Antika filozofija

Kozmoloko razdoblje grke filozofije Antropoloko razdoblje grke filozofije Ontoloko razdoblje grke filozofije Etiko razdoblje helenistiko-rimske filozofije

Religiozno razdoblje helenistiko-rimske filozofije

Kozmoloko razdoblje grke filozofije

Miletska kola Tales, Anaksimandar, Anaksimen Pitagorejska kola- Pitagora, Filolaj Heraklit Elejska kola Ksenofan, Parmenid, Zenon Posrednici Empedoklo, Anaksagora Atomisti Demokrit, Leukip

Prvi od 7 mudraca Otac grke filozofije, Miletske kole Prvi trai dokaz za empirijske tvrdnje Prapoelo VODA Elektricitet Natrljani jantar privlai suho lie. Jantar - Magnetizam Uoio da magnet privlai eljezo. Pita ZATO?

Tales iz Mileta 624-547

Poloaj Zemlje u prostoru: Zemlja lebdi. dokaz s.p. Ako ne lebdi onda je poduprta. A o to? Dakle nije poduprta

Milet, Jonija Kozmoloko razdoblje grke filozofije pitanje prapoela Osobine miletske kole - monizam (sve iz jednoga) - svaka stvar je proeta ivotom (hilozoizam) - autori pojma - teze o jedinstvu prirode i meusobnoj povezanosti - poeci materijalistikog

Zato bih trebao razbijati glavu s odgonetanjem tajni zvijezda, kada stalno pred svojim oima imam smrt i ropstvo?
navodno Anaksimandar Pitagori

Prapoelo beskonani i neodreeni

... iz apeirona izdvajenjem suprotnosti toplog i hladnog nastaju konkretne stvari...

Anaksimandar 650-546

Prapoelo zrak

... iz zraka zgunjavanjem i razrjeivanjem nastaje sva raznolikost pojavnih oblika svijeta

Izvodi pokus sa zrakom kojim dokazuje da je razrijeeni zrak topao, a zgusnuti hladan (ispuhivanje zraka kroz plua kroz otvorena i poluzatvorena usta).

Anaksimen iz Mileta 588-524

Miletska kola Kozmoloko razdoblje

Na otoku Krotonu osnovao Tajno bratstv kolu matematiara, pitagorejska kola

Spoznao vezu izmeu visine tona i duljine ice: Pokus titranja ica razliitih duljina daje suzvuje ako su duljine ica u omjeru 12:9:8:6

Pitagora sa Samosa Samos 580- Kroton 500

itagorejska kola

Matematika, glazba, astronomija

Velik utjecaj na prirodne znanosti sve do Galileja

Brojevi, brojevni odnosi, kvantiteta, mjerljivo .. Mistika brojeva

Broj je bit i osnov svega, poelo prirode, element fizikalne tvarnosti i od brojeva je sagraen svijet

Vjerovanje u seljenje dua -

postoji nebesko (vjeno i savreno ) i zemaljsko (nesavreno i promjenljivo) podruje...

.krunica je najsavrenija crta, kugla najsavrenije tijelo, stoga Zemlja i nebeska tijela sigurno jesu kugle, a njihove putanje su runice... postoji eter, a ne prazan prostor..

Filolaj iz Krotona po. 4. st. pr.n.e.

pridjeljuje brojeve planetima.. (natimava na broj 10).. planeti se gibaju oko vatre prvi negeocentrini sustav u povijesti znanosti

Heraklit

Ja sam prouio sama sebe.

Heraklit

Vatra i kretanje su uzroci svega...

Borba suprotnosti ... rat je otac svemu, svemu kralj..

opa zakonitost - vlada svijetom

Samo osjetilna spoznaja ne zadovoljava.. treba biti i acionalna

... oi i ui su slabi svjedoci ako um nije prisutan

5. i 6. st. pr.n.e., pod utjecajem Miletske kole

Ksenofan utemeljitelj, monizam, panteizam

Zenon aporije pokazuju neodrivost suprotnih gledita Ahilej i kornjaa, O mnotvu...)

Spjev O prirodi
Dvije su vrste spoznaje.. ili osjetilna spoznaja, mnijenje, varka.. a vrijednija je racionalna spoznaja kojom se jedino dostie istina (aletheia)..
Bitak jest nebitak nije.. to jest jest to nije nije.. Bitak je realnost, materijalno, tjelesno,.. Nebitak je nepostojee, bestjelesno, prazan prostor..

Parmenid 515-450
Elejska kola

Bivanje bi bilo prelaenje iz nebitka u bitak to je nemogue.. Dakle - nema mnotva, raznolikosti, kretanja, djeljivosti..

Posrednici
Nema bitka sve je bivanje (promjena)
Heraklit

Posrednici

Bitak jest nema bivanja.

Parmenid

Empedoklo Anaksagora

...njihove pojmove je prirodoznanstveno tumaenje i istraivanj upotrebljavalo tisuljeima - sve do moderne kemije !
Kalin, Povijest filozofije

Tvorac teorije elementa: Postoje 4 kvalitativno nepomjenljiva tj. vjena i neunitiva elementa: voda, vatra, zrak, zemlja. Poetak ideje ouvanja: Nita ne moe zapoeti ni iz ega, ni nestati ako postoji.

Prvi uvodi pojam SILA odvojen od elemena Dvije su sile: ljubav spaja, mrnja razdvaja.

Empedoklo iz Agrigenta 490-435

Posrednici

Empedoklov pokus s klepsidrom (vodokradicom)

Izvor: Sagan, Cosmos

..postoji bezbroj vrsta kvalitativno razliitih sjemena, () supstancija, estica.. (pretee Aristotelovih homeomerija)

Nus - objektivni um, svjetski um najfinija i ista tvar odvojena od drugih kree se sama od sebe i pokree sve druge.

Pretea atomista i prvi teleolog (svrhovitost

Prvi trajno djeluje u Ateni, no prognan iz nje zbog tvrdnje Mjesec, Sunce, planete i zvijezde su uareno kamenje.. .. nema praznog prostora nego eter...

Anaksagora iz Klazomene

99 Klazomena - 428 Atena

osrednici

Radije bih otkrio jedan jedini uzrok nego bio perzijski car. Po mnijenju boja, po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, a uistinu atomi i praznine.

- nedjeljiv

Demokrit iz Abdere 460-370

Atomisti

...atomi su vjeni, nepromjenjivi, jednostavni kvalitativno slini a razlikuju se po boji, obliku, poloaju...

- nedjeljiv

Prvi doputa postojanje praznog prostora

Demokrit iz Abdere 460-370

Atomisti

..magnetska privlanost nasteje zbog slinosti atoma..

Antropoloko razdoblje grke filozofije

...ovjek u sreditu interesa filozofa

Sofisti Protagora Sokrat

- prvi profesionalci pouavanja - prosvjetitelji dijalektika

- ironija i majeutika Znam da nita ne znam

Ontoloko razdoblje grke filozofije

Platon Uenici - Eudokso, Heraklid Aristotel

Rafael Sanzio da Urbino, Atenska kola - detalj, Musei Vatican

Neka ne ulazi tko ne zna matematiku !

Natpis na ulazu u Academiu

Svijet (pa i priroda) je nesavrena slika savrenog svijeta ideja ...

Platon iz Atene 427-347

Prihvaa Empedoklova 4 elementa, pitagorejsku podjelu na nebesko i zemaljsko podruje.. i geometrijska tijela..

Platonova savrena geometrijska tijela pridruena elementima (Empedok Heksaedar (kocka) zemlja Ikozaedar (20 trokuta) - voda Oktaedar (8 trokuta) - zrak Tetraedar (4 trokuta) - vatra Dodekaedar (12 peterokuta) - svemir

Potuje astronomiju.. (vie slino dananjoj astrologiji..)

Eudokso sa Knidosa 408-355

latonov uenik

...prvi razrauje teoriju gibanja planeta oko Zemlje uz pretpostavku gibanja sustava rotirajuih sfera

Kad malo digoh vjee vrh mnoine, Ugledah metra onih koji znaju, Gdje sjedi usred mudre drube njine Svi mu se dive, svi mu asti daju...
Dante, Pakao, IV, 130-133

Musee du Louvre, Paris

Aristotel iz Stagire,
384-322