Sie sind auf Seite 1von 19

TEMELJENJE TEMELJ je dio konstrukcije koji omoguuje da se optereenje sa "leajeva" konstrukcije raspodjeli na toliku povrinu tla, kolika je potrebna

kako bi se postigla potrebna sigurnost od sloma tla, a da pri tom deformacije (slijeganje tla) omoguuju funkcionalnost graevine. TEMELJI se dijele na (jedna od podjela): PLITKI temelji DUBOKI temelji Kombinirani temelji (npr. plo a s pilotima) PLITKI TEMELJI prenose optereenje od objekta na tlo samo preko donje dodirne povrine temelja i tla. Plitki temelji se dijele na: TEMELJI SAMCI (pojedina ni stup, - masivni (puni, uplji): mostovi, dimnjaci) TEMELJNE TRAKE (temelji zidova) TEMELJNI NOSA I (dva ili vie stupova ili zidova) TEMELJNI ROTILJI (slabo tlo, nejednoliko slijeganje) TEMELJNE PLO E (tlo male nosivosti)
SAMAC
ARMATURA STUPA TEMELJ ARMIRAN U OBA SMJERA STUP PRO[IRENJE KOJE NIJE OBAVEZNO

TRAKA
TEMELJNI ZID

PRESJEKA-A

GLAVNA ARMATURA TEMELJA U JEDNOM SMJERU

TLOCRT

Temelji samci i temeljne trake


TEMELJNI TEMELJNI NOSA NOSA^ TEMELJNA A TEMELJNAPLO PLO^A
TLOCRT
A

TLOCRT

PRESJEK KONSTANTNE DEBLJINE PROMJENJIVE PRESJEK


A-A

Temeljni nosa i temeljna ploa

TEMELJNI RO[TILJI TEMELJNI ROTILJ PRESJEK A-A A TLOCRT

Temeljni rotilj

PRESJEK GRANICA VLASNI[TVA TLOCRT

Konzolni rubni temelji (varijanta temeljnog nosaa)

Kombinirani temelj (temeljna ploa s pilotima)

DUBOKI TEMELJI se primjenjuju kada na tlo treba prenijeti velike horizontalne sile, ili ako se nosivi slojevi male deformabilnosti nalaze na velikoj dubini. Prenose optere enje i sa svojim bo nim stranicama.
Q Q

q * (Ab ) >>qt* O*D f W q q


t f

q * (Ab ) qt* O*D f q


t

W q
f

D Pilot ili bunar

Masivni duboki temelj

Podjela dubokih temelja: MASIVNI: - betonske dijafragme kao temelji - temelji na bunarima - temelji na kesonima RA LANJENI: - piloti Posebna vrsta: ZAMJENJUJU I i PLIVAJU I temelji

BUNAR

GRABILICA DOZIDAVANJE

KESON
SPLAVNICA OKNO

NPV

STUP

KESON RADNA KOMORA

POTKOPAVANJE

Bunar i keson

NABIJENI ZACJEVLJENI

SVRDLANI BEZ OBLOGE

cijev

cijev Raymond Franki cijev izva|ena promjenjivog sa cijevi bez cijevi presjeka

Nekoliko primjera pilota izvedenih u tlu (ralanjeni duboki temelji)

PLIVAJU]I SANDUK

FAZA PUTOVANJA

DOVR[ENA KONSTRUKCIJA POLO@ENA NA DNO

NASIP

ISPUNA

PRIPREMLJENA PODLOGA

Primjer dubokih masivnih temelja (plivajui sanduk)

DODIRNI PRITISCI plitki temelj - tlo Osnovni problem kod dimenzioniranja temelja je definiranje raspodjele pritisaka na dodiru izmeu temelja i tla. Razlikujemo raspodjelu ovisno o tome da li temelj promatramo kao KRUTI ili SAVITLJIVI (elastian).

Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno SAVITLJIVI temelj:


p = jednoliko raspodjeljeno optere}enje na savitljiv temelj, Ik 0 Smin S-uspravni pomak (slijeganje) Smax linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo

q jednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla) q=p

Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno KRUTI temelj:


p= jednoliko raspodjeljeno optere}enje na potpuno kruti temelj, I
k

a)

S linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo b) p q p q za nekoherentne materijale

nejednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla) za koherentne materijale

a) Kruti temelj i njegova deformacija, b) Oblik reakcije podloge ovisan o vrsti tla

KRUTI PLITKI TEMELJ

Za potrebe dimenzioniranja plitkog krutog temelja uvodi se pretpostavka da se raspodjela dodirnih pritisaka moe dovoljno tono aproksimirati sa izrazom koji daje linearnu raspodjelu dodirnog pritiska:

1,2 =

My M P x B L Wx Wy

Dodirna povrina ne moe preuzeti vlana naprezanja redukcija naprezanja:


P
R

M- moment na sredinju to ku temelja P vertikalna sila


EA

P EA

b/6 R b/3

1,2 = e=

P M F W

Df + 1

e b b1

- 2

M P F=l*b -povrina temeljne plohe


l b2 W= 6

+ 1

2 =0

e < b/6 1 i 2 tlak Za e > b/6 1 tlak, 2 vlak: redukcija na b 1 = 3 [(b/2) e] pri tom je ' 2 = 0

Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) za provjeru graninog stanja nosivosti za nosivost tla (GEO), kod ekscentrino optereenog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu povrine A'=b' * l':

e' b =

M bd Vd
Vd A'

e'l =

M ld Vd

b ' = b 2e ' b

l' = l 2 e ' l

Na toj povrini se pretpostavlja jednoliko rasprostrto naprezanje

q Ed =

koje treba biti manje od projektne otpornosti tla odreene za ekvivalentnu povrinu A' (ne za ukupnu povrinu A).

q f = f (l' , b' ,.....)

q Rd =

qf Rv

q Ed q Rd

Ekvivalentna temeljna ploha povrine A'

TEMELJNI NOSA (prora un za linearnu raspodjelu naprezanja)


r1 r2

Naini preoblikovanja temelja sa svrhom dobivanja jednolike raspodjele dodirnih pritisaka: b) trapezni temelj; c) nesimetrini temelj

R = Q1 + Q 2
R MS F W

M S = Q1 r1 Q 2 r2

1,2 =

DIMENZIONIRANJE PLITKOG TEMELJA Dimenzionirati temelj znai odrediti njegove dimenzije (duinu, irinu, visinu i dubinu temeljenja), a da su pri tom zadovoljeni uvjeti: graninog stanja nosivosti: - gubitak ope stabilnosti (dio temeljnog tla zajedno s temeljem postaje klizno tijelogranino stanje GEO) - slom tla ispod temelja (naprezanja na dodiru temelja i tla, trebaju biti manja od granine nosivosti tla ispod temelja - granino stanje GEO) - gubitak stabilnosti klizanjem (klizanje temelja po temeljnoj plohi - granino stanje GEO) - kombinirani slom konstrukcije, temelja i tla (granino stanje STR/GEO) - slom konstrukcije uslijed pomaka temelja pri emu u tlu ne mora doi do sloma (temelj na mekom tlu u kojem su deformacije velike i prije sloma - granino stanje STR) graninog stanja uporabivosti: - prevelika slijeganja ili diferencijalna slijeganja (slijeganje tla ispod temelja ne smije ugroziti stabilnost i uporabivost objekta) - preveliko izdizanje temelja uslijed bubrenja tla, mraza i sl. - neprihvatljive vibracije kod temelja strojeva Osim navedenih graninih stanja mogu se javiti i: EQU u sluaju mogueg prevrtanja visoke graevine na pojedinanom plitkom temelju; HYD hidrauliki slom tla ispod temelja

Primjeri stanja loma plitkog temelja

VISINA TEMELJA POJEDINA NI NEARMIRANI TEMELJI (danas se vrlo rijetko izvode) Izvode se za mala optere enja i gra evine "klasi ne" izgradnje. Moe se izvoditi od kamena, opeke, betonskih blokova, nearmiranog betona . Prema potrebnoj irini temelja (nosivost tla) odreuje se visina temelja ovisno o rasprostiranju naprezanja kroz materijal temelja. Kut rasprostiranja naprezanja ovisi o otpornosti materijala od kojeg je izraen temelj i o veliini pritiska koje temelj prenosi na tlo. = 45 - masivni beton = 30 - opeka

jednostavnija izvedba, izvoenje bez oplate

izvoenje sa tednjom materijala, ali je potrebna oplata

POJEDINA NI TEMELJ OD ARMIRANOG BETONA


L

a+ 2b

tlocrt

P Mv c armatura t 2 S 1 linearna raspodjela neprezanja b r presjek

Potrebno je proraunati ("klasini" proraun): a/ armatura za vlana naprezanja (savijanje) M = r * S b/ poprena armatura za preuzimanje poprenih sila c/ kontrola na probijanje vertikalne sile P' = P - TLA * (0.5b + a + 0.5b) * (0.5b + h + 0.5b) S

Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) kod ekscentrino optereenog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu povrine A'=b' * l'. Te se provjera graninog stanja nosivosti za nosivost presjeka stope temelja vri za (granino stanje STR) primjer za temeljnu traku proraun na sredinu temelja:

p = E Vd / b'l

E Md = p b 2 / 8 (kNm/m)

Armaturni koevi za temelje samce

ODABIR DUBINE TEMELJENJA OVISI O: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Dubini smrzavanja tla Razini podzemne vode Svojstvima tla (slijeganje, nosivost temelja) Utjecaju susjednih graevina Konstrukciji graevine Utjecaju vegetacije (korijenje) i erozije

Utjecaj novih i postojeih susjednih temelja

Minimalna dubina temeljenja ovisno o dubini smrzavanja tla prema: HRN EN 1997-1:2012/NA:2012

prema HRN EN 1991-1-5:2012/NA:2012

DETALJI IZVEDBE TEMELJA PRIPREMA PODLOGE

sloj isto e od jalovine , tucanika ili betona niske marke (ovisno o vrsti tla) -filtersko pravilo -geotekstili zamjena materijala zatitni sloj (od betona na mekim stijenama)

STUP

TEMELJ ZASIP TEREN LINIJA RASPROSTIRANJA DODATNOG OPTERE]ENJA GLINA NPV TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTI I GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA NPV TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTI GRA\EVNA JAMA OBLO@ENA GEOTEKSTILOM GLINA ZASIP

ODNOS TEMELJA I PODOVA

povr{ina terena podna konstrukcija slabo nosivo tlo NASIP

dobro nosivo tlo

oslanjanje podova na nasip (problem slijeganja kod veih optereenja)

podna konstrukcija povr{ina terena

slabo nosivo tlo NASIP

dobro nosivo tlo

oslanjanje podne ploe na temelj

HIDROIZOLACIJE Hidroizolacije u temeljima mogu tititi gra evinu od: vlage, koja je u tlu uvijek prisutna kao procjedna ili kapilarna voda; podzemne vode, koja oscilira tijekom godine te temelji mogu povremeno ili stalno biti ispod njenog nivoa; od teku ine u konstrukciji, ako konstrukcija slui kao spremnik za teku ine, bazen i sl.
Povr{ina terena Povr{ina terena Podzemna ili procjedna voda za{tita hidroizolacije hidroizolacija filtar dren. cijev Povr{ina terena Teku}ina

NPV

Zatita hidorizolacije: opeka "na no", stiropor, pjenobeton ili neki drugi materijal koji ima ulogu zatite od mehani kog ote enja.

Kod temeljnih traka na kosini treba za hidroizolaciju nainiti podlogu od mravog betona sa kosinama, tako da se izbjegnu otri kutovi lomljenja izolacionih slojeva.

Povr{ina terena uspravna izolacija zida

vodoravna izolacija zida izolacija poda

Hidroizolacija temelja bitumenskim trakama

Hidroizolacija temelja bentonitnim trakama

DILATACIJE I SUSJEDNI TEMELJI Dilatacija duge zgrade naj e e se rjeava na na in da se izvedu dva neovisna zida na zajedni kom temelju.

Povr{ina terena

d t d 2t

Uvjeti izvedbe temeljne trake na kosoj povrini tla