You are on page 1of 24

CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli Didaktika


Dr.sc. Elvi Pirl
Marina Dikovi, znanstvena novakinja

Uvod
Pouavanje i uenje povezani su, ali nezavisni procesi. Ponekad pouavanje vodi do uenja, ali ne uvijek. Gage i Berliner (1920.) navode pet osnovnih zadataka koje obavljaju nastavnici:
1. 2. 3. 4. 5. izabiru svoje ciljeve, s obzirom na razumijevanje svojih uenika razumijevanje prirode njihova razvoja, izabiru i primjenjuju odgovarajui nain pouavanja evaluiraju uenje uenika.

Nastavnici trebaju dobro poznavati razvojne specifinosti uenika ali isto tako i njihove osobine, posebno intelektualne sposobnosti i izvore motivacije koji odreuju njihovo angairanje i ustrajnost u uenju. Metode pouavanja koje odabiru moraju odgovarati opaenim osobinama uenika. Evaluacija postignua uenika vana je povratna informacija uenicima koja je osnova za eventualno preusmjeravanje u ponaanju, ali i vaan poticaj za angairanje u aktivnostima uenja.

1. CILJEVI POUAVANJA
Odreivanje ciljeva logian je poetak procesa pouavanja. Nastavnik sebi postavlja pitanja:
to elim da uenici naue? Kako e se promjene manifestirati u ponaanju?

Veina strunjaka u obrazovanju smatra da je odreivanje ciljeva pouavanja korisno, ak nuno. Naime, to su jasniji ciljevi bolji su i rezultati pouavanja.

Ciljevi pouavanja omoguuju nastavniku da:


odabere odgovarajuu metodu pouavanja, lake evaluira ishode uenja, potakne uenike na ulaganje napora za postizanje ciljeva (ako ih o ciljevima obavijesti).

Ciljevi nastave - odreene namjere i pomaci u uenju i obrazovanju, odnosno pomaci u razvoju uenika koji se odvijaju u nastavnom procesu. Ciljevi nastave - proizlaze iz odgojnoobrazovnih ciljeva kole, a oni su utemeljeni u drutveno-ekonomskim potrebama i razvojnim tendencijama i drugim imbenicima. U ciljevima nastave oituju se tendencije o uinkovitosti nastavnog procesa. Cilj nastave osigurava bitnu ulogu usmjeravanja nastavnog procesa.

2. CILJEVI POUAVANJA
Ciljevi nastave imaju svoj pravi smisao kada su operacionalizirani u posebnim i pojedinanim ciljevima i zadacima nastave. esto se zadaci odnose na navoenje sadraja nastave, a ne na kognitivne, psihomotorne i afektivne aktivnosti uenika u procesu uenja tih sadraja. Isto tako u ciljevima nastave vie se navode aktivnosti nastavnika, a mnogo manje promjene do kojih bi trebalo doi u procesu uenja i nastave u uenika.

I u situacijama kada se navode aktivnosti uenika i njegov intelektualni, psihomotorni i afektivni angaman (opaanje, logiko zakljuivanje, kritiko i stvaralako miljenje, primjena steenog znanja i slino) nedostaje: to je predmet opaanja, kritikog miljenja, primjene, koje su konkretne intelektualne i druge aktivnosti, u kojim e etapama i pomou koje tehnologije i strategija uenik doi do postavljenih zadataka misaone i druge aktivizacije.

Tradicionalna didaktika pokuala je problem ciljeva nastave i njihove operacionalizacije postaviti u vidu triju skupina pa tako govorimo o:
1. materijalnim (obrazovnim) 2. funkcionalnim (formativnim, formalnim)
3. odgojnim.

Materijalni ili obrazovni cilj:


usvajanje, prenoenje, stjecanje znanja kao sustava injenica i generalizacija prema njihovu opsegu, dubini i stupnju njihove korisnosti i primjenjivosti.

Obrazovni ciljevi odgovaraju na pitanja:


to uenik treba nauiti:
koja znanja, u kojem opsegu, dubini, koje vjetine i navike treba uenik usvojiti.

Funkcionalni ili formalni cilj:


razvoj sposobnosti i intelektualno-emocionalnih funkcija i aktivnosti.

Funkcionalni ciljevi nastave odgovaraju na pitanje:


koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa?

Odgojni cilj
formiranje i samoformiranje linosti uenika; izgraivanje karakternih i drugih osobina linosti uenika. Odgojni zadatak nastave odgovara na pitanje: koje osobine linosti uenika oblikujemo i samooblikujemo u konkretnim uvjetima nastave?

Navedeni ciljevi su vrlo openiti. Eksplicitni ciljevi ukazuju na razvoj specifinih znanja i sposobnosti. Oni su precizna odreenja toga to e uenik moi uiniti kao rezultat pouavanja. Eksplicitni ciljevi sadre i kriterij uspjenosti koji se zahtijeva.

Vrsta cilja

Primjeri

Obrazovni ciljevi Uenik mora znati dobro itati.

Uenik treba poznavati povijest Hrvatske. Uenik treba razumjeti zbrajanje.


Eksplicitni ciljevi pouavanja

Uenik e znati odrediti glavnu misao kratke prie. Uenik e znati nabrojiti do pet hrvatskih kraljeva i opisati njihovu povijesnu ulogu. Od 10 zadataka zbrajanja troznamenkastih brojeva uenik e tono rijeiti 80% zadataka.

2. 1. Kriteriji za formuliranje ciljeva pouavanja


Razliiti su naini pisanja ciljeva pouavanja. Mager (1985.) predlae tri glavne komponente koje treba sadravati cilj pouavanja: Termini ponaanja jasno i eksplicitno objanjenje to se pouavanjem eli postii daju opisi ponaanja koje e uenik moi izvesti nakon pouavanja. Termini ponaanja izraavaju vrste zadataka koje uenik treba rijeiti (npr. napisati, nabrojiti, rijeiti). Treba izbjegavati nejasne pojmove kao znati, razumjeti...

Situacija ili uvjet izvoenja treba biti definiran.


Primjer uvjeta izvoenja je: Bez upotrebe biljeaka student treba znati izraunati aritmetiku sredinu.

Kriterij ili razina izvoenja da bi cilj bio potpuno jasan, potrebno je odrediti minimalnu prihvatljivu razinu izvoenja.
Npr. student mora navesti tri komponente cilja pouavanja.

3. TAKSONOMIJA CILJEVA
Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene su razliite taksonomije obrazovnih ciljeva. Meutim, to je taksonomija? Openito taksonomiju moemo definirati kao konceptualnu shemu koja omoguava rasporeivanje, sistematizaciju dogaaja s obzirom na odreeni princip klasifikacije. Meu najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.

Osnovni cilj Bloomove taksonomije ogeda se u izradi svrhovitog i dosljednog sustava koji bi polazio od logiko-sadrajnih, pedagokih i psiholokih zakonitosti i principa uenja i pouavanja uope. Takoer, svrha ove taksonomije je da olaka jednoznano sporazumijevanje na podruju operacionalizacije ciljeva i zadataka odgojnoobrazovnih procesa, s posebnim naglaskom na podruje nastave.

U Bloomovoj taksonomiji razlikujemo tri podruja: kognitivno, psihomotorno i afektivno. Kognitivno, spoznajno podruje sastoji se od est glavnih obrazovnih rezultata:
poznavanje, shvaanje, primjena, analiza, sinteza i vrednovanje, a svaka od njih se dijeli u podkategorije (znanje pojedinosti, terminologija, nazivi pojmova i simboli, spoznavanje pravila, konvencija, tendencija i redoslijeda, i sl.).

Za kognitivne strategije mogli bismo rei da su to opi naini postupanja u rjeavanju razliitih intelektualnih zadataka, odnosno da predstavljaju posebnu vrstu intelektualnih vjetina (prepoznavanje, dosjeanje, prosuvanje, usporeivanje, itd.).

Podruje psihomotornog ponaanja temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizike aktivnosti. Odgojnoobrazovni proces mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji pokreta, ve i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima motorike aspekte.

Predloena taksonomija obuhvaa pet kategorija:


1. 2. 3. 4. 5. imitacija, manipulacija, tonost (preciznost), koordinacija, usvajanje - jedne druge prirode.

Za razliku od obrazovanja kojima se ue i razvijaju kognitivna svojstva i stjeu aspekti psihomotornog ponaanja, odgojem se stjeu svojstva za koja su bitna afektivna ili konativna (voljena) dimenzija. To su: vrijednosti, stavovi, interesi i navike.

Kategorije

Termini ponaanja

1. Znanje: Sposobnost doziva prethodno


nauenih informacija Primjer: nabrojiti 3 komponente ciljeva pouavanja

Nabrojiti, definirati, prepoznati, imenovati, dosjetiti se. Interpretirati, objasniti, predvidjeti, sumirati

2. Razumijevanje: Sposobnost razumijevanje


znaenja nauenih informacija. Primjer: navesti karakteristike robovlasnikih drutava

3. Primjena (nakon to je pokazano


kako): Sposobnost upotrebe nauenoga u konkretnoj situaciji. Primjer: Izraunati vrijednost nepoznanice u jednadbi. .

Demonstrirati, rijeiti, upotrijebiti, izraunati,

zakljuiti, primijeniti.

4. Analiza: Sposobnost analiziranja situacije


(eksperimenta, studija sluaja, i sl.) na sastavne elemente (jedinice) radi boljeg razumijevanja organizacijske strukture odnosno njezinog djelovanja (funkcioniranja). Primjer: Usporediti drutvene, politike i kulturne promjene u kapitalizmu.

Razlikovati, kategorizirati, razdvojiti, skicirati, identificirati, usporediti.

5. Sinteza: Sposobnost kombiniranja dijelova (elemenata) Kreirati, organizirati,


u novu cjelinu. Rijeiti problem koji nije rutina, Napisati esej, izvjee, argumentirati, biti kritian. Izrada postera, lealfeta, prezentacije. Stvaranje novih ideja, hipoteza, strategija. Dati konstruktivne primjedbe za poboljanje nove (postojee) situacije ... Primjer: Napisati priu na zadanu temu.

sastaviti.

6. Evaluacija: Sposobnost prosuivanja (procijenjivanja)


odreene aktivnosti, plana, tvrdnje, ideje, povijesnog pogleda ili dogaaja, znanstvenog eksperimenta.Evaluacija ukljuuje evaluaciju osobnog rada, kao i vlastitih snaga, mogunosti, slabosti, htjenja... Primjer: Prosuditi vrijednost prie.

Ispitivanje, kritiziranje; usporeivanje, zakljuivanje, prosuivanje.

Visoki kognitvni zahtjevi zahtijevaju istanan stupanj analiziranja, sintetiziranja, kreiranja, uspreivanja, kritikog argumentiranja. Niski kognitivni zahtjevi ne zahtijevaju dublje razmiljanje kod uenika, ve oni postaju izoliran in, nema povezivanja i nadograivanja poznatog s nepoznatim.