vitoroge (Mosor) i Ravne gore (Stra " benica).Uarium n. 8 dubitans supplevL cuun L amati'S ap!Ud Ravennatem et in tabula e iutSdem viae statio adsi1 t. U neposrednoj blizini cest e nalazi se i poznati natpis na Vagancu u Vaganu (CIL III 9864a u spor. 356 Dis. sl. N atpis j e k:opi'ran dire ktno sa uklesanog u " ivu stijenu na potoku Vagancu (Vagan). ut fines statueret et t erminos poneret.

M e a ru zas. Zatim prelazi na Prisojce i jasno obilje ! ena u kra " kom terenu nastavlja prema lokvi Repu " njak. Novija ispitivanja pokazala su da je Vagan bio naseljen i u ko doba. Odatle se uspinjala na bre ! uljak Plandi " te. na lo k. uspor. koja bi mogla mjesto miljokaza. na kojoj se na razmaku od nekih 50 m na pet mjesta vide Jedna od njih duga je 4 m. U Babinom Dolu na lok. To je na ovoj dionici i uspon. a je i preorana (njiva Arman). i raznesena kaldrma) .. Ravanjke i Koritine.). koji le ! i u pitomoj kra " koj udolici. Takve supstrukcije. Lokvice. na njivi zv. # iroka je oko 4 m. Jasni tragovi ceste ponovo se javljaju na njivama zv. U izrazito kra " kom terenu se jedan usjek (dug 40. zatim. zajedno sa estrihom. To su tek prvi tragovi naselja. Hanovl izoravaju se substrukcije zgrada i troska. ali je. 27 (stra ! arnica?. otprilike na dubini od l m. Siguran trag javlja se u polju na ju ! noj periferiji sela. zlatni novac. otkopao je Todo # umar. gdje su evidentirana naselja357 • U samom Brdu cesta se gubi seoskim putovima. koje je zatrpano aluvijalnim nanosima.20 m. Cesta. 1932. Vodice) . Vodice. " tenkovac Sello zidovi. a na Koritinama (s. (kod nove "kole) zidovi i opeka i na •lolk. i dr. S er g e j e v s k i. GZM. GZM. Na Ravanjkama se agger sa " irok oko 4 m. ali je ona morala prolaziti jedinim prirodnim putem kroz Kne ! ev do i Klanac. i # umari. na ovom dijelu korpus ceste sasvim erodiran. Jasno se ocrtava na Lazinama. Preko livada Truoi Vaganskih podova blago vijuga kroz dolove Najbolje se u blagim usponima. 49. Otkad su zidane zamjenjivati hajte. tragovi ceste zatrti su novijim putovima. 116 . u blizini " kole. nalaze se u zas. Q!peka i troska. Glavica (•kod stare "kole} grobni•ca na svod. Sergejevski. uz stoljetne vjerojatno od kamena iz kaldrme. na tvrdom.Nalaze u i Balbinom Dowu (Janj) evidentirao IS'am posljednjih godina. Kroz s. na kojoj se mo ! e pratiti vi " e od 100 m (usjek.u blizini velike kra " ke u Vaganu se i jedan usjek. prsten. Kod njive B i l j e g. kao i u naseljenim mjestima. Sa Plandi " ta se spu " ta na Fermanovu ravan u zas. Glogovac nije naselje nego predjel i potok.ta. kaldrma. Cesta ne ulazi u Vagan. Vidi i D. prelazi na parcelu zv.put u Babin Do i Glogovac na Janju. kamenitom terenu gdje se vide brojne za koje narod ka ! e »kola sv. a njegov susjed Slobodan rimske opeke (30 x 30 cm) u malteru. Uz Sto! ine . 1938. gomile kamena iskriz kaldrme i Sam toponim >>Kori tine<< ( = po svoj je prilici u vezi sa rimskom cestom. Tu se mo ! e izmjeriti i " irina koja iznosi 1. Baibid su bili zna1tnije aUitohtono naselje. a " irok do 4 m) i kaldrma. podzid. su se saostaci kaldrme. Donji Kraj. 357 Za Glogovac.spurile. temelji rimskih zidanih od dobro klesanih kvadera. i !to u na tri mjes. Trasu obilje ! avaju hrpe kamena koji je iz aggera ceste. Save«. nego obilazi jugozapadnim obodom sela. zas. Ova pitoma oaza u kra " kom terenu prvo je naselje sa ! ivom vodom Strojica i Stubo-vrela na Kupre " kom polju.

dubok 1. pa je ova iLok!va mogla igra'ti neku ulogu i na kasi rimske ceste. Savremena staza ide uz rimsku trasu.svje:tski rat. Od Strojica do Stuibo-vrela . Nju ne treba mije ! ati sa rimskom cestom ! irokom oko 4 m. Zato se ovdje i vi ! e spurila. Na ovom odsjeku u kamenitom terenu se radovi na niveliranju i usjecanju u tvrdu kra ! ku osnovicu. Kod prvih u Novom Selu Prosjek se ! iri i prelazi u Kupre ! ko polje. rv. najrasutu kaldrmu. Nedavno. U kamenjaru se cesta kao »tlaka« sa rasutom kaldrmom.5 km. dugodolinu Mosora i Stra " benice.20 m.put prolazi bezvddnim kra jem.'5 m. Krivi put.i Helfcegovime I. preko Plandi ! ta. i U blizini je i dobro podzid ceste. ! irok 2. koje u ovom kraju zovu »kolotrazi«. Pravac ceste je gotovo ravan osim na lok.5 m.58. sa i planumom zaraslim u ledinu. . jer se urm!io teren. su in situ s obje strane ceste.na Mntrvaji {Kupre ! ko po lje) . U Novo Selo izlazi kod lok. ! iroka 1 . """8 Sve od Vagana staru rimsku trasu prati uska jugoslavenska kaldrma. u smrekovoj ! umi. a nekih 200 m dalje dvostruke (upravo ispod i vi ! e jednostrukih i zaraslih u ledinu. U blizini bunara je manji usjek. Iza Repu ! njaka cesta ulazi u poznati Prosjek (Prosik). 1 117 . koja je ovdje ! iroka 4. koja je samo kompaktna a i zarasla u ledinu. . jer izbjegava staru. koja zavr ! ava u Novom Selu na Kupresu360 • U predjelu »Drage« trasa rimske ceste je dobro vidljiva: ostaci kaldrme. Lani ! ta. Fermanove ravni i Prisojca vijuga Pred Repu ! njakom dobro je kaldrma sa jakim Tu je i jedna spurila" 59 • CATE-NOVO SELO-STUBO-VRELO (Kupre ! ko polje).t Stjepana Tomasevikojom ovo selo poklanja stricu 1knezu Radivoju. da se opet u Klancu sastanu oba ogranka:358 • Preko Poljica. Nekih 400 m iza Repu ! njaka nalazi se tzv.Izgleda da je na Prisojcu imala dvije varijante.kva Repu ! njaik danas je za!Pru!tena. Kod »Suvog bunara«. '360 Selo Pr o s i k na Kupresu spominje se u isprav. U blizini Krivog puta je i manji usjek. Ma ! et. oko 7. 5. i # irina joj je i ovdje oko 4 m. uska kra ! ka dugodolina jugozapadnog pravca. i kolotrazi. U daljnjem toku cesta blago vijuga gotovo u istom nivou. »Suvi bunar<<. gdje se dobro saagger zarastao u ledinu. zapravo pravi Prosjek. promjera oko 3 m. Na takvim mjestima su i su i spurile.28 m . rimsku t>rasu nova ! wmska cesta Skojice na Kupre ! kom 359 Lo. i ni " im terenom padinama Plandi ! ta. Cestu i dalje obilje " avaju: rasuta kaldrma. na kojima je preorana (Jovo Kiso je na njivi Dolina u kompleksu Lani ! ta izorao kaldrmu) i ravno vodi prema crkvi u Novom Selu. Odatle nastavlja preko njiva zv.kulukom lP'red N . -Na Plandi ! tu. osamljenog na maloj uzvi ! ici. Gwristi se samo za pojenje stoIke. gdje je danas granica Janja i Kupresa. a vjerojatno je nekad bio i dublji. dugu oko 4 km. Povijest hrvatskih zemalja Bosne . lt94!2. Sarajevo. Gorica u Catama dobro se u ledinu konzervirana kaldrma. Uza samu lokvru 1ri1mski put je pn)lpao. a na izlazu iz Cata kaldrma. kroz duboki umjetni usj ek. Pored njive zv.priliikom je u lokvi dvvena oplata od 1bai!vana.

VH. # irina zida iznosi 0. a u drugom dva stilusa sa konjskom potkovom. sa Crkvinom u centru. obj ektima za p rijem putnika. keramika. a ne u sistemu rimske cestovne mre ! e.70 m. debljine 25-30 cm: na podlogu od kamena i " ljunka stavljen je premaz od maltera. prousu ovaj put izolirano. vjerojatno izonimijom Ionnaria-Janj. a je do visine od 0. troska i rimski Zemija je vrlo tamna. zauzimalo je prostor. nalazi se razni materijal: lomljeni kamen i fragmenti opeke. vlasnik susjednih parcela. U prilog tome govore u prvom redu arheolo " ki nalazi sa ovog lokaliteta. Na Otokama su otkopani spomenuti grobovi. a na samoj trasi r imske ceste. Dobro se odr ! ao i estrih. Caesar AureL(ius) Antoninus Aug. P. i cipus koji je objavio Ballif. T. sve ono " to je p otMl l ag 3 62 Ma Na ovoj nekropor li im a oko 35.Uz pravoslavnu crkvu u Novom Selu nalazi se i srednjovjekovna n ek ropola tuda je prolazila i rimska cesta i nastavljala niz polj e . hambarima. a posebno na parceli >>Ba"tina«. Oohen.Blagaj). pijeska i drobljene cigle. Prema Mitra Kovinjala. B e " Klllpres. oko lok.954. Na Obadinama. 1 14. bronzu Julija Krispa. A: Imp. koji je putnu stanicu Ionnaria lokalizirao u Vagan na Janju.62 m. jer se prilikom oranja nije nailazilo ni na kakve tragove zidanih temelja. Saraj evo. S tJ'a& sen.5 x 14 m. Od sam imao priliku vidjeti sesterac Marka Aurelija'363 . Pa ! ljivo sam pretra ! io i susjedne njive . dva asa i jedan polucentenional. 24. Stoga j e vr lo vjerojatno da je ovdje bila organizirana jedna od etapnih stanica. ovdje nalazio rimske novce. b) Lokalizacija putne stanice Ion na ria koji su se bavili ispitivanjem >>Solarskog puta«. r aZJnih oblilka. Jonariju treba ubicirati ju ! nije u Stubo-vrela. 118 . ! . sa kojeg je Ballif objavio nadgrpbni cipus ukra " en reljefom Erota362 • Kasnije je Mitar Kovinjalo. keramiku i ! rvnjeve.ko broja 1050. sa suhozidnom podlogom. U oba groba sahranjivanje je izvr " eno inhumacijom. Us\l)on:. Hg. Naselje. Tu su morali biti i razni drugi objekti za smj e " t aj osoblja p utne stan ice i skladi " ta.ravno na Stubo-vrelo. " talama i skladi " tima. Na tom dijelu cesta je u njivama u glavnom zaoran a ili Njezin pravac je obilj e ! en samo hrpama ka mena iz k aldrme. M. Crkvina (s. sva tri Dobija se utisak da su se na »Ba"tinama<< nalazili objekti drvene konstrukcije. zidanu u malteru sa priklesanim kamenom. 1. Sa unutarnje strane zida se i ! buka debljine 3 cm. a otkopao je i dva rimska groba sa prilozima. U jednom grobu navodno je (bode ! ). S rednje'VIj eU\:ovni nadgrobni spomenici. r adionicama za p opravak kola i potkivanje konja. lM. To me je potakla da na Crkvini mganiziram manje iskopavanje. jer se Crkvina nalazi usred polja. u toku kojeg sam otkopao zgradu 17. a po njemu i Cons.Obadine i Otoke. je u neposrednoj blizini ove vine. Sva je prilika da se ne radi ni o kakvom ruralnom naselju. S toga nijedan od njih nije raspravljao o problemu putnih stanica u ovom podJedino se tim pitanjem pozabavio Tomaschek. debljine 3-4 cm. sa upravnom zgradom p rometne policije (stationarii). o.

ali oboren. 3. a " irok 35-40 cm. K• upres. nigdje se ne elementi umjetno puta. na ovom dijelu morale ispasti neke etapne postaje. 370 St rassen. J ed an t ak av k am en le !i i pred D !aja u Gornjem Malovanu. 3 67 V j. 13. ". onda je ovaj dio puta putnik mogao za oko 18 sati364 • Na Tabuli su. bilj. keramika. Mo ! da se tako zvalo " ire oko Kupre " kog polja. sl. Na dijelu do kose vide se i ostaci kaldrme i U tom dijelu se vao. Be"lag n. u S t r a !b enicu locir a Baridu um. novci itd). konju " nica. ! .) odgovara u stvari razdaljinama triju normalnih dionica Tabule. bila bi to putna stanica Ionnaria . d j. 16). p.Kroz sela Mal ova111 i Zlo selo p u:t je i n a aurstrijrsk om katastal'skom p lan u i'z 1833. Kako pokazuju dalj in ari. . Solarski put nastavlja prema selu Stra ! benici od Mrtvaje u ravnom pravcu preko Obadina. itd. e . Tragova joj nema. 145 i 133. Prolazi pored Malih i Velikih skih) prelazi Mrtvaju i izlazi na Stra ! benicu i gdje se na lok. Kup r es. 369 Uspor. 109. 129 i 110. ravnim pravcem ispod Kurljaj e. g. i jedan >> putokaz«. vjerojatno je zarasla u ledinu. Dionica Ionnaria-Ba1·iduo O odsjeku puta Kupre " ko polje-Livno je dosta Udaljenost od nekih 45 kilometara (oko XXX m. se da joj pravac veliki tumulus na Suvatima u Stra ! benici367 • Od Stra ! benice prema jugu u glavnom se podudaraju trase oba puta. oko 14 km (mjereno po karti). Od lok. ·340. Posljednja sigurno nije ulazila u podvodno koje stvara ponornica Mrtvaja. (Zone 30. Stoga ovaj odsjek podijeliti u tri etape. pa ni tragovi kaldrme na podvodnom terenu u z Mrtvaju. P a111oni'i a :r im s:k a. gdje su vjerojatno stajali drv eni objekti postaje: taberna. Solarskog puta i Crkvine le ! e njive Ba " tine ( " iri pojam Obadine) na kojima se izorava rimski materijal (troska. VII. a toponimi se najupornije odr ! av aju upr avo u perifernim oblastima. 37. 368 B a s l e If.rebno za n or malno odvijanje ove javne slu ! be (cursus publicus) i prometa Za sve navedeno bilo je tu dovoljno prostora. 364 365 119 . Novog Sela i Stra ! benice. STUBO-VRELO (Crkvina)-U # IVAC polje). 10>4. 6. P oviest Bosne. Barakovac iskopavala kaldrma i rimska opeka i crijep. k arta i skica na st r . Ako se uzme da je za 5 milja puta (bez uspona) trebalo 2 sata hoda. se da se njeno ime (ili bar n aziv " ireg u imenu susjednog Janj . visok je l m . 22 i T. Solarski (ili Janjski) put prolazi oko 300-400 m od Crkvine. Jarma i Na toj su trasi i srednjovjekovne nekropole Nevino brdo i Pod Od Rou Stra ! benici put prelazi preko Jakanova Briga te i Duge kose (prema ponoru Mrtvice u Kurljaju). Na toj dionici iskopao sam n ekoliko sondi na Solarskom putu.g iC. k ao " to su i oni n a Ma rinu docu koje je opisao Ballif"l70 • I. Groblje preko Ma " eta i Carevca (lbuna·r) [)rem a s j everu vodi ·kao »Solarski put«. Ne zna se s kojeg je mjesta dovezen. ali nisam na " ao nikakvih tragova ceste. B e • " l a . dakle. nego je prolazila vi " im terenom zapadno od Mrtvaje. na kojoj se nalazila etapna stanica Ionnaria'lGs. Stu'bo-vrelo se n a!lazi j-o" oko 400 m zrupardnije od Crkvine. To me u uvjerenju da se na tom dijelu Solarski put ne poklapa sa trasom rimske ceste. Na toj trasi.

na dijelu koji nije preoran. ali je tako trasirana da se taj pad i ne Iznad gaja zarasla je u " umu. Na ovom se odsjeku cesta Salona-Servitium poklapala sa cestom Salona-Argentaria3 ro. g. sl. preko Kupre " kog polja vodi drum livanjski.g grada. a starim putem pored Str ! anja oko l l km. vodila je od U " ivca prema Str ! anju..zarasla u livadu. i danas.S:ki l!"adovi. 2 sata . izgleda. a onaj na !Marin-Docu 90 x 3'5 cm.t ellum Daesi·t iatilum«. Na Streljanici mnoge se starine. kald Ball!ifa) su uldaljeni jedan od d11ug·oga oko 200 m . dionka Bis tue Vetus . 375 iPutotkazi (v. iJ ms lk y. Danas vrela vi " e nema. a se kao utabana tlaka. a vodi pored Str ! anja preko Strljanica do U " ivca (Z. gdje je nekad stajao # uljev han.. Spu " ta se niz Osoje do lok.. 11B. modernom cestom oko 12 km. Basler.su ±m putolkazi koje 1 sam nai " ao u Sltra !Jbenici i kod D ! aja u Gar. K. Fig. «371 • Na ! alost. 340: > >Ova je u rimsko doba ima'la nesumnjivo transverzalni na magistralu Duvno . Malovana vide se opet vrlo slabi ostaci kaldrme. Od Str ! anja do $ ujice cesta je u stalnom padu. Preko Marin-doca. 6----8. Vrelo U " iVAC. u Duvno. kako je nazvano ovo polje Str ! anja i Poganca. .. Sasrvill11 . samo kosi . XVr l? . ali oboren. koju na Kupre " kom polju nazivaju »drum«. na kojem se. i prstenovi rimski . i tek poslije Ravanjskih Vrata nastavlja dalje prema Rumbocima i Varvari<<. 1• 89!2. GZM. gdje se nalazi drugi putokaz in situ3 75 • Kroz Dolove put silazi prema srednjovjekovnom gradu Str ! anju. Na strmom terenu zasuta je i svedena na " irinu nogostupa. modernu cestu Kupres-Livno.s i ima d imenzije 7. Vodi ravno. Ballif ju je obradio od Str ! anja do Gajevina. novci. navodi ostalog: » ... Malovanu (zas. dj..part. 190Q.$ UJICA. Tu je morala biti i etapna stanica. Na tom dijelu se i korpus ceste (>>Strassenkorper«)374. a markirana je kamenim putokazima.. Sarajevo. gdje je bilo veliko rimskih komunikacija (quadrivium). ali joj se vide i kaldrma. G2lM. ovdoe ces! bu >>Ad Hedum cas. a preorane su i Strljanice (Streljanice). prelazila je na kosu. 22. udaljena od Stubo-vrela u Blagaju oko 9. 120 . J u ik 106. ' 174 Strassen. koje je Ballif smatrao za > >Schnezeichen« s obzirom da cesta prolazi kroz Kupre " ko polje. a " iroka je oko 4 m. ipak dovoljni da se mo ! e pratiti ovaj napu " teni put. ali je Ballif doje iz sjevernog prarvca naglo prekida kod kJri ! anja na U " ivcu.. 3 n V. U Gor. Tu je rimska cesta (mostom?) prelazila i vodila ravno preko Strljanica na vrelo U " ivac.tekture srednjoVJjekJovno. Stara rimska cesta. Rad . na kojem se nalazi jedan od Ballifovih putokaza.Struk!turom zidanja taj se objeka·t potpuno mz<likuje od arh'i. na ovaj brzo i stupimo na Streljanicu ravnicu ispod planine Malovana. polje ovo ne ore se.Bugojno. F.5 x 42 om. Ma " et na 371 I. 1953. Putoka:z na ko. koje le ! i na visini od oko 1100 m. moderni arheolozi nisu stigli da ispitaju rimske ostatke na Streljanicama. 30. 376 V. nalazila i rimska stra ! arnica376 . col.U pravcu Gor. Putopisi i istorisko-et nograf. 13 Na austrijskom katastarskom planu je kao >> Stari drum <<. a od Livna (Bariduum?) oko 20 milja . Kod vrela U " ivca sastajale su se ceste iz doline Vrbasa i sa onima koje su dolazile iz doline Plive i sa Livanjskog polja.Ad Maltricem. svoj put 1845. n. ·s ch.

z Bosnu. # UJICA-LIVNO.Prusac. Rad J AZU. 1g. g. e. 187• 8. Gdje se nalazila etapna stanica (mansio)? U samoj # ujici dosad n ije bilo n alaza. i bilj. Naselja 18 i 19 usvojio je Ballifove i rezultate. 1892. 22. P a t s e h. Jo " se bolje vidi s nove ceste. To dokazuju ostaci srednjovjekovnog Str ! anj-grada sa ostacima rimske stra ! arnice. 381 J . 1290 i 1223. Tu se oko bazilike prostiralo naselje prometnog Tu je ulogu # ujica igrala i u srednjem vijeku. . . modernom cestom 23 km. ona koja je dolazila iz Duvna i ogranak Tabule Salona-Servitium iz pravca Liv na380 • ime ove stanice ostalo je nepoznato zbog lakune na Tabuli. Cf.. A • la Delminilum. I n a Borovoj glavi navodno ima »!libova «.. turski put.. podzidi i usjek. Rimska cesta. a zatim ispod Lupoglave (gdje se vide i na Borovo polje. V. Ova cesta ! ivo je kori " tena i u tursko doba. 121 . uglavnom prolazi pravcem sada " nje ceste. I turski defteri (oko 1528. Tragove rimske ceste ovdje je zapazio jo " ing Mojza3 81 • I po Ballifu se »von der Borovaglava . 246. Put..Ri:imische Strasse.rund. velika :. Turci su ovaj put obnovili. dok su turski putovi t zv.Sa sve do Str ! anja vidi se kao >>trag« (tlaka) utisnut u plastiku terena. 1951. koja vodi zapadnom stranom Str ! anjskog klanca. M a r e h e s e t t i. p. Uspor. r'isulta dalla carta annessa all' opera. pa na . 378 M.50 m: agger. ali na staroj osnovi. koja ovdje iznosi 4. 1902. V. 118. To dokazuje u prvom redu njegova " irina od oko 4 m. a Tu su se pored rp. lassen sich die Spuren der Strasse bis ins Borovopolje . 129. na je osnovi polovinom XIX st. verfolgen<< 382 • Ballif spominje i ali bez pobli ! e oznake mj est a gdje se nalaze. del console Blau« (56).kar ti ima ucrtanu cestu L:vno . Modernu cestu je sjekla ispod Kuka. GZM.5 km. M a z a l Biograd . D ! a j a. stari bosanski grad.5 km ispred Sujice cesta prolazi pored dvije grupe " to jasno ukazuje da je prometnica kor i " tena i prije Turaka. 2.. Rad i m s k y. Uspor. Mo ! e se pratiti bez prekida od turskog mosta u # ujici do " kole u PotoCesta je vodila kra " kim terenom preko Sutina u polju. E. H o er n e s. Sa kupre " ke visoravni. as2 B a ll if. K.. ali sa manje zavoja. Din. 379 M. 283. GZM. karta . zovu »Str ! anjski put«. 1891. 54-·56: . 84. 380 Ovo je !bio jedan od na• jfrekventniji<h ces1 tovnih pravaca ·klro.57. Stmssen.Sujica preko Borove glave (1229 m).7-:13·3. B l a u. W. P . H. BD. GZM.u:ta na proplanku.) navode za " ujicu da klanac (»derbent«) i da su njeni stanovnici zbog toga oslonekih Sa na "eg aspekta # ujica je i stoga " to su se u njoj sast ajale dvij e Dolabeline ceste. kaldrma. D j. GZM. kaldrme mnogo u ! e.. t e se na Borovu glavu u spinje klancem k . . DalmaJtie. Kr e " e v l j a k o v Hanovi i karavansaraji u BiH. jer ide preko »Dokozina greba« i Korita. Oko 1. e o n s. Kroz se cijela " irina puta.. dok su u susjednim otkriveni znatni ostaci naseobine. gia dtata. Sarajevo. Reisen. 1 2. fiurono gia rilevate dall' ingegnere Moiza.r obliiku pri• zme. 6-9. M a t k o v P utovanj a po Balkanskom poluotoku XVI vijeka. a rimskom cestom oko 19. . 147 i d. ali n e " to ju ! nije od moderne ceste. ali je poznat i kao >>rimski put«.Le tr ace d eH a via rom an a tra Suica e Livno passando per Borova-glava . 1970.

njLma i n atpi si. 19:31. Na a ustrijskom pla n u je ka o »Ro:mer Strasse«. Jedna je u zas. iznosi 17 km. iako joj nisu tragovi na terenu. N a Grad ini im a dos t a . Tu su se po nar odnom bacali kamena s ramena Mijat i Mali Marijan.tera o nadgrob ni spomenici. asa Navodno s u neki na·l a zi sa Crkvine u P. I<. GZM. 193<0. .roz a u pravcu na istom je :p lanu (Z. n alaze se u z staru cestu zavaljeni bunar i lokva . 164 i d. (75 Ballif je i na ovoj trasi zabilje " io spurile u Kaselova klanca.k ok o 110 m.p r ethistorij.odatle se niz spu ! tala u uza samu Gradinu na nama38". U spor. sa tragovima ceste ispod Golubovine Osim Gradine na koja je vjerojatno slu " ila za za ! titu ceste jo ! u predrimsko doba. Grboreza i Prologa do lakta pod Dinarom. Ri m ska cesta se dalj e spu ! t ala n iz t rasom turskog pu ta do izvora V r b ovnik u gdje je v jerojatno u ! uma rku Borak bila pored izvora manja etapna stanica prije uspona na Borovu glavu. a oblik elipsoidan. 7. 19-2. 21 2. GZ<M. a ispod moderne ceste (25 druga je na Golom l1rdu u zas. Kroz je obilje " ena srednjovjekovnim nek ropolama . a u zas. V alu ! a d r u ga nek<rop ola sa alko 35 spo m en ika. Opseg Gra d:ne je 80 x 35 m . Nekih 500 m d alj e. Podgreda sa vi ! e od stotinu spomenika.. vijeku i u tursko doba3 8 7 preslojila je nova . U blizini ovog vrela nalaze se dvije srednjovjekovne nekrop ole. 385 Strassen . Kod ! kole u stara trasa se sastaj e sa dana ! njom cestom. na lok.na dijelu. na lok.odg·redi. odmah uz »rimski put < <. P a t s e h. uz sam put n ala zi se na lok. Ant. Se. koja vodi ravno preko polja.rg ej evs k i GZM. 38 4 Nekrop ola u na lok . Vrb ovn ik sa 10 spom eni k a. nalaza bilo je navodno samo na Crkvini u PodgredP86 • Od u do Livna staru rimsku cestu. koju smo obradili u ovog poglavlja. Ogranak od Prologa prema Livnu ucrtan je i na karti CIL III (1873). col. Dionica Bariduo XIV In ALperio Iz Livna je cesta vodila preko Gubera.so. na ovom se pravcu nalazi i Gradac iznad gradina delmatskog tipa sa nasipom. p r eneseni u samos tan Gorica kod Livna. ali se mora dozvoliti da je rimska trasa bila ne ! to malo Ako tome dodamo i udalj enost Pro300 U posljednje w ijeme G r adimu s1 u r askoJ pa• l i cesta. Lastve. 122 . a vodi sj evenno o d u pravcu K orita. koja je bila kori ! tena i u srednjen1. je jo ! a abr a mlben i tu m ultus vi. 3 8 7 L i.V'no je u a1 nti-oko d oba bHo n asel je autohtonog kara• k. Oko 300 m sjevernij e. zvani Kod bunara su u tvrdu osnovu staroga puta urezan e dvostruke v jerojatno one koje sp ominje B allif (»abseits der Str asse <<). 1906. XVI iz 1383) k ao » Alte Strasse«. nekih 20 m od bunara. 191 12. genti1no ime su A e l i i. jer od Livna do Prologa dana ! njom cestom.ri d a b i d ob :H mater ijal za ceste. koje u kazuju da su cesta i bunar predturskog porijekla"8 '. a nalaze se odmah ispod savremene ceste.282. gdje se sastajala sa cestom Itin. Rapovina.2.s ke k era m ike.Wl i GZM.grobljima. kao »sichergestellte Strasse < <. 159. D . 30. K. Ovaj pravac dobro se u klapa i u distancu Tabule.

C.kom . VIII. Sarajevo. a Osi · n:iates doni n :sa S irnj em. ukupna udaljenost od Salon e do Livna. str. B. Wand. GZM. Kao ! to smo vidjeli. Mayer. /\ko :'e t ome doda 17 km Prolog---Livno.l. Sada ! njom cestom ta razd aljina iznosi 83 km. i dionicu ceste A. karta. 1891.· s>trar ne Dinare. 8. Izvjesne objekcije u vezi s tim problemom. Razlika otpada na zavoje preko Din are i okuke S inja i Solina. a zbir na vrijednost distanci po itinerarima iznosi 43 mp oko 64 km. U ! ivac.u delmatskih " upa (pagus). 387.118. 397. O n e s. Za Livno v . Vizav iates gornju Cetinu sa Vrlikom.pur t a »Ried lVITamDrje" i »Gradina«.g<<. Bucuresti. 1962. Is toria Rominiei. st. 67. B o j a n o v s k i. Usp. _ ::<n U spor . gdje je bilo naseljeno dosta rudara i trgovaca iz Dalmacije. U spor. i samu zahvata'le '#iroko BaTiz aniates su dr " ali Li vanjsko polj e. i iz susj ednog Ekvuma. Navedeni lokaliteti se nalaze Prologa i Gubera. 1960. 3ss B a ll if. pr oblem prosto:n og 01psega delmats'k:ih pfemeaskih zajednica treba rje ! avati u ! i. Grborezima i Livnu 388 te srednj ovj ekovnim grobljima u Prologu.pl anu iz u blizini puta je nedalek o Gulbera '·Ried Bilje . P ravac ove ceste koji je v odio smjerom dana ! nje k omunikacije obilje " en je nalazima u samom Prologu. Dana'S u tom dije1u vi ! e nema a ni '"biljega« koji je mogao }:)iti miljokaz. M o " da bi se u vezu s Bari duom mogao doves ti i etnik . tako npr. liniju sa reperima: Stubo-vrelo. U spor. I. 107-. Strassen.nom opsegu . Ili: m ilj okaz iz Prologa sa oznakom a Salonis XXXIV mp nal azi se na pedesetom kilometru od Salone. 1934. Na katas:tars. Ant. Ostao je nerije ! en jedino problem ubikacije mansio In Al perio ( = In al perio?). Nemamo realnog osnova za r aspravu da li je n a Tabuli izostavljena jedna ili dvij e stanice i kako su se one zvale. Od ranijih Bariduum je ubicirao u Livno H o er n e s. D in . iznio sam u uvodnom dijelu ovog poglavlja. 51 i d . B a s l er. iznosi 67 km. u Livnu uporno i dugo se odr " ao delmatski Ako. I.rum) iz Dacij e. Gr borezima. III = Ballif. 928 i CIL I II 2. 77. ali nam iz izvor a status naseobine nije poznat. Dionica In Alperio VIII Aequo (oko 12 km) Cesta je preko Prologa prelazila istom trasom kojom i cesta Itin.u. a odatle preko na polj e. a kraj .equum-Pelva---Salviae vodi pravcem Prolog-Livno. svaJ. u Alburnus Maior. G a br VAHD. bilj. 389 B e !l a g Grborezi. koju smo opisali.:a sa · s vo j. 115. Die Spra- c h e. Adriatica. dok bi u samom Guberu mogli imati za h odolo ! k a ispitiva nja toponimi >> P ogledala« i »Ciga:nski p ut«. onda Stubo-vrela (Ionnaria) i Livna (Bariduum) na Tabuli treba unij e ti konjekturu od oko 30 milja. dakle. V. P elva i Salviae. 1953. T . N.109. # ujica i Borova glava. bilj . D a i e o v i e i u. gdje smo ubicirali Bariduum. Rapovinama i naselje bilo je ono u Livnu.log-In Alperio (po rimskoj trasi) od oko 4100 m .B ar i d u s t ar u m (casteLlum BaTidusta. srednjov j ekovna nekropola. U tom bi i odnos delmatskih " upa (pagus) bio 123 . Str" anj. po onomastici. iz Su ! njara je granicu dvij. Spolija arhitekture na n ekropoli Mramorje u Grborezima kod Livna. Tamo je bilo govora i o problemu prostornog opsega plemenskih zajednica Barizaniates i Lizaviates391. Sarajevo. dobit otprilike vrij ednost koju daje T abula od oko 21 km. 50·3-522.rem terito rij a. Prema tome.

p. Kao da neke indikacije za daha ranog carstva daju prednost kupre ! koj varijanti (Tab. # ipovu (Baloie). Dok je ogranak Itin. a do Prologa u Livanjskom polju jo ! preostaju 4 km. p. AEQUO VIII m. p. p. Od do Vagnja na Prologu udaljenost rimskom trasom ne ! to je od 14 km. Arheolo ! ki tragovi te stanice nisu se ali su morali stajati negdje u blizini ru ! evine austrijske " andarmerijske kasarne.). Ako bismo na kraju rekapitulirali na ! a izlaganja. 124 . 31 SOLIN oko 31 km (kraj Sinja) o. IN ALPERIO XIV m. Ant. opis naprijed: dionica Aequo - Pelva. IND ENE A V m. 18 do 19 km o.77 km). dok Tabula daje 8 milja.5 km (na Janju) o. B ARID UO (XXX? m. Peut). 12 km VAGANJ (na Dinari) o. preko Kupre ! kog polja i doline Plive. 19 km KRUPA (na Vrbasu) o. Kartu I) .! to je vjerojatnije i . u kojoj se nalazila Baloja. Peut. napredna samoupravna aglomeracija. LAMATIS XII m. jer su se na njemu nalazile i neke naseobine kao one u Livnu (Bariduum).) o. 93 i 94. p.) IONNARIA XIII m. dakle oko 12 km 11. BALOIE XII m. V. 7. p.cesta Salona Argentaria (na odsjeku ! uica-Kupre ! ko polje). a vjerojatno obilje " avaju i neke zahvate na reparaturi ove u III i IV Ipak. Constantius Chlorus i Julianus). LEUSABA X (?) m. p. Ant. Ovim je pravcem vodila i jedna od najva " nijih prometnih arterija u provinciji .5 km BLAGAJ (Kupr. ali ne znamo da li su oba radila kroz cijelo vrijeme. Na oba pravca bio je i cursus publicus. sasvim je izvjesno da je simultano bio kori ! ten i krak preko Kupre ! kog polja (Tab. 20 km(?) 1\\ V. p. se da je u kasnijim carstva vi ! e bio kori ! ten ogranak ceste preko polja (Pelva-Salviae-Sarnade. To da se postaja In Alpedo nalazila nepuna 3 km ju " nije od Vagnja i da se ne mo " e tra " iti u Bilom Brigu.Udaljenost od na Cetini do Bilog Briga pod Dinarom gdje je mogla biti manja naseobina iznosi svega 9 km. 20 km STROJICE (Janj) o.na zaklonjenom prostoru u blizini dana ! nje cestarske na Upravo su u blizini toga mjesta na karti kod Ballifa nalazi i spurile. p. 21 km LIVNO o.0 km # IPOVO (na Plivi) o. p.): svi naime miljokazi s ove komunikacije (Gordianus. U stvari time se zatvorio krug Ekvuma i Leusabe. Itin. 44. onda bi komparativna tabela ceste Tabule Peutingeriane izgledala ovako (v. 10. p. prelazio preko polja i Pecke u dotle je ogranak Tab. SALONA XVI (XXI?) m. Peut. i Majdanu. bilj. vodio i prometno lak ! im smjerom. SARITTE (Sarute) VII m. ili .

za oko 30 milja.sko . Ibidem. a utor je odredio i pravac ceste a S alona . ali je mogla prolaziti. nema. 3 t'3 . . Prvi je ovo pitanje sa vi " e sistema postavio Nakon a nalize itinerarskih pr avaca kojima razlikuje du# i i stariji pravac od i i oba v odi preko Glapolja)3913 . . divergira samo za n ekih 10 milja prem a podacima solinskog natpisa (1 26 30 = = 156 : 167 milj a). Iibidem. cest a prem a itinerarsk im komunikacij am a? Ima li elem enata koji bi id en tificiran je Dolabeline ceste sa jed nom od . co1 Topograp hie. p u t ov i306 • U kakvom je. 396 Cest a L ivno Padig. GRADI ! KA C. 64. ili iz Prologa.also 16/ 17 u . Preliminarno i naveo sam i dvije iz (Aequum) u dolini Cetine do Vrlike. p o n a dionicama Pecka! ip ovo-Majdan i kod bila ne " to Opisani pravac nije u skladu sa situacijom na terenu. ali i pored toga smatra da odgovara magistrali koju su ». Z . CESTA SOLINSKOG NATPISA (CIL III 3198a = 10156) U toku izlaganja istaknuto je da je cesta solinskog natpisa . 4) .! ljivno-Banja Luka-Mahovljani (Ad Fines). ad fines + AJ III. 517. . .»VerbimJdung zwisch en dem un d d e m L ivanj. ju # nim rubom Livanjskog polja do Grkovaca.w ie dies aus der er w ahnten Inschrift hervorgeht. 24 km BOS. bar i n ekim smj er om. die Romer friih. 19 km LAKTA ! I (banja) o. . jer na dionici Livno-Podgradina i Pecka. p. Navedeni pravac ima 260 km a du # i je od Dolabeline ceste za ne " to vi " e od 10 km. itinerar izlazi iz realnog toka rimske ceste. d akle. 65. Dola belina cesta (koju on s pravom iden tificir a sa cestom Tabule) ide vi " e p rem a rimske ceste na t er enu stekao sam u tisak d a se Dolabelina cesta ad fin es provinciae Illyrici p okl ap ala up r avo sa cestom T abu le. Cesta je.304 125 .! ipovo. sofort nach der Eroberung dieser Gebiete . Na tim pravcima su mogli p ostojati samo vicinalni. ad fines provinciae Illyrici: Salona-Prolog-Livno-Podgradina (Kamen)-Pecka polje. J ednu takvu prihvatljivu pretpost avku izn io je jo " W. .CASTRA XIII m . Mogu se samo izvoditi u ok viru pretpostavki.p o1 l je« (cesta b r. Zbir distanci koj e daj e T ab ula . 23. a odatle preko Uni " t a na Grk ov ce.rad in a . Stmssen . Kako smo vidjeli. odnosu Dolabelino. po k oj em starija t j. Tomaschek. ad fin es prov inciae Illyrici mogla ili trasom Antoninova itinerara ili onom Tabule. . B a l l i f.itin er arsk ih? Elem en ata koji b i imali snagu relevantnih dokaza nema.. AD FINES XVI SERVITlO BANJA LUKA o. h . Iz Grkovaca je mogla na polje preko Bastasa i Odnos Dolabeline ceste prema komunikacijama itinerara nije u starijoj literaturi dovoljno tretiran. sam u uvodnom dijelu u kazao d a t a r azlika mo # da n astaj e otuda " to je Dolabelina cesta i " la do p r ijelaza n a Savi t j. d .

desnom obalom Save.provinciae Illyrici. dok mu du " ina ·iznosi ok o 12 m . ali po kvalitetu ne odgovara rimskoj proizvodnji. koji se n alazio otprilike na puta prema Sisciji i Sirmiumu. postaje jo ! v jerojatnije da je Dolabelina cesta vodila do te je. Po obliku bi opeka m o " da mogla biti rimska. a koji na to da se ovdje »tra " i neko naselje (utvrda) iz ranog srednjeg vijeka« 3 u8. p o ZaJkOJnu o odr " anjtu top0111ima. nij e plavio Cagane.strane bio oblo " en koljem i pleterom. Zid je u temeljima sa vanjske . Mo " da su prakRimljani pravili opeku od zemlje uzete na licu mjesta? A mo " da je i nedovoljno i slabo osu ! enu opeku o ! tetila vlaga? Vjerojatno ovdje na samom Vrbasa u Savu imamo jednu kasnorimsku (?) utvrdu-pristani ! te. IV. Njegovu su pa " nju privukli ostaci i polo " aj lok . na k ojem je pumpna stanica. zbornik. Prijelaz je mogao biti negdje u blizini Srpca ili Donje Doline.ve. naime. st. Tom su prilikom otkopani temelji zidanog opekom. a le " e 1. bila i ona u i druge398a. Ovo je samo pretpostavka. Eine spatromische Uferfestung in der Batschka?. sa temeljima ukopanim 3 m duboko. Nije nam p oznata · ! irina ovog jer kanal nije zahvatio cijeli objei{at. dok na slavonskoj strani nije podignut nasip (1914). oko Srpca ispitivao je i do ! ao do da tu nema nikakvih rimskih ostataka. koji se polukru " no izdi " e nad desnom obalom st a r og korita Vrbasa i njegove pritoke Ine. sl. Prilikom iskopa kanala n a ! lo se mnogo opeka fo rmata cca 35 x 15 x 6 cm. Po svoj prilici se radi o skloni ! tu flotilje. Cagangrad je 1959. a Lakta ! a od Bos. kakva je npr. samo u posljednjih 50 godina tri· puta promijenio korito.Srbac i Dubica. posljednja dionica itinerarske ceste Salona-Sava skrenula je pravcem prema B os. C a g a n gr a d. Utemeljeni su. se • teritorij mogao pwstira:ti u trolmbu Acd Fines (Lalkta!i) . bio od vodnim kanalom. jer rje ! enje problema treba prepustiti vremenu. koji je. 71-79. ! iroki ne ! to p reko l m. Oron im Srlbac :bi mogao ipak porij ek·lo (etimolo! k i) od Serbitium. aus• A. a u uglovima k rupnijim kamenom (oblutkom). je s pravom istakao da je foizonimija Servitium = Serbitium . da je u momentu glavni cilj Dolabeline politike bio da pove " e N. su se do v isine od 1. a ne do etapne stanice Ad Fines. 27. ukoliko to ne bi bilo u suprotnosti sa citiranom Justinij anovom novelom. Iako opeka sa Cagangrada po svojoj konzistenciji nij e situa cija samog objek ta. godine obilazio ovaj teren.5 m . To bi ujedno pretpostavljalo teri. kao i njegova kao da ukazuju na postanje objekta. .Zidovi. g. l . Kada je cesta Siscia-Servitium-Urbate-Sirmium. na Caganima sam n a! ao novu situaCiju.Srbac samo filolo!ka apstrakcija bez arheolo !Jke osno. XII (1969). dakle. · ali slabe konzistencije. 3 '\3 126 . Udaljenost Lakta ! a od Srpca iznosi oko 35 km. Gradi ! ke.' 3 m duboko na kompaktnom sloju gline k oji je debeo 6 m. Gradi ! ki-Servitium. Ako se uzme u obzir i da je prijelaz preko Save kod Srpca i Davora mnogo lak ! i nego kod Bos.t orijalnu pripadnost Srpca SerwHiumu k ao autohtonoj civitas. Kada sam 1969. M 6 e s y.5 m ispod nivoa dana ! njeg terena. 67 i Naselja.Podatke o ostacima utvrde na Caganima (Cagangrad) zahvaljuj em drugu Dragoljubu direktoru Vodne zajednice u Srpcu. Gradi ! ke oko 28 km. Cagan gr ad zahvata prostorni a real od n ekih 3000 Izgleda da je bio opk olj en visokim · bedemom od opeke. Vrbas.

dok su k asnije mar ! irale protiv Sarmata. n . Iako komunikacij a Salona-Prolog-Banja Luka i nije u prvi imala ekonomski jer je . koje je August pomakao na Dunav. prema t ome. I n eki elementi n a ovom odsjeku kao da govor e u prilog ove teze : kaldr·· ma Li ! tana i i cesta u z Sta r etinu vi ! e odgova raju gradnj ama Trajanovog doba. a kroz Slavoniju panonske. U prilog tome mogle bi se n avesti i ! to se na odsjeku ova cesta podudara sa onom ad Hedum casteLLum Daes-ii.Salonu sa Panonijom i Sirmiumoma00 • Do Save su cestu mogle izgraditi dalmatinske legije. ! to d a bi se do Lakta! a poklapala sa komunikacijom koja Je ucrtana na Tabuli Peutingerijani. U svom dugom vijeku cesta je odigrala doista ulogu. n. ! to vodi povolj n im teren orn. smatra da je Salvium uzdigTIJut na r ang mUJnicipija oko 70. Izgradnjom ove komunikacije bio je prvi.prolazila r elativno pasivnim krajem (ali manje pasivnim nego ! to je danas). ! to povezuje vi ! e autohtonih naselja ne-go cesta Itin. ll. '100 P a t s e h.Latium. Gota i drugih naroda koji su prijetili carstvu. uspje ! no otklonjen (u okvirima datih ali i potreba) onaj geografski dualizam koji razdvaja Panoniju od Dalmacije. i ! la pravcem: Salona. dok na ogranku Tabulae Peutingerianae dosad nije nijedan miljokaz. izuzev »putokaza<< n a p olju. Pravac Itinerara Antonini obilje # en je miljokazima. ili kod Donje Doline. BD. 164. Ona j e trebala da pove # e maritimnu Dalmaciju i Italiju sa plodnom Panonskom nizijom i da doprinese za ! titi granica carstva (prema barbarikumu).rvit. da na kraju upravo ovom cestom pojure avarske horde i poslije punih 600 godina uni ! te dio onoga ! to su Rimljani stoljestvarali. To b i m oglo da je ova komunikacij a ostala manje-vi ! e u onom stanju u k akvom je bila jo ! u prvim danima rimske vlasti. I to su razlozi koJi navode da priorit et dademo ogranku Ta bule. Salust). Majdan i d r .i uma (ibidem) . D o m a s z e w s k i Beneficiarierposten. ·vrbasu (Lama tis)-Banja Luka (Castra)-Lakta ! i (Ad Fines)-(vjeroj atno) Srbac (U 'Jate). GZM. Domaszewiznio mi! lj enje da je zaVIr!na DolabeHne ceste moTala biti od Se. " ujica.d olina P live (Leusaba) -Krupa n a . izuzev Prologa.osim na sektoru Majdana i Sinjakova . ali i posljednji put.: Livno. aon * * * ski je 127 .. e. i nter La?]matinos et Sapuates na Vagancu u Vaganu (Ja nj) . njeno historij sko nije bilo samo u tome.P rolog (h ALp erio)-Livno (Barid uum)-Kupr e ! ko p olje (Ionnaria). Izgradnj a cestovne veze primorja i dubokog jedan je od pothvata rimske uprave u Dalmaciji. g. A. istom kad je municipium Salv ium (H alapostao a to je moglo biti negdj e na prelomu I i II st. To bi rje ! enje zadovoljavalo i potpuno odgovaralo ciljevima Rima u tom Dolabelina bi cesta. " ipovo. njezin je i bio velik. 1904. Ant. bez visokih prijevoja. 1906. Uz ogranak Tabule n alazi se i jedan od najstarij ih rimskih spomenika u u n u tra ! njosti provincije. Izgleda da je dionica Antonin ova Itinerara preko Sta:retine planine bila ne ! to kasnij e. e . Njom su stupale legije koje su ukrotile hrabre Delmate (feroces Dalmatas.

1882. Strassen. VAHD.ragm enat 128 . I. l m. III 10168=13325 14. Boj. 133QI6 15. 85 2·0. 77 = Star·inar = VAHD. 24. 84 21.g. C III 10169 PhiUppus pa ter 4. Mi ! ura. III. Ad decimum lapidem AEQUUM ll. Rav.TABELARNI PREGLED MILJOKAZA SALO NAE 10156. Ballif.. ll 7. D.rafski fr. J. Sergejevski. IuHa. 1921.ev. 26. 133 izgubljen PROLOG 13. 510 GLAVICE 23 . CIL III 3198 viae a Tiberio munitae 3201 = 10'159 PhilLppus pater 2. CIL III 10170 Maximinus Thrax Constantius Constantini filius DICMO 10.?] OBROVAC 12. da.nus 139 KLIS 5. BuH. 17 Valent(inianus ?) TValentiniano et Valenti Augg. 19 18. 113 MaximinJUs Thrax 'Drebonianus Gallus Constatius Constantini filius DUGOPOLJE 8. Starinar. Hl218. Bull. C III 3203 3. 27 22. 20 LI Gordi anus anepi. 77. 16.pom. C. I.ski. BD. br. 3200 i l. Adriatica. 1907. dalm. dalm.. IV. Bojanovski. I. 8e:ngejevski. 1908. 146 9. 3 XXX IIII ConstantiUJS? Flavius Maximus feclt Max minus Thrax STARETINA 17. Sergej.wnovski. GZM. Bojanovski.agmenat f. 72 Decimin. I. br. n eobjavljen neobjavlj en neobjavljen neobjavljen anepig. BuH. I. Bojanovsld . D. 9857 STRUPNIC 16. Boja novski. 1928/27. Adriatica. Colonia Aequum. 1926/27 VAHD 1926/27. III. D. I. BojaonoVIski.28. 25. BaHif.asse n. e. S. 25 6. C.rafski Oonstantius Chlorus? Iu'lianus I• ulianus (1 i21gubljen) anepigr·a fski HALAPIC 19. 510 sl. Str. 1907. Ph. GZM 19. Ph.

a s. GZM. Strassen.1 OD ! AK 28. neobjavljen 37. Ballif. 1 b r. 26 34. P h . Ballif. 22 MLINi" TA I SKOKOVI 29. mj . v. Ph. Sbr.ky. Strassen. br. b r.RUDICII 27. > S tmssen. Ph.. br.grafs'k i an epigrafski a nep·i grafski Jo " j edan fra gment miljokaza nal azi se n a groblju u Ballif. 25 I. br. V. I.pigrafs'ki iZJgublje:l (?) ane:pi. bilj . Radims. Strassen. 1 2 9 121 . Ballif. n. 12. 1891. Bojanovski. D. ane. Ba11if. GZM. Sergejevski. Ballif. 24 31. 432 GORNJI SEJHEJR (Banja 'Dk ekHja) 36. Strassen. A. Ballif. Ph. Ph. 23 30. 27 S TRBINA (Han KaJrantan) 35. 232 (ovdje) an epigrafski uni " ten rlzgulbJjen fragmenat (izgubljen) f ra-gmena t (izgubljen) LXV Honorato cl. dozvoljava da se radi o fragmentima t ri miljokaza u Jasenovim Potocima. Bojanovski.s en. P h . 1942. br. neobj avljen J ASENOVI POTOCI2 33.

81-89. XI. nanesen je te " ak poraz Cezarovom legatu A..1:9. n. LXV-LXVII (1963-1965). ZagJreb. Bell. II 58-59. 1 2 App. u te ! kim borbama oko Promone i Setovije bio je ranjen i sam Otpor Delmata bio je skr ! en tek 33. zavr ! ena do (Andetrium). ul b tkacija Setovije u Sinj ima vi•!e opmvdanja nego na gradiiillll Su ! anj kraj Sinja. Kao ! to vidjeti. g. V. cf. n . Stoga su odmah nakon zavr ! etka velikog rata sa Delmatima i Panonima (6-9. ona je sa cestom T ab. Fl or u s. 138-162. bi'lj. uspor.l macije. pr. 3i2. D ie Feldzi. dolinama Vrbe i Sutine. Chr.ida) u dolinama Vrbe i 48/ 47. Epp. Ci e. G u111 j a a.i it h. Br i t v VAHD. 1925. 2. na komunikaciji koja je povezivala Drni ! ko i Sinjsko polje.. Leipzig. Z a n i n o v Delmati I. e. 3.II VIA GABINIANA AB SALONIS ANDETRIUM Cesta Salona-Andetrium je 16/ 17 g. 3200 = 10156). L. 96. . bilj. e. koja je 17. Veith. 1914. Delmati su Rimljanima zadavali najte " e udarce. n. I. Wien. gdje je bilo sjedi ! te XI legije. pr. S i ! Povijest Hrvata. Die romische Herrschaft in Illyrien bis auf Augustus. u Salone. e. 34- 36. g. 3·3 -38. P l u t. Nakon podu " e opsade Setovije. V e . k oji je 1 A. J o s if o v Der illyrische Feldzug Octavians. Hircius.Iako Vei1 thov dokaz nema vridednosti. kao i magistralna komunikacija ad fines provinciae IUyrici (CIL III. Z i p p e l. 48. 201 6. Zagreb. 43. Pro ! lost Da. g. O Ulb'i kaciji Setovije. Kistanje) na Krki. 4 U spor. G. 30. Epit. ZA 6 (1956). Ant. 1944. Izgradnja ove ceste trebalo je da lak ! i operativni kontakt dvaju legija i efikasniji nadzor netom pokorenih Delmata. n. Ili. P eut. G..ge C. . V e i t h 9'8-104 i S. ll. 16. rat se zavr! io potpunim porazom Delmata (efferum genus. S. 27.i. 233. Gabiniju 1 • Samo 14 godina kasnije. G. 25) koji su bili prisiljeni da prihvate te ! ke uslove mira 4 • Ovaj jedini prirodni pravac. App. F . Caesar. Bell. Gradili su je pripadnici VII legije. Upravo na i Svilaje. Ill. Zani111 o v iJ Delmati I. 25 i 27. bio je za Rimljane od prvorazrednog ako su " eljeli osigurati u Cezarovo doba uspostavljenu vlast u primorskim gradovima. Na staroj komunikaciji. in den Jahren 35-33 v. Alex 43. 7. A. l. koja je povezivala niz delmatskih gradina (opp. 98-104. ci v. M. e. 1'877. Topografska piltanja. XIII. V. Iul'iJus C aesar Oc't avianus in IliY!rien. D i o Cass. Novak. ad Att. g. i mi ! ljenje J. Zippel. n. 130 .: Salona XVI Andetria XIV Magno VIII Promona XII Burno i sa njezinim n astavkom ad imum montem Ditionum Ulcirum (CIL III 3201 = 10159 + 3198b = 10156b). 12. Tri godine kasnije cesta je produ " ena do Promine i u dolinu Krke.) pristupili izgradnji ceste. koja je garnizon imala u Gardunu kraj Trilja na Cetini (Tilurium) kao vezu sa Burnumom (Ivo ! evci. N o v a k.

. i da su ovu cestu tako nazvali Delmati nakon Gabinijeva poraza (BD 1917. n. na tome sektoru nije prije Dolabele. e. p . 6 V e i t h. pr. 55). 26.. koji je o rimskoj cesti na ovom pravcu pravilno istakao : >> Die Trasse der zweifellos dem friiheren Naturwege folgenden Romerstrase Promona-Andetrium ist heute noch in allen Teilen sehr deutlich. javila su se ipak autoritativna mi ! ljenja Veith. VII. 142. h . p. oppida) u dolinama Vrbe. koja bi zadovoljila potrebe vojske.i D o m a s z e w s k i. posljednji. Gabinije. 11'7. 177-178). 1916. bez gubitaka za Rimljane. n . bio je jo ! u II st. dok j e ustanka Baton pobjegao8 . e. Lokalizacija Andetriuma danas je sigurna. 8:2.n. 19116. 16 i CIL III 3200) bio je posljednje utodelmatske slobode. 56. Postavilo se naime pitanj e je li cesta nazvana Gabiniana zato ! to ju je izgradio A. VII« (CIL III.nrusu. rije ! io Mommsen formulacijom : »Cebiniana dicta est opinoT memoTiae causa. 56. III. i Krke. 4.. 12. Kao na cesti Salona-Burnum. kakva je bila rimska. AndetTium (Plin. non quod Gabinius eam apeTuit . n. IV. bi'l j. Nije imao autonomni status.. Iako je problem. 3. se.. je smatrao da je cesta naZJvana po nekom Galbinia. zvala :bi se via Gabinia. u toku mar ! a izveli i neke manje radov·e da bi trupama olak ! ali prolaz. kojom je ova cesta prolazila. B u :L BD. 407). Schentz. 7. Isti pravac Endetrio-Magnum-Pr omona ima i Ravenat (IV. h. II. bilj. 5. 7 BD. 177 i Stritdo. 16. p. osobnoj hrabrosti i dovitljivosti Tiberija. item viam Gabinianam ab Salonis AndetTium apeTuit et munit peT leg. M. e. Tab. 70. g. po kojima naziv via Gabiniana nema nikakve veze sa konzularom Aulom Gabinijem i porazom rimske vojske 48/ 47. Nalazio se na gredi. Abr am Vors(lhungen in Salona I. s kojom je bio p ovezan dolinom Sutine. sjedi ! te Coho rs III Alpinorum (CIL III 2746 i 14950). umjetno cesta. Te ! ko bi naime bilo vjerovati da bi Rimljani jednim slu " benim aktom kakav je solinski natpis tako sramotan poraz za rimsku dr " avu i narod 5 • »Via Gabiniana« u stvari je vodila pravcem prastare autohtone komunikacije koja je povezivala delmatske utvrde i naselja (castella. U sredi ! tu interesa je bilo i ime ove ceste. Zato Plinij e Andetrium i ubraja nobilitata pTo eliis castella (n . Strab. n. 3200 = 10156).. Cesta je duga 24 km i predstavlja dio komunikacije u izgradnji.bio 20. dj. n. 10. 142). g. 131 . 6 D i o e a s s... nego je po svoj prilici pripadao ageru kolonije Aequum (CIL III 9783). nec Gabinius in illa bTevissima et infelicissima adveTSus Dalmatas ex pe ditione viae muniendae facile vacaTe potueTit« (CIL III. 5. ovaj prirodom p olo " aj zauzet je 9. vidi se i po tome ! to se s ove gradine 5 F. Ptol. ili samo u znak na Gabinija i udes njegovih kohorti u kra! koj dugodolini i Kljaka. To kazuje i solinski natpis : ». V e 'i t h . 12. To je i Veith. fast bis in Detail su verfolgen« 6 • I govori o tragovima dvije ceste na ovom pravcu 7 • Stoga se ne mo " e da su Gabinije i August. 2. Peut. jer da je pl'ozvana po A. Ravenn. Gaib1niju. v. na gradini u Gornjem Koliko je ovaj polo " aj bio dobro izabran sa obrambenog gledi ! ta. Dio Cass. ed. III. 87.

199. B a ll if. Via Gabiniana odvajala se od ceste Salona-Ekvum kod Grla na Klisu i skretala prema zapadu. 111. 1899. T. pa se na tome du " e zadr " avati. Labin. 9 . 14. II. Kaleb Povijesni prilozi topografiji gradova i u " upi Cetini V AHD. A l a m murnicipio J\!Ia:g num. K a :l e b il'birdem. 2747. e.). 302. Abra m Novi spomenici iz Andetriuma. 1. Strassen. i Dicmo. 1903. 1897. 115 bilj. 9 e. 2 iz 1873.0. Dalmatia. 26-28. . Peut. Wilke s.1927. Abra m f 61 d y. Uspor. J . Z a n 'i n o v Delmati H.16. J. 12:2 i 142. 21 5. VAHD 1926 . G. \BID. M. 41. 177 i 1M1. koja je Salonu preko dalmatinske Zagore povezivala sa Zadrom. C. i J.. n. D o m a s z e w s k i. P h. A l a II municipio Magnum. 1886. Dugopolje i Kotlenicu sve do Klisa 9 • Kastel na je kontrolirao tavu dugodolinu od Klisa do Kljaka. 149'51 i AE. B ru l BD. 7.B [). lO u oe naZJivaju »VOI ZJnilk«. je ona sastavni dio 11 • O odsjeku ove ceste od Solina do Klisa bilo je govora kod opisa itinerarske ceste Salona-Servitium.[ otvara pogled na cije1o i Petrovo polje. 171. Dalm. 97'8!2. 465-466. U spo-r. i 1916. 230-235.8. F. i d . Burnumom i daljnjom unutra ! njosti zemlje. karta = CIL III. 516. M . 240. U spor. N o v a k. Tim je pravcem Salona bila kopnenim putem povezana sa Akvilejom i Italijom. 152. pa joj se kod Prugova i jo ! i danas nazire trasa 10 • Ovaj pravac je ispitan i istra " en. s kojom se podudara do Grla na Klisu. 1940. Bewolkerung. O tome vi ! e govora biti u V poglavlju ovog rada. 2744.tim vi ! e ! to se na ovo pitanje povratiti u vezi s obradom ceste ad imum montem Ditionum Ulcirum. IR. F. 12. V. CIL III 2743.9:5. l. . 132 . 117. BD 1878. 1-903. 97<813. 113 i d. Na odsjeku pak Salona-Andetrium dionicu itinerarske ceste (Tab. dj. 362 i 452455. 187. Topografija. 2746. VAHD. 1932. G. i M. tl Cesta je unesena u karte OiiL ILI i kartu uz Bulll.21 2. A 1M i ller. J. 190r 2.

cursus pubLicus raounaju rimslku milju 1472 m. jer na Tabuli nij e unesena..III CESTA »AD HEDUM CASTELLUM DAESITIATIUM« N otitiae praeliminares Ceste u Dolabelino doba ostale su trajno dobro zemlj e pa su se kao takve odr ! avale i u One su u kulturnom i gospodarskom razvoju p redstavl jale faktor. dakle izvora. rg S a g l i o. se u zima da je j edan passus duplex iznosio 1.50 m . a taj nas naziv jako podna Argentariju. Ova je cesta nakon Dolabele bila produ ! ena do Argentarije. To je srednjevjekovne Bosnae arg entinae. Takvo je bilo mi " ljenje i E. Prema tome krajnji cilj na " e ceste bilo bi rudarsko na srednjoj Drini oko Srebrenice.560 m. ili je na tome mjestu ispu " tanjem milja na Tabuli nastala lakuna. e. koji j e posljednji ispitivao ovu komunikaciju (Naselja. IM a e e ·r. pa ovu J n a 1r a :m ib e . a jedna rimska milja (mille passu s) 1478. 65) (v. b = 1015 6.Iz navedenih razloga m or aj u se tolerirati razlike od 1> 0°/o. . a odatle imala na drugu cestu koja je vodila p rema Argentariji. 2) " to raZJmjer karata ne dozvoljava !TI(j erenje njiho> v a to:ka i 3) #> t o su . Argentaria. s. 154). 50).i h (mill e passus non a milliario Urbis sed a continentibus aedificiis numerandi sunt.. kako je to opazio A. prave pri mjerernju • n as·bupaju iz tri ra> z loga: l) " to je da nas na terenru odrediti i Lzmjeriti trasu ceSite. Evans (AR III. okruglo 1500 m . Iako problem interpretacije Tabule i ubikacije Argentarije nije rije " en na osnovu k artografskih i epigrafskih. 50. Izvanredan ekonomski s vremenom je dobila cesta . " to iznosi otprilike 183 km. ucrtana je kao linija Salona-Argentaria. Patsch je miljru raounaoo }!480 m (Narona. odnosno. 15). Peut. . i um per millia passu um CL VI (CIL III 3201 = 10159 + 3198. pod pretpostavkom da je tra1 sa dolbr o 133 . D ig. A rgentaria)...47 m . Kartu II) . " p. cesta je bila duga CXXII rimskih milja (millia passum). Iz Tabule nij e jasno da li je cesta zavr " avala u putnoj stanici Stanecli. 51 i AJ III. Cesta Salona-Argentaria po p odacima Tabulae Peutingerianae vodila je trasom Salona XVI Tilurio XXII Ad Libros IX In monte Bulsinio VI B istue Vetus XXV Ad Matricem XX Bistue Nova XXIV Stanecli . a na Tab. . Ne udaljenost dvije posljednje stanice (Stanecli. ako rimsku milju 1480 m \ onda du ! ina iznosi 180. u literaturi je ipak prevagnula mi " ljenje da se pod imenom Ar g e n t ar i a podrazumijeva rudarski distrikt oko Srebrenice sa centrom u Domaviji. g. n. v. a Salonis ad Hedum castellum Daesitiat. L6. b) . koja se na solinskim natpisima spominje k ao zavr " ena 19/20.s e milje od posljedmj.

GZM. 1393.2 br.66 i 127. p . Rad i m s k y. p o! li od p r et posta vk e.62 = P a t s e h . 1392.D( i s) M(anibus) / P.mo je D. 3'5. . i nazivaju rudarskom cestom. po m om m i ! ljen ju. 1932. usp.. Lucio d ec. 3. GZM. n a uda ljenosti od 98 m ilj a od S alone. 5 PTOcu!(a)e l F!(av ia) Procil! j a v(iva) f(ecit) et si/ bi et suis (C. S igurno je samo jedno. odn osno putne postaje Bistue N ov a. 705. 19H. l i 2 = OIL III 12765 i L2766. Iden tifi kaci ja Bistue Nova = Zenica zasniva se n a P atschevoj interpretacij i natpisa iz Zenice : l. . sl. . 51). gd je se n a n jen oj t rasi n ala zila i p u t na stan ica Bist u e N ov a . 176. i 2. f. i d: .cest u kao i E vans i Patsch u svoj e v rijeme. Prije nego ! to se upustim o u t er enska ispitivanja same cest e i njen e t r ase. a je n a n ekoliko n a tpisa iz r aznih rn jest a sr edn je B osne . Rimska zgrada u Zenici. d(ec) m. A ) PROBLEM UBIKACIJE MUNICIPIJA BIST . 34. koji j e uz to bio i dispunctoT ci vitatis NaTonensium i quaestoT municipioTum Pazinati um. d ok je Hirschfeld dop unjava But1w tiu m (AE M IX 14 i CIL III 8783). Ipak. CIL III l l27'611.21 1: . Starilne kobra u Bosni.om sta r tu. a Sal(onis) m . . RJilmski n atpis iz GZM. Bis. 8. . . F l(avio) T. Tr u h e l . S er g e j e v s k i.. Elija Rastorijana. d ecuTioni. l j 345.D(is) M(anibus) j T(ito) FL(avio) T(iti) f(Hio) Luci/ o dec(urioni) mun(icipii) l Bis(tuensis) et Aur (e!iae) . = = 134 . d a n e bism o. relevant an za pravilno fiksi r anje gener alnog miljokazi iz na B u ! p r avca ove cest e. 4 GZM. A e!(ius) . n a sam. mun. i to n egdje u cen tralnoj Bosni. .ika ciju. 180) i[± 4] C[± 10] TI l II v[iro munic b]IST(uae) / sacerd(oti) [provi]nc(iae) l Delma[tiae] / 5 U[lp(ia)?] l P[r]oci[lla co]n(iug'i) l [et s]ib[i (C. X XXIII! i jer da ju sigurni putokaz n a k ojem p r avcu treba tra " iti ovu komun. za koji je bio (BD 1885.k a. a odatle u sm jeru. i natpisa Gaja Elija Justa. III 12765 = Patsch GZM 1914. u sr ce d an a ! n je Bosne . (U ['. GZM. A . GZM. T.). 704. potrebno je d a kle da p oku ! amo epigrafsk im sr edstvima odrediti lokaciju ovog municipij a . ime poznamo sa n ek olik o ep igrafskih spomenika. (duum) viTo et q(uin) q(uennali) municip ii [Bis]tuatium itd. 189. blr. III 127. Cf. 314 i 3 Rimski natpisi iz doline La ! ve. kom blat u sa ozn akom m ilijacije . GZM 1394. s obziro m n a ov ak v e u b ikacije A r g enta rije u ok o S rebrenice. . Splo2 V. Sve natpise saJb. u m jesto od sigurn o utv n1en e momenat . 11 893. H off er.. U SVJETLU EPIGRAFSKIH se sma tra d a je Bistue N ova bila u Zenici i da je sa municipij em.. a to je d a je n jezin osn ovni pra v a c v odio iz S alone n a istok do Trilja n a Cetini (T iLuTium) . Aeli o RastoTi ano . 16 i 45) predlo " io restitu ciju Bistuatium.. na grad Butua (Budva) na crnogorskom primorju. St oga se kao k l j u n o i p r iorit etno pitanje u n a ! em rasp r avlj anju postavlj a p r oblem u!Jik2cije municipij a Bist (. j er je navod n o p rolazila kroz t ri rudar ska bazen a (Gor nji Valmf. br. F ojnicu i Srebrenicu) . S obzirom na cuTsus honoTUm P. . Bist iz nedaleko od Travnika 4 • U vezu sa mun Bistuae = Z enica Patsch je doveo i n adgrob ni n a tpis iz kraj Splita: P .Iustus i d(e)c(uri o) m(unicipii) Bist(uensis) l e t Ael(ia) PTocu!a / 5 coniux vivi sibi/ posueTUnt. k oj a j e sa epigr afsk ih spomenik a poznat a kao B ist ( .). 3. II v[iT(o) munic(ipii) B]ist(ltae) saceTd(oti)3 itd. str. 16. br. u SpiHanJUke Denkmi:i:ler aus Zenka. moramo biti vrlo opr ezn i kod t r a se n a ! e cest e. 3 Patsch ima Bist(uae)).

. jer su oba imala municipalni ran g. lo Ph. GZM. ali isto tako razlog bila 5 Usp. vj erojatno po analogij i prema bestoensis ecclesw6 . je vidio u velikom bogatstvu arheolo " kih ostataka antike na prostoru Mo " unja i Viteza.nistarum. ostavljalo dojam da je rimsko naselje u Zenici bilo ugledno i vrlo S vremenom je taj dojam i " to je u ru " evinama zgrade. . koja je uz to bila dovedena i u vezu sa sjedi " tem biskupije. 135 . Patscheva ubikacija Bistue Nova u Zenicu je prihvado k su otpale r anije lokalizacije ove putne stanice date uglavnom na osnovu manje-vi " e akcidentalnih rekonstrukcija rimske ceste Salona. g. ) dopunja Bist(uae) 7 • Truh elka i Sergej evski im aju oba oblika 8 . 8 T r u h e l k a GZM. O ranijim }akacijama v. u gradu Bistue ili Butua. Naselja. i 533. 151-159. iz koje su poticali navedeni spomenici. lrOl. S plonistarum itd. 109. na pril. Sergejevski i drugi se za Patschem.) i BIS (. 11 S i " Priruani:k. 342 i 345. 44 (Cons u a Kiepert u blizu Travnika). 1932. u kojoj je locir ao putnu stanicu Bistue Vetus. a flamen za rimske. . 33 i 40 . . e. vir·ejp·egius (CIL III 12763). natpise iz Varvare. . kao " to j e to i sa drugim samou pr avnim Novensium. 1893. prepoznata bogato ukra " ena dvojna bazilika. Bist (uensium) . 1892.A rgentaria10. D. P a t s e h. se biskup Andrija kao episcopus ecclesiae Bestoensis spominje crkvenih koncila u Saloni 530. 189\3. Delminensium. i to katedralna. dok Patsch oba elementa BIST (. 70'5. pa Flavius Seneca. GZM. pa bi se prema navedenim analogijama i ovaj m unicipij zvao mun..plomaticus I 195. K u b i t s e h e k. 322. Takva ubikacija . 47-51 1. ka11ti). AEM XVI. " to je. Ballif je Bis·bue Nova locirao u Fojnku (Strarssen. Codex d i. je da ista ! enska imena dolaze i na spomen icima iz i Varvare! natpis iz Hoffer je kraticu BIST( . U ovu lokacijru posumnjao je i te Bistue Nova ufbicimo u Mo " unj polje). Miller. . Elije svoju karijeru.Izraz sacerje za epihorske lkttltove. S u Mudos nicipalir t et Zadra. na kojima se spominju ugledne osobe koje su obavljale visoke funkcije. v. iako b i u prilog Bistue govorilo ime Elijeve ! en e A eLiae PTOcili(anae? ). Malvesiatium. bez sumnje. 12'7. nije u skladu ni sa poznatim epigrafskim podacima. n.11 • ubikaciji Bistue Nova u Zenici protive se podaci Tabulae Peutingerianae.kao " to vidjeti. 6 GZM. S er g e j e v s k i . P a"al Naselja.) restituirao u bist (uensis). 19· 06. Azinum. bilj . U novije vrijeme Patschevu lokaciju Bistue Nova u Zenicu osporio je razlog za lokaciju Bistue Nova u Mo " unj. a njih niti mo ! emo niti smijemo zanemariti. u Zerriou. Arupinorum (?) m eritorno se ne mo ! e gdje je P. GZM. Cf. Tomaschek u F'ojrni cu. Pazinatium. mj. 4. br. ima oblik bist(u ensis) 9 • Bilo bi najprihvatljivije da se ime municipija restituira k ao etnik u genitivu plurala .. 9 B istue vetus. Hoernes u Rogaticu iH Gora:#lde. M. . Evans u blizini Rogatice. 7 Nav. a ne u Zenicu. U prilog Patscheve argumentacij e sna ! no su govorili i neki drugi elementi sa natpisa iz Zenice. jer su upravo u Zenici v rlo imena Procula i njegove izveden ice'. a Domaszewski. Kasnij e i Patsch. 149. kao sacerdos urbis Romae (CIL III 12767) i sace1·dos provinciae Delmatiae (CIL III 12766).

156. A l f 6 1 d y. 253 V A H D. mun. govori i natpis Elia Justa dec. (CIL III 12761) (Foto Ranko n ed a - Bistue Vetus. a ne u Zenicu.na HJ33. 277. 1925. Nadgrobni natpis T. 1953. B evolkerung. 47 i d . iz iako. a prihvatio ga je i G. iz leko Travnika. 13 Novi prilozi poznavanju rimskih cesta u BiH. K u j u n d " V r h bos. gdje i locira Slika ll.injenica ! to nastavak ceste od Bistue Nova do Stanecli i ArgePtarije nije mogao tako duboko u unutra ! njost zemlje. oko 67 km...287 . Pri tome trasu ceste na dionici Varvara Zenica vodi planinskim iz Varvare u Gornji Vakuf preko a zatim dolinom Bistrice na Vitez i Zenicu13 • u P a!al Naselja. Alfi:ildy''2 • Prema shvatanju za lociranje Bistue Nova u Mo ! unj. .. GZM. Varvare. po stvarna udaljenost oC. 75. 126 . d o Zenice iznosi upravo onoliko koliko je tradirano na Tabuli. I. Elija Justa. G . tj . Bist .mu je i r. d ekuriona municipija Bist . mi ! lj enje ranije je zastupao i I.

ika 12.s. n atpis sa formu lom mun. Municipaln. B is iz Z enice (C I L III 12765 ) (Foto R a n k o 137 .

2.. F[l(avio) Liciniano dec(mioni) mun(icipii) Bis[t(uensis)](duo)vir(o) [ . . 3 i 4: l. javljaj u jo ! l u Var 'i ari.. FI(avius) [ .. iz Var vare (Foto Ranko dobro poznatog municipija BIST(.n na pod at ke Tabule. . 2 i 3. n ije m ogla Za lociranje municipij a Bist(uensiu m) je upr avo to ! to se n a tpisi sa imenom ovog municipija. l . 107-108. T.Ni dokazi protiv lokalizacije Bistue Nova u Zenici i za njeno lociranje u Mo ! unj na polju nisu d ovoljno ubj edljivi jer se ne zasnivaju na realnim. s obziro. u prvom redu epigrafs kim i h odolo ! kim dok&zinn . dekuriona i duovira (municipija) Bist . prvo za to ! to n ij e uzeo u obzir sav epigrafski mnterijal. sl. . Flavija Licinija. No. 151-160. .. . (duo)v i[r . dakle.14 • N a natpisima se. odnosno 2) T. l . a drugo stoga ! to ko munikacij u vodi pravcer.::..:1 kojim. . Nadgrobni titulus T . .ti 2k e ba::ilik e r_a<:c:n i natp isi koj i sporninju n1agistrate nae1a Slika 13. 2 i 3 = WM X I..] dec(urio) m[un(icipi ) Bist(uensis)]. spominju dekurioni 14 GZM 1906. i 3) T. ]nianus j pa]tri. osim u Zenici i Fazlibma.] Fl(av i o) [Li]cinio l de[c(urioni) (duo)]vir(o) Bist(uensis) 1 Fla] vii l Licin]ianus / 5 et . itd.. D(is) M(anibus) l T F[l(avio)] 138 . ! to ovog puta Patsch restituira mun(icipii) Bist(uensis): 1) T] Fl(avio [Li]cinio de[c(urioni) (duo)]vir(o) Bist(uensis) itd. ). .noaL. I ovdje su u ru ! evinama k&. 2. b r.. u Gornjoj Rami.

. Osi1 n toga. . . mora ili da mjesto drugog Bistue il i bm·ern dc ie !'i u njeg ovom opsegu (podvukao I.rvare.ena m unicipij a . .. 153.da su oni mnogi dostojanstvenici grada st<m ovali izvan granica I Pat sch da je za oba grada ! to se njihovirn osobito magistratima. . .]VIR (o) B IST.:: . :. GZM. p a d a su oba grada morale. iz Zenice DE[ . naime natpise iz ·v s. . kao i magistrati sa spomenika u Zenici. Bist( .). u isto v rijeme kad i Doclea16 . odnosno o jedinstvenom municipal n om teritoriju. .. 1stib. 16 N av.. od kojih bi B istue N ova bio u Zenici.a spom enike Inugistr ata ovog istog rnunicipi. XI. ). a Bistue Vetus u Var vari.ogn .irnena) .· d obiti pravo od Vespaziana ili jednog od njegovih sinova. . : iz u p orednog pregleda svih form u la sa oz- CIL III 12761 CIL III 12765 CIL III 12766 i 12762 GZM. . iz Varvare DEC M [. 3 WM. . kako vidjeti. B .L 6va je .1.. Sva tri n at- pisa te{ko su 15 i publicir a n a samo u crte " u . .s ne mo " e se lokaljzirati u Varvaru. iz D EC MVN BIS[T. 1906. iz i:7. 4 = WM. . ! to je za na ! e pitanje posebno znacaJno. . . rr·' se. 211.sva.. se n e protivi samo TJbula nego i epigrafski spomenici o kojima je na kojima se ?t ne pravi nikakva mzlika iz. 108 D C M BIST . 156. 1906. iskazao a lternativno. Patsch je i sam p rimijetio da Varvara «. a napose ono o postojanju dva municipija Bist . iz Zenice II V [. a taj je . .nec<u cbijn J3istna.·:t '() j e d a n rn uD.ru locir ao putnu stanicu Vetus {Bistu e betus.lf: ni L-. IV. E2venat.:le mje:cto u kojem n. a to j e najj 2::1 dol. koja je vjerojatno bila arondirana terit oriju municipij a I-3-l..>rale r:<tip adati jedr1ern i isto n l iako Je . XI. a svi oni. jedino d::+:u:-ion iz :r<'aznije _ F 'lavijevac. a u Zenicu Bi·ztue Nova. ! ta vi ! 2) crve dvije IJjst'.. . 2 = WM X I.st . .i duumviri. Od svih dosad _n atih dekuriona i du u m vira m un. sl.. ) 5 de.. 107 G ZM. . .. T'aj probl::::m je IJatsch poku ! a. BIS [T . sl. mj . 15).]IST.lazi lot: :t:an da postojao s a L. iz Varvare Lidniano J dec(urioni) mun(i cipii) l Bis[t(uensis)] (duo)vir(o) [. . B IS [T . i Varvnre. 1906. jer se ne mo " e uzeti . . Flavii. a to je svakako bila Bistue Nova. Bistue Vetv.. . 154.. sl.mnicipiju . . D(is) M(anibus) J Ael(i ae) Proc[u? l l ] ae [mat(ri)] 1 T . Fl(avius) [. 3.l:a " e dalje Patsch . . . nego Elijevac. BIS[T .fu!n cto / an(ncrurn) [ . .o rije3iti la::o ! to je u \larva. .icipij t.. BIST] II VI[R . 1906. nose gentilno ime Flavius. . T oga je bio svjestan i Patsch . . 139 . iz Varvare DEC. cb je Bistue Nova :1e ! to ktlzma grada-m aj ke Bistu. Vidjeli smo da je sa epigrafskog a spekta to ! to u grafiji il:-:.j a. . . na c: vinw ista form ula : M. P dec(mio) rn[tm(icipii) Bist(uensis) ! (duo)vi[r . .. je prilika ----s a tJutn8m stanicorn l3istue Nova.. nema nikakve razlike spomenika iz Zenic2. Varvara je da. l\IIVN. Patschevo mi ! ljenje je u n auci usvojeno. 107 GZM. To se najbolje nakom MVN. . koji je b io adminis triran iz jednog cent ra. 154... .:2z da se u stvari radl c:a::n'J o r. ! to je i sam.

novi. . GZM. naime..). iak o se spom enici javlja ju na t r i koj e j e . 20 . kao P. I u municip ij a B ist( .kad a se rekonst ruiraju . a pogotovo dekurioni. .. 21 MU!nicipium Salvium. r. sve su formule .jednake : dec(urioni) m u n(ici pi) Bis[t. Cim bi za vr !ili svoju jednogodi ! nju slu "bu. .grafska potvrd a sa Duvanjskog polja. Na taj je samo na Livanjskom Patseh na ! ao ni ! ta manje nego tri munieipija: u Lipi. Pelva i Sal-via e. malom m jestu ju "no od P opova polj a 19• I dekurionski natpisi sa Duvanjskog p olja.veliki. magistratski natpisi sa imenima dekurion -> i duumvira sa mun. Adriatica.P a t s e h . Gubinu i Grkoveima2\ a po toj istoj logici morali bi p ostojati municipiji i u Va ! arovinama i Bastasima. donji . Nava epi. 5.Kao ! to se vidi iz gornjeg pregleda. Za. 19016. 109 . kao i dekurioni. 17 18 1970.r. gdje su dekurionski natpisi poslije Patseha. u Trebimlj i. P risoje i # ujica)'"'. koje je sa t er itorij em m un. ! to se imena d ekuriona i duumvira jednog municipija nalaze na vi ! e mjesta ne predstavlja ni ! ta novo. ili su. Dovoljno je. poznato da su duumviri. Stoga se n e mo " e prihvatiti P a tsehevo m i !lj enje po k ojem b i gotovo u svakom mj estu u koj em j e n eki dekurionski n at pis u jed no bilo i sjedi ! te munieipija. koja su udaljena jedan od drugoga. GZM. Municip1um Malvesia• t ium. Salvium na polju) javljaju u ! est mj esta na Livanjskom i polju17 • Magistrati m unicipija M al v esiatium sa Drin e pozn ati su iz osam .P a rt . B o j a n o v s :k i. S pravom bismo nazive opozicijskog tipa : stari . .B o j an o v •S :ki. 16• 1 -167. A• r heulo! ki radovi rasprave v. Suka . odnosno (duo)v iT(o) mun(icipi) B]ist .gornj i. . P risoje . Ponekad bi odselili i u udaljenije krajeve i t amo " ivjeli kao privatni ljudi. Kada bi se radilo o dva m unicipaliteta. GZ! M.S e 1r g e j e vs k i. 241-21 6'2. 7. slu " bovali kao dr " avni po r a zn im mjestima (CIL III 8783). p r avi i Tabula k ada je o putnim stanicama : Bistue V e t u s i Bistue N o v a. koji su se i bir ali iz redova dekuriona .8.. 140 . a to jo ! jednom da magistrati nisu uvijek " ivjeli u sredi ! tu municipija. 2•85. ili k al. B o j a n o v s k i. mjest a 18 • I nadgrobni spomenik Publija Aplij a.. iz mj esta Mokronoge.896.s e h. GZM 1902. GZM. Tako se npr. mali .<:. K ao zemlji ! ni v eleposjednici. I. su se.. je podalje od Stoca. . kakvu npr. oni su u ardo d ecur ionu m zastupali koj e je u administrativn om pogledu p ripad alo mun icipiju. Ni dekurioni n i duumv iri nisu bili staln i slu " b en ici. 17. dekuriona m u nicipii Dilunti (Stolac)...'1.grelb. Aelius Rastorianus. Bist. Mokrcmoge . 1968 . javlja ju se iz tri mjesta. 1957.. . vr ijedi i za duumvire. 19 Ser -g e j evsik'i. morala bi postojati neka razlika i u njihovoj epigrafskoj fo rmuli. To vidimo i u na ! em Natpisi sa imenima m agistra t a municipija Bist .po svoj stra ne.:v e i danas u svim zemljama. GZ!M. 1935. r adi se o jedinstven om mun icipalnom . primjera m oglo bi se navesti m nogo ne sam o iz provincije Dalmacije nego i ostalih p okra jina Carst va. na svoje posjede (v illae). . Sve ! to va "i za dekurione. v rlo udaljenih. 1. " ivjeli na svojim posjedima r azbacanim bli " e ili dalje od centra municipija.

ad proponendum iisdem locum faciatur episcopum pertinere«. u kojoj je veliki broj municipija u " ivao ius Latinum. 230 sl. koja j e .pomi ! ljati na izdvaj anje ovog mjesta j. 40.gOIVore :u prilog atritbuiranja Val'vaJre mumkipiju Bist.M. rekli bismo. municipiju je morala pripadati i oblast koja le " i Zenice i Travnika s jedne a Varvare s druge strane. Liburnija. u bHj. Prema tome ovom bi municipiju u administrativnom pogledu. GZM.53. Upravo iz Bugojna jo ! jedna epigrafska potvrda na ! eg municipija.. i na nJ... i u kojem je postojao broj municipija i kolonija. Bist•..prilici . ll . dakle. u 25 • Bugojnu uz obalu gdje se i u antici nalazilo prostrano n aselj e1 Ovaj nalaz je vredniji utoliko ! to Bugojno le " i otprilike u centralnom polo " aju presumtivnog municip alnog teritorija municipija Bist. municipalni teritorij je zauzimao ! iroku oblast24 • Mo " da bismo smjeli da se teritorij municipija BIST . pod pretpostavkom da se u administrativnom pogledu nije ni ! ta bitno izmijenilo do u kasnu antiku. osim Zenice i oko Travnika. i sa poljoprivrednim zaseocima (villae rusticae).vesiatium. «24 • Jurisdikcija ecclesie bestoensis vjerojatno se poklapala sa municipija Bist(. biskupa ecclesiae bestoensis na drugom salonitanskom koncilu (5. .. gotovo Za razliku od primorja koje je bilo urbanizirano. prete " no ruralnog karaktera. a to je Bugojanske polje sa i naseljima na mjestu dana ! njeg Bugojna i Gornjeg Vakufa. da se od njegove teritorij alno prevelike biskupije odvoji dio » . koja je i pod rimskom upravom ostala ekstenzivnog sa manjim naseljima. ..mo"da . ostalog pokazuje i zahtjev Andrije. podudarao sa sjeverozapadnim dijelom plemenske oblasti Dezitijata (Dae- sitiates).) doista bilo prostrano. kako bi se mogao bolje starati »de sacerdotibus plebeque commissa .. 2: 7H 141 .. sa u " im administrativnim npr.) mora se. 1960. . 26 GZ. moglo bi se ..grafs:ki) do/kumenti ..1961. 23 V.. ) bila prostranija nego ! to se to smatralo.jeno vanje u nepoznati municipij (?) u dolini Rame ili srednje Neretve. quae in mea patronicia (parochia?) continentur. bilj. vrlo znaza topografska ispitivanja. P a '! a l trag ovi iz okoline Bu.. vidi se po nalazi ! tu natpisa na kojima se ime ove gradske civitas. i VarvaraY2 2• Iz rasporeda natpisa sa formulom municipija Bist( . . P e tr o v Crkvina kod Bugojna. 1953. o tome mojt u rat S!)ravu Mrm.obuhvatilo sva tri navedena mjesta sa magistratskim natpisima (Zenica. ci. 18. l. Da je oblast municipija Bist(.t.. dok se za to ne doibije epigrafs:ko zasaid poznati (epi.z sas:tava mun. u planinskoj unutra ! njosti zemlje.g01jna i Grwnj eg Va:kufa. a to je za unutra ! nojst provincije Dalmacije. E. To je tegula sa " igom Bistues. Da je municipija Bist(. da je njegov municipalni teritorij ! iru regiju Zenice i Gornje Rame. a loco Capela et Arena usque ad has urbes basilicasque.. 1-9.. maja 533). kao centrima gospodarstava. 25 J . 24 v. Naime. GZM. 3• 45 i Naselj a.. osim Zenice i Travnika. a vjerojatno i Gornja Rama sa Varvarom. iako nije da je njene jurisdikcije moglo biti i ! ire. pripadala i dolina gornjeg Vrbasa. Mal. ).kako je pokazao sa Gornjim Vakufom bila p ovezana j ednom komunikacijom preko a vjerore S obzirom na geografski polo "aj Varvare.

i na Na presumtivnom mun.. E v a n s.?). ILI. 287). 1957. Brezi (Sergejevski. i• z II st . 701 : D. CI.. Vrbasa. Spom. Zenici (Sergejevski. srednjovjekovne gradove. 244. 142 .. 10. ali je vrlo vj erojatno da je to u stvari posljedica aluvij alnih n anosa koj i su zatr p ali ost a t ke sta r ih naselja i Iz Bugojna sam o j edan epigrafski spom enik. za koje je Sergejevski smatrao da su mo ! da S obzirom da je Trajan autonomno gradsko pravo dao vrlo malom broju pojavu Ulpijevaca u srednjobosanskom rudonosnom najvjerojatnije treba povezati uz Trajanovu djelatnost na organizaciji i eksploataciji rudarstva. M.. GZM. H.. Lucio dec.32. GZM. 19.Japr a (Sergejevski.relatJi'V. . 40: T. Malog Mo " unja (Patsch.. br. d ! am ije. S a Bugoj an skog polja im amo vrlo m alo epigrafskog m aterijala. peregrini. 88. La " ve i jednog dijela srednj e Bosne. osim navedenih municipalnih natpisa . uglavnom u rudarskim r evir ima . 38) i Proslapu (C. BMC III 30 .. 151-158 = WM XI. ). Uz gentile Flavii na na " em su Aurelii. s ondiranj e u Podra " nici :polje) npr. 10) itd.. se jo " i u za padnoj Bosni: # ipovo (C. Krnj eu " a (C.L III 127• 6!5 = Sergej evski. 292. godine. Da li je u opseg ovog mumcipi]a ulazio Kupr es. 12: D. . ali po prenomenu T(itus). jako reduciranom epigrafskom materijalu iz Zenice (CIL III 12763. ) i na Drini oko Rogatice (colonia Ris . 1).60 m. III 13232).). 1910. crkve. br. . 14). str. 1932.g . Fl(avio) T .kazalo je da d e bljina aluvijalnog na·nosa iznosi ·1. 1893. 9. 1893. 2. br. a od susjednih mjesta u Otinovcima (Patsch. Turbeta (Serg. AR. koji su rimsko pravo stekli tek sa Karakalinom konstitucijom (Constitutio Antoniniana) iz 212. 1939. a tek ispod • to. mun. sl. GZM. br. . govore i dosta brojni Flavii na. 3). Ne " to pojavu Flavijevaca imamo jo " na Drini i Limu. Razlozi toj pojavi mogu biti to m o ! e biti poslj edica stoljetnog uni " tavanja spomenika i nj ih ovog k ori " tenj a za n ove gr adn je (npr. GZM. Flav. GZM. 1936. koji se negdje od Vranduka na sj everu protezao do Rame na jugu . 105-112). Ra•ztvi1alk. jedan dio Aurelijevaca dobio je pravo za Marka Aurelija127 • Na na " em kao i na susjednom oko Sarajeva (Aquae S . M. i o Nepoti . p. Flavio Apdoni marita . dosta su i Ulpii. 1906. 2:35. 3). 9. GZM. Co h e n . na dolinu Drine i njenih pritoka.. M a t t i n g l Y. III 14973 i 14974) i u Cikotam a (Sergejevski. 12765). Blagaj. GZM. a s tim je u vezi i kovanje Trajanovog novca sa legendom Metalli Ulpiani Delmatic. 207 ·= WM XII 166: M(arco?) Flavio . 183. 21l Cf.jatno i preko Makljena. GZM. 12. . Spomenik 93. ali va ! a n upr a vo za na " a t opogr afsk a ispitivanj a : to je spomenuta tegula sa '27 f.. GZM. 1895. sl. n adgrobn e spomenik e itd . Travnika (Patsch. ili je bio v ezan sa duvanjskim zasad se n e mo ! e ni " ta odrejer nedostaju epigrafska Za teritorijalni integritet tak o definiranog municipija Bist( . .zahrudonosna Rame. Bistuen sium Ulpii su rela t ivno i n j ihove natpise u Vitezu (Patsch.). Malom Mo " unju (Patsch .. Bis[t(uensis) . 701.no d eb elog slo ja le ! i kulturni sloj.. vjerovatno u vezi sa uticajem Sirmiuma (koji je gradsko pravo dobio od Flavijevaca). br. 119.. 1895. ) i Varvare (Patsch. III 13273). po. Ta je regij a u ep igrafskom smislu ost ala prava terr a incognit a. GZM. a u n ovije doba i za izgradnju cesta). sl.

Slika 14. Opeka sa ! igom B i s t u e s iz Bugojna (Foto Ranko 143 .

tp. 345 i Naselja. 1895. smje " teno na va ! noj raskrsnici putova. kao " to ga je imalo i u prethistorijsko doba 87 • a1 P e t[' o v GZM. koje je poznavao Radimskyl'\ slu ! ilo je. Vesela. U 4. Ako se i " tamparska gre " ka u r.! igom figline B i s t u e s. 19616. V. 1953. n. 37 B. P a t s e h. !1416 1i 1969. 5183. 511. 234. " to se vidi i iz ograde samog autora koji nagla " ava da odla ! e za docnije. Ostaci naselja na Bugojanskom polju (Bugojno. 35 GZM. 230. GZM. H58. 230. B l a u. P a " a l GZM. B o j a n o v s k i. dj. dolje u ligaturi. AJP 1003. djj. sl. 1'5. isti. V.2.depo od preko 500 . Bistrica.5. koja je izgleda radila na mjestu dana " nje ciglane31. 1897. GZM. u pomanjkanju komparativne graStoga predla ! em rekonstrukciju ovog te " ko natpisa: D(is) [M(anibus)] l Aur[elio] J Tironi [ . 345 i Naselja. 19160'----'61. 4. P a I! ·k v a l i n. 1895. O.) jako su devastirani ili zatrpani aluvijalnim nanosima34 • naselje na Grudinama u (Bugojno). 5. Reisen. p. Time bismo dobili jo " jedan municipalni natpis sa presumptivnog teritorija ovog municipija. s obzirom na pitomost i bogatstvo kraja. 26 iP e tr o v GZ1M. ?]leti (?) de[c(urioni) adle-]5 eto per[pet(uo)] l def(uncto) an(norum) L [Ree?] l tina so[c(ero)] / earis(s)imo l posuit be-110 neme(renti). Zasad je to i jedini pisani spomenik sa Skopljanskog polja koji bi mogao poslu ! iti za eventualno rimske aglomeracije u (Bugojno) i za njen odnos prema Zenici..s-relbrnih ·rimskih novaca (Constantinus ?) u V rs ama. Kuti. u svoje vrijeme. natpis nije interpreti-ran. Cf. 144 . E.33. . I. 573. Mo " unju i Varvari. 40. moralo je. 2129. v.p. Pod kod Bugoj1na. koji je objavio prema Ako je moja revizija ovog natpisa ispravna. Gornji Vakuf i dr. imati i u antici.po svoj prilici iz rimske oficine u samom Bugojnu.5 . K. kao majdan za gradnju ceste Bugojno-Kupres i velike crkve u BugojnU:36 • Najvi " e toga bit da je propalo u tursko doba. Die J. 161. 25-32.nschrift von Bugojno und ihre Chronologie.. l. Al. 1953. r. P e tr o v GZM. sl. Vrse. 12. AP. P a " a l GZM. GZM. ali bez navoda imena samog municipija. M O nalazima sa Skopljanskog polja. Aurelije Tiron bio je adlectus in ordine decurionum. Natpis u glasi: Dis Manibus l Caio AURelio l TIRONI mi /LITI-DE fun j5 STD PEt / DE Minucia valen / TINA SOCero l CARISsiMO l POSUIT BEne l ME. N. J. Co v Uvod u stratigrafiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni. kada se na mjestu Bugojna (koje je po velikoj srednjovjekovnoj nekropoli na Crkvini u i u srednjem vijeku bilo centar) razvijati kasaba sa i raznim graNeistra ! ene supstrukcije rimskog naselja prostiru se na relativno velikom prostoru uz obalu Naselje. moglo bi mo ! da stajati i deeurionatu funeto. Sa topografskog aspekta je i jako nadgrobni natpis Aurelija Tirona iz Gornjeg Vakufa. 48-65. koja . 2167 i GZM. -U starijoj literaturi gradina Pod je poz- nata pod dmenom Ostarina. 196. 40. 33 2.

F. Sarajevo 191216. 161. s obzirom da zasad nemamo rele'18 V. gdje je u III i IV st. T.. AP. A.89. Rudno bogatstvo i njegov centralni polo " aj daju Bugojanskom polju posebni upra vo u raspravi o pitanju ubikacije Bistue Nova. Wa l ter. 1954. I. 39 B.22. a slu " ila je prostranom naselju uz koje mo " emo . Wien. Cl. 672. 1. Adriatica. 1970.po nalazu novca . 1. otkrio i 10 starih majdana (p u t e i) na lok. lO 145 . stupovi i dr. GZM. K a t z er. sa rnemorijom i sa nizom zanimljivih fragmenata dekorativne plastike (plutei sa ribama. Prilog datira nju bazilika BiH. poredanih u ravnoj liniji. Zlato i rude u kotaru. osim bogatih tragova djelatnosti. k.) pro ! la kroz vi ! e faza. U diskusiji oko problema lociranja mun. P a ! k v a l i n. geol. I s t i.. . Bilo bi suvi ! no da o tome problemu koji je svestrano rasp r avljamo. GZM. sammt geo1logischer Erzlagerr-sta1ltenkarte. P a! a 11 O TuJdar. }91. d jelovao jedan metalur ! ki pogon (officina ferraria]40 . 155. E. Naseljoa. 47. l i 3. B o j a n o v s k i. Band 42.Ali ono ! to ne rje ! avaju epigrafska mo " da bi mogli objasniti ili indicirati arheolo ! ki nalazi. R u e ! k er. 1896. gdje je u nekoliko proteklih godina otkopana bazilika (geminata?) monumentalnih razmjera. gdje sam. 131. F o u ll o n. Einiges uber I Qa! s Goldvo·rkormnnen in Bosnien.datirati od II do VI Posebno je potrebno bogate tragove rudarstva (zlato i " eljezo) po cijelom polju. i N. Bist . Uber Goldgewinnungstatten der Alten in Bosnien. pa se zadovoljiti da navedem bogatu literaturu iz pera geologa i arheologaG 9 • Jedna od metalur ! kih officina bila je svakako i ona na Grebinama u Vrsama iznad Gornjeg Vakufa.stVlu u BiH. H. 1897. B. mi se.3. Ostaci koliko obale bazilike u Bugojnu (V-VI st. 196. Rei- sen. 1967. H off er. u prvom redu oni iz (Bugojno). da je veliki manjak upravo t o ! to se na cijelom koje sam opisao. Jahrb. Rupe. u prvom redu oko Gornjeg Vakufa.2. Bazilika je u svom dugom trajanju od ne- Slika 15. st. AP. Beitrag zur Kenntniss der Erzlagerstatten Bosniens. Stoga.). A. J. nije na ! ao nijedan beneficij arski natpis koji bi pru " io indikaciju gdje bi trebalo tra " iti ovaj municipij.887. 146 i AP 1969. tranzene. B l a u. Sarajevo. 411. 41 i IM. sl. 40 I. i s t i. Geolo1g1i[ja Bosne i Hercegovine. der k . 1966. Reiohsal!lstalt.

To biti predmet na ! eg daljnjeg ispitivanja. Bist . Bist. da nema sigurnih epigrafskih za ubikaciju municipija Bist . ona n as sama dovesti i do rje ! enj a problema Bistue Nova. p . Upravno sjedi ! te mun. 54 i d. pa je tako do ! lo do sasvim razubikacija pojedinih stanica koje na ovoj komunikaciji navodi Tabula Peutingeriana. A l a On je vodi preko nasipa u Bu ! kom blatu. Historijat problema Istra " ivanjem trase i topografije ove magistralne ceste. Co n s nije ispitivao topografiju Dalmacije. Berlin.. 3. moramo se poslu " iti drugim sredstvima koja n a m stoje na raspolaganju. sa ostacima naselja uz nju. Co n s. p .. 146 . itd. nego se uglavnom poveo za i W. Bistue N. Ne trasu ceste na 1 J. nije moglo biti u sva tri mjesta u kojima su natpisi magistrata mun. ovaj problem rezimirati na l. p. Rekonstrukciju trase ove ceste prvi je dao J.. . 619. Centar municipija mogao je biti i u Bugojnu.. .a. Monatsberichte der Berliner Akademie d er Wissenschaften.Bu " anin grad.z H. Ako naime na terenu utvrdimo pravac ceste.Nevesilnlje. ali zato imamo tegulu sa " igom B i s t u e s. na poku! aje koji su nai ! li na ili manji odjek u toku rje ! avanja ovog problema. . koje je sa putnom stanicom Bistue Nova.Borovu glavu (In monte Bulsinio).. Cons lokacije: Ad Matricem . Reisen.i nio) do Eminovog Sela (Bistue Vetus) na sjevernom rubu Duvanjskog polja. Od Vido ! a je cesta po Tomascheku i ! la preko legendarnog Bu " anin-grada (In monte Buls. Sredi ! te municipija nije moralo biti ni u jednom od spomenutih mjesta. . 159 i 161. . Zenica. na osnovu oskudnih pisanih izvora. T o m a s e h e k je u nekim pitanjima pokazao mnogo o ! troumnosti. A l a 18718. .. odn.ARGENTARIA l. Varvara). koji je u stvari prirodna tvorevina diluvijalnog postanja. koja je povezivala Salonu sa rudarskim revirima centralne Bosne. j uli 1870. iz kojeg nemamo dekurionskih natpisa. se pri tQme poziva na O. 155. Bist. Dalmatie. B l a u.. . a odatle na Livno (Ad Libros). bavio se broj U pomanjkanju epigrafskih su uglavnom bili na kombinacije i pretpostavke bazirane na manjem ili broju rimskih lokaliteta. u prvom redu hodolo ! kim i arheolo ! kim istra " ivanjima. Mi se ovdje ukratko osvrnuti.vantnog epigrafskog dokaza za ubiciranje Bistue Nova = mun.. SALONA. kao i bogatstvo arheolo ! kih nalaza i prirodnih resursa. Stoga je svaki od vodio cestu drugim pravcem. kronolo ! kim redom.# uica (Bistue Vetus) 1 • H. kao i starijih On ovu cestu vodi iz Trilja (Tilurium). 236 i d. iako je radio kabinetski.. U prilog tome govorio bi i centralni polo " aj Bugojna. . 42. 1877. 2. preko Bu ! kog blata n a Vido ! e (Ad Libros) u Livanjskom polju. ne ! to sjevernije od Ar " a nog.

sastoji se u tome ! to Tornaschek ne uzima u obzir tragove rimskih cesta na terenu. 15. jer ne mo " e da izmiri disparitet Tabule i stvarnih udaljenosti na terenu. On je prvi komunikaciju Salona-Argentaria sa cestom salonitanskag natpisa.p.sen. H o er n e s je. Wande·rungen. vodi je dalje preko Vukovskog polja na Gornji Vakuf (Ad Matricem). V. 8: Die grosse Strasse von Salcrna in die Mi11te der Bos•na. a Ad Matricem identificira sa srednjovjekovnom Vrhbosnom i locira u izvori ! no Bosne. 2184. I) ! ematski ozna3 Topographie. str. Crnoj Gori i susjednim ob:ta. a stanica In monte Bulsinio na Radu ! i planini. U Vido ! ima mu je. Slabost Tomaschekove metode je u tome ! to se ne obazire na udalJenosti Tabule i ! to trasu. 147 .vno. a »Bu " anin« je stanica ln monte Bulsinio. p. 518-523. U skladu sa iznesenim.s:p. upao u istu pogre!ku_ 5 . lP· r138. s A:R I[!. Negdje u isto doba ovim se problemom bavio i A.terenu. bi:lj. Ad Matri-· cem »blizu izvora Bosne«. Hoernes ih odbacuje. Altenthlimer der Hercegovina (II) . »Od toga mjesta. dok Bistue Vetus tra " i »oko Konjica u gornjoj Neretvi<<. 13Jo-150. H o er n e s. kad je u pitanju ova komunikacija smatra »da se nedostatak na Tabuli mora upotpuniti bilo imenima ili miljama ranijih stanica<< 9 • Stoga Evansova topografija mnogo na Hoernesovu.). s kojim je i Bistue Nova u blizini Rogatice. Bistue Vetus mu je u Fojnici. ali ni na tom putu TIIS nalazJi tra:gorva. .. Njegova rekonstrukcija ove i drugih cesta u Bosni. ali je odatle >>trasira« u unutra ! njost preko Prologa (!). ka " e Evans. vodi preko te ! kog i planinskog (Tu ! nica.<Otima vi ! e je plod kabinetskih kombinac(ja i pisanih podataka iz izvora nego terenskih faktora 4 • NI. Romische Strassen und Orte im heutigen Bosnien. dok Argentariju lokalizira u rudonosno Kopaonika u SrbiW. ne terena. i por ed primjedbe kojom je popratio pop. je Hoernes uputio Tomascheku. p. 497-528 i 545-567. terenom kojim cesta prvog reda nije mogla Ipak osnovna zamjerka. pa pitanje njenog daljnjeg toka rje ! ava alternativno: ili je cesta pravila zaokret prema sjeveru ili je i ! la lak ! im putem kroz dolinu Neretve »koja je u svim historijskim vremenima bila glavna komunikacija unutra ! njih krajeva. 1892. 32r8. 7 Srbras. p. Kada mu ne odgovaraju podaci Tabule. Wien. Stoga i ne vodi o distancama Tabule. od Salone do dezitijatskog (a Salonis ad Hedum castellum Daesitiatium). od tada jo ! voljnog poznavanja aglomeracija na tlu dana ! nje Bosne. te smatra da je bolje i ne koristiti se njenim podacima 7 . dj . 8 H o er n e s je ne ! to konkretniji kada qpisuje svoj put preko Suice i Borove glave u Li. odl. Hoernes locira Bistue N ova u Rogaticu ili Gora " de. 136-143 (Die grosse Strasse von Salona nach Argentaria). Evans je na karti (Pl. gdje je tragove jedne rimske ceste ispitao in " enjer Moiza.vu djela. koje sada Bosna. i Jadranskog priobalnog Koliko je Evans branio Tabule kada se radilo o cesti Salona-Narona-Scodra. Fojnicu (Bistue Nova) i Sarajevsko polje (Stanecli) 3 .:. U. I Evans ovu cestu vodi do Trilja na Cetini. 0 Ilb1dem. 5 N. p. kao i Hoernesu. 41 u Uvodu.. E v a n s. tok je ceste nesiguran<<. 4 M. stanica Ad Libros. Radu ! a i Vranic.

.6. Wien. opisuje tragove cesta na terenu. jo" i iako je [>isan pl'ije 90 godina . koji su definitivno potvrdili ispravnost Ballifove trase' 4 • Ovom se cestom pozabavio i A.. i na karti kao sigurna.. odjeljku svog pozn atog djela cestu Salona-Argen taria vodi do Trilja. prema izvorima. u prona " ao pet epigrafskih miljokaza. na osnovu a utopsije. ili894. [l. 158. a stanica In monte Bulsinio na vrhu Ljubu " e.Htio bih da je Evansov opis :rudarstva u unutra"nj-o. i str. .s en in B. 6. lP· 5 i 1:2. Brekala i Bukove Gore na Privalu i Duvanjsko polje''2 • Iako je Ballifu bila poznata rimska cesta od Mokronoga do # uice. a odatle preko Gornje Tijarice. dj. Romli:sohe St:ras. 14 GZIM. pa mu je ova komunikacija povezivala ne samo ». 1906. kako je predlagao i Kiepert (CIL III. 35--27. a Bistue Vetus' 7 u podno ! ju Ljubu " e u gornjoj Rami. bilj.13324. gdje je locirao Bistue Vetus. 26-28. B allif u 6. 1 3 Strassen. kao i Patsch i povezao sa mineralnim bogatstvom kontinentalne Dalmacije. 1 7 GZM. 7 = OIL ma: 13320---..oba pravca ove komunikacije.. 1893. 15 AEM. K. B u l koji je vodi prav·Cem: Klis-Grlo brdo)-Dugopolje-Doca. koji smatra da mo"' .esedlom na Tu " nici. 137. g. und H. BD. od kojih sjeverni vodi do Otinovaca na Kupresu... na rubu Bu " kog blata... p.jedan od naljil s·crpnij-ih i u isto vrijeme najsa! etijih (AH IIII. Bulsinius valja identificirati ili sa prijevojem Ar ! ano ili sa nekim s je . e. odmah iza Mokronoga. 14. a u Fojnicu Bistue Nova. U nastojanju da i hodolo " kim razlozima podupre ubikaciju Bistue Vetus u Varvari. 1899. P a t s e h je pretpostavio da je Tabula i najprije izrazio mi " ljenje da je stanica Ad Libros mogla biti u Letki na Duvanjskom polju. B a ll if se ne upu " ta u teoretske kombinacije.114). 189"4.. ilibi'dem. Kasnije se Patsch naN.. U Gornji Vakuf locira Ad Matricem. Argentarija mu je »negdje na gornjoj Drini prema granici Mezije i Dalmacije« 1'0 • Do takvih rezultata Evans je do " ao zato " to je ovu cestu. 16 Strade Romane in Dalmazia. a ju ! ni do pred Ramu. Tek je pojava Ballifova djela jedan sasvim novi pristup problem u istra ! ivanj a rimskih cesta u unutra " njosti provincije Dalmacije.. nego. Dionica ceste od Mokronoga na Duvanjskom polju do Fojnice je na prilo ! enoj karti kao nesigurna13 • Vrlo prilog ispitivanju ceste Salona-Argentaria dao je V.s'ti Dalmacije. dalmatinski glavni grad sa glavnim rudarskim centrima u unutra " njosti n ego i sa rimskim svijetom <<". p. 10 11 148 . na prilo ! enoj karti = karta CIL III iz 1873. Rad i m s k y. a odatle preko Radu " e u dolinu Vrbasa kod Gornjeg Vakufa i dalje preko Vr anice u Fojnicu. ali time nije ni " ta doprinio rje " avanju trase ove komunikacije' 3 • Dobar prilog poznavanja ceste dao je F. preko Pakline planine na Ravanjsko i Vukovsko polje.. B a u er. 2. P h. karta). koji je u ponoru..ispod Kurtovih preko Rudina-Mala na-Tijarice-Kamensko-Bu " ko blato' 6 • je tragove ove ceste opisao in natura. on je trasu na " e ceste bez razloga skrenuo.

V. jo " jednom potvrdio pravac koji je po utvrdio Ballif?3 • Ovaj miljokaz kao i oni Radimskog u i na Privali. 236. 3 i 4. . B a 1 A. Miljokaz je postavljen g. 20 'Die Benefida·rie['posten. 19126-21 7. preko Trilja (TiluTium) i Duvna (Delminium). 25. sa mons Bulsinius. gdje treba tra! iti i putnu stanicu In monte Bulsinio. i Patsch ovu cestu identificira sa velikom rudarskom cestom koja je povezivala srednjobosanske i podrinjske rudnike sa Salonom. 18 10 149 . P a " a l i na koje nailazi kod ove trase. Cf. M i ll e r a su u stvari korak natrag. 1!25-132. .Gornji Vakuf-dolina Bistrice-dolina L a " ve. je karaktera rad A. ogranka Tu " nice. je centar Domavia20. sl. Str as:sen. Abra m koji ovom komunikacijom povezuje Salonu sa Zenicom (Bistue Nova). on joj je ovako odredio pravac: Trilj-Ar ! ano-Duvanjsko polje-Ravanjsko polje (gdje se jedan krak odvajao u dolinu Gornje Rame prema Varvari)-Vukovsko polje-Radu "a planina. . Uspor. -. Rom. 21 . l na str.kon dopunskih istra ! ivanja za vezu Delminiuma (Duvno) i Bistue Vetus zaobilaznim putem preko Ravanjskog polja18• rezultate Domaszewskog. 141. G:ZM. u unutra " njost Bosne. u car a Gaj a l l if. D o m a s z e w s ko g i K. Mayer je.!12 VAHD. l3i9 li d. P a " a I Naselja. 1 156. sa spomenika). ali je ne fiksira na terenu112 • je zasluga " to je objavljivanjem miljokaza iz nedaleko od Trilja. dok mu je Argentarija u na Kravice u Jadar21• Doprinos istra ! ivanju dao je i M.. a odatle u Zenicu (Bistue Nova po Patschu) 19 • Radovi A. K. 1940. Domaszewski u svom sa ! etom prikazu ovu cestu vodi od Trilja ravno na sjeveroistok. M ay er a. koji je izrazio mi " ljenje da se radi o cesti koja je povezivala srebrene rudnike na srednjoj Drini. rrtin. i prilo ! ena l m·rta. 23 ! IIbildem. 125 Iblidem. sa Salonom.152. a n epodudaranje distanci T abule sa stvarnim udaljenostima na terenu obja " njava l akunama na Tabulr25 • Posljednji je istra ! ivao ovu cestu E.6--518. Dopriiilosi po:zmav anjru rimskih cesta u Da1ma:ci:ji.. 15. Mayer je s pravom da je cesta iz Bu " kog blata prelazila u Duvanjsko polje preko sedla Privale. Miller svoju trasu vodi od Mitrovice preko Zenice (Bistue Nova). . USjpor . a Patscha u Duvnu. . a odatle preko Tuzle na Drinu. 4711-474. VtAH!D. sigurni su putokazi po kojima se ova cesta mo ! e pouzdano slijediti sve do Duvanjskog polja. polja (Ad Matricem) i Otinovaca na Kupre " kom polju (Bistue Vetus) u Vido " e (Ad Libros). M ay er. i B]ist. 39. a ne one u izvori " nom Vrbasa. Jrulija IMalksimina. na miljokaze iz o kojima biti govora kod opisa ceste.1906. Stanecli identificira sa Ilid ! om kraj Sarajeva. str. Mayer je identificira sa Zenicom se na natpise sa elementom Bis. 130 i 131. iznad Bu " kog blata. gdje je povezuje sa komunikacijom Ad Drinum-Sirmium i tako ve! e sa Argentarijom. do Zenice (Bistue Nova). " to se Bistue Nova. linanalizom imena stanice In monte Bulsinio ukazao da se ime Bulsinius u toponimima Bu ! anin i Bu " ko naime planinu Tu " nicu. bilj. a odatle do ZeniWIM XI. Vodi je iz Varvare (gdje je locirao Bistue Vetus) na gornji Vrbas. oko Domavije.

koje je Patsch identificirao sa Delminijem . koji je od najstarijih vremena. To isto ilustrira i sa ubikacijom Bistue Vetus. Cesta je dalje nastavlj ala prema rudarskom oko Srebrenice na Drini.-cct cest e.lj a n i i jer u stvari. Ovim putom su od najstarijih vremen a putovali vojnici. sve dokle se # u arheolo ! ka i pismena bio ne samo najfrekventnija nego i glavna veza Dalmacije i kra ! kih polja jugozapadne Bosne s jedne. Za stanice Ad Libros i In monte Bulsinio smatra da se ne mogu ubicirati jer su stanica Ad Libros i Bistue Vetus ispu ! tene neke postaje. vode trasu ove magistralne ceste prvog reda po centralne Bosne.a Je 1 rTabule. gdje se nalazila Argentaria (sc. " to su na Tabuli ispale neke stanice. A J III. Ad Matricem »kod Gornjeg Vakufa<<. jer trasa ove komunikacije nije ni do danas pouzdano a niz aglomeracija i stanica uz nju ili nije lociran ili je lociran pogre ! no. njima i Sergejevski. Insistira-k a kvo-·ta k vo na. fascinirani autoritetom Patscha. Samo stoga ! to je Patsch Bistue Vetus locirao u Varvari.ovo se mi ! ljenje.tao i do da. metalla). a sredi ! nje Bosne s druge strane : to je onaj put koji iz Duvanjskog i (Livanjskog) polja vodi dolinom " uice na Kupr e ! ko pol je. Ni kao ni drugi arheolozi koji su se ovim pitanjima bavili nakon Patscha. 65-&6..: t2injenica ! to se Naselja 35-51. i Patsch i a i drugi. A upravo ! to je ova cesta prolazila kroz Duvno.loni (:Klisu i S:plitu ) a lZ 1 ter Je o::. Bistue Nova u »Mo ! unj-Vitez<<. Njime su nadirali bilo u :j edn o:tYl ili u drugom pra"vcu (Rirn. e·t se cb. ! to nam brojne prethistor ijske gradine. je lokalizirao stanice kao sigurne: Bistue Vetus u Varvaru. n avodnoj lakuni r:rabule ne cbja ! njava se ni ! ta. u Gornjoj Rami.r. trgovci i putnici jo ! mnogo prije Katarina Zena (1.. moglo bi se odr # alo bez osporavanja sve do danas . i j e d i n a gr a n a je p ra\. on navodi kao dokaz to ! to se na njoj ne spominje tako va # an centar kao ! to je Delminium (dana ! nje Duvno}"".nas. Upravo je da dosad nijedan nije trasu ceste Salona-Argentaria tra # io na jedinom pr ir o d n o m prolazu iz jugozapadne u centralu Bosnu. posebno 47-51.bila je glavna zapreka da se pravilno postavi ovaj zapleteni hodolo ! ki problem. i ostali. 26 150 . pa je zbog toga zbirna vrijednost distanci sa Tabule u odnosu na trasu (preko Varvare) za punih 33 km. Delminium i dr.ce. to je bio i B osne J)rerna SG. pa preko Velikih k u pre ! kih vrata (1384 m) silazi u dolinu Vrbasa . Bistue Nova.:::trJ.550) i Evlije (1655). kuda ni danas ne prolaze putovi. rekonstrukcija ceste zasniva se uglavnom na Patschevim ubikacijama Bistue Vetus u Varvari i Delminija u Duvnu. Da li s pravom? Op ! irnije sam izlo # io historijat istra # ivanja ceste Salona-Argentaria. a Stanecli >>kod Kiseliaka<<. i sa njenog prirodnog puta samo zato da bi njome povezali Varvaru.ila ospor en. nisu ni poku ! ali provjeriti da li su ispravne Patscheve ubikacije Bistue Vetus. nasel ja i utvrde.

I s t i. upravno preko . 19211. Kartu II).i Timski r p ut hodio je ·i• z S al01ne. 39-46. 3.i spod Kiurtovih . 1 1920.ista trasa koj1 u je Hksir·ao B u l i BD. a zove se Bilibrig. 192. U kraj Trilj a ubicirao je M o m m s e n. 3o S. p. g. 1950. e. KHs . 1902. Novi doprinos ubikaciji Tiluriuma dao je 2 7 Do Dicma se cesta podudara sa trasom ceste Salona Servitium. j e na osnOVIU votivno:g natpisa lOM et numini H. 358 Delmmmm.polja.jedan krak se odvajao za Naronu.preko Rudilna -Mala Stupa . a 1:1a Ga11dumu je bio pretorij 151 . Dalje opisuje trasu do Sinja. 21 i 25 'Dr ovamenJti antJiohi a Klis) . Trilj ).Gardun -Trilj. Poklapa se u cijelosti sa prvom dionicom ceste SalonaNarona. Ostaci mu se jo" dandanas. dio toga naselja uz most . 29 • U Trilju je prelazila Cetinu (Hippus flumen) preko mosta koji je 184. . obnovljen za cara Komoda suptum et operas subministrantibus Novensibus. 19013. 16.Tijarke .a) . Ova je dionica ucrtama na :karti.20.Kamensko . opis dionice Salona Aequum u I poglavlju..6 -1 92. va ! an municipalni centar u Duvanjskog polja. Najbolji da se to postigne je evidentiranje tragova ove rimske ceste na terenu i fiksiranje aglomeracija koje su se r azvile uz ovu komunikaciju (v. 50. Riditis (CIL III 3202). Pans Tiluri je po m'i!"ljenju Delmati J!I. BiD. Delminensibus. novci. 1 H I. U Trilju je bilo .prema ·Kilisu. kao " to je potrebno r evidirati i pravac same ceste kako je ona dosad fiksirana u literaturi. 198 ovako opisuje ·Odsjek Salona . Cesta je iz Salone vodila preko Klisa i Dugopolja do Dicma.Doca . a u nastavku: . B u l i BiD. CIL III p. Pregled m ilj. ali je mogla imati na na " u cestu. jer se bijeli zelenim vinogradima« . stoga se zadr ! avati na detaljnijem fiksiranju njene Osim toga.na Tabuli ne navodi Delminium. tragovi ceste i dr. a zatim kroz Dicmo Donje prema sjeveroistoku te preko izlazila na Gardun i Trilr. koji se spominje n a natpisu iz 184 (C. T . U Tiluriumu je bio caput viae Narona-Scodra-Dyrrhachium.52. natpisi. U VAHID.p. gdje je pod (k. " to iznosi oko 24 km.ippi fluminis utvrdi·o da je ame CeUne :billa Hippus (Hippius) a me Ti'}urus.p. Stoga je potrebno provjeriti Patschevu lokaciju Delminiuma u dana " nje Duvno. . Trasa ceste (Argentaria) a) Dionica Salona XVI Tilurio (Trilj na Cetini) Po Tabuli dionica je duga XVI m. p. VAHD. s ove dionice poznato je jo " pet miljokaza: tri sa Klisa (careva Maksimina Trebonijana Gala i Konstancija) i dva iz Dugopolja (Maksimina i Konstancija). 11 8199. lJ i VAHID. Nov prinos ubikaciji Tiluriuma. 2. 128 V. ne mora da da je Tabula Delminij je mogao le ! ati i na nekoj drugoj komunikaciji. T . G u n j a a .). 424) bilo Salona-Tilurium i Salona-Aequum.2).680 m. To je ona .. ali je bivium na Tabuli pogre " no(?) na desnoj obali Cetine. Cesta je vi " e puta i sigurno na. oka.Grlo !brdo) .za n a 1k!r aju ovo.DUigopo'lje . Deilminium treba tra ! iti na [)luvanjskom po:ljr u. Cf. od v.rata (Por1ta Andetrii. eo V. nego i miljokazima.Hu " ka ·l:Jlato. Ne miljokaza na ulazu u Salonu. " to bi pretpostavljalo dva mosta preko rijeke. n.g p oglavlj a. sve careva III i IV st. kao " to je sa samoupravnim gradovima Novae i Doclea. p.K:lis: > >IStar. H3 i VAHiD. ili nije: 23. dolk se naselje zvar lo Tilurium (rh:w.Dicmo.7. trasa je dobro dokumentirana ne samo brojnim nalazima (grobovi. Topogr afska pitanj a (i ekskur s o Tiluriumu). koja nam nije tradira na u izvorima.

142) Tribulium. A. 1 137_.. Rad i m s k y. P av a n. C. B u dr o v i e h. 152 . M. h .67. jer od Trilja do Bu ! kog blata treba da svlada relativnu razliku od oko 350 m. do 6 m duboke. 11 16 i 199. Jahrbuch f.skog muzeja u Sarajevu br. pa je prema tome odabran najpovoljniji pravac. Paljevine u Gor. 11 894.. sve careva III st. 26. Arheolo ! lm !karta BiH. I s lt i. G. 1894. C. Trilj je bio i ostao raskrsnica cesta. 19013.70. Jed• no ·Dimsko bi'lo je i u nedaleko Reni·6a. 105. ili 32. . a drugi prema jugu u pravcu Ar " anog. sub quibus ruderibus sunt continui fornices supra hasque pl urima p lebis sepulcra. ali to je Ballif da je jedna vezna cesta i ! la od Ar " anog preko Vira i i tako ovo podpovezivala sa Naronom35 • Iz autopsije sam ispitao cijelu ovu trasu.Sohemwtismus topographico historicus vicariatus Apostolici et custodiae provincialis Franciscanico Miss·i onariae 1n Hercegovina pro a. kojima i na Gradini u i na Gradu u Vinici34 • Spurile koje je kod Brekala na ! ao Ballif da se jedan odvojak ceste odvajao prema sjeveru preko Bu ! kog blata (mo " da u pravcu Vido ! a}. Altertumsk.. Vjerojatno je sa Plinijevim (n.ine. Ballif je cestu pratio po od Trilja do Grabovice na Bu ! kom blatu. Adriatica. 25. 2!30'). O prethlisto·r ijskoj gradini u V. Ricerche. Dokmmentaoioni centar Zemalj. 113 Natpis CIL III 14647 (lok.1. Uspor. na Malloj gradini. Cf. g. 49 i 511 i 1950. 97. 337. A If 51 d y. B u 'l i BiD . Rad i m s . 102-104. 4 Gradlina u m i Grad u Vinici 634) v. otprilike 33 km. 215 i 26.. oni u Kaza. p. Ulbicazione. a uz rub Bu ! kog blata evidentiran broj anlokaliteta. 165. odnosno njegov pisac P. G01Vl.k y GIZIM. Delmati II. Decija i Klaudija II). 1897. na vise mjesta kod Tiljoa· ilica opisuje usjeke. Jai luib. Split. Osirrn to1 ga. ispod Gradine). U spor. Iako je cesta u stalnom usponu. kasnije podignut na rang municipija. 26-28.i ·(VAIHJD. P a t s e h. A. Dalmatia. Will lkes. Monatsberichte der Berliner Akademie der Wissenschaften. kao i Burnum. 24. sl. p. Posti'lle topografiche e toponomastiche su Delminium e Tilurium. tragove ceste V:U legije. 30• 0. 181 61 7. V. 483-488. 1899. Cf. F. II (1908). 16. prvi istraove ceste. 3 1 Strassen. B u l BD.b) Dionica Tilurium XXII Ad Libro s Dionica je po Tabuli duga XXII m. ·1 93:5. B a k u l a. 112l4.l avlja.8 i 'I1i: lurilum.. Stra·ssen.3 9. 49 i 31 b. B l a u.g inoo iJIJJdioiraju turske rui ! e- v. • 18. Do\k se podaci za Grabovicu. B a I l i f. III. iznad Brekala i Bukove Gore31 • Osim brojnih koje navodi Ballif. d. 108 i d.gradLne (arces). 32 • Uz trasu je osim toga i rimski natpis u Tijarici Gornjoj. smatrao je da su tragovi rimskog puta kod Ar " anog dio ceste Salona-Narona. Blau. M. sl. Tijarici. ipak joj trasa nije naporna.pog. Die Sprache. Bonn. mtljokaza pri kraju ovog . J. navodi u Kazagincu quedam magnifica . 3011'---<30'2·. Bevolkerlllng 1'1. F. cf. novcima i zidovima33 pod Gradinom. 35 Hl. Cf. a u Grabovici penes aquas M u k i ! n i e a areis item in K or i t a et dem um in Re n j i extant. Donje Tijarice.. I v e k o v BD. koja predstavlja prirodnu vezu doline Cetine sa Bu ! kim blatom i kra ! kim poljima zapadne Bosne. Moglo bi se pomi ! ljati da je i Tilurium. KoDi ta li odnose na . Tilu·r ium se ne ni na :poznatom natpisu o olbnovi mosta iz 184. dicta vulgo H a n. 1965. 340 m. preko Vedrina. S ol b zirom na blizim kolonije AeqnliUJm. jer •su u Trillju beneficil} arski nal1jpis. trasa je na ovom odsjeku dobro dokumentirana i miljokazima: u kraj Trilja (cara Maksimina iz na Bu ! kom blatu (Gordijana III. to je te ! ko objasni• ti.. M ay er. Ovo je ujedno i veza Salone sa dana ! nje Bosne. Kleinere Untersuchungen in und um Narona. J. O. sa grobovima.

Stra. a to upravo odgovara polo " aju Gradine u Bukovoj Gori. koja je od Tiluriuma bila udaljena 22 milje. p. 1894. 19216-1927. Zidine. Vinice i Zidina na Bukovu Goru i tu se vezati na opisani pravac preko Vedrina.20 m. 2!5--'26. koja se gubi u ! umi.je!tacr1a kao ·>>staJri iko'lo·sjek«. I u Prisici kod se nalazi vi ! e Tu se u njivi i ogradi zapa " a i neka stara kal drma. iz Trilja je cesta mogla u dva smjera: mogla je nastaviti trasom ceste Salona-Narona do i tu skrenuti na sjever. Tijarice i Brekala38 • Pravac preko je du " i i ne uklapa se u distancu Tabule Tilurium XXII Ad Libros. 38 iB a ll i f. dok nam miljokazi iz sa milijacijom XXXIV i XXXV m. a Sal(onis) dokazuju da je trasa ceste sigurno prolazila preko Vedrina i Tijarice do Bukove Gore dalje. po imenu Ad Libros. Miljokazi iz koji su morali stajati negdje Prisike i Kazaginca. 153 . 40 VAHD.Ovu cestu navodi · i V. ssen. i sam 36 se vide u ! umankiu na lok. pa preko Studenaca. ali ne ! to bli " e Bu ! kom blatu. I R a d i m s k Y. n eka starins: k a putlicr1a . ! irok do 4 m. Udaljenost preko iznosi vi ! e od 45 km38. R a d i m s . . Mehkog Doca i Zidicr1a prema ZU{Panjcu«. Kako je pokazao Ballif. stanica se nije nalazila u samom naselju. odmah izna1 d sada ! nje ceste.-na ! ao sam i u Kazagincu ispod Ivana gdje su se na dva mjesta u kamenjaru kroz koji cesta prolazi u " bunju tragovi koRazmak spurila iznosi 1. na Iok. Put. Tragovi ove ceste nalaze se oko 100-150 m ispod savremene odnosno Ivanove a generalni pravac bio joj je Ivana (koja le " i na savremenoj cesti)-Kazaginac-Kurtovina-Bukova Gora. Sltrassen. su dokazi ne samo za pravac ceste nego su ujedno i putokaz za lokalizaciju putne stanice Ad Libros. Ako je jedan od miljokaza bio postavljen na 18. a drugi na 19. GZM. Cf. a je osnovni pravac se uklapa u pravac Trilj-Bukova Gora'l 7 • Rimska cesta je produ " avala uglavnom paralelno sa sada ! njom. Ranije se u njivi Ivana vidio i nasip koji je sada zaoran. tj. tj.n (u rukopi• su): > ><Kraj sela (tj. da je cesta i ! la preko Vedrina i Tijarice najbolji dokaz jesu miljokazi iz i je pokazao da se miljokaz iz nalazio na udaljenosti od XXI milju od Salone40 . udalj enost koja upravo odgovara dionici Trilj-Vedrine-Tijarica-Bukova Gora (Korita). p ra1 ti novi put a [loznata je od m. Op!irnlije o toj cesti govorim u odjelj< kiu >>Pri[Ju tovi«. 299 i B a ll i f. Gla'Vica. 35 milja od Salone manje 16 milja. ne ! to manje od 33 km. '3 9 Cestu preko Vinice i Zidina detaljno je opisao jo! A l a ev BD. leksiko. O ! tra g• l avica. dok Tabula daje svega 33 km. milji od Trilja (tj. 56. 1878. 26. ! to je jo ! vjerojatnije. kamenitim terenom koji je jako erodiran i zarastao u ! ikaru. koje le " e ne ! to ju " nije od Gradine u Bukovoj Gori ili sama Bukova Gora. zatim Ravnog Doca.k y. koliko iznosi udaljenost Salona-Tilurium) onda putnu stanicu Ad Libros treb a locirati 4-6 km od Kazaginca. 3 7 l u Brelmlima. kod« naselja koje se moglo zvati L ibri ili a to bi mogla biti Vinica ili. 141. Z·idina) spuri'le liimske ceste koja je vodi•la uzlazno od u Dalmaciji preko Vinice. nego neg· dj e >>U blizini. mje ! tani nazivaju »rimski put«..

A n ton ij a Gordij a na iz oznakom milja od Salone (Foto Ra n ko na B u ! kom Blatu sa 154 .Miljokaz u Slika 16. cara M.

1394. Cf. a u ve. z. 44 Napominjem. Vinici i Zidinama. :Strassen. Nastojalo se. Rad i m s 1 k y. V. 10.i sa l# lgendarnim Bu " ani:m gradom. niti mjEJ!tani Z!Ilaju odakle je ime sela. v. Zasad_ u da nisu ostaci cemeterijalne bazilike uz ovu nekropolu. <5 S t arij>i . Ipa. Posebna izdanja . v. Ne odbaoiti' ·ni ure1Jpos•ta1Vkm da je nekropola ·Uinutar Gradi. koje su sasvim prop ale.9 . Usp. i stanice Ad Libros XXXVIII m.XII. · 299. Sarajevo.tio) da budu u podjednakoj udaljenosti jedna od druge.ne u Bukovoj Gori (Koritima) na·stala up r avo u vezi sa na ! om putnorm stanicom. str. p. p . s. Putovalo se 'Samo dan ju. na kojem su bila naselja u Studencima.putovanja (O:ko :210 m. u neposrednoj blizini Gradine. koliko je mogao izdr " ati kt+rirski konj (oko 5 m. od Salone. p. 239-242. knj. . 1894. odnosno do vrela Muki ! nice u selu Korita44 . 4.z idanom zidu i samo jedna hribina jedno1g crvenog rim skog suda«.. 208. Rad i :m s lk Y.. od kojih je ono u Zid inama. M ar nekropola na p. uz r ub Bu ! kog bla ta. 42 Z. morali bismo od d a miljokazi iz ponora u sa rimske ceste iznad samih i da su stajali negdje Prisike i Kazaginca. dok su m a. o tome I. M ay e r . koja je dio godine mogla snabdijevati putnike vodom. osim sto Rad i m s .ponekad hi'le drvene zgrade. P a!al Naselja. 1969. GZM. Zidine i o tome zapisao: »Jedno pokusno kopan je dalo je masu hrbina raznolikog ilovastog utega za stano·v e fi ilovaste kolutove.stanicu Ad Lilbr os lnka'lliziraju u Vido ! ima. 39 . 155 .k. najbolje pokazati opis i analiza dionice stanica Ad Libros i In monte Bulsinio45 • 41 U samim Zidi1 nama nisu evidentirani antioki ostaci. ali se ipak neke putine. koJa b1 morala :pos. Teren oko Gradine jako je erodiran. tu cala.5 km. 21 6. Jo ! rprtje vr ! io je sondafulo iskopavanje na ovoj Gradini R a d i m s k y. p. Sama putna stanica Ad Libros bila je svakako negdje u b lizini Gradine u Bukovoj Gori. Arheol.pu:bne stanke na na ! em To s• u . p . onda bi nas razlika stajali ! ta miljokaza sa milijacijom XXXV m. Libri. A. locirane bli "e ili dalje od n aselj a.vl'ja u Zidine. 60 i 62. najopravdanije je da ostanemo kod identifikacije Ad Libros = Gradina u Bukovoj Gori i zbog spomenutih arheolo ! kih nalaza na Gradini i oko nje. dovela upravo u blizinu spomenute gradine u Bukovoj Gori. na kojoj je posljednjih godina otkopa-· no g roblj e 4'2 • U blizini Gradine. ! to bi moglo poticati i od starih objekata4 3 • Ako bismo provjeravali lokalizaciju stanice Ad Libros = Bukova Gora. pa tm 1 ne nalaz1mo arheolo !" k ih os• tata:ka. .nje. ova g>ra:d1na katastarski pripada seLu Koritima. p. naime. 1892. su ove stanice (gostionice i konju ! nice) bile osaml jene. No kako nam nije poznato mjesto na kojem je stajao miljokaz. ilova·s ti lijep sa z1dova. moglo biti L ibri. s. ! to je u ovom bezvodnom posebno va " no.rai. P i :rk o v i Crucium. Gradinu u Bukovo j Gorii sta. Die Sprache. koliko je ova lokalizacija stanice Ad Libros ispravna. koja le " i oko 6. ali ni b·a1 ga malterom . i to onaj sa oznakom XXXV m. Tu je izlazio i put Gora. Centar za balkanolo ! ka ispitivanj a.to1jati ukoli ko je o gr oblju staQnog 1 n aselja. U stvari.5 km S obzirom da je trasa bila ne ! to od dana ! nje. nalazi se estavela Muki ! nica.stor·i jskoj gra·di1ni u Koriti ma kod Duvna. jer je izbjegavala zavo je. sve J# O'Vl'Slio od urirode terena Ikao i drugih raz nih okol1nos•ti.).nsiones no jedna od druge udaljene dan . .U spor. leks. gomile i ostaci suhozidina.k y GZM. GZM. ·da dosad nis u isplitani arheold ! ki ostaci nij edne .toponim Zidine govori o ostacima nekog starijeg. odnosno naseljem koje se s vremenom razvi'lo oko .i B a ll if.). 22> 1. udaljeno od Gradine svega oko 1. bli " e Gradini u Bukovoj Gori. 219. najvjerojatnije rimskog naselja 4 1 . k od po ! tanskih postaja (posta.

a ujedno i prolaz iz Bu ! kog blat a na Duvanj sko polje. nekih 300 m ispod sada ! njeg mosta. kori ! ten je milenijama. Dalje je i ! la uz rub polja ispod Erijevaca u Prisoju. uz sam rub Bu ! kog blata. bazilika u Prisoju na Bu ! kom blatu. od koje se dio dug 150-200 m i kod Ivana na Naklu (Grabovica). jo ! i sad se mo " e pratiti oko 100 m .rda podloga. cca 13. Da je taj stari put u osnovi rimskog postojanja. odnosno Ar " ano. ili 13. te na silazila preko Nakla nizvodno od Karlova Hana. Tragovi joj se opa " aju i kod Luke koja je na samoj trasi stare ceste. miljokazu. dvij e nekropole u Potprivali. p. Dok je naime kroz Prisoje rimski put i ! ao poljem ispod sela. do Privale starim putom ima oko 3. nije niko detaljnije ispitivao. ali se na nekoliko mjesta uz dana ! nju cestu mo " e vidjeti i stara »tlaka« 46 . koja je u vrijeme Austrougarske 8 km.Livno. Od greblja do Mostina. 1968. Zbog toga ovaj odsjek zaslu " uje op ! irniji osvrt.. Put. indicira i njegova ! irina od oko 4 m. Od ovog groblja. 46 47 Imumsolum. U Grabovici na ! ao sam tragove rimske ceste na vi ! e mjesta. ! iroka do 4 m. detaljan opis za drugu priliku47 • Pravac od Bukove Gore preko Pris6ja i Privale do na Duvanjskom polju jedini je prirodni. gdje se vide i spurile. AP. ! irok 4 m. ukopan u zemlju. Gubi se pod savremenom cestom koju je izgradila austrijska uprava. a kako pokazuju brojni spomenici iz ranijih i kasnijih vremena.5 km. Ovdje se na tom pitanju zadr " ati koliko je to potrebno za razumijevanje cjeline. groblje Pod Malj evinama. Stara i nova cesta u nastavku se uglavnom poklapaju.Ar " an o) bila je otprilike u sredini sela kod greblja. Odmah pored ove ceste na Naklu se nalazi i velika srednjovjekovna nekropola. gdje je na M o s t i n a m a od starine bio most.e) Dionica Ad Libros IX In monte Bulsinio Po Tabuli dionica je bila duga IX m. Privala na sedlo koje razdvaja Bu ! ko blato od Duva njskog polja. Iza Gradine u Bukovoj Gori prolazila je cesta pored vrela Muki ! nice. Raskrsnica (Duvno. 156 . a savremenom cestom. ali mu je vrh odlomljen. nekropola n a Lazinama u Kri ! tama. koje se nalazi u neposrednoj blizini ru ! evina bazilike. na putu za Ar" ano. udaljenost iznosi otprilike l km. za koji su mi rekli da je ranije bio vi ! i. 162-165.ispod crkve. u kamen. Odmah uz Lukinu nalazi se i jedan kamen oblog presjeka.320 m. nekropola na Podvornicama u Kri ! tama. Tragove rimske ceste kroz Prisoje.5 km. gdje je bilo raskri " je putova prema Livnu i Duvnu. sa vrlo starim zaraslim u ledinu. Odmah iznad Muki ! nice vidi se stari put. sve u Prisoju) i tursk i put su prolazili iznad rimskog kroz samo selo. tv. a odatle se penjala uz prijevoj zv. du " ine od oko 100 m . To je bio uz izvjesna manja odstupanja glavni srednjovjekovni i turski put od Duvna za Livno. i nastavljala kroz Grabovicu pravcem dana !nje ceste. srednjovjekovni (obilje " en sa ! est srednjovjekovnih n ekropola: Bugreblje.

. gdje je bila raskrsnica putova. otkopao baziliku' 9 • U ru ! evini crkve na ! ao sam i natpis Publija Elija Juvenala d uumvira municipi Delrninens ium.ponjm > >Mal!eta«.m ! titila je po l1imljanima. ::. Od rimskih ostata ka spomenut samo t!'agove dva rimska naselja. kod vrela " banica. Vele da njima u zemlji ima jo ! mnogo zidanih ten:t' lja. 220.. .n. atribuiran municipiju ili koloniji rimskoj u Duvnu53 • Natpis iz " banice pokazuje da je darovalo u tom naselj u zemlji ! te za grob nekom Neposu (GZM.c>'-<vim su zasute profiliranim arhitektonskim 1 •• . dino to. u tradicij i poznato kao Sirkovac-Grad.. P a t s e h . od Rima «. na njivi J olu ! i pod Brljevcima.. na padLni Na jedna Gradina. gdje sam 1968.n-. 1867. 1968. na prostoru. Druga naseobina je pod Privalom. od nekih 7 km. U nastavku se ka # e: >>Tu se oranicama razne. : . 1895. . :. Odatle i municipalni natpis ko ji svojom formulom: . ovdj e zatekao arheolo ! ke t ragove n aseobine u samom uglu polja. 0mazanim kom2.·•.Osim prethistorijskih gradina.d!rna. GZM.. kamer: Je m . l(o co) d(ato) d(ecurio num) d( ecreto) indicira postojanje jedne samoupravne civitas na Duvanjskom polju 51 • Zbog va # nosti koju rimska aglomeracija na Privali ima u ovom izlaganju. 49 se jeNekrose :nala·zi \ AP. grmljem uzvisine.. uz cestu su locirane i brojne srednjovjekovne nekropole. od Grabovice do Privale uz staru rimsku trasu ima osam srednj ovjekovnih grobalja (na Naklu u Grabovici. mj. s1 C. . grad u Bosni.. te ih kao »Cuiusdam perrnagni aedificii rudera «.. a oranice U G' . .. S1 GZM. . . Bakula (Schematismus. koje su kori ! tene i u rims!w doba (dvije grad ine u Prisoju i tri na Privali).. 285 = WM V. i 1969. kako znamo (str. s! Nav. tesanim . 297). Na kratkom odsjeku puta. 138) je poznavao te razvaline. i te r binama . gr·. okupirana V e l i k a gr a d i n a. 286)..n. 162-165. g. Od r imskog naselja u polju ostalo je malo povr ! inskih tragova (tek gomile kamena). 3. G'ZM.wnwm klaka. na Glavici i na Tabli.. str. 11 8• 94..uc:H pamte da je i tu tbilo pola .eJ tluvas toij sud :!.se naQa:zila odmah drznad mosta.. u cjelini citirati opis koji daje Radimsky: >> U Stipan k o m p o l j u nalazimo od vrela " banice u ritu istog imena i pod V e l i k o m gr a d i n o m razvaline rimske naseobine. na Duvanjskom polju. koja je utvrda uostalom bila za ! titom i znamenitom pr i j e m e t u kod P r e v a l e i rimskoj cesti preko njega<< 52 • Kasnijim izmakao je iz vida ovaj vrijedan topografski podatak. 1895.ve u Prisoju. na Mostinama 48 . ali stariji LLj. iako je na nj ponovo ukazao i Patsch. ko ji je smatrao da je ovdje u polju bio v i e u s. so 157 . kojoj ostaci zapremaju preko 3 ha povr ! ine.:grada. na samoj Privali i kod izvora " banica pod Privalom). Rimsku naseobinu St1pam . kojima se mogu razabrati temeljne zidine pravokutnih . jeC:no je u Prisoju. jer je zemlja intenzivno i ali je Radimsky" 0 jo ! 1893..11. 48 Srednjovjekovna nekropola na Mostinama je uni ! tena. zatim na Lazinama. 18-95 286. . upekur ••.

Tu se (jedinstven fenomen) dvostruke. kako je pretpostavljao i Ballif54 • Sve navedene okolnosti govore u prilog identifikacije ovog n aselj a. spurile se gube i cesta nastavlja do srednjovjekovne nekropole na lok.na samoj Privali . do # banice na Privali dana ! njom cestom iznosi oko 15 km. u kojem je Bakula prepoznao »cuiusdam permagni aedi ficii a Radimsky temelje mnogih pravokutnih zgrada.To:ponimi Bu " anin i Bu ! ko blato mogu se •sma1 kati lingvisti!oklim . analizom oronima Bulsinius.ssen. dijelom kao zaoranu kaldrmu u njivama ispod Brljevaca.n ium) . . P h . 1940. 100. p a je stanicu In monte Bulsinio (Ravenatov Monte Bulsi. Rimska cesta bila je jer nije pravila onaj veliki zavoj Karlova Hana i Privale. kao i Tomaschek PWRE 3. pa uz Privalu do # banice. Trilj (Tilurium). od korijena Buls + ilirski sufiks -inio. gdje smo ubicirali Ad Libros. ili kao tlaku zaraslu u ! ikaru. nego vodila trasom ispod Brljevaca (Prisoje) i kroz zas. Razmak spurila iznosi 1.Delmi. Cf. 1895.31'1.I Patsch je istakao da je pored tog naselja prolazila rimska cesta koja je dolazila od Trilja i i ! la prema Duvnu.s·irvi·valima :kao i ne!ki drugi sa delma. Glavica u Potprivali56 • Mje ! tani na ovom mjestu sasvim razlikuju dva puta: »rimski << od turskog. a IUjedlllo i kcmtiiiliUi.5 km. pa kr o z Brljevce. Olc-in iu m. Drugi opet vjerud• u da su to »tragoVIi Go:spini!h kola. Promina (Promona) . ali kao po1 l je. je ogranak Pri vala. Simo So.. Zatim p rethistorijske gomile (Gromila). i da se u toponim u B u ! k o bla t o star i k or ijen Buls-. kada je iz Rame i ! la u Sinj<<. M ay er. p.lim (Salona) i dr.t skog Knin (Ninia?). 21 81 6 i GZM. M ay er VAHD. Ma ! eta (na Lazinama). Cor -inium). a dobrim dijelom . = 13. 5 6 Za ove spurile mje ! tani ka " u da · su 1 tuda "!Pro!la rimska ikola«. sa putnom stanicom In monte Bulsinio. P a t s e h.20 m. Krivatak. To je IUjedno i sna " an dokaz Ida su r oma1 ni:zirani ostali jaki supstra t i nakon doseljenja Hrvata u 1 krajeve. 2. Die Sprache. uspio sam da joj sigurne tragove utvrdim gotovo na cijeloj dionici od Nakla do Privale. brdo «. A. dotle >>rimski < < presijeca dolinu ispod turskog te se gubi u nanosima bujice Mrtvice (Zmijovac) koja se ru ! i sa Tu ! nice. Mayer je do ! ao do prihvatljivog da je m ons Bulsinius dan a ! nj a T u ! n i e a . Rhis-inium. Potprivalu. Stra. ili ne ! to manje. mogu sa manjim prekidima pratiti puni kilometar. Tek kada se niz Crlj enice spusti na mekano tlo. koje Mayer dopunja u Monte Bulsi (n io). . 1 158 . Stvarna pak udaljenost od Gradine u Bukovoj Gori. U ovu kategor:fju toponima svakako ide 1 Duvno {. 129. Dok turski prolazi iznad Glavice pored lok. 16. u " ivi kr ! . a i razlozi. u >> gr eda. GZM.na padini brda Kolina. 1904. t r agovi ceste I r eda obilje " ene miljokazima. Za to govor e relev antne polo " aj naselja.5. 55 A. U nastojanju da trasu ceste odredim in natura na terenu. udalj enost naselja od Duvn a i cd Bukove Gore (po Tabuli). i 54 C. Sinod (SinodiIUm).(npr. B a if. 318) lokalizirao upravo na sedlu Privali. a ! irina samih je 12-13 cm. preko kojega vodi jedini put ( jo ! i danas) iz primorja u unutra ! nj ost zemlje 55 • Putna stanica In monte Bulsinio u d aljena je po Tabuli od stanice Ad Libros IX m. 4. promjera 15 m. sve od Privale do Crljenica niz stranu zv. da se to kazuje od IPambi!vjeka.t eta ovih naselja kroz vijekove. :n-0-.

. koji je u Z id je bio zi.-L'I. Z 'v ana Otoka ili Luke. l ijepo se vide tragovi r ims. . vidi se i sada drugo (glava) mosta.ba ! luk« i preko njega se oralo. ranije se n ije orala. ali ljudi pamte da je bio du " i. . k a da je ovdj e iz buldo " erom pijesak za n asipanje ces te Karlov Han . ·kamen dobro klesan.t ri god.65 m.: . od ·kamena su biri samo stupovi a od drvet a. Mostine kod Karlova H ana.v rt« Tadij e Kapu lice. sada visok 1.8 _j u i Jo:sc n alazi i n.mostina i most).Ttavodno prije 50 godina . U i u Vrtu bilo je dosta kamena :k01ji je 1 narod raznio a jo ! ga ima li u Kaogradi.. a dijelom i odni jela jaka bujica :\ r· a. i danas dobro nazire u " itu.Upornjak na lij evoj strani bio je ! irok oko 3 m. Vr h mu je odlomljen.zi'li'ke.k. Uni ! ten je prij e dvije.primije ! ena i ervenica rossa) ili uSiit·njena cLg1la. .05 m.l .d " a. Iz1 . malo nagnut.lwg puta na d'u" ini od ne'kih 150 m.Grabovica. visok oko 0. u Prisoju.varr.nu. . zv.1U.n a lok.iscj u k oj a se la lJ :i ed i. # irina joj je bila do 4 m . U malter je bila . uz de. I( a l dr i 1 •! p orrle. P op k Prisoja. Mil j ok:::z je izra<:ten od muljike. Olw bazilike su evidentiran'i pro·s trani tragovi naselja. sva zaras. Po kazivanju Ivana --. sa na tr'i mjesta.pan j e tu :zid u m alter u (mos:na ?). U blizini..n.. Tabla vodi tokom Mrtvice pa rubom polja i s p o d !3rlj evaca (gdje se pretvorio u potok) prema MostinarDa na Kadovu I-l:mu. u ..<ur..j1..t irT. =: !i .I na loijevoj obali na njtvi .Idola na K r a tinama je dugo le " ao veliki . gdje se na tri rnj esta jasno i izr azite Nekad je na Mostinama b io most preko ponornice koja samo od je:::e!Ji do S obje strane rijeke se mosne glave iz kcjih je iskopan o mnogo tesanog kamena 57 • Na lij evoj obali odmah u z most . Od mosta je jedan krak ceste skretao prema zas.e gornjin1 r:._··:l.ze ostaci k a.:dan. Po svoj prilidi. prmnjera 0.:arna ispod i J 3 r-'.n i od 1 km. U ru ! evinama baziUke 1970.l n. Ta se trasa.:<T.c1 neispitanst !·uSevina.'br. na strmini koja vodi prema »Mostini<<. . Izgleda_ da j e ovdje bilo vi ! e miljokaza. jer Ivan pamti da su na Krati.j i'l. PcJ_! k:Lna glavica. T o bi bio miljokaz ako se uzme da je i onaj ukopani kamen na Nakltc.r:.po slo " nom kazivanju mje ! tana . 159 . P r. a. o8 Slu " io j e dj eci kao gol-vr2tnica a n azivaii su ga k o l o b r a n . Na K r a i i n a m a je lzoran -.ba. Ako poku ! amo rekonstruirati milijaciju ovih miljokaza i od p re tpostavke da se negdje kod Gradine u Bukovoj Gori nalazio mi57 Mate zv. obli dubolc::::J ukopani kamen..snoanticke .. gdje se na lok. (. L : l0din:). a raspon mosta oko 110 m ._'". l\18."'.i jedan 1rriljok az.:l. gjmski put je uni ! tila. -- ! iru k ot:(J 111 i ·vj e rojatno pr-edsta·vlj c. jz _ k oje viri i ne ! to kaidrn1e t e po k o ji .•natpis dekuriona municipi De!minensium.:utern v c' ik e g .s nu obalu O ko 190'6. je d jelovanj e siJ ovlto pa stvara ja!{e nanese i riv:·_ n e. Bare nala.a bili spomenici »visoki ka vrata<< .nalazio se jo ! jedan milj okaz.ne.a se i zoL·r:. koji scun na ! ao u d v ori ! tu Ivana u I>risoj u. na du"i..30 m ."inc:.pa je tom pr1ilikom dosta kamena. 01tko.g.r. Tlaka rim skog puta dobro se vidi i na lok.: oke n a n. pokraj Lul:e miljokaz. Le " i uz same Mostine se ·i Star a ."lcd3 j2 tc i t:io razlog da cesta sk r en. ..

kad je na ovom mostu svatove I vana. nekada # njeg " upanjca.. ili 8880 m. uspon u zaseoku Potprivala u Prisoju.51l/o. samim postojanjem oni pru "aju punu garanciju da smo na trasi stare rimske ceste. ovaj mo " e biti pogre # an najvi # e za jednu milju. jer je po Tabuli putna stanica In monte Bulsinio bila na XLVII m . a to odgovara udaljenosti od Privale do dana # njeg Duvna. milji. Ukoliko je ova konj ektura onda je miljokaz n a Naklu stajao na 42. i 1895). p. = 9 km. uz potok >> Obadva dv a su miljokaza . p. 311. Pravac je siguran. '1894. do Da se doista radi o rimskoj cesti. j edan je stajao u blizini vrela ! banice 61 . koji je objavio Radimsky. a ne poznamo precizno ni trasu rimske ceste. a s druge strane do stanice Bistne Vetus.28 km. a ! banica XLVII m .ljokaz sa oznakom XXXVIII m. K ako smo vidjeli. Ovaj kontrolni ujedno da je lokalizacija stanice Ad Lihros u Bukovoj Gori ispravna i da Tabula daje distancu u pravo d o sedla Pr i v a l a (47 m. p. onda bi miljokaz kod vrela ! baniee. Han do hana. 311. dokaz su miljokazi. g. iako se na njima nisu podaci o udaljenosti od Salone niti imena vladara kada su postavljeni.p. S Privale do polja n a duvanjskoj strani cesta se n a rastojanju od nepun kilometar spu # ta na oko 800 m . m ilji od Salone. a Sal(onis) rrc(tilia) p(asstmm) XLVII. # to ukazuje da je po n arodnom saznanju stariji od turske vladavine. 10 11 Radims(ky. sta rim putom preko Kola. 1894. odnosno oko 12. S obzirom da ne znamo m jesto milj okaza XXXVIII m ..). Mostine XLII m . pa b ismo mo " da imali: Naklo XLI m. dok bi miljokaz sa Kratin a bio na 44. . ali na " alost i ovaj bez natpisa. onaj na Mostinama na 43. a u samom Duvnu (1893. Na veliku frekventnost ceste ukazuju i stihovi narodne pjesme: >> Od Privale do sela Kongore. p. Kratine XLIII m . dokumentiran sa tri miljokaza. pa da od njega treba udalj enosti s jedne strane do postaje (mansio) Ad Lib1·os. jer mu je milijacija bila nosio oznaku: . GZM. gdje na du " ini od oko 2 km u dvije serpentine savladava uspon od nekih 250 m . i to o cesti I reda. sve uz rub Bu # kog blata.daju n am na ruku pomagalo za uspostavGZM. . pr eko Podgaja i Gradine. savremen om cestom preko Jo # anice i Kola t a u daljenost iznosi oko 14 km. d ) Dionica In monte Bulsinio VI Bistue Vetus Dionica po Tabuli iznosi VI m. p.40 km vi #e n ego # to navodi Tabula 110 • Do t e r azlike do # lo je zbog toga # to je r imska t r asa preko Podgaj a i Gradine vodila za oko l rimsku milju pravcem. Na dionici od Bukove Gore do Privale cesta prolazi vrlo povoljnom trasom. se stalno oko izohipse 720 m. dakle oko 1. Sam most poznat je kao most<<. :192. Jo # anice i od " upanjca do Privale ima 10. 160 . p. Po Distanz-Nachweisu iz 1904. ali sva tri anep igrafska. p. Komunikacija 'od Bu # kog blata do Privale ostavila je dubok trag i u narodnoj pjesmi i Narod kazuje da je kod vrela ! banice poginuo serdar Stojan a na Mostini kod Karlova Hana Alija iz Golinjeva od ruke Sekule.k a " e Patsch . p.

a n a odsjeku " banica-zas. pa kod ! kole.. M iiib idem . uspinjala se u zavoju n a zaravana k . gdje se u usjeku nek a stara putina koja vodi u Podgaj. N a sjevernoj padini ove Gradine. Rimska cesta je m orala skrenuti gornjim putem. cesta je od rimskog naselja u polju prolazila ispod Vel. Donju im granicu put koji od nekropole n a Riv inama vodi u Podgaj. B allif (Str assen. je i ime potoka u Duvnu. . 1894.1. dopiraia <.ke cest e Go_.. ne bih se slo # io sa p r etpostavkom koju je nedavno iznio M. ne vide se jasni tragovi puta koji b i se mogao smatrati rirnskim. ra-Prisoje. iznad i to odmah od potoka Ostro !ca preko u z padinu prem a Gradin i kod Gaja. spu ! tala se odavde na Bur duijevu stranu i dalje u klanac dolac. 312 i d. Bri #ine u (StipaT ok joj se g u bi u livad ama polj a. es GZM.ecal a je taj zaravanak od ove gradine. a ne iznad Gradine kako je smatrao Radimsky 05 • Na nekih 300 m iza vrela " banice odvajao se jedan krak na Gradinu. G radine. koji se jasno u pejza # u.lo " upanjca«"". Ma ! eta. a koji je naveden naprijed. na ovaj r imski pu t se izgleda u nazivu njiva koje le # e ta dva puta. 1904. gdj e je otkopana rimsko naselje. Cikoje. i to ispod Vel.sela i j e svakako. Dalje je prolazila kroz zas. do Duvna P atsch je opisao »Spram svega toga prolazila je ova cesta ispod t ekla preko J o! anice do Podgaj a. U Jo ! anici.31.lina kod Ga ja ili Kolska g r adina. 163) frag111enta milj ok aza moga !e proslijediti do vrela " banh:e kt:a. = WM IV. .janje daljnjeg pra v ca tim. zatim na lok. prosij. nekih 50 m iznad turskog puta. koja j e okren uta p rema Duvnu. 25) na osnovu usa k q. 1894. Danas je dijelom zbog strmine terena zasut. ili do Ma ! eta na Rivinama (Jo ! anica).snijg R adimsky (GZM. Gradine. mj. Cikoj e i zatravljeni agger. cesta je izlazila n a Crkvinu.l. na koj em le # i Gra<. S . k oju F .. Mogla je samo u dva smj era : ili pravcem koji je opisao P atsch. N. 3r 10.].r adinu odvaja se oko 300 m od vre1a Z'barnice. 335.sedlo Prevala. gdje su i miljokazi. Daljnji t ok ceste od " banice. koje je Patsch identificirao kao Delminium i datirao u Tiberijevo doba 64 • Koliko sam iz autopsije mogao utvrditi. ali je prav ac obilje # en nizom srednjovjekovnih nekropola u p olju: na lok. Put je bio !irok do 4 m. a izgleda d a je to bio srednjovjekovni i kasnije t urski put. Gradina kod Gaja igrala je svakako ulogu u predrimsko doba. 62 "3 Jl 161 . gdje prelazi potok Ostro # ac. i u dan a ! njem groblj u u b lizini crk ve.. « 63• Negdje pri u potok Seget u Duvnu. dana ! njom napola zatrpanom putinom koju narod zove u lica«. gdje je teren m ekan i razrovan. se ipak vidi slaba kaldrma.Jedan kraJk starog puta koji vodi na G. p a je uzdu # potoka dolazila u # upanjac . n a r azrovanom strmom ter enu gube se tragovi ceste. Bri # ine. da se u p ravo na ovoj Gradini nalazio GZM. 297 i 3Hl. te se sigurno mo # e pratiti sve do na lok. Povrh Bri # ina.

194. K u j u n d " DN. kuda i danu vodi put iz Duvna do Jo ! anice.. L. 67 U spor. a koji se mnogo koristi u lokalnom Ballif nije dao detaljnije podatke o trasi dionice Privala-Duvno. Ako ove udaljenosti uporedimo sa milijacijom miljokaza iz koji su stajali nekih 5 km zapadnije. 54. nego se izrazio > > Von dem genanten Sattel (sc.. Razlika od 7 km nastala je jer je ancesta i !la putem. ili 55. 26.69 km. daljnjih 8. starim putom iznosi 15. na usponu uz P r ivalu i na dijelu Jo ! anice i Duvna. distance koje odgovaraju Tabuli. 549. obilje " ena miljoHodolo ! ki razlozi (sigurno kazima. 69 711 162 . P a t s e h . kontinuitet kori ! tenja komunikacije itd) tra " e da se u dana ! nje Duvno locira Bistue Vetus.) Doch wissen wir aus aufgefundenen Bauresten. 49-'55. welche von der Strasse iiber den Prevalasattel beriihrt werden musste« 88• Cesta je i na ovoj dionici i ! la ravnim. Z a n i n o v i D elminlium. U potvrdu identifikacije Bistue Vetus = Duvno (Zupanjac).1[}62. 1078) sjekla je izohipsu 1020 m i na du " ini od cca 2.. = oko 22. a od Prisoja (od greblja. vrlo povoljnim terenom. osim ostataka rimske aglomeracije u Duvnu. ili iznad njega. p.00 km. zavoje kroz i uz ju " ni rub Bu ! kog blata.plemenski centar Delmata. ipak nalaz dvaju miljokaza u dolini potoka Catrnje ovaj pravac obilje " ava kao siguran. 304-307. govori i polo "aj Duvna prema ostalim stanicama Tabule70 • Tako npr. Ili: udalj enost od Trilja (Tilu1 ·ium) do Duvn a. Vrhb osna 1933. 1961. savr emenom cestom iznosi 62 km. preko Ar"anog i P risoja. Privala) senkte sich die Strasse ins Duvnopolje (. J. 1898. Ujedno se ta udalj en ost sla "e sa zbirom distan ci Tabule : Ad Libros IX In monte Bulsinio VI Bistue Vetus od 15 m ._.5 km. Rimska se cesta sa Gradine spuitala u dana ! nje Duvno blagim nagibom kroz dolac. o tome biti govora u ekskursu na kraju ovog rada. 68 Strassen. st:r. trasa ceste. VAHD. prethodnik rimskog Delminiuma. es M. sa usponom samo na Gradinu kod Gaja.. lako na pravcu preko Gradine nema izrazitijih tragova rimskog puta.5 km savladava visinsku razliku od nekih 130 m.5 km. J e l GZM. a to je Gradina u Bukovoj Gori. onda Ad Libros treb a lokalizirati upravo na onom mjestu gdje izla zi put od Zidin a n a cestu Kazagin ac-Prisoj e. udaljenost od Duvna do Prisoja preko Kola.. ali bla " im od onog na Privali. o jo ! biti govora". dass sich an der Stelle des heutigen Zupanjac eine romische Niederlassung gefand.kao ! to su neki poku ! ali ili Delminium treba tra " iti na nekom drugom mjestu.760 m) .= XXXVII m . p. gdje je bila raskrsnica putova) do Gradine u Bukovoj Gori (skretanje prema Zidini).5 km (XXII + IX+ VI m. GZM. 1904. p. 310-311 i 1894. 258. dok Tabula od Tiluriuma do Bistue Vetus (Duvno) ima oko 55. preko Gradine i Podgaja. Ispod Gradine (k. Da li je pak Bistue Vetus sa predrimskim i rimskim Delminiumom .

1895. i to upravo u # upanjcu79 .3-9. Delminium i GZM. koji je datirao u vrijeme cara Tiberija (14-37. N ov'i spomen ici i• z Zupanjca . GZM . 2i27 'i d . 1904. m GZM. Takvo datiranje je u skladu i sa nalazom opeke sa " igom pak po natpisu koji spominje caricu Sabinu Trankvilinu. 74 N. dok bi po Patschu delmatski. 325. g.-. Furiae] j Sab[iniae Tranquil. B u d r o v i e h. 7B l diani P(ii) F[el(icis) Aug(usti)]/ 79 GZIM . koje se prostiralo na nekih 15 ha pov r ! ine uz potok Seget. u prvom r edu po miljokazima. U spor. 305. 330. ono le " i na komunikaciji I reda koja je..po Patschevu mi ! ljenju ! titila i utvrda na mjestu kasnijeg turskog kastela711 (?).-] / l i nia[e Aug(u- staej coniu gi] jirnp(eratoris) M.Bistue Vetus Uzev ! i. Patsch je opravd ano da se radi o Tiberiju. koje je bilo pozn a to Ballifu i Radim skom 78 . Us1 p or. Antonija Gordijana. 7" Iibi•dem. e. K. e. P a ! a l Naselj a. 330 sl. dj . Zato se rimska naseobina u Duvnu mora identificirati kao putna stanica Bistue Vetus.86 i 1897. tj. 28'5 -:2.Delmrntiu m a. dakle nekoliko godina prije nego ! to je otkopao naselje u Duvnu. G ZM. v . bio uvj er enja da Delminium treba t r a " iti n a Duvan jskom polju . n. XXI. 163 . J e l GZM . 30: . otkopao rimsko naselje sa »forumom«. 304 . 37. 1904. 1969. b = 10156. 189'7. L . GZM. n.243 . R ad i m s 'k y GZM.g rafska istr a " ivan ja. . 1o GZ M . M . Te godin e. sigurno rimska. a ne u G ardunu k raj Tr ilja . 1904. 311-3. a to je upravo vrijeme kad je dovr ! avana i cesta a Salonis ad Hedum castellum Deasitiatium per millia passuum CLVI (CIL III 3201 = 10159 + CIL III 3189. 190• 6 1• 6 . dok je jo ! car ica bila S abina T rankvilina (241-244. PW RE s. po tragovima i arheolo ! kim ostacima. kad je car Tiherije vr ! io trib. 1904. upravo na ono mjesto na Cr k v i n i na kojem je Patsch 1897. l 0 1. P a t s e h. 77 Ibidem. Prilog io'pog•r afiji i povi}est· i ZUipanjca . 307-3•615. dj . a koje je . 1894. Rad i m s k y. I s t i. Osim toga. n . kako smo vidjeli.r\ i identificirao sa rimskim Delminijem. O problem u ubikacije Delminiuma v. potpuno se uklapa u milijacije koje daje Tabula. B a l l if. g.. Naj iscrpniji pr egled d ao je A. na kojem se navodi tribunicia potestas XX nekog vladara. jer se u z nju na ! ao miljokaz koji spominje ovog cara77 • Potrebno je da je Patsch jo ! godine 1895.Delmtnliu ma.8-6· i 58:2. pot. b). 307-308.533. n eki radovi su na ovom »forumu« i u vrijeme ovoga car a. To indirektno i nalazi u Duvnu. :21 2! 7. g. otkopano n aselj e u 71 E:. bio je otvoren »forum « ovog naselja.n. 2:8. P a t s e h . P a t s e h. 304-305. Privalu = In monte Bulsinio i Gradinu u Bukovoj Gori = Ad Libros kao upori ! ta. Z a n i n o v Delmati I 44. Bistue Vetus se mora ubicirati u d ana ! nje Duvno. svojim polo " ajem. n akon ! to je 1897. ·18• 9• 5. Na osnovu interpretacije jednog vrlo fragmentiranog natpisa o nekoj carskoj munificenciji (sa arhitrava neke zgrade na Crkvini). 1898.5-2. 26. 327. 119-125. 547-549. suprugu cara M. GZM . E. GZM. po svoj prilici. Ubica zione del capoluogo p reromano dei Dalmati.0-161. Roma. Ant[onini Gor-I p ( ecunia) [ p (ub lica). koji je tu du " nost obavljao po dvadeseti put 18/19. S'trassen. . 1894. I s t i. d( ecr et o) d(ecurionurn? )]. dakle.r 6 • se d a je Gordijan d ao obnoviti i cestu. s1. Arheola!iko-epi. g. e. n. predrimski Delminij bio na gradini Libu u oko 9 km od Duvna711 • Rimsko naselje na Crkvini u Duvnu.

u smislu rimskog urbanog sistema. smo vidjeli . -. tim sigurnije ! to je da je i rimsko naselje u Duvnu u isto vrijeme kad i cesta koja je kroza nj prolazila 82 • je. karta. Co v Kulturna isto·r1ija BiH. GZM. 2i3-94. danas gradina. '72 . i ostalih objekata uz komunikacije. bilj . O gradovima u pravom smislu.. Ipuvnu. ne mo " e se jo ! govoriti.kako . . I s t i. dj.. Die Sprache. i to u zemlji koja j e u tome momentu jo ! uvijek bila Unutra ! njost delmatske zemlje u tim p rvim danima rimske uprave pokazivala je sve oznake jedne izrazito ruralne sredine.ch je bio uvjeren da. D elminiuma«.! ljenif'! cj. 50 i d. Pats. otpale su i sve ranije sumnje i g. je u stvari P atschevu lokaciju rimskog Delminiuma jo ! plauzibilnijom81 .predrimski .g:rafiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bo·s ni. Duvna. Dolaskom Rimljana situacija se uskoro izmijenila: Gradina k od G aja u b rzo je napu ! tena.ptovo Patschev. pogodnom za obranu bila je i Gradina kod Gaja.phie.se DelminiuqJ. 59 u Varvaru. vjerojatno u predrimsko doba bilo razvilo otvoreno naselj e. ugostiteljskih. koja je ovo naselje (katoikia) ! titila sa sjeverne strane. i rimskog. u Suicu. nedaleko od Duvna. Cf. dj. 308. Strassen. vjerojatno urbanog tipa. A M ay er.Duvnu. 66. servisnih. n a·v. a na prostoru otvorenog naselja . Sarajevo 1966. 164 .a . Takva oppida su podizana u formi gradinskih na koje su dominirale okolicom ili komunikacijama i prijevojima. a P a v a n.inter pretacija distanci koje daje Tabula. 1965. oni su djelo romanizacije i rimske urbane civilizacije. B a ll if. oko koje se s v rem enom razvilo naselje. u bilj. Jedno od takvih gradins kog k ara ktera (oppidum) podignuto na do minantnom mjestu. Ricerche. Delmati su " ivjeli u svojim i naseljima koja su iz izvora poznata pod imenom oppida (Ciceron). 813 B . razlikovati predrimskog. Uvod u s1 trat'i. 9·8 i 124.kraj p ot oka u r avnici je na jednom dijelu putna st anica. rezultati istra " iv an ja tragova rimske ceste. da je u program izgradnje cestovne mre " e ulazila ne samo gradnja komunikacija nego i izgradnja svih ostalih potrebnih da se izrazimo modernim jezikom. uz potoke i Seget. kako je dobro primijetio i Zanidok se dolje u ravnici. da se predrirnski Delminium locira na. ub icira B istue Vetus u Em:inov"O Sel o. mahom u drvetu 83 . mi ! lj enje je !izn io i B u dr o v :i e h. a koja su kao vojno-upravni centri bili opasani jakim suhozidnim bedemima i palisadama i nasutim kulama. bila su i otvorena naselja. dj. jasno ukazuju da stanicu Bistue Vetus treba locirati u Duvno.o mi. Ono ! to je ovdje dao Tiberije napraviti bila je po svoj p rilici jedna mansio sa potrebnim obsn N . 82 T o m a s e h e k To:pogra. osim toga. 519. jednom manjom gradinom... Ispod njih ili negdje u njihovoj blizini. i . . Delminium (Strabonov M:A}lwv ·vu 5. 81 V. 87.. kako sam ih izlo "io. 84 N. Gradini kod Gaja iznad..5) na Libu u ' a' rimski 9 km zapadnij e u Duvno 00 • lT doba je . katoikija (Strabon) ili castella. sa prete " no stoekonomikom i epihorskim " ivota. .

via munita. gdje na udal jenosti od 66 km od Bistue Vetus (Duvno) treba t ra " iti stanicu Bistue ss V. Die Sprache. 1902. Taj problem je Patsch. bilo nazvano Bistue Vetus. Cf. u civitas. b ilj . A M ay er. 5. 87. k oja je . P a!al Nasel ja. 165 . 34 i d. za to nema opravdanja. Rezulciju i intuiciju tat svega toga bio je niz konj ektura i pretpostavljenih lokacija. Zbog toga je i do ! lo do kontraverznih mi ! ljenj a .5).kao ! to smo n aveli . P a t s e h je polm• ! ao da na osnovu n alaza prethistor ij skog novca. a preko koje je i ! ao i broj Dolabelinih cesta. 79. tj. imali gradove u pravom smislu kao urbane aglomeracije. pa bi prema tom e Bistue Vetus isto ! to i na ! e »Starigrad<< .. pojedinih stanica. Na kraju htio bih na ovom mjestu jo ! i ovo: cesta SalonaArgentaria samo je u pogledu dotjerana predrimska komunikacija tj . kroz Prisoje. 69. u njenom d aljnj em toku u potpunosti smo li ! eni takve a u prvom redu jer nema tako relevantnih dokaza kao ! to su miljokazi. Bilo je poku ! aja da se toponim Bistue na ! im pojmom »grad« 85 . 399-403 i karta na str. a u novije vrijeme op ! irno su ga razradili i posljednji posebno za oblast Delmata. Situacija je utoliko te " a ! to na ovom sektoru nema sigurnih tragova ceste. Kako nedostaju i epigrafski spomenici. polazna i osnovna koja bi olak ! ala fiksiranje daljnjeg pravca na ! e ceste i lociranja stanice Ad Matricem. sv ojim starim epih orij-· skim delmatskim im enom. Da su Iliri a posebno Delmati. a ne oppida i katoikija. 438). na Pri vali i u Duvanjskom polju a i dalje na svom putu. da bi se razlikovalo od Bistue Nova. a posljedica toga vi ! e pravaca ovog magistralnog puta. Patsch je na osnovu nalaza Apolonije i Dirahija poku ! ao odrediti i tokove tih putova kojima se kretala prethistorijska trgovina8 6 • e) Dionica Bistue Vetus XXV Ad Matricem Putna stanica Ad Matricem udaljena je od Bistue Vetus XXV m . B. kako je' Bvans primijetio (AR. 81).p o svoj prilici bila ktizma rimskih iz duvanjske Bistu e. Co v K urturma is·torij a B iH. M . koja su se oslanjala vi ! e na invenn ego na fundirani dokazni postupak. koji nisu imali gradova u rimskom urbanom smislu. ili poleis. onda bi pisci koji su o njima pisali za takva naselja upotrebljavali i rimski adekvatni izraz >>polis<< ili >>Urbs« . ali je s vr emenom. odredi t okove . 8 6 E. Dok smo na dionici od Trilja do Duvna trasu ceste mogli kontrolirati miljokazima. Ovo se n aselje i dalje zvalo B i s t u e.gradina uz rub Bu ! kog blata. preko koje vodi i na ! a komunikacija.Jektiraa . pa stoga upuna njihove radove. Najbolji je dokaz to : ! to prolazi pored brojnih delmatskih oppida. ne postoji d e s i d er a t u m. U takvoj situaciji je samo jedno sigurno: cesta je iz Duvn a i ! la prema sjeveru-sjeveroist oku u centralne Bosne. Dirahija i Apolonij e u p rvom redu. Z a n i n o v Del rna ti II. ostacima ceste i n aseobinskim elementima. a li s obzir om na situaciju koju su Rimljani zatekli kod Delmata. 1124.putove prethistor ijske trgovine (GZM. kao ! to to iznimno Strabon za neka primorska delmatska naselja (VII. p . Tabula uslijed iskrivljenosti forme ni u ovom ne mo " e da se sa odredi pravac ceste.

1901 6. visoke planine. do manje-vi ! e sigurnih rezultata. A:P 7 H965). a napose kraj o kojem je ovdje nije bilo (a nema ni danas) za slobodnije trasiranje komunikacija. Radu ! a. Crkvina. Co 'V Grolbn:ice "eljeznog doba iiz Crvenlioe kod DuV'na. B o j a n o v s k i. Manje naselje od onog u Duvnu bilo je pod Gradinom na Libu. Ritke liske i jednu prethistorijsku skupnu grobnicu sa bogatim prilozima88. 158. Duvno . 90 To je :. Tomaschek. kori ! ten " ivo u svim historijskim epohama. odnosno mun. B. Osim dviju pret historijskih gradina (Stra " ica i Gradina) i kasrefugija na Gradini. Rami. Uzev ! i. 1894. Vran. u na koju je Patsch lokalizirao predrimski Delminium. a limine treba odbaciti. jer na putu za unutra ! njost zemlje prolazi du " im. ovaj pravac ne mo " e u obzir u na ! im istra " ivanjima. niz Duvanjsko polje. 1961-62. Stoga se oduvijek te " ilo da se ceste provedu prirodnim prolazima. Bist . 88 I. Na lok. ali vjerojatno nije bio os. samo do Mokronoga na sjevernom rubu Duvanjskog polja. VAHD. 3(}9. XI. N. koje su u zimsko doba neprohodne. i Mal. B adnja le " e ostaci epihorijskog naselja. najprostranij e ilirsko-rimsko naselje na Duvanjskom polju koje je zahvatalo prostor od cca 20 ha .:oM. polje. Mog (osnovni) pr a v e i Ostaci rimskih aglomeracija nalaze se na Duvanjskom polju na tr i mjesta. Crvenice. Duvno kao upori ! te. Ne samo ! to bi cesta na tom pravcu morala da savlada te " ak planinski prijevoj preko Vran-planine (2074 m) nego bi bila i du " a za 30-40 km 89 • pravac.pravac !kojim P a t s e h. l31 5-i140. la1-l18! 5. a njih zaobilaze i moderne komunikacije 90 • U planinskoj zemlji kao ! to je centralna Bosna. Jedini takav prolaz iz Duvanjskog polja prema sjeveru vodi dolinom Suice.posdbiljen za kol l ski . a na lok. Upravo na tom pravcu Duvanjsko polje je odvojeno od sredi ! nje Bosne spletom visokih planina (Ljubu ! a.Nova. prolazio je jedan rimslki put koji je povezivao Duvanjsko polje sa dolinom Rame.). Otinovci i Velika vrata). koje sam otkrio u toku pro ! lih godina. dakle. Suica. Patsch i ali izuzev Evansa. I. 89 !Pored B'liidillll}skog jezera u :podno"ju Vrana. zaobilaznim putem. Okrenemo li se sada na ! em osnovnom problemu. Uspor. 166 . B o j a n o v s k i.bilo je u Crvenicama.kasbazilika. pod pretpostavkom da je identifikacija Duvna sa Bistue Vetus ispravna. Tim pravcem vodili su ovu saobi raniji (Evans. 25-47. se " ivot po arheolo ! kim nalazima mo " e pratiti od kasnobronzanog doba do u srednji vijek. r prethistonijski i nalazi. s1 G. dakle. a koji su raniji potpuno mimoi ! li. u jugodijelu polja gdje je Radimsky locirao putnu stanicu uz rimsim cestu koja j e vodila na visoravan Rakitno 87 • Ovo prostrano naselje. GZM.. vodi ovu cestu do Varvare u Gor. do da je jedna rimska komunikacija morala povezivati Duvno (Bistue Vetus) sa naseljima u i Crvenici. Cvrsnica i Cabulja).pr01met. Novi ! ljem iz Crvenice.. a markantno obilje " en i nalazima i tragovima rimske ceste (Mokronoge. Ballif. na prostoru Vel. Crkvina sam otkopao baziliku (V do VI st. st. nije jo ! ispitano.

na osnovu je Patsch da je u Otinovcima bila bogata. Upravo je to pravac koj im su cestu Salona-Argentaria vodili Tomaschek. gdje je na samom sedlu stajala jedna rimska utvrda 97 • 91 Na:sel}a. Razlika ovih razdaljina i one koju daje Tabula (37. nego u Otinovcima. preko Ravanjskog i Vukovskog polja i Radu ! e planine. i to. U spor. PeUJt.:! kom t erenu. Otinovci. 222. Ballif. 278. M ay er. ne dolazi u obzir.Bli< sbue Vetus ein'ige Stationen a<usgelassen. Peut. InfoLgedessen . 185. Ne samo ! to bi takva cesta i ! la vrlo te ! kim planinskim terenom. kako j e mislio i Pa ! ali293 . crkvu (E. 47-48 i AJ 616: ••In der Talb. sirrl'd im Rarume 1 Ad L1 bros . IStrassen.Nachvveisu 04 ta je udalj enost starim putom iznosila 43. 1895. GZM. i d. Q!1 rNase1ja. Patsch i Padvojica posljednjih jer sudistance Tabule. A. N e d Starine bosanske. V4 :Roulte i Route 9. 1 naseLjena mj-esta v1injetom diviju manjih Jrula :ilLi iku6a. Cf. odnosno Radu ! e. 48.Paje mil ! ljenje da nepou2ldane distance 'Dalb u1 le n e mogu dovesti u sumnju ubikaciju Ad Matricem kod Gor. Na tom pravcu ne mo " e se tra " iti ni putna stanica A d M a t r i e e m. P o Distanz. 1447. k oj i su bili vrlo a uz to i izvrsn i graditelji cesta... kako je pc:nilt 33 km 9 1 • P r avcem kojim je cestu trasirao Ballif. Acta Bosnae. bila bi du " a za nekih 20 Ako ne " elimo a pTioTi z:mij ekati Tabule. .kaJm es zu Ungenauigkeiten hinsichtlich der Entfernung. 96 N. a p r va dvojica ! to su Ad Matricem smjestili u Gornji Vakuf. 95 Otino• v aca nekoHko rimskih natpisa. nego je i mnogo du " a od trase koju daje Tabula. rimska naseobina 96 putna stanica Ad MatTicem. dakle. 205). 167 . ne u Varvaru. u Gornj oj Rami. v1 Talb. Vakufa. die um rund 33 km geringer ist als die ta t·sachliJCihe«. Zagreb. dakle 3 do 4 km prije Kupresa 95 • Lokalizacijom putne stanice Ad M atricem u prostor Otinovci-Vrila (gdje se nalazi i velika prethistorijska Vel. Ako su.. dok je Ad Ma tri cem Obilje"ena jakim <kiulama (burgus? ). Naselja. M. Za ! to b i Rimljani. gradina) udovoljili bismo ne samo postulatu Tabule nego i logici trase.63 k m . P a rt s e h. u 1 kojem je bosanska kraljica Katarina sagradila g. Osim toga.!282. mj. ni stanica Ad Matricem nije bila u samom Kupresu.na 7. kilometru od Duvna od osnovnog pravca Duvno-SuicaKupr es odvaja se put prema Varvari i Prozoru. vjerojatno planinsko sedlo Velika vrata.5 km) lako se obja ! njava time ! to je rimski put i ! ao ne ! to trasom od d ana ! nje. je da pravac preko Varvare. kad su imali p rirodni i lak ! i prc:vac dolinom # uice i preko Kupr e ! kog polj a.l%i. Velika kupre ! ka v rata udaljena su od Duv na 43 J<::m. jed inu d ir e k t n u vezu Salone sa cenBosnom gradili p o tako t .U srednjem vi< j eku selo se zvalo Vri l a (Ver la). a Kupres 40 km. Arkiv za povjesnicu jugoslovensku IV. Fer m e n d " i n. . u kojima su spolija sa natpisima . koja nam je uostalor!l i j e d i n i izvor.. 36: i G.Bistue Vetus (Duvno) locirali u Varvaru. To m o " e biti samo jedan od putova . 153. kojim je va " an put vodio i u predrimsko doba? Pravac preko Pakline i Ravanjskog polja nij e prema t ome d io magistrale Salona--Argentarij a. Die Sprache. '26. i to uglavnom na sektoru # uica-Malovan. onda negdje u blizini treba tra " iti M a t r i x.

Da je nekad bio naseljen. pa groblje na lok. zatim dva stara kri $ a 2 km ispred # uice i velika nekropola »Ma " eti« pred samom # uicom). . Njezin pravac se poklapa sa savremenom cestom Duvno-Mokronoge (Han-Marijan). ka!!e : > ><Die erstere Albzwetgun. cca 1. prema Rami.Li VIno . sad s desne strane. m O tome j e op " irnije bilo govora kotd 01pi• s a ceste ad H edum castellum Daesitiatum (v. 27. Magistralni pravac. Ovu staru komunikaciju zovu »Stari pu1l« ili »tlaka«. sad s lijeve. 14. Ovaj su ogranak svi raniji sa izuzetkom Evansa.i %i1)Ltet Iuppiter Victor. Stra> s sen.dolazila iz Livna100• U stvari to je dionica ceste Salonae-Servitium (Tab. " to bi indiciralo njeno porijeklo. 167): DEC DLC . Dvojine.putokaz. Na Dvojinama prolazi kroz nekropolu te je dijeli u dva dijela. GZM. 1894. sastajao se u " uici sa cestom koja je . Mali kra j . Ovaj put prati modernu cestu. str.dec(reto) d(ecurionum) Hoco) c(onces• so). odvaja se krak koji vodi prema Ravnom i Rami. Peut. a slu $ ila je i kasnije100 • U blizini nekropole iznad Podova (kod k . S er g e j e v s k li. pored gradine i Karaule. tj.preko Borove glave (1234 m) . 960).Suica . sve do # uice.r ne do. I poglavlje). . t b r. pa uz Ma " eta sve do " uice. dokazuju brojne nekropole uz samu trasu (Ma " eta kod Han-Marijana u Mokronogama. 19a21 7. smatrali magistralnim pravcem Salona-Argentaria1u1 • I na ovom mjestu se stara putina zarasla u ledinu. koji bi se . je .g muss in der Nahe des Hans Marian das verlas:sen und bei Suica in die Strass e Pr olog . l azi n ijednorrn. 168 . ali se u polju na mekanom terenu nisu tragovi. koji je vodio u pravcu sjevera. 21--2• 3 : S tra:sse: P rolog . too B a ll i f. o ovoj cesti. VII poglavlje. sl.15. 99 Ra d i m s k y .K1 upre " . i " la ravno prema sjeveru. V. 285 i 304. a koji u interpretaciji Sergejevskog glasi: I(ovi) Cap(itolino) l Victor(i) dec(uriones) l D(e)l(minensium?) c(ivitatis?) v(otum) s(olverunt) l 5 l(ibens) m(erito)18• U Mokronogama evidentirani su uz potok i ostaci rimskog naselja (mnogo zidanih temelja na povr " ini od 1. Iz Mokronoga i jedini natpis sa Duvanjskog polja.KU1Pre" ein<gemiilndet halben. B a ll d f. relmnstnukciju koju daje Pfl aum (tkOid S a " e l a.5 ha) 99 • Tragovi starog puta i danas se vide kod Mate u koju je uzidan rimski profilirani kamen. Str assen . GZM. 7: na cestu na u'l a·z u u Suicu. E v a n s je ovu cestu ucrtao k ao vjer ojatnu do O!Jinovaca. U CI:L lill! e[)itet VLdto. Erodirana »tlaka« starog puta najbolje se vidi Podova i Dvojina. Si'tula 5. Ball"if. koja tendira u issmjeru. preko Bukovika i zatim kroz livade zv. na str. Danas je to nenaseljen i pust kraj. a " iroka je oko 4 koraka. Strassen. ma" eta iznad Podova na lok. Pred ulazom u # uicu stoji uz cestu kamen koji djeluje kao neki . 19:57.nekih 200 m iza biviuma za Ramu. 22 i 2 7 i P a t ·s e h . 239.Uspor.O SuiL ci u doba v.Tra s a e e s t e (Karta III) Cesta je iz Duvna ( ! upanjac).5 km sjevernije od Han-Marijana (kasnije han). AR III. Sve to stavlja u sumnju inteJ:1Pr ataciju ovog n atplisa koju je predlo $io Sergej evski. koja 18 ID. B a J:1 if. po je vjerojatno i nastao naziv D v o j i n e. da sid1 nalhe an !betden Orten Rad spuren illl der angegelb ooen R'ichtung vorfinden«.mogao uzeti i kao da je Delminium bio na Duvanjskom polju. Dvojine.istina sa izvjesnom r ezervom.). 109. GZ!M. odmah iznad Han-Marijana.

U posljednje vrijeme Strljanice su dijelom preorane.raZJmak je oko 2100 m. Basler ima i drugu. je da je ovaj drugi. Tu se gube tragovi. '339. dok su •putokazi ju # no od U"ivca. 169 . passim i karta na str. a upravo ti pa " njaci su vrlo pogodni za objekata kao " to su ceste. i 1969.. P a a 1i Godi" njak. 23. ws olba > >pUJtokaza« . Peut. pa su ostaci ceste uni " teni ili zaorani. B allif i Baslerw3 • B a llif je zabilje # io da se na Kupre " kom p olju ponegdje vidi trasa a kod Vrila i spurile. Cf. " to se njezinog daljnjeg toka. Mo # da su to dva usporedna puta. Sarajevo.p ravac da bi :se i:zJb'jegao uspon preko Gajevine i kod vrela Suice (?).339 i pr:illo#ena karta. v. ispravno Basler. U kada su one prestale vr " iti svoju funkciju. l<Q\5 . pa zatim prema tubulici nakon prelazi potok i vodi pored Pogane glavice (Poganac gradina) < <. GZM. J953. kakvih se na·"lo i u dnugjm zemljama. na kojoj su obje Baslerove trase. paralelnu cestu. 105 Kupr·es. na Kupre " kom polju. ton B a ll if. prva kao siilgul1lla. I poglavlje o: vog raJda. koja je od Donjeg Malovana pored Pogane glavice v odila u Kupres 107 • tragove rimskih cesta 1968. Njezin daljni to k d o kog polja opisan je u prethodnom p oglavlju kao dionica k omunikacije (alternativni kra k po Tab. Na ovom odsjeku poznata je kao »str # anj ski« ili >>rimski put«. na kojoj stoji i danas in situ p u t o k a z (75 x 42 cm). umjesto kosa. 2·48. . Strassen. 21 2 kosu na kojoj se nalaze putokaz·i pogre " no naziva >> Gaj evina-Hiigel«. Prije 125 godina tim je putom prola(on ga naziva >>livanjski drum<<) i tom prilikom zabilje # io da zio F. altel1llativni rprava·c vodio na Mala Vrata i u Prusac. Gornje i Perine glavice na Gajevine. to3 B a ll if. B e " l a g Klupr es. ali je upravo tu prekida kao i Evans. ! irina kolnika i ovdje iznosi do 4 m 109 . k uda vodi i savremeni put. 27. Rimske ceste na Kupresu detaljnije je ispitivao Basler. g. ali oboren (90 x 35 cm) 108 . S.se u ! uici u na " m agistralni prav ac. 6. na kosu. pored Donje. bilj.karta. ws Iibidem. gdje se nalazi drugi putokaz. >>Kupres je. 191 53. Ballif ka # e samo ovo: >>Die Fortsetzung derselben in das fruchtbare Skopljefeld ist bisher nicht aufgefunden worden<<104 . dok se k roz Kup re " ko polje naziva >>drum <<. Tragove r imskih cesta na Kup re " kom polju istra # ivali su F .) Salonae-Servitium. Basler pomi'"Lja da je ovaj . uspinjao Dolovima. ! iroke kose i Rupa. Na prilo # enoj karti Ballif ju je do Velikih vrata kao sigurnu. 1238) se nalaZJi sjevernije od Stl·ljanice i U"ivca. Basler produ # uje kao vjerojatan sve do Otinovaca 106 • Na je otkrio i tragove nekog mosta. V. 104 Strassen. 107 v. trava ih je prekrila i konzervirala do dana " njeg dana<< 105 . B a s l er. predrlimski i rimski. gdje se kaldrma konzervirala u ledini. pa na Marin dolac. a druga kao vjerojatna. GZM . od Str # anja. utvrdio sam da se >>drum«. koji vodi pravom linijom »preko Strljanice. odnosno Marin dolac. . Ballifov pravac. Gajevina (k. ali Ballif smatra da je cesta iz Vrila morala na sedlo Velika vrata (1384 m).Dva kamena na "a o sam u Malovanu. Strassen. . srednjovjekovni nadgrobni spomenici. bio i ostao pa " njak. Drum se zatim spu " tao u ravnoj liniji na Strljanice polje). 1954.

N'i tragovi ceste :preko Pakline i Ravanjskog polja . 3. 2. U " ivac-Kupre " ka vrata via Vrila i Otinovci. gdje su se kri ! ala pravca: l. oko 37 km.. " to njegovom polo ! aju i daje va ! nost. bolje od moderne ceste # uica-Malovan. Rimski ostaci na Strljanicama govore u prilog pretpostavci da se oko vrela U " ivca. »••• mnoge starine. ali otprilike l km sjevernije. Solarski put. 1953. bilo je nekoliko hanova.ria. Cesta je i " la ravnim terenom i gotovo u ravnom pravcu. To je skoro 60 km vi " e nego " to Tabula. Osnovni pravac joj je Otinovci-Velika vrata. Kupres je u novije doba u prometnom pogledu izgubio koji je 1mao u svim ranijim epohama. samo kosi. f) Dionica Ad Matricem XX Bistue Nova Od Bistue Vetus (Duvno) do Bistue Nova po Tabuli ima 45 m. gdje je u novije vrijeme locirana Bistue Nova"'\ iznosi ne " to vi " e od 70 km. D ! ajin han. (npr. tj. Uspon uz Str ! anj gotovo se i nije osOsim bla ! eg uspona kod Mokronoga. Sav11 106.). kako se to pokazalo i u posljednjem. 36.Vrila lociramo putnu stanicu Ad Matricem. koje je slu ! ilo putnicima i I u tursko doba na toj va ! noj raskrsnici. 1112 TElk u najnovide vrijeme je a'kdja za iZJgradnju ces.Plive (S. a to se dobro sla ! e sa Tabulom koja daje XXV m. Ali. Rimljani su dobro ocijenili prometni Kupresa i preko njega proveli .kao " to smo vidjeli . quadrivium) je bilo kod vrela U " ivca.dvije vrlo va ! ne nice koje su maritimnu Dalmaciju povezivale sa njenim i sa PaAko dionicu Duvno (Bistue Vetus)-Kupres (Ad Matricem) sagledamo u cjelini. je uspon bio samo uz Str ! anj.te K•utpres dolina . U " ivac-Str ! anj. " olajin put. od 948 m u # uici do 1160 m kod Marin-doca. han i dr. Zuljev han. gdje je bio kvadrivium. 111 To je tzv. s vremenom razvilo naselje. p. bez zavoja.se na Strljanici. Solarski put). ratu. P a " a l NaseJda. dakle ne " to manje od 67 km. «110 • polje bilo je va ! na raskrsnica rimskih cesta. U " ivac-Prosjek.# uica-Duvno..dio itinerarske ceste.i'storisko-etnografsrki radovi. odnosno Livno. 49 i AJ III. ° F. U " ivac-Ravno-Rama. P a " a 11 i!b'i!dem). tm E. u Gornjem Malovanu. koji povezuje dolinu Rame sa Janjem (preko Ku!presa). On nJije dio ceste Salona . p. novci. a savremenom cestom (Travnik-Donji Vakuf-Bugojno. Pod Velikim kupre " kim vratima cesta se pojavljuje kao kaldrma konzervirana u ledini.rrLsu . 170 . dok bi lokacija u Zenici bila jo " udaljenija. 4. je. koja bi uveHko prometni znaovog pravca. ustanovit da je bila gotovo idealno trasirana. ukupna du ! ina dionice iznosi oko 38 km. J u Putopisi i . Sarajevo. .. dok udaljenost od Duvna do Mo " unja. ravnici dva sata.# ipovo' 11 _ (tzv. kao " to se vi!di iz ovog izla:ganja (v.A11gen1ta. 'kako smatra P a " a l Naselja. pei prstenovi rimski polje ovo ne ore se.ipovo) tzv. da Bistue Nova treba tra ! iti negdje bli ! e. 66. dakle. Ako u Otinovce .# uicaDuvno) 127 km. od kojih su se neki do kraja XIX st. Sve to ukazuje da je Kupre " ko polje prirodna raskrsnica. od 880 m na Duvanjskom polju do 960 m kod Bukovika. prije svega pogledajmo trasu na terenu.

115. P a t s e h. koja se spu " ta niz dragu sa Velikih d ovoljno odmaknuta od vrata i r azdvaja Sto ! er od Plazenice. B a ll if. Eallif je bio mi " l jenj a da je morala p r elaziti preko sedla. mj. podno gradine n a " ao je tragove U spor..ieser u n w irt lichen den heftigsten Sti. k oj e vode na Velika vrat a (1384 m). 115 Strassen. 01nda " es desetih god'ill1a XIX . g ov or i i n jena " irina. 12·73) .st.:adn je dan a " nje ceste. i spu " tao u Kupr es u ravnoj liniji. g . Starine X. 183 i K. M a t k o v Dva t alijanska putopisa. g.Jlif rekao: >>Da s Gebaud e d l. koju treba tra!·iti dolje na Ku!Pre "kom .i jal odavde uzet . p r ilikom iz-· :'. b ila otkrivena rimska stra ! arnica. a zavr " a va sa ca:·em II (408. g. g. 336 i ptilo!ena !karta.z'in i Vel. iako je na kar ti n e obilj e ! ava. :m.r em en u cestu SlJ ece na mjestu gdje velike serpentine. U neposrednoj blizini stra ! arn ice su i dvije cisterne. " to je i n a jdokaz da je rim ska cesta prelazila preko ovog prirodnog sedla. Srednjovjekovni i turski put. 2(}5. padinom Plazenice.. 23. 9·5 = WM IV. GZM. mj . GZ:M. Raniji ne spominju ovaj odsjek ceste. 114 8-10 = 171 . d iirfte daher wohl begrundet sein«UG. Gradine (k. 117 • Vjeroj atnij e je da je stra !arnica uni " t ena tek krajem VI st. N a postojanje zgrad e ukazivao je samo broj fragmenat a rimske opeke.kada se gradiJo u Kulpresu. u jeku v elike n a jezde Avara i S lavena. Fi a l a.i rfte ein Wachthaus gewesen sein . imala sa Salonom u kojoj su se odr! avali pok r a jinski crkveni sabori 530. zidane od lomlj ena kam ena. za koji je L . da a n d. Sada " nju cestu izgradila je A•ustrij a g. kada su nastra d ali i ostali krajev i rim-ske Dalmacije.::o i v:.gdje j e P a t sch ubicirao Bist ue N ova . ili su k amen i cigla razneseni ranije118 ? F. GZM 1953. Kameni temelji stra !arnice su. obilje !en ostacima manje nekropole u blizini Velikih vrata. ali nije bilo ni t r aga zidanom temelju. Strassen.k oje 11 550. 229. 116 ·Lbddem. kada je Topal-pa:" a obnovio ovu staru komuni• k adjlu.-':a rimskog n ovca. 190Q.Te " ko je zamisliti da bi na ovako visokom i tij esnom polo !aju mogla biti mansio Ad Matricem.. Da je konzerviran a k aldrm a na p adini Sto! era rimskog postan ja. n . vodio je drugom stranom drage. Prolazi padinom Sto ! era ispod moderne ceste. Na sjevernoj 1 padini Gradine vid e se tra. P o nalazima novaca Patsch je da je stra ! arnica bila n a p rasno razoren a prvih decenij a V st .n ovcirna il'i u Vri:Iima. Ili je m o ! da obj ekat bio od drvene k onstrukcij e.. 22 i prilo!ena karta.k a o sjedi "te biskupa. 1878. koja iznosi do . B a s l e r. Mo !lda je m ater.. koj a sa I-bdrijanom. Fi-j:lla i Patschu4 n a " li su ovdj e j o" samo slabe ost a tke objekt a. Fi a l a. da je t a cesta bila i nakon toga u u potrebi.polju u Oti. i po v ezi koju je Zenica . ako ne ranije.irmen und Schneeverwehu ngen a usgesetzen S telle w ohl kaum eine andere menschliche Nied erlassung a nzunehmen ist«115 • # t o se sa m e ceste. 1894.). mo ! e se smatra Patsch.. koji se lij epo vidi na du ! ini od nekoliko stotina metara s obje stran e moderne komunikacij e. 11s v. bilj . spominje Katarina Zeno : un cast eLLo nominato Cuprus. Cesta izlazi uz drag u n a Velika vrata gdj e je 1892. " to se vidi i iz njegovih »Die Vermut hung. Uspor. K upres. d o 45 0. i 533.govi c este ko ja je iz doline vodila n a Gr adinu.. 117 N . k. . dass d ie Stra sse durch diesen Sattel [C ihrte. WM IX. 'U bli.

da je bio rimski miljokaz« 1120 • 2.Za rtmxske wpra!Ve glavni drum je lb. U spor. g. dolinom kao i dana ! nja cesta. 19{JI2.ivn1ca. Su]j a. dj. Ces·t u je uredila austri• jska wp. je i ! ao preko Malih vrata (?) V. pro ! ao sam o·. Kroz Prusac je u tursko doba prolazila glavna komunikacija iz centralne Bosne u primorje. ali se tome ne treba jer je te ! ko i zamisliti da bi se post tot discrimina rerum . selk. 229. Jedan ! umski odjel u Koprivnici. Route 151 5. VraJta SIPlll!ta kroz K01privnicu i dolilll'Om silazi . . 155 i d. toponim koji nas na vjerojatni polo " aj miljo- Osim opisanog pravca preko Velikih vrata i dolinom se da je postojao i alternativni put(?) kroz Mala vrata i preko Prusca.cfja Bu:gojno (11'rCIIV. kojemu je Kupres administrativno i pripadao. V.io Kupresu BUJgojno. upravo ta zaklonjenost put bezbjednim. g. i 1892. 137-138. Ukoliko su se neki ostaci i oni su . neka vrlo erodirana »tlaka<< starog puta. Ona je davno zasuta. tako dugo mogla ikakva cesta. M.po onako vrletnom i ispresijecanom terenu. To je i danas glavna kom'!lnikacija Kltlpresa i Bugojan• sikog polja (Skoplje). B. Otinovci .s obzirom na vrlo trasiranja .K re ! e v l 'j a k o v li Han ovi i karavan:saraj:i u Bili. uz sada ! nju cestu. Turska varijanta vodila je preko Vel. Te!!ko je vjerovati da b'i Rimrjani : g radili tako cest'!l kroz ovu l\llsku. koji je bio mnogo kori ! ten u kasnijim vremenima.'im putem. upravo u izvori ! nom koji se oslanja upravo na sada ! nju cestu.). Ovaj pravac ne odgovara pr1ncipima kOijih su se dr " ali kod gradnje prometnica. n . bez naselja.vima Ko:p. To joj je prirodni pravac119• Na ovome pravcu nisu otkriveni sigurni tragovi rimske ceste. D " a j a. V. austri]Skiu speCJjal-kart'll l :7. 1121 v.Kuda je cesta silazila SCJ. 12 2 Uspor. D " a j a. p.put u Donj'i Vakiuf za ll !mn. Tako je Patsch zabilje " io da je jedan miljokaz stajao negdje u rejonu Koprivnice: »Onaj kamen s natpisom (podvukao I. Vjerojatlnije je ipak da je ovo jedan od tzv. GZM.ira:n i za aurt:omobilSikli . 34 i 3>5. Od njega se u Koprivnici dijelio put u Bugojno. g. vjerojatno predrimski put. r i z Kopri!vnice se rijekom spu1!tall. 23). p ravac Topa'l"'J)aJ!ina puta :Lz 1002. u stalinom padu u Prusac.Kl\llpres 1970. g'J!sto po ! umljenu i strmu dolinu. kad se prije okupacije ovdje gradio neki branik (Verhau). 34. vrlo frekventirana ne samo od turske vojske nego i od putnika i trgovaca 1122. . 'Odnosno Prusac.ozo i Han (v.p .) ! to su ga po pripovijedanju starijih seljaka niza stranu otisnuli radnici kod >>Kopr ivnice«. . Distanz-Nadhwffi's. pokrivenom pra ! umom. Kao dokaz da se rimska cesta sa Velikih vrata spu ! tala pravcem dana ! nje komunikacije mogu se navesti dva indicija koje raniji istra " inisu uzeli u obzir: l. uni ! tena ili erodirana od bujica i vegetacije. 10 = WM IX. Obilje " en je hanov'irrna Kopri'VIllica.uni ! teni gradnjama kasnijih putova (1862. Cesta se sa Veil. Put je nedavnv renov'. 172 . Han J. Sa kupre ! ke visoravni. nosi naziv B i l j e g. Nuker i Sto"er. Han LUJka. !Vrata. dvostrukih putova. g. 'kartu l l5 :oooo.promet. Vil!l 1970. .ga.r. aust:Didslku kartu l :75000. GZM 1951. H. p.5-000 i Route 9. Velikih vrataJ Ili konkretnije. svakako starijeg od onog ! to su ga izgradili Turci 1862.Najvjerojatnije kroz ! umu Koprivnicu. Obilje " ena je hano. Maza l Prusac. lu To je .ni'k 3).Pravac preko Prusca . U donjem dijelu kanjona vidi se tu i tamo. M. koj'i se kroz dulboku sutjesku rijeke.a.Dana 1<8. kako je bila trasirana na strmom terenu prema Bugojanskom polju? .rava g.

izgleda. na kojima je otkrivena stra ! arnica. U prilog toga govori i analiza ep igrafskog materijala'"". sastavlj ena . kanjonom n ice. preko Velikih vrata. dok Bistue Vetus locira u Varvaru. a onda postepen o u serpentinama spu " tala do koji le ! i na cca 600 m. 69. a od Prusca do aglomeracije pod gradinom >>Pod« u kod Bugojna. I ovaj put prolazi " umskim i nenaseljenim U ' Pruscu je· otkrivena i stara kaldrma. 173 ..od velikih i · te " kih za koju je Ma -· sm a tra o da je »dio neistra ! enog rimskog puta " to je vodio iz Livna preko K u p resa za P rusac i dalje na sjever i istok""". Peut. i hodolo " ka ispitivanja vode nas do manje-vi " e pouz-· danog da se Bistue Nova nalazila u (Bugojno). listi autor (n. Bugojno je imalo sve uvjete da budu centar municipija.5 km) . Od Prusca do Kupresa. pa stoga treba kao nedokazanu odbaciti pretpostavku o njenoj lokaciji u Mo" unj ili Zenicu 1125 • S obzirom na prostranost rimskog naselja uz u Bugojnu kao i na njegov centralni polo ! aj. To je bio kolski put dok se to ne mo ! e Prusca. 179.I postanak grada ·Biograda-Prusca mo ! e se obja " njavati samo njegovim polo ! ajem na ovoj komunikaciji'. Cf. P e tr o 'V GZ:M. jo " 7 km. i7. prikazom sa v isokim tornjevima (vidi kartu) . nalaza. a bila je po prilici iste du ! ine kao i ona preko Velikih vrata . 57. koji se razlikuje od svih ostalih. Ad Matricem XX Bistue Nova (oko 29. . " 26 Epigrafska mun.. d obili bismo otprilike istu distancu. 1.). vratima ujed no je i najvi " i uspon cijele magistrale od S a lone do Argentarije. cesta jeqnim krakom vjerojatno produ ! avala do Bugojna. sl. P a " a l GZM 1954. dana " njom cestom. Najvi " a ove krivulje na Vel. 1I2C N. Sam grad Biograd postavlj en je tako da potpuno zatvara s• vaiki • prHaz os j• u ga na Bugojanska polje. Bist . 1124 V. " iroka 2-3 m. Ricerche. i s obzirom na veliko bogatstvo bugoj anskog kraja u prirodnim resursima.) identificira municipij Bistue sa Bistue Nova sa Tab. u Pruscu nije bilo. P a v a n. udalj enost iznosi 2·1 km. Prema tome. i Varvare. ima 27 km. U sredi " tu torga trok!uta le !i Bugojno. 4.. v ia Velika vrata.ra Bistue u okolicu Travnika. sl. mj. dobili bismo paraboloidnu kriv ulju. Od Kupresa do Bugojna. oda'kle o:peka sa !iJgom iBis lt u e s (J. Zenice.. Svakako glavni je bio onaj preko Velikih vrata. naime. " to bi dalo zbirnu distancu od oko 31 km. i Zeni• ce. auto·kartu SF-RJ.bio obilje ! en i za put preko m iljokazima. tj. Cesta se. Za Hoemesa je Bru!gojansko polje »paradisisch e Landschaft«. dost a strmog uzlaznog kraka. Ako bismo p redstavili uzdu ! ni profil dion ice Ad Mat ricem-Bistue Nova. koja je· povezivala dva orografski tako odvojena podruefa. Iz Prusca je. Ta je i na Tabuli markantnim crte ! om. Dodaju li se tome i ona 3-4 km do Otinovaca. ulbici. jer je mansio Ad Matri cem bila u Otinovci-Vrila.M. Oba ova pravca su i danas u upot r ebi. sa Kupr e " kog polja (cca 1160 m) strmo u spinjala na Velika vrata (1384 m). a pribli ! no toliko navodi i Tabula. ms O tome vidi u vodni ovog poglavlja. tj . dj. i niz a koji je. 230. ali oba preko Veli kih vrata 124 • Mi " ljenj a sam da su oba pravca mogla biti alternativno u upotrebi i u antici.

Na toj linij:i po2'1na• t a su annaseolbi·nska na'l a:zi!ta u Olbordma B a:s l er. Ost ale ulbikaci'je kod P a ! a 1. Varvare. Poslanstvo je .Suica .. GZM 1893. Pravac Bugojno-Donji Vakuf-Oborci-Komar-Turbe-Travnajprirodnija veza Bugojanskog i polja. Ostaje jo ! samo pravac kojim je 1530. gleichfalls auf Grund der neuesten Untersuchengen . i 1531. 1'28 Na• sel'ja. 19! 5\1 . 1005. . Cf. Na ! e stari. do ! li bismo do da su kroz mogle voditi samo tri komunikacije: l.liP. 81. odmah po silasku ceste sa kupre ! ke visoravni.b ilj. l0i9 i str.rheoilogom. V L S k ar Iz rimske pro ! losti (Stanecli Stavnj a) GZM. koju daje Tabula. H off er. 174 . 1'29 To je ona1 j put kojim je g. 1953. 42 i AJ HI.da s u se u Donj . mj . st. ali ni ovaj pravac n e dolazi u obzir jer se ne uklapa u daljinar od XXIV m . onda je sasvim prirodno Bistue Nova tra" iti na Bugojanskom polju. Ako je Bistue Vetus bila na Duvanjskom polju.Oborci. Rimslke sta11ine (Stamecli . ! to ne odgovara distanci od XXIV m . 2139--.ne.Osijek kod Bla " uja). pro ! ao Evl'ija ilz Sarajeva za L ivno : Kise]jakTravnik. B aZJilika u Varos luku. VI. 190"8. 127 J . GZM. 1890. . promjera cca 30 km (po karti). zbog izvjesne. v.. Pravcem Bugojno-Gornji Vakuf-dolina polje. 685-699 . koju treba smjestiti u dana ! nje Bugojno. M a n d Turbe kod Travnika. 95. kojim vodi i moderna komunikacija.Maz 9m atr a .Donji Vakuf.Najvredniji rezultat ove hodolo ! ke analize svakako je lokalizacija Bistue Nova.2) d u 'Durbetu Trruhe • l ka. nego vj erojatno o rudarskom putu koji je p rolazio kroz izrazito rudarsko 3. p.i a. n. A M ay er. Turbetu i Travniku.Li.v no {GZJM. GZM 1924. J.214'2). 1923. Truhelka Stanecli smje ! ta u Osjek kraj Bla " uja. P a ! a l GZM. 166·. ali ne znamo koliko se ona poklapala sa magistralnim pravcem Salona-Argentaria. 19511.1·8 .koliko iznosi distanca po Tabuli odnosno od Bistue Nova (Bugojno) i da je treba tra " iti negdje u tom prostoru. i Gornjeg Vakufa. na Stavnju. 83--90. i to vrlo daleke izonimije. g) Dionica B. GZM. 17___. Vatkuru o1 staoi rimS'kog masta.res . Udaljenost Bugojna od Travnika sada ! njom cestom iznosi 48 km.PrusacK\. 66. dugim oko 50 km. VIT. P e tr o cv S a. s. koja kao jaka prirodna zapreka razdvaja ova dva polja. 1·30 E. A . koji d a je T abula i jer se ne radi o cesti I reda. p. kako su to utvrdili lazila je neka komunikacija. Die Sprache. M a :k a n e e Tr u h e tl 'k a. markantno obilje " ena aglomeracijama u Donjem Vakufu. Staneclum. HY8 .i stue Nova XXIV Stanecli Za lokalizaciju putne stanice S t a n e e l i nema nikakvog upori ! ta ni u hodolo ! kim istra " ivanjima ni u epigrafskim Upravo to i jest razlog ! to su ovu stanicu ubicirali na raznim lokacijama. 44-48. « 128 • Sve ! to se u tom pogledu mo " e zasad jeste da se ova putna stanica morala nalaziti negdje na vanjskoj ivici zami ! ljenog polukruga. Ovim pravcem vodila je i u antici jedna komunikacija. putovalo austrijsko dr " avno poslanstvo u Carigrad. koja kroz Vare ! i u Bosnu kod a »bei Kiseljak. 148. 5:9-7. Ako u tom smjeru produ " imo na ! a hodolo ! ka istra " ivanja. BaJzili:ka u Oborcima. 2. GZJM. MazaI N. M. 1660. I a nakon njega i p roovim pravcem.kako nas izvje ! tava B. kojim je cestu Salona-Argentaria proveo Paali preko Ravanjskog polja. . Mazal GZM. Oborcima. p.

njima 1550. Ovaj pravac je kori ! t en i u p r et historijsko doba 137• B. op. Putopis. 1949---<19! 5'0. pa odatle vodio na Podripce i Sabljare. gdje se s obje strane ispir alo zlato. od onog preko Komara za vi ! e od 20 km. zarastao u ! umu. Ovo je samo varrjant. U'spor. U tursko doba ovaj put bio je jako frekventan. A . M a t k ov Dv a t alijanska putopisa. 1952. ovaj put. 4· 17 i 42. ali da u ranijim vremen ima tako nije bilo i da je bio naseljen. . S t arin e X . ovim starim konjskim putem od Bugojna do (N ovi Travnik) ima 26 km. 1'35 A H o f f er.n. ali ne navodi ni arheolo ! ke ni dokaze u prilog toj bvl' dnji. 420. star i b os anski gr a d. ranrj e nisu . H o ff er _GZtM..10. samo je va.na ! li bismo se upravo u Malom Mo ! unj u . strate ! ki ovog gr a d a. Po austrijskom Distanz-Nachweisuu14 . 154. i dugo tom dolinom.."ma.c . g.Sa bUigojan:ske . dj. K a ! t e l (iz turs. n a samoj • k omunikaci ji. Star a groblj a na Ravnmn R ostovu. sl. smatra da :ie put rim ski. g . K o. 343. Route 140. kori ! ten do najnovijeg vremena. .s• t rane m o " e se do Kopila i kolima.Ko:pila p elje. 18o9·7.po•r. 205 i d .30· h pje ! ke. R01U1te 140.0. kroz cij elo turEOko vri jeme p r o1a:zi1a je kmz P rtu·s ac glavn a :komun fk acija P r1mor ja O'ko Sp lita i Bosne.ta K u i Z enova (puta. Us. u selo Poslanstvo je put nastavilo p reko i Kiseljaka za Sarajevo1. K ur i p e ! 416.r'i'jam.k·og vremena) u 'Duvnu i Banjoj Luci. za pL aninskog puta". svega 36 km .Put prek o K opila . . 175 . o ru ! evini K a1! tela. a.bi'Ja ev1denbrana. P .ii j e za za ! tih1 ove komuni\kacije. 1895. koju naziva potokom). 1!37 J.. Ako se tome doda jo ! i udaljenost od 10 km. On je i svoje romansko i. koji je ovaj put < P re ! ao za 6. silazio je rijekom (na karti Bijeli potok) u dolinu Grovnice ( Gronice).a ces te Pru:sa. Turci su ·. k oji je zalb Hj e " en i u D i!stanz-Nach weisu. 163: Ka ! tel j e grad mna oo starijeg di:rh. 154. srednjovjekovne nei kasn ija groblj a . . U spor. Zena.r lo f rekventiran a od putn ik a. koja se u La ! vu ulijeva kod Bile1:12. i poslanik Katarino Zeno13!3 . Poslije potok La ! vu. me .O p u tO/Vanju K .JJsac.r o ! e e. 375 . i rimskom naselju na polju. p osebno bilj. jer su njime putoval i ne samo ljudi nego i brojni stranci.1L"·io im j e n ist u svrhn k ao i Rimljanima. i to v. GZM. p . Ovaj stari put istra " ivao je jedini Put je iz Prusca silazio na most na Vrbasu u Donjem gdje je na ! ao dijelove kamenih mosta. GZM. 17-18.steUum.Biograd Pn. trgovaca i v oj1ske . 170 : »Sve do okupaoilj # 1'87t 8 . . K or o ! e e. i Kopilo. ko.tolika je distanca pa Tabuli Bistue Nova i Stanecli .i d.jna vodi na Celepirovu Kulu. Ima li arheolo ! kih dok aza da je ovaj st arinski put preko Kopila postanja? U prvom redu istakao bih da je to put iz Bugojna u dolinu La ! ve. Iz Bugo. ali samo za konjski i Kopila put prolazi kroz dosta pusti kraj. k a "e n a str. . GZM. pa udariv ! i nadesno. krenulo iz Prusca te preko Kopila si ! lo u Travp olje. dok se sa strane put upravo m P . sa1no popTaviH. Jedino.me ca. Kastel na lijevoj (sjevernoj) strani. 19151. kod Kalin g r ada i kod Corb egova hana. navodi: "· . 1897. IX 1530. u dolinu (rijeke Grovnice. H off er. A.ga. ka " e na s•tr. G ZM.« 1 133 IM a z a l n . 112.

,,. , o]{.Q l?ugoil:la i Trav nika p.ozhat.o Je po bogatirl;l di!timfl ;ziata>i ' " eljeza. lJ smislu; to .s u ona aurmrig, Daimata.rum (Plin, .n . _ Q , J ". e. 21)'38, Kao # to se iz putop1sa vidi, zlato se tu:q ;lw doqa P.a' Pe{:in.skoj rijeci i na Grovnice u .La#'-< vu ii 9 • Zlat a -ima i. u ;diluviialniz:n, q,anosima oko i nizvodno od Travnika, sve d o u c:lolinu. N a Divja:ku, u . Malom.Mo # unju, p o Ru ckerovom mi # ljenju, bila_ je : riwska talioniCa zlata zgradi koj u je otkopa o -Truhelka 14 ' ,-Pa se zlato ispiralo iz La # ve jo # u tursko doba svjei Katarina Zeno142; ,a Hoffer je zabilje " io i neka daleka na to'43. U ovom nik je na industrij skim su obilni i tragovi -" eljezne trciske144 • Novi Travtroskovi # tu, a " eljezna vadi se i danas u rudniku ostataka, a · tragova

lina li mi toj 'trasi ikakvih . rimske ceste?

Po onom # to je odranije poznato iz literature, ostaci na ovom pravcu nisu obilni, ali ih ipak ima:. na. samom izlazu iz Bugojna - po ;Radimskog -jedan kilometar sjeverno od grada, na lijej evoj obali Vrbasa, kod cestovnog kilometra 132, nalaze se supstrukcije od vi # e rimskih zgrada145 • Mo " e se pre tpostavljati da je ova aglomeracija bila upravo na trasi puta, jer se kod i sada nalazi most na Vrbasu na . starom putu La # ve. Ne znamo je li rimska cesta .prelazila Vrbas na ovome mjestu, ili kod Donjeg Kop- · gcl.je ]e i u kasnija vremena bio most koji opisuje Katarina Zeno 141• U blizini ovog prelaza nalazi se prethistorij ska gradina u sa obilnim ostacima koji ukazuju da je ovaj polo " aj bio zaposjednut i i od Rimljana. Tu je mogla biti stra " arnica na va " nom u Bugojanskom p olju. N edaleko od mosta, na desnoj obali Vrbasa, u selu
1M T o m a s e h e .k , T 01p ogra:ph'ie, 519. J ir i e k , Handelstra:ssen, 42. B 1 a u , Re:i·sen, 15• 3. E v a 1 n 'S, AJR JII,I , 6 i 7. C o n r a d, Bos. vjesbni1k, b r. 26 o·d 1856. pi1 # e : »Rado van planina ima vi # e zlatonos1 nih koji su do dana• ostali netaJknuti, d olk se u Gor. Va:kufa i Fojnice, na planinama Vranici i Rosinju, u r;msko doba r azvio vrlo iskop zlata«. Uspor. A. H o f f e -r, Zla• t o i d nuge r-ulde !U GZM, 1007, 411-423, p osebno bilj. l, gdje se daje i osltala literatura. 139 Uspor . H o ffe r n . dj. 422. Putopis, 17. t 4o H o ff e r , ilbildem, 4!211. 141 A. R ii eker, Einiges uber das Goldvorkommen in Bosnien, Wien. 48. Us!Por. T .r u h e I k a, GZiM, 1893, 005 sl. 7. Uipozorava:m na vrlo zan-imQji v tlocrt ove Z,g• rade. K. Z e n o u svom putoplisu k a " e: u jednom selu # to se zove Trnovica pod gradom (Ka # tel?) .. . ja h asmo u j ednoj lijepoj i -dolbro -dol-ini bnd!Lma, gdje na jednu veUkiu :plahu r:i:jekiu koj a se zove L a#-va .. . U !P·Omenutoj rijeci gdje mnogo naroda ispira zlato<<, Starine, X , 205 i Rad, 62, p. 87 i d. 14'3 GZM 1897, 419, E. P a #a l O rudarstvu u BiH, GZM, 19154, 47 i d. Uspor. V. M i k o -l j i, Natjt s tarije rudarstvo Hrvatske, Spremnost, br. 1• 3'1 od 20. VIti:I 1944. 144 U Gor. i danas radi rUJdnik "eljeza. Us.por. H off er, n . dj., 416. Ostaci rimskog rudnika (troskov i # te) nalaze se u Donjim 145 P a t'S e h, GZt M , 1895, 586. - !Na ovom mj estu je rLmska cesta skrenuti prema K alinu i Kopil:u. Tu je i danas prijelaz preko Vu-.ba'Sa. 146 Pravac p .reko ne # to j e !POVoljnij-i sa bla " im usponoon na JCopitlo. Taj je pravac opisao M a z a 1 GZM, 1951, bilj. 112.

176

Drvetine, obilni su ostaci troske i rimske arhitekture, vjerojatno od jedne villae rusticae sa hipokaustom147 • U planinskom Vrbasa i Grovnice tragovi su slabi, ali i neispitani. Turski, a vjerojatno i srednjovjekovni put prolazili su ispod Ka ! tel (k. 1207), za koju nije da je postojala jo ! od rimskog vremena, kao i ona na kupre ! kim Velikim vratima (1384 m) . Ovakve stra " arnice, pored uloge, mogle su vr ! iti i nadzor nad cestom, putnicima u zimskim mjesecim a148. Ovim pobli " e se pozabavio jedino Hoffer"", koji d a o:w rijeke i Granice (Grlonice) nema izr azitih tragova rimskih starina. Tragovi rimskog materijala su na t r i mjesta: na Gradini isp od sa ostacima bazilike u okviru jednog r efugija (?) , zatim odlomak mramorne u Gornjim i nala:-i cigle u planini Mravincu. U narodnim se spominju ka baka « (nov a c) i kamen« 150 • Hoffer je bio m i ! ljenja d a su svi znatnij i putov i u ovom kraju preostali iza Rimljana 151 • rimsko n aselj e otkriveno je i na u ma blizu Novog Travnika. Naselj e se prostiralo oko brda Graca, uz put od prema Hrastovcima. Na Gracu , koji je bio kori ! ten i u pretrimska str a " arh istorij sko doba'"", nalazila se, p o mi ! ljenju I. nica koja je nadziral a >>put koji je prolazio ovom dosta uskom dolinom« 133 • U blizini su i grobnice na svod154 , a na mjestu Novog Travnika bilo je - kako sm o vidjeli - veliko troskovi ! te 1M. troskovi ! te nalazi se i u tako da Donj e se, le " e na rimskoj ! ljaci. stari put nije vodio preko nego dolinom Jaglanice (Torinski p otok), od koje i Oparskog potoka n astaje Gronica . Najbolje dio ovog puta je tzv. k aldrma, u blizml biv ! eg hana u Torinama. Kaldrma je ! iroka oko 3,5 m, slo " ena od krupnog kamena, sa j o ! k rupnijim Vrijeme je ovu kaldrmu bilo potp uno zasulo nanosom, ali sam imao (1970.) da ovaj dio puta upravo kada su ga adaptirali za savremene potrebe. Sa b ugo j anske strane je bio do Rostova. Stekao sam utisa k da se radi o vrlo staroj kaldrmi i cesti rimskog porijekla, koja je i u turs k o doba intenzivno kori ! tena kao dio velikog bosanskog drum a od Prusca za Travnik (osim hana n a ovom putu su p oznati i d rugi h a147 Na ov· o m podatku prof -- U ovom ima "eljeZJne troske i osta•taka meltalu:ngij. s ke djelatnosti. - Ni Gradina u ni objekti u Drveti111ama ni'Su ispita:ni. Za Gmdinu v. P a ! a 1 GZM, 19153, 346. U je evidentirano vi!e nalaza 1• z antike, po·se!bino na lok. Zidine. Cf. E . P a ! a l GZM 1954, 52 i 69. 148 V. hilj. 133 u ko joj je citirano mi!'l jenje o por iJjekl.u Ka,!rt:ela . 149 GZM, 1895, 60- 61. Usp. i E. P a ! a l GZM 1954, 52. 150 Ib:dem. U pod Gradinom su i tragovi naselja: platforme za usjeci, opeka, troska i keramika . (Podatak zahvaljujem kolegi P . 15 1 Il bi1 dem, 6;1. M az aI n . dj. 148_,1 49. 1 32 K o r o ! e e, GZM, 1950, 21 60. 15'3· Dr I. Cr e m o ! n i 'k, vila u kod Trav• m ka, GZM, 19·5'5, J. P e • t ro· v S 25. 154 J. P e tr o v S arheologom, l. 155 Podatak zahvaljuj em kolegi Basleru. Cf. E. P a ! a l GZM 1954, 53.

12

177

novi: Rataljski, Perin han i Kalin han). Ovim starim putom od Travnika do Bugojna ima 37,64 km (Distanz-Nachweis, Route 140, p. 154). Vidjeli smo da je put i u XVI st. bio vrlo frekventan i da mu je za za ! titu slu " ila Kastel. Stara groblja sa u (Novi Travnik), kod hana i na Ravnom Rostovu da je bio kori ! ten i u srednjem vijeku. U blizini hana, u profilu iskopa, pored samog puta, vidio sam vi ! e raskopanih starih grobova. Ovaj put je poznat kao »kirid " ijski put «. Od Novog Travnika do hana na njemu nema u spona. uspon od hana d o Ravnog Rostova, a vodi preko Kopila (oko 15% ). Odatle se blago spu ! ta u Bugojanska p ol je. Od Novog Travnika do Bugojna mo " e se za 5 sati hoda. Od (Novi Travnik) cesta je m orala pratiti tokove Gronice i La ! ve do Malog Mo ! unja, gdje se nalazilo i rimsko naselje u polju. Osim temeljnih zidova r imskih zgrada, na njivama zv. Podcrkvine (ispod Kalvarije = Gradina i Crkvina), i na njivama zv. Divjaci, odavde i brojni r imski natpisi i novcP 56 . Na Kalvariji (Gradina) u antici je bila i utvrda157 • Jo ! jednu utvrdu konstatirao je na bre " uljku Gradac ispod njiva zv. Divjaci158. Va " nost ove naseobine prvi je istakao, jo ! prije stotinu godina, prus59 , ali dosta brojni, vrlo fragmentarni, natpisi nisu ki konzul Otto Blau1 dali podataka o rangu i imenu ovog rimskog naselja. Pravac preko Kalina i Kopila ima prednost pred onim preko Donjeg Vakufa i Komara ! to je za 20 km. Osim toga, izuzev ! i samo sedlo Kopila, put je vodio pitomom dolinom, za koju Katarina Zeno (1550. g.) ka " e da je lijepa i dobro Uz to bilo je to izrazito rudarsko sa brojnim ispirali ! tima zlata, koje su eksploatirali - po svjei Zena - jo ! i Turci, a sigurno i Rimljani. Pravac 158 I. F. J u Kolo, ZagtJ:eb, 1847, 5. I d e m, Zemljopi'S :t povjestnica Bosne, Zagreb, 1851, 23., M. N e d Arkiv IV, Zagreb 1857, 154, A. K n e" Bosanski prijatelj, IV, Sarajevo, 1870, 122. M. H o er n e s, Alterthiimer in Hercegovina II, 898, Idem, AEM, IV (1880), 201. C. Tr u h e l k a, H.imski natpisi u BiH, GZM, 1890, 188. I d e m, Iskopine u dolini La ! ve, GZM, 1893, 685. K. P a Ls e h, H.ims'ki iz doil.i ne La ! ve, GZoM, 1893, 700. GZM, 1,8915, 2185 . l. K u j u n d " Najnovi1 je rimske iskop ine u Mo ! unju, GZM, 1916, 477. J. P e S arheolo,gom kroz Travnik, ZCIIgreb, 1:931 1, 1-2. S. L oz Dva rimska spomenika iz okoHce T,raJVIni• ka, Zbo:r.ni:k Zav. murzeja Travnik I, 1959, 37-42. D. S er g e j e v s k i, GZM, 1951, 309. U spor. E. P a!al Naselja, 42 i A. M ay er, Die Sprache, 321. 157 V. Rad i m s k y, GZJ.VI, 18912, 2Q7---'230. Uspor. J. K or o ! e e, G• ZM, 1950. 258. 158 Upravo do tog bre " ul:jka dolazio je rimski put, ! irok oko 4 m. U\tvrna bre " uljku bilo je u stijenu. Za ovaj podatak zahva:1judem \I).m f. Bre " uljak se nalazi ne ! to od bhl"e La ! vi. 159 Reilsen, HM: "· .. Weiler Mo!·unj, jetzt aus il11Ur wenigen Hiiu!Sertil bestehend, an der Steiile eines ehemals ansehnliohen Ortes, von dessen Bll.wg und Kirche noch Triimmer vorhanden sind, die das Ost-und Westende des Ortes bezeidllnen mogen, warend der Raum zwischen heLden, ein flaches Gefilrd, wo der Pflug alljahril!i.ch noch Miilnzen (1 s:patere Romer und Da·l ma1 tiner) und andere Reste menschilic'hen T.reiibens ausgrabt, den Mar1kipiatz .und die Stiitte gebildet halben soll«. - Do·sad u Mo#IUnju n isu dale nijedno1 g munidpalnog natpisa i pored tridesetak fragmentiranih natpisa. 100 v. bilj. a2. Uispor. H off er, GZJ\11, 1897, 419.

178

preko Kopila nije naporniji od onog preko Komara, gdje je cesta moral a savladavati jaki uspon preko sedla Komar. Na svom putu od Bugoj na do Kopila cesta je savladavala visinsku razliku od cca 600 m, a u odnosu na polje oko 700 m . U Mo ! unju bi se prema tome zavr ! avala cesta Salona-Stanecli, komunikacija koja nije ni ! ta drugo nego va r ijanta dana ! nje ceste Travnik--Donji Valmf-Bugojno--Kupres-- " uica----Duvno--Karlov Han-Ar# ano--Trilj--Split. odstupanja na ovorr.t prirodno:n pravcu danas samo na relacijama Travnik-Bugojno, Kupres--- " uica i P rivalaI(ar lov H an. Da je ovo uist inu trasa rirnske ceste Salona-i\.rgentLrria, pored svih navedenih dokaza, go·vcre i brojne gradine, te ostaci od vi ! e rimskih utvrda na njeno j trasi.

h) Dionice Stanecl.i . . A.rgentaTia
O tome ! ta je bila i gdje se nal azila l\rgentarija razilaze se mi ! ljenja Hoernes je A r genta ri;ju lokalizirao u Kopao-nika u Srbiji, dok je Tomaschek smatrao da » ... muss doch wieder er \Vogen werden, dass A rgentar ia nicht gar zu fern von Staneclum angesetzt werden darf, und dass sich auch in grosserer Nii.he von Sarajevo Spuren alten Bergbaues nachweisen lassen«. Ipak, mi ! ljenje je da Argentarij u treba tra # iti u dana ! nje Srebrenice na DrinP 61 • Pod pretpostavkom da je na ! a identifikacija Mo ! unj--Stanecli isp r avna, se problem mora razmotriti u novom svjetlu. Postavlja se, naime, pitanje : li praznina (lakuna) na Tabuli stanica Stanekli i Argentarije samo na cestu koja je iz doline La ! ve vodila prema istoku, konkretno na Drinu, ili je mo # da na Tabuli ispu ! tena samo milijacija dvije susjedne stanice. Sama Tabu la, zbog svoje iskrivljene forme, ne mo # e nam Sigurno rje ! enje mogao bi dati samo sret an epigrafski nalaz, a dotle se moramo hodolo ! kim indikaci jama i arheolo ! kim nal azima. Odgovor na ovo pitanje mo # da daje podatak 1 "z o tragovima jedne rimske (?) ceste, ko ja je iz Malog Mo ! unja preko Viteza i Kru ! zapravo Rijeke (Rike), vodila prema a dalje kroz G r omiljal<:: u Kiseljaka, gdje su ustanovljeni bogati ostaci jedne rimske aglomeracije 103 • To je onaj put kojim je p r o ! ao 1530. i 1531. godine. Na tom putu od Rijeke (Viteza) do Kisel jaka ispirala se zlato s obje strane doline 164 • Ta je komunikacija, poznata kao »stari t urski put«, vodila iz Viteza preko Rijeke-Ravne-Bara-Jazvina u Tragovi naseobine evid entirani su na tri mjesta u Rijeci: na H o er n e s , Alte11thiimer, 933. T o m a s e h e k, Topographie, 5,2:2,. U Srebrenice lokaliziraju Argentariju D o m a s z e w s k i, n. dj. 12; M i lNaselja, 42 i dr. Cf. A. M ay er, Die Sprache, 58. l er, IR, 472 ; P a ! a l 162 Naselja, 49. 18® Ova:j put vodi iz VHeza kroz Rijeku, pa preko Spilja u se}o Rrorvna kraj J ez·era. Odatle preko s. Bare i Jazvina izlazi na cestu Kaonik - Buso(kr aj Djos:irna gmblja). Za ill'Spor. A. H o ffer, GZM, 18'97, 416. - Sa Crkvine u Vitezu olovna sa pr ikazom tzv. dunavskih konjanilka, GZM, 1902, 15. 164 K ur i p e ! Putopis, 18. - Prema tome dionica Vitez - Rijeka dio je starog puta Prmsac - Kiseljak - Sarajevo.
181

179

ma i njivama Golubac, s desne strane rijeke, i na na lijevoj obali istog potoka. U ! umskom od Rovne do Jazvina n ema arheolo ! kih nalazi ! ta ! to je i razumljivo. Slabi tragovi antike poznati su istom iz (jedna lucerna i fragment stupa, koji slu " i kao ezanta ! u gradskoj d " amiji u Izrazitiji su ostaci antike u Polju, uz put prema Kiseljaku, jedna lucerna za " igom C. Dessi (Fiala, GZM, 1894, 96) i temelji neke zgrade 31). Sve do Gromiljaka nema tragova antike jer su u toku uni ! teni, posebno miljokazi, a i mnogobrojn i koji su se nekad nalazili na brojnim nekropolama P olje, Gusti Grab, Bukavci, Klokot i i Bilalovac), koji su uglavnom uni ! t eni i u obnovljenu cestu. Cesta zatim prolazi kroz Milodra " polje, na kojem je 1463. godine sultan Mehmed II El F a tih izdao bosanskim franjevcima povelju (Ahdnama) o slobodnom ispovijed anju vjere. Sultanov a vojska morala se kretati k akvim-ta kvim putom u dobro n aseljenom i po r udarstvu poznatom podU blizin i je bio i kraljevski dvor Milodra " , koji se spominje i u savremenim izvorima . je da je i rimska cesta vodila tim istim putqm, od Viteza preko B ara, Jazvina i preko Klokota i Brestovskog na Gromiljak, Kiseljak i dalje. Tim istim putem izjahao je Tvrtko II 14. VII 1428. g . u susret svojoj Rudarski d istrikta Foj n ica-Kre ! evo-Kiseljak dobro je poznat. U srednjem vijeku u ovom kraju vadilo se u prvom r edu srebro. Merudnicima srebra spominju se Ostru " ica, De " evica, Dusina i F ojnica165 . Osim srebra kopalo se " eljezo i " iva a ispirale zlato. O rudarenju u ovom malo se zna. U p osl jednje vrijeme ispitivao je ovaj kraj P. koji je utvr dio da je i ruda rsko-metalurgijsk a djelatnost ovdje ost avila nekoliko nesumnjivih tragova: Vi ! njica, Podastinje, Kiseljak, Homolje i zatim te oko Toplice, i gomile ! ljunka uz Lepenicum . I za gomile uz F ojnicu, od Gromiljaka do Ost r u " nice, smatra se da su nastale ispiranjem zlata u doba 167 • je evidentirao i m n ogobrojne gomile jalovine (prepranog p ijeska), u zdu " ove komunik acije, a za one oko Kacuna (Lu ! ko p olje) mo " e se tvrditi po ostacima rimskog n aselja (na arealu od cca 15 ha) da su nastal e u rimsko doba (neobjavlj eno). ima j u miljokazi u Don jim Sa hodolo ! kog stanovi ! ta poseban i na Kobiljoj Glavi, dakle upravo na t r asi kojom se kret ao i a za koj u je i smatrao da je rimska 168 • Na " alost, milj okazi nemaju natpisa, pa ne pru " aju podataka. Ipak su oni jer da je pravcem rajevo, kao i danas, prolazila r imska cesta I reda , koj a je dolinu gornje Bosne povezivala sa dolinom L a ! ve. Cesta je, k ako smo vidjeli, i na ovoj dionici prolazila kroz bogato rudonosno K. J ir i e k, HaiD.delstra;ssen, 80. P. A ID. u zbonn'iik u Lejpenica, priToda, stanovni!tvo, privreda i zdravlje, dru! tvo SR BiH, Posebna izdanja knj . III, Sarajevo, 1963, po,glavl!ie Arheo lo ! ka ispitivanj a, 1615-1 67. nasel-ja nisu u ovom podpodjednako. Dok su nas elja u dolini Lepenice po.sija na to, O'ko Kre!eva, Fojnice i Brestovskog vrlo su rijetka. To je poslj edica geomorfolo!kih uslova, ali po svo-j ;p rilici i rasp oreda rudE:ta (n. dj., 168). 167 ltb1dem, 166. 1 68 A n Lepenica, 167. U spor. P a ! a l Naselja, 59.
166
1

180

O a. I. E. Ukoliko ovo naselje u Vi " njici ne bi imalo status kolonije ili autonomni status. sl. .r udarskog rev·ira ·oko Foj. br. .. . ? ]eq(uiti) 1 ·(oma.. 1936.. S obzirom na veli'ko 1 pmstranstvo na·s elj a u da se ovdje :mo ! da radi o gilavnom naselju . . ? Cf. Situla. n . " a " e l.. . dj .. da je srebrena ruda u srednjem vijeku predstavljala osnovicu rudarske djelatnosti i u oko sliva Fojnice i Lepenice. odnosi na ovaj predio srednje Bosne. Si tula 5.colonia Salonit ana. Mislim da bi se prije svega lelkcija ovog n atpisa kako du je predlo!• i o Ser. pa i na Salonu . ibidem .navodi u drugoj inskripciji iz Vi " njice. i no . je r se taj dio titule jednako mogao odnositi i na n eku drugu kolonij u . 162 i 165. . ... .no) dec(ur ioni) c [ol(oniae) . 46 i 50 l A n Lepenica. GZM. Sergejevski . / .]l rum. . . . • O rangu naselja Vi " njica. 1957. GZM.. . sa centrom u spom enutom naselju Vi " njica--Gromiljak. moglo bi se pretpostaviti da je ovdje i u antici srebr o bilo n iji p roizvod. 5 br.. .kako vidjeti . . . Epigrafski nalazi iz Bosne. u oko. jako krnj .Gromilj aku bilo u rangu samoupravnog grada. kao " to je npr. S er g e j e v s k i. . p a ni ovaj n atpis ne pru! a indikacija u pogledu municipalit eta naseobine u Vi " njici.. 15.. itd.g ejevski. P a " a l Naselja. . .. 4. .n ice i Kre " eva. . GZM. koja se ...24.glomeraciji u Vi " njici -. Kiseljaka i Kre " eva u rimsko doba. .. . patro[no collegii] l fa brum [in civi-] l tate I ader [ -tina . . Rimski spomenici iz Bosne.204.] l rum. 95 i 96. ond a bi bilo najprirodnije da ga atribuiramo ageru kolonija Aquarum S . An Lepenica. N. 4) : . st. Ako bi se za prvu soluciju. . Problem bi se dakle mogao postaviti alternativno: Argentarija bi mogla b iti na mj estu Vi " njice i Gromiljaka.. je na osnorvu natpisa ipod hr. . 120-123 br. koja se spominje u kontekstu. . t e da se podatak T abule. . T . . .111. ili. . vrlo fragmen tarnom natpisu iz Vi" njice (Sergejevski. .. s1. .. patr[ ono collegii] l fabrum [colon] l iae Iade[s] / 5 [ti]noru[m] [posu] eru [nt] / . / posu]e1·u [nt .Grom iljaku v. U spor. . mo !d a.]/5 n orum [ . 1957... Ali. K. M i s i l o. . J5 .S er g e j e v s k i. I na drugom. je d a se podatak dec(urioni) col(oniae) ovog krnjeg natpisa ne mo ! e smatrati kao pouzdan d okaz u prilog municipaliteta naselja u Vi " njici-Gromiljaku. l . ni ovako ispravljeno zbog 1 181 . . koji je slu ! bovao i u drugim gradovima.. 10.S obzir om. lO: eq(uiti) r (omano) dec(urioni) c(oloniae) . . dan2. . ne smije se a priori isni pretpostavka o municipalnom rangu naselja u p olj u. 193. l . c]ol [on i .u sklopu sa ostalim natpisima iz Vi " njice -. 1957.. 95. . 160-162 i 164-165. S e r :g e . .. 122. mogla revid'rati ovako : eq(uiti) r(omano) dec(urioni) c[ol(oniae) .. " nj e Srebrenice na Drini... . GZM.. sl.. govori o iako . je naime da se u dijelu natpisa navodi cuTsus honomm nekog magistrata. . ili na susjednu kolonij u Aquarum S .Gromiljak n emamo zasad direktnih epigrafskih potvrda . mj . koj e j 2 ou n e kim mi "l jenjima imalo i r ang rnun icipija169 . P.. imamo opet samo spomen jednog v rlo udaljenog municipaliteta . 120-123. I m a m o v n.nice i Bitovnje.. da je ovo r imsko n aselje u Vi " njici ... I m a m o v Fojnice. J . pod Argentar!·jom bi se podrazu mij ev alo " ire srebronosno planina Vrr. . " a " e l a. 2 i rbr. . 1972. . .] l . Natpis. . c]ol(oniae) Sa[l]o[nitanae .. kako se to smatra. XIII. na Ilid! i u Sarajevskom p olju.]vo[..j e v s k i. E.na svoj v elikom ove aglomeracije170 • 169 D. . . col onia Jadestinorum. . . iako se to pitanje pozitivno mo ! e rije " iti samo novim epigrafskim nalazom. gdje se nalazil o annaselje..

Na K astorovoj !karti (Tab. Isti. nailaze na staru kaldrmu. Wilk e s. Nije r ni rijeka Drina. J. o biti jo ! govora. i GZM. 1713 174 182 .i z Dio1kileciljanov01g vremena spomin<je I kao res publica Aq(uarum) S . P avam. -Cf. koliko otprilike iznosi udaljenost od naselja u Mo ! unju do ru ! evina u Vi ! njici. potrebno je problem postaviti na drugi je Evans cestu a Salonis ad Hedum castellum Daesitiatium (CIL III 3201 = 10159) identificirao sa cestom Salona-Argentaria. Bevolkerung. . Argentaria Tabulu trebalo popuniti za cca 25 m. 275. br. 1940. A l f 6 1 d y . :na Ilid " i (Sara'jevsko .. osim navedenih miljokaza. za takav nema signifikantnih indikacija. pa Argentariju lociramo u oko Srebrenice na Drini. 2. 15 i 18. Peut.koji je rimske komunikacije u Lepenici ispitivao iz autopsije.. prije svega gdje je bio kraj Dolabeline ceste? Gdje je bio Hedum castellum Daesitiatium? Kako se na osnovu podataka same Tabule ne mo " e odrediti krajnja Dolabeline ceste. p. mogu se. Ali. Ako se za alternativno rje ! enje. A n e I Lepeni ca. te ubicirali Argentariju u Vi ! njicu-Gromiljak kod Kiseljaka. Kre ! evsko polje-Han Ivica-Homolje-Kulije ! -Tulice-Kobilja Glava-Sarajevo. Dalmatia.s pomen !kolonije u l. Kre ! evsko polje-Vi ! njica-Kiseljak-Visoko 173 • Ako bismo se za soluciju koju nam nudi pronalazak miljokaza u dolini Lepenice. 16<7..) Ar r gentarij a nije vinjetom. Naselja. odakle u su1protnom p r avcm linija ceste Ad Drinum XV Gensir s XXX Sirmirum. 195:9. . a Unija ceste n em a oz.» g rake«: turska kaldrma je mn01go u " a od N . 69 . P a ! a l Rimsko naselje u Ilid" i kod Sarajeva. a s druge preko Romanije prema Drini. :Ipak . Nov. 13. usp. . 1936.nake za <Zavr ! etak. P.. J. dj. N eki z nar j u razlikovati tur. onda bi na relaciji Stanecli . Gl2iM. R kerche.i <d. Ove obje komunikacije nisu tradirane u itinerarskim izvorima.po1je).. C esta dola• zi do . U Sarajevskom polju bilo je cesta. 167: '"Mnogi ljudi i:z Rai tvrde da prilikom ·Orao:11ja u okolini :njihovih sela.. 1618. na prirodnom pravcu glavnog puta. S er g e j e v s k i. 3. 155. rli() 7. navesti i relativno ! iroke trase starih putova sa kaldrmom ! irom od turske112 • Ostale rimske komunikacije u ovom kraju bile bi po vi ! e lokalnog i karaktera: l.sk!U Old . 34 i d. dd. retk!U 1n:skripcije asocira m isao na susjednu rkolon:iju Aq(uae) S . do ! ao je do opravdanog da »preko Lepenice ide put koji povezuje stare i ekonomske centre: Salonu na srednJem Jadranu i Domaviju u Podrinju« 171 • Kao dokaz da je dolinom Lepenice prolazila cesta prvog reda. O rimskom naselju na Ilid"i v. ali su dokazane brojnim miljokazima kako na komunikaciji kroz dana ! nju Hercegovinu tako i na sektoru preko Romanije. Mus. m N. G. Sarajevo.. s jedne strane dolinom Neretve prema primorju. miljokazi iz Lepenice sasvim pouzdano obilje " avaju pravac rimske ceste koja je polje povezivala sa Sarajevskim poljem i dalje preko Romanije sa Podrinjem.dem.podno " ja plarninslkog lamea. 114 i d. koja se rna jednom na• t pir s u . a ova fmgmentamosti natiPi'Sa ne daje da se odredi ili status ovog naselja . Irbi.

tj. mi ! ljenja bio je i >>Nadgrobni natpis iz Breze (.. gdje su ih lokalizir ali Mocsy i G. tada je bila i cesta u Dezitijata (uz Bosnu!). i cesta ad Bathinum flumen. Stoga je opravdano u ovom kraju tra " iti ubikaciju za He . p. a od Kiseljaka do Breze. Uz Breuke. i Vi ! njice-Gromiljaka produ " ili za 34 m. 5. G. Peut. Uporedo. m.. Ako bismo. ta bi n as distanca upravo dovela u Breze. B u dr o v i e h . B.).. n. ! to je uveliko ometalo operacije rimskih legija. 196. sa cestom ad Hedum castellum bila je 19/20. 177 A. U prilog identifikaciji ceste a Salonis ad Hedum castellum Daesitiat.nnoill!ia. jer nas tu vodi du " ina od 156 r. a po salonitanskom natpisu od Salone do kastela Hedum ima 156 m.se po Evansovu mi ! ljenju nalazila negdje na granici Dalmacije i Dardanije176. od Mo ! unja do K iselj aka ima oko 39 km. Mjereno pak dana ! njom cestom. e. uz Bosnu.<<17e. na donjoj Bosni (Bathinus flumen). te bez sumnje imalo reperkusija na sam tok rata. . g. 175 1 76 183 . . 1954-'19572. VAHD. . Pa. vi ! e.izgleda. per millia passuum CLVIII. Alf6ldy177 . 6Qi5 i d. preko ViAIR HI. castellum Daesitiatium. = oko 50 km. onda je komunikacija ad Bathinum flumen morala voditi niz Bosnu.. ali iz konteksta se to mo " e pa njezin nastavak treba tra " iti na prirodnom pravcu -Kiseljak. Dezitijati su bili glavni nosioci otpora protiv Rimljana u velikom delmatsko-panonskom ustanku (6-9 g. Rijeke. prema Panoniji. quod dividit Breucos Oseriatibus . Ako su Breuci i Oserijati " ivjeli u Donjoj Panoniji. bilj. 65. NaseLja. koja ide ne ! to du " im putom preko Kaonika. Uspor. n.. 34 m. B.i um sa cestom Salona-Argentaria mogao bi se interpretirati i salonitanski natpis. 91. . opaska I. ka " e pokazuje da je Breza ili njena okolina jedan od centara Desitijata. dakle. 15 uvodnog ! POglavlja. M o e s y . U toku naime delmatsko-panonskog rata jasno se manifestirala sva slabost povezanosti Panonije sa Dalmacijom. Da se u osigura od svih eventualnih rimska je administracija odmah po zavr ! etku rata da cestama pove " e sve glavnije neuna okupiranom Osim do oblasti Breuka (niz Bosnu !). p.) po stanicama iz Tab.15. koji je kao jedini i osnovni pravac veze primorja sa srednjom Bosnom ostao sve do danas. naime. pa je sasvim razumljivo da su Rimljani nakon sloma ustanka i pacifikacije zemlje u snage. 51 i AJ mri. a ona ad castellum He . A. p. e..nije doticala rijeke Bosne (sam natpis to ne ka " e direktno. 3Q6. A l f 61 d y. pravcem ceste koju smo obilje " ili (preko Varvare i Gornjeg Vakufa. Udaljenost od Salone do stanice Stanecli po Tabuli iznosi 122 m . Prva briga rimskog zapovoblast Dezitijata poslali jedni ! tva nakon poraza pobunjenih plemena bila je da te nemirne i nesigurne oblasti pove " e sa upravnim sredi ! tem u Saloni i sa izvorima snabdijevanja dobrim komunikacijama. Valens princeps Daesit iatium). Jo ! mogli bismo ovaj castellum Daesitiatium lokalizirati kod Dabravine.. 46. na ! u cestu opisanim pravcem preko Viteza. p. ali se ona . KJUo.

9·3. N adgrobna Batana iz {Fot o Ranko T(iti) f(iliae) l Procul(a)[e] an(norum) XX l t(itulum) f(ecit) Valens Varron(is) f(ilius) princeps Desitiati(um) l et Aelia Iusta [S]ceno[b]a[rbi] . U blizini je i poznati natpis Batana. 18 0 Za Batonov natpis {koji sa lok. 40. . '10.l: Ulpiae 184 . Vina u kra j Podlugova.sl. Zenica. simpozijum »Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura<<. 13. E. 'To je pravac S k ar i e v e trase (GZM. 1zmosila bi uda1jenost 70 km. Sipo m..). 16. 77. S e r 1 g eue v• s k i . 1923.sokog i Podlugova. moj Rimska cesta dolinom Bosne.. Cf. 81) . jo ! 26 km. Od Budo K·iselja'ka rimSika cesta je i ! la trasom ldwnal ! nje ceste. 1971. sina Lika jeva (Bato L i ccai f. 406. D. 178 Da je cesta iz Mo ! unja u Brezu i !1a dolinom La ! ve do u B osnu. svega 65 km 178 • cesta bila je ne ! to a caste llum Hedum se po svoj prilici nalazio na Gracu u selu Podgori kraj ok o 3 km prije Breze. Slika 17. sa najvi ! e ilirskih imena180 . 1934. B eograd. V u l S pom. . br. sl.. 17 e Udalj enost mjerena •kurvimetrom po karti iznosi cca •53 km. a zatim fll'Z Bosnu do Breze. sa trase puta): N. /br. Za topografiju Dezitijata posebno je naltpis d• z Breze. '141--4H2. Uspor. 'J. str.

v.i. 13-24. . Ra ! eljke. . 4. nij e dokazan na terenu. P eut. 1904. Natpis pokazuje da je u Brezi bio jedan od va " nijih centara ovoga . Kasnij e je od K iseljaka bila produ " ena dolinom L ep enice do u Sarajevsko polje (Bla " uj?). N . Glas 155. a ne od Trilja. Rei Prisoju. Prisoje. kako ju j e interpretirao D o m a s (BD. koju su Himljani samo uredili (via rnunita).). Str" anj na izvoru # uice. T a j je pravac sigura·n. Rimska cesta do- linom Bosne. ! A V I . AJ III. Flavius Varronis f.D r ina . 12. GID. koju on vodi od Breze > >dalje na sjeveroistok . Velika gradina u Kastel(?) u Duvnu. 142 plemena u naronit<. princeps Desitiatiurn iz Breze dao realniju podlogu za lok alizaciju ovog panonskog plemena (Strabon. stra " arnica na \.po Pliniju. utvrde na Gr acu u Vi ! njici i Crk vina u Pudastinju kraj Kiseljak a). BiH.juhk da se cesta Salona--. kao ! to je sa cestom za-. X II. 53. dolinom rijeke na Drinu gdj e treba tra " iti stanicu Ad DTinum p o Tab. III.Argentar .a do Kiselj aka u osnovnom pravcu poklapala S3. doka zuje pored ostalog i ovo: l. Bevi:ilkerung. 1 _ w munikacij om ad Hedurn castellum Dne>Sitiatium. 2. Dezitijati Si. Istom :ie natpis T..Romanija .Za B r eze I. 495. VIII. h. g.Sarajevsko polje-Romanija-Drina... a taj se mo " e identificirati sa p or jci::jem Gornje Bosne i njezinih pritoka. Gradina u Mokronogama. 66. ATgen taria. B o . Pogana Glavica i Gradina u Vrilima. koji se u starijoj literaturi lokaliziraju na Romaniji i oko Hom anije.1) u ! ire oko s arajeva. kor. zauzimati i3i:-i t c ritorij.if_ 'rim kupre ! kim v r atima. gdje se sastajala sa cest om Narona. Cf. Gradac u i Crkvina (Gradina ) u Mo! unju.i a n o v s k i. Za samu Brezu v .16) K asnij e je i sam P a ! a l odredio alterna tivnf"gPf. pravac ceste.u presu.(?). 1969 7-24.P a t s e h. Kastel iznad Kopila. Cesta prolazi uz brojne p rethistorijske gradine (Gardun. koja predstavlja osn ovni pravac p rem a Podrinju. A l f i:i l d y .! c\akle morali. Stoga Ini se da ne bi bio n i proizvoljan a ni bez temelja zakl. Opisana trasa je ne samo najprirodniji pravac za komunikaciju Salona-sr ednja Bosna nego ujedno i i najlak! i put do r udarskih oblasti u unutra ! njosti rimske provincije Dalmacije. Gradac u Vi ! njici i Gradac kod ! to pokazuj e d a se radi o jednoj prethistorijskoj komunikaciji. V u l Oktavijanov ilirski rat (35-33. Pogana Glavica na K. Da se stva rno · radi o cesti iz ranijeg doba rimske vl asti u Dalma-· ciji. n. e. 38 i 67. 185 . (»u okolin i S arajeva do Drine«) i G . st. n. 181 To je postaja sa ceste SiTmium XXX XV Ad DTinum . 144-8. Zenica. Privala. N.S tim u v ez1 Je i lociranje Dezitijata. v . Strassen. sa crn dekurije. 1971. Gradina kod Gaja.-. Supl.nskom konventu. . Put dolinom P a!al Quaes tiones de bello D a1matico Pannon icoque. Olova i Kladnja. koje su Rimljani podigli za za ! titu ceste (Gardun. 272 i d .«. gradina. Uz trasu ceste su arheolo ! ki ostaci niza stra " arnica.vac: S arajevo . Milijacija ceste se od Salone. j e izgradio zaslu " ni Augustov legat Dolabela.!3\ !a ll if . gradine u Tijarici. sa gornjim Vrbasom i La ! vom. . a n e mo " e se prihvatiti ni kao vjerojatan181 . Gradina u Gradina u Gradac u Gradina u Mo ! unju. Tijar ica. B o j a Ill o v s k i Ce l KasnoantiOka bazilika u Brezi.. O pokorenju Dezitijata.N aronu i Skadar. VII 5. 3. Bukova Gora.

povezano sa radom rudnika oko Srebrenice i Kiseljaka. za Argentariju nemamo nikakve pouzdane odrednice koja bi poslu ! ila kao posredna za njeno lociranje. l &'l v. ali se uglavnom odr ! avala cesta. po miljokazima..ilj . 1891. onda bi Argentarija bila naselje. vojnog karaktera. jer ne odgovara »polo ! aju koji treba da ima zavr " na jedne velike komunikacije« i jer se >>najpoznatija i ts2 P a t s e h u AEM. 186 . odnosno metaUorum Pannoniorum et iz bi se moglo da je upravo tu bio centar eksploatacije srebra. a to bi moglo da je ova komunikacija bila nastavak ceste Salona-Argentarija-Sirmium. · Podr " ku pretpostavci da je Argentarija sa Podrinjem (sa centrom u Domaviji) nalazimo u tome " to je upravo Domavija bila sjedi " te prokuratora argentariaruin. a onaj iz doline gornjeg Vrbasa ili Rame preko Vranice i Bitovnje (sedlo Pogorelica) veoma naporan.. a manje i privrednog. 387. pravu va ! nost stekla je u III st. do kojeg nam je po Tabuli poznata milijacija. 23 i CIL III 12721 i 8361: pro kurator meta !loru m Pannoniorum et Delmatiorum. bez kojeg se problem ne mo ! e rije " iti sa Sam toponim Argentaria je hapaks legomenon.Neretve... kako je pretpostavio Domaszevski1B3. I na cesti Sirmium XXX Gensis XV Ad Drinum . " to je. tj. U prvo vrijeme njena je funkcija bila v i" e strategijskog. mo ! da. 181. Argentaria izostavljen je broj milja. tokom nekoliko cesta je mogla izmijeniti trasu. B o j a n o vs k i. Problem Argentarije Kao " to se iz izlo ! enog vidi za lokalizaciju Argentarije. koja je povezivala sa Sarajevskim poljem i preko Romanije vodila u Podrinje. Argentaria trebalo bi popuniti za cca 25 m. Tuzla. u relativno uskim kotlinama i preko visokih planinskih sedala. F . gradili novu. Nakon Dolabele cesta je produ ! ena i time funkcionalno u " iri cestovni sistem. Severiana Bosnensia. " to je istakao i Evans. onda miljokazi iz Lepenice pouzdano daljnji pravac ove rimske ceste. Te " ko bi bilo i za'misliti da bi Rimljani po onakvom terenu. kod ceste.. a lakunu Tabule na relaciji Stanecli . Za Srebrenicu: I. u odnosu na Salonu. Ako. 132-133 = CIL III 12734 i 12736. 5. i za odrenjezinog statusa nedostaje toliko potrebni desideratum. bio je skoro dvostruko du ! i. p. Cf. Na ovom pravcu nije ni bilo zbog planinskog zemlje. koji su Rimljani uskoro izgradili.. GZM 1940. koliko iznosi udaljenost od naselja u Mo " unju do rimskih ru " evina u polju. Argentariju lokaliziramo u " ire oko Srebrenice na Drini. kao i Stanecli. 1972. Prema mi " ljenju koje je iznio distrikt Fojnica-Kre " evo ne dolazi u obzir kao Argentarija. Izvjesnu indikaciju za takvo lociranje Argentarije pru ! a i sama Tabula. S er g e j e vs k i. da se bitno izmijeni pravac ceste. a time donekle i orijentacija. 47 i d. ali za razliku od posljednjeg. XVI. Ako se za soluciju koju nude najnoviji nalazi u dolini Lepenice i Argentariju ubiciramo u Vi " njicu-Gromiljak kraj Kiseljaka. Tu i tamo. pak. a na pojedinim relacijama mogli su postojati i alternativni putovi. B u l GZM. ali je s vremenom posljednji prevagnuo. b..

p.najbogatija rudi ! ta srebra nalaze u kraju«. p. Miller. donjim strojem i miljokazima i tragovima brojnih naselja.5 km VRILA-OTINOVCI 30 km BUGOJNO 36 km MALI MO # UNJ Srebrenice SALONA XVI m.n e ki drugi i'stra " i- AJ 187 . stav ima'l i su kao P atsch . pa je s pravom mo " emo nazvati >>bosanskom« transverzalom. p. na svom putu od Salone do Sarajevskog polja ova je komunikacija i ! la ugl avnom istim smjerom kojim i danas vodi veza Splita sa Travnikom i Sarajevom. BISTUE VETUS XXV m. nasipima. Kazaginac-Ar " ano. 70. AD LIBROS IX m. GZM 1954. umjesto u Duvno. a njena dana ! nja varijanta (via Travnik i Donji Vakuf) oko 220 km. 66. sa usjecima. Ako rekapituliramo na ! a izlaganja. p. Razlika od nekih 40 km nastala je uglavnom na relaciji Mo ! unj-Bugojno (oko 20 km) i na relacijama Malovan. onda dobijamo komparativnu tabelu trase. p. Naselja 50 i 51. ! to se pak Delminija. gdje se nalazio i upravni centar za rudarstvo provincija Panonije i Dalmacije184 • Prema tome. njegovu lokaciju treba tra " iti na nekom drugom mjestu na Duvanjskom polju. Ar " ano-Trilj i necli) bila duga 122 m. ako na komunikaciju Salona-Argentaria gledamo sa ! ireg aspekta.# uica. cesta je od Salone do Mo ! unja (Staoko 180 km). a to je upravo ona distanca koja je nastala pogre ! nim lociranjem Bistue Vetus u Varvaru. BISTUE NOVA XXIV m. Mayer i dr. ona predstavlja glavnu vezu Salone sa srednjom i Bosnom. 186 p a ! a l i III. . a ne u Duvnu. Relacije mjerene na pojedinim dionicima pokazuju da su podaci Tabule i u ovom i da se mogu koristiti sa punim povjerenjem. p. Cf. Kao ! to smo vidjeli. ADMATRICEM XX m.5 km PRIVALA (Zbanica) 9 km DUVNO 37. p. Na terenu se i danas mogu konstatirati na tom pravcu tragovi umjetno ceste. IN MONTE BULSINIO VI m . Tijarica) 33 km BUKOVA GORA (Korita) 13. ( = 184 185 ' Naselja 49. i nepotpuni' 85 • Ne mo " e se prihvatiti ni mi ! ljenje da je stanica Ad Libros i Bistue Vetus ispu ! teno nekoliko stanica186 • Radi se o nekih 33 km. STANECLI ARGENTARIA Kao ! to se vidi iz izlo " enog. koja je Dalmaciju povezivala sa Panonijom i Mezijom. Privala-Karlov Han. pa prema tome nisu ni dokazana mi ! ljenja da su ti elementi nepouzdani. TILURIUM XXII m. sa putnim stanicama: T a b u l a: Ter e n: SOLIN 24 km TRILJ (via Gor. p .

castellum Hedum.koliko se t o mo " e na osnovu dosada ! njih ispitivanja .). 57). 36-37 (ll. a do B r eze (via Gromilj ak. 43--44 i 46). Historijat ceste Cestu Salona-Argentaria je graditi Dolabela kao cestu (via munita) ne samo zbog kontrole glavnog dezitijatskog upori ! ta u blizini Breze . Rovna. koji je bio krajnja ove 20. ali. Uvij ek se n a ! lo ljadi koja je trgovaca i drugih putnika p retpostavljala mir nom " ivotu zemljoradnika i J edina obrana bila j e osiguranje kar avana i putnika putem oru " anih pratnji i stra " ar nica koje su nadzirale sigurn ost na putovirna.taci takvih stra " arnica evidentirani su na vEie mjesta u z cestu . do Breze.Trilj. . g . Bare.Nevesinjsko polj e).n d i Dolabella. tss R e .vi ! e pouzdan da je i cesta bila na predrimskom supstratu. A r heolo ! ki oc. p . n e !to kasnijim turskim karaulama ili " andarskim stanicama (Cf. na " alost n isu ispitani njihovi ost aci.gotovo redovit o su bil i locirani na mjestima ranijih ilirskih gradinskih Iz toga se mo " e i manje. ali s n ovim sadr " ajem. = oko 51 km. ! to bi se slagaJ. Strasse Na.). na kojima j e savremena cesta iz sa okukama. 1944. Pro ! lost Dalmacije I. p. n. 343. ukupno XXXIV m. polje. 122 m. do Mo ! unja-Stanecli i 34 m . . Strassen. daljnjih 19 km ( = oko XIII m. e. 1 8 7 B a ll if P a t s e h. p. p. p . tj. G .Klis. do Graca u Podgori) (v. Strasse aus dem Sarajevsko polje uber die Romanja planina ins Drinathal). 32-33 (10. 40-43 (14. r azloga t rasirana Od Mo ! unja (Han Divjak) do u Breze (Gradac u Podgori?). uz ovu je komunikaciju bio i broj man jih stra " arnica i utvrda kojima je bio zadatak koliko d a ! tite samu cestu i promet na njoj toliko i zbog sigur nosti zemlje 188 • O n esigurnosti koju su na putovima stvaraii drumski razbojnici. koliko znamo. occisa viatOTibus iz III (C!L III 9054).o i sa podacima solin skog natpisa o du " ini ceste a Salonis ad Hedum casteLlum Daesitiatium per ndUia passuurn CLVI (tj. gdje bi trebalo locirati Hedum castellum Daesitiatium. dobijamo jo ! oko 32 km ( = oke X XI m . Osim velikog vojnog logora u Gardunu k raj Trilja. pa je i razmj e ! taj putnih stanica (mansiones) ostao uglavnom isti. p a n i kasnije. Ali to je predmet posebnih ispitivanja. kao ! to izv jesne Euplo. Die Strasse von Naron a im Narentathwle bis in die Ebene von Sarajevo). ceste187 . hajduci (latTones) bilo je govora u poglavlju. N° 3!Y-40. onda bi se negdje oko Bla " uja ona sastala sa rimskom cestom Narona-Sarajevsko polje-Romanija-Podrinje. Ta opasnost n ikad n ije prestala. Kartu II). jo ! je preostalo XXXIV m . 38-40 (13. nego i zbog nadzora ostalih usputnih u unutra ! njosti provincije. Novak. Ako cestu produ " imo od Gromiljaka preko Kiseljaka i do Sarajevskog polja za daljih 25 km. p. p. Ako trasu na ! e ceste od Mo ! unja (Stanecli) p rodu " imo preko Viteza (Rijeka. Busova(:a) do Gromil:j aka u polju. a . sve do kraja 19. Ovi kasteli (burgusi ili speculae) su redovito ! titili prijevoje i putne stanice. 64-70 (Inschriften des Mei!lensteines.. gdje su evidentirani ostaci rimskog naselja. . 188 . Die Dr1natha'lstrasse).rona .

Na fragmentarnom m iljokazu iz Re(CIL III 13324) nije se carevo ime. Mo ! da ih kroz takva n enaseljena i " umska nije ni bilo (?). Nijedan milj okaz ne iz Dolabelina doba. ruz ovu cestu je u moralo biti 189 . U vrijeme kada je Ballif opisao ovu cestu jo" nije bio poznat nij eck n milijarni stup. Epigrafska iz Otinavaca na Kupre " kom polju (Ad Matricem). mo ! da. u Trebonijanu Galu (251·253). Dva miljokaza postavlj en a su i u Klaudija II (268. valja spomenuti i poznati n atpis o obnovi mosta na Cetini (Pons Tiluri) iz vremena cara Komoda (177-192). koje su zatrpale miljokaze i uni " tile ceste. La " ve i njE1ovih pritok a. sa gradnjom ceste su u va ! nijim epihorskim centrima potrebni objekti za prihvat vojnika i putnika. od kojih je on<lj u Duvnu (Bistue Vetus) bogatim arheolo " kim ostacima i epigrafskim potvrdama189 • Vjerojatno su u isto vrijeme bili i ostali centri (mansiones). morali -. Tri su podigLuta u Maksimina Tr a(235--233): u Klisu. Ne zn amo je li tome uzrok devast acija. naime. pa im na ovom te " ko mo ! emo pratiti tokove. ipak dozvoljavaju o njihovom ranijem postanju. Napokon.ienosti sjevernih ili . Ne znamo da li je tada cesta bila obilje ! ena miljokazima. s obzirom na prirodne uslove tla i nenaseljenost. do koje je do " lo zbog nasel. pa u tim krajevim a nisu ni bili postavlj eni? t e " ko je i " ta po kojem su kriteriju i na kojim mjestima postavljani miljokazi." to je vjerojatnije .zbog djelovanje erozivnih snaga. od toga 14 epigr afskih. Bugojna (Bistue Nova) i Mo " unja (Stanecli) iz kasnijeg vremena. ili su se s vremenom razvili uz putne postaje. koje navodi Tabula Peutingeriana. Svi epigrafski miljokazi s O'(O ceste iz III i IV st. a bio je t su I 'U "Unutra " njosti vodnih logora. koja se mo ! e smatr ati sastavnim dijel om na " e magistrale.nikad nisu ni postojali. U je uz nju 21 miljokaz. oskudica kamena. Iznimku dva miljokaza iz doline Lepenice. oba u a po jedan Gordijanu III (233-244). posebno u Prosjeku (Prosik). iz Trilja. Tragovi utvrda u nekim od navedenih mj esta. na Klisu. na Kupre " k om polju. ne solinske natpise i p oznati natpis o obnovi most a na Cetini u Trilju. Ako bismo sudili po miljokazima. gdje bi se milj okazi. Istom vremenu pripadaju i m i-ljokazi sa ceste Sara jevsk o polje--Romanij a-Podrinje (ATgentaria). oba iz Salone. npr. dva Konstanciju II (337-361) u Dugopolju i Klisu i Julijanu Apostati (360-363) u Saloni. Dobija se utisak da u n ekim kao npr. Ili. naj ! ivlji je dakle promet ovom komunikacijom pulsirao u III i IV u vrij eme k ada je na " a provincija i do ! ivjela procvat.Uporedo. Dugopolju i a dva Filipu ocu (244-249). Na njima se javlj a ju imena osam careva. u ReniDeciju (248-251). u Mo " unju.270). ili su postavljeni tek u vrijeme kada je prevagnuo njezin Zanimijivo je da miljokaze samo iz kl·a " kog a n ema ih u dolinama Vrbasa.

140 tn B a 'l l i f 100 Maxlimi'nus Trax P a t s e h. CIL LIII 10170 Maximinus Thrax Constantirus COillstantini filius Decimin.ne ! to poslije Dolabele190 • U isti vremenski period uklapaju se i miljokazi sa ceste Narona-Nevesinjsko polje-Konjic-Sarajevsko polje191 • Dodamo li ovome da su i neki gradovi uz ovu magistralu s vremenom dobili municipalitet. G'ZM. 32-37 i 64. g. Ad decimum lapidem TiliUR!UM. n . To ujedno ukazuje da je sistematizacija osnovne cestovne mre "e u provinciji b ila zavr ! ena u toku prve polovine I st.. pans restit1ttus a Commodo numini Hyppi fluminis DICMO 10. Spom. I s t i. 18·97. e. e.6. 25.. moglo bi se sa dosta vjerojatnosti da je spoj neretv anske i Dolabeline ceste ad Hedum castellum Daesitiati urn ostvaren jo ! za Tiberijeva vladanja.7. Bist. i 533.polju.67. 3200. 38-43 i 67-70. CIL ITI 3120>'3 3. p.7 = VAHiD. Strassen. 16.I'H 101116:9 4.f. GZM.. 111-112. 2127. CIL . 19216. 'll 7. TABELARNI PREGLED MILJOKAZA I SALONAE l.. GZM. br. K ao takva ostala je u sve do u XIX Ako se pak oslonimc na miljokaz iz Han-Vit eka (Konjic) sa natpisom Divo Augusto iz 14. Bull.li9'2..9 10156. nastavak ceste od Grahova u unutra ! njost. 13·9 viae a Tiberio munitae PhHippus pater PhHippus pa ter Iru. 1 1j2.2. 1951. BuLL da1m... a municipij na Duvanjskom polju (mun. Starinar 1926/ 27 = VAHD. 43. CIL III 3198 32011 NATPISA 2. Iako broj epigrafskih pripada III i IV st. 1907. 77 = Starinar .s Constantini filius KLIS 5. ) od Flavijevaca.. Delminensium) vjerojatno od Hadrijana. 146 9. CIL liH 3202 12. da· Lm. 77. 50 VELIC 13.Uanus Maximinus Thrax Treboni·a nus Gallus Constantiru.f27. ne da cesta nije bila jednako intenzivno kori ! tena u vojne i gospodarske svrhe i prije i i brojnim kasnijim generacijama./2.60 i Rimska ces1 ta Narona . p. 190 . 1907. Rav. VAHD. 17.. D. n. g. VAHD. S er g e j e v s k i. 40.1. 196Q. Bull. 19!2. 19r 26. k oji je u izgradnji cesta pokazao " ivu djelatnost i na na ! em (npr.. 19•08. onda se po epigrafskom materijalu " ivot ove relevantne komunikacije mo " e pratiti kroz gotovo pa i vi ! e ako se u obzir uzmu i izvje ! taji splitskih sabora iz 531. 1 9'2 I b i d e m. PONS 'I1LLURI 11. Starinar = = 101•5. 1'13 DUGOPOLJE 8. 1948. P a t s e h . dalm. cesta Epidaurus-Ad Zizio). VAHD.. 2:5 6. Gunjar 6a.iLeusm1Um. Rimska cesta n_a _ Nevesinjs'kom . i to Bistue Nova (mun. p oslij e. 1926/27. a n ajkasnije za Klaudija. IV.

sl. 311 Patsch. 1• 895.ara RJJLICKO • P OLJE 30. 310 XXXIII! Gordianus III Deci us Claudius II Claudi. Ko)ji1ja glava 34. epigrafski miljokaz (?) -.1:902.izgubljen BISTUES " ig na opeki miljokaz GZM. 1960/61.us II ? xxxv incertus (izgubljen) sine inscriptione (izgubljen) sine inscription e si.KOPRIViNICA 31. B oj anovski (Mostine) 21. D. sl. CIL III 18. 311 26. P atsch. Sergejev. 168 sine inscriptione - sine inscrip1li·o ne fragmentum milliarii 191 . D. 13 VELIKA V-RATA .321 17. CIL Ili 1332. tabula sine inscriptione sine inscriptione (Tiberius) trib .VI.1 2 16. Pa1t• s• c h. Patsch.RENI CI 14. GZM. BaUif. GZfl. !Patsch. Patsch. 190.ki. 325 27.. Patsch.ne inscri1 ptione L. AZAPOVIOI. Boj a n ov ski (Kra tine) STIP ANI OI (!iba nica) 212. Lepenica. -tabula Sabina Tranquillina Augusta -tabula 109 d ecuriones Delminensium civitatis (?) . l DRAZEVIC. 235 DUVNO 24. GZM 1904. CIL HI ·13. 1894. GZM. Bojanovski P RI S OJ E 20. 1904. GZM. . GZM. 1904. Aelius Pi. XX 2: 5. pot. 10 BUGOJNO 32. Strassen 22. R ad ims:ky GZM.. GZM. . 7 P .s. L epenica. GZIM.I . Loco dato publice . CIL III 13320 1>5. 1904. CIL HI 13324 GRABOVICA 19. . 330 MOKRONOGE 21 8.ara SUICA 29.2. D. H'. !DONJI 33.

pa je ne n avode it iner a ri (Itin. lil Kako se ime Bosut slla"e sa imenom mansio Basante Peut. 263. Cesta ad Bathinum flumen je primjer kako smo slabo obavije ! teni o nekim pitanjima iz topografije na ! e zemlje.. smo stoga jedino na sumarne podatke solinskog natp isa (CIL III 3201 = 10159). a jo ! je manje pouzdana identifikacija sa rij ek om Bathinus. B a u er. Na njoj se . da je bila duga 158 milja (oko 235 km) te d a je povezivala Salonu sa oko rijeke Bathin us. 192 . A.:::urna lekcija B at hinus. A. Ad Basante. Cf. P ostavljaju se pitanja gdje je bio Velejev Bathinus. E. Peut). E. Pannonia.-:. H 7. ko ja je bila par alelno S<a cestom ad H edur:. Z15. Naselja 51. Pannonia. Kako je natpis upravo na ovome mjestu te " e nije sasvim si. n. 10151 9)« . 524-525 i A l fold y. 249. S er g e j e v s k i. 7·8 sant«. A l fold y. to Basante nema veze sa Bosna. P a '# a l Quaestiones.. l i A. g.nije bio organiziran cursus publicus. L. i tako dalo osnovne elemente za rekonstrukciju Stoga se (u ovom kao prioritetan zadatak postavlja pitanje restitucije mjesta na solinskog natpisa i topografsko same rijeke do koje je vodila cesta. najslabije smo obavije ! ten i. n. 1). Klio 46. 326. e. 524 i 540 i d. 193. P a ! a l Quaestiones. Uspor. mi ! ljen ja. er e u l u s (19. VAHD. kako se smatralo. i da li je Bathinus sa d ana ! njom Bosnom kako neki ili sa Bednjom (H rvatsko Zagorje). e . e. 19 i Die Sprache der alt en Jlilyrier. GZM. Bassantis Ra• v.IV CESTA »AD BATHINUM F LUMEN« O cesti ad Bathinum fl umen. dugoj 158 rimskih milja. D.).t. M ay er. I s . bilj. bilj.. ili mo " da sa nekom trerijekom2 • po formuli »munit«. ali se ipak nisu mogli izdvo jiti na terenu njeni materijalni ostaci. Vininium cos. U konkretnom primjeru nedostaje i pouzdano upori ! te koje bi pru " ilo bar orijentaciju o pravcu ceste.dnica po kojoj bi se mogao odr editi bar osnovni pravac i k r ajnji cilj ceste jeste rijeka Bathinus. castellum Daesitiatiu m. 21 97 pravac do danas nije mogao biti identificiran na terenu« . XVII. 3 O pravcu ove ceste govori jedini G. Sa !Bosutom bi bio i Bacuntius (Basuntius?) Uspor. libri duo. i ova cesta je u pogledu bila kao i ostale Dolabeline ceste u Dalmaciji. Klio 46. pr. iz ko jeg se v idi da je cesta 20.2. Uspor. n. t i. 1958. M o e s y. i Tab. koju spominje Velej PaterkuP. 32. V e l e i u s P a t. g. uspor. 136 »eine vierte 158 Meilen weit unbekannt wohin (C. AEM.. Rijeka Bathinus kao i epigrafski problem Jedina pouzdana odre. Historiae Romanae ad M. I. odnosno sa dana ! njom B osnom. odnosno lokaliza1 C. 1. M o e s y. 326. g. Bathinus flumen.

ovdje nas u prvom redu zanima Velejeva grafija imena Bathinus. se sa ozbiljnim paleografskim i epigrafskim upravo tu Hidronim B a t h i n u s je hapaks legomenon (Vell. Stoga se opravdano mo " e postaviti pitanje grafije B a t h i n u s. 1933. Takvo pitanje. ka " e Budimir. 1953. g. kome je Tiberije kao nagradu dao upravu nad zemljom Breuka. Beograd. P l i n. ipak bi se moglo posumnjati da li je Velej pravilno zapisao ime rijeke koju spominje. Beograd. tj. 114. 5 N. po kojem je n azva na ne samo reka n ego i oblast<<. 6 M. B u d i m ir. Glas SAN-a. V u l Reka Bathir.us.cija plemena koje je dijelila ova rijeka.). 9). M. Kasnije se izgubio i taj prijepis Velejeva djela koji je 1520. vjerojatno predstavlja samo dijalektalnu varijantu. 16). ime rijeke 4 R i!je'ka Batinus. n. a sama sumnja jo ! ni ! ta ne dokazuje. 3. u Picenumu (flumen Batinum Truentum cum amne guod solu m Liburnorum in Italia relictum est.12. 16). Suet. 114. Budimir je bio mi ! ljenja da je Velej ovaj hidronim zapisao upravo onako kako ga je i >>Ablativ namine. tj. odnosno u obliku koji poznamo danas. kakav nam je u izvoru predan. u njegovoj frazi flumen namine Bathinus samo toliko da se radi o dotle nepoznatom imenu i da se pisac trudi da bude ! to precizniji u reprodukciji tog hidronima«6 • Problem rijeke Bathinus jo ! je slo " eniji sa epigrafskog aspekta. S u i Prilog poznavanju odnosa Liburnije i Picen uma u starije " eljezno doba. h. Flumen nomine Bathinus. CLV. Tib. 110). s obzirom da je rukopis Velejeva djela izgubljen. VAHD. dok je Bednja tekla kroz lasa. Ako se ova Velejeva vijest pove " e jo ! i sa podatkom Pannonico (bello) Breucos et Dalmatas subegit (Suet. II. koliko mi je poznato. Alfi::ildy lokalizirao upravo na rijeci Bathinus. str. koja dolazi i u koradikalnom imenu panonskog plemena B a t h i a t a i (App. koju iz vi ! e razloga identificira sa dana ! njom Bosnom. postavio je i koji je pretpostavljao da je kod Veleja taj hidronim mogao biti zapisan i u obliku B a t i n u s5 • tim. LV. e. u kojem je i sam kao visoki Velej Paterkul navodi ostalog da se Rimljanima na rijeci >>namine Bathinus« (II. Predaja ovih panonskih snaga na Bathinusu je ujedno i prekretnicu u ovom po Rimljane te ! kom ratu (gmvissimum omnium externorum bellorum post Punica. koj a je s obzirom n a veze Picenuma . sa dentalnom aspiratom. a koje je G. jer ne raspola " emo instrumentima za reviziju Velejeva teksta. 61: >>Te ! ko je naslutiti ! to je zapravo hidronim Bath{sinus. a samo djelo poznato po prijepisu iz XVI st. n. n aime. g. godine napravio Beathus Rhenanus u elza ! kom manastiru Murbachu. 13 193 . 57-64. 4) 8. III. a upravo je u njemu rje ! enja. to se n e mo " e i dokazati. pa taj hidronim m or a m o primiti u obliku B a t h i n u s. U novije je vrijeme. predao veliki broj Panonaca. Tim bile su zavr ! ene borbe u Panoniji. O nilzu konkordacija. 4)4 • naime velikog panonsko-delmatskog ustanka (6-9. uspor. Iz konteksta Velejeva opisa saznajemo da je predaju panonskih snaga na Bathinusu izvr ! io Baton. e. razumljiva. S obzirom da za grafiju Bath/sinus ima a nalogija u i latinskom jeziku. Tib. 1959. onda je sasvim sigurno da Bathinus treba tra " iti u zemlji. da li ju je prenio upravo onako kako se ona izgovarala. M. Glas SKA. III. n. U spor. Iako a priori ne bismo smjeli sumnjati u savjesnost i autenprijepisa.s a krajevima. 71-102.

?] MEN QUOD DIVIDIT B[. i koji je . B u d r o v i e h . To me potaklo da pa ! ljivo pregledam in natura onaj dio natpisa koji govori o cestama ad Hedum castellum Daesitiatium i ad Ba . LV I. U spor. 9 A. . VAHD.BA. i K<lio. XLIX 1926-27. flu] men quod dividit Breu[cos a Dition]ibus I Budrovich hidronim B athinus solinskog natpisa identificira sa Velej evim »flumen namine Bathinus«.. Della let ter a seguen te ch e sembra esser e una H. l.a. Prema sada " njem stanju kamena.] ASVVM CLVIII M.L I X J. . Us. str. Zagreb 1921 9. 1). II. . 151.H . t e n a podacim a h istorijskih izvora koji spomin ju ova plemen a 0 • Alfoldyj evo spornog m jest a glasi: 7 et idem viam ad Batinum flum en quod dividit Breuc[o]s Oseriatibus a Salonis munit per mi [lii]a passuum CLVIII S a . . S i tul a 5. kako smo istakli. koji je izdao revidirani tekst natpisa. :: . A. '912 : »Dopo B a/1/f!/ si scorge l!n po'a stento.s flumen.. ma per sin o n ella ottim a riproduzione fotografica dell' una T o m eglio il punto d' incontr o delle due linee perpendicolari d i una T.. . onda bismo imali solidno upori " te i za rekonstrukciju ceste {T. II. 194 .spomenik imao svaki dan pred ci. flumen. l . . 1926-27.. sl.. b r oju slova koji odgova:ra lakuni..:je ovo ta- = = 7 et idem viam ad Ba//1/[flu ]men quod dividit Hbis//!/l/1/ibus a Salonis munit per[millia pas]suum CLVIII Natpis su nakon Alfoldy. B.?]IBVS A SALONIS MVNIT PER [. .. . 8 VAHD. br. i J . 2:3. taj se pasus 7 ET IDEM VIAM AD BATH?[. T ..ri a. koji se jasno.]E[. . III 3201 10159 AbraVAHD. Takvu je lekciju prvi predlo ! io B. 25.. . 263. si vede la traccia un po'rovinat a delila rparte s·u. ali bez analize natpisa7 • je. H .. 142 = 7 B.. . Lekciju Breucos a Ditionibus u r et ku t emelji n a k r ajnjem nastavku . 193.-. u tome " to je solinski natpis upravo na tome mjestu te " ko pa Sarijina predlo ! ena restitucija nije sigurna. Per l a l et tura di alcune irmp ortanti iscnzioni saTon itane.3 279.r on . sl. An tido. Prvi je predlo ! io rekonstrukciju: 7 et idem viam ad in natura A. . Ukoliko bi se dokazalo da na solinskom natpisu doista dolazi ime Bathinus. ...i b u s.. 151) opetovano identificirano sa Velejevom rijekom Bathinus.137Klio. . [flu]MEN u 7. S a " e l. a posebno na p rvim slovim a imena p rvospomenu tog plemen a.periore d elle due linee verticali«. Saria. odnosno sa dana " nj om rijek om Bosnom. r. Bathinu.por .. 91-93.. Budrovich i G . solinskog natpisa (C..

u imenu rijeke. G. h. Uspor. S tr a b o VH 314 · Pt ·o l. Uspor. 46 326 . Kod slova. Graf Ubersicht der antiken Geographie v on Pannonien. B. kao i I asi u peregrinS\ku civitas . P o! a s e h e ·k . !j1 i prilo" ena . RE XVIII. 2J8. 195 . Cass.d y. Ert. Rijeka Bath in us k ao i topografski problem Kao ! to smo vidjeli.Pan nonia romana. 'Dtb. zapadno od Sirmiuma. fasc. predlo " io bih ne ! to izmijenjenu restituciju teksta: 7 et idem viam ad Bath[inum? flu]men quod dividit B[r]e[ucos Oseriat?]ibus a Salonis munit per [millia p]assuum CLVIII Osim prva dva slova BA. n h III. 148. E. K. p a 't s e h. Budapest 1956.foldy. 4:&. 12 p il i n. M o e s y . Restitucija se za:sniva na elementima na:J:iptsa kolji se mogu na du " ini lakune i n a. Dio LV. Uspo r . ju " no od Blatnog jezera u a Mocsy ju "no od lasa.. 16 i karta . P a ! a l Quaestiones. jer se zasniva na elementima natpisa i na Plinijevu podatku »Saus per Colapinos Breucosque defluit « (n. n. 3-4.Kao ! to se iz Alfoldyjeve lekcije vidi. 1579 i d . . Bevolkerung. G. A l f o l d y. I lokalizacija Breuka. radi se stvarno o restituciji. K'lio. u skladu je sa zbivanjima u toku panonskog ustanka 6-9.reste gestii'tzt«. A J f o l . imenima plemena . z . II. g. 19&5. Budatpes t. I :s t:. ' 13 Za ul b ikadju Oserijata. Alfoldyjeva konjektura Breucos Oseriatibus najbolje se uklapa u tekst restituira nog natpisa. Arch. AIJ. interpretacija je manje sigurna · jer nemamo sigurnih elemenata za njihovu lokalizaciju. kod imena prvospomenutog plemena uose prvo i slovo B i E. Pannonia. 73 . 1 32. Pannonia. identifikaciju Bath inusa sa dana ! njom Bosn om predlo " ilo je vi ! e autoritativnih Dok to Saria. Vjerojatno su bili organizirani. 147: S aus per Cola pin os Breucosque de fluit. ipak njegov dio i Velejev hidronim Bathinus daju dovoljno oslonca za po Alfoldyju predlo " enu restituciju. dok je nastavak sasvim izlizan.ibus 11 (T. s obje strane Save. 34. rnj .5: »Itn den Zeilen 7-8 wird unsere Lesung durch die erkennlbaren Buchst alben oder Buohstaben. 1965. GZM.komannenkriegen. Suet.2). koje je vrlo nejasno. Iako ime rijeke sa solinskog natpisa nije potpuno jasno. ! to s obzirom na kamena treba primiti sa rezervom 19 • Prema onom ! to sam vidio na samom spomeniku u Arhelo ! kom muzeju u Splitu. 1959 26 i 74 i d. 147). III. sl. e. M o e s y. U osmom retku. Alfoldy. 605. 247-256 = Situla 8. 2. A . p. Eine Sltras•senJbaJuinschrift aus : S alona. usp or. n. Kasnija povijest Breuk a nije poznata. III. II. Potpuno je uvjerljiva i konjektura Breucos. G. a ne o teksta. 9. vjerojatno od H. 16.. Od imena drugog plemena se jedino sufiks. u U lakuni ima dovoljno mjesta za BA:TH[rNUM Vodoravna crta slova H ja1 s1 no se nazire. Kiepert i Graf Oserijate smje ! taju sjeverno od lasa. i to s obje strane Save. kao da se nazire vodoravna crta. :K!lio. Budroto G . ali se ostatak ne mo " e jer je kamen sasvim izlizan. 95-111 12. lli. 831: 'A. 321-327 = Acta a rcheologica. 1964. RE III. 1). a je Sto se Oserijata (Plin. 15. 1964.koja su nam i poznata . 91 (1964). n. Die Bevolikerung von Pannonien bis zu den M ar.M ar Donja DolLna i problem ebnN'lke p r edrimskog stanovni ! tva sjeverne Bosne. Ptol. A . · 601 6.kavta = Klio. h. 15 3. Mocsyjevu ubikaciju prihvatili su Alfoldy i Iako je problem u " e lokalizacije Oserijata i dalje otvoren. nazire se i slovo T. 284.

9: Pannonico (b ello) Breucos et Dalmatas subegit. Cf. pa u tom kraju treba tra ! iti i »flumen namine Bathinus«. V. 262 i d. mi " ljenje M. Onom. bHI. Mocsy smatra da je oko Siska i zapadno od Siska bilo u rimskim rukama. Ne bi bilo na " nje ime Bosna. Time. Dalmacija (bellum Delmaticum). Time bi pitanje bilo rije " eno u korist identifikacije Ad Basante (Bassantis) = Bosna. 7. Tib. 128. N. I (1696). te smatra da je ustanak zahvatio i oblasti daleko na zapadu od Bosne. i to na obje strane donje Save. a 9. a zapadno od Sirmiuma. U prilog svojoj tezi Sari a navodi i argumente. Bathinus i on identificira sa Bosnom. 114.vich. Die S!Prache. *Basinus. on ukazuje na " irinu borbi i veliki broj anga ! iranih snaga. Ipak. Negdje na tome prostoru moralo je i do predaje panonskih snaga pod zapovjedni " tvom Batona. pa mu stoga nije vjerojatno da bi se Bat·hinus pretvorio u Basinus. ali dozvoljava >>auch eine Gleichsetzung mit dem Bacuntius« i smatra da je kao staro ime Bosne i hidronim Basantets.i.i srednjovjekovnog oblika B o s in a. Stoga bi rijeku Bathinus prije trebalo tra ! iti negdje u centralnom dijelu pobunjene oblasti nego na njenoj periferiji14 • Sarijino mi " ljenje nisu prihvatili Mayer i Mayer je lingvisanalizom pokazao da nema dokaza da bi dentalna aspirata »th« u ilirskom jeziku prelazila u »S«. Pannonia. bilj. A. godine Panonija (b ell um Pannonicum). dj . Jedinu stvara dentalna aspirata >>th« u Velejevu obliku 14 15 16 17 V. Od panonskih plemena u ustanku bi vali samo Breuci. bitlj. U Panoniji su samo Breuci u ustanku. dopr inos rje " avanju ovog pitanja pru ! io je lingvista Budimir. 524 i prilo ! ena ka-rta. Sarijino mi " ljenje o opsegu ustanka. 541 &---547 i Bevolkerunt g . J. S a " e l. Svi se u toku rata zbivaju od Siska.ts. 31. po Mayeru. Bosina. Budimir je to na osnovu analize hidronima Bathinus. M ay er. US!Por. *Bas(s)antis. do 8. jer Bosna pretposta. 5. 9: 3. 4) se ne mo ! e ni " ta zako ubikaciji ove rijeke. U vezi s tim iznio je Saria mi " ljenje da je panonsko-ilirski ustanak bio teritorijalno samo na krajeve Panonije i Dalmacije. 2. koji je ostalog ukazao n a doslovnu podudarnost >>on omatolo " kog kompleksa<< Velejeva Bathinu. ne insistira toliko na linkoliko na historijskim i topografskim razlozima. Nije vjerojatno da bi sami Dezitij ati i Breuci toliko vremena odolijevali jakim rimskim Prvi je (jo " 1935. Jug. Za ulbikaciju rijeke B athim. Bosna. Ziva anti!ka :EDI (1963). P a v l o v v. otpada i izvoimena rijeke Bosne iz oblika Bathinus.vlja ilirski oblik Basin 15 • ukazuje na da se na ilirskom Bosna zvala *Basda se iz imena Bas(s)an izvede da(s)an. Bathinus sa Bosnom: Bathinus. p. Mocsy i Alfoldy uglavnom na osnovu analize izvora. 1s 196 . Iz Velejeva kazivanja (II. g. Tome u prilog govori i citirani podatak Suet. On u lekciji »Bathinum flumen<< vidi punu podudarnost sa historijskim ma i identifikaciju Bathinus sa Bosnom smatra sasvim normalnom17 • I Mocsy je detaljnom analizom da je pozornica borbi od 6.) podr ! ao Sarijino mi " ljenje Budrovich.

E n de 8 oder Anf ang 9 d at iert. Bevolkerung.cf. 34 0 je i:zn io m i. Rad J A ZU. Ljubljana 156.D . a po k ojem se B ednja nikako ne mo " e identificirati sa Bathinus. U spor. Zweck der Zweiteilung war die I s olie rung der noch w idersteh enden Starome von d en bereits besiegten und in dieser Hinsicht ist Vell.pid a u. Alfi:ildyjeva lekcija solinskog natpisa uglavnom se zasniva na rezultatima do kojih su do ! li Saria i Mocsy. 121 Bevolkerung. II. Usp. prvih zapadno od Sirmiuma. jednim (gornjim) dijelom kroz Dalmaciju. K'Ornelije Dolab ela · 16 . August 8 :u. pa da se i Velejeva grafija Bathinus mirne du ! e mo " e Basinus (Bath/sinus). a koji u ovoj diskusiji nije bio dovoljno istaknut. Z . Pannonia. v . i ! p. 125). 197 . A!ko se us·voji Alfoldyjeva lokacija Bati<jata na rijeci Bosni . 547. dj. tekla je teritorija obaju plemena. 2 ·" Klio. tj. O etimologiji balkanskih hidronima na *bat. ne protive ni dosad poznati stvarni razlozi. jeste po Budimiru hicironim B o s n a. 97 i d. 30 : >>Die Zweiteilung wurde im allgemeinen in das letz te Jahr des pan. Z i p p e l. isti. war Velleius als Augen zeuge (in den J. vi ! e j e formalne p rirode. prilo " ena k arta.)« -. v. Tome se. Rijeka Batinus . 346 i M o e s y . a drugih ju " no od panonskih lasa. M o e s y. n . ·knj . koji je etimolo ! ki nejasan. 32. g. posebno na Mocsyjevoj ubikaciji Breuka i Oserijata. p r euzeo :upravu ·i sj ev ern og Ilir ika. 226 i V ul Glas 1515.ngs nachdem die P annon ier am F1lusse Bathinus oder Ba. . Stara balkanska hydronima na *bat. Pat. 49 i V. S tim u vezi Budimir ukazuje na niz dubleta u latinskom i kom jeziku (tipa Apollo pisius mjesto Pithius. Na onom dijelu rijeke Bathinus koji je tekao kroz Dalmaciju. Slovenska vodna imena I. Ova podjela na provincije bila je izvr ! ena ako ne u toku samog ustanka (konkretno 8. Cf.sjeverno od njihov·a lbi ·se .:Sljenj e da j e P. IV la). 35. Ill.rita n ae. po njegovom mi ! ljenju. 26 i bilj.Bathinus. Z a n i n o v Delmati I. po odla sku J u nij.. n. u dana ! njoj bosanskoj i slavonskoj Posavini. '22 A. Uspor.g. Solinski se natpisi odnose naime n a izgradnju cesta u Dalmaciji.ti nus Waffen ge s.4 b esonde rs einleuchtend: omnis P . P o l a k. Bednja ne dolazi u obzir ni zbog toga ! to je udalj ena od Salone vi ! e od 158 rimskih milja. B evolkerung.a k. koja je u to doba stajala pod upravom Junija Eleza (Vell. wenn auch die offizielle Benennung noch lange Illyricum geblieben ist. u bilj.). dok se Bednja nalazila u Panoniji. . nakon predaje panonskih snaga na rij eci Bathinus) ono svakako neposredno nakon ustanka (10. reliquiis totius belli in Delmatia manentibus pacem petiit<<. Oba bi plemena imala sjedi ! ta s obje strane Save. e . 326. pa smatra da je Sarijino obja ! njenje prihvatlji- voto. tj.Da li ·S U se tako podijeljene \Provincije nazv·a le Superio. k oj a je u to vrijeme bila pod administracijom namj esnika Dolabele. Udaljenost od Salone do Bednje iznosi oko 300 km linije. i str.ve slovinsku.r i Infer ior 1 provincia Hillyricum. Q1 u estione s E. a Dolabelina cesta je bila duga 19 N. »unter denen hier nur an die Bosna gedacht werden kann<<"". U obzir dolaze samo ju " ne pritoke Save.treckt haben (3. Onomastica Jugoslavica.a Bleza iz Ilirika. 7-8) der neuen Kategorien vollig bewust. II 114. Pannonia. Fonetski pravilna i jedino identifikacija oblika Bathinus. g. 38-39. a u donjem kroz Panoniju. pathan mjesto pasan itd.s jed1 ! ta mogla :smjestiti u oko Zenice. G. A l fold y. 339 l!J6!5. N o v . }). ·allerdi. Re n d Dolaibella. Alfi:ildy je lokalizirao i panonsko plem e B a t h i a t a i (App. 583. 589. 2 (1970). >>Da Illyricum nach der Waffenstreckung am B a thinus zweigeteilt wurde (Abschn. B e z l a j. kolika je bila du " ina ceste. G. i mi ! ljenja F. 6. 17.po Alfi:ildyju bez aspirate sa Velejevim Bathinus. 78 i d.nonilsch-delmatisch en Aufstandes. 16)'21 • Jedan od argumenata.

AEM XVII.5 rimskih milja. dakle vi " e nego dvostruko.podataJka Veleja i Kasij• a >OLja mo!e dati . 1926-27 151. J. !. 19. n a osnovu solinskog natpisa (C. 80. jer vodi jednahn rakako o epigrafskim elementima tako i o lokalizicaji pojedinih plemena. . B. 46. ne mo ! e biti sa Bednjom. 137-142. 1920. Time bismo dobili i relativno pouzdan e lemenat i za pravca ceste ad Bathinum flumen.an_[Jregled ratnih · 2lbivanja . po kojem je cesta ad imum montem Ditionum mcirum bila duga samo 77. Wilke s . kako se ranije.koliko se na OISinovu kontradiktornih .Bednj. 1230 i d. . Tomasc• hek. RE.151. uzimalo'"'l. 138 i d. A. Ako smo Dicione. Hermes XX B. R. 198 .a. kod A. 323-325. lokalizirali u oko Grahova polja2 7'. 45. Vidi poglavlje: Cesta ad imum monten Ditionum Ulcirum. g. C. G. P a t s e h. 46. 142. v. F. 26 Literaturu v.'1 A br · am VAHD. onda u obzir ne dolaze Japodi ni Dicion i'27 . RE s. B a u er. N. Bathinus se mora tra ! iti u arealu provincije Dalmacije i oblasti Panonije ju ! no od Save. Literaturu v.svega oko 235 km. a za konjektu re Savenses i Bistuates nema oslonca u izvorima. Abra m VAHD. 151). G o o s Archiv des Vereines fUr siebenburgische Landeskunde. 1926-72.a prihvatili su O. Plin. 1876. upor. ili predlagali razne konjekture: Miller Sav(enses) ab Iapodibus. B u d r o v i e h. Po svemu to je ona ista rijeka koja se u vrlo okrnjenom obliku spominje na natpisu iz Solina. 3158. 1 n. Glas SKA 88. 64. dok je ona ad Bathinum flum en bila duga 158 milja. Drugi pouzdan elemenat bila bi lokalizacija panonskih Breuka s obje strane Save zapadno od Sirmiuma. pogotovo Budimirova argumentacija. B u l VAHD. P a ·! a l Quaestiones. 24 S umar. 247-2. onda se Dicioni nikako ne mogu ubicirati na d onj oj Bosni. A l f o 1 d y. Dicione tre ba tra ! iti bli ! e Saloni. a B'is[tuates a Dition]ibus26 • Ako se za identifikaciju Velejeva Bathinusa sa Bosnom. I koji citir-aju i ostalu literaturu.329. III 10159). Velejev Bathinus. A l fold y. Za lokalizaciju Diciona. i Budrovich Breu [cos ab Dition]ibus. Ditiones sa 239 dekurija pripadali su salonitanskom konventu. zbog izvjesne izonimije i topografskih razloga. 52.217 i 121. 2lbornik. h . koja je od pretpovijesnih dana (dokaz : brojna paleolitska i neolitska naselja) bila dobro naseljena i predstavljala vrlo komunikativan prometni pravac " ire re23 Uspor. Jedino je H. a Breuke i Oserijate (?) dvostruko dalj e'28 • Ako na Alfoldyjevu lekciju solinskog natpisa gledamo u svjetlu iznesenih ona je uvjerljiva i prihvatljiva. 32:5. S ar i a. Bat hinus. Bevolkerung. 192\6-27. 10156b). M a y er. Dalmatia. Svi su raniji to mjesto na solinskom natpisu ostavljali ili prazno: Mommsen (CIL III 3201). Hirschfeld. 139 i 177. 2. To jasno proizilazi iz solinskog natpisa. za identifikaciju Bathinusa sa Bosnom dovoljni su i topografski argumenti koje smo naveli. Hirschfeld (C. uspor. na kojem se slova AD BATH . Prema tome. A l f o 'l d y. Klio. M aY er a. Klio. 137-1 142. 13. :i IM o e s y Pa:nnoni. Rau. Svi koherentni faktori na dolinu Bosne. C o n s Bathin us sa Bacuntius = Bosut. GoO\So• v u identifikaci1 ju 'Bathinus . 14.49. Zbornik. III 3198b. Antidoron [ll 92-93.3. Identifikacija Bosne sa Velejevim Bathinusom naprotiv je a odgovara i toku ratnih Ne ovdje u raspravu o opsegu ustanka od 6-9. 77 i d.v. E. G. KHo. III. J.::?5 . dakle. Die Sprache.. G.!s 124. 544-548.24 . Die Sprache T. S ar i a. V. J a g e n t e uf e l. i sam (VAHD.

1902. kako smo vidjeli. p. Pod pretpostavkom da je restitucija ad Bathinum flumen a da je Bathinus sa Bosnom. Mi " ljenja sam da trasa ceste ad Hedum castellum ne cestu ad Bathinum flumen. pa bi cesta izgubila osnovnu funkciju: brzog i efikasnog povezivanja. Za cestu ad Hedwn castelLum Alfoldy je predlo ! io drugu trasu: Salona-Duvno. Salona-Livno-Kupre " ko polje. karta) . Pravac preko Konjica bio bi dug preko 215 milja.c-izvor BosneBreza. sa varijantama na pojedinim odsjecima: 1. su pravca. Isto tako. Dolinom Bosne vodio je i prethistorijski pu t do slanih izvora u okolici d ana " nje Tuzle. Oba ova pravca ne uklapaju se ni u datu du ! inu.:gradnju upravo takve ceste do ! ari " ta nedavne pobune zahtijevali vojm r azlozi i dislokacija trupa. 199 . PotencijaLna tmsa ceste r:. p . Kojim je dakle pravcem mogla prolaziti takva prometnica? Pravac preko Banje Luke valja a priori. himLm Dosad je jedini Alfoldy nije u pravu. ako pogledamo geografsku kartu Salone. u obzir ne dolazi ni pravac Salona-Duvno-Konjic-izvor Bosne i dalje.oku3ao da odredi generalni pravac ove cestu arl Bathinum fLumen sa cestom ad He dum castellum Daesitiatium. Ibidem.). iako su i. lak o da je u sistemu Dolabelinih komunikacija nepokrivena ostala jedino dolina Bosne. jer je pravac preko Konjic a mnogo du ! i (215 milj a) od onog koji navodi natpis iz Solina (158. Salona-Livno-Kupre " ko polje-Bugojno-Mo " unj-Zenica- 29 30 Klio. odakle je vodi u dolinu Bosne.Ad Matricem (Gornj i Vakuf)-Bistue Nova (Mo " unj). negdje u blizini panonsko-delmatske granice. U prilog tome govori u prvom redu du ! ina od 158 m.ostao bi nej asan pravac ceste ad Batceste 2" .. GZM.# ipovo-Jajce-Turbe-Trav2. a tokovima nj ezinih desnih pritoka (Krivaje i putovi na Drinu (Patsch. nego da se one podudaraju. Ako bi se naime prihvatio pravac ceste ad Hedum cast ell-um -po mi " ljenj u . a njenu zavr " nu treba tra ! iti na u dolini Bosne. sa Mediteranom. cesta je povezivala Salonu sa dolinom Bosne. jednom komunikacijom povezali podnedavno pokorenih Dezitijata n a gornjoj Bosni (Poglavlje III). jer bi to bio zaobilazni put. Radi se dakle o dijagonalnoj komunikaciji. g . ond a je sasvim da su to isto mogli i sa oblasti njihovih sjevernih saveznika Breu ka na donj oj Bosn i. samo za 9 milja od najdu ! e Dolabeline ceste ad fines provinciae Illyrici. dolinom Neretve.Konj i. 326. 46. linijom: Salona-Delminium (Duvno). Osim toga. 3. Ako su Rimljani 20 . povezUJUC l Je n a sjeveru sa panonskim bazenom i na jugu. e.gije. n . sjeverno od Zenice. dakle. o konfiguraciji terena i du ! ini ceste. m . Do takvog se dolazi ako se uporede podaci solinskih natpisa o ostalim cestama i ispitaju pravci ove ceste na terenu.

'32 Da je ov a cesta i ! la posebnom trasam ma rali su se nj ez 'n i arh elo ! ki ostaci. Obje su ceste morale tim pravcem. a to bi znada se do izvjesne poklapa sa cestom »ad Hedum castellum«. Obje pretpostavke temelje se na realnim elementima. ili cestu ad Bathinum flumen treba >>trasirati« sve do Mo ! unj a po trasi ceste ad Hedum castellum = Salona-Argentaria (Tab. tj. o kojima je na solinskim natpisima. prva na Raventovu kraku: BaloiaApeva-Sapua-Bersellum (Berselum)-Ibisua (Cosmogr. ali s obzirom na gorovitost i slabu naseljenost podkojim prolazi. Z a ov u cestu lo# io .J·ajce .). kojim i danas prolazi jedna od najva # nijih bosanskih komunikacija.. g. u vrijeme od 17-20. Izgleda da preostaju samo dvije realnije ili je u Dolabelino doba bila cesta koja je dolinu Plive ( " ipovo) povezivala sa dolinom Bosne (preko polja). 19 ed.). ! to ukupno 122 milje. Nema dakle zapreke da se jednako interpretira i ova cesta. k a0 ! to su se npl'.i Unac pol je . pa se i pored toga za svaku od tri navedene ceste posebno milijacija.sam trasu (dolina Plive) . i ! to su obje. a u sve od Salone do Mo ! unja.Bugajno.3. IV. U prilog tome govori i ! to se na terenu nisu na ! li arheolo ! ki ostaci ove ceste32 • Za vezu Salone sa dolinom Bosne najprirodniji i najkomunikativniji pravac je onaj koj im je i ! la i cesta »ad H edum castellum Daesitiatium« . Za sva pravca je ! to izlaze na polje i ! to se na pojedinim dionicima sa cestama ad Hedum castellum = Salona-Argentaria (Tab. Vidjeli smo da sve Dolabeline ceste. su u natpisu usko povezane. od Salone. kao i cesta do brda Ulcira. U drugom podudaranja su jo ! od " uice do Mo ! unja. e. Peut. a druga na ! to su se i ostale Dolabeline ceste sobno ili potpuno poklapale.'TuD b e . Peut. Salona-Trilj-Duvno-Kupres--Bugojno-Mo ! unj-Zenica-Zep 4. Iz doline Cetine vodi u dolinu Vrbasa samo jedan prirodni prolaz. 200 . koja .nije u ! la u it'·nerare. samo je varijanta pravca broj 3. To je vjerojatnije utoliko ! to obje ceste u kontekstu solinskih natpisa dolaze odmah jedna iza druge. Schnet z)31 . a do razdvajanja je moglo tek na 61 O ovoj cesti op ! irnije se govori u VI poglavlju. Na tom pravcu nema tragova ceste. mislim da ovu trasu treba odbaciti. izlaze iz Salone istom trasom. U t. preko Duvanjskog polja. Isti je i sa cestom ad imum montem Ditionum Ulcirum. n.) i ad fines provinciae Illyrici = Salona-Servitia (Tab.:::-:>e vidim opravdanje i d okaz za tezu o p ok lapanju cesta. Kod Klisa se odvajala najprije via Gabiniana. U prvoj varijanti obje bi se ceste podudarale na odsjecima od " uice do Kupre ! kog polja te na polju. Salona-Trilj-Duvno-Varvara-Gornji Vakuf-Mo ! unj-Zenica-Zepee (Alfoldyjev pravac). Peut. " uice i Kupre ! kih Velikih vrata. tr agovi ceste Grahovo D o:'l.dolina Sane. dok je na Dicmu bila bifurkacija cesta ad fines provinciae Illyrici (via Aequum) i ceste ad Hedum castellum (via Tilurium).

a na s jeveru i istoku planinskom b a r ijerom visokom preko 1000 m . navedene na solinskih natpisa. 00 Ceste su se mogle na Bugojanskom polju.Bukova Gora . Pojske i Stranjana. Na tome pravcu su evidentirane naseobine u Oboroima. naselje u Turbetu imalo je Iz Turbeta je poznata b azilika. U toku iskopava.ektu vr !io 1970.a3. li ona prvi dodir ceste sa ovom rijekom ili se odnosi na bilo koju na rijeci Bathinus. To dokazuje ne samo materijal iz Zenice. p. Zenica je jo ! u predrimsko doba bila jak peregrinski centar.o prihvatimo prvu soluciju. planinski masiv Radovan .S.Komar. gdje je cesta izbijala na rijeku Bathinus. kuda vodi i moderna cesta.Duvno .. do razdvajanja cesta moglo je i na nekim drugim dionicama. Ako bismo usvojili presumtivnu trasu Salona . Rezultati is. s obj e strane potoka i Vis u Podbre " ju. kao npr. I z p rob le tnatike i J irske ll-!!'"' 1 l st . Turbetu i Travniku. Osim devijacije n a odsjeku Bugojno . ako ne sa Bathijatima (App.2o84.)2 :10. R imska cesta svakako je tangirala ovaj peregrinski centar. nego i jaki sistem gradinskih Polo" aj Zenice bio j e prirodno jako prema jugu L a ! van skom klisurom.en ostalo jo ! svega 36 m. oc. :. Gdje je bila k rajnja t e cest e? Problem je u tome ! to ne mo kako treba shvatiti sintagmu »ad Bathinum flumen« . Obomka i Turbeta. spom e n ici iz Zen :ce..a·vl.kufa i 'Durbeta bio bi du" i za n ekih 20 km. krajnje ceste ad Bathinum flurn.. jedan preko Vjetrenica_i'l6. L.oj oazi jedino se otvarao sa zapada.Je E. 33). dolinom Taj prirod n i ok vir b io je utvr den i _jakim po_jasom gradina : u polju Hum i Bira c. :}5 130 i 201 .koTJavanja nisu obj.Kalin . dok je p utove prema zapadu nadzira o niz gradina na Negraju.Donji Vakuf . Ill. Vjerojatno je ona vodila sve do Breuka. godine pokazalo se da se radi o dvojnoj bazilici. (oko 54 km).jeni.To da bi obje ceste. k roz koju je B osna p robila te ! ko p r ohodni d efile . Trilj . pa bi d. iznosi distanca od Salone do mansio S tanecli (Mo ! unj). a drugi dolinom Bile. koji je do u kasnu antiku saautohtoni izra " aj'"". a u drugom do neke sjevernije mo " da do nekog u blizini provincijske granice.Mo !unj . iznad Stranjana i Grate Orlac u Vjetrenici.Kupres . Od Mo ! unja vode dva puta u kotlinu. 16). za koju nemamo indikacija da je sa identificiramo sa nekim od plemena poznatih iz izvora. u skladu sa nat pi- D . kojima je ime vrlo blisko imenu rijeke Bathinus.Bukova Gora.Zenica.Turbe . preko Gore.Turbe (v.r g e j e v s k i. imale trasu dugu 122 milje. i. P -a ! a l Novi prilozi poznavanju r imskih cesta u BiH GT'iL 1953. koliko po Tab. S e . bilj . . dobili bismo upravo razliku od 50 lmn ! to bi da je cesta ad Bat hinum fLumen bila :s amo do Zenice.Trilj . Pravac preko Gornjeg va. ali vrletniji. koji je morao biti sredi ! te jedne autohtone civitas.nja .Bugojno -Donji Vakuf . morali bismo pretpostaviti da su se i na odsjeku Salona-Mo ! unj obje ceste na pojedinim dionicama razdvajale'14 • bi joj krajnju trebalo tra " iti jo ! oko 50 km sjevernije od Zenice.. oko Begova Hana ili mo " da u Nemiloj. Peut. U prvom krajnju bi trebalo tra " iti u Zenici. Od Bug·odna je jedna cesta mogla prelko Donjeg Vakufa.koja sam na ovom ol bj. Ak. Put preko Vjetrenica je ne ! to dug oko 20 km.<ni.

to izlazi iz okvira ove t eme30• 37 Pravac koji vodi iz Gore preko obzir zbog vrletnosti i ispresijecanosti a uz to l ohd l. · · 1925. Novija ist ra " ivanja pokazuju da je takav put p ostoj ao. v. 1973. treba tra " iti cestu ad Bat hinum flum en37. 393-414. od akl e je mogla dolinom Bosn e. s.. aa 1 B 0 j a n 0 v s k i R1m!>lka cesta dolinom Bosne.Lstanzd-l'ac · R t 189 212 . Na Kraljevinama se vide ostaci n ekog starog p uta (usj eci. Zenica. n asipi i k aldrma !irine oko 3 m ). A. 57. :oSrednjo'vjekovna Bosna i 'evropska kultura«. Cf. Podbre " je).t (A . ili je u Zen ici prel azila Bosnu.vidi da . p. •. Slffi'POZ!J 202 . Zenici). M a y er.Iz doline Bile vodw Je u o mu r - m · doeem Lu ' o po Je sa · 'd t ' aa U na ! oj historiografiji se (TopLog Vri. sklon·li u 200 km negdje bli "e detrlumu. odakle je preko Te ! nja m ogla produ "iti u Doboj . Ill 18-211) te ! ko je • povjerovati da bt se u .dok je onaj preko Gore i Stranjana dug 31 km. ali je b ila intenzivno k or i ! ten a i u t ursko doba kao >>kirid"ijski put « k ojim se iz Tuzle prevozila sol. To je najvjerovatniji pravac na ! e ceste. P r ob lem rimskog put a dolin om B osne od Zenice d o Sarajeva u liter aturi dosad n ij e tretiran . T o je onaj isti put kojim je klanac zaobi! ao Eugen Savojski (1 697). Iii arheoloski ne govor e u duba Vranduk. JU:p n . U ovom na ! a bi se cesta tek u odvaj ala od puta ad castellum H edum. koji u literaturi nije dovoljno valoriziran ni opisan. J? p. . Njegova je prednost ! to je i ! to b i se izb j egla gr adnj a dvaju mostova preko Bosne. Tim pravcem vodi samo koniski planinski uspor: D. D1e Sprache. ·. P • . ali prirodniji i lak ! i. Osim toga.. 102). Postoji i da je cesta zaobi !la klanac lijevom obalom B osne p r eko Or ahovice. Na tome pravcu nalazio se i niz naseobina Stranjani. te p reko S m et ova i Kraljevina vodila p rema odnosno Novom Seheru. iz Dionrog pn t .m se u potakh (zena) u onom o opsad. = • . Preostaje jo ! i pravac Zenica-Zenica . koja b i mogla biti i rimskog porijeka. Cesta je od Stranjan a morala savladati uspon. Je li prolazila dolinom Bosne pored Vranduka38. Janjci. Mislim da na ovom pravcu. d k l g darnom Ardubom (D l o C a s s. o su vodili i Rimljani a se da je put p rethistorijskog p ostanja. n a k ojem je n edavno miljokaz (?) u i tragovi ceste (za ! tigradinama u Puti ! u i Gor. Ostaje otvoreno i pitanje k ojim je pravcem vodila cest a nizvodno od Zenice.

15. a ne Aequum-Salona. Situacija je.5). ! tc da segment ove komunikacije treba tra " iti na liniji Burnurn --Salona. 1927. Strassen. m.). p . B a ll if. Cesta kao problem Kod ceste ad imum rnontem Ditionum Ulcirum u relativno smo lak ! oj situaciji nego u prethodnom I ovdje je poznata du " ina i polazna ceste. da su njihova 1 p h. Osim toga. Ballif je ispravno da je e a p u t v i a e bio u Burnumu. Verzeichniss Meilensteine N° 18. ad imum montem Ditionum Ulcirum per millia passuum a Salonis LXXVIID (CIL III 3198 = 10156 b = AbraVAHD. ali nedostaju podaci o toku njene trase i o zavr ! n oj Osnovna komponenta koju treba rije ! iti jeste ubikacija Diciona i njihova brda Ulcira. Iz redoslijeda kojim pisci navode pojedina plemena u provinciji Dalmaciji: S tr a b o n (Dicioni. h. ona se jedn im svojim d ijelom uklapa i u podatke Tabule. Dindari. 142). . Rimska cesta od Prologa preko Danjeg Unca i Petrovca u dobnu Sane. P ri tome je Ballif p r avac dolinom gornje Cetine 1 . III. l). Usipor.). Osnovnu komponentu problema ubikacija Diciona i njihova brda Ulcira. u okviru Dalmacije (VII. od koj eg se milijacija.) i na Pasjaku iznad Drvara (XXXXVI m. Strabon Dicione ubraja u panonska plemena. i to na udaljenosti od 77. jer je cesta vodila . To je u p rvom redu topografsko-hodolo ! ko pitanje. Deriopi. Deuri. 5 i 14. u toliko lak ! a ! to smo u da joj po a r heolo ! kim ostacima slijedimo tragove. a ne do Salone. Mezeji i Dezitijati). 203 . u Drvaru (XXXXII m . Mezeji i Sardeati) i P t o l o m e j (Mezeji. 189'1. n. p h. 151). 5. 2. Prema tome u ovom ne postoji slo " en problem epigrafskog i paleografskog provjeravanja. B a ll if. Piruste. Dicioni i Kerauni) ne mo " e se dobiti prava slika etnografije rimske Dalmacije u doba ranog carstva.. Kako su Dicioni sa svojih 239 dekurija pripadali salonitanskom konventu (Plin. P l in i j e (Delmati. dok ih Ptolemej navodi uz Dindare (II. Dicioni. a rije ! eno je na Pravac ceste odredio je Ballif. ipak. jer je mons Ulcirus pripadao zemlji Diciona. njihova sjedi ! ta treba tra" iti negdje u koje je gravitiralo Saloni.5 rimskih milja. Jedino se sa sigurmo " e kad je o lokalizaciji Diciona. 395-404. Na osnovu milijacije miljokaza u Resanovcima (XXXVI m. 49. p. 16. GZM.v CESTA >>AD IlVIUM MONTEM DITI01VUNI ULCIRUM« 1. Deriji.

pa je mons Ulcirus lokalizirao na sedlo kod Graba na Ilici planini (»und dass der M o n s U l e ir u s auf der Passhohe bei Ras t e ll o d i Gr a b anzusetzen ist<<). 1_1 _ g. a preko Uni ! ta samo konjska staza'.AHD.. 1899. 14. ll i AJ III. Acta. A. Gdje se nala zio mons Ditionum Ulcirus? Na osnovu analize svih poznatih komunikacija (onih sa solinskih natpisa i sa itinerara) B a u er je pokazao da nijedan od tri dinarska prijevoja (sedla) . 49 divi se visokoj rimskoj umjetnosti u dolin' Unca. Strabon (4. IM ay er. .. B a u e I'. 52. oni dec. B u l VAHD 1920. P a ! a l Naselja. K i e . D. Ostala tri prijevoja preko Dinarida ne dolaze u obzir ni zbog toga ! to im je udaljenost od Salone manja od one koju daje natpis (77.sjedi ! ta bila sjeverno od Delmata a i ju " no od Mezeja. 7. Taj pravac du " inom od 115 km ili 77. uspor. na sjeveru i sjeveroistoku sa Mezejima.pogra:tiska pitanj a 216 i d.kih ni arheolo ! kih dokaza. Preko Prologa i Ar " anog (te dalje preko mons Bulsinius) vodile su druge Dolabeline ceste. FAO XVII. DaLmatia. . 1230 i d. R e n d GzjM. zbornik. M on s Ulcirus d ijelilo ih je na jugu od Delmata. 2) o Japodima: 1']81'] -rou-ro eJttp.Ar " ano.sam u do_lini fragment natpisa : . n. 5. bilj. 348. Bevolkerung.delmatsk i posjed. P a t s e h. odnosno rekonstrukciji trase ove ceste koja je vodila do njihovog udaljenog 77. smatra da su Livanj ska. 151 1. Splonum. od Salone. 125.p er t. S ar i a. Chir. Benefkiarierposten. Wilke :s. kOJl se nepoznati municipij u dolini donjeg t[. 71.5 m. 10. . a na istoku i Livan jska polje) i jugu sa Delmatima 4 • Sa D iciona se vrlo malo pisanih spomenika. 7-8. 6. I s t i. Preko Uni! ta je svakako i ! la jedna lokalna komunikacija put. RE V. tako da se navedena ubikacija n e mo " e kontrolirati epigrafskim sred stv ima 5 • se da su. Pri tom je Bauer svakako bio pod utjecajem Kiepertovog pravca ove ceste 3 • Bauerova ubikacija (brda) Ulcira i plemenskog Dicion a je Po tome bi Dicioni " ivjeli oko B os. A l f 61 d y. 13. 1967. AEM XVII. bili organizirani u autohtonu civitas5•• O prijevoju preko Uni ! ta. 204 . VAHD LI.nca (oko JO# nJJe o?JaVlJet:_l. A M ay er. D o m a s z e w s k i. !hrska Plma. X. p. 77 = Str1don. GZM.) . lokalizaciju Diciona zahvaljujemo upravo podatku solinskog natpisa (ad imum montem Ditionum Ulcirum). a ne via munita. G. J a .. koje Strabo sma tra mje ! avinom Ilira i Kelta. e\'tvos. Doprinosi poznavanju cesta u Dalmaciji. 4 Za ub i·kaciju Diciona uspor.g en t e uf e l. . 5 m. i G u n j a a. 139 i 177. Sarajevo. 292 u I poglavlju. Uspor. 5 >>-ostatke velike rimske u i ba_relief likom Merkura »U stavu sa palicom u rucl<< A. Die Sprache. 1940. 1972. Stoga je Bauer smatrao da je ova komunikacija vodila dolinom gornje Cetine i da je sa cestom koja i danas prolazi linijom Klis-Sinj-Vrlika-Knin-Grab. dj. Na zapadu su sa Japodima. 0 A. J. p. 62.nije i ne mo " e biti mons Ulcirus. 1959 33. i Duvanjsko polje .tK-rov KUt KeA-rot.5 milja odgovara »in erwiinschtestes Weise<< cesti sa solinskog natpisa. E v a n s. To. Grahova i u gornje Une i Unca.. Uspor. [m]umctp . B a u er. i ali za to nema ni hodolo!. 192&-27. 135-148. J. 77. 5• Ovaj rad bio je zavr ! en 1971. Prolog i Uni ! ta .Iz toga se mo " e da Dolabela nije gradio ovu cestu pravcem jer je ona prvenstveno trebala da pove " e niz vojnih punktova u unutra ! njosti Dalmacije i tako ! to efektniji nadzor nad ovim Preko Uni ! ta vodili su jednu rimsk!u cestu Hoernes. P a t s e h. . A.. 49. Zum dalmatisoh-JPannonischen Kriege 6-9 n. Abra m • i v. H. kao i njihovi sjeverozapadni susjedi Japodi.

Dolina gornje Cetine u rimsko doba.) To je bila veza Salone sa Siskom (Siscia) i Panonijom. n. zavr ! ena do (Andetrium). Bauer cestu vodi do vrha. 10 i AJ Lli. Cesta ad imum montem Ditionurn Ulcirum njezin je nastavak. dok su mu ona u GoDnjim Koljanima. BD. GZM. ! to bi do podno " ja a ne do vrha Ulcira. Stra " i. P a ! a l Naselja. M a t a s. 49 150-153. g. a odatle uz Krku do Knina i Strmice u dolini Buti ! nice. nije i ! la pravcem koji je odredio Bauer. e. Radi se o razlici od svega nekoliko kilometara. Delmati H. VHAID. od kojih je bilo ono u Vrlici (Erana?. Izgradnju ceste od Salone do Burnuma diktirala je potreba da se jednom funkcionalnom prometnicom i sa Salonom. n. do samog sedla na brdu Ulciru (Rastello di Grab) . P. To ne da je dolina Cetine ostala bez pot rebnih k omunikacija . tj. dj. VHAD. Nakon revizije ovog mjesta . dolinom gornje Cetine preko Vrlike i Knina. jer time definitivno otpada svaka kombinacija sa trasom preko Uni ! ta.nama. pove " u Burnum i Tilurium. 7) 9 • Tragovi rimskih putova koje su u ovom dijelu cetinjske krajine zabilje " ili Mat as i po svoj su prilici lokalnog karaktera10 • Pit anje je da li su Rimljani izgradili cestu Dinare i Svilaje kroz usku i plavnu dolinu Malo je vjeAbra m VAHD. I Patsch sumnja u identifikacij-u ovog pravca sa cestom ad 'imum montem Dition um ULcirum. M. koja je vjerojatno kasnije pripadala agerskom Ekvuma . Zagreb. 71. 12. do u dolinu Sane (47/48. lekcija ne dovodi u pitanje ubikaciju samog Ulcira i plemenskog teritorija Diciona. A b !ram n. 33-38.pominje kod mjesta ! ilovice ostatke mosta preko Cetine. Zagreb 1832. lekcija ad imum montem i sigurna -va " na je u prvom redu za smjer ceste.ad sum]mum montem (CIL III 3198 b = 10156 b) . dva va " na vojna u por i ! ta. U dolini Mo ! tanice ova cesta je po svoj prilici ulazila u posavsku komunikaciju Siscia-Ad Praetorium XXX Servitia XXIII UTbate XXXIII MaTSonie.Pa:ts. cesta je 14. 92. i to ab ima monte. 69-114. nego dolinama Vrbe i do Burnuma u dolini Krke (Titius). Potravlje.. Rimski putevi od Aequuma do Leusabe. 16. i 17. I. Ptol II.. XIV. str. 6 7 205 . koja je bila Uspor. L o vri Bilje ! ke o putu po Dalmad. posebno str. u stvari bi zaobi ! la mons Ulcirus. o kojoj je bilo govora.. On je vi ! e sklon da rimsku cestu tra " i na lijevoj obali Cetine. g. Fortisa. tj.ch. Lastva i Kijevu. dakle. 8 K.). mo " da jo ! za Augustova " ivota. 9 Uspor. S t an Rimski spomenici okolice. 1o A. H2. Z a n i n o v Delmati II. 1392. l52. na epih orskoj osnovi se razvilo vi ! e naselja. P a t s e h. fazu u izgradnji ove ceste segment u doba cara Klaudija od brda Ulcira. i dalje za Sirmium (Tab. koj a se mo " e lako objasniti trasom preko Promone i Burnuma7 • Dolabelina cesta ad imum montem Ditionum Ulcirum. 3·1. I s t i. 74 ubraja Vrliku ma1nja nalazii!ta. 1899. W48. Patsch je upravo na tome pravcu pogre ! no pretpostavljao vezu Tilurija sa Burnumom8 • U gornjoj Cetini. Peut. potrebno je ipak preispitati koliko je Bauerova teza jo ! ispravna6. IV. K. .H 01pata A. Gledana u cjelini.. g.ad imum montem. XIV 15.U skladu sa raniJim solinskog natpisa. koj:i s. Us:por. dj. 26. Da je cesta naime i ! la preko Uni ! ta. To je via Gabiniana sa solinskog natpisa (CIL III 3200).

151) su. Wien. i viam Gabinianam ab Salonis Andetr. dakle. Die Feldzi. Naprotiv. u Burnumu je bila polazna ceste (caput viae) koja je preko donjeg Unca i polja vodila u dolinu Sane 11 • Osim toga. nastavljeni su radovi na izgradnji ceste od Andetrija prema Promoni i Burnumu. 1·8'86. romische Meile steht. 465-466. su distance konkordantne onima sa natpisa . datiran je Tiberijevom trib. koja je povezivala delmatske utvrde (oppida ) u dolinama Vrbe. Njezin nastavak u unutra ! njost. 117. 1r878. kao i kod cesta ad Hedum castellum i ad Bathinum flumen. und H. Es di. 4 i 8. als wich tiger Strassenkreuzu. Strassen.ihren abe1r ganz nahe zu der romischen Colonie Burnum.nathal ihren Ausgang nehmen la. osim za lokalne potrebe. 1927. 2. Ju " ni krak ceste od Salone do Burnuma je sa itinerarskom komunikacijom Salona XVI Andretio XIV Ma gn o VIII Promona X V I Burno (Tab.uss sein. iako je integralni dio ove komunikacije. 12. wenn wir hier die Abzwe'gung der Sbra•s. 1903. tj. 20. T r asa ceste »ad i mum montem Ditionum Ul cirum « Dionica Salona-Andetria. Da bei Risanovci die XXXVI. G.gsen«. F. 49. V e i t h. 13 Cesta je opisana : J . 113 i d . 1899.ige. e. St r ecke 50.spunkt enscheint. M i ll er. r:- 206 . 11 B a ll if. 87. zavr ! en 47/ 48. n. Kada su 17. g. A l a II Municipio Magnum ed altri luoghi lunrgo la via Romana da Salona a Burnum BD. W03. Peut. I danas joj se vidi trag. Cesta se odvajala kod Grla na Klisu i kroz Prugovo i Gizdavac vodila u (Andetrium).i o (CIL III 3200). 15: >>Die Entfernung von R isanovci i. 21 6-218. B u l HD. C. Die obi1 gen XXXVI romischen Meilen fi. I ! la je pravcem prastare komun ikacij e. L. ka rt a 138. i Krke. Prema tome. bile postavljene prve dvije solinskog natpisa. welche bereits aruf der Karte des e. via Gabiniana. g. najni " eg od svih dinarskih prijevoja (813 m)m. S trassenwesen in B.rojatno da je ikakav iole bolji put vodio preko sedla Uni ! ta. je u II poglavlju. Sto je jo ! va " nije. kann der vorgenannte Ort nicht der gesuchte Ausgangspunkt gewesen sei•n. tzv. t2 p h.j_ber Knin nach Aequum betragt circa 5·8 romische MeHen. obje faze izgradnje.s e ins Sa. 120-12. XXI. 199 . Kartu IV).s·s im). S .') i 138---'l-44 (pa. zahtijeva poseban osvrt. na liniji preko i Drni ! a su tragovi itinerarske ceste. Iz je dolinama Vrbe i nastavljala do Tepljuha (PTomona) na Petrovom poljuu. da bi se obilje " io zavr ! etak radova na velikoj magistralnoj komunikaciji ad fines provinciae Illyrici.l1lg. IR. B a ll if. za Dolabeline administracije bila je samo cesta od Salone do brda Ulcira (Ulcirus = Ilica?). 1916. Zavr ! etak izgradnje. Dolinama Vrbe i Cikole vodi prirodni put u unutra ! njost zemlje.) (v. jer su njezin srednji i dio pokrivale dvije prometnice: Salona-Aequum i Salona-Tilurium. 1897. pot. sasvim je opravdano tra " iti ovu komunikaciju u zapadnom dijelu dana ! nje Dalmacije. g.irfte nunmehr kaum ein Fehlschl. W3-il10. Formulom koja se na solinskih natpisa: et idem viam] munit ad imum montem Ditionum Ulcirum per millia passuum a Salonis LXXVIID P(ublio) Dolabella leg(ato) pro pr(aetore) (CIL III 3198 b = 10156 b = VAHD. a sa Petrovog polja otvara se daljnjeg prodora prema sjeveru i zapadu..

lVL S u i t\ iMunici:p: u1n JJ iadora 2 19{)·2. na rastojanju. je izabrana najpovoljnija niveleta trase na cijeloj du ! ini puta.'2-50. 58. p i ja Varvarije. koja se uglavnom poklapa sa trasom rimske komunikacije. J)i:ldora 4.D.i:·e:i·:i\iJra ' l 8dropolj e kod 1.torcm.A. der sich liings des Hohenfusses von uber ane nach Ota vice zieht. na n joj n e bi m ogla le ! ati Promona 15 . 343 (Grlo) i k . U spor.) P a tse· h . 11 . bio je kod Klisa. i-:1Jer f. t j . izmedu ICrke i P1ro rnin e Lirna.. do Baline glavice. Puljane na oko 200 m.. C·ZIVI. J. dok g n. fast bis in Detail. Zatim se cesta lagano spu " tala niz Prugovsko polje do 347 m n. durchwegs am re e h t e n Talrande des Cikola .). glavica 324. ?.ri ti i rav·no p renJ a sjeveru poljen1 u 1{. v. la n .'altra via gira v a 'il bilj. u teritorij k oji je bio virtueln i d io n1uni c. Istim pravcem. von da wahrscheinlich dem Laufe heutigen Strasse folgend. E. t:i . 461 brdo). l T torn 1 14 1• 1 Die J\. u Gizdavcu 360. 123.n:-i) per .I).5. 17'9-. preja k uspon i pad itd. s) et sn. dolina Vrbe oko 350. I s t i Burnurn. zu verfolgen. 472 m). n ous·t'io/I"turn. :.rc(ia.·i.::t TepliU u.i) 1 Via. 207 . dj. Fla(-!Ji.05 j d.p]':··a:U:: TC·bo1·eU.nin (N'irda? ).c:tE \. da se sjeverno od Citluka opet spusti na 278. Greben Kosova polja i kra " ke v isoravni zap adno od Promin e forsirala je u usponu.?'a. na kojoj se nalazio delmatski Synodion (kasniji municipium Magn um).'/. stellenweise noch gepflasterten Fahrweg gegeben. na koj em su bile legijske ispa " e (prata).(<'yfi..197 uku :ftnes 17arva rino:rurn. a n i n o v I . BelUcurn p ro- c(. bil:!. je samo tamo gdje to tra ! e uslovi modernog (npr. vodi i suvremena cesta Split-Drni " -Knin. von hier geht er als Saumweg beziehungsweise Fusssteig.er. 4:1. Prugova i G. ponovno je u blagom usponu (u Prugovu 354. na k ojoj se tragovi ceste n isu Ipak.. A. 1. radius okuka. . uspon. b . 418 = CIL I I l 13. a sjeverno od s . kod Prisike 400 i u G. cesta j e mogla n a.ngirati t e1-ritorinm legionis. 189. Zunachst ist sie durch den ganz strassenmassig trassier t . vjerojatno n a zemlji " tu sekvestriranom od dviju susj ednih peregrinskih civitas l)ro"rnonensi'urn i Bttr-nistaTu·mt!). D. Da je prolazila ju ! no od Promin e. po nat pisu sa Vedropolja morala je kod Uzdolja i zapadno prema Burnumu t8. l a (:e v ' r\ 87.beziehungsweise Vrbatales bis auf die Wasserscheide nordlich Postinje dolne. Pre " av " i vododjelnicu kod Postinj a opet je u konstantnom padu sve do Promine na Petrovom polju (Postinje 414. Petrovo polje iz353 i 274 m) . ?.T zdolj s: .d Pro::11cne na Petrovu polju.378) 104: »D. k . aber immer noch mit strassenmassiger Trassenfiihrung.Tragove ove ceste na dionici Promona-Andetrium opisao Je Veith : > > Die Trasse der zweifellos dem friiheren Naturwege folgenden Romerst rasse Promona-Andetrium ist heute noch in allen Teilen sehr deutlich. spater siidlich derselben nach gornji« 14 • Cesta se dakie na svom putu od Klisa do Petrova polja d ugodolinom Svilaje i jedinim prirodnim putem koji pru!a penetracije u unutra " njost zemlje. . Na dionici Promona-Burnum prelazila je pre ko kra " ke ravnice koja se prostire sjeverno i zapadno od Promine. Od Tepijul1a. Od Tepljuha (Promona) cesta je morala preko Uzdolja i tu zaProminu sa sjeverne strane. GO.

karta 138. J. mil. a koji je 34.-. Rimski kameniti spomenici kninskog muzeja. na ovoj komunikaciji bila su jo ! tri nija autohtona centra: Synodion. 10 G. Magnum. Polo " aj P r o m o n e (Gradina na Klancu kraj Tepljuha)&a i za Rimljane je imao eminentno strate ! ku vrijednost. kao i rimski spomenici sa Kosova polja. 1895. S. naziv postaje sjeverno od Uzdolja. GZM.bila bi ne ! to od tradiranih 77. Die Feldzi. dec (urionis) mun(icipi) Magn(i) ili Magn[ens(ium?) Ilviri . Epigraph.ciju Sy nod:iona uspor. Andetria XIV M a g n 'o VIII Promona XVI Burno (Tab. n. SUii)pl. Die Feldztige. je kao municipium Magnum: . Uspo. (CIL III 6565 = 9798 14311)2). 1954-571 . 16). kao i natpis: . IV.. Spominje se jo ! u VI st. liburnskog kastela. g. uspor.Onov -rov re vsov Ka\ ro Jtuimov (VII.\V(. 1895. u rimsko doba ostao vojno upori ! te18. G u n j a a. Ur l Iva n ov Davni Sinod. e. R cerche. sa Baline glavice. koji su Delmati bili zauzeli u Cezarovo vrijeme. III Alpinorum (C. 65 i d. njima i natpisi iz Uzdolja (CIL III 13250). kao (municipium) Magnioticum 162). n. 122 i H ir s e hf e l d.ige. 22 Abra m VAHD. 91. « Bu1 Promina-Promona. e. sL 6. 139.. J.!3. Cf. III 2759) i Coh. IR. M o mm s e n . 27). I Belgarum (C. b r l i br. je Promonu locirao na Gradini. njima vi ! e beneficijarskih (CIL III 9790. U rimsko doba naslijedio ga je Magnum (Tab. Strabonov 2. pr.r. Peut. Wilke s. Iz susjednog Drni! a su spomenici Alae Cl. I Asturum c(ivis) Dalmata ex municipio Magn(o) iz Brambacha (CIL XIII 6538). 14956-57. Dalmatia. A. V e i t h.). P a t s e h. Za fiksiranje njezine trase mun. dok je itinerarska cesta.. CIL III.tvronov. V e i t h. 305 s. B evolkerung. 34. U Kljakama i je broj natpisa. 12)... Nalazio se na Balinoj r glavici u Kljakama nasuprot Spalio ga je August 34. 465. 14959-62)1!0. Ill. P a t s e h . Topografska pitanja. Ill. koji je i. Promona i Burnum. S y n o d i o n (App. G. Salona). Osim Andetrija. L. III 9797. je rimskog mun. l. 1878. III 13229). Ephem. Z a n i n o v Delmati II. 379-422. IV. na tome pravcu treba tra " iti bar lokalnu komunikaciju. 1886--87. koji su i u rims!co doba svoju va " nost.) skretala prema sjeverozapadun. A l fold y. III 9816). 49.5 milja . GZM. 58. M ay er. Jedna cesta je vodila prema Skardoni. Na natpisima iz II st.. 1817. v. sa imenom cara Klaudija II (M.115 km. 217. 92 i d. Aurelius Claudius. Magum (Rav. pr. osvojio August poslije uporne opsade (App. M. Peut. BD 1879. 12-13. o jo ! biti govora. 18 O tome je bilo govora u II poglavlju. 98. 3 i C. Z a n i n o v n. druga prema jugu (Tragurium. Siclis. m Spomenike su ostavile: Ala Claudia nova (C. 15. novae: VAHD. U Magnumu je bila i raskrsnica puteva. P a v a n. K. ro Za ubikaciju Magnuma. 208 . G.140. Ipak. te preko Kanj ana i dolazila do Promone. Coh.. 5. 90. A. Magnuma i Promone va" an je miljokaz na Gabrinoj glavici kod Otavica. 419. BD. bilj. M ay er. 239. 21 M i ller. 1926-27. starog delmatskog oppiduma. Indikaciju za to mo " da pru " a K a l dr m a. jer je u uzanom Petrovom = 17 U spor. p. A l a BD. coh. Za ubika. g. Biskupije i Kapitula kraj Knina 17). Die Sprache. mj. Za ru ! evine na Balinoj glavici u narodu se i sad naziv »Sinod« i »Senedija«u. J . Die Sprache. Uspor. na kosi »Klanac. od stanice Tepljuh. 144.. M. Cesta je zatim prolazila pored postaje augzilijarnih jedinica na Kadinoj · glavici1. 5).

'30 P a v a n. dj .s war die Sicherung der Strassen nach !ader.3 17. e. III 9834). IV.7• 27 Distance su se mjerile od logora. cola straordinar. III 15003) . sl. M ay er. 470. Ptol. Burgwane in Norddalmatien. XVI. 28 Za ubikaci:ju Burnuma: P a t s e h. E. W .II 6418) . Peut. Gradina u s. J. erano congiunte da una via cavata n e' macigni. 290 s.5. U spor. G. III 6407-8 9828-44. III 14980). Bevo1kerung. 221 i A. 13). Lli 11 322. bar u doba ranog carstva. Dalmatia. U Burnumu su natpise ostavili i pripadnici nekih jedinica31 • U rano carsko doba. 41-43. Ill. Puljane. M. I miHiaria Delmata. P a v a n. »Die Aluf:gabe des LaJge. 1069.9). Varvariae. 12) i C oh. Wilke s. Burnum od Hadrijana 118. JOAI" Bb.9) i Coh. I u kasnije vrijeme je Promona ( Op10:p. Z a n i n o v Delmati II. 64. e. I Monta n ol'llm (C.por. am Pass des Mons Ulcirus stand eine Vexillatio der Legion von Burnum (C. 26 Za Promonu v: S ar i a.ssen. RE XXIII. g.42. M.).ae pri1 padali !POd jurisdiikciju Varvarije (fines Varvarinorum) . M. 15. III 2828 = 9890) 30 • Indirektnu potvrdu za to pru ! ali bi beneficijarski natpisi (C. B u t :t l er.6) identificiran sa lok. 10. 1913.polju zatvarao prolaz na ovoj va ! noj komunikaciji koja je iz doline Krke (iz Burn uma) vodila prema Saloni. S u n. App. Ricerche 191192. 124-128. S u M. 192. D o m a szewski. npwp. Bevolkerung. III 2832-35. Us. 5. Coh. 1953. U2 i d. A. kao njegov pagus11 • '25 U Promoni su traga ostavile Coh. A. godine stekao municipalitet (C. LV. w j l k e s. Ricerche. ed a sinistra del fiume.ct y. 16. 143165 . 130 i Strena Bul. III 14997. la cuj traccia vedesi tuttora. Stra. I s t i Delmati II. . III 1809 Scardona) vjerojatno je ulazilo u sastav mun. a rimski s desne strane Krke) a destra cioe. 383 i J.rati«. g. 5).unicipj. 1957. 14.. 14996-15005). odakle se. 191-<197. br. Die Sprache. Coh.ni dovreblbero trovarsi nei tufi. 142. f. G. 38.Na Gradini i oko nje se vi " e natpisa: C. III 9:8:2. III 6417)« .por. U Burnum je vjerojatno dolazila sve do logora legio XI (od . III. I Lucensium (C. II 8-10 i Burnum. 14 209 . Tab. na lijevoj obali rijeke18 • Kao va ! na raskrsnica putova Burnum je bio i jako vojno ili kako se izrazio putova preko Krke«". Re i e h.r. Us. 12. M ay er. 136 i 239. E. uspor. zamijenila legio XI Claudia p. bilo je organizirano u peregrinsku ! upu (pagani Promfonenses].rum (C. 85. Pretpostavlja se da je nakon odlaska legio IV Flavia (86. 191 i d . 1932.). 31 Ala Claudia nova (VAHD. B a ll if. koja je oko 69. dok se oko kastruma nije razvio gradski centar. 1925. 262 br. 732. 119-122. koji se nalazio kod Ivo " evaca na desnoj obali Krke crkva<<}"\ dok je predrimski castellum B ur n u m. 16) ostala vojno upori " te25 • Autohtono stanovni " tvo. o. Die Srache. J. i cui pHo. II Cyrrhestar um (Strena Bul.. I Belgarum (C. mi " ljenje iznio je M. 87. 13. l i 2. Claudia p. 25-27. III 14969)26 • Od prema sjeveru cesta je morala voditi Petrovim ili Kosovim "poljem do Uzdolja. Epigrafski materijal uglavnom iz tamo " njeg kastruma (C. Strena Buliciana. Bie Beneficiarierposten. e. Z a m i n o v Burnu:m. ll. v. A l f o l . liburnsko-delmatski Burnum s lijeve. M. Scardon:a. Dalmatia. A. koji Plinije ubraja nobilitata proeliis castella (n. 8. b r. BD 105: »Le due localita (tj. A l fold y . 29 De1mati II. G . 3 2 Uspor. Salona und nach dem Unathal. 98. RE V. 102. " to dolkazuje na osnovu natpisa iz Mratova kod Promine (CIL I. Co h. bilj. Boiipvov. J. h.ova. 216. Bericht RGK 21. I BelgaDum (C. i Rav.um Varvariae.kako smo vidjeli -preko sjevernih obronaka Promine prebacila na kra " ku visoravan Promine i Krke. je mi " ljenja da su B urnist. f. A l fold y. C. autohtono stanovni " tvo (Burnistae. n PWflOV . iPa ts e h. g. n. Z a n i n ·o v Delmati I. A br a m Militaria Burnensia.i:amenta agglome.wva Strabo VII. GZM 1895.

42 i 43. 2. i dalje za Akveliju. 5. koje su unutra ! njost Dalmacije povezivale sa obalom. Adm. Claudius Caesar Augustus Germanicus pont(ifex) max(imus) tr(ibunicia) pot(estate) VII imp(erator) Xliii co(n)s(ul) IV p(ater) p(atriae) censor. Strabo. Osim toga. Za posavski dio ceste v. Verzeichniss. Tiniesia archeologica . N° 18. VRAD.ta 1• 38. koji je zabilje" io nalaze iz Knina. Cf. Peut. Nedavno kasnoannekropole na padini Spasa dalo je prve arheolo ! ke dokaze o " ivotu u C. Ta je distanca mjerena od vojnog logora u Supljoj crkvi (zas. 309. Ti . III Burno-Knin (Ninia?)-Mons ULcirus-dolina Unca (Splonum?)-dolina Sane-Ad PraetoTium-Siscia 3 5 • Cesta preko brda Ulcira nije zabilje " ena u itinerarima. Peut. karta 137 i 138. pozicije naselja. 1898. njenim i Italijom: I Burno XII Aserie XII N edino XII Iadera . 30 i 31) je tip usputnog naselja.5) pod za ! titom kastela na bre " uljku sv.Svi miljokazi na ovoj cesti su od bi:jelo• g primorskog kamena i dolbro obSvi natpis·i .Siscia ima Taib. p . to obja ! njava kraja. Delmati II. pravac komunikacija u kasnijim vremenima.g e j e v s k i. br.orium . 41. istina. Strassen . . B a ll if. III. Cetmgra-da.historica . Peut.t. Na ovom pravcu. M i ller. IR. Spas morala je biti i etapna postaja. M i ller. Strasse n.por.broj milijacije). N° 2-18 i p. 52-54. 37 Pomand•kanje znatnij• ilh ostataJka antilke u Kninu 1 nepoSil'ednoj okolici Za n in ov migracijama stanovni ! tva. Rudele u Ivo ! evcima) do k. imp. G u n j a a.Burnum i Ad Praet. preko Trsata i TrstaM. li trasu prirodnim putem: Suplja dobit dko 35 km.Ova je cesta. koja je u stvari zavr ! ni krak Dolabeline ceste ad imum montem Ditionum ULcirum. Starohrvatska prosvj et a. ali. i njeni su zavoji bili bla " i. Zajedno sa dominirao je i historijskim putem (»via exercitualis << ) koji je povezivao panonsku sa primorskom Hrvatskom. 483 ispod Matas gradine u Strmici. ukoliko nije prelazila na desnu obalu Krke. XXXVI 210 . Porf.s kog polJa. (Tab. 13.glase jednako: 3 '3 34 (odnosno odgovarajru6i . G u n j a a. C. nalazi i dr. i n situ 38 • Najslabije smo obavije ! teni o dionici Burnum-Knin-mons ULcirus. A. od Burnuma.u rekonstruiranoj f-ormi . vjerojatno preko K1 rlbav. 727-737 i karta II. 463_-4·65. na distanci od nepunih 12 m. nisu evidentirani sigurni tragovi rimske ceste. imala vezu sa Si:S'kom. H or v a . invazijama i intenzivnim kultiviranjem zemlje. Po svom tkivu K n i n Konst.). 475-47·6.) 33 • II Burno XIII Hadre XIII CLambetis XVI AusancaLione (Lovinac?) XV Ancus XVI Epidotio X Arypio X Avendone XX Senia (Tab. Br • u n! m i d. 5 . upravo idealna niveleta trase. Topuskog i Gline. 19. 35 Us. 7. bilj. u Burnumu je bilo ishodi ! te i drugih komunikacija. 19. lkar. VIl. 77. i Acta VII. 38 B a ll if P a t s e h .i 14. U Kninu (Ninia N•vla: . Dionice Salona .topographica II. gotovo po istoj trasi kao i dana ! nja cesta. to joj je pravac37.Osim ceste Burno-Salona. karta. O Lici u antici v. Adriatica. na osnovu naseobinskih elemenata i drugih relevantnih faktora (reljef terena sa minimalnim usponima. dok S. IR. Spom. ali joj je trasa brojnim miljokazima .). 1959. Knina i Strmice i ! la je dolinom Krkine pritoke Buti ! nice. . S er . Rimska cesta mogla je biti i ne ! to krata. dok je krak Knin-Puljane ovdje trasiran po starim putovima s lijeve strane Krke. gusta mre " a putova. 27.

daleko od rodne Hispanije (CIL III 6417 = Betz. 41 Kao osnova za ovaj poslu " ila je distanca Tab.. (1971). i 150. Da je ovdje i u antici bilo naselje. usp.5 km. M. veksilacija legio XI Cl. U nav. bila negdje do k. umanjeno za distancu Tapljuh l7 km Knin = 2. govorilo bi i jedno nesigurno epigrafsko koje je u svoje vrijeme objavio .. do 800. Strabo VII. Krstoliki nakit epohe seobe naroda u Jugoslaviji. Vinski daje i opis novootkrivene nekropole na redove iz VI st. zbirnoj vrijednosti ceste Salona-Burno od 54 m. gdje je bila i plemenska granica Diciona i Delmata. osim strate ! kih i hodolo ! kih argumenata.oko 18.f!lo"_e njati kao ! to je pokazao sa natp1som o raz. S u KoupKODf1 (Ptol. as BD 1878 103-104.5 km Aequum 30 km Vrlika 30 km Knin 17 km Strmica lUl"' cirus). planinskog lanca koji i danas razdvaja Bosnu od Dalmacije.ad 1mum montem Dltionum Ulcirum od 77. gdje je miljokaz sa milijacijom XXXVI m. 37-43. p.Resanovci (54 + 36 m. dakle. 43.5 km. 483 ispod Matas gradine u Strmici. p.doba ove pUT excellence prometne aglomeracije37' .5 milja . sv.gra·mcenJu mter sarviatas et Stridonenses. ali je izgubljen. Icconius L. VAM. ukupno 36 37• Izonomija Ptolemejeva polisa e ur e u m u Liburniji KoupKODJl Ptol. e. f.6) Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. o tome i S u nav. Promona 24 km Burnum 18 km Knin.oko 23. p. Potencijalni prilvac (varijanta) ceste Promona-Kosovo polje-Knin bio bi oko 25 a onaj preko Sinja i Vrlike oko 7 km40 • Oba ta pravca su prekratka da se uklope u podatke natpisa. 81 km.. f. negdje u blizini Knina. ad imum montem Ditionum Ulcirum per millia passuum a Salonis LXXVIID . = 90 m .6) i njegove koradikalne hidronimije e or e or a s (KopKdpa. . . Iz toga se mora da je Dolabelina cesta do brda Ulcira. p.2. n. koliko iznosi distanca od Burnuma do Ulcira (k.ta Burno . 40 Salona 31. kao i na solinskom natpisu. g. u Kninu. 211 . p. U natpisa.. p.5 km41 . na padini brda Spasa. ispod kninske tvrc'l:ave . Z. VAM. dj. Krka u Sloveniji) potakla je da ovaj liburnijski kastel tra " e na jednoj od starih liburnijski h gradina u izvori ! n9m Krke (T i t i u s). Ani(ensi) Surio ovdje umro. ! to se potpuno sla " e sa podatkom solinskog natpisa: . Usp. pa i u samom Kninu.5 milja. ukupno LXXVIID m.. daljnjih 12. do podno " ja usedline koja razdvaja Dinaru od Ilice planine. sv.oko 115 km. br. p. sv. a od Resanovaca. pa prema tome pravac preko Burnuma ostaje kao najvjerojatniji: Salona LIV Burno XID Knin (Ninia?) XII in ima monte Ulch·o. bilj 36. s pravom se . svega 108.zajamnatpisom centuria Titi Silvani. p . -115 km. Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400. usp.) i ceste Salona . je vojnik L. 69. nego samo transkripciju u rukopisu pok. koji je prepisao iz ostav ! tine Pet(eiL III 9860). Imperator Caesar Divi filius Ninienses sub potesta tem populi Romani redegit38 • Ako. s. iz Burnuma. II. Spas.5 milja. udaljena od Knina oko 12 m. tj. Peut na relaciji Salona . 6 (1009). g.Natpis je navodno na bre " uljku sv. koja je bila zavr ! ena 20. gdje se kninska identificira sa kastelom eurcum. Krajnja Dolabeline ceste bila je udaljena od Burnuma oko 35 km . 5. III (1968). U podno " ju Ulcira se morala nalaziti putna stanica. 484 u Strmici) preko Knina. V. p. 53. V i n s k i. 136). U blizini ove stanice bila je i vojna postaja . i V i n s k i. o tome v.Burno od 54 milje i razlika zbirne udaljenosti Salo. 16. II 16. . N atp is je pronau Strmici pod (u Draga ! evoj luci). dodamo i tih 35 km. dobit ukupno 115 km. 137 i d. nije natpis vidio.

W.Iz. 77. godine) poklapa se uglavnom sa rimskom cijom. manje l:czvodni:1 i bolju zimsku prohodnost. 41 • Ovdje svakako treba tra ! iti jedno usputno naselje (mutatio). Slabost ove ceste vidim u prvom redu u tome " to na njenoj trasi kroz c'an<> . Xl:V). potrebno za odmor nakon 8 km napornog puta. putna stanica nalazi se vj erojatno tek u Drvaru (Donji Unac). na S pasovini. Klaudijeva cesta preko Graba u unutra ! njost zemlje (Via Claudia) Nastavak ove komunikacije za cara Klaudija 47/48.. Trasa joj je obilj e ! ena miljokazima: l. 3. 483 ispod Matas gradin e u Strmici412 • 3. a rimskom trasom oko 25 km. Po Patschevu rn i " licn ju ova je k omunikacija imala strategijski karakter. sekcija Knin i Ervenik (Zone 29 col. Grahova.Patsch. br. 2. koja je. 41. 26 sa natpisom i brojem XXXXII(?) 4. 21 ::' . kod crkve. U Drvaru. 18. sl.snu nije bilo aglomeracija. kod hana Bulata. GZM. 13. U Drvaru.000. 395-404. 916 (Pe " onci). Mo ! da je to i razlog da ova cesta nije u " la u itinerare. 43 Strassen. 3. 77. U Resanovcima. G ZM. manji radijusi okuka i ni ! a nadmorska visina najvi " e kote na trasi (1033 m na O " trelju). U Drvaru. 12-16 : U sp.povezivanje sa unutra " njosti zemlje. u stalnom usponu i sa visinskom razlikom od oko 350 m. sa kartom.milja. a rimska je taj prostor svladavala u svega 8 km. su se supstrukcije zgrada. U na n apu " tenom muslimanskom groblju. 2. Sergejevsld S pom. imala brojne ke prednosti: manji nagib i dionice u nagibu.ovac u na cesti Grahovo-Drvar4'3 • Rimska cesta p o:. " njF Bo. i nedaleko od vrela Be. 42 Us:por. I s t i. 1891. ali pri tome nije doticala Bos. Rad i m s k y . Ballif. I sada in situ. da pove ! e Sisciju sa Bvrnumom i Salonom (GZM 1902. izuzev mo ! da Sploauma. Serg. koje je le ! alo uz samu cestu na arealu od oko 800 x 300 m. 409). nego je prolazila ne " to zapadnije od k. 489. 5. udaljena od 29 km. br. Austrijsku voj nu kartu l :75. pored Unca. Strassen. Od prema sj everu sve do O " trelja sada " nja cesta (izgranakon 1892. Sporo. 44 B a ll if. rimska opeka i crijep. 26. Sve to je olak " avalo primamu funkciju komunikacije . K od vrela Begovac dobro se i danas tragovi rimskog nasdj a. 1893. Pravac joj obilje ! avaju kouz desnu obalu potoka zatim u zas. U Resanovcima je mogla biti i manja postaja. keramika i troska i dr. 13. br. To je ujedno bio i relativni uspon na ovoj komunikaciji. Ballif. Mjerenja po karti rekonstruiranom trasom ceste i kod ove metode pokazuju da je krajnja Dolabeline ceste bila negdje oko k. br. sa natpisom i brojem XXXXIII. Ballif. sa natpisom i brojem XXXVI.p n se sa konjskom stazom ucrtanom na austrijskoj karti dolinom dok se dana " nja u velikim zavojima penje iznad doline potoka Modernoj cesti od Strmice do preko Grahova treba 25 km. godine opisao je kroz Bosnu i Hercegovinu Ballif. gomile ru " evina.

Slika 18. Miljokazi sa O ! trelja. sva tri in situ 213 . Crvljivice i Pasjaka kod Drvara.

B a l I if je zabilje !. 1891. a cesta<< nastavlja prema zapadu. v. Na ovom odsjeku je rimsku cestu pokrila moderna komunikacija. br.5 km. Izgleda da je jedna utvrda (burgus ili specula) stajala na joj gredi. jedan miljokaz.i staru kaldrmu. pored sada " nje ceste sa natpisom i brojem XXXXVI. . valjda . U tursko doba slu ! io je ovaj pravac kao glavna veza polja i sa Drvarom i Kninom. gdj e se rimska cesta odvaja zapadnije od sada " njeg puta. miljokaza br. 10. br. u zas.?). sedmi na odsjeku puta Drvar . Uni " ten je 1973. 43 46 • 9. Ballif.5 km47 • ll.Patsch. Iz # ekovca se dalje poklapa sa starom cestom<<.1 m).O " trelj. Ballif. koji se jo " uvijek nalaze in situ: 6. Miljoka·z j.ka ! e Ballif . udaljen od prethodnog 3 km.) cesta se uspinje na Podove_! Pasjak (783. bez natpisa. a dijelom se vidi kao stara kaldrma. 5. Na O " trelju se trasa r imske ceste razdvaja od m oderne _ Dok ova vodi prema zapadu u i Petrovac. 7.8 m (p.. vodila pravcem turskog puta. udaljen od prethodnog 1. udaljen od prethodnog 1. 8. 214 . udaljen od prethodnog 1. bez natpisa. Gr a d (k.i o i kod Kamenice_ pred Drvarom. R. 27. Na O " trelju. Na Crvljivici kod pravoslavnog groblja. # ekovac.9m). 6 i Sergejevski. (Lli m.abil}e!io na . Ballif. u dolini. Trasa joj ostaje od savremene ceste. 0. »Daljina t ih brazda ("irina . Od Drvara do O " trelja je obilje ! ena sa 6 miljokaza.72 (zatrpan). Spom. 397. kroz " umu u kojoj se jo " uvijek mo ! e lako pratiti.putu Re$anovaca i Drvara45 • Od:.Kamenice' pred Drvarom ·rimska. 4. koja prolazi ju ! no od brda. Seoce udaljen od prethodnog 1.puta i. " iroka oko 4 m . Ballif. Na Pasjaku su i izrazite Sa Pasjaka i postepeni uspon na Crvljivicu i O " trelj (1033. rimska se spu " tala u polj e ravno preko s.5 km. sl. a do O " trelja na sjeveru. Ballif. 391 8). kod poru " ene uz samu cestu.j e taj kr " u rimsko doba bio . U Krivodolu.40 m. Na Pasjaku. bez Vjerovatno je staja·o !H LI m. ispod sada " nje ceste.bi mogla provesti kola. koja je imala "·i rinu od 3. Dim. 77. U selu Bara rimski put se prema sjeveru. l. p. prilikom moderniziranja (asfaltiranja) ceste. p. Na ovom putu Ballif ·j e primijetio . br. Dana s se tih !brazda putem iz RJisanovaca 'U Donji Unac zibog neravna tla po. je u ogradu njive u klancu iznad Podatak .iznosi 1. a na nj se u Bari vezivao put iz doline 45 Stras· sen. br. Iz doline Unca (oko 470 m n. " irina pojedinih brazda 15 cm. g. 1047). GZM. 46 Prema podacima koje sam naknadno dobio. na lok. 1:3. cesta' odyaj'a la zapadno od sada " njeg .O u lijes'k1u. 8. Pod O " treljem. jE! takoc:ler ?. koja je nadzirala komunikaciju do Drvara na jugu. br./. 8 i 9. Ballff.5 km. v.e zarastCJ. Na usponu iz doline Unca na Podove. bez natpisa. sa natpisom i brojem XXXXVIII (?).p okaldrmljen.' 0. a koristi se u lokalnom i danas. k?ji je ·od do Bravskog gotovo sa rimskom komunikacijom.2 m.j edinih grebena ne . iznad klanca Krivodola. dulboke su prema viSiiJni grebena od H}---2• 5 cm. br.treba provjeriti. uz trasu turskog puta i rimske ceste koja je ovdje dobro udaljen od Crvljivice 3 km. Stajao je na 49 milji (?) 47 Ovaj maljokaz ranije nije bio evidentiran. ali se tome danas ne vidi traga<<. 7.

operatu pod br. p. LIII. udaljen od pret hodnog 6 krn. na Mile Batinice. koje se oslanjalo na na " u komunikaciju i s njom bilo funkcionalno povezano. ko ja je obilje ! ena i sa nekoliko miljokaza: 15. Mra mor. vidi se po velikim rimskih zidnih i krovnih opeka. ali je nestao davno. p. ali ne u trasi. je razlog intenzivna obrada zemlji " ta koje se smatra kao najbolje u polju. i . Rimski natpisi iz Bosne i Hercegovine. pored samog vrela. Za ovaj miljokaz znao je i D. jer je Je kojim je cesta prolazila prema jugu i sjeveru. kroz prodol. br. 47 " Za ovaj miljokaz saznao sam od Todora mog pouzdanika iz Vedrog Polja. bezvodno. .bio u Bravski Vaganac. u pravcu Bravskog i doline Sane.Sane. LIV. vlasni " tvo odbora za obradu rimskih nalipisa u Jugoslaviji). jer se iz njih svake godine mnogo rimske cigle. LVI. U Bari. p. Od Zdenog dola r imska cesta je skretala prema istoku. Jedan miljokaz je stajao u susjednom Vedrom Polju na njivi »Jezerine<<. Sergejevski nije mogao ovaj kamen.U " umi pod O " treljom. planum 14). Ballif. Iza njega je ostao samo toponim >>Biljeg« 47 ' .5 km sjeverno. gdje je navodno poslije rata propao. 10. 849). jer je rimska prolazila ispod Janjila ni ! im terenom. sve od Drvara do Bravskog. na pored savremene ceste u daljen od prethodnog 1. 215 . Brdo (koje se na litografskoj karti k. da se odmore i okrijepe umorni putnici i stoka.pretpostavio da se 1radi o miljokazu sa ·oznakom m. na lok. . Ali. a u kat. bez natpisa. da se ovdje nalazila jedna manja rimska naseobina. Na tome odsjeku se i danas naziru tragovi ceste. na parcelama zv. 13). 14. 4/104. kod jakog vrela der i potreba. a takoU Bari. navodno. rukopis. p . Prema tome bi stajao upravo na pola puta od O " trelja (ovdje br. Nema. LVI u Bari (ovdje br. na je njivi i stajao ovaj kamen. 13. I sada je in situ. dakle.ist aiber vor Jahren verschollen«. tako da je Bara bila raskr snica putova. ali ga u ovom pregledu nisam u:zeo u obZir. Iz " ireg Bare poznata su i tri miljokaza: 12. o. br. Uglavnom se podudara sa rnodernom cestom u pravcu. udaljen od miljokaza u Ballif. ali uni " ten. S er g ej e v s ·k i (>>Nach den AngaJben der Bewohner war friiher ein Ms t auf dieser Streoke in Vedro-polje vorhanden. Jo " g. temeljnih zidova i drugih nalaza. koji su se odr ! avali i obnavl jali na rim skom supstr at u. Danas ovdje vi " e nema vidljivih ostataka rimskih zdanja. U Zdenom Dolu.ia vodi prema Bravskom. Kamen su pamtili baba i djed Todorov. Ballif. Bara vode kao k. nalazi se jo " jedan miljokaz. sjeverno od ceste. na u ! oj lokaciji sa toponimom B i lj e g. sumnje da se ovdje na povr " ini od gotovo jednog hektara nalaze pod zemljom (dobrim dijelom supstrukcije rimskog naselja.icu ko. br. jer je --· kako sam doznao -. ali je propao davno. ll) do miljokaza sa br. pravcem dana " nje. ll. br. uz Luje sa oznadolini na O " trelju 6 km. 4/107 i 4/108. Tako je to bilo i kroz srednj i postojali su svi uvjeti. Za ove parcele koje le ! e pokraj samog vrela (k. na pa " njaku kom m. 9. 19:32. m. I sada in situ. 850 i 851. se u narodu i naziv Ciglana. U Kapljuhu. (kao na # kilj anovici i Metlama). ali ga i pored svih napora nisam mogao To bi onda bio kamen sa m.

Ballif. 135-'137. zapadno od Kokoro ! hana (Gor. bez pobli " ih podataka. udaljen od . 1895. 12. Rad i m s k y. Rau n ti g. 1892. 9 u Bari sa brojem LVI i br.prethodnog 1.5 km.14 milja. sa brojem LXVI (?). T o m a s e h e k. p. Donji dio miljokaza i sada je in situ.nz_. prona ! ao sam u Laze ispod Sobotova gaja. 77. Sporo.5).r Japodske nekropole u dolini Une. GZM.16. a gornji sa brojem LXVII u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. AEM V1 I. Ballif. ispod austrijske ceste (km 104. 1939. 355 i GZM. GZM. Na Lani ! tu. U Prisjeci. 49 Uspor. Z. 6. nekih 300 m zapadnije od " eljezstan!ice Gornje Bravsko. Ballif. promjera 39 cm. 100 km na miljokazu iz Bravskog ne odgovara stvarnoj udaljenosti 48 oko Miljokaz . 7--<10. 62 cm. 1894. Arheolo ! ki leksikon s.30 m. 1648 • 17.s e h GZM.o vaj mi!j. Ukopan je :i slu " i kao pa mu se ne mo" e izmjeriti ukupna visina. je Ballif upozorio na nesklad milijacije miljokaza br. :P a t . na lok. &u B a ·ll if. br. udaljen od broja 19 oko 3 km.5 km. GZ\M.16. 7-8. GZIM 1956. Ballif. R ad i m s k y. sjeverno od han-Bravskog = Ballif br.p ostolje (70 x 47 x 47 cm) i manj·i nepravrlni dio stabla. na zemlji ! tu Ri ! evac = Ballif br. u Babinoj dolini. Miljokaz je uni ! ten davno. jer broj LXVII m. 1449 • 21. Ballif. U Kopjenici. 51 Za nalaze u W. 1716. sa brojem LXIX. u blizini stanice. a navodno bio je visok oko 1. kod vrela Bukovik. 14. 19. Rad i m s k y. 17 48 '. bez natpisa. Kako objasniti ovu razliku od 3 milje? Po Ballifu. su na loikalte!Ju dva fragmenta: . 11!511. br. 1891. GZM. udaljen od prethodnog 3 km (?). br. 88. Sitzungs'b. U Gornjem Bravskom.sam evidentirao 1970. a po miljokazima samo l l milja . B. W. br. Stvarna udaljenost ova dva miljokaza iznosi 21 km -. 469. 1968. na parceli »Dionica«. udaljen od prethodnog 6 km. 13. 1550 • 22. p. 434: l km od Gli ! in-hana = Ballif. interval Petrovac (Zdeni do). br. udaljen od prethodnog 3 km. udaljen od prethodnog 3 km. S er g e j e v s k i. V. Od Donjeg Bravs. Prema podacima koje je dao Ballif na nav. 99. mj. br. ulomak.okaz »-za.Bravsko ne nastavak ceste polje. nije evidentiran. nego je dio prometnice koja je iz Bihavodila prema U prilog tome Ballif navodi i nalaze u (Raetinium?) 51 • Takvo rje ! enje ipak ne zadovoljava. 15. 18. Bravsko. Njegov polo " aj va>"an je rza odpravca ceste koja je i ! la oko 200 m ispod austrijske komunikacije. 48• Fragment ovog miljokaza. gdje se citira i ostala literatura. br. u predjelu Gologlavo. na otavici. kod groblja. uni ! ten 1914. 20. 18·94.padno od vrel. U miljokaza • v•ide se tragovi rimske ceste kdja je zarasla u ledinu.Nachweisu) udalJenost ilzn01si 9. Mramor. na fragmentu se vidi trag natpisa. 163-165.a Klenovac«. 12. Ballif. 13 udaljen 3 km. U Donjem Bravskom. 1884. in situ(?). vis.por. i sada in situ. godine. GIZ. Us. sa brojem LXVII. l. navodno od 'br. U Donjoj Sanici.km. 12 u Donjem Bravskom sa brojem LXTII m. 429. M a. Bravsko). Strassen 14.M 1968. 127---"134 i 1957. uni ! ten. U Bravskom Vagancu. prilikom izgradnje pruge. 13 i na Prisjeci Smail-bega = Ballif br. (po Sergejevskom oko 4 km od Kokoro ! hana = Uzelac). 97-98 i 93.Iil.kog do Gornje Sanice ovim pravcem (po austDij·Sikom D:i·sta. • l ocira . Ak.70 . i577---<579. . GZM. v. od Kokoro ! hana (po Radimskom zapadno od vrela Klenovac).

ll). Visoki iznad Jasenovca (Bravsko). odnosno prilikom njihovih postavljanja. T akve su bile na Gradini iznad Drvar Sela. Udaljenost broja 12 i 14 iznosi tri. u blizini Dre " nika? Na tome pravcu spominju se tragovi rimske ceste kod Petrova Sela. Kljevcima. 53 LXIX. 13 ka " e : nur d i e Ziffern LXVI genau er lesb ar .). Na to nas upozorava i odnos Ballifovih miljokaza br. se. s jakim (Radimsky. kako je na miljokazima. 12 B a ll i f.0. Donjoj Sanici (most?).5 km . koja je n a dzirala cestu. 21T . a na Gradini tragovi utvrde. 19 i 20. sjeverno od miljokaza na Lani ! tu. 13 i 14. Cesta je vodila u dolinu Japre gdje su radile brojne topionice " eljeza. (od broja 13 sa oznakom LVI m . p. p. a od oko 80 km..5 + 3. 53 Kod Gli ! ina hana u Kopjenici otkriveni su tragovi zgrade i r :mski grob. koji su sa . Na tome pravcu ostaci utvrda su evidentirani osim u Prisjeci jo ! i na Dabra u Sanu. 431. Na sektoru od Ulcira u unutra ! njost evidentirane su uz trasu i utvrde (buTgusi) . G. S an e gustim.. odakle je Sergejevski objavio i jedan natpis (Sporo. da su in situ. Udaljenosti od Bare do Kopjenice. 1891. koja dana ! njom cestom iznosi samo 74 km. a ne d vije milj e. p.0 + 3. Budelja i Zavolja na Jela ! inovce i Lu ! ci Palanku.ZM.s k Y. na L atin skom vrhu kod Kapljuha i mo " da na lok. konstatirane su supstrukcije ili rimski materijal. 14 u Kopjenici prema a pored miljokaza br. Budelju se i dio tog puta dug oko 150 m . ! to nikako ne odgovara s obzirom na njihovu udaljenost. S tr assen 1'5 n avodi : gu t l esbaren Zaht LXVII. Mo " da se ova zbrka dogodila prilikom prijevoza miljokaza iz Dalmacije. p. Mo " da bi razlog ovoj razlici milijacija prije trebalo tra " iti u lapsusu koji je nastao prilikom obilje " avanja ceste miljokazima. Zecovima. Ili se milijacija od nekog mjesta u Lici. 18. odgovara na miljokazima distanci od svega 13 m . Uspor. Ostaci posljednje dobro se vide konzervirani u ! umi sve do Grada u Donjoj Prisjeci. 66 i 69 m. 12.N a a u sta rom gradu izvr ! io sam 1969-1973. u dolinu Sane. ll . Bri ! evu itd. R a i rim skirrn ost. p.imskih op elka i cr• : j epa.5 +' 6. U Gor. sve uz lijevu obalu Sane.. koja iznosi: 1.0 + 1. GZM 1891. Na svim ovim lokalitetima. g. ukupno 25. eine jol gende Ziffer ist undeutlich . Danas se natpisi osim posljednjeg slabo razaznaju. visoko iznad ceste. odnosno u zamjenjivanju mjesta miljokaza. br. 1 p a se .na ovom p olo " aj u mora p retp ost a viti neka rimska stra "·a rnica (burgus) . ovdje br.0 + 3. cesta se opet pored miljokaza br.67. Kod miljokaza na Lani ! tu jedan put odvajao se preko Gor. K od b roj a 14 i P a t s e h . ceste i b azilike (?) . . Ova zbrka je morala nastati prilikom postavljanja miljokaza ili im mo " da nisu dobr o natpisi"2 .0 + 4.17 m. evidentirani ostaci naselja. u i na Zecovi5 2 Za miljokaz :b r. Strassen . 15 na Gologlavu (Prisjeka) prema sjeveru. jer. dok za b r. do broja 20 sa oznakom LXIX m . O nekoj im rj jeke Sal!1e u Bosni. 434). obimna istra " ivanja j utvrdio r.acim a u p:Jdd i m . Pra vac prema je i a onaj u dolini n ala zima u Kopjenici (Han Gli ! o). ali slabo ispitanim nalazi ! tima u Prisj eci (utvrda > > Grad« i naselje).Kod Ci g e l j a .-Bravsko. 77.5 + 3.

M a z a li GZM. ! to se ne bi nikako moglo primijeniti na Stari Majdan. Boja n. Cesta polj e. 1916. na ! to nas navodi jedino presumtivni pravac kretanja Germanikovih jedinica. J . Sergej evski Himski rudnici " el] E::>:a u sjeveroza padnoj Bosni. 347-369. Ako je Splonum bio u dolini Sane. na dana ! njih tzv. O rimskim utvrdama u dolini San e posebn o n a s tr. Cf. Od starih pisaca Splonum jedini spominje D . Buda pest 196 2. Acta Antiqua Aca d . r om Majdanu . D. 58 Upozoravam i na Brun ! midovo mi ! ljenje. 1940. ·05 Od nalaza u Sta. fasc. 1. koji se razvio na autohtonoj osnovi. jer se na mekanom ter enu stare ceste nisu Sva kako je jedna cesta bila izgrai dolinom Japre u kojoj su bila brojna naselja sa metalur ! kim pogonima (officinae. gdje se citira i ostala literatura. p .2'5.).ov • s k. i D. S er g e j e v s k i. i srednjovjekovna. gdje se po svoj prilici sastajala sa cestom Siscia -Ad Pmetorium-Serv i tio (Tab.Cesta je Unu prelazila kod i preko Utolice i Memi!11Sike vodila u S isak.i o LVI. ali bi pravac bio onaj u zdu " zapadnih obronaka Kozare u dolinu Mo ! tanice.1. sl.146. Peut. 5. GZM 1891. 2:26 i d. R a di msky. 196. V. 87. tzv. Splaunon. J.Rudarski kopovi (p ut e i) centra u Starom Majdanu bili su oko Gradine. 1 =: = 218 .i N.3. VII. D u " A XV. Jedan ogranak je svakako vodio i u dolinu Japre i Une. 1940. Alfoldy locira S. rimski municipij iz ! ipova na Plivi. 2026 (Salona). koji Splonum identificira sa mun. 143. Cf.9.\II. Dio Cass. Gradini se nalazio grad Kijevac (Ki) 56 . Municipalitet Splonuma je natpisima : CIL III. Cf. . I. 4. 111-.12. U s1por. kod P ljevlj a . Cf. XIII. B aloie. 4. Sa svojim ograncima Petrovac5 4 V. Cf. g. 5". Op! irnije o tome I. 1898. 441. sv. XI 1967 191192. M ay er. Splonum (Splaunum. Gradini u Kijevu. p . X. 11. I. LVI. GZM. Toprkala u Carakovu. l (1965).5.plonwn u # ipovo n a Plivi. 1616-169. 195. P a ! k v a l i n GZO. Splonum. GZM.. serb. bilj 5". B o j a n o v s k i. Mon. 22. mogao se nalaziti u plodnom polju pod Gradinom na kojem su se tragovi rudarske djelatnosti57 • Za daljnji tijek ove komunikacije nemamo pouzdanih arheolo ! kih podataka.ma54 • U Starom Maj danu nalazio se i jedan od rimskih metalur! kih pogona. 1-2) mo " e se jedino da je Splonum bio »f isei ishiron<<.. 431-445. Acta. b ilj. A. onda bi ga prije trebalo tra " iti na Vel. Iz Dionovog opisa Germanikove opsade Splonuma (LVI. 320. dj. ali zasad za to nema ni arheolo ! kih ni epigrafskih potvrda. S. Dacij a ) i GZM. em0 n i k. Uspor. sclent. koja je uz to prolazila kroz bogata ! umom i " eljeznom rudom. 1950. 1963. 441 ). Rad i m s k y. koja je ostala nezapa " en a u literaturi. na kojem se povr ! inski mogu izdvojiti tri faze: prethistorijska. Rimski municipij Splonum. GZM. Bogati nalazi koji idu od Proba do Valentinijana I atkivnost ove oficine u III i IV st. terenska situacija je u ovim krajevima takva da ne pogoduje hodolo ! kim istra " iva njima. Hung. A l f cl y. 1-2. 98 130 (kod Pljevlja).dolina Sane je i najfunkcionalnija veza Salone sa Panonijom. 1891. VHAD III. st. p osvetom Se dato Augu sto i Nemesi Piae. ll). Ju " nih rudi ! ta Majdanske planine55 • U vezu sa ovim metalur ! kim centrom u Starom Majdanu doveden je mun. W i lk e s n. I poglavlje. i S. bilj. 1956. U srednjem vijeku na Vel.Baloia. To je svakako topografski polo " a j u dolini Sane i bogato arheolo ! ko nalazi ! te. Cf. ' ' ' ' 56 Spominje se u povelji kralja Tome iz 1446. uspor.144. .199. v . 1. 137. saltus). Die Sprache. dionicu Leusab a . b1lj. ll. 8783 (Ka ! tel 1322 (Ampelum. 20 Spom. GZM.s u " rtvenici sa . 57 O problemu ubJkaoije Splonuma: G. Kao takva slu " ila je brojnim generacijama.

e. cesta je asfaltirana od Petrovca do Grahova.Svoj prvi su sret s ovom cestom i sa rimskim cestam a u Bosni i Hercegovini opisao je B a ll if.r ed b ijesnom vojskom D " ingis-kana60 na d a na ! nje stanovni ! tvo pre!llJelo je pleme. pun im aginacije . ne zauze ! e Turci. n a t a j h istorij sk i iz XIII s t . ili naprosto »Stari put« 61 . 59 E v a n s. 61 G. 2 m. koje je nad ovim stazama stra " a r ila.i druge strane u grebenima. koji. da u Donjem Uncu pitam. i d a su to vaga ! i. U pot vrdu tome govori jo ! uvij e k prisutna tradicij a o k ralj evoj cesti i o bij egu kralja Bele pred Tatarima. 369: isprva te usjeke samo s jedne ili druge stran e puta. I . l = Strassen. XXXIX. se kanda n e stoje ni u kakvoj v ezi. Uspor. za Hm opazih te usjeke podj ednako s jedne . 1891. o K r aljevim torinama i Kraljevom kladencu. da li onuda nema ostataka od r imskih gragjevina i drugih stvari«. Ona je slu " ila sve do kraja XIX st. "" >>Venit autem (sc. o njegovoj Starigrad na iznad Bravskog. .:ercitus ambulavit< <'. AR. i sl. opet n aumim. unde numquarn e. vrlo za sada ! nji izgled rimskih cesta na kra ! kom terenu.r uka. kako lak ! e potezati debla.i Petrovac--Knin bila je glavna prometna arterija i stare hrvatske d rzave. Put Crne kraljice ili Put Marije Terezije. pa kad mjerenjem da im je uvijek jedan te isti razmak od l . dok ih u XVI st.pergrediens. H ist. tako da je i ona bila potpuno u sistem rims!:c cestovne mre " e. U z uvaj stari put povezane su broj ne legend e koje na svoj n aCl!!. 2. kako bi uklonila grebene da ne smetaj<u kolima. GZM. Makar da sam rimsku cestu zami!ljao. r e x) n on quasi iter faciens sed quasi per aerem vol-an s. kada ju je zamijenila savremena makada m ska cesta. 219 . II.5 P Tradiciju o tom i o k r aljevom biJ egu r:. Od komunikacije Salona-dolina Sane odvajalo se vi ! e i vicinalnih putova. koj a su onuda i! la. Ovu su komunikaciju koristili i Turci kroz cijelo vrijeme svoje v ladav ine . 57-58. pomislio sam da ih je valjda ovda ! nji svijet. sl. loca invia et montes aspe rr:mos su. onda nijesam mogao a da ne pomislim. 1973. da ·ih je ljudska . T o m a A r h i o n. AH I kad uskoro. ih putu po duljini. Zapitam o tome moga pratioca a on mi odgovori »Bog zna«. Evans i Ballif imali su jo ! >>zadovoljstvo<< da more maiorum ja! u po ovom star om putu koji narod naziva put«. Sal. T.

br. br.3 3:0 XLIII 5. l l BRAVSKI V AG ANAC 16. BaHif.Patsch. 2 CIL Lri 13. B allif.JEKA SMAIL BEGA 2:1.ano·Jski BARA . br. Spom. Sergejevski. Ballif. Ballif. BaHif. BaHi. 216. 43 9. Strassen. .Patsc<h. ! Ballif . Strassen.in situ anepigrafski anepigrafski uni " ten in situ LVI uni " ten - in situ KAPLJUH 15.I 133r 36 DONJA SA:NICA 22. Strassen. 1926/2.0.7 Claudius II PECI l. br. BaUif. 10 = XLVIII (?) Claudius I . Strassen. 6 Ser. br. Surassen. 16 CI:L Iiii 13337 anepigrafski - in situ uni " ten = anepigrafski - BRAVSKO . Ballif . br. 1 144 Starinar 19:216i/.35 RRii S . 9 CIL III 13332 14. Ballif. br. br.TABELARNI PREGLED MILJOKAZA OTAVICE VAHD. Strassen. Ballif. br. Ballif. Strassen. 18 = CIL III 13329 Claudius I XXXVI Olaudius I Olaudius Claudius I ane:p1graf. iBallif. br. Strassen. 7 O ! TRELJ tlO . BalHf Strassen. Strassen.7. br.GORINCANI 1!3. 5 = ODL IIii 13• 331 XLVI = in situ in situ CRVLJIVICA 8. br. Spom. in situ ·uni'" ten = 220 . Bajanovski tragovi natpisa LXVII sa milijacijom LXVI (?) sa milijacijom - in situ LXIX Claudius I -in situ (?) tlra. br. 4 7.ski Claudius I - DRVAR 3.g. 1br. 15 CIL !JI.janovski ll. 77. br. 1:2 = CIL III 13333 LANI ! TE 19. 42 XLII? 4. 77 br. Strassen.f. Bo. hr. iBaiLif .Patsch Strassen. br. BaUif.Patsch. br.in situ anepigrafski . 41 RESANOVCI 2. iBallif. Strassen. 1 7. br. 17 = CIL IlJI 133137 18.govi natpisa fragment. Slpom. 13 CIL III 13334 KOPJEiNlCA 2. 26. Strassen. 77. 8 VEDRO POLJE 12. 3 6. Strassen. 14 = CIL III 133. Strassen.2. Boj. Strassen.

S vremenom su putovi isprepleli osnovne pravce poput paukove mre " e. Salona iza j ed::m vicinaln i put odvajao se odm ah iznad Ri " i n i e a. 2.32 .k •i. sa centrom u Gradini (k .na. S e rg ej e vs .Argentaria vodio je na sjever-sjeveroistok. Ant 387-389 i Tab.k ·i. Ovdje spomenuti samo najva " nije. 54 i d. od koj ih ovdje navodimo samo onaj iz Donjeg Prologa. u blizini Klisa..". 1878. tako da su neki krajevi u unutra ! njosti provincije u rimsko doba imali mre " u putova nego ! to je imaju danas.VI PUTOVI (Viae vicinales) Na svom putu kroz unutra ! njost zemlje magistralne ceste granale su se u splet putova i tako povezivale. Generalni pravac itinerarske komunikacije Salona. VI i VII). A. T. do jeseni 253. Pans T ilu1·i). Ala BD. godine: Bu l J el Arkeolo ! ka karta Solina i okolice.a.ovs . Bekij. p. Peut. a potje brojnim miljokazima. 7:3-10'4 i 111-111 2· IVI.---58. Mogorjelo r1msko »Turres«. 1 2 GZtM. L Boj a n . bilo je u T r i l j u (Tilurium. BD.7 . II. l. 31. putovi u planinskim krajevima i dolinama. po svemu.8-86. Caput viae ove komunikacije bio je u Trilju. 192. P a t s e h. a u nekim zadr " ali su i svoj predrimski izgled. sL Hi . Ve go. n edaleko od L jubu ! kog. Segm. Strassen. VAHD. 1939 I:l7-163 = WlVI II A (1972). koji je Miljokaz je post avlj en u carevima Gaju Vibiju Trebonijanu Galu i njegovu sinu i suvladaru Gaju Vibiju Afiniju Galu Veldumnijanu Voluzijanu. 151. koj i su vladali od druge pol. gdje se od ceste Salona-Argentaria odvajala velika itinera rska cesta koja je Salonu povezivala sa Naronom i dalje sa Skadrom i Dirahijem (Itin. 251. B a l l if. Ni u antici kao ni danas svi pravci nisu bili istog Neki od njih (npr. putem glavni grad provincije sa dubokom unutra ! njosti provincije i sa Panonijom. AJ IH 6-6-59. 185-214. is ti. 221 . Da bi se u cestovnu mre " u i na taj povezala lateralna adaptirani su ili brojni transverzalni putovi (viae vicinales). Uf52. 40. GZM. i povezivao sa Salonom brdovito iza K ozja ka. Naro. Ovi regionalni i lokalni putovi nastali su na autohtonoj osnovi. 494) 1• 2. Naselj a. Na taj bile su uspostavljene i veze koje su integralno povezivanje zemlje. 1:902.) n astali su na predrimskim komunikacijama i nisu bili osposobljeni za kolski promet. cesta je bila nakon Dolabele. put iz Duvanjskog polja preko Blidinja u Ramu. 5. put preko Uni ! ta i dr.

) (Foto C.Slika 19. Milj okaz ca r e va Gala i Voluzij a na iz Donjeg Prologa kod Ljubu! kog (III st. 222 .

.ide se spm. Jedan se ogr anak od v ajao u Br e k a l i m a i preko Bu ! kog blata vodio do Vido ! a n a L ivan jskom p olju. 1894.27. It. Cesta "in i. 54).ija Delmata.ottoma no nel p un to denominato K o! utja . GZiM. prij edlog da se u Studence bili delmatski centar .2) n ij e prihvatljiv stoga jer je Bilubio (var. LXV-LXVII (191 6. 19. Illyr. a na osnovu toponima Satulij a relikt?) iz samih Studenaca. 5 Ba ll if. k oj i su Peut.sl. 3. Br i t v Neka topografsko-povij esna pitanja s tel'itor. 2). A. 34.i AJ III. na ovako zacrtanoj trasi le " e brojni prethistorijski.le kod I u Brekalim a v. i srednjovjekovni lokaliteti u Ra ! eljkama. fr agm enta je 37 cm. a ona je p r olazila ju " nije preko Kolika je pak opravdanost B ritu bikacij e Setov ije ( L:ETov \a. Velika okolica u prethistorijsko vrij eme jako g radina.o. Gradina Jova. na ju " nom rubu Bu ! kog blata. 6• 5. na prilo" enoj karti. Vis .selja 35 . 1878. Nij e dokazan o da j e ova cesta prema Vido ! ima n asta vljala padinama Kame ! nice. al1i je cesta na karti samo kao vjerojatna . u Studence. koju j e Oktavijan nakon t e ! kih bor bi osvoj io 33. 338. App.. 56 ovako: • » In fatti. g. e . che passava presso i casali M r njavac di ed entr ato nel territorio di S t11dence. n. andava pressa i casali Udil jak non lungi d:1lla chiesa parocchiale. VAHD. A . 216 i karta. i druge) . P a ! a l Na. 35 i karta. ' Cf. karta . Vido ! ima i 4. Vr " erali. M ay er. P a ! al Naselja. . pochi metri a destra del sagrato di questa chiesa scopronsi indubbi vestigi di questo tronco antica. 27). n. VAHD. a samo mjesto i gradina. V. koji jo! navod•l spuri. nasipu.36. ali je im ala lok alni karakte r: d a pove "e n a selja uz rub Bu ! kog blata-Ra ! eljke. 5.Cesta je opoisama u BD I (1878) . pokazat istom daljn ja ispitivanja5. Biludio) stanica na magistralnoj cesti S alona-Narona (ovdj e navedena pod br. iako bi takav p r avac imao svog rezona jer bi predstavljao vrlo pogodnu i kratku dviju itinerarskih cesta: Salona-Argentaria i Salona-Servitium. ne m o " e se prihvatiti jer se radi o prirodnoj diluvijalnoj formaciW. Pothumu. na mjestu gdje smo lokalizirali mansio Ad Libros. U novije vrijeme ove je gradine ispitivao J. Stras•sen. Cesta nije dokazana n a cij eloj du k od Brekala uka zuju na i ovog pravca . Cesta je preko Zidine.pra d 23 3 223 . Vego. A nt . J . Bilom Polju. 1927.lokalizira Bil(l)ubium (Tab. te prona ! ao na gradini i oko nje prostrane ostatke rim skog naselja (na Dv orinama se vide i koloderine rimskog puta koji je vodio p r ema sjeveru). poi a destra delle case indi attraver sata la pianura di Studence arrivava al co nfine austro . odvajao se jedan krak preko Studenaca p rema jugu i povezivao cestu Argentaria-Salona sa itlnerarskom cestom Salona-Tilurium-Na rona.t\HD 19• 40.Imp(erat ori bu s) Ca[e(sari bus)] l C(aio) Vi bio G[allo] l et C(aio ) Vibi o [Vo]I [u j ]siano ·p(i i s) fe l(icibus) / 5 A ug(ustis) .3--111 965} . pr. U B u k o v o j G or i (Korita). B a l l if.b r a m •i VAHD. Sh:assen.stopa s.ile na dva mjesta. a p r omjer 27 cm 2a . 313. mj . Podgradini. odmah uz dana ! nju cestu. po kojem je nasip u Bu ! kom blatu dio te ceste. 25 i karta . Istim je pravcem vo dio cestu i Ra d i m s k y. i sa itine rarskom ko m unikacij om S alona-Argentar ia3. Vin ice i Studenaca vodila na U Studencim a je bilo lokalnih putova. in dir ezione N. 126. mi ! ljenje (BD.

304 . Prema mi ! ljenju starijih jedna cesta je od M o kr on o g a na Duvanjskom polju (pravac prema # uici) vodila pokraj gradine Buhovo i kroz silazila na Livanjsko polje u Vido ! e (preko sedla Lani ! ta). 224 . Vido ! ima i Livnu i srednjovjekovnim nekropolama u Prisoju. 33-43. Oba su vodila u naselje pod Gradinom u Crvenicama. 1867. 189'1. gdje su u Cimu.Vitez . koja je preko Golinjeva i Pothuma povezivala Livanj- ska polje sa itinerarskom cestom Salona-Argentaria. USJpor. Split. odvajala se tajedna cesta. cJoi. B. p ri m. Rad i m s 'k y. O n aseljima uzdu " rim ske ceste Duv.5.rLgeva·si lungo il tenere di Gornja Vi nica ed arrJvaTa all'alti• p iano detto Miakovo poLje. attraver. Da qui ascendendo. Za Potoke: Rad i m s k y. Tragovi ovih cesta nisu se na mekanom zemlji ! tu. A n AP 8. BD.i ta.). naprijed u VII poglavlju. Schematismus topographico-historicus Custodiae provincialis et Vicariatus apostolici in Hercegovina.29. I. Pothumu i Vido ! ima. o. AP 10. ibidem. Za v. 1890. Ra d ·i m s k y.2 • i d. 15-18. 6 I. i rimske sta•rine kod blizu M{)stara. a ujedno i sa itinerarskom cestom Salona-Servitium (Tab. T. Mi ! ima. in duro inc:isa siLice. 1954. v•ilaggio ottoma.se dosta 10 • O njima biti jo ! govora i u ovom radu u ekskursu o ubikaciji Delminiuma. P a ! a l •i Naselja.). U Prisoju je bilo naselje 6 • Ovaj pravac obilje " en je prethistorijskim gradinama u Prisoju. 162-165. n<. Rimski grobovi kod Han-Potoka blill:u Mostaru. 7 • 6. 7 Op! irnij-e o ov· OI. Ovaj pravac se nastavlja i dalje prema dolini Neretve. 1968. I s t i. Nova epigrafska potvrda Delminiuma sa Duvanj- skog polja. Mi ! ima. GZM. 35-38. 310.Gorn ji Vakuf . u pripr emi.« Na tom mjestu smo loka-liziraN mansio A d L i br o s . bazilika u Prisoju. i srednjovjekovnim lokalit etima. 337 i P a t s e h. GZJM. ad quingentos passus. Vido ! ima itd. nalaz]! ta. 8 P . Potocima i kod evidentirani i objektP. 12• 5 sl. Godi! nj ak IDBiH. jedan sjevernim rubom polja preko (Lib) . nego je u svoju kartu unio kao sigurnu cestu koja je i ! la ravnijim terenom sjeverno od Tu ! nice. 7. dok su u evidentirani ostaci naseobine. Sara jevo.Varvar a na Rami . baziJoika u Prisoju na Bu ! kom blatu. GZM. Za Cim.i spL k . K·or. 31.t i. 10 B a ll . osim na Jarmu.i di·o nici: I. gdje su se sticali jo ! neki putovi. S tra-ssen. Gradina u Bukovoj Gori. B a k u l a. 1-891 2. 33. s. Na karti u CIL III obilje " ena je kao sigurna. Na opisanom rpu tu :papa " ene su brojne paralelne koloderilne ( »soLchi pamLeni che vengono tuttodi incavati ne' macigni«). ubi ex celLent em per en n em font em invenire est« . u dijelu Duvanjskog p olja. is . sjevernom rubu Bu ! kog blata. 27) . Op ! irnije o tome v. na taj Tu ! nicu. 309 i B a l !ti f. a koja je ispod Borove glave povezivala Livanjsko i Duvanjsko polje. 1895.so il quale ngeva lungo la . 28. GZM 1894. Crvenica i Rakitnog 8 . 142-144. GZM. Peut. Oba su obilje " ena prethistorijskim.Zenica. nalazima u Prisoju. R a d i m s k y . Rimsko glavno mjesto u Bij elom polj u kod Mostara. B o j a n o v s 'k 'i. I s t i.no di Vinica . 1970. Kao dokaz za ovu svoju varijantu Ballif navodi spurile kod Mokronoga.looaHta Zidine fino a Koll"ita (tj. 9 VI. Beograd. 1904. B o j a n o v s k i. O rimskim cestama i naseljima na Duvanjskom polju pisalo . 194 i d. Golinjevu. a drugi ju " nim rubom. U Cimu i P otocima otkopan e su baZJHike. sv. Na D u v a n j s k o m p o l j u su se odvajala od ceste SalonaArgentaria dva kraka prema istoku. U Pr i s o j u. Strassen. uspor.n o. ali je Ballif nije usvojio (Strassen. GZM. 135: > > Intra co Hes Jaram et Ostrc est via anViqua. 1966.j f.

Strassen . I s t> i O naseLjima u zdu " r imske ceste D-uvno . 38-4r 1 i 67-68.2. 1" O rimskim lwmunikacij. Ubikacij a Sapue ostala je do danas iako je bilo nekoliko kombinacija.Varvara. u B a s l er. ali se nije upustio u nesigurna GZM. 339.po r . Osim toga. P a ! a l N aselja.8-29. put preko Ravanjskog polja. P a ! a l GZIM. 304. Sapuu i ostale Ravenatove postaje treba t ra " iti na starom putu Jezer o-Jajce-Karaula-Turbe . koji je dio recentnog Solarskog puta 14 • 10.ama u ovom B a ll if. i P . onda Apevu. Rad i m s k y. v. od p retpostavke da je Baloia = Bj elajce (Bilaj ce) na Crnoj rijeci nizvodno od (Varcara). 1953. pa u tome izrazito planinskom (Vranica i Bitovnija sa prijevojem Pogorelica) ne t reba tra " iti rimsku cestu I reda. 11 12 225 . velika raskrsnica putova (kvadrivium) bila je na Ripolju kod vrela U ! i v e a (Kupre ! ka visoravan). 278 i d . GZM. Na ovom mjestu prema sjeveru se odvajala itinerars ka cesta . Vrlo raskrsnica putova bila je i u dana ! njem B ug o j n u (Bistue Nov a). Us. Bersellum u Varo ! i ! te (Turbe) i Bisvu u Mo ! unj. 217-218): Baloia-Apeva-Sapua-Bers e l l u m . je Ravenatov p ravac identificirao sa >>Solarskim putem<<. 1953.I b i s v a (koruptela za B i s t v a?). I s t i. Apevu u # ipovo (sic !). Cf. a prema jugu. ju " no od Ovaj se planinski put dolinom Mutnice spu ! tao u podGornjeg Vakufa 13 • 9. Okomito na pravac na ! e magistrale vodila je dolinom Vrbasa cesta koja je . na Gradini u Vido ! ima nije evidentirano rimsko naselje.! uica) odvajala se jedna rimska cesta koja je preko Pakline planine vodila p rema Ravanjskom polju i spu ! tala u dolinu gornje Rame. A rheolo ! ki leksik on . 26. S apuu u Bersellum u Mo! unj . B a ll if. 2·7t8 i d. 38 i d. di·o nica Bistue V·e tus . 8. Tim su pravcem Ballif i vodili itinerarsku cestu Salona-Argentaria 1'2 • Cesta preko Ravanjskog i Vukovskog polja.(Oborci?)-Bugojno. 334. us·po'l'. Kri ". a Bisvu u Zenicu. Strassen.ad Matrkem. I ·p ogl avlje. dana ! nje Sipovo na Plivi. koji se penje do visine od 1300 m. N aselja. tj.Ballifov pravac mnogo je vjeroj atniji od ceste preko Tu ! nice i za koju se posebno zalo " io Radimsky1 \ a koja u stvari nije ni ! ta drugo nego sta ri put. Ovaj pravac je poznat iz Ravenatove Koz mografije (IV.kao i danas. O ovome raskr ! u je bilo govora. sa vrlo visokim prijevojima. 1953. Ako je Baloia. a Baloju u Baljvine na Vrbasu . 2. 20·5---. Jedan od takvih rudarskih putova anporijekla je i onaj koji je opisao Radimsky na potezu Kri " -Kupres.14. preko Pakline i Radu ! e planine po svoj prilici je stari i rudarski put koji je Gornji Vrbas povezivao sa Duvanjskim poljem. Samo l km sjevernije od M o kr o n o g a (na cesti Duvno.povezivala dolinu Rame sa Jajcem i dolinom Plive. 1960-1961. Gornjeg Vakufa i Fojnice u stvari su rudarski i putovi. dok je krak preko Varvare (Gornja Rama) imao vezu sa dolinom Neretve. GZM. 19. Truhelka je Apevu locirao u Podlipce. A n Nova nalazi! ta iz rimskog doba u Neretvi. I s t i. Solarski put). s. 1894. GZM. Sapuu u Donji Vakuf. Apeva b i mogla biti u Jezeru ili u Jajcu. splet uglavnom planinskih putova (tzv. u dolinu Rame. voznici) oko Prozora.Salonae-Servitium (tzv.

je da su ispa ! e s desne strane rijeke pripadale jednom. Kr ! la u Travniku vidio je g. Donjeg Vakufa.Bugojno. jer Ravenat pojedinih naselja ne daje distance. do doline Vrbasa. pokazalo je da u Varo ! 1uku pripada tipu dvojnih bazilika.e!bljem• i za tucanik.! uma Mra"l. tj. IV. gdje je Hoernes (AEM.PuJac . u kanjonu Vrbasa nizvodno od Donjeg Vakufa nisu otkriveni tragovi naseobina i rimske ceste. prilikom radova na izolaciji temelja stare turske kasarne. 50. 1958. GZM. VI. 1933. . 83. pa istra " ivanja treba usmjeriti na detaljnija topografska ispitivanja ovog koje nitko nije ispitivao nakon Hoernesa (AEM. Ovdje bih posebno istakao naselja u Turbetu (Varo ! luk). ta Truhel'ka. GZM.RevliziJono isko. I Travnik je u rimsko doba bio naselje17 • 15 Tr u h e l k a. u Docu. 189·5. Komara i Karaule.Kalin . Peut. 1924.anje W70. uz lijevu obalu Vaganca (ili Kupre ! ke rijeke). Osim toga. u blizini tvornice ! ibica. a s lijeve drugom »plemenu«. 48. Hoffer. 14. koji je uklesan u stijenu.Podlipci-Karaula-Turbe-Kopilo-Bugojno (Bistue Nova). IV. g. 685. Ovaj se ogranak nastavljao prema Turbetu i vezivao na Ravenatov pravac. 60---461) . 44. S ar heologom. dovela su me do zakda su S a p u a t e s dr " ali zemlje od Vaganca. 18· 9·3. H off er. Cesta je vjerojatno i ! la preko Karaule. Gromile i K a'menice. Crkvina uz desnu obalu La ! ve. na taj uski defile Vrbasa Donjeg Vakufa i Jajca. koje je zauzimalo prostor. 226 . prof. W6.. 1895. nedaleko Gradine u na seoskom putu Turbe .lociranja pojedinih Ravenatovih stanica. i opna polju. vi ! e fragmenata vims\lcih madgrobnLh spomen1ka fragmenata). nedaleko od Turbeta. oko Jajca. WM XII. GZM.Jedna rimska naseobina (zgrada?) stajala je na lok. Izvjesnu indikaciju za pribli " no lokaliziranje S a p u e pru " a terminacijski natpis sa Vaganca na Janju:: inter Sapuates et . koji se mo " e pratiti po njivama uz desnu obalu La ! ve. ll. pa i preko Vrbasa. n.Put preko Karaule potje i najnovi1 j1 im nalaJZJima naselja na njivama zv.Jezero. 47 i d. najprirodniji bi pravac ceste bio: # ipovo.'i:njac ( u 'kojoj su eviidentitr . P a ! a l Naselja. st. Jedan stari k ar a v a n s k i p u t vodio je iz Turbeta na . N. Usmeno prof. Turbeta i Oboraca. 189'7. Stoga bi Sapuu valjalo tra " iti negdje u podJanja. Mikrotopografska istra " ivanja koja sam vodio u vezi s trase rimske ceste Salonae-Servitium (Tab. Patscth. (CIL III 9864). S arheologom. Ako defile Vrbasa. e. 17 Hoffer GZM. osim ! to je pretpostavio da je Bisva = Bistue Vetus u Varvari15 • Za Ravenatovih »civitates« na ovome pravcu nema potrebnih elemenata u prvom redu orijentacije. K u j u n d " Cas opi s »Vrhbosna «.a ne antd Y ke opeke. 346-34·7.(Baloia).. Na Gronice u La ! vu odvajao se put prema Travniku. Sigurnog za rje ! enje ovog pitanja zasad ipak nema.1Jpisa. na koj• i ma je bilo i na.Jajce. sa bazilikom u centru 16 • Cesta preko Karaule jo ! jednom je povezivala obje velike itinerarske komunikacije. . Ovi nala:?Ji su usti·tnjemi i upotmj. matinos (Lamatinos?) iz 37--41. Obilniji ostaci iz Jajca i Turbeta (Varo ! luk).Potkraj (1973). 18) opisao lokalitete kod Podlipaca (Jajce) i u dolini La ! ve.). GZM.pav. 255-256 i VAHD. 18). raskri " je cesta bilo je i u M o ! u n j u (Stanecli). g. Na lok. 1925. 239.

sl. 1916. GZM. dok je sam put bio ! irok do 4 m 18 • Prilikom toga puta (oko 1950. Jedan se put. Jedna od bila je duga oko 8 m.g). 1H91 5. 15. uspor . 21 H . 1H9:3. 77. 24 I. (Dolinom Vrbanje prema Banjoj Luci vodio je\ jedan turski put.koj1i je topovima pm·u ! io Omer-pa ! a La tas. U kod Podlugova je poznati natpis Batona Likajeva sina (Bato Liccai f. a druga 12 m. U V i ! n j i k o m p o l j u. 321 3: »Ipak je dosta o-snovano . a odatle vodila prema Podlugovima i gdje je po svoj prilici bio castellum Hedum (Gradac u U polju ovaj se ogranak vezivao na rimsku cestu dolinom Bosne. 51. vjerojatno. stajale rimske naseobine u " ipragama i I u donjem toku Bile bilo je vi ! e naselja -u Poljanicama. Beograd.z na ovaj put« .). p.Cesta iz Travnika u Mo ! unj mogla je voditi i preko Osoja u Dolac. GZM.U Docu na La< !VJi bio je kalffieni most . 2a3. a odanle na Vrbanju te taJm u Banj-u Luku v. 1953. GZM. Rimska cesta dol1 inom Bosne. 9. A n Lepenica. U stvari..!ljenj. Na tom su pravcu. sa n ajv·i!e dirskih imena. H off er.B a ll if. Prof. Prema mi ! ljenju iz Mo ! unja. pokazao je da se ne radi o miljokazu nego o stupu.gom. je kaldrma mnogo u # a).i. 477. br. Oba fragmenta su pohranjena u muzeju u Travniku. 7. K u j u ·n d ! GZM. 3. 40. kako me je informirao prof. . u pop. i dalj e.nalazilo rimsko naselje. 227 . 16. 5:2 i P e tr o v S arheolo. P. V ·u l Spom.vidjeli smo . B o j a n o v s k . 1934. GZM. IV..) uni ! tene su spurile i tragovi rimske ceste koja je vodila pored La ! ve do Malog Mo ! unja. A nLepenica. odvajala se jedna cesta prema Visokom i Brezi.Cesta nije Jspitana. i lijevom(?) obalom La ! ve.i svijet kazuje o staroj kaldrmi u ! umama Vti•soko nad Bilom po kojoj se mo#e hodati na Vrbanju. g.odila rimska cesta .izgleda. 3221 ). Ona prolazi zapadno od Cr k v i n e. Iz V i ! n j i e e odvajao se jedan ogranak dolinom Lepenice prema gdje se spajao sa cestom Narona-Nevesinjsko polje-Ko18 Usmeno prof. bilj . nego b rdom preko Kru ! evske kose. koja je povezivala Sarajevsko polje sa Zenicom 24 Jedan stari put koji izbjegava dolinu Bosne vodi iz preko Mrakova i u Semizovac. 2. Kod stanice Dolac prelazila je na desnu obalu i pratila je do Mo ! unja. 167. . Cesta nije prolazila kanjonom rijeke. 11 8·915. 13. .m i. S arheologom. str. 39 u pogl. 20 Rad i m s k Y. odnosno iz Viteza. u Podastinju. koja je jedno od prethistorijskih sa naseljem i utvrdom (v. 1895 50. u Gromiljaku. O miljokazu. 1963. ali malo ko . Saraj evo. 18: 91 2. H off er. GZM. 5:9. Izrazitih ostataka na ovom pravcu nema"2 • 14. v.n a jedan luk . 75. Cestu preko Vjetrenica posebno je ispitivao P a ! a l GZM. Postinju i Ovaj put je bio povezan preko Stranjana sa dana ! njom Zenicom.Rimsku cestu Travnik-Mo ! unj slijedio je prof. te se kod spu ! tala u polje. W. Sie lski GZM. Stras·sen. 156 i 162).e da je od Zenice preko Stranjana i Pojske na Bilu (na Biloj starinski most u Postinju kod MaJ·i na. Nalaz drugog dijela ovog istog kamena. bio bi to zavr ! ni krak Dolabeline ceste ad Hedum castellum Daesitiatium.31 . 12.odvajao i dolinom B i l e prema sjeveru1g. o ffer. kod Had # i-Be ! lijine gdje se . Cf. je kod mosta na Gronici vidio na dva mjesta spurile. odvajala se jedna rimska cesta preko sedla V j e tr e n i e e u Zenicu i vodila dalje niz rijeku Bosnu.isu milj-okaza navodi i fragmentarni miljokaz iz 'Pravnika 4. 19 H off er.

op. na ! to ukazu}u n.K iseljak . To se mo " e za cestu Bu. Kod bila je raskrsnica. T. Ive.i th.Han-Pijesak-Podrinje (Domavija)• 5 • Na ovoj sam trasi u na ! ao jedan depo " eljeznodobnih kopalja. 25 26 An A n Lepenica. na u blizini izlazio je jo ! jedan put koji je dolazio iz Kre ! evskog polja preko Homolja i Kulije ! a. Iz M u (Andetrium) se jedan ogranak odvajao i dolinom Sutine vodio do Ekvuma.i j sa S. ovim pravcem vodi cestu Salona Aequum.ieZJ:ne 'k arakter. Cesta je kao sigurna.Bla " uj. Vi ! estruke veze su postojale i magistralnim cestama Salona-Servitium i Salona-Burnum-Ulcirum . 1890. 84 i sl. 228 . 1'953. 33-3:8. 16.om komun1kaci}om 'p ovezuje Andet. Cesta Salona-Argentaria izbijala je u Sarajevsko polje u podB l a " u j a. ! to pokazuje da se dana ! nja cesta na ovom odsjeku uglavnom po1kl 21pa sa r imskom cestom. u polju. bilo je i drugih pravaca lokalnog ili regionalnog ali bez detaljnih mikrotopografskih ispitivanja koja bi dala oslonac za datiranje i za stratigrafiju cestovne mre " e. a zanimljivo je i narodno o »crkvi<< na vrelu sv. G un j a a. 2s B a 1 if. I ovaj put je autohtonog porijeklal. Izvje ! taj o is. gdje je ovaj miljokaz otkopan. Osim navedenih. aii neisp)otama. le " ao je u doba lwmpleks ZJgrada.ke. Na ovom pravcu nisu evidentirani tragovi rimske umjetno ceste (via munita). A r heolo ! ki nalazi u Sarajevu i okolici. koji je kasnije u ! ao u agerski sastav Ekvuma. GZM. gdje je evidentirano vi ! e rimskih Tu se spajala sa cestom iz doline Neretve. 168. Ve. o njima se ne mo " e ni ! ta pouzdanije Po sada ! njim saznanjima ne mo " e se ni kada je bila veza Dolabeline ceste ad Hedum castellum Dae:sitiatium sa Sarajevskim poljem. Odavde i nalaz anepigrafskog miljokaza. B.isti. dok je preko Vi ! njice Kre! evsko polje bilo povezano i sa Visokim (via Godu ! a). Na osnovu rimskog materijala pretpostavlja da je kod bila jedna m a n s i o. 163. dok se u niveleti trase nije promijenilo IJJgta. Tek tu i tamo u novij e vrijeme je radijus zavoja. ali je ona zbog veze Ekvuma i Andetrija. 33-36: na Crkvi ! tu u Bla " uju.r. . USlpor.I napokon.k op:inama u kod Bla " uj a. odvajao se jedan krak koji je vodio u dolinom Lepenice preko Kulije ! a i Mokrina. 1894.!ll. GZM. I ovdje navodim najva " nije. I. 27 E v a n s. koja je preko Romanije vodila za Podrinje. samo one koje se mogu potvrditi arheolo ! kim nalazima ili drugim indikacijama.dolina Sane. I. 9G. GZJM. 16<-U1 7. ! to govori o predrimskom postanku ove komunikacije.njic-Ivansedlo-Sarajevsko polje-Romanija . 1947. l. 2 i P a t s e h. S er g e . Strassen. Mdjokaz kod vrela sv. karta. Uspor. Vjerojatno se to zbilo uskoro nakon Dolabele.i e v s k i. 17. Die Feldziige. C re m o · ! n j lk . Bilo je navodno i drugih kamenih fragmenata. pitanja. s l. 303-304. ali je vjerojatnije da je ovdje bila mutatio. Tr u h e l k a. Ive -otlwpa• n je wz sadat!n:ju cestu. koH ov. Kod H a n-P l o e. GZM.penica. 3413-34'5.R. Jedan miljokaz evidentiran je i na 17. Le. lU. jer se jedan krak odvajao i prema sjeveru te preko Godu ! e vodio u Visoko.

je preko Staretine na vi " e mjesta " iroka kaldrma koja se jo " . Jedan krak je vodio prema istoku. 12• 4. gdje smo ubicirali Salviae. " iroka oko 4 m.dolina Sane razdvajala se u tri smjera na L a n i " t u .Rekognosckanjem su u anti<cki lokaHteti.ae.Sal\ni. vezao je Grahovsko i Livanjska polje sa poljem. 31 S er g e j e v s k .2. U Medni . 1931. ali ni u ovom ne znamo da li je to bila komunikacija. Osim navedenih vicinalnih i regionalnih na pravac Salona-Siscia. 19142. Isti.. 26. acta VII.id nalni . nedaleko od Grahova.put.ice«. Napokon.Jedan v. u novije vrijeme brojni . S er g e j e v s k i. te se preko Sitnice i Dubice vezivao za magistralu Salona. I poglavlj-e. 124. polje). Stoga se mo ! e da ni na ovom pravcu nije postojala zidana cesta (via munita ili via strata)31 • 5. evidentirana su znatnija rimska naselja u Grkovcima i Gubinu. GZIM. P a t s e h. Ovaj pravac je samo ostacima rimskih C. Na ovome pravcu. U V i d o v i i m a. i. GZM. cesta Salona-dolina Sane bila je vi " estruko povezana i sa cestama na zapadu. koje su unutra " njost provincije povezivale sa gradovima na primorju (Salona. GZIM. te preko Slatine i Srijede izlazio na magistralni pravac Salona-Servitium u Medni. 22. . 229 . 71. 6. kod Begovac vrela. Rider. 'koji je vjerojatno polazio iz Grkovaca. 32 Us. Tmgurium. Iader. kako smo vidjeli. 194t2. i Bastasa na Livanjskom polju. Siclis.i danas u lokalnom prometu ·kor. S obzirom da su na arealu dana " njeg bile put je vodio preko brda na kojem se nalazi srednjovjekovni grad Obilje rimskih crepova i opeka na starom gradu ukazuje da j e na ovom polo ! aju i u rimsko doba bila utvrda (bu1·gus. Jedan put je iz Dr v ar a vodio dolinom Unca te preko Preodca i Rora vezivao Unca sa poljem. di01nice Sarnade LeusaJba i LeusaJba .Lstralom.is1Ji. osim Grahova. Jednom prometnicom je E k v u m svakako bio povezan i sa Kninom. Na ovoj su cesti le ! ala brojna autohtona naselja i gradine u Gornjoj Cetini. specula). Na dionici i Sitnice ovaj put nije vodio pra"'vcem dana " nje ceste nego preko Donjeg Ratkova. Ovaj put je u narodu .poglavlje. Tragovi ceste nisu se ni na ovom pravcu iako je ova komunikacija vodila po geolo " ki terenu. Ovaj put izlazio je u Li " tanima na magistralu Salona-Servitium'30 • 4. a pravac joj treba pretpostaviti lijevom obalom rijeke Cetine"-9 • 3.je izlaZJi-o d :put koji je refugij u Gornjim Vnbljanima vezao sa mag. Rimskii spomenici i:z Livna i Prekaje. GZIM.poznat pod imenom »Put Cr ne kralj. odvajao se put koji je preko dana " njeg Grahova Diciona povezivao sa Livanjskim poljem. Uspor. 1899. Kod K l j u a odvajao se od opisane komunikacije krak koji je vodio uz Sanu.Servitio na kra " koj visoravni Trijebovo iznad Na odsjeku Sitnice i Dubice se >>stara kaldrma«. preko koje su u Italiju vodile sve ceste iz Dalmacije i Panonije. cesta Burnum . Senia). a preko njih i sa velikim cestovnim raskrsnicama kao " to su Sisak i Akvileja. dionica P·e lva . Na itinerarsku cestu Salona-Servitia izlazio je kod Glavica na polju.Lamatis. I s t i. gdje je n a Ba:sta!"iJce bHo znatnije autohtono naselje. 303. I .por. Z a n i n o v i Delmati. II.

Peut. IR. (Tab. I drugi issu mi ! ljenja da je na toj liniji morala postojati rimska cesta.. itd. Isto takav put treba tra " iti i na liniji Petrovac-Krnjeu ! a-Krupa u dolini Une. Novi op! irno je raspravio E. 18• 9! 1 . 1890. GZM. Neki. III 10174 i VAHD. kao sigurno se mo " e uzeti da je od niz Unu vodio jedan put >>kao veza ceste koja je kroz Liku i ! la pravcem Salona-Siscia (via Avendo?. P a ! a l Naselj a. . I. za koji je smatrao da je to dosad prvi miljokaz sa ceste Salona-Tragurium-Riditae-ScarRider je imao vezu i sa Burnumom preko Sca. Iz Senja je vodila na Trsat (Tarsatica) i dalje preko Trsta (Tergeste) u Akvileju. 210. B . nisu otkriveni tragovi bilo ceste (via munita) na pravcu Stoga bi bilo realnije u tom tra " iti neki vicinalni put na autohtonoj osnovi. sl. Novog ustanovljeni ostaci rimskih naseobina i tragovi rimske ceste. 443. . O daljnjem pravcu ove komunikacije ne mo " e se ni ! ta Sasvim opravdan bio bi i pravac Bos. U spor. segment VI 1-5 . povezano i rimsko naselj. U Lici je. 7 i prilo"ena karta. Ilid "a. Ova je komunikacija vodila preko Like. na tom pravcu tra " e i magistralnu komunikaciju Salonapolje-Siscia.145-146. Problem r. GZM. segment V 1-5. Novi-Kostajnica-Sunja.imskih komunikacija n a linij'i Petrovac i . Peut. 474-5 i karta 138 .r done. Peut. 00 34 M p. odnosno Akvilejom. na ovoj se trasi nalazio i Rid er (municipium Riditarum).Gata).e u D . Tab.Na komunikaciju dolinom Une bilo j·e . kako je smatrao i Radimsky. 14-16. Magnum povezivala dolinom sa Skardonom34 • 2. 3 6 J edan put je mogao voditi i prema sjeveru: (ili . a posebno je bila ona prometnica koja je preko Burnuma vezivala cijelu ju " nu Dalmaciju sa Senjom (Senia). na taj pounsku regiju sa sjeverozapadom35• 3. 230 . koji bi kod Sunje izlazio na itinerarsku cestu Siscia-Ad Praetorium-Servitio. bilo je u M a g n u m u (Balina glavica). 1926-2 7. M li ll er. vjerojatno preko gdje je ulazila u trasu itinerarske ceste Salona IX Siclis V Tragurio XV Lorano-Ad pretorum XX ? XI S(c) ardona XX Jadera (Tab. C. na koje su izbijali putovi iz dolina Sane i Une. Po svoj prilici. Jedna cesta je vodila prema Trogiru i Saloni. VAHD. 1). 49. Ballif ima ucrtan pravac kao siguran. Rad i m s k y. Cf. i Bos.Bos. iz kojeg su komunikacije vodile u Salonu i Jader. L (1932) 22. da su u dolini Une. kod stanice Avendo.) S ove ceste vjerojatno i miljokazi iz Ka ! tel (C. B ugar-grad i dalje (Rad i m s k y.) i ceste koja je dolinom Sane izlazila na Unu «. i Trogira (C. se da j e jedna cesta i mun. sl. Tab. IR. bilo odakle se jedna cesta odvaj ala i prema Sisku. 1893. Od ceste Avendo-Siscia jedan je krak svakako dolazio preko Dre " nika (?) i u dolinu Une (Raetinium?). M i ller. koja je bila ishodi ! te svih cesta u pravcu Italije.l. GZM. RaikanJima.. stjeci ! te komunikacija bilo je i na P e tr o v a k o m p o l j u. ali jo ! neustanovljen. 7. iz kojeg miljokaz Valentiniano et Valenti Augustis. III 10173). Vrlo va " na raskrsnica putova bila je u B ur n u m u. III 143338 ). Do danas. Strecke 50 i karta 137.

B a ll if. Kulturna istorija BiH. Napokon.da j. VAM. 43• 4 i 444. ·sma-tra . ti Zrtv. P a t s e h. 173. Koln-GraJz. za Ovangrad GZM 1891. 38 V l.prolazio rimski put koJi je dolinu Une povezivao sa rudarskim distriktom Stari Majdan . Arheolo ! ki nalazi kod i Bos. S k ar Romi:sche Ans·iedLung :in Mala Ruji! ka.H}O. 2. a posebno veoma intenzivna metalur ! ka djelatnost. sa prilogom: ferarija u Starom Majdanu kod Sanskog Mosta. se da j e jo ! jedna vrlo komunikacija povezivala rudi ! ta na Sani i Japri sa Siskom. koji spominje i 37 Rad i m s k Y. 19. Ovoj komunikaciji mogao bi pripadati i onaj potez ceste sa austrijske general ! tabne karte i Mo ! tanice (ozkao Romerstrasse). VI-VII. 1971 2. a Blagaj . 345. S er g e j e v s k i. Sasvim je opravdana p retpostavka da je jedna cesta lin ijom Gornj et Sanica-Jela ! inovci-Lu ! ci-dc. gdje se citira i ostala literatura. ed.Blagaj na Japri) povezivala cestu u dolini Sane sa cestom e: dolini Une . 167-1171 6. Taj se put u glavnom poklapa sa sada ! njim putem Milin Birt-Stari Majdan .U Ra! kanske Barice ubicirao je Tr u h e l k a CLandate (IRav.i ! ke . Novi Elagahalov miljoka.z Bosa. To i brojne rimske naseobine u dolini Japre. rudarstvo u Bosni u svjetlu epigrafskih i 'izvora.130.9H. # ehovci i Stari Majdan u dolini Sane. 99-. 1890. GZM. P a ! a l d: O rudarstvu Bili. 231 .. Ovoj je cesti pripadao i miljokaz Septimija Severa i Karakale iz Dragotine.Prijedor. depo od 60 kg rimskog novca. koje su u poslj ednje vrij eme ispiti·. ovdje p.-ali i Basler 37 • 5. sl. U spor..e pored Male Ruj. P a ! al Production of Roman Mines and Iron-Works in West Bosnia. 1939.ri oslanjale su se na rud i ! ta oko Ljubij e . 18918. 1954. L B o j a n o v s k i. 57. G·ZM. 16. IH. 1928. 81-88. 218. 6. g . Uspor. IV.kotaru novljamskom. I s t i.ns·k e P osa Vline.enLk Dolihena i K as·i ja. 30 1 L B o j a n O• v s k i. Taj put je vodio dolinom JaiPrice. Novog.4.! to govori za vezu Japra-Ljubija. 1965. Die Wi• r tschaHsbeziehungen zWiischen dem Hinterland der Adr ia nnd dem romischen Limes an der Donau Acta ]II 1963 str. sl.r. 37----'52. ju " no od Siska.lina Japre -Ovangrad. Kod Jela ! in ova ca je 1879. GZM. . 99. Zenica 1973. Simpozijum >>Rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine od praistorije do XX vijeka<<. iza koje su ostale velike naslage troske (troskovi ! ta ili halde). Rakanske Barice u dolini Japre). 444. Za Rimlj ane je cesta kroz dolinu S a n e imala i veliki gospodarski jer je prolazila kroz rudarsko u kojem se vr ! ila " iva eksploatacija " eljeznih ruda (Kijevo. Schnetz = Clan de. ju " no od Gline (CIL III 15199 = AIJ br. 7. 7. i verticula) povezivao je rudarsk o-metalur ! ku ofic in u u S t ar o m M a j d a n u sa magistralnom cestom u dolini Sane. Cf. E.1 0-14. 2117). 6. Jedan vicinalni put (via d. 4 B VRAD. d ok rimska utvrda Ovangrad u na J apri nije ispitana ni d o danas. Iz Majdana je sigu rno postojala i veza sa dolinom Japre u kojoj se nalaze prostrana troskovi ! ta38 • Rimske ferra1·iae u Jar. I s t i. Maslovare. Cla nci i Tu2)la. 121 7___. 1965. 11966. Studien zu den Militargrenzen Roms. 217. GZJM. . AJ.1. i!b. 196·7. 1898. GZM. S 1 k ar 1928. Rolle und Bedeutung der romischen Westbosnien fiir den Pannonischen Limes. B a s l e . bilj. 1B9. Cf. GZM. O cestama u dolini Japre uspor. 6.na osnovu tragova na terenu . P a ! al Naselja 12. Severiana Bosnensi·a. Za GZM 1954. . Zagreb 1972-73. I s t i. a vodila je dolinom $ irovca kroz poznato r udarsko Banije. Rimska nalarzJiJ! ta u . il. Strassen.

O ovih putova ipak ne mo ! e se raspravljati kao o hodolo " kim Rekonstrukcija njihovih pravaca uglavnom se temelji na predrimskim i rimskim naseobinskim elementima i drugim za hodologiju relevantnim faktorima. iako je dobar dio ovih putova i dalje ostao na nivou predrimskih autohtonih prometnica. Po svoj prilici ovih komunikacija nije nikad prerasla u zidane ceste kakve su bile velike magistralne komunikacije.U ovom pregledu izneseni' su putovi. oni su za upravu i gospodarstvo rimske provincije Dalmacije bili jer su vali cirkuliranje prometa u svim pravcima i zapadno od magistralnih cesta. Ipak. 232 . koji su se s vremenom nadovezivali na ceste poznate sa solinskih natpisa. ili su kao takvi postojali od ranije.

. na najnoviji iscrpno: prtik az A. IV. A. M ay er.VIT KRATKI EKSKURS O UBIKACIJI DELMINIJA Nova epigrafska potvrda mun. Hirsehfeld. B u dr o v i e h a. t. Zippel. s. Z a n i n o v Delmati I.Delm:niuma. e. 118. Die Spreehe. PWRE. Uspor. g.ATgentaTia (Tab. e P a t s e h. Na Duvanjsko polje lociraju Del m inij: B u l BD. U spor. 233 . 44 i II. Peut) pokazala su da se Delminij nije nalazio kao putna stanica na ovoj itinerarskoj komunikaciji i da u Duvno treba ubicirati putnu stanicu Bistue Vetus. Roma. Ubikacija Delminija nije samo zbog ostalih putnih stanica na cesti Salona-Argentaria. 10. Atti e Memorie della Societa Dalmata di Storia Patria vol. 21. 307-346. I. 135. Ubizaeione del eapoluogo preromano dei DaLmati. ostalim i >>gradski forum«. Prilog topografiji i povijesti Zupanjca . 1969. V AHD. M. X. a ne Delminij.a:i. kako je smatrao Patsch. 49-55. U Gardun Delminij lociraju osim Mommsena: A l a BD. v. s. Patscheva iskopavanja u Duvnu nisu dala direktnih epigrafskih potvrda za takav ali je bogati arheolo ! ki materijal. koji u ! irem (administrativnom) smislu pripada Duvanjskom polju. a Bistue Nova u Zenicu ili Mo ! unj. Delminensium iz Prisoja. koja na neke nepoznate carske munifice1 1cije. Primjedbe uz lokaciju. 119-125. Jo ! 1895. Ako je to onda se mijenja i ostala topografija ove ceste koju su Patsch a za njim i zasnivali upravo na identifikaciji Duvno-Delminij. v. Delmlnij. u prvom redu otpada lociranje Bistue Vetus u Varvaru. I s t i. Topografska i hodolo ! ka ispitivanja rimske ceste Salona. AEM XVII. Cons. I i II. nego ujedno i provjeru vjerodostojnosti Tabule kao historijskog izvora. 3&. Hermes 25. Delmi:n um. g. GZM. Patsch je Delminij ubicirao u Duvno jer ovaj polo " aj po njegovom mi ! ljenju bolje odgovara sa prometnog gledi ! ta nego gradina Lib u gdje je po Patscu bio predrimski Delminion. Tomaschek Topographia. 153. Hersch. Dalmatie 105. dovoljno sna " an argumenat u prilog Patscheve teze!. 358. Rom. E v a n s AR.352 i Bauer. Ovaj natpis definitivno otklanja gotovo zaboravljenu Mommsenovu teoriju o lokaciji ovoga grada na Gardun kod Trilja 1 i ujedno punu opravdanost lokalizacij e Delminija na Duvanjsko polje. VI. 51.fl{vtov. n. 131. sa dva fragmentarna carska natpisa. unijela je i neke nove elemente u rje ! avanje problema ubikacije Delminiuma. LXIII-LXIV 1961-62. P a t s e h. CIL III p. 505. 68. 1904. dekurionski natpis iz Zbanice Patsch je iznio i mi ! ljenje da se Delminij nalazio 1 Na osnovu natpisa CIL III 3202 iz Trilja o popravci most a preko CetLne 184.

onda se po njoj moralo zvati i prostrano rimsko naselj e pod Libom u koje u stvari predstavlja kontinuitet prethistorijskog naselja na Libu. 1904. a sa nekih aspekata i bolje nego na Lib. Odavde n adgrobni spomenici sa natpisima. smatrao da obje gradine u blizini Duvna. analiza temelji se na ! to sva rimska naselja delmatskog imaju svoje gradinske prethodnike. P. prenijeli i njegovo ime kad je u samom Duvnu postojalo predrimsko naselje oko gradine. 54-55 i Delmati II. [(Loco) d(ato)] d(ecuri-onum) d(ecreto).. Rimski grad nasljednik nalazi se »ili ispod ili u neposrednoj blizini ili se srastao '3 GZM. VAHD.na Duvanjskom U tom uvjerenju ga je jo ! vi ! e drugi dekurionski natpis iz " uice4 • Kad je o boljem prometnom polo # aju Duvna. 7: . Da li se mo # e pretpostaviti da su Rimljani. 3. 1963-64. Patsch je. Uz to se svi podaci izvora koji govore o Delminiju mogu jednako dobro primijeniti i na Gradinu kod Gaja. pa ova gradina svojim dominantnim polo # ajem jo ! efikasnije kontrolira komunikacije na Duvanjskom polju od one na Libu. 4 GZM. 6 P a:tsch. kao njegove akropole5 • Sve su to pitanja na koja Patscheva teorija nije dala odgovora. sac(rum). Za ! to se novo rimsko naselje nije nazvalo imenom starog naselja? Osim toga. iznad samog Duvna. . 1904. Duvna i objavio dva nova miljokaza iz samog Duvna. je i pretpostavka da je rimski Delminij bio obnovljen n a istom prometnom gdje je ranije bilo delmatsko naselje. 7 Delminium.. v(otum)] s(olvit) l(oco) d(ato) p(ubLice). Ako je rimski Delminium bio u Duvnu se i sam priklanja . GZM. 309. Ako je delmatski Delminion bio na Libu u onda se i rimsko naselje pod Libom moralo zvati Delminium. 285: . Tek su u u najnovije doba i Budrovich poku ! ali izgladiti Patscheve teze. time ! to su premjestili naselje. Ael(ius) Pi[. 349--350. rus] Nep(os) [ . 1895. je predlo # io da se predrimski Delminij locira na Gradini kod Gaja.. gradina i ona kod Gaja »ne odgovaraju podacima o i snazi starog Delminiuma«6 • Su ! tinu problema svodi na tri l. 1902. Drugog pravca nije ni bilo. Sam Patsch je istra # io i opisao rimsku cestu od Privale do. U prilog tome bi govorila gradina u Duvnu7 • Iako na uklanja antinomije Patscheve teze o ubikaciji Delminija na liniji Duvno-Lib. 234 P a t s e h. 2. Seline i Kamenice u IGZM.. ako je gradina Lib predrimski Delminij. naprotiv. ka # e da je to >>drugo nalazi! te u polju« (lp. 34'9). Patsch je bio potpuno u pravu.. s O naselju na lok. i to na Gradini kod Gaja.. je relativna i apsolutna visina ne ! to vi ! a od one na Libu (1078 n aprama 1033 m). Cesta je bez sumnje prolazila kroz Duvno. b(ene)] m(erenti) p(osuit).. koje je svakako imalo i svoje staro ime. ne zadovoljava Patscheva teza o dva Delminija. ll.onda je i njegov gradinski prethodnik morao biti u blizini. ni sam time ne rje ! ava problem. o predrimskom udaljenom 9 km od Duvna i rimskom u Duvnu. str. .

od kojih je onaj iz Prisoja sa punim imenom grada.jedno. 1970. 2. napose topografske i hodolo ! ke faktore .sa svojim gradinskim prethodnikom«. iako sa dopunom. ibidem. 235 . dj . Oni su k tome iz vida isDelminium. 11 nego i novootkrivena. d. U spor. AP.eponim plemena Delmata (Strabo VII. C o v i Grobnice # eljeznog doba iz Crvenice kod Duvna VAHD. i ovaj autor nakon svestrane analize situacije na Libu i na Gradini kod Gaja » . n . GZM.. B o j a n o v s k i. nala• zi u Bosni. ostala nesigurna. prvo je manje-v.. i jo ! neispitana naselja u Crvenicama i Prisoju 12 • Tom·2. ib iq ue fu is se De !mis civ i t as rnemora tuT-«. Adratica. I s t i. 483-485. 25-47. st. Postille. 1961-62.). l. u bilj.5. . Uspor. F. Patscheva ubikacija Delminija na liniji Duvno-Lib bila bi u tome pogledu bez analogija8 . kako je Patsch i kako i Budrovich? o ubikaciji Delminija. IX. Cf. non ci sia alcun bisogno di cercare sul promontorio Lib la Delminio pre-romana. 109-110. 8 9 11 . 141. a isto tako lokaLizacija njegova rimskog nasLjednika« (podvu. N. D. Prisoje. 1967. kao ni ostaci naseobina u Prisoju i Crvenicama. LVI sl. Zagreb. Za Prisoje v. 1968. Bu ! ko blato.. 10. XI. Budrovich. I st i. jednog od najva #nijih gradova plemena Delmata. Ali gdj e se nalazio taj stari grad . 54 i Delmati II.d ecm io civitatis Delminensium?) 10 • U drugom su planu srazmjerno bogati arheolo ! ki nalazi ne samo u Duvnu. 162-165 i T. 5. P a t s e h. treba dodati i medievalnu tradiciju1'3 • Je li taj Delminij bio upravo u Duvnu. cit.k ao I. Ar e h i d i a e o n u s. Bilje ! ke iz arheologije I. a onaj iz Mokronoga sa rekonstrukcijom toga imena (DEC DLC . GZM. B. Ricerche. 110). 358). B u dr o v i e h. Duvno bazilika. 13 T. Prilog povijesti grada Novae. 10 S er · g e j e v s k i. ponovno do ! li do saznanja da su i delmatski i rimski Delminij . Novi ! ljem iz Crvenice. B. 294 i 309. Rad i m s k y. 33. Budrovich i nisu uzeli u obzir sve arheolo ! ke. Ill. 5-18. koju je jo ! Mommsen lokacijom u Gardunu (CIL III p. L e. P a v a n. 194 i XI. ubi antiqua mo enia host-enduntur. Historia Salonitana. 307-365 . Uspor. 105-106. l. Nova epigrafska potvrda Delminiuma sa Duvanjskog polja. svakako. I za njega su prometni razlozi koje je Patsch naveo kao uzrok premje ! tanja rimskog Delminija sa Liba u 9 km udaljeno Duvno i suvi ! e nedovoljni u sa ostalim ubikaciju Delrninija u Duvno kao sigurnu. 3: »Est enim regio quaeda m i n superi bus partibus quae dici t ur D elmina.i! e s·i gurno da je Duvno. GZM. Starine kotara u Bosni. ed. koje sada nosi ime Tomislavgrada. Za ovaj natpis Sergejevski ka # e: > > Na ! natpis. njima nije bio poznat ni novi natpis iz Prisoja. ll). kako se to smatra? Svi relevantni argumenti govore u prilog ubikacije Delminija negdje na Duvanjsko polje. Do istog nezavisno od do ! ao je A. To su u prvom redu dekurionska natpisa. i bilj. Sergejevski ka # e da je >+lokacija Delminija. 193. iako ga je Nasika malim << (mikran d ' epoiese)? Da li je municipium Delminensium stvarno bio u Duvnu. 168. ostalim. 81. Mokronogama i dr. App.i. 5 i d. Za Crvenice vidi l. 1894. 19r 57. N. Fa r l a t . sa rimskim Delminiumom<< (p. koji je bio plemenski centar jo ! i u rimsko doba. dj. 12 1894. I s t i . mentre molto pili verosimile e pensare ai castellieri sopra " upanjac (Duvno) quali 9• rif ugi di guerra per gli abitanti della Delminio pre-romana<< Tako smo u raspravi o ubikaciji rimskog Delminija. 181-185. Illyr:cum sac rum IV. M.. GZM 1894.p a : t s e h. B o j a n o v s k i.

dobre rezultate.) podacima. da opravda lociranje Bistue Vetus u Varvaru. Obnovljena je opet oko 13!20. dala su. 1936. n. 162..pustili i prometni faktor. OO. J e l GZM. S i ! I.kako je . naime. 228. koje bismo s pravom morali s obzirom na i predrimskog Delminija. Poznato je. iako je Delminij (municipium Delminense) 16 i u kasnijoj antici bio znacentar. Zagreb. te da ovaj stari delmatski grad treba tra " iti na nekoj drugoj od mnogobrojnih gradina Duvanjskog polja (Radimsky ih je opisao 41). III. 2:22. odnosno lakunom na Tabuli 15 . 158..da u Duvnu nije bio Delminium nego putna stanica (mansio) Bistue Vetus. i 155. Peut. 1-3. iako bismo u jednom takvom naselju koje se razvilo na autohtonom supstratu i sna " an doizraz.kven:i sabor 9'28 . Peut. GZM. Na Gradini kod Gaja.).33. Delminij vi ! e nije imao onaj kao u ranijoj fazi razvoja. P a ! a l Naselja. i 615. Patschu je bila potrebna lakuna na Tab. i 5.nje u aktima sa1oni·taJniskog s1inoda 530. pr. ali je i ta ubikacija nakon epigrafske analize spomenika sa oznakom mun. J. proizlazi . 1912> 5. istina. Podaci Tabule na ovom dijelu ceste su pouzdani i m o g u s e k o n tr o l ir a t i milijacijom sa miljokaza iz Da je Delminij bio u Duvnu. Bist . porul!enim gradovima pop Dukljanin irzr. S druge strane. iskopavanja na Crkvini u Duvnu. 258. koje bi u isto vrijeme odgovarale podacima izvora. Prema tome postojala je delminijska biskupija poslije 533. pa je 591. gdje se ka"e: »Bisikup se delminijski dodu ! e ne spomi.pwodom«. da su na itinerarima ubilj e " ene samo putne (po ! tanske) stanice. koji je i naveo Patscha da rimski Delminij premjesti punih 9 km zapadnije od navodnog predrimskog Delminiona na Libu. g. u prilog identifikaciji rimskog naselja u ovom gradu sa Delminijem. I]! poglavjje. K u j u n d " Vrhbosna. tj.pored skradinske i biskupije i delminijsku (delminensis eccl. za varvarskoslovenskih provala propala. 549.na dionici Ad Libros-Bistue Vetus. 195). ali ne znam kojim .ijekom navodi i grad Dalmu. postao i sredi ! te biskupije (Delminensis ecclesia) 19 Ni arheolo ! ki materijal iz Duvna ne govori.) kao ispra " njenu Doc. . Iz rekonstrukcije komunikacije Salona-Argentarija. 66. S i ! izvora hrvatske historije. 1933. 18 F . 14 15 236 . 1898. ali zato . Treba imati na umu i to da u ono vrijeme. kako su predlagali i jer se Delminij u izvorima spominje uporedo sa Bistuom17 • Iz svega ovoga ! to je naprijed navedeno proizlazi da Delminium nije bio u Duvnu. Zagreb. Vjerojatnije je da ovaj grad ili nije bio na ovoj komunikaciji. iznad Duvna. dakle.p ozna splitski cr. 16 V. (vjerojatno u vezi sa sinodalnim no ona je 610. kada su Rimljani uda·· rali osnove svoje cestovne mre " e. Tome dakako nije toliko razlog u tome ! to bi Delminij nastradao u borbama (opsade Figula i Nasike) koliko da CIL III P a t s e h. . a gdje bi i ostaci ne samo rimskog nego i p r e d r i m s k o g naselja. uvodni 17 L. je da bi ga i Tabula spomenula. 19 F. D. ali nalazi nose izraziti biljeg r imske importirane kulture. nesigurna 16 • Nema opravdanja ni identificiranje Delminija sa Bistue Vetus. koja je u punom skladu sa arheolo ! kim i historijskim (Tab. U Duvnu nema bogatijih nalaza · ni iz doba. M a n d Duvanjska biskUJpija od Xl'V-XVII st. e. ili nije bio putna stanica. 1906. u doba prvih borbi Delmata sa Rimljanima (156. Problem se dakle ne mo " e obja ! njavati gre ! kom Tabule. Uostalom. nema prethistorijskih nalaza. 1914. S i '# Povijest Hrvata Zagreb.. g. Uspor. !bilj. 47-48 i AJ. .

'21 Prigovori A l a a. 38 i 51 i H. i to od Salone. 6.i podaci nesigurni najbolje se vidi ako se uporedi polo!aj Delminiuma sa polo ! ajem onih gradova koji su sigurno 43° 30' geogr. Mokronogama i Bor. U spor. 5). Njegov vojno-strate " ki u doba samostalnosti Delmata po izvorima. I ak o i dalje ostao centar. U pogledu poznavanja antike na Duvanjskom polju danas smo u mnogo povoljnijoj situaciji. Delminiona za cijeli delmatski (pros ehyran polin) i visokom Iako ovi podaci izvora ne daju konkretne determinante za lokaciju Delminija. odnosno Zapadne Bosne. nova epigrafska iz Mokronoga i Prisoja dala su jake i potvrde da se Delminij nalazio upravo na Duvanjskom polju. M i. 5. Vi " e se ne moramo boriti sa mi " ljenjem da na Duvanjskom polju nema znatnijih ostataka antike. ll). sv. 2.i ll er.koje je poznavao i Patsch. k oji ga ubraja unutra " nje delmatske gradove (Dalmatias de poleis m esogioi) na 44°44' geografske du ! ine i 43°20' " irine.6•9. dakle u onom dijelu koji Strabon (VII. u bilj.. 237 . Apijan govori o (dia hypsos) polo ! aju grada (Ill. a u prvom redu sa arheolo " kim i epigrafskim spomenicima. poznata su i naselja u Prisoju i Crvenicama. pedion meloboton da ga tra ! imo na jednom od kra " kih polja Dalmatinske Zagore. koji je postao eponim plemenu. Osim toga. n.treba tra ! iti upravo u " to se nalazio na nekom zaklonjenijem polo ! aju. pak. M. da se Delminij ne mo !e tra !iti na Duvanj skom polju jer da na njemu nema nikakvih naselj a otpali su nakon radova Radimskog i Patscha (dj . Radovi filozofskog fakulteta u Za dru.zo K. L . 1883. koji se lak " e mogao braniti. ten d'epi thatem. Koliko su Ptolomejev. GZM. Osim rimskih naseobina u Duvnu.irinom. a uz to le ! e upravo na trasi rimske itinerarske komunikacije. Dok Strabon i etnos (VII.. S u Koyrkoym. Andetrium 43°20' Salona 44°30' Aequum kraj Sinj a) 44° 30' Salvia 44°40' Delmi:nium 44° 210' Narona 44°40' Epidau• r us (Cavtat) Prema tome. . Claudii Ptolomaei Geographia. je situacija i sa geografs'kom ". kao " to se borio Patsch12' . a u novije vrijeme mojih (Crvenice. du ! . BD. 1898.se te! i " te plemenske Delmata prenijelo iz unutra " njosti na primorje. Parisiis. Delminij bi bio na istoj visini sa Epidaurusom. J e l Najstariji kartografski spomenik o rimskoj provinciji Dalmaciji. K i e p er t a. je Jedini konkretniji podatak za ubikaciju Delminija daje Ptolomej. Delminij se ipak nije morao nalaziti na rimskoj magistralnoj prometnici. Odmah treba da za ubikaciju Delminija ne dolaze u obzir gradine u i Mokronogama. 227 i 531 i d. Strabonov. 19. I. Prisoje). 21. " to bi po iznosilo 89 rimskih milja od Salone i 70 milja sjeverno od Narone20 • Iz toga se mo ! e kao pouzdano jedino da Delminij treba tra ! iti sjeverno od Dinare (AdTion OTos). oni su ipak vrlo indikativni u kontekstu sa ostalim elementima. 5) naziva . 37-43. odakle dekurionski natpisi. 5. i 12). jer one po svome polo ! aju ne odgovaraju podacima izvora.Dalmatiken .

Slika 20.) (Foto Ranko 238 . Zrtvenik Jupiteru Kapitolijskom iz Mokronoga na Duvanjskom polju (III st.

VictoT kao Jupiterov epitet u CIL III ne dolazi nijedan put.. " a " e l. a sa istoka jaka i gradina u Petrovi(Rakitno)128 • Na vrhu Stra ! nice nalazi se velika prethistorijska gradina trapezoidnog oblika. 27 P. Ovdje se kao bitno postavlja pitanje tko je bio dedikant. za koju je dedikant dobio zemlji " te od municipija. p. Us1por . GZM. s. 413-414 i GZM. I Jupiterov atribut VictoT dosta je " to nas dovodi u zabunu. i G. odvojena dubokim klancem kojim Studena (Drinova). Ali da se povratimo problemu ubikacije Delminija. 1894. ubi excellentem perennem fontem in veni re est«. B a k u l a. 293. in duro incisa silice ad quingentos passus. '1. III 1poglavlje b!i1j. H)7J. Rad i m s k y. a koja je od Slobodnika (k. Stoga je Pflaum predlo ! io rekonstrukciju kratice DEC DLC .35: »Intra coLI-es 23 Jaram atque Ostrc est via antiqua. 1891. Isti se kognomen javlja i na natpisu iz Prisoja (v. s obzirom da se radi o votivnom natpisu. na osnovu kojeg je Patsch pretpostavio da se teritorij mun. 98 i tekst. .i na. si. koju Radimsky nije poznavao. U spor. Strassen. u sjevernom podno ! ju Gradine. gdje se n av odi i Pflaumovo Cf. Taj dominantni g!'adinski sistem slu ! io je kao za " tita naselju koje je le ! alo uz rub polja. mo ! da takvo i ne bi odgovaralo. [muni]cipi Novensium (CIL III 13887). A. '26 GZM. ibidem. 1891 4. sa kamenim nasipom. Uspor. n. Na mjestu gdje se otvara uzani prolaz iz Duvanjskog polja na visoravan Rakitno iz samog polja di ! e se gradina zv. Inscripho:nes Latinae.j GZM. 12. dj. Stoga bi trebalo pomi " ljati na osobno ime. Na zapadnoj se strani V. 1. 294.67. 28 Rad i m s k y GZM..topographioo-lhis-toricus Custodi.i n Herrcegov. 1894.ae pro vincialis et Vicar1iatus a·pos t ollidi . 1891. ali ujedno i kao zapor na komunikaciji koja je Stra ! nice i Slobodnika vodila na Rakitno'27 • Prilaz sa zapadne strane " titila je dvostruka gradina u (Mesihovina). 30.. 309. 1894. 10!5.) '25 Gradinu u Crvenici kratko je opisao Rad i m s k y.215. prije Stoga bih predlo ! io I(ovi) Cap(itolino) l VictOT dec(uTio)? vel dec(Teto) l d(ecmionum ) l(oco) c(oncesso) v. kognomen Victor. jer ne vidim razloga da se takva prirodna cjelina kao " to je Duvanjsko polje cijepa u administrativnom pogledu. koju je predlo ! io Sergej evski. tj. 1106). B a ll i f. flankirana zbog za " tite gradinama na Gradu (Gradina) i Slobodniku.Interpretaciju natpisa iz Mokronoga kako ju je dao Sergejevski22 prihvatili su Pavan. 241. GZM./ L m. :Situla 5. 413-415 . 'laden je u ·b lizlill'i li natpis: Silvano con serv(a t ori) Aug(usto) sa[cru]m (neobjavljen). S tr a ! n i e a (k. Ako od Apijanovih podataka o visokom i polo ! aju Delminija. kako je ovaj natpis shvatio i Merlin24 • I formula D( e)l(minensium?) c(ivitatis?). Novensium kod Imotskog) protezao i na ovaj dio Duvanjskog polja'26 • Ovu Patschevu konjekturu treba ipak primiti sa rezervom. Schemabismus .dec(Teto) d(ecuTionum) l(oco) c(oncesso) " to je prihvatio i Sa" el. iako restitucija natpisa nije pouzdana. omanje utvrde u suhozidu. onda bi tim navodima najbolje odgovarao sistem gradina u Crvenicama na jurubu polja 25 • Iz ru " evina prostranog naselja pod Gradinom u Crvenicama i fragmentarni natpis: [Ae]mil(ia) MaTcellina . 181 67. Visoravan Rakitno u Hercegovini. Sp Nt. tbr. M er l i n VictoT dec(urio). -G. bilj. 10. 239 .'1.j J . osim ako je bila u pitanju neka munificencija. Budrov li ch. 1100).

Na Gradinu je Radimsky locirao stra ! arnicu za za " titu ceste koja je preko Jarma vodila u Rakitno 30 • Mi " ljenja sam da se radi o refugiju za obranu urbanog naselja pod Gradinom. Duvno bazilika . e. najnovija daju prednost aglomeraciji u Prisoju. B o j a n o v s k i.. T.. jer se obje gradine n alaze visok o na pad inama Tu " nice..Skenderia«. uti e t traditio audit« . Opisani gradinski sistem u Crvenicama sa obrambenog gledi " ta jedan je od na Duvanjskom polju. 50-53. tradicija o Sirkovac-gradu. 19135. Elija Juvenala d ekuriona i duumvira munici pi zn Ova je gradina sa r a. badanj. Rimskodob no naselje u Prisoju. 1894. Sve " to je u prilog ubikacije delmatskog Delminija na Libu i u Duvnu mo ! e se. Crveniea.kog Delminija odgovarao odnosu p redrimskog i rimskog Ridera (mt:nicipium Riditarum) u Danilu . 135-140. kao se n a gradinu ili na G radim! kod Gaja I polo ! aj Prisoja dobro odgovara Apij anovom opisu. Crkvina. a je zaraslo u " ikaru. pa i s vi " e razloga. GO 31 ovi o. Osim toga. 7. I.:valJinom S k e n d er i j o m. Po kamena. iz koje i n atpis P . a ! ivot naselja u kasnoj antici dokazuje bazilika otkopana na Crkvinama pod Gradinom33. kao i bogati ostaci preth istorije. 309. poda je u Prisoju postojalo razvijeno predrimsko i rimsko naselje urbanog ili kvazi-urbanog karaktera. Grad29 . AP. koju spo m:nje B a -k u l a. nalazi pripadaju vladarima I do VI st. Najnovija epigrafska potvrda municipija iz Prisoja b a cila je novo svjetlo na problem ubikacije ovog d elmatskog grada.j d. koji ranije nisu u nauci bili poznati. antike i kasne antike.94. e. Apijanov opis ilirskog Delminiona (Ill. 135: »e Iiia m ab una de maJjor. gdje sam otkopao baziliku. Na sjevernim padinama Gradine i Stra ! nice. 18. 1904. o. koji je u po temeljima brojnih zgrada. 24(1 . Mali badanj i Vel. primijeniti na gradine u Prisoju i one oko Prisoja (u Prisoju Gradina i Ratkova glavica. hoc es t militum ibidem occisorum a Romanis.. i tri gradine na brdu ko je zatvara polje s juga) .iJbus protegebatur arcibus. primijeniti i na ovaj sistem gradina. sa mnogo vi " e prava. GZM. ez 33 e L'iteratura citri rana u 1 ]jilj. uz rub polja. e. od kojih je ona na Ratkovoj glavici Polo ! aj uprav o ove na predrimsk i Rider. o. U spor. 294. 30. Osim toga. Latice. jer govori u prilog lokacije Delminija u Prisoje. 34 P a t s e h GZM.141. GZM. Naselje le ! i na njivama zv.9. obje sa ostacima zidanog bedema. po arealu na Duvanjskom polju. LXIII. 2\5 .Stra ! nica oslanja na Gradinu koja ima visoki zemljani tumul i bedem zidan u malteru. 12.. dok bi odnos r imskog i predrim. od Rima. ll) mogao bi se jednako. u Bosni. Rad i m s k y. koje je izraslo na autohtonoj osnovi3 1 • Dugi kontinuitet ovog naselja bogati prethistorijski nalazi koje sam otkopao ispod Gradine'12 . 35 Z a n i n o v Delminium. arhitektonskim fragmentima i po nalazima keramike i rimskog novca vidi se da se radi o naselju. zv. U nastavku dodaje: »Circa fortalitium innumera sparsa su n t sepulcra plebis. B u dr o v i e h. prostiralo se naselje koje je pokrivalo prostor od oko 20 ha. nedovoljna istra ! enost ne dozvoljava da se o ovoj naseobini donese sud.

. i nalazi iz Prisoja i Crvenica postavlj a ju pred nas nova pitanja. e. odnosno D e l m i n-. dok se naselje prostiralo sve do Gradine. potrebno je problem ubikacije Delminija osvijetliti i sa lingaspekta. naime. io)] Aelio P(ubli) filio l [I]uvenali dec(urioni)l municipi Delmine. bar koliko se to odnosi na arhitekturu. . ! to u krajnjoj liniji nije ni sporno. Grad je samoupravni rang po svemu dobio u Hadrijanovo vrijeme. temelji. kod H o er n e s a. dok Crvenice ostaju na periferiji njihovog teritorija. . To i arheolo ! ki nalazi. kanali za vodu. smjestilo se uz sam rub pitomog Bu ! kog blata.isoko i lznad sela. Grad se pru " ao sve do pod Gradinu koja se nalazli na obronlku Tul!ni:ce. Ljudli su naravno oduvijek ovdje "ivjelr i i 'konistm mrsnu bu ! lru zemlju i bujne pa ! njake TU'#I!l>ice. novo svjetlo i na problem ubikacije Delminiuma. Alterthiimer. dekurion i duumvir Delminija. na poznatom natpisu o popravci mosta preko Cetine u Trilju (CIL III 3202). Vixit annos l XXXIII. koji se spominje i g. 5. 37 T. Ujedno je to d veJ. izaravaju se ostaci naselja :kJoje je po na1aZJima (r ZJidovi zgrada. njegovu ju " nu ekspoziciju. koja je . oni iz Crvenica i Prisoja odaju vi ! e epihorski znaOno ! to Prisoju ipak daje prednost i pred Crvenicama jeste njegov sredi ! nji polo " aj u delmatskoj zemlji. 1970. po Pavanu) u Delminiju. Dumno derivat od D e l m i n i u m.i me ka.to se sada mo " e . Frumentis et maxime foeno abundat«36 ne na Strabonov pedion melobaton (VII.i eius.oe. v.Delminensium. P(ublius) Aelius l Victor Varanus l dec(urio) municip. na prvom mjestu novi natpis (v. 184. a na kojoj se i rprosr tJim okom bedemi na sna "nom zemljano-. Oko bazilike na Barama u krugu od nekih 200 m. onda bi se po loSchematismus. GZM.gr a d.zahvatala prostor ! iri od samog Duvanj skog polja./ 5 nsium quaestori l (duum)viro. 16 241 . B ·O j a n o v s k 'i.): D(is) M(anibus) j [P(ubl."e .5)? naselje u Prisoju svakako je ulazilo u sastav delminijske municipalne zajednice. crijep. troska i brusovi itd.Prisoje je ! to mu i .:i:ko naselje.) . Kao ! to se iz izlo " enog vidi. prednost ipak treba dati Prisoju. 5-<1rl.l 10 dem (quattuor )vir q(uin)-q(uennalis) et l A elia Buo parentes l filio pientis simo / posuerunt et sibi l et suis37 • P. Elije Juvenal. pripadao je stale " u gradske aristokracije (piccola borghesia.soju arheowr !k!i ostaci vrLo bogati.pitomo naselje na rulbu Bul!kog r blaJta. a koje u imaginaciji mje ! tana i danas "ivi pod legendarnim imenom S ir k o v a e. 579. Na ! natpis iz II Dok nalazi iz Duvna imaju rimski karakter. na parcelama Trt ! nd. Stoga bi istra " ivanja trebalo usmjeriti na bolje upoznavanje ovih naselja. S obzirom na lijep i zaklon jen polo " aj Prisoja. Samo srednjovjekovnih nekropola ima jedanaest. V. Si11kovine i dr. opeka i keramika.bilo savremeno bazilici. Stoga su u Pd. od sjevernih vjetrova i dobre pa ! njake i plodnu zemlju (Bu ! ko blato). Tab.kamenom prethistoDijsr kom naS'ipu delmatslke gradine. Ako je. Zar Bakulin opis Bu ! kog blata »Gmbov ica ad suos pedes habet planitiem tam pulchmm et magnificam ut consimilem vix u llibi invenias . n. S obzirom na toponima Del min-= Dl' m no Duvno.

g . 271. kao glavho mjesto u polju i sjedi ! te " upana. GZM. u smislu rimskog municipalnog shvatanj a jeste onaj iz izvje ! taja trogirskog kneza od 25 . e.e . 190:6. Tvrtko) . •6 . 39-8. T h a ll o e z y. Studien zur Geschiehte BosilJiens und Serbiens im Mittelalter. l. Dulmensis.) ne spominje kao gradsko naselje. 6.. napose u poveljama rimske kurije.? Kakva je to bila kategorija naselja. 41 ·s t . i to na 1 istom mjestu na kojem je dana1 ! nje Duvno. Pojam »civitas«. kao funkcija dru ! tvenog toga vremena. Skok navodi su Rimljani silom naselili Dalmate. 42 M a n d 1 o. oja n ovi Stare SI'lpske povelje 1i pdsma. 45 Za Dalmat. . nego Rog u Ro ! kom polju 44 • Dana ! nj i grad Duvno dobio je svoje im e po polju. podrazumijeva pod pojmom »civitas Delmena. 142. izvodi oblik Duvno od lokati va Del mini. a ne njegov fonetski razvitak. uspor. imena Delminium. 40. grad ili " upa. I.: dictus banus (sc. t j. Za rimena uspor. BD. 44 L.r ev eTsus est in Donnam (!} 43 • je i to ! to " upsk. 2. Problem bi se naime mogao konkretnije formulirati na ! ta se u medievalnim izvorima. kao ! to su po poljima nazvani i susjedni gradovi Livno i Analogij e ova tri g r ada jo ! su 38 P . 40 Mti i klo! ·M on. kada je o Duvnu. 1858. U srednjovjekovnim izvorima Duvno se nikad (bar ne do kraj a XIV st.21 6. 5.. Delmis.slijedu misli moglo da su Delminium i dana ! nJi grad Duvno isto i u topografskom pogledu38 • problem nije toliko koliko historijski i sociolo ! ki. L . . 75-9r 8. GZM. 131. T h a ll o e z Y. Dumnensis« i sl.ko znamo da j e polje bilo vir tuelni dio delmatske zemlje. 128. (>>Dnmpno castello con lo contato«) li • 1. 1879. bila to planities Dalmae (Pop Dukljanin) ili regio Delmina (Toma uvijek odnosi na " upsko Mislim da tako treba i Porfirogenetovo (to Dalen). nego uvijek kao oblast. dok B u dr o v i e h. 379. S k o k. GZM. 420 i 434. g . 361 1. m aja 1395. oblast (pagus.) potpisan je kao svjedok »od Duv na voevoda Bogdan« 39 . 1398. T h a ll o e z y. kao i r ntiz dokumena1 ta :iz vatikanske Uspor. javlja u isp ravama rimske Jedini primjer koji bi se eventualno mogao u smislu gradskog naselja.Sremski Karlovai. naime. g . sadr " aj pojma »Duvno«.en. mo "da iz primorja. da bi naselje na kome bilj . jeste povijesno-sociolo ! ka kategorija strana rimskom municipalnom shvatanju.ia e Delminium.k iva. sve njegovo !to je u bilo i u Dumni i u Bosni 41 • Vjerojatno bi u tom ! irem smislu trebalo i termin civitas Dumnensis i sl.. 1918. tj. 1355. civitas Dalma. serb. S k o k. Ostoja ka " e: vratismo m u .ogica de1 nomi Dalmaz. dok u onoj iz 1404. n. grad na Duvanjskom polju nije bio Duvno. 1444. a u Dabi ! inoj povelji od 17. Dl'mno. oblast«. Dalmatia i biti slua. Studije iz ilirske toponomastike. 1918. smatra da »Dlmno puo essere soltanto un derivata della forma Delmin-«. stoji »Koliane na Dl'mni« 40 • Ostojina p ovelja od 20. 14'54. pisana je »na Dumnje« (= Dumni).ia (?). 43 L j u b i Listine III. 361. Istra " ivanja o postanku bosanske banovine sa naroobzirom na povelj. U pitanju je.kormendskog a-r. U izvorima taj se pojam. dj . Studi. U povelji Stjepana II (poslije 1323. Beograd . 1914.i S N o v a lk v DerivazJione ebmoJ. Dalmatae i. smatra da je sigurno i van pni• jepora da je u srednjem vijeku postojao grad Duvno. II. koji se od XIV-XVII st. 2. U potvrdu toga citira isprave kralja Alfonza Aragonskog od 19. 5• 6---<58. u » # upa. 1!H9. 12. gdje se 242 . civitas). " upa.

492. Pa. Salon. 47 E v l i y a C e l e b i . Topografija Porfirogenetove Paganije. k a ko t o mj est o prevodi D . 19>2) . 4. U skladu sa dru # tvenim novog stanovni # tva jedino je pre ! ivjelo ime regije u formi Delmina (ci vitas Delmena. P rem a t om e.ih ·v oda [ zelerrilom obraslih predje la« (str. e.). B ar a d a. Se U nome d!i Duvn o • r ia·ppar e talora a ccanto a !·upanjac per . i str.Dumn-o. e solo . onda Tomina »civitas D elmis« nije »gmd D uvno<<. 1967.su questo 1poteron o modellare la fo• r ma Dlmno . povij est BiH. koju su novi stanovnici prilagodili svom izgovoru: Delmina.Dumno . 19617. 476 i 477. i bi qu e fui sse D elm is civitas m emorat u r<< (H ist . i to pod imenom ! u p a n j P o t o k .co nome della camp agna cont-inuo a sopravviv ere. 2'9'1. To se jo # vidi iz ov og T ominog n a voda : »Est enim r egi o quaedam in super i oribus parti bus q u e dicitur D elrnina. u putop isu Had ! i Jusufa Livnjaka. V. k ad je urbana k ategorij a D uvno se d a v no bila zam rla t radicija o D elminij u. u bi antiqua m oenia h osten dunt u r . r egio. M. I je. naziv Duvno jo # je kasnij eg postanja47• . 443.slav. mo ! da u Duvnu odgovara " upanjac. 1 3. l. polje (regio). ga kod Evlije 1660. Sa gledi # ta ovo formant-o (Duvn-o).3: > >Solta. ne navodi se Duv no. g . Sarajevo. . II.. 192. u pr ijevodu H. Rim. prvi put spominje kao naseljeno mjesto (kasaba) 1615/ 16. o kraljevst v u H rva t a. 1928. polje. splitski.ako se podsjetimo da se livanjski grad (burg) u srednjem vijeku zvao Bistrica.rincipale della regione d o fu p er una n atur ale estensione del n ome della ca!TiiPagna a quello del . Jo # u popisu stanovni # tva od 22. u stvari. ostalog ka ! e : " Jst a ftwTunt r egni eontm confinia: ab ori en te n a. e. n ego " grad D el min i u m<<. e.r ov ·i e h . ! ivot.Dlmn-o.su:fliksom 4 6 B u d . a u prilog tome govore j aki razlozi. 13). br. Sal on. Star oh r vatska prosvjeta NS. Du vno kao nasel je urbanog tipa n e k ont inuitet Delminiuma n i u t opografskom ni u smislu. 14).suo capoluogo«. od k ojih jedan i na ikas·n.i ta .i e z i n o v Had !i Jusuf Livnjak i njegov putopis. nestalo je pomalo i imena Delminium. 44-45. . ubi fuit civitas Delmis« (Hist. Uspor. M.nto l'ant:i. derivat 'istog kodjena (od . Delminija u invaziji Avara i Slavena oko 600. E fu questo .Duvno da Io• r o u sata 1 per Jndicare la campag. Evlija za Bu# ko blato (Prisoje) ka !e: »To je napredno i krasno selo na teritoriji kli# kog sand! aka. 243 . u obliku Dune i Duna41 .). koji je zapravo nastavak za nominativ singulara srednjega roda.ijem terJtor iju OrnJil #a. jer se odnosi na polje = Duvno sc. do vodi u vezu sa Delrninium i Dalmatia. Duvno se. Duvno j e samo derivat sr ednjovjek ovnog D elmin-a sc. g. g . Prav. IV 1896. M u .p.i nd1care la local. smatra da je u oblasti Delmat a bilo vi # e m jeSita sa konijenom i DAL-.Duvn-o46 • Tek u i form ir anj a gr a dova kao p r ocesu r aspa dan ja starog ! upskog u p ravnih i gospod a rskih centara su sj ednih seoskih naselj a uz " upanj ac se javljati ime Duvno. Ima mnogo dobrih !:iv. o. a Biograd. jer iz k ontekst a je d a je t o Tomina hist orijska r eminiscencija. kada Toma . Seyahatnama (Putopis). g. vetus iz XI st. sc. p o Baradi.sa . Identifika cija D elminiuma sa delmatsko-rimskim naselj em u Prisoju jo # jednom d a su p odaci T abule i u ovom Ako je D elminium bio u P r isoju.na. Kao r azvijat i m nogo k asnij e.493. n ome Delmina che con1Jin uar•O'no a sentire ed usare gH Slavi sopravvenUJti. Sar ajevo 1974. gdj e Toma j asno razlikuj e savr em enu regio D elmina od nekada #n je D elmi s civitas. nego ! upanj a c (sa 1980 stanovnika). Prema tome.

Dva su tome razloga: prvo.i(ni)an (a ni rimski Delminium) ne treba tra " iti u dana ! njem Duvnu.glav}je. Takvu situaciju uslovio je reljef terena.n ema uvj eta za ubikaciju tako naselja kakvo je bio Delminium. Ceste uz i zapadni rub Duvanjskog polja su dokazane. Tab. se da d io ovih cesta nisu umjetno ceste (viae munitae). U Delminiju je mogla biti jedino etapna stanica ni " eg ranga (mutatio).9. nego stari ilirski 49 244 . Kao ! to se iz ovoga pregleda komunikacija vidi. . •s V. 28-2. pa je putna stanica iz opravdanih razloga bila postavljena kod prijevoja Privala (In monte Bulsinio). koji je postao i eponim plemena Delmata: t. Letka (Gradina)-Ljubu ! a pL-dolina Rame. 26). ! njem DuV>nu Balliif ka• " e da je »Von der Strasse uber den Prevalasattel beriihrt werden musste« (p. ali su obilje " eni brojnim gradinama i naseljhnau. To su ovi pravci: (Lih). Zagorja.dolina Rame. kod Crtanli:ce. ni na jednoj od njih . je prilika. Sve ukazuje da je to pravi put da se rije ! i pitanje ubikacije ovog municipalnog centra. (veza na cestu Salona-Bigeste-Narona). i hodolo ! ki razlozi govore u prilog ubikacije Delminija u Prisoje. kod i Pi ! teta.Za rimsko naselje u dana. Kao dokacz o rimskom portijeklu komunikacija Ballid' navodi 1kod Beljana i Padina. gdje treba locirati putnu stanicu Bistue Vetus. br. je naime da ono ! to je Patsch otkopao u Duvnu.osim u Crvenicama .:n:wvup. (Strabo. naselje u Prisoju le " alo je na lokalnoj cesti koja je sjevernim rubom Bu ! kog blata povezivala Duvanjsko sa Livanjskim poljem 43 • Ovu komunikaciju Ballif n e poznaje. 'i Vel.rskog doca i Babine grede. W po.:n:oP. 5). kod Gradine u k od vrela ZUJkovac. a ne gradove. i. sa varijantom Crvenice-Studeno v r ilo-Vel. Peut. Mesihovina-izvor 2ukovac-Zagorje-Vel. pa bi stoga svu pozornost trebalo obratiti zbilja bogatim predrimskim i rimskim arheolo ! kim ostacima u Prisoju. ne spommJe Delminija.m a n s i o n e s. Stra-ssen.syctAI] . koje je opisao Ballif. nego sva. donosi samo putne stanice .n·. <itd. 5. Iz izlo " enih jasno proizlazi da stari delmatski Delm. nisu arheolo ! ki ostaci ovog drevnog delmatskog grada. 5. i.SA}l\OY lls p.. VII. Peut.ov TO s-()vo. iako im tragovi nisu na terenu.B a l J if. u Pr i s o j u odakle i najnovije epigrafsko svjedomunicipi Delminensium. sa varijantom Ra. drugo. Jxod Oma. putO'VIi. ! to se ostalih komunikacija na Duvanjsk om polju.onda je potpuno jasno za ! to Tab. Delminium se nalazio oko 2 km sjevernije od rimske ceste i.

na ! e ere a u vezi sa uspostavljanjem municipaliteta Salviae. ne mo " e se ni zamisliti da bi dviju legija. blizu Bosne i kod Mitrovice. jedne do Argentarije.). vi ! e ili manje izsistem komunikacija.). kojoj je bio glavni zadatak da pove " e Panoniju sa Salonom. za ! to je bilo potrebnn vi ! estoljetno iskustvo. bila je zavr ! ena osnovna mre " a cesta u provinciji Dalmaciji. u stvari je bila potpuno zavr ! ena samo jedna cesta (20. Svakako takav brzi ritam izgradnje savremenih prometnica. g . te se to ni u kojem ne mo " e pripisati u zaslugu samo rimskim projektantima. koliko ih poznamo iz kasnijih historijskih i arheolo ! kih izvora. Bilo je to sasvim u skladu sa vojnim. Tako je npr. ili su bile jo ! u gradnji ili su zavr ! ene istom ne ! to kasnije. e. na Savu radijalna na mjesta: kod Siska.). To se moglo r-amo prisilnim radom i desetina " ivlja . fab ri) i veksilacija VII i XI legije. n. g. a kasnije i gospodarskim planovima i potrebama Rima. zavr ! ena u vrijeme cara Klaudija (47/48. Izgradnja obiju cesta vjerojatno je nastavljena odmah nakon Dolabele. pod nadzorom rimskih majstora (men sores. Time su bila ostvarena 245 . Sve ceste salonitanskag natpisa vodile su iz primorja u unutra ! njost. najprije vojni. To izvrsno odabrane trase u planinskoj zemlji. Uglavnom oko polovine I st. a druge do Save. ili do u Doboja. je da se radi o putovima autohtonog stanovni ! tva. e. ko je su bile potpuno sposobne da prime " iv promet. Alternativni pravac preko Salvija je vjerojatno tek u drugoj polovini I st. Isto tako. koji su se formirali upotrebom kroz duga p r ethistorije. koja je u Dolabelino vrijeme bila do usedline Dinare i Ilice (mons Ulcirus) . Od dvije velike ceste koje su vodile u unutra ! njost dana ! nje Bosne. a druga do u dolinu Bosne sjeverno od Zenice. cesta Burnum-dolina Sane. za Dolabele je bila zavr ! ena cesta do Dezitijata ( ! ire oko Sarajeva). koje su uz to vr ! ile i osiguranje netom osvojene zemlje.ZAKLJUCAK Na prvom mjestu htio bih brzinu kojom su Rimljani u stranoj i surovoj zemlji koja jo ! nije bila upoznala tekovine vi ! e civilizacije izgradili tako solidnu mre " u putova koja je uz izvjesne dopune ostala i u kasnijim U kada je namj esnik Dolabela napustio provinciju. s obzirom na vrlo te " ak kra ! ki i planinski teren. n. To je velika komunikacija Salona-Servitium (Tab. Ostale ceste. Peut. a kasnije i ne bi se mogao ni zamisliti da Rimljani u ovim krajevima nisu . a time i sa Italijom. kao ! to je to bio i u Galiji. Gradi ! ke.na prirodnim pravcima zatekli neke putove. mogle u roku od nepune tri godine potpuno izgraditi jednu kolsku cestu ! irine oko 4 m munita) a dugu 167 milja. e . n .

prema Carigradu.za koju smatra da je b ila dovr " ena pod Augustom\ a u prilog tome bi se mogao uzeti i natpis u Augustovu iz # kocjana (CIL V 852 = Inscr . jer ne bi imala opravdnnja pricesta Epidaurus-Ad Zizio.] a Til[urio] Sco[dram] . koje su u smislu bile povezane regionalnim i vicinalnim putovima. Prema tome. je jo " za Augustova ! ivota.castellum Hedum. se. str. mora biti ne " to od Dolabeline cest e Salona-Tilurium.lmom prema istoku. se na vrlo istaknutom k om polo ! aju. Patschevo mi " ljenje (koji se poziva na Mommsena. a n e " to prerano. ·105.-Argentaria. CIL V 698 = Inscr. ISO. Sergejevski sm atra da je i ova prometnica n a predrimskom putu 4 i pretpostavlja da je krak od Epidaura do Anderbe graditi jo " Dolabela. m ogle su biti u Dolabelino vrijeme.:estom prek o Burnuma. 5 GZM. veliki broj m ilj okaza koji o interesu car stva za ceste u Dalmacij i i za ovo Razlog tome su bila i prorodna bogatstva zemlje. Alfoldyjevo d atiranje bilo bi dosta kasno. o je b ilo govora u u vodu. od koje se 0dvajala u Trilju (Tilurium). 337) .sa Italijom i imperijaln om mre ! om putova. onda su bile uskoro n a kon Dolabele. Carigradskim dr). a u globalnom smislu sav je promet usmjeren u pravcu prij estolnice ogromnog carstva. Cesta Narona-Nevesinjsko polje-Konjic-Sarajevsko poljeRomanij a pl. Epidaurus) sa njihovim Neke od njih. Tako je to uglavnom ostalo i u srednjem vijeku. It. Epidaurus-Ad Zizio. Najbli ! e je istini. Iader-Burnum. CIL III. It. po miljokazu sa natpisom Diva Augusto (Konjic). 4. I za cestu Narona-Bigeste . N aselja. 9'5.d va cilja: tek pokorena i pacificirana provincija efikasno je pokrivena sistemom transverzalnih komunikacija. T[itus] Caesa[r Aug. Narona. 196Z. dok to G. 63). rije. 376 iz Mate- su se dzja'Sn:iH M o m m s e n (CIL III 497) 246 . 144 i 172.na osn ovu miljokaza iz Pruda kod Vida: Imp.stavlja tek u doba cara Tita3 . i druge neke. Senja i Akvileje . Ovaj je p rovincijalni sistem komunikacija bio povezan <. 1926-1927. Mo ! da se na izDolabele iz Zadgr adnju ovih cesta i odnose fragmenta rni natpisi u ra i Cavtata. koja je zbog svog nog polo ! aja prema barbarikumu. 152. tj. sve dok u tursko doba promet nije skrenuo tzv. za carstvo imala posebni Ta vrij ednost dalmatinske cestovne mre ! e jo " vi " e porasti u stoljeu toku ratova za Dacij u i ob je Mezije. P a t s e h (Strassen. Alfoldy . na prvom mjesiu rudarst vo. npr. ali i opet po m re ! i starih rimskih putova. 4. X. sa ceste Trst-Rijeka. 407) o izgrad1 3 Bevolkerung. VAHD. Zato nije " to se u pravo iz III i IV st. Solinski natpisi ne spominju ceste koje su povezivale ostale primorske gr adove (Senia.Tihaljina je pretpostavljao da je u isto vrij eme 2. U svakom magistralna cesta Tilurio-Narona-Scodra. Iader(a). Dalmacija je sa prometnog (a po svojim prirodnim resur sima i sa gospodarskog) aspekta postala za carstvo vrlo Preko Dalmacije ostvarena je i veza sa Panonijom. • GZM 1955. Cf. a posebno u vrijeme obr ane limesa na Dunavu. a da ga je zavr " io Klaudije5 • To isto se mo ! e pretpostaviti za krak Tilurio-Narona-Leusinium. kojoj se milje broje od Tilurija. X. Ako njihova izgradnja nije zasluga ovog agilnog namjesnika.

s obzir om n a i jake u spone. Cursus publi cus organizir ao je August da bi ! to br " e b io ob avij e ! t en o u provincij am a .). 247 .mansiones. 396 i 398. 1891. b io je u glavnom zavr ! en za nj egovih nasljednik a Tiberij a i Kl audij a . II. Komunikacij e u prvoj polovin i I st . I st. GZM. Neki su aut ori iznij eli mi ! ljenje da su rim ske ceste bile bolje i udobnije od dana ! njih m akada mskih cesta na na ! em ! to se ne bi moglo prihva titi. Altertumsk. III 851 2). To su u glavn om on e cest e k oj e su t radirane u itiner a rima. XVII) . 175. 16. e. vo " nj a n ije bila n im alo u godna takvim putovima. M jesta k oja su u itiner arima navedena im ala su prvenstveno funkciju p utnih i po ! t anskih etapnih stanica. te d avati broj konj a sa opremom i kolima. 49). Javna po ! t a (cw·sus p u b l icus) b ila je s v remen om samo na n ajva " nij im k omu n ik acijama. i preko 15% . mutat i ones i tabernae. m ad a se to odnosi v i ! e n a odr " ava nj e komunikacij a . Definitivno je p o! tansku slu " bu n a cest ama organizirao Trajan : svi st anovnici pored cesta morali su snabdjevati sijenom. U pr ilog t ak v og datiran ja mogao bi se uzeti i n atpis iz n a Imotskom polju. to GZM. 19ll6. je do " ivio i sam Ballif u svom prvom susretu sa »r imskom<< cestom u dolini Unca 10 • Te " inu putovanj a takvim cestama nij e mogla ukloniti ni dobra organizacija puta. 9 B u l BD. e. Ova se slu " ba r azvila najprije na Apeninskom poluotoku. pre " ivjele su i rimsku d r " avu. U osnovi t oga razgr anatog kompleksa komunikacija svakako le " i Dolabelin sistem cesta . m a rkacija. Ne ! to " ivlji interes za ceste vidimo ponovno u III i I V st. osiguranje. 6 7 B a ll if - P a t s e h. j e spomenuto Benndorfovo i kada je u d r u ! tvu F . 8 V e li t h. ost ale su dakle t r ajno dobro provincij e. Osnovni sistem cesta u Dalmaciji. razne v rste vozila i dosta putne stanice ..brojne stra " arnice (bu r gusi i specula e). Dioklecij an j e odredio cijenik za vo " nju putnika i cijene za prij evoz rob e (Edi ctum Diocl eti ani de pretii s. sa kaldrmom ili makadamom.n ji ove k omunikacije u vrijeme Augusta i Tiberij a 6 • Izgradnja je m ogla posljed n jih godina Dolabelina namjesni ! tva u Dalmaciji. f . d akl e jo ! u vrij em e b oravka legija u Dalmacij i (prva pol. za upravu i sigurnost dr " ave. 55--i56 d 63. Cf. usj eci i nasip i. Aug. vidio ost atke r imskih cest a p o v rlo neravnom kra ! kom ter enu. n. ali j e kra j em I st. postavljen 26/27. g. a kasnije i k ola za glasnike (Suet . 298 = WM VIII. Zat o j e dao uzdu " cest a razmj est iti n ajpri je mlade ljude kao ! tafete (sp ecu latores). mostovi. slamom i zobi. koji j e August. 61 Strrassen. Feldziige. sa gostionicama i Jahnb. u cara Tiberij a: Imp(eratore ) Caesare div i Aug(usti) f (ilio) August(o) pont(ifice) m ax(imo) t r (i bunicia) p ot (estat e) XXVIIF (C. b ila razvijena i u p ok raj inama. t e ! kom i za konj e i za k ola 0 • S obzirom na n jihovu t vrdu podlogu . P a t s e h. 1900. a putovi u r u darskim region ima. u z to neravnu. Ipak t o ne d a i t ada nisu bile nek e nove m o" da i cesta Nar ona-Ad T u rr es. dobro provedena trasa i umjetn o podloga . n .. 1908. 104. a se koriste do danas.

je da su ovi putevi na velike daljine slijedili pravac rimskih cesta. CIL III 9551 = 12864 (Salona).. viae militares). Aquileia-Carnuntum. Pomorski sa i Malom Azijom odvijao se i direktno. i to oni koji u Puli.obali u predrimsko doba. Cjelovit opis prliLika na nar !oj . Cf.Burnuma a prema jugu preko Narone i Skadra (Scodra). Za srednjeg vijeka opet je dobila svoju vrijednost za promet Dalmacije u Slavoniju i Ugar sku cesta uz rijeku Neretvu. Iaderu i Saloni veze sa mre " om kopnenih komunikacija. putevi od Spljeta smjera ! e u krajeve srednje Bosne.5 do 2 m. Muller. npr. Vidjeli smo da je posljednja vodila preko Trsta (Tergeste) Trsata (Tarsatica)-Senja (Senia) i . Mada istro ! ene dugotrajnom upotrebom i oronule od vremena. Osim toga Dalmacija je sa cijelim rimsk im svijetom na istoku i zapadu bila povezana preko Panonija. 1'1 248 . tako da se nisu mogla dvoja kola. sa Jtinerarom za plov1dlbu od Jedne do druge luke. a na usponima je bila samo 1. na Privali.. bez posredovanja ItaU Itinerar u (Antonini A u gusti itineraria provinciamm et maritimum) uneseni su samo neki od tih putova.. a preko nje sa cijelim rimskim svijetom. Aquileia-Emona-Sirmium-Viminacium i Aquileia-SalonaDyrrhachium. zajedno sa nije u dinarskom prelazila 4 m. n. od jednog do drugog naselja na jadranskoj obali. Itinerarium maritimum ima ove pomorske linije: 496. Scylacis Caryandensis Periplus maris ad litora habitata Europae et Asiae et Libyae. A Salonas Sipunte stadia MD. Prema naseljima ovih dvaju naroda vrlo je vjerojatno da se napadaj u pravcu Salone i naseljavanje pokrajine odigralo du " ove ceste. te je pala cesta Sirmium-Salona u ruke Avara i Slavena. e. da je to bio kod upadanja Avara u godini 598 . izd.Normalna ! irina Dolabelinih cesta. Dolabeline ceste su imale veliko historijsko Poslu " it se Patscha: »Padom Sirmiuma otvorio se potpuno put u Dalmaciju.. mo " e se uzeti.6 7 497. Pa[liz 185'5. ako po zabilje " ene postaje sravnimo sa na ! om cestovnom kartom« 11 • Sve ceste u provinciji Dalmaciji su jedinstven sistem.1 2 3 8 u- De HistTia a Pola !ader in Dalmatias stadia CCCCL. koji je preko Akvileje bio povezan sa Italijom i ostalim zemljama carstva. bogate raznim rudama. pr. K. Iz Akvileje su polazile velike komunikacije. 414. De Italia ab Ancona !ader in Dalmatia stadia DCCCL ab A t emo Salonas in Dalmatia stadia MD . Pomorske veze su bile sigurno jo ! mnogo razvijenije. ecc. ! to se jasno razabire. jer se morem moglo broditi bez smetnji u svim pravcima. 1902. donoSii Pseudo-S:kJilaksov archetypus iz IV st. To su bile prave ceste (viae munitae. kada je o priobalskoj plovidbi. koje su Ilirik i Podunavlje povezivale sa Rimom: Aquileia-Lauriacum. GZM. . Ove komunikacije ostale su takve i u kasnijim ne koja su nastala uslijed dugotrajne upotrebe i prirodnih nepogoda. u Geographi Graeci minores. ove razgranate putne mre " e jo ! je kada se u obzir uzme i pomorski promet koji se nastavljao na ceste i Dalmaciju povezivao sa Italijom.

213-7>9. i Ravanjskog polja u gornju Ramu.272) 13 • O cestama u rimskoj provinciji Dalmaciji dosta se pisalo : najvi " e se pisalo u vezi sa topografijom pojedinih putnih stanica. Takav je npr. 14 Ta1k.iJ.i nove ceste. Uz takve prirodne putove nisu evidentirani ni tragovi utvrda za za " titu komunikacija . donjim i gornjim strojem. cf. Peut. ali nisu bili umjetno kao glavne komunikacije. 2:3 -:2 6. 40--41 : "Da su Thimlja:nli sve te • c este :iznova sa. poku " ao sam u taj splet komunikacija uvesti neki sistem. 9.VI Schluss) der Naturalis Historia des C. ali ovo je u stvari prvi poku " aj sistematizacije rimskih cesta u jednom dijelu Dalmacij e.519.) u pregledu geografije na " ih krajeva. koji je i Ballif kao nesiguran. Plovidba uzdu ! jadranske obale dopunjavala je dobrim dijelom magistralnu cestu longitudinalnog karaktera Tarsatica-Burnum-Salona-Narona-Scodra-Dyrrhachium (Tab.z gradove.ilih pr. 242 . umjetno ceste. Na osnovu autopsije i tradiranih podataka. ali na starim epihorijskim komunikacijama. Pri tome ne " to kompleksnije su I i III cesta. sa usjecima.gradliH nije vjerojatno u s toga "to v.« 1 249 .pomorsldh distanci daje ti Pl'inije Starli:jli (.idimo da njeke od n. D.3 4 520. Itin. Na taj rekonstruirana mre ! a rimskih komunikacija pokazala je na primjeru Delminija da se ni i aglomeracije nisu morale nalaziti na poznatim itinerarskim pravcima.. niti se ti pravci uklapaju u podatke itinerara. i put preko Pakline pl.inciH !. 1 popraVIiLi.raphie. VLI (1 1385). jer su a upravo njihove trase jo " su uvijek u nauci sporne.1 2 Inter Dalmatiam et Histriam : insulae Absoros Brattia Solentia Issa Lissa Corcira Melta (Melita) . Anton. e. dio terena pregledan je in natura.o.olaze :kr. " to se vidi i po kombiniranoj liniji Aquileia-Tergeste-Ningum-Parentiurn-Pola-traiectus sinus Liburnici Iader usque stadia CCCCL-Blandona-Arausa-Praetorio-Tmgurio -Salonas.).. posebno u Bosni i Hercegovini. svega m . . a Melta Epidamos stadia CC . u zbirci Quellen und Forschungen zur alten Geschichte und Geog. uzev " i za podlogu Dolabeline natpise. CXCVIIII (Itin. 1904.izuzev prethistorijskih gradina. Anton. koja je vodila dublje kroz unutra " njost zemlje. p .j na glasu bez dvojbe. naselja i gradova. pojava koja se redovito i uz glavne.j za njihove svrhe slu!Ho. itinerari bilje ! e po " tanske stanice. koji su se. istina. D e t l ef s e n. nasipima. cap. BerLin. n.L j u b VHAD. kojli su :i pri• j e Rimljana obstojali . U ovaj sistem su samo one ceste za koje se moglo utvrditi sa po njihovim arheolo " kim ostacima. kao Avendone i Arupio. Ujedno bi to da su Rimljani sagradili samo osnovne pravce. " to su gotovo bili. odnosno dolinu gornjeg Vrbasa. g. koristili i u rimsko doba.. Tamo gdje toga nema i gdje se samo sa u tvrdoj kamenoj podlozi mnogo je vjerojatnije da se radi o putovima. a da su se zadovoljili ostalim putovima koje su zatekli1 s tim " to su ih tu i tamo prema potrebi uredilP4 • Kao " to je istaknuto u uvodu. 270. pa cesta mo ! e i kroz neko znatnije 13 INei k e od ti'h . . mjekaldrmom itd. Rimljani bit na"H.io i jedan od prvih cesta u na·"oj prov. Zato takvim putovima nisam vodio nijednu od tradiranih cesta. Die geographischen Buher (II. a koja je poznata i u drugim provincijama carstva. Pli nius Secundus. Osim toga. gdje jr i m tre'!:lalo da \budu.o je o tome 1pmblemu misl. da su bile umjetno komunikacije (viae munitae). a otvor.

jer se pokazalo i pored i izvjesnih lakuna. et sa civilisation« 1". 33. Mo " da n ovi arheolo ! ki. nadam se da ovi rezultati poslu " iti kao dobra osnova svima onima koji se budu bavili a nkomunikacija i topografije rimske provincije Dalmacije 15 J.naselje a da ga ne spomene. izdvajanje prostranog ager publicus-a. za koja sam svjestan da ne i posljednju Podacima koj e sam otkrio ili interpretirao nije ni izbliza kompletiran ovaj ! areni. 5. jer se ne smije zaboraviti da »a pas egal ma1·chent sur la route les legions de Rome. u prvom redu careva Au gusta i Tiberija. M a T t e n s. da je ona najbolji oslonac za hodolo ! ka istra " ivanja. Archaeolog. ali se u historijskoj perspektivi pokazalo korisnim i za samu zemlju. Time je ujedno rehabilitirana i Tabula Peutingeriana. Les routes roma ines de la Belgique. Istina. 1957. kakvi god bili novi nalazi. te komunikacije ostati u upotrebi kroz cijelo vrijeme r imske vladavine. Ipak.). i a Belgica. Uz neke nadopune. posebno za vladavine cara Klaudija. ali vrlo fragmentarni mozaik. Potrebno je jo ! dosta truda i podataka da se on dopuni. a i modificirati ova istra " ivanja. a napose epigrafski nalazi. proces koji je intenzivno i drugim vidovima romanizacije (kolonizacij a. da se na obali Jadrana i ekonomski ! to pove " e sa Italijom i Rimom i da se na taj potencira proces romanizacije i mediteranizacije ovog evropskog prostora Jadrana i Dunava. Bruxelles. 250 . U izgr adnji ovako na ! iroko zasnovane mre " e cesta vidi se plansko nastoj anje Rima. peregrina u vojne jedinice i dr. Osnovni sistem cesta bio je pod upravom agilnog namjesnika Publija Kornelija Dolabele. odmah nakon sloma ilirskog otpora u Iliriku. Na kraju " elio bih jo ! jednom historijski pionirskog pothvata Rimljana na polju izgradnje komunikacija kod nas. i njihova tuutvrditi i pro ! iriti. urbanizacija. bilo je to na liniji politike carskog Rima.

Man k ann n u r v oraussetzen. da u ns epigraphische Zeugn isse n ur bru ch weise vorliegen (Jader.20 n. obwohl in der Zwischenzeit die K enntnisse iiber unsere Antike du r ch neue Funde auch bereichert w u r den . Iegatu s Augusti pTo pmetore) in Dalma tien (14. in der nur ein Teil d es systematisch krokier ten K om m unikationsnetzes. die bis zum h eu tigen Tage die Grun dlage dieser P roblematik b ilctet. Das war a u ch die Anregung ftir diese (derzeit n ur partielle Ar b eit). K olonisation. Rekrutierung in Hilfslandwehr. Urbanisierung. dieses eb en eroberte und p azifiziert e Gebiet an der ostlichen Adriakuste militarisch sowie okonomisch womoglichst fester mit Italien zu verbinden und damit den Prozess der Romanisierung und Mediterr a nisierung dieses ausserst bedeutenden europaischen Raumes zwischen der Donau und der Andria zu potenzieren. das die ersten r omischen Kaiser . m it der Absicht v or allem d es Kaisers Augustus selbst. die mit dem Nam en eines der ersten un d b ek anntesten r omischen St atthalters P ublius Cornelius Dolabella (P . Bl au die ersten Angaben ilber die Kommunikationen in Bosn ien u n d der Herzegowina (1866 und 1867). Es wurden nur jene Strassen behandelt. Wir besitzen jedoch noch immer k ein e system atische A r beit iiber die r omischen Str assen. okonomischen und ander en Grunden ·.auf dem Boden der r omischen P rovinz Dalmatien errich tet hatten . Z . Epidaurus). 251 . dass zu Dolabellas Zeit n och ein ige Strassen erb aut worden sind. Aus der Err ich tung dieses umfangreich en Kommunikationssystems geht ein e Bemuhung des rom ischen Staates h ervor .DOLABELLAS STRASSENSYSTEM IN DER RtlMISCHEN PROVINZ DALMATlEN (DOLABELLAE SYSTEMA VIAfRUlVI IN P ROVINCIA HOMANA DALMATIA) Z USAMMENF A SSUNG Gena u v or hun der t J ahren veri:if:fentlichte O. u. Nur m it Ausnahme von Ser gejevski und hab en dagegen alle spateren Nachforschungen d em Ballifschen Wer k w enig gegeben oder genommen. Dieser Prozess wurde auch von anderen Formen der Integration und Romam sierung d er autochtonen illyrisch en Bevolkerung und des Rau m es begleitet (Sep arierung des geraumigen ager publicus. Sie bilden die Grundlage fur das romische Wegenetz in unser er P r ovinz.) verbunden sind und die auf den Insch riften aus Sal ona (CIL III 3198 a = 101 56 a + 3200 un d 3201 = 10159 + 3198 b = 10156 b) erhalten blieben. Zu dieser Zeit sind u. usw).a us militarisch .st rategischen. Corneliu s Doiab ella.ngefahr a u ch 75 J ahre seit der Herausgab e der bekannt en Arbeit ilber die r omischen Strassen in Bosnien und der Herzegowina von B allif vergangen.

wann immer moglich. dass er ins Breuker Gebiet des unteren Bosnaflussgebietes fuhrte.sowie ihr heutiges A u ssehen. kartographische. dass m an die ungerechten Kritiken der Tabula nicht beachten soll.inf auf den Inschriften aus Salona erwahnten Kommunikationen behandelt. von welchem keine archaologischen Reste in situ gefunden worden sind. Grundbedingung hierfur ist eine gute K enntn is des Terrains und der Kommunikat ionsreste in natura .unter anderen das Problem der vorromischen Strassen b ei u ns. Ein besonders hodologisches Problem stellt der Dolabellas Verkehrsweg ad Bathinum flumen dar. Der Autor hat seine Exposes in einige Kapitel eingeteilt: In der Einleit ung wurde zuerst die rege Aktivitat d es Statthalters Dolabella bezuglich des Strassenbaus in Dalmatien betont. der sogenannten Itenerarien uberliefert w orden sind. Im epigraphischen Anhang am Ende der Einleitung ist der Text der Solinaer Inschriften angefuhrt. uber deren Glaubwurdigkeit sehr viel geschrieben wurde. Ja blanac). dass die Dolabellische Kommunikationen eigentlich mit Strassen identisch sind. der Grundrichtung und deren Verhaltnis zu den Ansiedlungen und zur Ter rain-Kon figuration. Durch Konfrontation der Quellen und anhand der Analyse der ' Terrainsituation (Terrainkonfiguration) folgert der Autor im ersten Ka- 252 . Itinerarium Antonini. AnonymiRavennatis Cosmographia. Danach wurde eine kritische Quellenubersicht angegeben (Solinaer Schriften. Peut. wahrend die Itinerarstrasse Salona-Burnum (Tab. Anton. Peut) dem sudlichen Segm ent der Dolabellas Strasse ad imum montem Ditionum Ulcirum entspricht.). epigraphischen und historischen Quellen folgert der Autor. Es wir d ferne r uber die Methodologie der hodologischen Forschungen gesprochen: jeder Beschluss m u ss das Ergebnis einer komplexen Ansichtname aller Elemente sein . Der Autor ist der Ansicht. Tabula Peutingeriana. und das alles soll . So bildeten eben die Dolabellas Strassen auch die Grundlage des spateren romischen Kommunikationssystems in Dalmatien. a. Die Strasse a colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici ware mit d er itinereren Kommunikation Salona-Servitium (Tab. Iader. und Itin. obwohl man gewisse Korruptele und Lakunen nicht bestreiten kann. Durch die Rekonstruktion ihrer Richtungen und anhand der Meilensteine und anderer archaologischen. Von den schriftlichen Quellen bietet praktisch die Tabula den grossten Nutzen. Zum Schluss werden einige technische Char akterist iken der Dolabellas Strassen erwahnt . die Frage d es geraden Lau fes der romischen Kommunikation en in den G ebirgsgegenden. aber man kann auf Grund der lingwistischen. Issa. epigraphische Zeugnisse. das Vorkommen von Radspuren (Spurillen) usw.). identisch. seine Tatigkeit jedoch ist auch in einer ganzen Reihe epigraphischer Zeugnisse ausserhalb Salona aufgeschrieben erhalten (Epidaurus.es handelt sich um gebaute Strassen bis zu 4m Breite (viae munitae) . archaologisches Mat erial u . Peut). die uns in spateren Quellen der Antike. Es wurden auch einige h od ologischen Problem e nur kurz behandelt . epigraphischen und historischen Angaben und Kriterien folgern. durch epigraphische. historische und andere Angaben uberpruft werden.der archaologischen Strassenuberreste und d er damit verbundenen Objekte. und die Kommunikation ad Hedum castellum Daesitiatium mit jener Salona-Argentaria (Tab.Es wurden insgesamt fi.

Peut. die auf der Relation von (Aequum) bis (Leusaba) eigentlich zwei verschiedene Trassen verzeichnen. 253 . Z. Ant. Jahr bis (Andetrium) erbauten Teil jen er Strasse. Auf Grund gewisser Indikationen folgert der Autor. w a hrend die Dolabellas Strasse in Srbac an der Save (Urbate) endete und wahrscheinlich folgenderweise trassiert wurde: Salona-Prolog (in Alperio)-Livno (Bariduum)-Kupre! ko polje (Ionnaria)-dolina Plive (Balo(Leusaba)--Krupa na Vrbasu (Lamatis. welche die Garnisonen der XI. Nordwarts bis zum Fluss Sava bilden die beiden Itinerare dieselbe Kommunikation. Ant. Kapitel wurde die via Gabiniana behandelt. benutzte. Peut.). In dem II. Es handelt sich nur um einen im 17.). Deshalb bezeichnet der Begriff ad fines pTovinciae IilyTici die Grenze der Illyrik-Provinz und nicht die Station od Fines (Tab.). Zum Schluss wird die Dbersicht der Meilensteine gegeben (Karte I). mit Unterschied. dass die Dolabellas Strasse ad fines pTovinciae IllyTici jener von der Tabula entspricht. Die Abzweigung des Itinerarium Antonini bog bei Prolog im Livnoer-Feld nach dem (Salviae) ab. Jahr n. u. und VII. a. in diesem Fall zwischen Oseriates und Maezaei.) fUhrt. z. die im Jahre 16/ 17 n. dem gallischen Begriff Equamnda ahnlich.civitas Urbatensis loziert wird. u . eine schwere Niederlage in den KlUften der dalmatischen Zagora erlitt. Die Meilensteine sind nur fur die Abzweigung uber das bekannt (!tin.l ' pitel. Der Autor beschreibt dannach ausfuhrlich diese langste Dolabellas Strasse auf ihrem Weg von Salona bis zum Fluss Sava. dass die Dolabellasstrasse a colonia Salonitana ad fines provinciae IllyTici bis zum Fluss Sava fuhrte und zwar bis zur Mundung des Flusses Vrbas. insbesondere Wegemarkierung (Milliation) durch Meilensteine u. dass die Tabula-Strasse in Bos. u. Anhand dieser Angaben und relevanter archaologisch er Funde ubiziert er die Wegestationen der beiden Itinerare. fertig wurde per vexillarios legionum VII et XI (siehe die tabellarische Ubersicht). indem er ihre Trasse anhand archaologischer Uberreste auf dem Terrain etappenweise bestimmte. die nach dem romischen Feldherrn Aulus Gabinius benannt ist. Die Bezeichnung der Wegestation ad Fines ist offenbar ein vorromisches Relikt. wo gewohnlich die UTbate . Aemate)-Banja Luka (Castra)-Lakta ! i (ad Fines)-Sava (Urbate?). welches die Grenze der Stammterritorien bezeichnet. Gradi ! ka (Servitium) endet. der im Jahre 47/48 v. die andere uber das (Hin. und fUhrte uber Pecka (Sarnade) nach Leusaba wo sie mit der Abzweigung der Tabula zusammentraf. dem man an dem Stammgrenzen (Cite) in Gallien haufig begegnet . und von denen eine uber das Kupres-Feld (Tab. und auch andere Faktoren wie Markierung (Milliation) der Itinerare und der tatsachlichen Distanzen auf dem Terrain selbst nach festgestellter Trasse. Beide Trassen sind separat beschrieben und konnen anhand der Strassenuberreste im Karstterrain bis zu den letzten Ausdehnungen des Dinara-Gebirges nor dwarts in Richtung der Pannonischen Tiefeben e verfolgt werden. was auch den Auffassungen der alten Autoren nicht widerspr icht. sowie ihr gegenseitiges Verhaltnis. aber ihre Wegestationen (mansiones) sind verschieden. Anschliessend wird eine Ubersicht der Auffassungen fruherer Forscher uber den Lauf dieser Kommunikation gegeben. Z. Legion Bumum und Tilurium verbinden sollte und die erst im 20.

piert wurde. ist der Autor der Meinung. das Sarajevoer Feld und die Romanija). und die auch im Jahre 19/20 n.. Siehe d ie Ubersicht der Meilensteine (Karte II) . Diese regionalen und lokalen Verkehrswege sind meist auch auf einer autochtonen Grundlage enstanden und behielten in einigen Fallen auch ihr vorromisches Aussehen. Da die archiiologischen Dberreste dieser Kommunikation am Terrain nicht festgestellt werden konn ten. nach zah lreichen Meilensteinen zu urteilen. In dem III. Kapitel wurde die Trasse ad H ed um castellum Daesitiatium behandelt. Z. dass es sich um den Bosnafluss handelt.) erbaut. Von dem Travniker Feld ftihrte die Strasse weiter nach Zenica. die der Autor nach durchgeftihrter Analyse des epigraphischen Materials ins heutige Bugojno an dem Fluss Vrbas loziert. = Bistu e N ova irgendwo in Zentralbosnien. u. lingwistisches und topographisches Problem und k ommt zu der Schlussfolgerung. Argentaria (tiber Kiseljak. u. 254 . Die Fortsetzung der Strasse uber Grabovo und Drvar ins Sanatal wurde. Peut. Ferner erklart der Autor d ie Geschichtsforschung dieser Kommunikation und gibt eine detaillierte Beschreibung der Trasse etappenweise wie folgt: Salona-Trilj (Tilurium)Bukova Gora (Ad Libros)-Privala (In monte Bulsinio)-Duvno (Bistue Vetus)-Otinovci auf dem Kupres (Ad Matricem)-Bugojno (Bistue Nova)Mali Mo ! unj (Stanecli) . . Kapi tel) war das Breuker-Gebiet am Unterlauf der Bosna. Kapitel werden bedeutendere Anschluss-und Lokalstrassen (viae vicina l es) und zwar jene die die Dolabellas Hauptverkehrslinien verbanden nur kurz behandelt. Durch die ad Bathinum flumen (IV. fertig gemacht und spater bis zu der silberreichen Argentaria am Flusse Drina verlangert wurde (Tab. Sie erstreckte sich in der Richtung der alten vorromischen Kommunikation durch die Tiiler der Vrba und bis zur Krka hin. Peut. das wahrend des Baton-Krieges definitiv okku. dass dieselbe bis zum Travniker F eld (bis zur Station Stanecli) identisch mit der Strasse ist. m it Salona v erbunden. . Zur Bestimmung der Trasse dieser Strasse ist von entscheidender Wichtigkeit die Ubikation mu n Bist . Die Trasse der Strasse ad imum montem Ditionum Ulcirum. Sie ist mit der Itinerarstrasse SalonaAndetrium-1\'Iagnum-Promona-Burnum identisch (Tab. insbesondere diejenigen in Gebirgsgegenden und Flusstalern. Z. fertiggestellt wurde. und die spiiter bis Argentaria gelangte. u.. Die Magistralen zweigt en sich durch das Innere des Landes in eine ganzes Strassengeflecht und waren miteinander verbunden. deren Teil a uch die via Gabiniana ist.). die ins Gebiet d er Diisitiaten ftihrte. zur Zeit des Kaisers Klaudius (47/ 48 n. die eine integrale Verbindung innerhalb des Landes m oglich machten. welches gleichzeitig mit den Breuci pazifiziert wurde. Auf diese Weise wurden auch Querverbindungen hergestellt. bestimmt der Autor in Richtung Salona-AndetriumBurnum-Knin-Strmica-bis unter den Berg Ilica (mons Ditionum Ulcirus). im Jahre 19/20 n . Z. Den Endpunkt der Dolabellas Strasse das Hedum castellum. Im VI.beendet wurde (siehe Kapitel V) . . lokalisiert der Autor in die Nahe von Breza im Bosnatal. Ubersicht der Meilensteine (Karte IV). welche ins Gebiet der Dasitiaten am Oberlauf der Bosna ftihrte. In diesem Zusammenhang d iskutiert er tiber das Hydronim Bathinus als tiber ein palaographisches und epigraphisches.). wo sie ins Bosnatal hineingelangt und sich weiter nach Doboj hinaus erstreckt.

Delminium in Prisoje zu ubizieren. Vom t echnischen Aspekt au s war das geradezu ein grandioses Unternehmen.ologischen Grunden w iderspricht) und schlagt v or. h .wegen okonomischer Grunde. Vlas die Strassen betrifft .des Delmatae Eponyms verfiigt . Ausser den Strassen. Auch einige v on ihnen wurden noch zu Dolabellas Zeit erbaut oder angefangen. benutzt und wer. a. . das in den Itinerarien nicht erwahnt wird hangt mehr oder weniger auch das Lozieren iibriger Station en auf der Strasse Salona-Argentaria ab. bedeuteten diese Bestrebungen d es Staates in der h istorisch en Perspektive einen grossen F or t schritt auch fUr d as Land selbst. = Bistue Nova (Tab. die in Solinaer Inschr iften a ngefiih rt sind. Was das Lozieren dFs Delminiums betrifft. 497. wurde durch gliiklichen Fund der Grabinschrift Publius Aelius Juvenalis. schon in der ersten Ha!fte des I J ahrhunderts n . 255 . Von der richtigen Ubikation der mun. ver wirft der Autor das Lozieren in Duvno (was den hodologischen und archii. und das in der letzten Zeit der a nnehmbaren Losung Budrovich) viel naherlag von jener Patschs. d . Z. wenn man den regen Seev er kehr uber die Adria in Betr acht zieht (!tin. Peut. Bist. sehr bedeutend fUr da:!! Kaisertum. unweit von Duvno.hinsichtlich des Reichtums an natiirlichen Ressourcen der P r ovinz . Dieses Verkehrsnetz gewinnt noch m ehr a n B edeutung.gen und feindlichen Land ein verhaltnismassig dichtes Kommunika tionsnetz errichteten. Narona. Questors.hr end des Aufenthaltes der Legion in Dalmatien b eendet . Dekurions und Duumvir municipi Delminensium aus Prisoje (Bu ! ko Blato). J hd. das Patsch auf Relation Lib (vorromisches delmatisches Delmion)-Duvno (romisches Delminium) lozier t . was mit d er Zeit zum vollen Ausdruck k ommen wird. In der Schlussfolgerung beton t er die Schnelligkeit. wurden auch m ehrere ande re Verkehrsstrassen erbaut: T arsatica-Senia-Burnum---Salona-N ar ona Dyrrhachiu m. 270.::::n m anchenorts auch heute n och gebrau cht. welcher Ort auch genau wie Duvno liber alle Bedingungen beziiglich der Unterbr ingung einer solchen epichorischen Ansiedlung -··. sowohl wegen Verbindungen mit den benachbart en Provinzen und dem L im es an der Don au als auch . die definitive Bestiittigung bekommen fur das Lozieren dieser b edeutenden delmatischen Ansiedlung irgendwo auf dem Duvnoer F eld. 519 und 520). und so werden auch diese von Dolabella als militarisch erbauten K ommunikationen (viae militm·es) auch offentliche Kommunikationen w erd en (viae publicae) manche unter ihnen sogar auch mit organisier tem Postverkehr (cursus publicus). In Duvno soll jedoch die Wegestation Bistue Vetus loziert werden (Karte II). Ant. so wurden sie bis zum 19. Kapitel).) und des Delminiums. u.In einem separaten Exkurs erortert der Autor die Ubikation des Delminiums (VII. wo auch das Grabmal gefu nden w urde. Obwohl der romische Staat die Politik der Sklaverei und Ausbeu tung verfolgte. 496. Obwohl man nur auf Grund dieser epigraphischen Zeugnisse noch nicht von einer naheren Lokation Delminiums sprechen k ann. mit der die Romer in einem gebirgi. u. Das war schon wii. womit die alte Auffassung beziiglich Ubikation dieser St adt bei Trilj an der Cetina endlich aufgegeben w urde.Sarajevoer Feld-Romanija.

In dieser Arbeit wurde nebst dem Grundproblem. auch den Fragen der antiken Topographie und Toponimie dieses Gebietes ein bedeutender Platz eingeraumt. 256 .lh"1'\atlk beruht. auf denen auch ein grasser Teil der Ergebnisse behandelter Prot. das mit dem Strassenbau verbunden ist. ebenso wie auch den Fragen der inneren Urbanisierung und admini'itrativen Organisation der Provinz. besonders aber den wirtschaftlichen Verhaltnissen des Landes. Die Arbeit uber Dolabellas Strassensystem stellt nur den ersten Teil des geplanten (grosseren) Werkes von den ri:imischen Kommunikationen und deren Topographie in der ri:imischen Provinz Dalmatien dar.

INDEKSI .

.

134 Aelius Iuvenalis. 246 Andautonienses 44 Andrija. Dezitijatski 131. putopisac 150 Mile iz Kule (Rogolji) 87 Todor iz 90 Bajan. dec. 64.. 193 Cup. 19. 249. 242 Daesitiates 27. 200. 30. 245 Dandolo. 30. car 41-54. 190. P . 246. g . Camillm Scribonianus.. 64. 136. 221. 56. A. Ph. panonsko pleme 18. 146 Cornelius Dolabella. 19. 127. 208 Claudius. 201 Bato(n). A. 185. L. biskup Bestoensis 135. 193. 70. Bathiatai. 1!t4. 92 Aelii 67. 197. 184 Bauer. kralj hrvatski ugarski 1235-1270. 134. Evlija. g. 197. 49. 55. 50. Aelius Rastorianus. 243. 250 Crna kraljica 69. . quaestor Bato Liccai f. m. mun. 31. 246. 171. 247. 131. 51. 47. g. 110. 197. 196. 134. 49. Bathiatae 193. ll . 68 Bela (IV). 183. P. reljef 76 Castellum Baridustarum 51 Cezar (C. 195. C. M. 131. 148 Petar. 189. kralj bosanski 1391-1395. car 161. 196. Iulius Caesar) 19. car 15. 141. 234 Aelius Proclianus. Aelius Victor Varanus. dec. 148. Hl. providur Dalmacije 19 259 . 201 J. 180 Cvijo. 199. avarski hagan 74. 130.180. 246. 193. 49. 128. 110 Ballif. 188. 244. 247. 15. 12. 122 Aelii Nepos et Dasas Arbonis 78 Aelius Iustus. P. O. 112 Arruntius M. 199. P. P. 142 Aurelius Tiro 144 Avari 58. 123 Basler. Todor saradnik iz Vedrog Polja 215 Dabi ! a. Delm. P. 247. 49 Breuci. 16. 43. P. 199. 195. mun. namj. dec.. 82 August Oktavijan. 198 Blau. 209 Butuates 51 Beathus Rhenanus 193 241 Ae?]matini 115 Aequenses 59 J. 78. 141 P.a) INDEKS IMENA (NARODA I OSOBA) M. 130. Iliri u Erdelju 51 Barizaniates 51. 228. 131. 183. 211 Alfoldy. 185. 19. Dalm. g. 250 Cons. Aelius Pi . 146. 194 F. 50. 240 i d. 204. 194. 142 Aurelije (Marcus Aurelius). 140 Aelius Ursus. G. 245. Salv. 204 munn. saradnik iz Sipova 107. B ist. 210. 12. 131. 17. m. 144. 190. 148 Burnistae 207. 196 Bato. 18. 115 Attis. 219 Bistuates 134. 223 Budimir. 196 Budrovich. 133. 205. H . saradnik iz 68 Baridustae. 248 Aurelii 67. 206. Vicko. dec. 246 Ae1ia Buo 241 Aelia Procili(ana?) 135 Aelia Tertulla. 198. mun. 193. 248 Azinates 134 Celebija. dec. P .

49 Kiepert. povjes111i82 Decije. A. Licinius. . 106. 241 Had " i Jusuf Livnjak. 204. car 238. car 284-305. . . 149 · Marko zv. 50. g.142 Flavius Nepos 142 Flavius Seneca. Bis . 169 Julijan. 106. dec. 106 Karakala (Caracalla). Klaudije H (9othicus). dec. 195. 208 ' Klaudije v.. car 218-222. 189. namjesnik Panonije 197 Jupiter Kapitolijski 238. 361-363. prof. 189 Delmati (Delmatae. Bist. T. M. car 249-251. g. 83. Surio. T. 123 Ivan. 136 I. Julius Philippus). putopisac 243 Hirschfeld. 197 I conius L . 51 Genius Osiniatium 56 Kahler. 134 260 . 163.11e 193. 'nvir Bist. 106. veteran 56 A. H . Karantan 86 Hadrijan (T. 131 B. L . 50 . 189 Flavii 139. Antonius Gordianus). 239 Justinijan (I). 28.244. v. . 190. . garski 83: Ante' 'iz Cele 69 Kovinjalo.. putopisac 8(?. mun. O. 138 Flavius. 147 I. 134. 175... car 337. g. bosanski namjesnik 95 feroces Dalmatae 127 Figu! (C. 130. ·' kraljica Marija (sc. A. Mitar iz Blagaja (Kupres) 118 . 185 Frankopan. 178 geograf iz Ravene 41 Germanik. Minitius Fundanus. 56. 106 Lucius. 100 Elije Tito (Aelius Tito) 76 Euplo . 189. 204 I asi. vir egregius 135 Flavius Varronis f. H. Martius Figulus) 236 Filip (M. g. . 246 Dolabela v. Dalmatae) 18. 171. 154. dec. 247 Divo Augusto. 58. panonsko pleJ. 244 41. kralj hrvatski i u:. ' Fliwius . 133. TereziJa) 78 I. 189 Junije Blez. T. ban hrvatski 82. 151 Gvido (Guido). v. 50. Deuri 78 D ezitijati v. Flavius T. car 177-192. R. 203. m un. Daesitiates Dicioni (Ditiones) 198. 138 T. 209. g. Tiberije. Antun.Dandolo. 189 ·Konstancije (Constantius II). geograf 21 La ?]matini 115. f. 142 Flavius Licinianus. Hoffer. g. 134 Hoernes. 135 Hrvati 243 Husref-pa ! a. sin Druzov 218 Gordijan (M. 240 i d. 120. :. 211 Dijana 72 Dioklecijan. 54 N. M. . 127 Lizaviates 51. 29. Matija. C. g. occisa viatoribus 188 Evans. car 268-270. A. 49 Hasan iz Starog Sela 84 Benedikt. 13. Claudius Klaudije. 234 Korvin. miljokaz 190. F. 147 Honoratus cl. Gabinius. g . 211. 49. car 138-161. 237. g. 83.. 231 ' A. Krsto. v..361. Cornelius Dolabella Domaszewski. car 527-565. Flavius. Delminenses 59. Aelius Hadrianus). 235. 90. g .. fra 106 pleme pol] E!) 219 ' ' Komod. car 244- 249. Aulus 18. don 66. car 211-217. 211 Elagabal. car. 49 Kiepert. 189 S. . g. 84 Fundanus.. bosanski namjesnik 83 Iapodes (Japodi) 198. 126 Ferhad-pa ! a. g. 14? · Fl:avio Aprioni.

30. 194 i d. J ovo iz ! eho vaca 92 Tito. 209 Pseudo-Scylax (pseudo-Skilaks). 163. 149 Miniciu s Fundanus. geograf 21. 134. Patsch. g. G. bosanski namjesnik 171 Trajan (M. 189 Mayer. 19. C . D. 135 Turci 219 Tvrtko I. 69. g. 23. 246 Pa ! kvalin. ing. 196 227 Mezeji (Maezaei. A. V . 15. V . 109. 197. 52. 127. 221. 50 Novenses 59 Sabina Tr-anqui!lina. namjesnik Dalmacije (?) 103. H. 195. 190. 200 D. 109 Saria. 135. 234 Ninienses (?) 211 Nisidius Secundus 64 Novak. W. 110 Mi ! ura. CMnelius Scipio Na. 50. 191. 83 Tiberije. 198 Osi niates 56 Ostoja. 246. e. geograf 203 Stridonenses 211 M. 19. geograf 19. 148. e. 203 prirodo- Tacit (Cornelius Tacitus). 146 Mijat. Ulpius Traianus). 148. 247. 50. 127. 226 Sardeates 78. 142. 139. car 14-37. 204 S avan iz Trij ebova 92 Miller. 43. centurio 115 Z . car 217--218. Th. g.Makrin (M. Promonenses 207. panonsko pleme 41. Oserijati (Os(s)eriates) 18. bizantski car 110 Maximinus Trax. 203 Radimsky. 50. 189. 45. g. 193. 246 Tomaschek. . 150. 135. L. 131. Opelius Seve-rus Macr-inus). g.sica) 235. 133. 95 Silvan 72 Silvanus conserv(ator) 239 VL 95 Slaveni 110. 19. Aurelije Martens. 138. Maza·ioi). car 235-238. 236 N eme sis Pia 218 Nepos . 131. car 171 Thalloczy. 183. P. 243 Manlius Coelius. car 98-117. 52. 248 Nikola iz Racuna (Krupa n /V) 93 Pazinates 134 S 211 Petrikovits. 58 Mocsy. 243. 149. 134. 206. 106. 250 Mauricije. 247 Trebonijan Gal. 49. 171. J. car 79-81. 230 N a sika (P. A. 125. Savenses (?) 198 Sedatus Augustus 218 Septimije Sever. 74. 246 Sicinius Macrinus. kralj bosa nski 242 pagani Promonenses 209 Panoni 130 E. 45. hajduk 122 Topal-Pa ! a.iller. 16. C. C. 157 Ravenat (Anonymus Ravennas). A. 144 P linije 109 Plinije Stariji. car 251-253. g. . 248 Stjepan II ban bosanski 242 Strabo(n). 51. 181. carica 163. 191 Salviatae 211 Sapuates 115. 135. von 54 J . 131. 106. car Hl3-211. 195 Moiza. geograf 248 Ptolomej. 41. 149. 250 Tica. 35. 19 Riditae 59. L. 15 Tatari 219 Teodozije. 231 Sergejevski. 17. 147 Mommsen. 67 Truhelka. 195 M arija Terezija 82. 246 Mi. 144. g . kralj bosanski 242 261 . 93 Marko Aurelije v . 222 Trosius Crispu s. 100 D. 121. B. sluvac.

178 poslanik 262 . 195 Vespazijan (T. 106. car 251-253. J. J. 175. g. car 69-79. Katarino. 240 Zeno. g. 150. 194. 193. 221. 139 Victor decurio 239 Velleius Wilkes. 131 Paterculus. 176. pisac 32 M. 50 Vitruvije (Vitruvius Pollio). 193.Ulpii 142 Voluzijan Gal. G. 55. Flavius Vespasianus). 161. 196 Valens princeps Daesitiatium 183 Varcijani 44 Veith. C. 192. 222 N.

104. 196 126 224 100 na Klisu 54 Ba . 193. 134. . 47. 142 Aquileia 19. Aikouon kolonia (= Aequum) v. 44. rijeka 192. 96 Aequum (Citluk kraj Sinja) 41. rijeka 81 Banja Luka 42. 79. 140. 127. . 22. belarni pregled Aquileia (Akvileja) 132. 124 Baljvine 225 Banica. 216. 82 (burg). 100. 179. 212 Begovac. 246. 100 Ad Libros 23. 18. . flumen. 113 Bariduum 42. Gradi " ka 98. 204. 131. 230 230 Bila 227 Bilajce (Bjelajce) 106 Bilanovac 180 Bili brig. 125. bre ! uljak 54 263 . 136. 223. 81. 58. 97.!fluJmen 194 60 Balbeis 73 Balcum = Baleam (?) 110 Balea 110 Balina glavica 207. 82 Bara polje) 214. 197. 208 Baloie 107. Ta- 126 125. 51. 218 Ad pretorum 230 ad summum montem D itionum Ulcirum 205 Ad Turres 247 Ad Zizio 19. 228 Andretio 206 naseobina u Sinju 55-56 Apeva 225 Aquae S. 224 Ad Matricem 165 i d. 123-125. 225. 181. 196 Bastasi (Livanjska polje) 47.b) INDEKS MJESTA (NAZIVA) Absoros 249 ad Bathinum flumen 183. 219. 125. 103 Bersel(l)um 200. 217. . 191 na Janju 116 Babina dolina 216 Babin Do (Janj) 116 Bacuntius. 95. ad fines provinciae Illyrici 42. parcela 118.) 108. 45. 201 Bath/sinus 193 Batinus 193 Bednja. 57. 128. 205 58. 130. 98 Berbir v . 246 Aemate (Lamatis?) 54. 64. Bos. 93.. selo 97. 126 49. 187. 215. 85. 100. 192-198. 92. 246 Ar ! ano 152. . 153-155. 67. 127 Baloia (Rav. ad H edum castellum 192. 102. 218 Ancona 248 Andautonija (Andautonia) 44 Anderba 246 Andetrium 18. 202 ad imum montem Ditionum Ulcirum ad Ladios 79. 230 Arausa 249 Arduba 202 Argentaria 124. 202 Ad Basante 196 Ad Drinum 185. 133. 216. 229 Ba " tine. 173 Ad Pr(a)etorium 98. 183. 186 Adrian oros 237 Ad Fines 43. 81. 94 B egov Han 201 Berek (Mahovljani) 102 Berek. 225 Bigeste 246 210. 226 Baloja 41. 199 Banjaluka (Banja Luka). 90. 123. 220 77. 93. 125. 111. 91. 245. 189. 96. 98. 21. 90. 119 Bat(h)inus. vrelo 88. 78. 74. rijeka 192. 127 Barlovci 97 Basante 192. 182. vrelo (Racune) 93. 105. 83. 131 itd. 97. 86. 186. 89. 214. 244 Asseria 74 Aternum 248 Avendo 230 180. 249 217. 79. 248. 108-110. 94-96. 198 Begovac. 102.

156. 231 Blagaj (Kupres) Blandona 249 Bla ! uj 185.. Z\H. 233. 187. 87 stari grad 82. 181 colonia Claudia Aequum 56 colonia J adestinorum 181 colonia Ris .. 246 Casra v. 130. 220 Brd01"ce (Lakta " ij 98 Brdo. 202. 225 Buhovo 224 55 Bukova Gora (Korita) 152-156. 211. 91. 150. 246. 228 Blidinjsko jezero 166 Blidinje 221 selo 82. 83. rijeka 184. 172.. Bravski Vaganac 216. 224 Borovo polje 121 Bosna.. 226 Bitovnja (Bitovnija) 181. 215-217. 146. naselje na Dinari 60. 224. 248. 205. 233. 188. 83. 153. 188. . 124 Bilibrig 151 Bil(!)ubium 223 Biljani 217 Biljeg u Guberu 123 Biljeg (Janj) 116. 83. 122. 142. 121 93 Bojmunti 69 Borak 122 Borci 15 166. 61. 244 Bisva 225. 249 Busije 88 175. 234. 179. 85 Carnuntum 248 castellum Hedum 188. 114. vrelo 216 Bukva 68 Bulsinius sc. 246 Cetina Gornja 205 Cetina. 203 Ciganska ravan 113 Cigelj 217 Ciglana. 73 Crkvina u Majdanu 107 Crkvina u 111 Crkvina u Podgredi 122 264 . 203. 173 . 166. 18. 220 Bravsko Donje 216 Bravsko Gornje 216 . 223 Bukovik. 100. 245. 197. 223 Brestovsko 180 Breza 142. 98. 170 i d. selo na Janju 87. 243. 183. 82. 132. 189. 116 113 Breberija (Pecka) 77 gradina (v. 226 Bistue Vetus 135. 63. 89. 245 248 Bosina 196 Bosanska Gradi " ka (Servitium) 42. 123. 139. 206. rijeka 192 Branje " ci 75. 80. 92. . 243 civitas Dulmensis 242 civitas Dumnensis 242 civitas peregrinorum 67 Civitas Urbatensis 99 Clandate = Clande 231 Clande 231 Ctisa 52 colonia Aquarum S . 237. 218 Bugar-grad 230 Bugojanske polje 141. 93 Burnum 15. 1234). Tabelarni pregled Castra 79. 150. r'ijeka 58. 126 Bosansko Grahovo 212 Bosanski Novi 230 Bosut. 105. 95. 230. 96. 241. mons 158 Bunari 46. 225 Bla gaj (Japra) 142. 223. 142 colonia Salonitana 41. 94. 79. 235. 215 Biljeg (Trijebovo) 89. 93. 168. (k. 127 Cavtat 18. 244 Borova glava. 227 Bri " evo 117 Bri " nik 244 Brnaze 55 Bud ! ak 96 Budelj Gornji 217. 170. 81. 125. 92 207. 174. 106 104. 209 Biograd (Prusac) 173 Biograd 243 B iskupija 208 Bistrica. rijeka 136. 138. 191. Andetrium) 131 Brekali 152. parcela 215 Cikote 142 Cim 224 civitas Delmena 242. 225 Bu " evac 44 Bu " ko Blato 58. 152 i d. 97. 99. sedlo 121. rijeka 205. 92. 236. 84. 181 Corcira 249 Crkvina (Blagaj na Kupresu) 118 Crkvina kraj " ipova) 111 Crkvina 144 Crkvina (Glavice na polju) 76 Crkvina 71. 160 i d. 243 Bistue 22 B i stue betus 139 B istue Nova 134-136. 180. 19. 183. 102. 210. 244 Buti " nica .j d. 225. 209. 210 Butua = Budva 134 Cagangrad 126 Cagani 126 Carevac 78. 225 Bjelajce (Bilajce) 84. 87. 14'>Bugojno 141-143. 76 Brattia 249 Bravsko 51.Bili Brig. 190.

214. 68. 244. 60. 150. 55 Direklija. sedlo (k. 93 Dobrinjsko polje 94 Doca 55 Doclea (Duklja) 21. rijeka 239 185 Drni ! ko polje Drni ! 206 Drumovi. njiva u Mahovljanima 102 De " evica 180 Dicmo (Decimin) 52. 164. 203. 211. 27. 250 Dune (Duna) 243 Dusina 180 Duvanjsko polje 224. 151 Dolac 226. planina u izvori ! tu Sane 42. 109. 207 Corbegov han 175 Corbegova kaldrma 177 Cotin han 61 Cukle 227 115. 84. 99.Crkvina u Sipavu 108. regio 235. 61. 214. 232. 60. 241. 127. 207 144. 176 Donji Prolog 221 Donje Ratkovo 229 Donji Unac 206. 233 i d. 240. 229 Duboki do (na Staretini) 70. 224. 236. 225. 187. 214 Donji Vakuf 174. 77 Crna rijeka 84. 126. 243 Delminij (Delminium) 21. 44. 173 Citluk kraj Sinja = (Aequum) 42. 151. 243. 239. dolina 91 Crvenice 166. 47 Dirnitor 86 Dirahij (Dyrrhachium) 19. 55. 249. 236. 190 v. 160. 81. banja 94 Divjak (han) 175 Divjaci. 47. 117 231 njiva 89. 241. 111 Crkvina (Crkvena). 85. 124. 105. 127. 212. 241.241 Delmina sc. 151. 80. 92 Domavia 133. 244 265 . 63. 235. 132. 206. 55. 227 dolina Cetine 58 dolina Crne rijeke 91 dolina Plive 127 dolina Sane 48 dolina Unca 48. 104. 246. 71 Dubrava 90. 214 Do(l)nje polje 81. 45. 186 Donna (Duvno) 242 Donja Dolina 99. 55. 220 Curcum 211 80 lakat 61. 122 Carakovo 102 Catrnja. 52. 240. u Banjbj Luci 95 Gora. 249 Delminion = Delmion 164. 87. potok. 91 Dabar. 190. 247. 250 Danuvium 43 Davor 99. 139. 233. 91 Dubrave 82 Dugodol (Lokvari) 81 Dugopolje 52. 128. 43. 132. 131. 243. 215. 128. 244 Crvljivica 31. 243. 237. 125. 70. 111. 248. 88. 205. 81. 237. 52. 23·3. 220. 105 Catrnja u Racunama 93 69 Celepirova kula 175 Celopek 231 Cergali ! te 90 rijeka 130. 107 Crna rijeka. 56. 242. 243 Dl'mno 241 Derbaba. 239. 87. 237. 235. 190 Dumni 242 Dumno 243 Dumnje (=Dumni) 242 Dunav 16. 69. 245 Dinaridi 42. 240. 44. 47. 200 Dinara (Dinaridi). parcele u Sokocu 113 Drvar 81. 70. 233 i d. 145. 63. rijeka 218 Dabravina 183 Dacija (Dacia) 57. 88. 226 96 Dragotina 231 Donji. parcela u Gerzovu 113 Drumovi. parcele u 113 Drum. 100. 180. 102. 229 Drvar Selo 217 Drvetine 177 Dubica 81. 104. 244 Duvno 105. 237. 163. 244 Delmis 235. 126 Decimin 128. 240. Dicmo Delmin. parcele u Mo ! unju 178 Doboj 245 Dobrane 58 244 Dobrinje 79. 116. 127 175. 246 DaLen 242 DaLma 236 Dalmacija (DaLmatia) 17. 166 i d. 170. 191 Dre " nik 230 Drina 185 86 Drinova (Studena). 235. 86. 191. 234. 1320) 31 . 151.

235 Garevina 84 Gensis 186 Gerzovo 78. 94 Gradina 88 Gradina ( # u " njari) 96 Gradina na " trbini 88 Gradi " ka 245 Grahovo 47. 75. 103. 229. 125. 183.Dyrrhachium 248. 97. 227 Fines (Rav. 151. stari grad na Dinari 103 Glavice polje) 68. 120 Gornja Pecka 78 Gornja Rama 141. 92 Gverino Groblje u Glavicama 75 266 . 64. 55 planina 219 Gromile. 217. 63. 74. 19. 70. 67. 136. 229 Emonu 15. 84. vrelo 116 Gornji Malovan 114. 97 fines provinciae Illyrici 41 f ines Varvarinorum 207 flumen nami ne Bathinus 193. 66. 52. 248 Epidaurus 246. stari grad 94 Grkovci 47. 240 Gradina u 96 Gradina u 80 Gradina na 122 Gradina na Klancu (Tepljuh) 208 Gradina (Majdan) 107 Gradina (Pehulje) 93 Gradina (Podra " nica) 87 Gradina (Prijani) 76 Gradina (Racune) 93. 139. 177 Grubi " a dolac 55 Grudine.) 43. 227 Gradac 122 Gradac 177 Gradina 221 Gradina (Gornji Bakinci) 98 Gradina (Berek) 102 Gradina (Crvenice) 239. 145. 182. 230 Gologlava (Prisjeka) 216 Gorica 107 pa " njak 215. 125 Glasinac 80 Glava " (Lab). 90. 229 Grahovo polje 198 Grborezi 122. 105. 227 Grovnica (Gronica i Grlonica). 138. 47. 205. 123. 123 Gubin 63. 82. 59. 236. 60 Veliki (Vinjani) 244 Galija (Galia) 245 Gardun 18. 173. 113. 228 Golija. 68 210. 86. 87. 51. 181. 68. 225 Gabrina glavica 208 Gajevine (Kupres) 120 Gala 58. parcele u # ipovu 107 i d. 119. 141. 191 Grad u Prisjeci Donjoj 217 Grad 80 Gradac 71. potok 175. 128. 71 . 157. 52. 181. 124. 188. 242. 140 Gora 201. 91. 174. 136. 73. 180. 76. 85 Gizdavac 206 77. parcela u 144 Guber 122. parcele u Majdanu 106 Gromile. 225 Gornji Vrbljani 229 Gornja Zenica 202 Grab 204 Grabe ! 105 Grabe ! 112 Grabovica 156. planina 42. 194. 233. Gromiljak 179. 105. 240 Gradina 114 Gradina kod Gaja 234. 141. 249 D ! imbegova kula 88 D ! everova lokva 92 turbe (Gerzovo) 113 112 Ekvum (Aequum) 56. 142 Gornji " eher (Banja Luka) 46. 68. 188. 73 Gradac (Podgora) 184. 103. 220 gornja Cetina 47 Gornja kaldrma 90 Gornje korito. 73. 188. 196 Fojnica 134. 243 97 polje 42. 202 Gustovara 82. 123 (Graecia) 248 Grebengrad (Krupa n/V). 130. 140. 84. 202. 129 Gornji Vakuf 134. 74. 229 Gli " in han 216 Glogovac (Janj) 116 Godu " a 182. 144. 58. 73. 186. 64. 204. 249 Equoranda (Equaranda ) 45 Erana 205 134. 95. 216. 229 Grlo na Klisu 54.

52. 84. 91. 229 Han 56. 88. 119. 211 . 75. 244 lntercisa 30 Ionnaria 42. 90. 63. 68. 125. 104. 112. 112 In monte Bulsinio 156. Jo ! anica 107 Jovana. 90. 87. 91. 216. 60. 197 Hippus flumen (Cetina) 151 Histria 248. 229 267 . r ijek a 126 In Alperio (In alperio?) 105. 103 Iader (Colonia Iulia Iade1·) 15. 155 K i. Ilirik 16. 74. srednjovjek ovni grad n a sel je 218 Kijevac (Ki). stari grad 218 Kijevo 231 Kiseljak 174. 177 Ka ! tel 230 202 K azaginac 152. 88. 114. 182. 129 Javor 113 Jazvine 179. 179. 217. 76. bunar 84. 127 I ssa 249 Istra 15 Italija 127. 83. stari grad 175. 105. 245. 175. 170 Janj. 88 Kaldrma 62. 228 Hrvatska 83 Japrica. 83. 158. 43. 224 Jasenovac (Bravsko) 217 Jasenovi Potoci 77. 225. 217. 208 Klje vci 217 (na Sani) 78. 84 Han Majdan 107 Han Marijan 168 Han 182. 60 Hanov. 87. 91. 249 Ibisva 225 Ilica. 151. 220 Karaka ! ica 55. 93 Han Bravsko 216 Han Divjak 188 Han Gli ! o (Gli ! in) 217 Han Ivica 182 Han Kola 79. 92. 176 Kalvarija 178 Kamenica 214 Kamenska Podgradina 68 Kame ! nica 60 Kanjani 208 Kapitul 208 Kapljuh 215. 127. 70. 210. planina 204. 105. 246. 228 Han Prisjeka 84 Han Prolog 61 Han Surjan 84 Han Vagan 61 Han Vitek 15. naselje 160 i d. rijeka 218. 112 J a njci 202 J a njila 215 Japra. 248. 128. 227 Hi!!yricum (Illyricum). Jo ! avka v. 118-119. 17. 118. 226 Kar lov Han 156 178 Kaselov klanac 122 Kastel (Banja Luka) 95 Ka ! tel. 249 Homolje 180. 181. 87. rijeka 111. 123. 231 180 Kadina Glavica 208 Kadina Voda 81. 127 Indenea 111. 248.i 84. 123-124. potok 106 Jo ! anica. 54. 56. 180 Jela ! inovci 218. 190 kli ! ka 54 Kli ! ka vrata 54 Klokoti 180 Kljake 131.52. 104. 90. 107. 132. 58 Kar antan han 86 K a raula 225. 71. 186 bunar i lokva 122 122 Kladanj 185 Kla nac u Vodica ma 116. 93. 180. 89. 84. 73. 188. 128. 48. 231 Jelinkovac 92 Jerinin grad (Berek) 102 Jezero 83. 246. 250 Ivo ! evci 209 Izlasci (Janj) 113 izvor Cetine 47 Jablanica 100 J aglenica 177 Jadran 250 Jadro. 226 Jakupovci 97 Janj 103. rijeka 54 Jajce 82. 117 Klapavica 55 Kla ! nice 96 Klenovac. 183 Hedum castellum Daesitiatium 127. 248 Ina . 230. 84. 81. 44. 153. 190 Hedum (Hedos?) 17. 182 'i d. 106. 107 225 ! uma 70 Jo ! anica. Superior et Inferior 44. 18. 83. 105. 208 Kalin 175. 245. 93. 103. vrelo 216 Klis 47. rijeka 231 Jaram 119.

78 Kula 87 Kulije ! 182 Kupres 142. 120. 100. 43. 44. 230 112 Mahovi (Popu " e) 113 Mahovljani 43. 223 Koritine. 124. 94. 229 La ! va 175. 105. 98. 99. 96. 125. 93. 67. 186 Letka 244 Leusaba 45. 92 69 v. 211 K ostajnica 230 Kotor (kod 90. 175. 110. 70. 210. 160 (v. 64. 199. 88. 191 Kora na.) 90 Ledenice 93 Lepenica 180. sinus 249 Petrovo Selo 217 polje 97. 228 ( = Kobilja Glava) 188. Han Kola) Kolobara 106 214 Komar 174. 219 Kobilja Glava 180. 110. 169. 188. 90. 73. 103. 123. grad>ina 163. Panik Lib. 125 Majdan 82. 127 . 106 223 Lissa 243 Li ! tanj (= Pelva) 52. potok 77 123 Korita 102 Korita 155. 210. 85. 217 Koprivnica 172. 176. 71. 124. 83. 140 Lisina 86. potok 77. 59. 207 Kokoro ! han (Bravsko) 216 Kola 80. 105. 206. 122. 167. 201 . 190. 65. 236. 85. 127 Leusinium (Leusinum) 246 v. 107 Kraljevine kod Zenice 202 nasip (prisap) 223 Krasinac 76 vrelo 205 90 Kre ! evo 181 Krin 57 Krivodol 214 Kri " evac 244 Kri " ice 55 Krka (Titius) 130. 246 174. 82. 85. 112. vrelo 93 Ljeskav dolac 70 Ljubija 231 Ljubu ! a planina 244 Maglina glavica u Magljajdol 84 Magnioticum 208 Magnum (Magum) 206. 124. 217. 127. 200 Kupre ! ka vrata v. 102. 106 175. 124. 84. 121. 246 Lipa 64. 204. 88 brdo 55. 78. 63. 125. stari . 240 Libri 153. 90. 99 Lani ! te 216. 126. 103. 115. 179 Kru ! evljak. 89. 179 Komu ! ina 202 Konatari 80 Konjic 15. 181. 94. 173 Kupre ! ko polje 103. 127 Krupa ( = Grebengrad). 66. 205. 117. 175 Donji 176 Kopilo 175. 234. 96. 79. parcele na Janju 116 Kosovo polje (u Dalmacij i) 207. 223 rijeka 108 Ludrum 58 Lug 180 na Cetini 56 Lu ! ko polje (kod 180 Ljerkovica. 91. 224. 92. 96. 242 Lokvari 69. 98. 47. 182. 230 Krstovi 85 Krupa na Uni 230 Krupa na Vrbasu. 127 Livanjska polje 42. 166. 68. 214. 185 Lauriacum 248 Lausaba (Rav. 226 Kopjenica 216. 228 rijeka 201 79. 97. 205. 120. 104. 131 . 127 Laminci 42. 207. 230 limes na Dunavu 48. 87. 100. 105-107. 74. 127. 208. 235. 63. 84. polje 89 K r njeu ! a 142. 220. 233. 52. 211. 81. 81. 127 Lamatis 45. 98 Lika 15. 104. 84. 191.grad 82. 125 Livno (= Bariduum) 59. 90. 89 247 153. stari grad na Dinari 103 Lakta ! i (Ad Fines) 42. 103. 61. 93.do (kod 91 Knin (Ninia?) 81. 102. 178. Velika vrata (1384 m) 104 ·· Kur1jaja 119 Kurozeb 71 Lab (Glava ! ). 105. 104. 82. 114. 106. 179. 155 Liburnicus sc. 209 Krljanovica. 64. 87.

168. 84. 85. 204 monte Bulsi(nio) 158 mons Ditionum Ulcirus 18. 249 Na t abli 92 Nasutak (Klis) 54 Nauportum 15 Nedinum 74 Nemila 201 Neretva 182. 113 m ansio Pelva 64 planina 83. 169 M arsonia 43. 88-93. 60. 111 Muki ! nica. i d. 201 Obrovac na Cetini 50. 225. 114. 177 204 138. 87 potok 212 Mramorje u Bunarima 80 Mramorje u Guberu 123 Mramorje u 88 Mramorje u 80 Mramorje u Mali 94 Mramorje u Racunama 93 Mrakova 227 Mratovo 29. estavela 155. 1\6. 113 Olovo 185 Omi ! 54 Orahovac 29 Orahovica 202 Orguz 55 Osjek (Bla " uj) 174 Ostanina (Pod). 156 mutatio Starue 68 Mutn ica 225 235. 99 M aslovare 231 Matas gradin a 210. 54. 112 Mojanka 55 Mokronoge 166. potok 119 Mrtvica. 87. 209 Mravinac. 178 Mala Ruji ! ka 231 Malovan. 206. 246 (Anderba?) 246 Ninia (Knin?) 210 Ningum 249 Norik (Noricum) 15 Novae 151 N ovi # e her 202 Novoselija 82. 120 Malovan Donji 169 Malovan Gornji 170 mansio Balo ie 111. Od " ak 63. 124. 239 mons Bulsinius 23. 203. 77. 128. 55. polje 180 Milo ! eve drage 55 207. 59. 144. 84. 76 Mlini ! te 76. 179. 225. 47. 58.. 132.M ajdanka. 185. gradina 144 Ostru " nica 180 269 . 136. 246. 237. 190. 19. 128 Ograde Glavina 55 jezero 113 selo 112. 81. 19 Oborci 174. 103 Medna 85. 210. 94 Novo Selo (Kupres) 114. 237. 248 Nevesin jsko polje 15. potok 119 (Andetrium) 52. 82. 229 Ivlelta (Melita) 249 Mednjanske strane 85 Meminska 100 M esihovina 244 Metaljka 55 Mezija 264 potok 120 Milin Birt 231 Milodra " . 127. 113 na Janju 104. 201 . 83. 170. 208 227 Mitrovica Sremska 245 Mlin i! ka draga 76 M lini ! ta. 211. 117 Novi Travnik 175. 74. 248. 105 Marin dolac 120. 125. 233 86. 225 Mrtvaja. planina 119. 104. 159 231 Mo ! tanica 205. 228 Gornji 131. 207 polje 132 Donji 112 Gornji 112. 115. 86. 76. 103. 158. 191. 224. 212 Ivi a trica 30 M atrix 167 M edena Seli ! ta 74. 182. 92.106. rijeka 106 Ma jdanska gradina 107 231 M ala Az i j a 248 Mali Cila ! 61 M ala Kupre ! ka vrata 172 M ali Mo ! unj 175. 218. 231 Mo ! unj Mali (Stanecli) 135. 200. 245 130 Mostine 60 Mostine na 156. 221. 142. Nais (Naissus) 44 Naklo 156 Narona (Vid na Neretvi) 15. Obod kraj Cavtata 18. planina 177 (Leusaba) 77. 149.

103. 207. 123. 185. 59. 248 Prolog 61. 240. 223 Podgradina (Podra ! nica) 87 Pod kod Bugojna. 157-159 191 224 233 ' 235. 92 99 Radovan planina 176 Radu ! a planina 167. sedlo (k. 103. 209 Promona 130. 210 202 Puti ! 202 ·h Quadrata 44 Racune (Krupa na IV) 83. 124 ' ' gradina zv. sedlo 186 225 177 Polje 84 89 90 1\l5 Polje 180 ' ' ' pons Hippi fluminis 59 Pons Tiluri 151. 108. 186 Podunavlje 248 Poganac 120 Pogana glavica (Kupres) 169 Pogledala (Guber) 123 Pogorelica. 176 rijeka 176 Pelva (Li ! tani) 59. 114. 113 rijeka 144. 85-87 polje 46. Vida 246 Prugovo 132. 206. 226 Podlugovi 227 Podra ! nica 52. 155 Prisjeka 84. 241. 114. 64. 243 244 ' Privala (Prevala) 23. rijeka 106. stari grad u Celama 231 Paklina. 175 rijeka 172 Pula (Pola) 248. 172 Porta Andetria 54. 208 209 (Prosjek) 32. 237. 125 ' 29 212. 220 Otinovci (Kupres) 142. gradina 144. 107. 206 Prugovsko polje 207 Prusac 172 i d. 189. 221 Popu " e 112. 151 Porta Caesarea 54 Portus Augusti 20 Postinje 207. 230 270 . 1140) 31. 157. 67. Bosanski 214. 81. 86. 230 (Mesihovina) 239 (Rakitno) 239 Petrovo polje 132 Peulje 103 Picenum 193 Plandi ! te 116. 227 Potkozarje 96 Potkupica 32 Potoci 77. 204 ' ' ' Prolo ! ka draga 61 Promina 130. 161 Podgradci 100 Podgradina polje) 73. 104. Prosik Proslap 142 Prozor 167. 206. dol'ina 104. 84.1 m) 212 214 220 ' ' Otavice 207. 245. 127 Pardua (Gradac kod Ljubinja) 22 Parentium 249 Pasjak 203. 209. 244. planina 167. 125. 117. 115. 74. 85. 234. 249 Puljane 207. 173 v. 78. 82. 74. 107 parcele u 68 Prisika 153. Ad Matricem otok 58 Ovangrad. 123 125 127 128. 85-87. 78. 166 i d. 61. 205. 110 124 127 200 ' ' ' Pliva. 219. 47. 64. 127. 47. 216 220 Prisoje 156. 84. 111. 249 136 Pandurica 112 Panonija (Pannonia) 15 41 43 100. 105. 225 Raetinium 216.O ! trelj. 190. 80-82. 189 ProsJek v. 89. 214 Pecka (Sarnade) 47. 122-124 125 127 Prolog. 215 Petrovac. 246. 109 120 90 ' (Guber) 123 Podadraga polje) 75 Podastinje 180 227 Podbre " je 202 Podgaj 160. sedlo (k. 248 ' Panonska nizija 47. 77. 92. 125 Podrinje 182. 124. 225. 208. 1033. 158. 214. 126. 156. 103. 117 planities Dalmae 242 Pliva. 174 Podgreda 122 Podlipci 225. 68 71 108. 113 114. 51. 52. 224 121 Praetorium (Ad Praetorium) 205 210 249 ' ' Prelivode 202 Preodac 229 Previle 87. Pandurica 112 230 Pe ! onci (Grahovo) 212 polje 51. 220 Gornje i Donje 175. 225 Prud kod.

naselje Ill Senia (Senj) 44. l l l . 225 Sol entia 249 Solin 52 Salvium. 81. 98.230. Saritte 114 Sa tulija 223 Sava (Savus) 41. 177. 220 res publica Aqu S. 237. 231. 80. 127 Sinjsko polje 60. 83. 124. 124 Sarute v . 117 Resanovci (Risanovci) 81. 48. 112. 220 Sapua 225. 85. selo kod Viteza 179.) = Servitium 22. 248 Serbitium (Rav. 86. 152. 218 Sitnica 79. vrelo 93 Salona (Colonia Martia Iulia Salona) 15. 110. 248. 63 Rumboci 120 225. 42. 126. 125. 103. 58. 18. 85. 82. 248 Senj 246. 123 Rastello di Grab 204 244 Ra ! eljke 223 Ratkovo 79. 127 Sana. 229 Skadar (Scodra) 19. 43. 68. 246 Romula 44 Rore 103.180 Ruda 58. 217. 183 na Kupresu 127 polje 127. 248 Sisak (Siscia) 44. 103 Romanija 182. 55. ll4 Sarnade (Pecka) 74. 249 205. Mitrovica) 43. 94. 75. 132. 130 Sipunte 248 Sirkovac-grad 240. 190. 59 Rudele (zaselak Ivo ! evaca) 210 76. 99. 84. 46. 166. 249 Ravna 29 Ravno 168 Ravna Mlini! ta 77 r egio Delmina 242 Rekavica (Rikavica) 82. 170. opidum 56. 126. planina 176 Rostovo (Ravno Rostovo) 175. 119. 249 96 175 Rapovine 122. 82. 153. . 245. 151. 212. 126. 223 Siclis 230 Sinj 52. 129 Skopljansko polje 144 Gornji i Donji 92 ga j 92 Slatina 29. 75. 185. 47. 55. 45. 125. 229 Rosinj. 203. 218 Setovia. 245 Sarajevsko polje 185. 85. 86. 217. 55. 181. 170. 56.. 245 Rijeka. 245. 105. 47. itd. 239 Rama 120. 186. 74. 81 Ravanska Vrata. 82. 230. stari grad 85 Sokolac 113 Sokolina. 111 Saritte. vrelo 240 Skender-Vakuf 83 Skocijan 246 Skokovi 76. 78. 104. 246. llO. 99. 98. 83. 248 Skenderija. 94. 166. 81. sedlo 120 Ravanjsko polje 167. 73. 211. Sarute (Strojice) 108. 126 Servitium (Servicij) 22. 68. . 126. 96 134. . 236 Repu ! njak. 78. 29. 96. 86-88. 245 Sa nica Donja 216.Ragusium 22 Rakani Donj. 110. 189. 44. 100. 226 Sarajevo 182. 102. 206. 98. 248. 249 Scupi (Skoplje) 44 226 Sekulan 25 gradina (Duvno) 234 Seli ! te. 223. 53 (plan). 134. 248. 64. 128 Rujanj 60. 48. 244. 118. 211 Sinjakovo 82. 110. 48. 230. 88. 250 itd. 221. 93. 245. 123. 74. 127. 58. 44. 77. 240 77 Rijeka (Rika) rijeka 105. 245 Siscia 15. 204. 100. 154. 124. Resanovci 214 Ri " inice 221 Rogin dolac 70 Rogolji. 16. 73. 205. rijeka i dolina 77. 84. 99. Tabelarni pregled i 74 Salviae 52. 191. 108. 71. 107 (u !. gradina 112 Solarski put 114.i 230 Rakanske Barice 231 Rakitno 224. 41.l 'l l l l 271 . 229 Salviaticum 74 Salvije 71. municipium 67. (Ilid " a kraj Sarajeva) 182 230 Ribnik 85 202 Rider (Danilo Gornje) 58. 229 Slavonija 248 Smetovi 202 han 75 Sokograd na Plivi. 54. 225. 42. 226 (Novae) 239 Rupotine 52 Salakovica. 250. lokva 116. 42. 245 Scardona (Skradin) 230 Scodra (Skadar) 246. 130. 210 230. 128. 246 108. Risanovci v. 100. 89. 191 Rim 41. Rimljani 127. 241 Sirmium (Srem.ir- Salouia (Salvia) v. 210.

95 ! ehovci. Ep etium) 54 (Dicmo) 55 Stranjani 201. 123. . 104. 91. rij eka i dolina· 110. 246 Titius. 117.. . 82. planina 31. 231 Staro Selo 92 Staretina. 91. 182. 52. 179 182. 105. 169 Strmica 205. 92. ' 221 272 . . 120. 125 Tanke dra " ice 61 182. ' ' # uica ( # ujica) 103. 86.124. 237 (Epetion. 240. 202. 116. 130. vrelo 89. planina 105 ! eher 80. 248. 211 Ulpijana (Ulpiana) 44 208 Una 204. 190. 200. 83. 123. 107. 227 Stra " benica 119 kosa 120. lokva 69. 99. 92 Surjan 92 Sutina 59. 211 Strojice 112-116 47. 229 Trilj na Cetini 55. 127. 85 Trnova poljana 61 T rogir (Tragurium). 38· Tri bulium (Tilurium) 152 Trijebovo (Tribovo) 81. 85. 226 polje 200 T r e !a nica 15. 126. 106. Split 42. · 104. mons 198. 131 Sutine · kod ! ujice 121 Synodiori (Sinotion) 207 208 Svilaja 130 ·· ' ! trbina. 88. 249 Te ! anj 202 103 Tihaljina 246 Tijarica 58. 104. 114. 102. 169. 206. 108 Tulije ! -182 Turbe 142. 113. 231 ! ekovac 214 ! enedija 208 ! evarovo blato 60. 90. 228 Tarsatica 230. Gornji i Donji 82. 124. 87. 225. 128. 153. unja 100. 201 Starigrad na 219 Stari Majdan 218.153 Titurium (Trilj) 23. 90. 111. 97. 206. 241 . 207 Tergeste (Trst) 230. 218 Srbac 43. 90 Tomislavgrad (Duvno) 235 Topusko 44 Tragurium 249 Tralju ! a. stari grad 121 Str "'a njski klanac (derbent) 121 Str " anjski put 121. 92. 229 Stamnes 22 StanecH (Mali Mo ! unj) 133. . 123 Studena (Drinova}. 70 Travnik 142. 84. 226 Turris Brunchildis 22 Tu ! nica 158. 59. 125. 230 svrjan 82. 82. 127. 142. 205. 47. 174. 248.Splonum.r. 106 . 103. 88. 241 . 86. 152. 70. flumen 211 Tnin = Knin 210 113 122 88. 227. 85. 152. gradina 130 # u ! njar kraj Vrlike 51 ! argovac 97 ! ator. 81. klanac 47. 191. 121. Trnovica ·176 Trnovo 78. 249 Tepljuh (Promona) 206. 218 Ui1ac. 120. 68. 84:. 248 210. 58. 234 Suplja crkva (Ivo ! evci) 209 ! u! anj . rijeka 174 160. 152. 85 (Ba r e). 168. 87. municipium 108. 106. r ijeka 239 Studenci 153. 166. 42. 169 Stuba-vrelo 104. 103. 108-110. 69. 53'. 169 81. 230 Trsat 248. 127. 187. 221. Tuzla 199 Ugar 94 Ugarska 248 Ulcirus. 63. 179. sedlo 47. 88. 89. 229 Stavnja. 223 Stu d ena ·vrila 244 Stu p a ri 88. 221. 87 103.' Trlica 77 Trn 96. 129 . 183. 210. 59. 51 70. 201. 170 Str " anj-grad. 87. 90 Suljinovac. 203. 205. 151. 204. 102 . 104. 81 ! eh er Gornji 84. 249 Trst 248 Tuk ( # ipovo) 107. 191. 114. 94. 84. 174. 110. 91. 82. 134. 128 Str " anj 120. 225 ! ipr age 227 · Sljepura 92 ! ljivno 80.. 93 Strljanice (Streljanica) 120. 201. 127. 186 Srijeda 85. 200. 204 Uni ! ta. 225. 174. 125. 118. 224. 71. 127 Srebrenica 134. ' '. 63 # inod 208 # ipovo (Baloie) 78. 175. 32.

218 Zelenci 80 177 Zenica 134. 105. 102. 83. 225 glava 71 pol je 55 Vukovsko polje 225 180 Zadar 18. 188. 140 V edrine 152. 123. 136. 225 Vrba 130. 227 polje 227 Vi ! njica 180. 88. 227. 138. 225.ne 153. 116. 207 Vrbas. 99. 127 Val 69 Varcar 92 Varcarevo 84. 126. 120. 185. 188 Vjetre nice 201. 170. 206. 176. 80 stari grad 82. 74. 106 Varcar Vakuf 77. 227 Vitez 136. 120. 86 Vrbovnik. 205. 227 18 273 . 141. 227 (sed lo) Vodice 116 vrelo 215 Vol a ri 107 Vonkeis 110 Vranduk 142. 173. 173 Vrlika 51. 229 Vij enac 105 Viminacium 248 Vinica 153. 186. 201. 127 Vaganski podovi 116 Vaganj na Dinari 61. 243 " upanj Potok (Duvno) 243 184. 204. 205. 216 Zecovi. 202 klanac 201. 161. 224 122. 96 (ka njon) Vrbica 69 Vrblj ani Gornji 85. 52. 58. 152. 99. 104. 249 Vrbas. 144. 214. 92. 215. vrelo 104. 153. 67. 223. 235. 208 Vaganac. 59. dolina 83. 86. 132. 104. 183. 84. 233 202 " irovac 231 # uljev h an 120 " upanjac 163. 173. 142. 169. 212. 170. 135. 246 122 Zagorje 24-1 106 Zdeni d o 215. 144. 154. 211 Vrse 145 (Drvar) 204 224. 127. 190 Velika Gorica 44 Velika gradina 78 Velika gradina (Hotkovci) 76 Velika gradina (Kij evo) 218 Velika gradina 157 V elika gradina (Trij ebovo) 89 Velika gradina (Vrila) 171 Velika kupre ! ka vrata (k. vrelo 122 vrelo 105 v r elo Cetine 81 Vrila 167. 224 Visoko 182. 106 Varvara 120. 225. 138. 223 Zidin a (Lakta ! iJ 98 Zidion v. rijeka 115. 118. 139. 85. 166 i d. 226 Vagan polje) 105 Vagan (Janj) 104. 125. 236 Varvaria (Bribir) 74 Va ! arovin e 64. 171 (rimska stra " arnica. 153 V edro Polje 207. 114. 223. 170. 202. 126. rijeka 84. 197. 136. 119. 182. 233. 139. 227 Zmijanje 4G. g radina 217. 135. 142. 94 # banica 15'7. 124. 142. 141. 191 via CLaudia 212 Vicianum 44 Vido ! i 222. 225 Utolica 100 Uzdolje 207. 233. 181. 183. 1384) 31. 202 Vrane 107 Vranica 176. 227 polje 188. 179. Ad Zizio 188. 167. 94. 150. 220 217 85 58. 245 Z id. 131. 127 Urbatensis civitas 99 Urpanus (Vrbas) 99 U ! ivac. 191.Urbate 43. 181. 103.

209 depo rimskog novca 71 Dolabelina cesta iz 16/ 17. castella 27. 181 dec. 118. 126. 217. 144. Anonymi Ravennatis Antonini Augusti itineraria 248 . 70 Bellum Batonianum 15 Bellum Delmaticum 196 Bellum Pannonicum 196 beneficijari (beneficiarii cura viarum 15. rudarske 29 Ciganski put cipus iz Grkovaca 65 cipus sa Stubo-vrela 118 civis Salviata 74 civitas.aurraria Dalmatarum 176 anepigrafski miljokazi 75 Antoninov Itinerar 42.e) INDEKS POJMOVA Ala Claudia nova 56. mun. . Salvio 74 dzc. 45. 209 alte Strasse 122 cohors II Cyrrhestarum 209 cohors I Delmatarum 209 cohors I Lucensium 209 cohors I 209 cohors VI voluntariorum e. 188. 192 donH stroj ceste 31 drum 120. 54. 28 classis I Pannonica 41. n . g. . 146. e. 191 bo "j a kola 55 bunari (uz ceste) 37 burgus 29. 42. 229 dalmatinske legije 126 dec. 173. 164 centralni ured za ceste v. municip. . 43. 33. 124. civitates 20. col. Delminensium 241 (Drvar) 204 dedukcija veterana 57 dekurioni 140 Delminensis ecclesia 236 CarigradskU drum 246 Carski most ( # ipovo) 111 castellum. 51. 247 consula- res) 22 Benediktinska opatija u Baloji (?) 111 Bijeli put 112 Bili put 54. 127. 169 drum Marije Terezije 93. cura viarum) 30 centuria Titi Silvani 211 ceste. 70 Balarski put 69. 60 biljeg 38 Bistues. 69. 143. 18 Constitutio Antoniniana 142 conventus civium Romanorum 57 Cosmographia. 131. 47. 190. mun. 98 cohors III Alpinorum 108. na opeki 141. 125. R. m akadamske (viae glareatae) 31 ceste. 208 cohors I Belgarum 208. 44 arheolo ! ka zbirka u Sinju 57 21 balar 26. 94 duumviri 140 d " elep 112 Ecclesia B estoensis 141 Edictum Diocletiani 247 epihorski putovi 249 ex municipio Salvio 74 274 . 104. Iz dec. 208. (viae stratae) 31 ceste. 30 curatores viarum 30 cursus publicus 17.

202 kli ! ki klanac (prevala) 52 kli ! ki put 89 kola sv. Ballifov br. !lfl. 189. 128. 71 kolotrazi 61. 30. 22 76 miljokaz. 155. 191. 26 i 27 77 miljokaz iz 69 miljokaz iz Dubokog dola (LI m. 117 kompar ativn a t abela 103. 95 Kriv i put 117 kult Jupitera Kapitolijskog 73 Gabiniana. iz Citluka 58 missio agraria 57. 71. 127. Save 116 koloderine 54. 130 legi o XI C!audia p. 89 most n a Cetini kod Hana 59 most n a Cetini u Trilju 59 most n a Jadru 54 mostovi 36 m ram or 38. B a llifov br. p. 70 33. . via 18 Geographia Guidonis 21 gomile ! ljunka 180 gornji stroj ceste 71 granica Ilirika 43 grassato1·es v. 101 miljokazi cara Julij a n a 75 miljokaz cara Konsta ncija 55 miljokaz Konstancija Hlora 75 miljokazi M a ksimina 55 miljokaz sa milijacijom LXV sa Glapolja 52. f. 45 latrones 29. 188 legija (Legio) 15. 21 75 miljokaz. 94 miljokaz kod han Karantana 60. 189' marmor milliarium 37 m a ! et 38. Balifovi br. 124 koncili u Saloni 135 konstitucija Pelve 67 makadamski putovi 31 mansio. 24 Itinerarium Antonini 20. 17. 105 miljokaz :iz Gornjeg ! eb era 86.fabri 245 fundi 98 kustodija 94 samostan u S inj u 57 konzularni beneficijari 73. 226 bazilika 111. 110 legio VII Claudia p . 123 miljokazi n a Prologu 61 miljokaz Valent . . 209 legio IV Flavia 209 legio XII Fulminata 109 leuga 51 hodolo ! ki problemi 25 hrva t sk a i bosan sk a srednjovj e kovna dr" ava 48 ilirski u s tanak 250 itineraria 19. 129. B allifov br. 16. 51 katoikia 27. 185 milliarium aureum 16 milja (rimska) 133 miljokazi 37. 178. 220m 246 miljokaz. miljokaz :iz Jabla nice 100. 75 miljokaz dz Prologa (XXXIV m. f. 219 groblj a 37 lakuna T abule Peutingerijane 42.) 63. 18 l egio XV Apollinaris 109. mansiones 20. 248 Itinerarium maritimum 248 itinerarske komunikacije 46 (umbones) 31 izgle d (da n a !nji) rimskih cesta 35 jalovina 180 Janjski put 119 kamene mje ! ine = miljokazi 38 kameni putokazi 120 karavanski (turmanski) put 70. 87.) 52. 93 municipalni teritorij 141 275 . 58 montekasinsk a kronika 110 Monumentum Ancyranum 43 morska struga 88 morski put 25. 38. 182 put 22. p. 70 n atpis 115 mensores 245 M etalli Ulpiani Delmatici 142 milijacija 52. 25 77 miljokaz. 112 Kastorova karta (i t a bla ) 20. . viatores 29 kaldrma. 190. 164 Kaurski put 22 k irid " ijski put 88. '71.

street. 56. 219 putei 218 putna stanica (mansio) 30. 118 pruge 'itinera rskih komunikacija 51 Put Crne kraljice 22. Bist.) 67 solinski natpisi o cestama 17. 133. 63. 121. Equitinum 58. 49 postatio 155 po ! tanska slu " ba 32 prata legionis 207 pravac cesta 103 pravolinijski tok cesta 27 prethistorijske gradine priki put 61 putovi (viae diverticulae) 221 salonitanski sinodi 141. 169 . 166 mun. 233. Malvesiatium 140 mun. 138. 54. 126 pavimentum 31 pedion meloboton 237. 135 ogranak Itinerara Antonini 51 ogranak Tabule Peutingerijane 51 oppidum. 240. 87. 85.cc. l 276 . 89. Strasse 31 stratum 31 stra " arnice 29. Novensium 239 rnun. 95 strata. 43. 140. 119. 67 municipiurn Riditarum 240 rnunicipium Salviaticum 67 municipium Salvium 68. 67 mun. 18. 236. 169 rimska stra " arnica 120 rimske utvrde uz putove 185 romanizacija 250 Romer Strasse 122. 244 mun. 134. 141 . 74. •. 142. 246 specula 29. 68 mutatio Starue 68 problem munic ipaliteta Pelve 64 problem termina Fi n e s 44 procurator argentariarum 186 procurator metallorum 186 prometn a policija (stationarii) 30.-i summa crusta 31 summum dorsum 31 . 118.mun. 92. 89. 235. 34 srednjovjekovni putovi 46 stari put 219 stari turski put 179 Stari drum 120 bazilika 145 stationarii 30. 127 nalazi na Crkvini u naselja veterana (villae) 60 nasip 31 natpis iz Grkovaca 66 N otitia dignitatum 41 nucleus 31 73 razbojnici na putevima 29 reljef Jupitera i Minerve 111 rimske aglomeracije 46 rimski bunar 69 rimska milja 51. 145. 188 putokazi (Schnezeichen) 119. 87. 236 salvijatski municipij 67 Sekulan 25 sistematizacija 19. 55. 241 cesta 214 planum ceste u 113 promet 248 pons Hippi fluminis 59 posavska cesta 99 postaja 30. 139. 86. 190. 72. 63. Magnum 207. 26. 196 panonske legije 45. 170. 188 Str " anjski put 121. oppida 27. 199. 225 solinski koncil (533. 86. 133 r imski put 22. 231 rudarska cesta 29 o bli kamen 38 officina ferraria 102. 200. 164 Orbis pictus 20 ordo decurionum 140 sabori u Saloni 58 sacerdos provinciae Dalmatiae 135 sacerdos urbis Romae 135 pagus 56 Pannonicum bellum 193 panonsko-delmatski ustanak 193. 73. D elminensium 67. 28. 140 m unicipium Varvariae 209 mutatio 20. P elvensium 59. 122. 188. 146. 30. 118 statumen 31 stipem Jacere 87. 229 speculatores 247 splitski crkveni sabori 190 Spurrillen 33. g. 61. 229 Put Marije Terezije 22. 127. 208 mun. 54. 74. 190 skloni ! te flotilje 126 Solarski put 114. 72. 187. Dilunti 140 mun. 219.

54. 131. t laka 61. latrones 188 viae diverticulae 98 viae glareatae 31 viae militares 30 viae munitae 249 viae publicae 30 viae stratae 31. 233. 243: 250 . 18 turma 112 turmanski (turmarski) put 26. 84. 200. 74. 132.! irina ces t a 34 via via via via Claudia 212 diverticula 231 exercituaLis 210 Gab i niana 18. pot. 81 t urski putovi 46 via munita 31. '(2. 97 viae vicinales 221 villae rusticae 98 ceste 30 voznik 132. 30 Tabula Peutingeriana 20 23 42 46 179. 69 ce sta 42 t opografsko t op-jol 35 t opski put 35 traseri 31 trib . 71. 225 umbones 159 usjek 31 zidovi. 205 T a belarni pregled 48. " libovi 55. . 49 t ab erna 55. 187. potporni 31 zimska slu " ba 47 zlatni miljokaz 16 vexilarii legionum VII et XI 41 v ia ad Bathinum flumen 45 via ad Hedum castellum Daesitiatium 45 "lij<cbovi. 236. 185 viam munire 31 via Salaria 114 viatores v . 130. 17. 122 " uti put 92 277 .

.

Ki-\RTE I TABLE .

Serv't ium (Cr tao Petar kartograf) . R imska cesta Salona.KARTA l l LXI Miljokaz sa milijacijom miljokaz (milliarium incer tum) Putna stanica (mansio sive mutatio) • )l Ostaci rimskog naselja ( reliq uiae lccorum) Rimsko (castellum) Rimski natpis (inscriptio) Pr evoj Savremeni put O 10 20 30 40 km .

.·-- 40 60 km !_·-·-----------::: Rimska cesta Ad Hedum castellum Daesitiatium (po Tabuli pravac Salona ...--.I{ARTA II • )( Ostaci rimskog naselja (reliquiae locorum J Rimsko (castellum) Rimski natpis ( inscriptio ) Pr evoj Savremeni put O 20 '....Argentaria) (Crtao Petar kartograf) ...........---......

l ! l ® ' e ' i :.KARTA III 1 \\ l - A Pret historijskc gra dine Rimska naselja Putc..=::::: : -- Kvadrivium rimskih komunikacij a n a K upre ! kom p ol ju (Crtao Petar kartograf) .e stanice Rim ske st ra! arn ice Utvrdene r imske ces t e Vjerovatne rim ske ce ste Miljokaz i Putokaz i" Srednjevjekovn e nekropole Srednjevj ekov ni gradovi --. l \ rl -'_.

KARTA IV lL X V IL • 0 Rimski natpis ( tnscriptto) )( Pr evoj Savremeni put o 20 = -------- 40 Dolabelina cesta Ad imum montem D i tionum Ulciru m i njen n a st av ak prem a Savi (Siscia) (Crtao Petar kartograf) .

/ v'"' DUM CAITRlUM? IPod gora l Pregledn a karta Dolabelinih cesta (sa solinskih natpisa) (Cr tao Petar kartograf) . DOLABELINE CESTE: a. (via e incerta E Ostale (via e certa e) i neu· (viae incertae) rimske ceste Putna stanica (mansio sive mutatio) • ft Ostaci rimskog naselja (reliquiae locor Rim sko (castellum) )( = Prevoj Savremeni put 20 =i=:=:=::::l 40 60 km Breza l /. b.----r----! - a. (via e certae) i b.KARTA V .

Split) . Dolabelin natpis iz Salone - I (CIL III 3198a muzej.TABLA I SUka l. Split) 10156) (Foto Arheolo ! ki Slika 2. Dolabelin natpis iz Salone - II (CIL III 3200) (Foto Arheolo ! ki muzej.

o- .l. Split) 10156) (Foto Arheo. Solit) 10159) (Foto Arheolo ! ki Dolabelin natpis iz Salone - Slika 2.TABLA II Dolabelin natpis iz Salone - Slika l. III (CIL III 3201 muzej. IV (CIL III 31986 ! ki muzej.

Tabula Feuting.VII.eriana. 3 . Slika 3. 3 sa cestama rimskih provincije Dalmacije i Panonije (Foto Ranko .TABLA III Slika 1. segment V. Slika 2.

Fig. 5) (Foto Ranko .TABLA IV Ravenatova Dalmacija (Millerova kartogr afska rekonstruKcija. Mappae mundi.

dekuriona i duovira mumplJa D e l m i n e n s i u m (Prisoje kraj Duvna) (Foto Ranko .TABLA V Na tpis P. Elija Juvenala.

u kol. 12:3 Tab. sl. 195 4. 188. arch .) Rev. 10 odozgo ll i 12 odozdo 4 odozgo p(assum. 56 16 odozgo 6 odozgo l ap(iderr<) All QLOV Sl 7. 344. odozdo treba da glasi: gdje je stajao m iljokaz br. TIQLUflUlVU il (l W[tOVU 209 209 209 210 210 211 2 odozgo 27 odozdo 17 odozdo 2 odozdo JOAI 2 odozdo 26 odozdo 1959 Tiniesia archeologica Kot•QKO \ Ifl JOAI 1960 Tiniensia archaeologica in situ 22(} 223 23 odozdo 20 odozdo uni ! ten - in situ 229 233 25·9 16 odozdo 3 odozdo 16 odozgo (desno1 acta VII Die Spreche 51 Acta VII Die Sprache 51. 8.1 7'6. cf. de l'Est. Z api dem) ( "Ail(llOV 145-203. sl.352. sl.th i OY odozdo 2 odozdo collegii] ·rotJ to I/. sl.1JQlOtS IlQW[I. (Katot K(a) 27 28 44 11 odozdo 22 odozgo 5 odozdo 2 odozdo 45 epihoriski (Tab.91 Slika 8 u slici se nalaze negativ-otisak koie ne prioadaju slici "str. r. 12. 26 odozgo 10 odozdo Hi odozdo Mittellungen Feldzuge Quaestestiones Novae nice KaT OtKta Mittheilungen Feldzlige 15 22 22 113 odozgo 24 odozgo Quaestiones J?omavija i Dok lea nice". pregled strana 48/49. 1964 str. Re v.OV > ' 'IA). 'll. V/4.) Romania. Ant. arch . 195·1 epihorijski (Itin.tiQHil. 4 zaglr. 9 i 133. 9 i 183. 187. 1937.-----. 12 1931 Hi re iu s Bist(uensis) 10 odozdo 9 odozdo sastajao H ala p str. sl. 8 l2 3 21 odozdo 15 odozdo 4 odozdo t39 Hil 204 Hirtius Bist(ucnsis)] col(legii)] TO tlt'O f7l tU. k oj i je sada u Cesta se zatim !penje sve do Skokova (kod Bal- . i 12. Peut. 23 sa oznakom miha passuum milia LXV. de l' Est.vl ja Ravenna ti Ravennatis -----. sl.) [XXXIIII] (v i d i dolje na margini) p(assuum) XXXIIII 90 104 109 sastojao Halapic 188.ERRAT A Red u Stranica >1tranici 9 9 --------------------Pogre ! no Ispravno Hl./. no 250. 186.