George Orwell

Životinjska farma
(seminarski rad)
 1. Život i djela

Eric Arthur Blair , poznatiji pod

pseudonimom George Orwell je rođen u
gradu Motihari, u Bengalu, kao drugo dijete
Richarda Walmesley Blaira i Ide Mabel
Limonzin. Njegov otac je tamo radio u
Državnom odsjeku za opijum a njegova
majka je bila kćerka trgovca čaja iz Burme.
Godine 1904. George O. je sa svojom
majkom i sestrom preselio u Englesku gdje
je pohađao sveučilište Eton. Njegove prve
eseje publiciralo je sveučilište u svojim časopisima. U tom periodu Orwell je
razvio svoju antipatiju prema školskom sistemu. Niti Orwellove godine
provedene u školi St Cyprian's u Easbournu nisu bile presretne. Njegov gorak
i oštar napad na školu St. Cyprian's, esej SUCH, SUCH WERE THE JOYS,
nije bio publiciran sve do 1968. godine.

Bio je dovoljno uspješan da zasluži stipendije za koledže Wellington i

Eton. Nakon jednog semestra provedenog u Wellingtonu, Eric se preselio u
Eton, gdje je bio kraljev stipendist od 1917. do 1921. Kasnije u životu je
napisao da je bio "relativno sretan" u Etonu, koji je studentima dozvoljavao
određenu slobodu, ali da je dolaskom u Eton prestao ozbiljno raditi. Izjave o
njegovoj uspješnosti na Etonu su različite: neki tvrde da je bio loš student,
drugi to opovrgavaju. Jasno je da ga nisu voljeli neki profesori, kojima se nije
svidjelo Blairovo ponašanje, koje su oni shvaćali kao nepoštovanje njihovog
autoriteta.

U 17. godini svog života Orwell se prvi put našao u ulozi skitnice u
Plymouthu, gdje je ostao zaglavljen u besparici. Nakon štoj nije uspio

2
zavrijediti stipendiju za sveučilište, Orwell je otišao 1922 u Burmu gdje se
pridružio Indijskoj kraljevskoj policiji (1922-27). Dao je ostavku i vratio se u
Englesku 1928., zamrzivši imperijalizam ,dokaz tome su eseji koji
razotkrivaju loše ponašanje oficira koje je objavio u svojoj zbirci SHOOTING
AN ELEPHANT (1950). Jedno od njegovih uspješnijih ranih eseja jest 'A
Hanging' (Vješanje ,1931).

Orwell se vratio u Englesku i živio kao prosjak i skitnica radeći povremeno

neke nisko plaćene poslove u Engleskoj i Francuskoj (1928-29), gdje mu je
živjela tetka.Jednom je pokušao biti uhićen zbog pijančevanja kako bi shvatio
kakav je život u zatvoru. Bio je pušten nakon dva dana.1928. godine je
odlučio postati pisac, no na početku jnije imao mnogo uspjeha kod kritičara.
Orwellova iskustva u siromaštvu dala su mu materijala za DOWN AND OUT
IN PARIS AND LONDON (1933). Od 1930 Orwell počeo je pisati za novine
New Adelphi. Pseudonim je počeo koristiti godine 1933. Pomalo začuđujuće
za pisca progresivnih, socijalističkih stavova, izabrao je pseudonim koji je
naglasio njegovu doboku životnu ljubav prema engleskoj tradiciji: George je
svetac zaštitnik Engleske, dok je rijeka Orwell u Suffolku jedan od omiljenih
dijelova Engleske.

Pošto se nije mogao uzdržavati samo pisanjem, Orwell took neko je

vrijeme radio kao učitelj u privatnoj školi, gdje je završio svoju prvu novelu,
BURMESE DAYS (1934). Godine 1936. oženio se za Eileen O'Shaugnessy,
kćer jednog doktora. KEEP THE ASPIDISTRA FLYING, priča o mladom
pomoćniku u knjižari, pojavila se 1936. godine. Od 1936 do 1940 Orwell je
radio kao pomoćnik u antikvarijatu u Wallingtonu. Bio je zadužen 1936 od
izdavača Victora Gollancza da napiše dokumentaristički prikaz o
nezaposlenosti u predjelu sjeverne Engleske za Left Book Club. Rezultat je
bio THE ROAD TO WIGAN PIER, reportaža o životnim uvjetima siromašnih
rudara koja označava prekretnicu u modernom novinarstvu.

3
 30-ih godina Orwell je usvojio socijalističke poglede. Kao i mnogi drugi
pisci, otputovao je u Španjolsku da izvještava o civilnom ratu. Kao član
Nezavisne radničke partije, Orwell je osjećao da se mora boriti u anti-
staljinističkoj organizaciji POUM (Radnička partija marksističkog jedinstva).
Bio je ranjen u vrat a svoje iskustvo o tome opisao je u kratkom eseju
"Wounded by a Fascist Sniper", kao i u knjizi Homage to Catalonia. Kad su
staljinisti počeli loviti anarhiste na svojoj strani te su njegovi prijatelji bili
bačeni u zatvor, Orwell je pobjegao sa svojom ženom Eileen Blair od tog
kaosa. Rat ga je učinio snažnim protivnikom komunizma a zagovornikom
Engleskog socijalizma. Orwellova knjiga o Španjolskoj, HOMAGE TO
CATALONIA, pojavila se 1938. nakon nekih problema kod izdavanja. U njoj
je opisao svoje divljenje očitom nedostatku klasnog društva u revolucijom
zahvaćenim područjima Španjolske koje je posjetio. Opisao je ono što je
vjerovao da je bila izdaja radničke revolucije u Španjolskoj od strane
Španjolske komunističke partije, potpomognuta od Sovjetskog Saveza. Knjiga
je hladno prihvaćena od ljevičarske inteligencije, koja je komuniste smatrala
herojima rata. Za vrijeme njegova života, Homage to Catalonia prodana je u
samo 50-ak primjeraka godišnje.

Orwell je počeo zarađivati za život pišući književne kritike za list New

English Weekly sve do 1940. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je član
Home Guard (domovinska zaštita), a 1941. počeo je raditi za BBC Eastern
Service, radeći na programima koji su trebali zadobiti podršku Indije i Istočne
Azije za britanske ratne potrebe. Bio je svjestan da formira propagandu, te je
zapisao da se osjećao kao "naranča koja je zgnječena vrlo prljavom čizmom".
Usprkos dobroj plaći, dao je otkaz 1943. da bi postao književni urednik
Tribunea, lijevo orijentiranog časopisa kojeg je sponozirala grupa članova
Radničke partije i vojne policije. Pri završetku rata, napisao je Animal Farm
(Životinjsku farmu, 1944.), koja je objavljena sljedeće godine s velikim

4
uspjehom kako kod kritike tako i kod čitatelja. Nakon rata otišao je u
Njemačku kao reporter, ali u svojim reportažama koje je slao časopisima The
Observer i The Manchester Evening News nije spomenuo izbjegličke logore
niti Auschwitz.

Nakon rata živio je na otoku Jura blizu obale Škotske sa svojom ženom
Eileen i posvojenim sinom. Njegova žena Eileen umrla je tragično, za vrijeme
operacije 1945. godine. Godine 1949. objavljeno je njegovo najpoznatije
djelo, antiutopijski roman Nineteen Eighty-Four (1984.), Orwellova vizija
rezultata totalitarizma, jedno od klasičnih dijela znanstvene fantastike kojim je
doveo do upotrebe pridjeve "orvelijanski" za opis mehanizma kontrole misli
od strane države.

U jesen 1949., neposredno prije svoje smrti, oženio se Soniom Brownell

(1918-1980), koja je radila za Cyril Connollyev časopis Horizon. Njihov brak
trajao je samo tri mjeseca. Orwell je umro u Londonu 21. siječnja 1950.,u
dobi od 47 godina od tuberkuloze od koje je vjerojatno obolio u razdoblju
opisanom u djelu Down and Out in Paris and London. Posljednje tri godine
života je proveo u bolnicama. Zatražio je pogreb u skladu s pravilima
anglikanske crkve, te je pokopan u crkvi Svih Svetih u Sutton Courtenayu, u
Oxfordshireu pod svojim pravim imenom, Eric Arthur Blair.

Većinu svoje profesionalne karijere Orwell je bio poznat ponajprije po

novinarskim radovima, kao u britansku tisku tako i u reportažama kao što su
Homage to Catalonia (koja opisuje njegove aktivnosti u Španjolskom
građanskom ratu), Down and Out in Paris and London (koja opisuje razdoblje
siromaštva u tim gradovima, te u The Road to Wigan Pier (koja opisuje
životne uvjete siromašnih rudara sjeverne Engleske). Orwell je danas
najpoznatiji po svojim romanima Animal Farm/Životinjska farma i 1984.

5
 Orwellova književna i politička karijera bila je u raskolu između
njegove želje za većom jednakosti i društvenom pravdom te njegovog
nesigurnog stava prema klasi u koju je i sam pripadao – srednjoj klasi

6
 2. Životinjska farma
Radnja ove satirične bajke se odigrava na
farmi negdje u Engleskoj. Priču nam predstavlja
sveznajući pripovjedač u trećem licu. Radnja
romana započinje kada najstarija svinja na
farmi, Stari Major, pozove sve životinje na tajni
sastanak. Ovori im o svom snu o pobuni protiv
okrutnog gospodina Jonesa. Tri dana kasnije
stari Major umire, ali njegov govor daje
inteligentijim životinjama na farmi novi pogled
na svijet. Svinje, koje se smatraju kao
najinteligentije životinje, podučavaju ostale. Tokom razdoblja pripreme za
pobunu na farmi, izdvajaju se dvije svinje, Napoleon i Snowball. Napoleon je
velik i dobar govornik koji zna braniti svoje riječi. Snowball je bolji govornik
i pun je novih ideja, te je vrlo životan u svojim govorima. Zajedno sa još
jednom svinjom zvanom Squealer, koji je isto dobar govornik, razrade teoriju
pod imenom "Animalizam". Pobuna započne nakon otprilike mjesec dana,
kada Mr Jones dođe doma pijan kasno jedne večeri i zaboravi nahraniti
životinje. One pobjegnu iz svojih staja i provale u gazdinu kuću, na mjesto
gdje je spremljena hrana za životinje. Kada Mr Jones vidi sve te izvadi svoju
pušku, ali već je kasno; sve životinje pređu preko njega i odvuku ga iz farme.
Životinje unište sve šibe, bičeve i ostale instrumente i predmete koje su bile
stvorene da ih podčinjavalju i susprežu. Istoga dana životinje su proslavile
svoju pobjedu sa dodatnim obrokom hrane. Svinje su smislile sedam
zapovjedi i napisale su ih iznad vratiju od velike staje.

7
Te zapovjedi su:

1. Sve što ide na dvije noge je neprijatelj.

2. Sve što ide na četiri noge i ima krila je prijatelj.
3. Nijedna životinja neće nositi odjeću.
4. Nijedna životinja neće spavati u krevetu.
5. Nijedna životinja ne smije piti alkohol.
6. Nijedna životinja ne smije ubiti drugu životinj.
7. Sve životinje su jednake.

Životinje su se također dogovorila da niti jedna životinja neće ulaziti u

gazdinjsku kuću te da nikad niti jedna životinja neće komunicirati sa
ljudima..Sve te zakonitosti kkraćene su u jednostavnu frazu : « Četiri noge
dobre, dvije noge loše. ». Nakon nekog vremena, Jones se vratio sa
nekolicinom ljudi kako bi prisvojio svoju farmu. Životinje su se hrabro borile
te su uspijele obraniti svoju farmu. Snowball i Boxer su dobili medalje časti
zbog svoje hrabrosi u borbi protiv ljudi. i Napoleon, koji se uopće nije borio,
uzima jednu medalju časti. To je bio jedan od razloga zašto dvije svinje,
Snowball i Napoleon, često dolaze u verbalni sukob. Kada Snowball predstavi
svoju ideju o izgradnji vjetrenjače kako bi osigurao energiju za sve životinje
na farmi, Napoleon pozove devet snažnih pasa. Psi izvedu Snowballa iz farme
a Napoleon objasni ostalim životinjama da je Snowball bio u dosluhu sa
gospodinom Jonesom. Također kaže da Snowball u stvari nikada nije dobio
medalju časti već je pokušavao prikriti da se borio na strani gospodina Jonesa.
Životinje su ubrzo počele graditi vjetrenjaču a s vremenom je radno vrijeme
bilo sve duže a obroci hrane su bivali sve manji. Iako obične životinje nisu
imale dovoljno hrane, svinje su postajale sve debljima i debljima. Rekle su
ostalim životinjama da njima treba više hrane jer one vode cijelu farmu.
Nakon nekog vremena, svinje su objasnile životinjama kako trebaju početi
trgovati sa susjednim farmama. Obične životinje su se uzrujale pošto od

8
revolucije i postavljenih zakona nisu uopće komunicirali sa ljudima, kako
njihova pravila i nalažu. Ali svinje ih uvjere da takvo pravilo nikada nije
postojalo i da je to ustvari Snowballova laž. Nedugo nakon te rasprave svinje
usele u gazdinjsku kuću. Ostale životinje se sjećaju da je postojalo pravila
kako se ne smije spavati u krevetima pa odu u staju kako bi pročitali taj
zakon. No kada dođu u staju, uvide kako je četvrto pravilo promjenjeno,
naime nijedna životinja ne smije spavati u krevetu sa plahtama. Sve ostale
zapovijedi su također izmijenjene, kao nijedna životinja ne smije ubiti drugu
bez razloga i nijedna životinja ne smije piti alkohol previše. Par mjeseci
kasnije snažna oluja srušila je vjetrenjaču koje je bila skoro gotova. Napoleon
optuži Snowballa za uništenje mlina i obeća nagraditi životinju koja ga ulovi.
Obnova vjetrenjače trajala je sljedeće dvije godine. Jones opet napadne farmu
i, iako su je životinje hrabro branile, uspio je uništiti mlin koji si životinje
izgradile. Svinje se odluže za još jednu obnovu mlina i smanje obroke hrane
radnim životinjama na minimum. Jednog dana Boxer biva prodan mesaru ali
Napoleon kaže životinjama da je Boxer bio odvezen u bolnicu gdje je umro.
Tri godine kasnije, mlin je konačno bio sagrađen. Tokom tog perioda
Napoleon je produbio svoje odnose sa susjednim farmama te jednoga dana
čak pozove vlasnike tih susjednih farma na životinjsku kako bi proveli
inspekciju. Na kraju inspekcije sjednu svi zajedno u vlastelinsku kuću i počnu
slavlje u čast efikasnosti životinjske farme, gdje životinje rade do granica
svoje izdržljivosti za minimalne obroke hrane. Tokom tog obilnog slavlja,
ostale se životinje okupe ispred prozora koji gleda u kuću na bogat stol i ne
mogu raspoznati više tkoje čovijek a tko svinja.

9
 3. Interpretacija likova

Životinjska farma je alegorija korupcije socijalističkih ideala Ruske

revolucije od strane staljinističkog sistema, sto je puna simbolizama. U
suštini, Orwell u svom romanu prikazuje neke stvarne likove iz tadašnje ruske
politike kroz like svog romana.

Gospodin Jones: on je jedan od Orwellovih glavnih (ili najočitiji) zlikovaca u

Životinjskoj farmi. Orwell kaže da je nekada čak bio i pravedan gospodar
svojim životinjama. U to je vrijeme farma bila na vrhuncu svoje snage.
Gospodin Jones simbolizira (u prilog zla komunizma) Cara Nikolasa II, vođu
naroda prije Staljina (Napoleona). Jones predstavlja staru upravu, zadnjeg
cara.

Stari Major: oj je pri glavni lik u Životinjskoj farmi kojeg je Orwell opisao i
okarakterizirao. Bio je pokretač pobune i filozof promijena što je očita
metafora za Karl MarxaKroz Starog majora Orwell prikazuje svoj zaključak
da niti jedno društvo nije savršeno, niti jedno potpuno socijalističko ustrojstvo
ne može opstati te da se ne može izbjeći zla prevlast kapitalizma.

Napoleon:oj je glavni zlikovac u Orwellovoj Životinjskoj farmi. Samo ime

Napoleon mu pristaje pošto je Napoleon, diktator Francuske, bio smatran od
mnogih da je sam antikrist. Napoleon, svinja, je smatrana centralnom ličnosti
na farmi. Očita metafora za Staljina, drug Napoleon predstavlja ljudsku
slabost svake revolucije. Orwell je vjerovao da socijalizam, iako je diobra
ideja, nikad ne može potpuno saživjeti zbog opake ljudske naravi

Squealer: Squealer je intrigantna ličnost ovog romana. Prvo je opisan kao

vješt manipulator i nagovaratelj. Za njega Orwell kaže da može bijelo
pretvoriti u crno. Mnogi kritičari vežu Squealera sa Pravdom, ruskom

10
propagandnom novinom iz 30-ih godina. Propaganda je bila knjučna za
mnoge publikaci a pošto tada još nije postojao radio niti televizija, novine su
bile jedini izvor informacija za narod.

Snowball: Orwell ga opisuje kao svinju vrlo sličnu Napoleonu barem u prvoj
fazi radnje romana. Obje su svinje željele vodsto u novoj političkoj i
ekonomskoj upravi farme (što je kontradiktorno cijeloj tezi o jednakosti među
svima) Ali kako je vrijeme odmicalo, oboje su shvati kako će jedan od njih
morati odstupiti. Snowball predstavlja Trotskya, Staljinova protivnika u
Rusiji. Sličnosti između Trotskog i Snowballa su velike. Trotsky je bio
protjeran u Mexico, gdje je držao govore protiv Staljina. Staljin je bio vrlo
svijestan Trotskija i pribojava o se da ga ne bi netko od njegovih pristaša
ubio.Ruski diktator zdušno se trudio da pogubi Trotskog kao bi osigurao svoj
život i svoju vlast i moć nad ruskom narodom. Trotski je također vjerovao u
komunizam ali je bio uvjeren da može Rusiju voditi bolje od Staljina. Trotski
je bio ubijen u Mexicu od strane ruske policije, NKVD – odnosno KGB-a.

Boxer: samo ime je inteligentno iskorišteno kao metafora za Boxer revoluciju

u Kini početkom dvadesetog stoljeća. Boxer i Clover su iskorišteni kao
predstavnici ploreterijata, ili neškolovale radne snage u ruskom društvu. Ta
niža klasaje potpuno podređena Staljinu (Napoleonu) jer su uvjereni kao mogu
profitirati od njegovog novog načina uprave i vodstva. Usto, pošto niski sloj
uglavnom ima i niski stupanj inteligencije, nije ih teško uvjeriti kao dobivaju
dobar tretman svog diktatora. Važnost ploreterijata i radne snage je prikazana
kada Boxer iznenada izgubi snagu te sama količina produktivnosti drastično
opadne . No svejedno je uzet zdravo za gotovo od svinja koje ga na kraju
pošalju mesaru.

Svinje : svinje služe kako bi podupirale i čuvale moć Napoleona. One

predstavljaju komunističku partiju lojalista i Staljinove prijatelje, kao i Dumu,

11
odnosno ruski parlament. Orwell kritizira Marxovu nedovoljno razrađenu
viziju socijalističkog, utopijskog društva.

Psi : Orwell se koristi psima da predstavi KGB ili točnije, Staljinove

tjelohranitelje. Psi su čuvari Napoleona i ostalih svinja i iako ne govore, oni su
snažna sila sa kojom se ostale životinje na farmi moraju suočiti i
pomiriti.Korištenje pasa predstavlja silu kojom Napoleon pokušava očuvati
svoju moć i vlast. Kasnije psi počinju i ubijati ostale životinje koje su
označene kao neodane. Staljin je također imao svoju specijalnu postrojbu
"pomagača" koji su likvidirali sve Staljinove suprotstavljače i izdajice, pa tako
i Trotskog.

Mollie: ona je jedna od manje važnih karaktera u romanu ali predstavlja nešto
jako važno. Orwell kroz Mollie predstavlja sve ljude nakon svake revolucije
koji se nisu posve složili sa novim prilikama i novom ekonomijom. Uvijek
postoje oni koji se suprotstavljaju i opiru promijeni.

Moses: ovaj gavran koji je na početku bio opisan kao poseban ljubimac
gospodina Jonesa, jedina je životinja na farmi koja ne radi. On je jedini koji
ne sluša govor Satrog Majorao potrebnoj revoluciji na farmi. Moses
predstavlja Orwellov stav prema crkvi. Za njega, crkva je samo instrument
diktatorstva koji drži radničku klasu u nadanju i u ustrajnoj produktivnosti.
Orwell koristi Mosesa kao kritiku Marxova uvjerenja da će crkva odstupiti sa
svih bitnih mjest u vlsti nakon revolucije. Orwell dosta ošto kritizira crkvu.

Muriel: Muriel je obrazovana koza koja čita postavljene zakone životinjama

koje ne znaju čitati. Muriel manji udio radne snage koja je dovoljno
obrazovana da može odlučiti i misliti svojom glavom i procijeniti licimjerje
svojih vladara.

12
Stari Benjamin: stari magarac, koji se nije puno promijenio nakon revolucije
na farmi. Benjamin simbolizira starije naraštaje koji kritiziraju svaku novinu i
promjenu u novom naraštaju. Čak i nakon što ostale životinje zaborave na
Jonesa i njihove prošle živote, Benjamin se još uvijek svega sjeća. Shvaćao je
da svinje kradomice mijenjaju zakone, dodavajući nove riječi, no ostale
životinje to nisu uviidjele a svinje su nastavile raditi po svome.

13
 4. Zaključak

Orwell u svojoj Životinjskoj farmi, svojevrsnoj basni-romanu, opisuje

kako se jedan revolucionarni pokušaj promijene sistema na čovječnije i bolje
pretvara u svoju suprotnost. Likovi u knjizi su životinje na farmi, ali oni u
stvari predstavljaju društvo u malom: svinje - vladajuću klasu, Napoleon -
tiranina, Boxer - radničku klasu, psi - policiju, farme u okolini - susjedne
države, životinje - masu,.

Životinje na farmi nisu htjele biti kao ljudi niti patiti zbog njih, već su
htjele preuzeti svoj život u svoje ruke. Smatrale su ljude „nižim“ od životinja,
no na kraju je ispalo da neke životinje nisu ništa bolje od ljudi.

Sve se svodi na to da i ondašnje i sadašnje društvo u svijetu, koliko god

se trudilo nastojati da provodi i potiče jednakost među ljudima,u tome ne
uspijeva u potpunosti. Ta jednakost ostaje i dalje nedostižan ideal jer uvijek će
postojati skupine ljudi koji su jednakiji od drugih, odnosno privilegirani.

14
 5. Literatura
• Orwell,George ; Životinjska farma, Zagreb : Globus media, 2004.
(Biblioteka Jutarnjeg lista XX. stoljeće ; 25)
• Vidan,Ivo ; Engleski intertekst u hrvatskoj književnosti; Zagreb, 1995.
• www.hr.wikipedia.org/wiki/George_Orwell

• www.hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivotinjska_farma

15