You are on page 1of 7

ESAD PAALI ANTIKA NASELJA

Istraivanja rimskih naselja i cesta u porjecju Sane i Une dosad su vrena ili specijalno ili u okviru optih arheolokih izuavanja. Ispitivanje rimskih puteva znatno zaostaje i ni izdaleka nije obavljeno u onoj mjeri kakvu zasluuje naseljenost I znaaj nekih podruja ovoga kraja. U porjeje Sane i Une ulazila je vana rimska cesta iz pravca Burnuma (Supljaja-Kistanje kod Knina) preko Graba-Resanovaca-doline Unca premaBos. Petrovcu. Dosad najpotpunija istraivanja na njenoj trasi izvrio je F. Balif i rezultate do kojih je doao objavio u svom poznatom djelu o rimskim cestama u Bosni i Hercegovini. Obiljeavanje ceste Grab-Resanovci dolina Unca - prema Bos. Petrovcu Balif je izvrio vrlo precizno". Cesta je opisana na duini od cca 70 km. I moe se u cjelini pratiti. Koloteine, ostaci rimskih naSlja i 17 miljokaza - to su tragovi koji su obezbijedili tano obiljeavanje trase ove ceste.. Miljokaz sa oznakom XXXVI m. p. kod Resanovaca odgovara udaljenosti od Burnuma, iz ega proizlazi da je Burnum bio njeno polazite. Posebnu vanost ima Balifova pretpostavka da je rimska cesta iz Bihakog Polja prolazila preko Bos. Petrovca prema Kljuu. Na tu pretpostavku Balifa upuuju miljokazi onoga kraka ceste koji se odvaja prema Kljuu ije oznake ne odgovaraju razdaljini od Burnuma. Prema tome, odvojak u pravcu Kljua mogao bi biti produenje rimske ceste od Bihakog Polja, dok bi cesta Grab-Resanovci-Bos. Petrovac ila u dolinu Sane. Balifu je, takoe, bio poznat nalaz afrikanskog novca iz III i II vij. st. e. kod Bos. Krupe i Truhelkino miljenje da je tim pravcem prolazila znamenita rimska cesta Salona Siscia. Miljokazi na cesti od Graba prema Bos. Petrovcu i Kljuu pokazuju da je ona zavrena za vrijeme Klaudija. Meutim pomenuti natpis iz Salone govori o tome da je prvi sektor ceste Salona-Burnum-Grab-Resanovci- Bos. Petrovac i dalje, tj. sektor a Salonis ad montem Ditionum Ulcirum u duini od LXXVIID m. p., bio izgraen za vrijeme Tiberija. Na osnovi onoga to je ve poznato o datiranju drugih cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji jasno je da je i ova cesta djelo onog intenzivnog rada na izgradnji komunikaciske mree koji je inaugurisao i poeo ostvarivati August, a koji su nastavili njegovi prvi nasljednici. Arheoloka istraivanja u porjeju Sane i Une otpoela su prije skoro 70 godina. Ona su do danas objavljena samo djelimino, pa i to samo na pojedinim podrujima. Izvjesna podruja i mjesta ovog dijela Bosne ili nisu nikako arheoloki prouavana ili su samo uzgred pomenuta povodom nekog nalaza. Izlaganje o naseljima u porjeju Sane i Une pokazae kakvo je stanje u tome pogledu.

2) PODRUCJE BOS. GRAHOVA, DRVARA I BOS. PETROVCA


Iz okoline Bos. Grahova poznato nam je nekoliko rimskih lokaliteta. Na gradini Areina Brijeg kod Bos: Grahova sauvali su se rimski graevinski ostaci; kod Begovac izvora znatni tragovi rimske naseobine; Gradina kod sela Tikovca bila je takoe naseljena ili zaposjednuta u rimsko doba. Na veem broju gradina u okolini Bos. Grahova sauvani su tragovi praistoriske naseljenosti. Neke od tih gradina, kao to smo ve napomenuli, bile su zaposjednute i u doba Rimljana. Sa Mramorskog groblja kod Bos. Grahova potiu ovi nalazi: rimski grobovi (novci Servilia, Augustus, Vespasianus, Iustinianus) i fragmenti rimskih spomenika. Pa zakljuuje da je u Bos. Grahovu bilo znaajno rimsko naselje koje je izraslo na ranijoj ilirskoj osnovi. Oko Bos. Grahova izgleda da su stanovali Ditiones (summus mons Ditionum Ulcirus = CIL III, 3198 b = 10156 b) jer se smatra da je mons Ulcirus identifikovan sa visinskim prevojem kod Graba preko kojega prelazi cestall. Spomenici pokazuju da je ovdje tovan Silvanus Messor i da su stanovnici ovog kraja vjerovatno dobivali civitas Romana za vrijeme Hadrijana ili Antonina Pija (CIL III, 14971) sudei po gentilnom imenu Aelius (Aelia) koje se javlja na natpisima'. Za cestu koja je prolazila pravcem BurnumGrab- Resanovci-Bos. Petrovac znaajni su i miljokazi koji su u novije vrijeme otkriveni kod Pei, Drvara i Crljevice sjeverno od Drvara. Natpisi govore da su miljokazi postavljeni za vrijeme cara Klaudija. Cifre na posljednja dva miljokaza - XXXXI (III?) I XXXX (VIII?) - mogle bi, prema nalazitima odgovarati redu ranije otkrivenih miljokaza. U Bos. Petrovcu otkriveni su ostaci rimskih graevina i naeni rimski novci". Siri region oko Bos. Petrovca obiluje gradinama iz praistoriskog doba, meu kojima su neke bile zaposjednute i naseljene i u rimsko doba. Tragovi rimskog ivota sauvani su na gradinama kod Cimea, Vaganca Bjelajskog i na rimskim ruevinama kod Vodenice -- sva tri mjesta na pravcu Bos. Petrovac-Biha; iz Bukovae je nalaz veeg broja primjeraka rimskog novca IV vij. n. e. i jedna nadgrobna ploa s natpisom; kod Revenika su sauvani rimski zidovi, kod J anjile ostaci rimske utvrde, kod Hrsovca blizu Smoljane takoe tragovi rimskog utvrenja, poznatog pod imenom Latinski Vrh; blizu Smoljane nadgrobni natpis (Aurelii); kod Bravskog odlomci nadgrobne ploe sa natpisom. Na pravcu Bos. Petrovac-Bos. Krupa rimski nalazi poznati su jedino iz Krnjeue: novci i odlomci natpisa; na jednom natpisu dopunom se ita Ulpia.

3) DOLINA SANE I JAPRE


Dolina rijeke Sane na pravcu Sanski Most-Prijedor bogata je praistoriskim i rimskim nalazima. Sistematska iskopavanja praistoriskih naselja u peini Hrustovai kod Vrpolja juno od Sanskog Mosta pokazala su da je to naselje postojalo jo u vrijeme koje oznaava prelaz na upotrebu metala. Nalazi iz ovog kontinuiranog naselja ukazuju na ivu vezu izmeu slavonske I gradinske culture. Iskopavanja nekropole i naselja u Sanskom Mostu pokazala su da je ovdje u V i IV vij. st. e., a moda i ranije, postojalo znaajno ilirsko naselje. Stanovnici su ise bavili rudarstvom i metalurgijom'". Okolina je bogata naslagama eljezne rude. Tragovi naselja iz praistoriskog i rimskog doba ustanovljeni su kod ehovaea, sjeverno od Sanskog Mosta, oko Starog Majdana, u Otroj Luci i Staroj Rijeci i dalje niza Sanu kod Aliia, Zecova, arakova, Begogaana,kod Prijedora i na jo nekim mjestima uza Sanu. Na prostoru Sanski Most-Prijedor rijetki su numizmatiki nalazi. Do danas je poznato samo nekoliko primjeraka antikog novca sa ovog podruja: moda iz Prijedora ili okoline potie nalaz dvaju primjeraka kartaginskog novca i po jedan Vespasianus, Valentinianus i Theodosius. U predjelu Bos. Novog ustanovljeni su ostaci rimskih zgrada u Derviima, itluku i Dvoritu'". Rakanske Barice kod Danki Rakana poznate su po brojnim ostacima rimskog naselja: temelji zgrada sa mnogo odlomaka rimskog graevinskog materijala. Postoje podaci i o rimskim putevima na podruju Japra-Bos. Novi. Radimski pretpostavlja da je iz Japre pored Bos. Novog vodila cesta prema Bos. Kostajnici'". Truhelka je otkrio trag rimske kaldrme kod Danki Rakana kao dio ceste od Salone dolinom Une u Sisciju'". Skari, na osnovi tragova na terenu, dri da je pored Male Ruike prolazio rimski put koji je vezao dolinu Une sa rudarskim distriktom Stari Majdan- i-Prijedor'". Meutim pitanje komunikacija u porjeju Sane jo nije rijeeno, jer na pojedinim podrujima nije bilo ni arheolokih, ni hodolokih istraivanja. Zasada bi se, prema podacima koje daju Kasije Dion i navedeni epigrafski spomenici, moglo smatrati vjerovatnim da se u dolini Sane nalazio municipium Splaunum (Splonum). Ovaj grad se spominje i na natpisu iz Komina kod Pljevlja: ... Marcus Ulpius Ge1lianus eques romanus curator Arbensium Metlensium Splonistarum Maluesatium ". Natpis nam ne objanjava nita u pogledulokalizacije mjesta, ali je znaajan po tome to se njime ponovo potvruje da je Splonum imao rang gradske optine kao i ostali gradovi koji se ovdje spominju. Sa podruja Mezeja potie i nadgrobna stela iz Cikota kod Prijedora na kojoj se spominje dedikant veteranus Aurelius Surus

ex beneficiariisleg. X Gem. Lina imena u ovom natpisu pripadajugrupama obinih italskorimskih, ilirskih, trakih, a moda i keltskih imena.

4) BIHAKO POLJE SA OKOLINOM


Iz Bihaa i njegove okoline poznati su znatni ostaci praistoriskog i rimskog doba. Istraivanja na ovom podruju bita su neto obimnija nego u nekim drugim krajevima Bosne i Hercegovine. Posebnu panju po broju i znaaju nalaza privlae lokaliteti Jezerine, Golubi, Pritoka, Privilica, Zaloje, Brekoviea, Ilida Gata, Ripa i brojne gradine. Nekropola u Jezerinama kod Bihaa nastala je, prema dosadanjem znanju, oko 400 g. st. e. i naputena je tek u rimsko doba. Iz Jezerina potie vei broj fragmenata rimskih natpisa; na jednom od njih je gentilno ime Iulia. Najpoznatija gradinska naselja nalaze se u ovim mjestima: Kralje, Izai, Brekovica, Obrovac, Spahi, Sokolac, Golubi, avkii, Tihotina, Hrgar, Lohovo i dr. Iz okoline Bihaa poznati su ostaci rimskih naselja na jo nekoliko mjesta. Izai - Gata imala je u rimsko doba veu rimsku naseobinu koja je nastala uz t~rmalno vrelo. V Buniima su konstatovani ostaci rimskih zgrada. Na Humakimglavicama kod Klokota otkrivene su ruevine rimske zgrade i natpisi na jednom se nalazi gentilno ime Aelius. U okolini Bihaa su esti nalazi rimskog novca. Meutim on nije prikupljen i ne moe se tano evidentirati po nalazitima. Primjerci koji su nabavljeni u Bihau (Commodus, Diocletianus, Constantius I, Licinius, Constantinus I, Valentinianus) zajedno sa ve navedenim numizmatikimnalazima iz bihakog podruja ine seriju novca od poetka I vij. n. e. do 375 g. n. e. Odavno su poznate sojenice u Ripu na Uni, jugoistono od Bihaa. Istraivanja ripakih sojenica, iako nepotpuna, dala su dosta podataka o nainu ivota njihovih stanovnika. Prema dosadanjem znanju, sojenice u Ripu nisu starije od haltatskog perioda, a stanovnici su im Iliri. Ne zna se tano kad je prestao ivot u ovim sojenicama, ali materijal potvruje da su mogle postojati jo i urirnsko doba. Na ostrvu gdje su bile sojenice naeno je nekoliko primjeraka rimskog novca od sredine II vij. do poetka IV vij. n. e., a ustanovljeni su i ostaci rimskih graevina i drugi artefakti rimskog porijekla. Gradine oko Ripa nisu ispitane. Tragovi sojenica konstatovani su i kod Golubia, Ribia, Kralja i Brekovice, ali one dosad nisu prouavane'".Na dananjoj cesti Biha-:-Bos Petrovac, 'uselu Doljanima, sauvani su arhitektonskt..odlomci i nekoliko nadgrobnih natpisa.

5) PODRUCJE BOS. KRUPE, CAZINA I VELIKE KLADUSE


U okolini Bos. Krupe .poznato je nekoliko nalazita iz praistoriskog i rimskog vremena. Oko Krupe ima vei broj gradina meu kojima su neke sa rimskim graevinskim i drugim ostacima. Najpoznatije su gradine u selima: Radiu Malom, Radiu Velikom, Donjoj Suhaji, Berakovcu, Potkalinju, Duboviku, Jasenici, Velikoj Rujiki,Matovacima, Bueviu, RakaIiima Krupici, Bos. Krupi i dr.?" U Vrankamenu kod Bos. Krupe naen je veliki depo afrikanskog novca iz vremena izmeu 300 g. i 118 g. st. e. U tom depou u kojem je naeno vie od 1DO primjeraka egipatskog, numianskog i kartaginskog novca, brojno je najjae zastupljen kartaginski novac period izmeu 200 I 146 g. st. e. Pored toga, u depou se naao i jedan primjerak hispanskog novca (provincia Taraconensis), jedan Hiero II (Syracusae) i 3 primjerka rimskog novca iz republikanskog vremena (as Romanus i dva triensa). Nalaz pokazuje da su u ovaj kraj jo prije Rimljana dolazili novci dalekih prekomorskih zemalja, dakle prije no to je izgraenarimska cesta Salona -Siscia koja je ovuda prolazila'". Blizu mjesta gdje je otkriven depo ovog novca naenje'bronzaniljem iz predrimskog vremena. Na prostoru Bos. Krupa-Otoka-Cazin--;-Vel. Kladua sauvani su tragovi praistoriskog ,i rimskog ivota. Kod Ljusine blizu Otoke postoje ostaci rimskog naselja sa ruevinama jedne vee villarustica, a kod Pitalina izmeu Bos. Krupe i Cazina odlomci rimskog graevinskog materijala'". U ovom kraju se nalaze praistoriska nalazita: Gradina Cungar kod Cazina, Gradina iznad Vilenjae, umetac kod Peigrada, Podzvizd kod Vel. Kladue i Osredak kod Bos. Krupe; sa Gradine Cungar su dva rimska novia"]. Rimsku naseobinu u Velikoj Kladui poznajemo po ostacima graevinskogmaterijala. Odavde je odlomak opeke sa igom vjerovatno proizvod iz domae ciglane te legije.

6) PROBLEM KOMUNIKACIJE BIHA-BOS. PETROVAC I BIHA-NIZVODNO UNOM


Prvo,cesta Biha-Bos. Petrovac. Balif pretpostavlja da je ta cesta vodila od Bihaa u Bos. Petrovac i dalje prema Kljuu. On nema za to vrstih dokaza, niti je na navedenom pravcu izvrio hodoloka istraivanja. E. Rihter?" istie da je ovaj komunikaciski krak sigurno postojao i ak da je on pretstavljao glavni pravac ceste Burnum-Resanovci-Bos. Petrovac i dalje. Njegovi dokazi su: Biha-Golubi su centri Japodai raskre puteva. Ovu cestu Domaevski'" naziva japodskom i

obiljeava je pravcem Bos. Petrovac- Biha-Metulum(Bivium, akovac.kod Ogulina). Drugo, cesta Biha -dolinom Une prema Savi, sc. u Sisciju. Truhelka smatra da je rimska 'cesta Salona-Siscia prolazila kroz Bihako Polje i. dalje niz Unu pored Bos. Krupe i Bos. 'Novog. Dokazi za ovaj pravac mogu biti: tragovi rimske naseobine kod Bos. Krupe i Bos. Novog i tragovi ceste .kod Dankia Rakana blizu Bos. Novog. Sa pravcem rimske ceste Salona-Siscia kroz Bihako Polje slae se i Rihter'": Pa istie da je cesta Grab--Resanovci-Bos. Petrovac i dalj e dolinom Sane i Une bila izgraena kao strategiska komunikacija koja je vezala Salonu i Burnum sa Siscijom. Na pravcu Biha-Bos. Petrovac do danas nisu otkriveni tragovi rimske ceste. Meutim, kao to smo ve vidjeli, na tom pravcu su ustanovljeni ostaci rimskih naselja i zgrada, i to u Ripu, kod Doljana jugozapadno od Ripa i oko Bjelajskog Polja. Stanovnici doline Sane eksploatisali su rudnike ovog bazena i razvidi jaku meta.ilurgisku radinost, ije je proizvode, svakako, trailo i stanovnitvo bihakog kraja u kome nije bilo rudnika. Druga cesta koja nas ovdje interesuje jeste veza: Bihako Polj e -'dolinom Une nizvodno - Siscia kao dio komunikacije Salona-Siscia. Prema Domaevskom, najkraa veza od Salone i Burnuma u pravcu Siscije prolazila je kroz Liku linijom: Avendo (Brlog kod Crkvine) - Bivium (Metulum = akovac kod Ogulina) pa dalje dolinom Gline i kroz Topusko. Pravac ceste Salona-s-Siscia preko Bihakog Polja niz Unu, kako ga vodi Truhelka, pretstavlja veliko produavanje trase u njenom osnovnom smjeru. Dobro naseljeno podruje Bihaa i aglomeracije na liniji Biha-Bos. Novi imali su svoju komunikaciju koja ih je vezala sa glavnim cestama i omoguavala promet sa Siscijom. To pokazuju nalazi novca kovanog u Sisciji i krovne opeke izraene u Sisciji, o emu je ve bilo rijei. O daljem toku ceste od Bos. Novog prema Savi dolinom Une ili nekom drugom linijom nemamo podataka ni tragova sa terena, ali je opravdano smatrati da je ovim pravcem, tj. prema Savi, prolazila neka saobraajnica. Cesta koja je vodila kroz porjeje Sane i dalje na Savu imala je za Rimljane velik privredni znaaj, naroito stoga to je prolazila rudarskim krajem u kojem se u rimsko doba vrila jaka eksploatacija eljeznih ruda. Ovu injenicu treba istai, jer je veina ranijih istraivaa bila sklona da rimske komunikacije u naim zemljama smatra skoro iskljuivo strategiskim (viae militares) i tranzitnim, a ne i vanim privrednim saobraajnicama. Kad je rije o saobraaju i prometu u ovom kraju, valja ukazati na to da su se Rimljani koristili plovidbom rijekama Sanom i Unom. Rimska eksploatacija rudnika u dolini Sane i Japre i potreba za to jeftinijim transportom ruda uputile su Rimljane na to da se

koriste vodenim putem Sanom i Unom koji je obezbjeivaodobru vezu sa Savom, a naroito sa metalurgiskim centrom u Sisciji. Da je Rimljanima dobro doao vodeni put ovim rijekama i da su se njime koristili, nalazim dokaze u sljedeim injenicama: dolinom Sane i donjim tokom Une nema tragova. cesta, tragovi komunikacija sauvani su samo na onim mjestima gdje plovnost rijeka nije stalna (kod ankia Rakana na Uni) ili gdje je trebalo obezbijediti poprenu vezu izmeu rijeka (kod Male Rujike). To znai da je pretean diosaobraajaobavljan plovidbom i da ceste u tim podrujima nisu bile vrste i nisu brino odravane.