TENJA BRANIH DRUGOVA PREMA KRANSKOJ SAVRENOSTI U ODNOSU PREMA VLASTITOJ DJECI

Jedan poznati suvremeni pisac napisao je, i ne bez razloga, sljedee: Nae vrijeme izgrauje supruniku du ovnost koja enidbu smatra sredstvom ljudske punine i pozivom na svetost!!! "o sada su si redovnici #skromno# prisvajali stale savrenstva! $ zar brano siromatvo istoa, poslunost %tj! reciprono suglasje& ne vrijedi kao i redovniko' (ar brak nije iskuenje i produbljenje ljubavi koja je samo ljubav' (ar #velika tajna#, po kojoj dva bia obeavaju da e se vjerno ljubiti u )ristu, nije ispovijedanje vjere i zavjet koji vrijedi kao i redovniko posveenje'*+ ,azvoj suprunike du ovnosti smatraju jednim od najvaniji -enomena naeg vremena unutar .rkve! /o to enidbu smatramo jednim od putova prema svetosti i savrenosti, s naglaskom da su svi krani ve samim svojim krtenjem pozvani na svetost, oituje zrelost kranske misli i otvara put obnovljenoj .rkvi! )ad u 0jerovanju molimo: 0jerujem u jednu, svetu!!! .rkvu*, ne mislimo samo na svetost njezine 1lave, )rista, nego i na svetost koju 2 uz )ristovu milost 2 ostvaruje svaki pojedinac, male zajednice i cijela .rkva zajedno, bez obzira kakav je tko put svetosti izabrao! 3 4a zato to je enidba put veine, po djelotvorno ostvarenoj spasiteljskoj kreposti enidbe, krani postaju narod sveti *, o kom govori sv! 5avao!6 Na alost, pod utjecajem iskrivljenog naglaavanja prednosti djevianstva i celibata, a jo vie pod utjecajem neki ereza, kao to su mani eizam i jansenizam, koje, istina, .rkva nije nikada pri vatila, ali koje su ipak loe utjecale na neke njezine postavke, te pod utjecajem laicizacije mnogi du ovni vrednota, enidba je dobila neko podreeno mjesto u kranskom ivotu! 7akrament je enidbe zadnji otkriven* kao sakrament i zadnji je uao u popis sedam sakramenata, ali i tada se, kako pod utjecajem eretike misli, tako pod utjecajem juridizma, zaboravilo da je on velika tajna* u kojoj se dva bia mogu zajedniki sresti s )ristom! 7ama .rkva nije ovakve stavove prema enidbi niti odobravala niti podravala, no ipak je propustila sprijeiti da neke vrednote, kroz izvjesna povijesna razdoblja, ne izgube svoj sjaj!8 "rugi vatikanski sabor visoko je uzdigao enidbu i obiteljski ivot, proglasivi i izvrsnim putem prema kranskoj svetosti i savrenosti! 9 tome pastoralna konstitucija O Crkvi u suvremenom svijetu kae: 7toga se kranski supruzi, radi dunosti i dostojanstva svoga stalea, jaaju i na neki nain posveuju posebnim sakramentom: ispunjavajui svoju branu i obiteljsku misiju snagom tog sakramenta te ispunjeni )ristovim du om koji itav nji ov ivot proimlje vjerom, u-anjem i ljubavlju, sve vie se pribliuju osobnom savrenstvu i meusobnom posveenju i, stoga, zajedniki proslavljivanju 4oga!*; ,ealizacija kranske svetosti i savrenosti unutar enidbe trostruko se ostvaruje, stoga bismo mogli govoriti o tri titula njezine svetosti: enidba je kao sakrament ve sama po sebi zajednica ljubavi prema 4ogu i zajednica svetosti, jer je svaki sakrament znak i nosilac
+ 3

<! =0=<>, Spiritualit dei laici, $ssisi, +?@?!, str! ?A!B?+! J! <=.<=,C, Il sacerdote e gli sposi, ,oma, +?@8!, str! 6@! 6 =- ;,6: )ol 6,+3: 1al ;,33: ,im @,33: usp! LG, 6?!B8+ 8 <! ,977D, Morale sessuale in evoluzione, /orino, +?@E!, str! +A8! ; 17 8F,3: Gsp! LG DD: HNapokon, kranski brani drugovi djelovanjem sakramenta enidbe, kojim naznauju i imaju dio u misteriju jedinstva i plodne ljubavi izmeu )rista i .rkve %usp! =- ;,63&, uzajamno se pomau da postignu svetost u branom ivotu i u primanju i odgoju djece, i tako imaju u svojem ivotnom poloaju i u svojem staleu posebni dar u 4ojem narodu %usp! + )or E,E&!

milosti, odnosno susreta s 4ogom: svetost u enidbi ostvaruje se i po striktno suprunikim dunostima, odnosu i sjedinjenju izmeu mua i ene @ te, konano, putem o iteljski! dunosti, tj! odnosa roditelja prema djeci, i obratno! Ii emo ovaj put promatrati ovo posljednje podruje tenje prema svetosti, imajui na pameti da se ono u ivotu ne moe odijeliti od suprunike svetosti koja je temelj i preduvjet obiteljske svetosti, budui da je enidba jedinstvena stvarnost! +! O"#$%$! 2 5rema 9bjavi, enidba je ve sama po sebi neto sveto jer nastavlja stvarateljsko 4oje djelo, koje je po sebi sveto! E 9na je idealni ambijent za razvijanje svetosti i ljubavi, jer omoguuje razvijanje zajednitva prema kome tei svaka osoba koja ljubi! F ,eligioznoBliturgijski ivot omoguuje Hkat eJo enK nae sjedinjenje s 4ogom, no ni ostala podruja ljudskog ivota nisu iskljuena od tog proslavljivanja 4oga, naeg sjedinjenja s njime i vlastitog posveenja! /o nam na neki nain daje do znanja sv! 5avao u postavci tzv! Hobiteljski kodeksaK u poslanicama =-eanima i )oloanima!? 5ozvavi vjernike na za valnost prema 4ogu, koju treba izraziti Hpsalmima, valospjevima i nada nutim pjesmamaK,+A 5avao daje neke savjete za obiteljskoBstaleke odnose! D nakon toga, kao da nije nainio nikakve digresije, opet se vraa na pret odnu temu religioznoBliturgijskog ivota! ++ /ime kao da oe rei da su meuljudski odnosi, a posebno oni unutar obitelji, isto tako put k svetosti i proslavljivanju 4oga kao i du ovne pjesme za vale! (naajna je izreka sv! 5avla u 5rvoj poslanici )orinanima %E,E,& u kojoj kae da su enidba i celibat %djevianstvo& karizme! Dzgleda da on ove dvije karizme ne stavlja u isti red oni o kojima govori u +3! poglavlju iste poslanice! No u svakom sluaju, i jedan i drugi dar %karizma& nisu dani samo zato da budu na korist i slubu pojedinca koji i je primio, nego cijele kranske zajednice+3, prvenstveno oni koji ive u nji ovoj neposrednoj blizini, a to su u naem sluaju djeca! ,oditeljima e karizma enidbe biti na posveenje, ako je upotrijebe u onu svr u za koju su je dobili: za svoje meusobno posveenje te raanje i odgajanje djece! 1ovorei o eni i njezinu poloaju u kranskoj zajednici, sv! 5avao pie: H9sim toga, $dam nije zaveden, ve je ena, poto je zavedena upala u grije ! $li e se ona spasiti vrenjem majinski dunosti %HdiL tMs teknogonNasK& , ako ustraje s ednou u vjeri, ljubavi i posveenju +6!K /o je jedino mjesto u 7v! pismu na kojem se govori o raanju kao putu posveenja! 5rema miljenju gotovo svi egzegeta, sv! 5avao ovdje ne tvrdi da bi ena raanjem djece ispravljala ono to je pogrijeila zavoenjem prigodom prvoga grije a! 7pasenje, a onda i posveenje, Hpo raanjuK ne smijemo s vatiti u instrumentalnom nego intencionalnom smislu+8! D sam izvorni tekst dosta je nejasan, naime, u +;! retku grki glagol stoji u mnoini HmeNnosinK %Hako ustrajuK 2 tko' djeca ili ena Ouzeta kolektivnoO'&! ) tome dolaze i neki latinski kodeksi koji izraz
@

G + )or E, +3B+@ sv! 5avao pie da krteni brani drug posveuje nekrtenog branog druga, ako ovaj eli nastaviti brani ivot! 5o svoj prilici, sv! 5avao smatra da se oba brana druga posveuju branim odnosom koji je posveen, a i sam posveuje, jer oni vie nisu dva nego jedno tijelo! %Najvjerojatnije na temelju ovog odlomka novi obrednik H7provodaK predvia kranski pogreb nekrtene djece kranski roditelja, jer se i prije nji ova krtenja na nji prelijeva svetost nji ovi roditelja!& E &ost +,6+! F + D0 t! 6!E! ? =- ;,33 2 @,?: )ol 6,+FB8,+! +A )ol 6,+@! ++ Ondje 8,3! +3 ' (or E,63 sl!, gdje se govori o poloaju djevianstva i enidbe u kranskoj zajednici! Gsp! 1! ,9..$, Matrimonio e celi ato in San &aolo, =))<=7D$, 6%+?@?, 6& ,+;A!B+;;! +6 I )im *, +8B+;! +8 Dntencionalni smisao: radi se o objektivnim injenicama koje se pojavljuju u inu! 7lian nain govora sv! 5avao upotrebljava u * (or 3,8, HdiL polloPn dakrNoonK %per multas lacrimas 2 u suzama&!

HteknogonNasK prevede s Hper regenerationemK +;! Na osnovu svega reenog, moemo s nekim autorima rei da se ne radi %samo& o raanju u biolokom smislu, nego i du ovnom, tj! krtenju, odgoju i uvanju djece u vjeri! 7voje posveenje roditelji postiu i odgajanjem djece: H$ vi, oevi, ne ogorujte svoje djece, ve i odgajajte stegom i opomenom 1ospodnjomQK +@ 4it e da je sv! 5avao u mladosti na sebi iskusio jalovu stegu -arizejskog odgoja, napose od strane svog oca! 7tega ne ide za tim da ograniuje slobodni razvoj ljudske osobe, nego da ga usmjeri ispravnim putem, na dobro cijele obiteljske zajednice! 3! O+GO%O,-O O.I-S)%O! 2 /enja prema kranskoj svetosti i savrenosti ne iscrpljuje se samo u zatvorenom krugu izmeu mua i ene! "akako, i taj nji ov intimni odnos vodi prema usavravanju po neprekidnom recipronom oitovanju ljubavi koja je usmjerena prema 4ogu i blinjemu! 9vdje se ostvaruje vie nego igdje ona 5avlova: H<jubav je strpljiva, dobrostiva!!! sve ispriava, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi+E!K 4rana zajednica mora se proiriti na djecu, koja su plod ili, jo bolje, utjelovljenje brane ljubavi! 4rak, Hzajednica ljubaviK, tei da postane Hplodonosna zajednicaK kako po -izikom raanju tako, jo vie, po du ovnom raanju u odgoju! 5lodnost braka treba s vatiti u du u Hodgovornog oinstvaK! "o sada smo nauili da nam se serviraju gotove -ormule po kojima emo, ako i primijenimo u svagdanjem ivotu, ostvariti posveenje! G tom bi se sluaju radilo o nekom vanjskom posveenju, neto slino kao to je posveenje s vatio starozavjetni ovjek! No svetost i posveenje nije neto izvana nametnuto, unaprijed -ormulirano, nego odgovor na osobni poziv u onim uvjetima ivota u kojima ga pojedinac ili, u ovom sluaju, najmanje ljudska zajednica, prima! Nekoliko godina prije 7abora poeli su teolozi i kranski laici govoriti o odgovornom oinstvu kao pri vaanju 4ojeg poziva od strane kranski roditelja i nji ovu vlastitom putu prema svetosti i savrenosti u odnosu prema nji ovoj djeci! 7Rm 7abor, a i kasnije enciklika /umanae vitae, proglasili su odgovorno oinstvo temeljnim principom branoBobiteljskog ivota +F! Ne radi se o nekom principu iste biologije ili te nike sredstava za regulaciju poroda! /o je du ovnost koja se temelji na za valnosti, odgovoru, uzajamnosti! 7upruzi se ne mogu a priori ispriati ako im nji ove obiteljske prilike nameu nii standard od onoga to ga ima nji ova okolina, a niti nji ov ideal smije ograniiti javno miljenje! "jeca za roditelje nisu potroai koji remete nji ove pro tjeve ili umanjuju nji ovu komotnost! 5od utjecajem razvoja kulture, posebno medicine, prevladava miljenje da treba propagirati kvalitetu, a ne kvantitetu ljudskoga roda! Inogi kranski roditelji pod utjecajem tog miljenja nalaze ispriku za svoj egoistini stav u odluivanju o broju djece! 9ni se tako sniavaju na razinu jednog nevjernika koji svojoj djeci eli osigurati samo to bolji ivot na (emlji! )ranski roditelji vjeruju da su nji ova djeca pozvana da sudjeluju i na vjenoj ljubavi, a ne samo podjeli ovozemni dobara!+? Dma sveenika, pa i laika, koji tvrde da bi trebalo odrediti najniu granicu, tj! koliko bi supruzi, prema dananjim ekonomskim, socijalnim i kulturnim prilikama, trebali imati djece, da bi se moglo rei: H9vi su roditelji izvrili svoju dunost!K $ko ovako s vaamo odgovorno oinstvo i put roditelja prema posveenju, onda brak pretvaramo u H5rokrustovu posteljuK! 9vakav stav protivio bi se i nakani samog 7abora, koji u 5astoralnoj konstituciji izriito kae:
+; +@

$! I=,), ed!, -ovum )estamentum graece et latine, ,oma, +?;E, str! @FE, nota! 01 @,8: (ol 6,3+! +E ' (or +6, 8BE! +F GS ;A,3: H7toga e ispuniti svoju zadau s ljudskom i kranskom odgovornou i s pouljivim potovanjem prema 4oguK! 5$5$ 5$0$9 0D! =nciklika /umanae vitae, 3;! srpnja +?@F: H7toga brana ljubav trai od brani drugova svijest o nji ovu poslanju odgovornog roditeljstva koje se danas s punim pravom toliko naglaava i koje takoer treba ispravno s vatiti! 9no se mora promatrati s razni opravdani i meusobno povezani gleditaK %br! +A&! +? ! 4! S$=,DN1, Le C!retien et le Mariage, 5arisBTribourg, +?@@, str! @A!

H9d sveenika pak laici neka oekuju svjetlo i du ovnu snagu! No neka ne misle da su nji ovi pastiri uvijek tako struni da na svako pa i teko pitanje to iskrsne imaju ve gotovo konkretno rjeenje ili da su oni upravo za to pozvani!K 3A Nema nikakve valjane ope -ormule! 7vatko je dobio svoj broj talenata, svoju karizmu! $ko ba netko inzistira, onda bismo mogli rei da su roditelji duni imati toliko djece koliko im i je mogue podii, is raniti i odgojiti! Inogo imbenika utjee na nji ovu konanu odluku! Najbolje je to izrazio papa 5avao 0D! u enciklici &opulorum progressio2 HG krajnjoj liniji, stvar je roditelja da, dobro promislivi, odlue koliki e biti broj nji ov djece, uzimajui na sebe odgovornost pred 4ogom, pred samima sobom, pred djecom koju su ve rodili, pred zajednicom kojoj pripadaju, slijedei glas svoje savjesti, prosvijetljene 4ojim zakonom i potpomognute pouzdanjem u 4oga!K 3+ 5astoralna konstitucija o .rkvi u suvremenom svijetu dodaje i odgovornost pred jo neroenom djecom,33 ukoliko su, naime, brani drugovi duni da u svojoj obiteljskoj zajednici stvore atmos-eru ljubavi u kojoj e budua djeca razvijati svoju ljudsku i kransku osobnost! 7toga jednako grijee oni roditelji koji, iako nisu stvorili takvu atmos-eru u obitelji, pri vaaju vei broj djece, kao i oni koji iz egoizma ne ele djecu, jer djeca nisu sredstvo obiteljske ljubavi nego njezina kruna!36 Ne znai da .rkva i sveenici smiju u ovako tekim problemima kranske supruge prepustiti samima sebi, bez pomoi i savjeta! /o bi isto tako bilo pogibeljno kao kad bi zadnju rije uvijek imao sveenik ili ispovjednik! /ime bi supruzi izgubili svoju osobnost i samostalnost, a one su temeljni uvjet napredovanja prema savrenosti! Najbolji je oblik odgoja samoodgoj, po kojem ovjek postaje najvie slian 4ogu! .rkva je od svoje strane pozvana voditi ljude da bi doista postigli takav stupanj ljudske i kranske zrelosti u kojem bi mogli pred svojom savjeu, pred 4ogom i pred drutvom odluivati o svojim ivotnim putovima!38 6! O+GO#! 2 )ao Hslobodni i odgovorni suradnici 4oga stvoriteljaK, 3; kranski supruzi opaaju da nji ova tjelesna plodnost poprima novu plemenitost! 9naj polet koji i potie da se tjelesno zdrue jest nosilac ivota i omoguuje 4ogu da im daruje djecu! )ad postanu otac i majka, supruzi pred krasnim zdencem s divljenjem otkrivaju da nji ovo dijete postaje dijete 4oje, Hpreporoeno vodom i "u omK, 3@ te da im je, istina, povjerena briga nad -izikim i moralnim rastom, no i nad bujanjem i rastom Hnovog ovjeka! 3E /o dijete nije vie samo ono to oni vide, nego i to vjeruju: ono je Hbeskraj misterija koji i obasjava kad ga gledaju licem u liceK!3F 4djenje nad djetetom i njegov odgoj postaje prava sluba )ristu, prema njegovim rijeima: HIeni ste uinili koliko ste uinili jednome od ove moje najmanje brae!K3? 5rvi oblik odgoja u obitelji jest onaj odgoj koji supruzi prakticiraju %realiziraju& meu sobom!6A Ieusobna pomo supruga na putu prema savrenosti sainjava temelj odgojiteljskog djela roditelja prema djeci! $ko nisu uspostavili sklad izmeu sebe, ne moemo govoriti o pravom odgoju, jer djeci u nji ovu razvoju nije potrebno samo to da se roditelji za nji brinu i da i ljube, nego da se i roditelji vole! G suprotnom sluaju radilo bi se o nekom H elenistikom odgojuK, odgoju rijeima, koji e svoje plodove pokazati samo u
3A 3+

GS 86,3! 5$0$9 5! 0D, =nciklika &opulorum progressio, 3@! oujka +?@E, br! 6E! 2 D7/D, =nciklika /umanae vitae, br! +A! 33 GS ;A,+! 36 Ondje, 8F,+! 38 J! TG.S7, )!eologia moralis generalis D, ,oma, +?@6, str! +F?! 3; 5$5$ 5$0$9 0D, =nciklika /umanae vitae, br! +! 3@ Iv 6,;! 3E 01 8,38! 3F =! I9GND=,, $ sa 1emme &aulette, le *3 mars '453, u: Oeuvres, t! D0, 5aris, +?@6, str! @@3! 3? Mt 3;,8A 2 5! 5$0$9 0D, Govor, 8! svibnja +?EA! 6A LG ++,6: GS, 8F,6!

razdoblju dok djeca ne dou do veeg stupnja samostalnog odluivanja! 7vjesni svoje odgovornosti pred djecom, roditelji e i sami nastojati paziti da revidiraju svoje meusobne odnose i tako e im zakon zajednikog ivota omoguiti da i sami sebe odgajaju, tj! da kroe prema svetosti i savrenosti! "a djelo odgoja bude sredstvo posveenja i napretka prema savrenosti i za same roditelje, oni ga moraju dijalo6ki obavljati! "anas se mnogo govori o dijalogu, ali se rijetko HdijalogiziraK 2 vodi dijalog! 0oditi dijalog ne znai izmjenjivati nego produ ljivati misli, a plod dijaloga jest gledanje stvarnosti i oima drugoga, stvaranje nove dimenzije u mom ivotnom stavu! 9biteljski odgoj mnogo moe pripomoi ovjekovoj pripravi na dijalog koji razvija osobnost i smisao odgovornosti!6+ Nain ivota dananje obitelji ne pogoduje stvaranju tog dijaloga! G mnogo sluajeva roditelji su gotovo cijeli dan zaposleni izvan obitelji, napose otac, koji e se, kad se umoran vrati kui, samo uz veliki napor moi posvetiti svojoj obitelji! (ato vrijedi ona: Inogi oevi imaju mnogo djece, no mnoga djeca nemaju oca! Na pitanje koja je razlika izmeu dananje mladei i njezini roditelja, netko je du ovito odgovorio: ,azlika je u tome to su nji ovi roditelji imali roditelje, a dananja mlade i nema! (ato se ta mlade osjea osamljenom, preputenom samoj sebi i teko uspostavlja kontakt sa starijom generacijom! 9vaj se kontakt najbolje moe uspostaviti u obitelji gdje se nuno susreu barem dvije generacije i gdje, po konstituciji same obitelji, mora postojati temeljni most meu ljudima: ljubav! 9dgojem temeljnim na dijalogu ne samo da roditelji odgajaju svoju djecu, nego i nji nji ova djeca odgajaju, posveuju i pozivaju da se ne zatvore u svoj uski krug, u svoje sitne za tjeve!63 /aj dijalog pomae, s jedne strane, djeci da otkriju ne samo sjaj, veliinu i plemenitost svoji roditelja, nego i nji ovu bijedu i ograniene mogunosti, a s druge strane, roditeljima da svijet promatraju oima djeteta: a onda i sama prisutnost djeteta pomae da odrasli budu bolji! 9vako zajedniki napredujui u svetosti sa svojom djecom, roditelji su pozvani da razmisle o -undamentalnoj orijentaciji svog ivota da prosude vrijednost ideala kojima se napajaju nji ova djeca, a ne da i bez ikakva rasuivanja odbace! 66 G som smislu pie i kard! T<9,D/ u jednom svom pastirskom pismu: UVtovie, samo majinstvo se ostvaruje u boli i riziku ivota i plodnost dolazi iz WsmrtiX kao to Wpenino zrno koje, ako ne padne u zemlju i ne umre, ne moe dati plodaX %Dv +8,38&! "jeca su za roditelje neprestana prilika umiranju sebinosti, pa pridonose rastu du a davanja!K68 "ijaloki odgoj u obitelji, kao Hvlastiti putK k savrenosti, napose se mora ostvariti na religioznom planu! )ranska obitelj je .rkva u malom! )ao to se unutar .rkve svetost pojedinca razlijeva na ostale njezine lanove, tako se svetost supruga razlijeva u kui i u njoj raste jer se poslanje 2 u svijetu svjedoi )ristovu ljubav 2 prenosi na djecu! Gzvienost ivota roditelja oituje se u skladu nji ova ivota i nji ove pobonosti, koje oni pri vaaju ne samo kao vlastito posveenje, nego i kao primjer vlastitoj djeci! )oncilski tekst radi konciznosti u popisu priloga obiteljskoj svetosti od strane roditelja veoma kratko spominje molitvu! 6; Ne moemo zamisliti neki ozbiljni i duboki religiozni odgoj bez zajednike obiteljske molitve! $ko nje nema, moe se lako dogoditi da ne znamo ak ni kakvo religiozno gledite ima pojedini lan obitelji! 7line posljedice moe imati i drugi krivi postupak roditelja, kad nepedagoki i nepsi oloki namee djeci neke pretjerane i preteke oblike molitve! Vto vrijedi za molitvu, vrijedi i za po aanje sv! mise i primanja sakramenata! Nikakva prisila, pogotovo u doba sazrijevanja djeteta, nee uroditi pozitivnim plodom, tj! dovesti dijete do ljudske i kranske zrelosti! D sam latinski izraz za odgajanje HeducareK %dolazi od rijei educereB izvoditi& sugerira koji je pravilni oblik odgoja! ,oditelji su pozvani da iz djeteta izvode,
6+ 63

Mariage et 1amille aujourd7!ui en Italie, u: Laics aujourd7!ui 6 %+?EA! 2 EBF&, FF! GS, 8F,8! 66 Mariage et 1amilie aujourd7!ui en Italie!!! str! F?! 68 =! T<9,D/, 8amiglia e divorzio oggi, ,oma, +?@E, str! 6A! 6; <!B0! S=><=N, Il matrimonio e la 1amiglia, u: La C!iesa nel mondo di oggi, Tirenze, +?@@, str! 6;?!

izvlae ono to je po naravi u njemu usaeno, a ne da mu nameu ono to ne odgovara njegovoj naravi! $ko se djeca odgajaju dijaloki, nee doi do, nerijetko, napeti scena %odnosa& u asu kada izabiru zvanje! ,oditelji, naime, uvjereni da imaju potpunu vlast nad djecom, nameu im stale ili poziv prema kojemu djeca nemaju sklonosti, a niti su za nj sposobna, zbog ega dolazi do nezadovoljstva kod djece i nji ova razilaenja s roditeljima! (bog svega toga roditelji postaju razoarani, a djeca nezadovoljna s onim to su im roditelji pruili u ivotu! .rkva poziva roditelje da slijede Hvlastiti putK prema svetosti, izvan bilo kakva oblika pripadnosti klerikom staleu! Neki su tijekom povijesti, istina, smatrali da su i laici pozvani na svetost i savrenost, ali samo ukoliko uspiju akomodirati neka redovnika pravila svojim konkretnim prilikama! /o bi znailo zanijekati ono to je tvrdio sv! 5avao: da je, naime, svatko dobio svoju karizmu, meu koje spada i enidba!6@ Ieutim, roditelji imaju Hvlastiti putK prema svetosti i savrenosti: reciprona ljubav, vjernost do smrti i posveenje milou sakramenta! G toj ljubavi roditelji dobivaju potrebnu snagu da s radou pri vate plod svog sjedinjenja, djecu, i da se, odgajajui nji , i sami mogu odgojiti u du u evanelja!

6@

' (or E,E!+E!3A!38!