You are on page 1of 3

Faktori nastanka i razvoja meunarodnog prava Teko je, ali i nepotrebno, odreivati neki datum ili period kada

je nastalo meunarodno pravo. Orijentaciono moemo smatrati da je meunarodno poravo nastalo u vrijeme Bekog kongresa 181 . godine.1 !eutim, ne treba da se optere"ujemo pitanjem datuma nastanka meunarodnog prava, jer metodoloki nije opravdano preci#irati neki datum #a pojavu nastalu u relativno dugom i sloenom procesu meunarodni$ odnosa. % ovom aspektu nama su bitni &aktori koji su uticali na nastanak meunarodnog prava i njegova osnovna &unkcija u meunarodnim odnosima. % tom smislu su nam#naajni sljede"i elementi Bekog kongresa 181 . godine. 'elike sile ()usija, *ruska, +ustrija, su kaodrave pobjednice nad -apoleonom i tadaanjom imperijalnom .rancuskom uspostavile multilateralniugovor koji je bio osnova dalje kodi&ikacije meunarodnog prava, naroito u aspektima diplomatski$ odnos /diplomatska i kon#ularna predstavnitva. 0ongres je #naio da velike (mo"ne, drave imaju pravo da #ajedno #atite mir u svijetu kao najve"u tekovinu i da vode rat protiv bilo koje druge drave koja ugroava svjetski mir i time je de&inisana opta i univer#alna vrijednost ovjeanstva koja je i#nad drugi$ vrijednosti, ukljuuju"i suverenost, ne#avisnost, teritorijalni integritet i druga prava drave. Odluke veliki$ sila na 0ongresu bile su i#vor meunarodnog prava to se je postala konstanta kro#istoriju sve do savremenog doba (primjeri *ariskog kongresa 18 1. god. Berlinskog kongresa 1828. god. *ariskog mira 1313. god. i ni#a meunarodni$ kon&erencija koje su pret$odile stvaranju %jedinjeni$nacija itd.,.4 % navedenom aspektu, &aktore nastanka i ra#voja meunarodnog prava moemo podijeliti nadvije osnovne grupe5 subjektivne i objektivne. 6ubjektivni &aktori su politike odluke veliki$ sila koje su postajale i#vor meunarodnog prava, a pod objektivnim &aktorima podra#umijevamo realne drutveno$istorijske okolnosti u okviru koji$ je nastajalo meunarodno pravo. .aktore nastanka meunarodnog prava takoe moemo podijeliti na opte i posebne. Opte &aktore opet moemo ra#vrstavati na materijalne i civili#acijske. *od materijalnim &aktorima podra#umijevamo realne $istorijske dogaaje, kao to su bili veliki meudravni sukobi, ratovi, revolucije, kri#e itd. -akon svi$ ti$ sukoba (-apoleonovi ratovi, kri#aistonog7turskog pitanja,
1

+vramov, 6., 0re"a, !. (4883,. !eunarodno javno pravo, *ravni &akultet %niver#iteta u Beogradu, Beograd. 4 9egan, '. (4888,. !eunarodno pravo, *ravni &akultet 6veuilita u )ijeci, )ijeka.

ujedinjenje -jemake, :talije, revolucije 18;8. godine, itd. nuno je dola#ilo do mirovni$ pregovora i okonanja sukoba kro# donoenje odreeni$ meunarodni$ ugovora i obave#uju"i$normi,. *od optecivili#acijskim &aktorima podra#umijevamo ra#loge politike kulture u meunarodnim odnosima da ratovi nisu rjeenje i da treba kro# meunarodne odnose i ugovore sprijeiti ratove ii#graivati mir i napredak ovjeanstva. 6peci&inost meunarodnog prava je u tome to se ono uvijek ra#vijalo nakon &a#e njegovog radikalnog krenja. *rvo bi meunarodno pravo bilo gaeno, kreno, a nakon #avretka kri#a ono se u#di#alo i ra#vijalo. <iga naroda nakon *rvog svjetskog rata, %nakon 9rugog, brojne konvencije i drugi akti kodi&ikovanog prava u savremeno vrijeme. *osebni &aktori su nastajali kao ra#liiti oblici bilateralni$ odnosa i#meu drava. *oetkom devetnaestog vijeka koji u#imamo kao orijentacioni period nastanka meunarodnog prava, ve"ina meunarodni$ odnosa bila je na bilateralnom nivou. 9rave su meusobno regulisale odnose, prije svega, pitanja be#bjednosti, ekonomske saradnje i odranja na vlasti odreene kraljevske lo#e. 0ao garancija ugovora ispora#uma i#meu drava bile su este pojave sklapanja brakova i#meu kraljevski$ lo#a i# dvije draveime je, i#meu ostalog, uvr"ivana be#bjednost i ukupna saradnja. )a#vojem kapitali#ma nastala je potreba da se odnosi meu dravama reguliu na optiji nain (multilateralno, tako da meunarodni ugovori ne vae samo #a dvije drave, nego da vae #a vie drava.= 6 ob#irom na to, da nije bilo meunarodne organi#acije kao to je %-, subjekti multilateralni$ ugovora bile su drave / velike sile koje su kro# svoje dogovore (kongrese, de&inisale norme koje "e imati optu vanost. *o#itivna rjeenja i# bilateralni$ odnosa i ugovora koje su donosile civili#ovne drave ugraivane su u sadraje opti$ ugovora. !eutim, drave su imale ra#liite interese, ra#liita unutranja ureenja i #akonodavstva takoda su subjekti meunarodni$ odnosa (i subjekti meunarodnog prava, bili ra#liiti. -astao je problemkako ra#liiti subjekti sa suprotstavljenim interesima mogu saglasno djelovati u stvaranju meunarodni$ opti$ normi. !eunarodno pravo je nastajalo ciklino i na osnovu realne potrebe i objektivni$ &aktora ra#voja drutva i meunarodne (meudravne, saradnje. >a ra#liku od unutranjeg (dravnog, prava koje nastaje vertikalno, meunarodno je nastajalo
=

+vramov, 6., 0re"a, !. (4883,. !eunarodno javno pravo, *ravni &akultet %niver#iteta u Beogradu, Beograd.

$ori#ontalno kao posljedica ra#vijanja meunarodni$ odnosa. Brojni su interesi i ra#liiti ra#lo#i i#gradnje meunarodnog prava, ali uvijek trebamo imati &okus na dva osnovna5 be#bjednost i ekonomski interesi. *itanja rata i mira stara su koliko i drave i taj problem, uprkos ra#vijenosti meunarodni$ odnosa i prava i meunarodni$ organi#acija %- nije jo uvijek preva#ien. Takoe, ekonomski interesi globalnog kapitali#ma i problem siromatva u #naajnom dijelu svijeta utiuna suprotstavljenost drava i naroda na ekonomskoj osnovi. ?ak i u savremenoj meudravnoj #ajednici kao to je @vropska unija, pitanje be#bjednosti i ekonomski$ interesa predstavlja Akamen temeljacB njenog &unkcionisanja i osnovne ra#loge njenog nastanka. !eunarodno pravo je nastajalo u sloenim i kon&liktnim meunarodnim odnosima kao nji$ova posljedica, ali ujedno i kao nji$ov &aktor. 0ada je nastajala odreena norma vie ili manje kodi&ikovana ili opte pri$va"ena, ona je istovremeno postajala &aktor budu"eg ra#voja meunarodni$ odnosa.