Mudzize Tijela

U naem tijelu se odvija veliki broj sloenih funkcija, a da mi toga nismo ni svjesni.
Svaka naa elija i organ rade neshvatljivom brzinom i savreno. Sve se radi u savrenoj harmoniji i svaki organ svoj posao zavrava na vrijeme. Ako zakae samo neka funkcija, odmah zakazuje i kompletno tijelo. Dok mi ivimo svakodnevni ivot, na organizam radi bez prestanka i bez greke. Svakako da postoji uzrok za to to na organizam radi besprijekorno. Ne moe nita samo od sebe raditi ovako savrene poslove. Nae je tijelo djelo izvanrednog Stvoritelja. A taj izvanredni Stvoritelj na jeste Gospodar. On je Allah, d., .
BILJEKE O AUTORU
Adnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun Yahya, roen je 1956. godine u Ankari. Od '80-ih godina naovamo napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike. Napisao je veoma znaajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije, obmanjivake metode evolucionista i mrane povezanosti darvinizma sa krvavim ideologijama. Knjige Haruna Yahye usmjerene su ka irokoj italakoj publici, bez obzira da li su oni muslimani ili ne, i bez obzira kojoj rasi i naciji oni pripadali. Zajedniki cilj svih autorovih djela je podsticanje itaoca na razmiljanje o temeljnim postavkama vjere, kao to su Allahovo postojanje, Negova jedinost i budui svijet (ahiret) i iznoenje neosnovanosti ateistikih sistema i njihove izopaene prakse. Do danas, oko 250 njegovih djela je prevedeno na 57 jezik. Djela Haruna Yahye e, uz Boiju pomo, biti povod da ljude u XXI stoljeu dovedu do mira i spokojstva, estitosti i pravde, do ljepota i blagodati, koji su opisani u Kur'anu.
BILJEKE O AUTORU
Adnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun Yahya, roen je 1956. godine u Ankari. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, koluje se na fakultetu primijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan univerzitetu i na filozofskom fakultetu Istanbulskog univerziteta. Od osamdesetih godina naovamo, napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike. Autor je napisao veoma znaajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije, obmanjivake metode evolucionista i mrane povezanosti darvinizma s krvavim ideologijama. Pseudonim Harun Yahya je nastao kao spomen i izraz potovanja prema dvojici vjerovjesnika, Harunu i Yahyi, a.s., koji su se borili protiv demantirane jevrejske misli. Simbolika autorova koritenja Resulullahova peata na koricama knjiga jeste u vezi sa sadrajem ovih knjiga. Peat simbolizira Kuran, kao posljednju objavu Allaha, d. ., i vjerovjesnika Muhammeda, a.s., kao hatemu'l-enbijaa. Sva svoja djela autor je, takoer, zasnovao na dva osnovna temelja: Kuranu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj nain on ima za cilj da kae "posljednju rije" koja e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje ateistike filozofije i ideologije i u potpunosti uutkati ateistike prigovore uperene protiv vjere. Resulullahov peat je koriten kao dova namjere izgovaranja ove "posljednje rijei". Zajedniki cilj svih autorovih djela jeste irenje kuranskih informacija i saopenja irom svijeta i na taj nain podsticanje ljudi na razmiljanje o temeljnim postavkama vjere, kao to su Allahovo postojanje, Njegova jedinost i budui svijet (ahiret) i iznoenje neosnovanosti ateistikih sistema i njihove izopaene prakse. Veliku panju privukla su djela Haruna Yahye u mnogim zemljama irom svijeta od Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, od Poljske do Bosne i Hercegovine, od panije do Brazila. Djela, koja su prevedena na mnoge jezike poput engleskog, francuskog, njemakog, bosanskog, talijanskog, panskog, portugalskog, pakinstanskog (urdu), arapskog, albanskog, ruskog, ujgurskog i indoneanskog prati iroka italaka publika.
Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a i povodom da mnogi uvrste svoje ve postojee vjerovanje. Svako ko proita i analizira ove knjige uoit e njihov prepoznatljiv stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srdanosti te njihov nauni i racionalni pristup. Djela nose odlike kategorinosti i apsolutne nespornosti. Nemogue je da materijalistiku filozofiju, ateizam i sve ostale zalutale filozofije i gledita ubudue iskreno brane oni koji proitaju i ozbiljno razmisle o temama koje se obrauju u njima. Ako, pak, budu branili, to moe biti samo inatna emocionalna odbrana, obzirom da su se oni kroz ova djela uvjerili da su apsolutno pobijeni idejni oslonci ovih filozofija. Sve suvremene ateistike tendencije su idejno poraene u djelima Haruna Yahye. Nesumnjivo, ove karakteristike potiu od nadasve efektnog stila i mudrosti Kur'ana. Sam pisac nije ponesen gordou zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da da itaoce usmjeri na pravi, Allahov put. Osim toga, od ovih djela autor nema nikakve materijalne zarade. Nikakvu materijalnu zaradu nemaju ni svi ostali ukljueni u projekat publikovanja knjiga: od onih kojih rade na kompjuterskoj obradi teksta, dizajna stranica i korica, do onih koji su ukljueni u marketing i distribuciju. Jedini im je cilj da svojim hizemtom postignu Allahovo zadovoljstvo. Uzimajui u obzir ove injenice, proistie da je i podsticanje na itanje ovih djela, koja omoguavaju da se vidi ono to se prethodno nije vidjelo i koja su povod usmjeravanja na Pravi put, takoer jedan veoma znaajan hizmet. Umjesto preporuivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute ljudski razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane generalnim iskustvom koje nema jak i prodoran uticaj u domenu odbrane vjere i razbijanju sumnja, e biti razlogom gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da efektnu odbranu vjere nemaju djela koja su usmjerena ka iskljuivom naglaavanju autorovog knjievnog umijea. Oni, pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odreene sumnje, e iz opih miljenja italaca, gdje se sasvim jasno vidi efektnost ovog hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, moi shvatiti da je pobijanje ateizma i irenje kur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye. Takoer se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateistike misli osnovni povod velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja doivljavaju muslimani irom svijeta. A nain da se svijet oslobodi ovih nedaa lei u poraavanju ateistike misli, iznoenje vjerskih fakata i prezentiranje kur'anskog morala na nain na koji to ljudi mogu poimati i sprovoditi u praksi. Uzme li se u obzir okruenje tiranije, intriga i anarhije, u koje se svijet svaki danom sve vie nastoji uvui, postaje sasvim jasno da se ovaj hizmet mora obaviti to je mogue bre i efektnije. U protivnom, moe biti veoma kasno. Djela Harun Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma bitnog hizmeta preuzela avangardnu ulogu, e, uz Boiju pomo, biti povod da ljude u 21. st. dovedu do mira i spokojstva koji su opisani u Kur'anu, do estitosti i pravde, do ljepota i blagodati.
Naslov originala: Vucudumuzdaki mucizeler Autor: Harun Yahya Prijevod s turskog: Salmir Kaplar Urednik: Nedad Lati Lektor: Omer Resulovi Korektor: Muharem uli Design: Global Publishing Izdava: NID Bosanica print Za izdavaa: Nedad Lati Made in BiH Sarajevo, avgust 2007 tampa: FSF Matbaacilik Baglar Mevkii, Firuzky Cad. No: 44 Avcilar - Istanbul / Turska Tel: (+90 212) 690 89 89
w w w. h a r u n y a h y a . c o m
SADRAJ
Uvod....................................................8 elija: ogromna fabrika nevidljiva golim okom .....................16 Divovska mrea u naem tijelu .......22 Putevi u organizmu kojima se kree unesena hrana....................32 Kako krv putuje venama ................45 Na skelet sastoji se od kostiju ........64 Miii: mikroskopski motori u naem tijelu ...................................82 U naem tijelu postoji klima koja radi neprestano .......................90 Zakljuak .......................................100
Uvod
tom i one u pluima. Istodobno su aktivne i elije u vaem elucu koje probavljaju hranu, to ste je maloas unijeli u organizam. Ovo su samo neke od funkcija koje se neprekidno vre u vaem organizmu. Sve se one obavljaju tako da vi nita ne primjeujete. Dobro, ali kako to da se na jednome mjestu nae na trilione elija? Kako svaka od njih zna ta treba raditi da bi organizam mogao valjano funkcionirati bez bilo kakvih nepravilnosti?
8
MUDIZE TIJELA
ok udiete i izdiete zrak, najprije je potrebno da funkcioniraju elije koje se nalaze u duniku, a po-
Nijedna
struktura elije vezivnog tkiva elija vezivnog tkiva
nervno tkivo miino tkivo elija sranog miia
elija hrskavice
elija skeletnog miia
epitelno tkivo kotana elija elija eluca
jedna vrsta elije bubrega
druga vrsta elije bubrega
elija (pravilnog) miia
Nae tijelo sastavljeno je od mnogobrojnih vrsta elija od kojih svaka obavlja razliite dunosti. Na gornjoj emi vide se razliitosti kod nekih elija koje se nalaze u naem tijelu. Uz pomo ovih elija mi ivimo tako to zdrueno obavljaju funkcije.
elija ne obavlja zadau druge elije, niti kae: ''Ja ovo ne elim raditi.'' Svemu ovome treba pridodati i nevjerojatnu brzinu kojom se sve ove funkcije obavljaju. Malo kasnije pogledat emo koliko su sloene funkcije koje na organizam svakodnevno vri, kao to su disanje, varenje hrane, gledanje, sluanje i sl. Vidjet emo da su nae elije katkad poput hemiara
9
Harun Yahya (Adnan Oktar)
Nae elije pod mikroskopom

elija oka
koji proizvode hemijske elemente, katkad raunaju ba kao da su inenjeri, a nekada, opet, rade da bi upotpunile potrebe drugih elija. Uspjenost u funkcioniranju golim okom nevidljivih elija kod nas izaziva divljenje. Bitno je napomenuti da naim elijama prilikom oba-
nervna elija
vljanja vanih zadaa ba niko ne pomae. elije nisu poput nas ljudi. One ne vide jedne druge, meusobno se ne mogu uti, niti mogu donijeti odluku da urade neki smislen posao. elije ne posjeduju mozak, oi ili ui. Ali poznaju hemijske formule, koje emo vam kasnije detaljnije pojasniti, i
elija krvi
uz pomo njih proizvode hemijske elemente a da prethodno nisu pohaale nastavu iz hemije. Poznaju i sva pravila fizike i omoguuju nam da moemo vidjeti, ali nita od toga nisu nauile na nastavi. Pa kako im onda polazi za rukom da uspjeno obavljaju sve te funkcije? Naravno da elije ne obavljaju sve ove funkcije, o kojima ete kasnije itati, i neto nauiti zahvaljujui svojoj inteligenciji. A i sami ste ve vjerojatno shvatili kako sve to nisu mogle nauiti tokom vremena zahvaljujui kojekakvim sluajnostima. Ali, zahvaljujui svjesnim i razumskim radnjama to ih obavljaju ova mala stvorenja nevidljiva golim okom, na ivot tee dalje. Sve ovo navodimo kako bismo shvatili jednu veoma vanu istinu. Mora postojati nadnaravna inteligenci11
ja koja pokree sve ove elije i koja ih poduava ta trebaju raditi. Ta nadnaravna inteligencija koja poznaje sve nae nedostatke i potrebe i koja nas uz sve to jo i neizmjerno voli jeste Uzvieni Allah, d.. Svaka od elija u naem organizmu besprijekorno vri potrebne funkcije samo zahvaljujui idealnom planu Allaha, d.. Zahvaljujui tome nae ivotne
Funkcije koje se obavljaju u laboratoriji savreno se vre u svakoj eliji naeg tijela, ak i mnogo vie.
12
MUDIZE TIJELA
funkcije odvijaju se bez ikakvih potekoa. Da biste stigli u kolu, svako se jutro najprije probudite, potom dorukujete i osjeate koliko je sladak i ukusan med to ga jedete. Pri tome diete bez bilo kakvih potekoa, potom trkom idete do kole, igrate se s prijateljima, piete, itate ovu knjigu i radite mnoge druge stvari sve je to rezultat Allahove, d... milosti i njenosti prema vama.
jezgro elije
ribozom
Na slici vidimo unutranjost jedne elije. U sredini se nalazi jezgro elije. Oko jezgra se nalaze ostali dijelovi koji obavljaju svoju dunost u eliji.
13
Allah je vas, kao i svijet u cijelosti, stvorio bez bilo kakvih nedostataka i dao vam sve ono za im osjeate potrebu. Stoga je naa obaveza stalno zahvaljivati Gospodaru, Koji nam je dao mnoge blagodati na ovome svijetu. I zato treba na lijep nain posmatrati sve to nam je Uzvieni ustupio. On nam je u Kur'anu naveo mnoge primjere, kako i o emu trebamo promiljati. Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i dana, laa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kia koju Allah sputa s neba, pa tako u ivot vraa zemlju nakon mrtvila njezina po kojoj je rasijao
14
MUDIZE TIJELA
svakojaka iva bia, promjena vjetrova, oblaci koji izmeu neba i Zemlje lebde doista su dokazi za one koji imaju pameti. (El-Bekara, 164) Mi emo zajedniki razmiljati o onome to u ovoj knjizi budemo itali o naem tijelu. Vidjeemo kako je Allah stvorio tako sloen i savren ljudski organizam. Kada proitate ovu knjigu jo ete vie voljeti Allaha, d.., i ee Mu se zahvaljivati. Htjet ete da onim ljudima oko vas koji ne razmiljaju o ovome objasnite ono to je vas zaudilo i to ste nauili itajui ovu knjigu, i tako ete ih podstaknuti na razmiljanje.
15
elija: ogr omna fabrika nevidljiva golim okom

a poetku knjige priali smo vam o tome kako vae tijelo sainjavaju trilioni elija. Cifru od trilion elija nije mogue samo proitati i jednostavno prei preko nje. To je cifra kojom se izraava ogromna vrijednost. U tijelu svake odrasle osobe nalazi se priblino 100 triliona elija, ali kako su one izrazito male, nae tijelo ipak nije divovske veliine. Nakon to vam navedemo sljedee primjere bit e vam mnogo jasnije koliko su sitne elije koje sainjavaju vae tijelo. Kada se na jednome mjestu u tijelu ovjeka nae milion elija, zapremaju povrinu koja veliinom odgovara vrhu igle. Jo nije sasvim jasno kako su graene te sitne elije. Znanstvenici jo uvijek istrauju unutarnje sisteme elije. Prva elija od koje
16
MUDIZE TIJELA
je nastalo vae tijelo sainjena je od dviju elija koje potjeu od vaih roditelja i koje su se sjedinile u tijelu vae majke. Nakon odreenog perioda, ta elija stalnom diobom postaje mali komad mesa. Kasnijom dioTr i l i o n bom elija koje sainjaelija na vaju taj komadi mesa jednom postepeno se oblikuje mjestu u vae tijelo. taki ne Svaka novoforveoj od mirana elija vrha igle ima drugaiju funkcuju. Neke sainjavaju kosti, neke krv, a neke nerve. U tijelu ovjeka postoji 200 razliitih elija. Sve su one u biti nastale na isti nain, ali u tijelu imaju razliite funkcije i zadae. Tako naprimjer, elije koje sainjavaju vae none miie zahvaljujui kojima vi moete hodati i trati, imaju oblik vrsto isprepletenoga ueta, kao to se da primijetiti na slici pored. Zbog ovakve konstrukcije miia,
17
elije koje vidite na slici se dijele, i kasnije e od svake ove male elije nastati na stotine drugih elija.
miino tkivo
nervna elija
elija koja se nalazi u koi
krvna elija
vai noni ili runi miii ne mogu puknuti usljed pretjeranog istezanja dok se igrate loptom. Krvne su elije u obliku okruglog diska. Zadaa je ovih elija da putem vena tijelu dostavljaju neophodni kisik. Zahvaljujui svome obliku, neke od krvnih elija kreu se prenosei kisik. elije koje se nalaze u koi meusobno su vrsto povezane i poredane jedna do druge. Stoga kroz nau koe ne mogu prolaziti voda i mikrobi. Sve elije u naem tijelu, ba kao i ove spomenute, imaju odgovarajui oblik prilagoen njihovoj funkciji. Meutim, nikako nije mogue da posjeduju takve oblike zahvaljujui samo pukoj sluajnosti. Razmislite malo o
18
MUDIZE TIJELA
raunarima, autima ili o avionima. Postoji neko ko je osmislio oblik, sistem i nain rada tih maina. U firmama koje proizvode raunare ili avione postoje ljudi ija je dunost da razmiljaju i vode rauna i o najsitnijim detaljima. Auti se proizvode na takav nain da ljudima omoguuju udobno i sigurno putova- Kablove koje vidite iznad napravili su strunje, televizor treba da prenosi najkvali- njaci koji dobro poznaju tehniku izrade kablova, tetniju sliku itd. Ovo se ne odnosi samo to znai da su ovi kabprodukt ovjekova na tehnoloke proizvode, nego na sve lovi promiljanja. materijale koje koristimo u ivotu. Stol, stolica, zgrada u kojoj ivite, olovka kojom piete, kaike kojima jedete, viljuke... sve je nastalo kao rezultat osmiljenoga nacrta i projekta. Svi su detalji sasvim sraunati, i nita se ne nalazi tu gdje jeste, tek tako, sluajno. Kao to i vi sami znate, da bi se dobio bilo koji proizvod, potrebno je da postoji neka inteligencija koja e ga osmisliti. Primijenimo sada ovaj primjer i na ljudsko tijelo. Nae su elije mnogo sloenije i kompleksnije od dijelova televizora ili nekog drugog tehnikog proizvoda. A uz sve to,
19
Skladita u kojima stoji hrana za elije
Svaka konstrukcija unutar elije obavlja razliite zadatke. Malo jezgro: Proizvodi i skladiti ribozome.
Lizozom: Probavni organ elije. Unitava otpadne i opasne materije.
Jezgro: Nosi gene i popravlja djelovanje elija
Mitokondri: izvor energije za eliju Ribozomi: fabrika koja prozvodi bjelanevine za potrebe elije
Golgi: ove duge kese pripremaju materij koje trebaju biti odstranjene iz elije
Da biste bolje shvatili koliko je struktura elije zaudna i komplicirana navest emo vam sljedei primjer: elija je nalik gradu u kojem postoje sve vrste sistema potrebnih za normalno funkcioniranje. U tom gradu postoje centrale koje proizvode energiju, fabrike koje proizvode potrebne materijale, skladita za proizvedene materijale, putevi kojima se odvoze proizvodi, laboratorije i rafinerije. Eto, isto tako i besprijekorno funkcionira i sistem unutar naih elija i zahvaljujui toj injenici na ivot traje. Samo, ne zaboravite da veliina elije nije poput jednog modernog grada pa da se mjeri kvadratnim kilometrima nego je njena veliina stoti dio milimetra.
Djeco, ako budete slijedili slike po strelicama, vidjet ete kako se i kojim redom obavljaju funkcije unutar jedne elije.
nae su elije jo i ive. Kao to smo ve kazali, znanstvenicima jo nije polo za rukom da u potpunosti otkriju na kojim principima funkcioniraju ove elije. Vi ste ve poeli razmiljati o tome kako to da na tako siunom prostoru (unutar elije) postoje sistemi koje ovjek jo nije uspio otkriti. Sve to smo rekli o elijama pokazuje nam kako je njih osmislio i stvorio neko ko posjeduje nadnaravnu inteligenciju. A to nije niko drugi do Uzvieni Allah, Koji je i nas i sve to posjedujemo stvorio u savrenom obliku.
21
1. i 2.slika: Svako strano tijelo zaustavlja se i kontrolie ispred elije. 3. slika: Unutranjost elije lii na tvornicu. 4. slika: Tano u centru elije postoji jezgro koje radi poput centra za obradu podataka. 5. slika: Uz sve ovo u eliji postoji i dio koji obavlja funkciju rafinerije
Divovska mr ea u naem tijelu

a li ste i prije sebi postavljali sljedea pitanja: Da li sada trebam udahnuti zrak?; Da li moje srce ispumpava dovoljne koliine krvi?; Koliko je energije potrebno pojedinim elijama i organima u mome tijelu?; Kada bi eludac trebao poeti variti hranu to sam je pojeo?; Da li oi valjano percipiraju svjetlosne zrake?; Koje miie trebam aktivirati kako bih pomaknuo (pomaknula) ruku? Zar ovakva pitanja ne zvue pomalo udno? Sebi ih nikada ne postavljamo i uglavnom nismo ni svjesni svih ovih funkcija. Nae tijelo sve ove funk22
MUDIZE TIJELA
cije obavlja automatski, i tom se prilikom koriste nervi koji su poput mree isprepleteni kroz ljudsko tijelo. Mrea to ju sainjavaju nervi (tj. nervni sistem) nastaje ispreplitanjem i sjedinjavanjem triliona nervnih elija. Nervni je sistem razgranat do svakog dijela tijela, te ga moemo, kao na slici ispod, usporediti s autocestom. Zahvaljujui nervnome sistemu mogua je komunikacija izmeu mozga i, recimo, elija koje sainjavaju none miie, i na isti su nain povezane sve elije u tijelu. Meutim, na nervni sistem je u usporedbi s dugim au-
23
toputem, koji ima puno krivina i traka, mnogo kompleksniji i kompliciraniji. Kao to automobili stiu s jednog mjesta na drugo, kreui se autoputem, isto se tako razgranatom mreom nerava u ljudskome tijelu kreu i nadraaji koji se prenose putem nerava. Ti nadraaji prenose informacije iz jednog u drugi dio tijela. Nadraaji se kreu tako brzo da to ne moete ni pretpostaviti. Primjerice, kad poelite saviti ruku, iz mozga kree jedan elektrini signal, koji dugakim i zapetljanim putevima najprije stie do kimene modine, odakle se svom brzinom upuuje pravo ka organu kojem treba prenijeti poruku. Miii ruke reagiraju, i ruka se savija u laktu. Cijela ova funkcija odvija se u vremenskom periodu od jedne hiljadinke sekunde. Da bismo bolje shvatili koliko je to kratak vremenski period, podsjetimo se da nam je
MUDIZE TIJELA
I dok vi tokom dana izvravate svakodnevne radnje, nervne elije u vaem tijelu u stalnome su pokretu.
potrebna otprilike jedna sekunda da trepnemo oima. Zamislite onda koliko traje hiljaditi dio sekunde. Dakle, nadraaji koji stiu u svaki dio tijela putem nerava alju se do mozga, zahvaljujui emu informacije iz svih dijelova tijela izvanrednom brzinom dospijevaju na odredite - mozak. Na taj nain vi ste u stanju govoriti, smijati se, trati, lizati sladoled ili se igrati s psom. U obavljanju spomenutih radnji nemate nikakvih potekoa, u trenu uradite ono to poelite. Sve navedeno realizira se zahvaljujui nervnom sistemu i savrenoj harmoniji koja vlada u mozgu. I u ovim momentima nervi prenose nadraaje velikom brzinom. Nervi u vrhovima vaih prstiju u mo25
Mozak Kimena modina
Zahvaljujui mrei nerava koji prekrivaju svo vae tijelo, u mozak vam neprestano stiu nadraaji. Mozak prima nadraaje i alje pravovremene reakcije na mjesta iz kojih je nadraaj stigao. Odgovori koje alje mozak na osnovu dobijenih nadraaja omoguuju vam da se kreete, da ujete i vidite.
zak alju informaciju o teini ove knjige koju drite, na osnovu ega vi upotrebljavate odgovarajue koliine snage kako biste drali knjigu. Pored ovoga, u va mozak pristiu i informacije i iz svih ostalih dijelova tijela. Mozak prikuplja sve pristigle informacije, procjenjuje ih i u svaki dio tijela alje potrebne odgovore, tj. naredbe. A vae tijelo funkcionira na osnovu dobivenih odgovora iz mozga. Hajde da sada zajedno razmislimo o svemu kazanome. U vaem se tijelu istovremeno realiziraju mnoge funkcije. U isto vrijeme itate, ujete glasove to dopiru izvana, osjeti26
MUDIZE TIJELA
te mehke dlake mace koja je prola oeavi se o vae noge, uivate u okusu vonoga soka, a u vaem se organizmu odvijaju i druge funkcije. ta bi se desilo da vi morate, makar samo na sekundu-dvije, kontrolirati sve ove radnje? Naravno da nije mogue da sve ovo kontrolirate istovremeno. Samo zahvaljujui besprijekornom i savrenom stvaranju Uzvienoga Allaha, d.., sve funkcije u tijelu obavlja mozak u saradnji s ostalim dijelovima tijela, a da mi pri tome nismo duni initi apsolutno nita. Nakon to u mozak stignu informacije u obliku nadraaja, potrebno je da one budu shvaene i protumaene, nakon ega vi imate mogunost osjetiti mehkou dlake psa to ga milujete, svjeinu vjetra, ukus vonog soka te mnoge druge stvari. Da li po vama 1,5 kilogram mesa, tj. mozak, moe izvravati sve ove funkcije tek onako, sam od sebe? To je, naravno, nemogue. Samo zahvaljujui savrenstvu Allahova stvaranja mozak je u stanju istovremeno izvravati sve ove funkcije.
27
ko vam neki prijatelj brzo i iznenada udari dlanom od dlan, vi ete trepnuti oima. Ne moete nikako postupiti drukije jer je treptanje oima u tom sluaju refleksna radnja. Refleks je pokret, odnosno radnja koju ne moete kontrolirati. U takvoj iznenadnoj i neoekivanoj situaciji nadraaj ne ide do mozga, nego do kimene modine, odakle dolazi naredba za reakciju. To je velika blagodat od Allaha, jer smo na taj nain zatieni od mnogih opasnosti. Ako, naprimjer, rukom dotaknemo vrelu au, zahvaljujui refleksima, automatski je isputamo iz ruke. Refleks je zatitni mehanizam koji je Allah, d.., podario ovjeku. Zahvaljujui Allahovom nadahnuu, nadraaji se putem nerava kreu brzinom od 9 km u sekundi i zahvaljujui toj injenici sigurni smo od mnogih opasnosti.
28
MUDIZE TIJELA
Kako funkcionira na mozak
azbacajte komade slagalice i pretpostavite da oni simboliziraju sve informacije i sva znanja koja ljudi posjeduju. Uzmimo da neki djelii slagalice predstavljaju, recimo, boje, neki svjetlost, a neki glasove. Sada uzimajte jedan po jedan djeli i ponite ih slagati tako da dobijete neku sliku. Dok vama za ovakvu radnju treba poprilino dosta vremena i razmiljanja, mozak, uz Allahovo nadahnue, uspijeva takvu radnju ponoviti na stotine puta u jednoj sekundi. Kako? Mozak obrauje sve informacije koje dolaze iz oiju, nosa, uiju, koe, usta. Taj posao odrauju modane elije iji broj iznosi vie stotina milijardi. Svojim neprestanim radom ove vam elije omoguuju da vidite koje je boje jabuka to je jedete, da prepoz-
nate glas dragog prijatelja, i jo mnogo toga. Na slici pored, unutar mozga prikazana su djeca koja razgovaraju, gledaju, sluaju, miriu, kreu se i spavaju. Naravno da je ovakva slika samo plod mate. Ovu smo sliku dali kako bismo vam pokazali u kojim se dijelovima mozga odvijaju odreene funkcije. U biti se u mozgu nalaze modane elije koje se vide iskljuivo kroz mikroskop. Mogu li, po vama, modane elije vidjeti vau najdrau igraku, ili osjetiti okus okoladnog Malo jezgro Jezgro sladoleda? Takvo je neto, naravno, nemogue. Modane se elije sastoje iz komadia mesa u obliku jako tankih niti. Vidimo da
Ovo to idite na slici pored jedna je nervna elija. Zahvaljujui tankim dijelovima elije koji lie na granice, nervne elije se veu jedna za drugu i poput mree prekrivaju tijelo. Na mjestu gdje se spajaju nervni produeci formiraju se male praznine kroz koje prolaze nadraaji koji se kreu ka mozgu.
30
MUDIZE TIJELA
dodir kretanje
miris
spavanje
sluh
vid
govor govor
okus
je Tvorac svijeta oko nas morao posjedovati neku posebnu silu i mo. Onaj koji posjeduje takvu mo jeste Uzvieni Allah, Kome pripada sve. On je besprijekorni tvorac svega to nas okruuje i On je Taj Koji nam daje ugodan ivot. U nau obavezu spada zahvaljivanje Gospodaru. S tim u vezi, Allah u Kur'anu kae: On vam daje sluh, i vid, i pameti; a kako malo vi zahvaljujete!
31
Putevi u organizmu kojima se kr ee unesena hrana

ako bi na organizam normalno funkcionirao, potrebno je da unosimo hranu koja sadri potrebne energetske vrijednosti. Ali da bi hrana koju jedete, naprimjer tjestenina, meso ili voe, dola u fazu u kojoj e je organizam moi koristiti, najprije se mora svariti. Tek nakon varenja hrane elije u naem organizmu mogu poeti da je koriste. Ilustracije radi, kazat emo kako, recimo, banane ili jabuke elijama daju energiju, a proteini koji se nalaze u mesu osiguravaju tjelesni razvoj, ali tek nakon varenja hrane. Da biste ovo lake shvatili, vratite se malo u prolost i zamislite sebe dok ste bili novoroene. Bili ste teki u prosjeku 2-3 kilograma, kada ste navrili desetu godinu, bili ste teki 30-35
32
MUDIZE TIJELA
1 godina
7 godina
11 g o d i n a
kilograma, u petnaestoj 40-50 , a kada budete imali 20-25 godina, teit ete 60-70 kilograma. Ovakvo napredovanje u tjelesnoj masi ostvaruje se pomou hrane koju svakodnevno unosite u organizam; tanije tako to hranjive materije nakon varenja vremenom postaju dijelom ljudskoga organizma. Jedan dio hrane koju unosite osigurava vam energiju potrebnu za igranje i sline stvari, dok drugi dio uestvuje u izgradnji organizma. Oni sastojci u hrani koji ne koriste organizmu bivaju izbaeni. Svi ovi procesi odvijaju se unutar probavnoga sistema, iji su glavni dijelovi: eludac, crijeva, guteraa (pankreas). Princip funkcioniranja probavnoga sistema nalikuje principu po kojem radi rafinerija nafte. Nafta u rafinerije dolazi nepreraena, tzv. sirova nafta, i nakon to se preradi kroz maine, postaje upotrebljiva. Isti je sluaj i s hranom koja do e33
luca dolazi nepreraena da bi, nakon to proe kroz probavni sistem, dola u stanje u kojem je organizam moe koristiti. Hrana se nakon varenja razvrstava na korisnu i beskorisnu. Ona korisna putem krvi dospijeva u sve dijelove tijela (tj. elije) kojima je potrebna. Kao to se u rafinerijama od samo jednog materijala,
DUINA PROBAVNOG KANALA AKO GA MJERIMO POEVI OD USTA PA PREMA CRIJEVIMA IZNOSI 10 METARA
Pljuvane lijezde proizvode pljuvanu sekreciju koja obezbjeuje varenje skroba.
Hrana koja sadri karbohidrate
Karbohidrati se pretvaraju u eere
Glukoza odlazi u jetru
Inzulin obavjetava jetru o procesu skladitenja glukoze u obliku glikogena. Inzulin obavjetava jetru o pretvaranju glikogena u glukozu.
Jetra skladiti glikogen
Nakon to opadne eer u krvi, pankreas jetri alje hormon glukagon. U pankreasu se proizvodi poseban enzim koji razgrauje ugljine hidrate.
U pankreasu se proizvodi poseban enzim koji razgrauje ugljine hidrate.
U dvanaestopalanom crijevu ugljini hidrati se dodatno razgrauju. Glukoza se mijea sa krvlju.
sirove nafte, dobivaju razliiti proizvodi: od benzina do gume, koja se koristi u izradi sportske obue, tako se i hrana koju unosimo u organizam u elucu razvrstava na eere, masti i ugljine hidrate. Samo, ne zaboravite da se u vaem elucu, nakon to pojedete sendvi, odvijaju mnogo sloeniji procesi nego to su to oni u rafineriji nafte. Kasnije ete saznati kako se sve ovo ne deava u ogromnim postrojenjima kao to su rafinerije, nego u jednom sasvim malehnom dijelu vaeg organizma. Probavni sistem vaega organizma dug je oko 10 metara, to znai da u sebi 6-7 puta sadri visinu ovjeka. Kako je onda uope mogue da se odreeni sistem tolike duine smjesti u na organizam? Kao odgovor na ovo pitanje jos jednom emo vam ponoviti da je prilikom stvaranja ovjeka postojao savreno osmiljen nacrt i da se nita nije desilo sluajno. Probavni trakt, koji gledate na slici pored, u organizam je smjeten na nain da je na mnogo mjesta presavijen, te tako ne zauzima veliku povrinu. Ovaj savreni nacrt ovjekova organizma pripada naem Gospodaru, Allahu, d.., Koji je Tvorac svega, a to je samo jedan od primjera Allahovih mudiza u nama samima.
35
Da li vam je poznato zato zubi imaju razliit oblik

ubi su razliitog oblika stoga to imaju i razliite funkcije. Tako prednji zubi imaju zadatak da sijeku hranu, i pomou njih bez problema moete zagristi jabuku. A ta bi se desilo kada bi kutnjaci zauzimali prednji poloaj, tj. bili na mjestu sjekutia. Sigurno, dobro ste pretpostavili, tada nikako ne biste mogli zagristi jabuku. A da su sjekutii na mjestu kutnjaka, onda ne biste mogli savakati hranu. I zubi su, kao i svi ostali dijelovi tijela, postavljeni onako kako nama najbolje odgovara, a sve to zahvaljujui savrenom stvaranju Uzvienoga Allaha, d..
Iza jezika se nalaze korisne bakterije

Bakterije se generalno smatraju tetnima, i kako bismo se sauvali od njihova negativnoga utjecaja, moramo paziti na istou tijela i okruenja u kojem ivimo. Meutim, znanstvenici su posljednjih godina otkrili da postoje i korisne bakterije unutar naega ti36
MUDIZE TIJELA
jela i da su smjetene u predjelu gdje se zavrava jezik. Ne, niste pogreno proitali. U vaem tijelu postoje i korisne bakterije. Njihova je zadaa ubijanje tetnih mikroba koji se nalaze u elucu. Meutim, ubijanje tih mikroba nije nimalo lahak zadatak. Stoga se proces unitavanja tetnih mikroba odvija u etapama. Najprije se tetni mikrobi, koji se uglavnom nalaze na listovima povra, kao to je salata i sl., i koji su po sastavu soli azotne kiseline, nitrati, u predjelu iza jezika pretvaraju u posve drugu materiju u ijem su sastavu soli azotne kiseline, nitriti. Meutim, proces se ne zaustavlja na ovome. Nakon to se sjedini s nitritom, pljuvaka dobija sposobnost da unitava mikrobe. Tako se, zahvaljujui bakterijama iz predjela koji se nalazi neposredno iza jezika, u ustima formira materija koja ima mo unitavanja mikroba. Ve znate da mikrobi u vaem tijelu otvaraju put mnogim bolestima. Ali zahvaljujui bakterijama koje kreiraju materiju za unitenje mikroba, zatieni ste od mnogih bolesti. Ove korisne bakterije jedan su od pokazatelja svemilosti naega Gospodara, Tvorca savrenog ljudskog organizma. O blagodatima koje nam je podario Allah u Kur'anu veli: Ako vi budete brojali Allahove blagodati, neete ih nabrojiti, Allah, uistinu, prata i samilostan je. (Nahl, 18)
37
ore smo ukratko govorili o probavnom sistemu, a sada emo se malo detaljnije pozabaviti ovom materijom. Razmislite malo o tome kako diete, kako plivate, kako vozite bicikl, kako jedete... Sve su ovo sastavni dijelovi svakodnevnoga ivota. No, najee ne razmiljate uope o tome, kako sve to postiete. Tijelo ima potrebu za energijom, a dobiva je iz hrane koju uzimamo. Meutim, da bi hrana mogla zadovoljiti potrebe organizma, prethodno se mora pretvoriti u male dijelove koji krue krvnim sudovima. Ne postoji drugi nain da hrana dospije do elija. Znamo da je hrana koju uzimamo u obliku veih komada. Da bi je organizam upotrijebio, potrebno je da proe kroz odgovarajuu
Kako eludac vari hranu
38
MUDIZE TIJELA
U naem se tijelu nalaze vrata koja nam spaavaju ivot. Ona se nalaze odmah iznad dunika vrata od grkljana. Kada gutate hranu ova se vrata zatvore, ime se automatski zatvara ulaz u dunik i tako se ne moe desiti da hrana zaluta tamo gdje joj nije mjesto.
otvorena vrata grkljana
zatvorena vrata grkljana
''mainu''. Moemo je zamisliti kao spravu koja melje hranu i pretvara je u mnogo sitnije komade. Maina koja obavlja ovaj posao u naem organizmu zove se probavni sistem.
39
Kao i svaka druga maina, i ova se sastoji iz razliitih dijelova koji moraju funkcionirati besprijekorno kako bi se mogao izvriti zadatak varenja. Od presudne je vanosti da dijelovi probavnog sistema budu uvezani i da rade usklaeno, jer bez toga nema funkcioniranja. Navest emo sljedei primjer kako bismo lake razumjeli koliko je svaki pojedini dio bitan za funkcioniranje sistema u cjelini. Automobil na daljinsko upravljanje sastoji se iz tokova, daljinskog upravljaa, motora, zupanika, antene, baterija itd. Isto tako i sistem za varenje posjeduje razliite dijelove, kao to su: eludac, zubi, jezik, jednjak, crijeva.
40
MUDIZE TIJELA
Sada dobro razmislite! Da li bi auto na daljinsko upravljanje mogao raditi da nema antene ili tokova? Odgovor je, naravno, ne. Auto e raditi samo kada svi dijelovi budu u funkciji. Isto vai i za probavni sistem. Da nema jednjaka, ne bi imalo smisla postojanje eluca., jer hranu do eluca dovodi jednjak, ili pak da nema eluca, emu bi sluila crijeva. Sve navedeno jasno pokazuje da je na Gospodar Koji je Tvorac svega, za nas stvorio savrene sisteme. Spomenuto jo jednom pokazuje da je samo Allah Bog i da drugog boga osim Njega nema. ''Va bog je Allah, drugog boga , osim Njega, nema! On sve zna!'' (Ta-Ha, 98)
41
Maina za var enje hrane poinje s radom
roces varenja, praktino, otpoinje u ustima. Ugljini hidrati koji se nalaze u hrani najprije se razlau u ustima posredstvom pljuvake. Primjerice, hljeb koji pojedete za doruak najprije
42
MUDIZE TIJELA
eludac una kesa
se pone razlagati u ustima. Ali za razlaganje sira koji jedete uz hljeb potrebno je malo due vremena. Hrana koja se poinje razlagati u ustima preko jednjaka dospijeva do eluca, gdje se odvijaju drugi procesi za koje moemo rei da su savreno ureeni. Varenje u elucu realizira se pomou materije u obliku tenosti koja ima jaku mo razlaganja hrane. Naime, rije je o hidroklorinoj kiselini. Kao to vi ve znate, kiseline imaju veliki utjecaj na razlaganje openito. Ono ega se kiseliguteraa na dotakne progara i topi (pankreas) se. Tako se preparati koji u sebi sadre kiselinu koriste, naprimjer, prilikom proienja zaepljenoga lavaboa. U tom sluaju kiselina nagriza nakupljetanko crijevo
ne naslage i tako omoguukanal koji je 6-7 puta dui je ponovni protok vode kroz cijevi. od visine naega tijela! Isti je sluaj i sa kiseliNain na koji je ovaj nom u naem elucu. Zakanal, koji inae poinje hvaljujui njoj, hrana koja od usta a zavrava na u eludac dospijeva u vekraju crijeva, smjeten u im komadima biva razloutrobu naega ena, tako da je organizam organizma jedan je od moe poeti upotrebljavati. Meutim, ovdje postoji jeddokaza Allahovoga na stvar na koju moramo umijea stvaranja. obratiti posebnu panju. Govorili smo, dakle, o utjecaju kiseline na varenje hrane u elucu. U vezi s tim moramo postaviti sljedee pitanje: Kako to da ta ista kiselina koja razlae hranu ne oteti (ne razloi) i na eludac koji je od mesa, kad ve znamo da razlae meso koje unesemo u obliku hrane? Tu se radi o savrenstvu stvaranja Gospodara, Allaha, d.. On, Koji sve stvara savreno i ovdje je stvari uredio tako da postoji mehanizam koji spreava razlaganje eluca. Taj mehanizam funkcionira na sljedei nain. Da bi se sprjeilo razlaganje eluca prilikom razlaganja hrane, lui se druga materija u tenome stanju koja doslovce pokriva zidove eluca i tako spreava hidroklorinu kiselinu da
44
MUDIZE TIJELA
U naem se tijelu nalazi
U N U TA R N J A STRUKTURA ELUCA
elija sluzokoe
eludana udubina
eludac
eluana elija koja lui mukus druga eluana elija koja lui mukus eluana elija koja lui hidroklorinu kiselinu elija koja lui pepsin
Luei razliite luevine elije u elucu omoguuju da hrana koju jedemo bude provarena.
eluana elija koja lui gastrin
nanese tetu elucu. Na taj nain eludac ne razlae (drugim rijeima, unitava) samog sebe. Hrana iz eluca ide u crijeva. Tu prolazi kroz dvije vrste crijeva: debelo i tanko, gdje se tijekom svoga putovanja razlae na jo sitnije dijelove kako bi je organizam mogao koristiti. Hrana koja e koristiti organizmu iz tankih crijeva ide u krv, dok se ona beskorisna odstranjuje preko debelog crijeva. Veoma je vana ova etapa u kojoj
45
hrana prolazi kroz crijeva. Kao i u elucu, i u tankom crijevu odvija se proces razlaganja hrane koja se tu razlae na jo sitnije dijelove. Hrana se razloi toliko da ulazi u krv kroz krvne sudove koji se nalaze na zidovima tankog crijeva i onda putem krvi stie u sve dijelove tijela. Draga djeco, ako obratite panju lahko ete uvidjeti da je na probavni sistem stvoren idealno, bez bilo kakvih nedostataka. Hrana koju jedemo na svome putu kroz na organizam prolazi kroz nekoliko etapa, poevi od usta, potom jednjaka, eluca i crijeva, da bi na kraju putem krvi stigla do elija za ije je normalno funkcioniranje ona potrebna. Da u probavnom sistemu postoji i najmanja manjkavost, imali bismo mnogo problema s varenjem hrane koju smo pojeli. Da nemamo zube, ne bismo mogli savakati hranu, te bi bilo nemogue da hrana proe kroz grlo. A kad bi nekako i prola kroz grlo, nastale bi ogromne potekoe i ote-
Pored toga to radi na probavi hrane, eludac ima i funkciju skladitenja hrane. Nakon to hrana stigne do eluca jedno vrijeme tu i ostaje. Potom ide u tanko crijevo kako bi se rastvorila na manje dijelove. Kada se hrana koju ste pojeli ne bi skladitila u elucu morali biste jesti svakih 20 minuta, jer eludac bi vam stalno bio prazan i uvijek biste osjeali glad.
eludac
46
MUDIZE TIJELA
enja u jednjaku. Nastali bi i mnogi problemi u elucu, iako bi se na odreeni nain hrana i mogla svariti, ali bismo osjeali bolove u stomaku. A ako bi hrana ostala nesvarena, to bi automatski znailo da nae tijelo ne bi moglo dobivati hranu. Takvo tijelo nakon odreenog perioda gubi svu snagu, i elije poinju odumirati. Ipak, mi to ne doivljavamo na vlastitoj koi, jer je nas Gospodar svaki dio tijela stvorio savrenim. Ovaj izvanredni sistem radi, a da mi toga nismo ni svjesni. U Kuranu Allah kae: On je Allah, Tvorac, Onaj Koji iz niega stvara, Onaj Koji svemu daje oblik, On ima najljepa imena. Njega hvale oni na nebesima i na Zemlji, On je silni i Mudri. (Har, 24)
Kako krv putuje venama

ovorili smo o nervnom sistemu koji obuhvata cijelo nae tijelo. Pored te nervne, postoji jo jedna zadivljujua mrea koji prekriva tijelo. Naime, radi se o krvnim sudovima. Oni, krvni sudovi, dospijevaju do svakog djelia naeg tijela. Kada bi se ispruili i kada bi se izmjerila njihova duina, vidjeli bismo da su krvni sudovi u naem tijelu dugi vie od 10 000 km. Sebi vrlo lahko moete predstaviti kako to da se oni nalaze u ba svakom djeliu tijela. Ako poreete bilo koji dio vaega tijela, s toga e mjesta odmah potei krv, to nam jasno pokazuje da se tu nalaze krvni sudovi. To je od izuzetne vanosti jer elije preko krvi dobivaju potrebnu hranu i ostale materije kao to je, recimo, kisik. Zadatak prenoenja hra48
MUDIZE TIJELA
ne do elija koji obavlja krv, moemo usporediti sa morskim transportom roba. Roba koja se prevozi brodovima najprije mora biti utovarena u luci. Stoga se mora upakavati i pravilno rasporediti. Nakon toga brod kree ka odreditu. Tu se ona istovara i alje u centre kojima je potrebna. Krvnim se sudovima prenosi za elije potrebna hrana ba kao sto se po ogromnim okeanima kreu brodovi natovareni raznim robama. Kisik, masti i aminokiseline, da se tako izrazimo, u paketima putuju krvnim sudovima i stiu do elija gdje se raspakivaju. U sistemu prenosa robe nisu mogue nikakve greke. Sve stie tamo gdje treba, i to na vrijeme i u potrebnim koliinama. Da nije tako i da se desi, recimo, da u neku eliju umjesto kiseonika stignu masti, na taj bi se nain prouzroilo umiranje te elije. Ako paljivo posmatrate vidjet ete da bi i najsitnija greska izazvala ogromna teta. Meutim, ni najsitnija greka ne moe se desiti. Zato? Zato jer nita nije nastalo sluajno. Uzvieni Allah je stvorio ovaj sistem i stavio ga nama na uslugu.
49
ta sve ima u krvi

ako krv putuje kroz cijelo tijelo, tako u isto vrijeme obavlja vie funkcija, na koje emo se sada ukratko osvrnuti. Prenoenje potrebnih materija Ve smo kazali kako se sve materije koje su potrebne organima putem krvi prenose do njih. Tom prilikom krv vri i funkciju sakupljaa nepotrebnih materija kao to je npr. ugljini dioksid, i omoguuje
50
MUDIZE TIJELA
krvna elija
karbondioksit
kiseonik ugljini dioksid kiseonik
izlaz
ulaz
ni lji id g u ks dio
kis
eon
ik
Krvne elije prenose kiseonik i ugljini dioksid do ostalih elija u tijelu.
njihovo odstranjivanje iz organizma, iz ega vidimo da krv ponekad obavlja i funkciju ''istaa''. Krv svakoga dana podmiruje 100 triliona elija hranom i u isto vrijeme skuplja nepotrebne materije. Vidimo dakle kako krv, materija u tenom stanju, obavlja sve potrebne funkcije i to bez mogunosti pogreke. Vrlo dobro zna gdje svaka materija treba zavriti, u koje svrhe treba biti iskoritena i gdje treba biti dostavljena. Tako se, naprimjer, ne moe desiti da od neke elije uzme suvine materije i grekom se to dostavi drugoj eliji. Konstantno od elija uzima ugljini dioksid a dostavlja im kiseonik, bez bilo kakve pometnje ili umora. Sve se ovo deava zahvaljujui Allahu, d.., Koji je sve, pa tako i nae tijelo, stvorio po savrenom nacrtu. Krvne su elije u idealnom skladu sa sistemom to ga je stvorio Allah, i zbog toga savreno obavljaju svoje zadatke.
51
krvna elija krvni sud
bakterije
makrofagi
Ratnike elije koje se nazivaju makrofagi napadaju sve bakterije i mikrobe koji uu u na organizam i na taj nain sprjeavaju njihovo negativno djelovanje.
Vojska koja se nalazi u krvi

Nae se tijelo svakoga dana bori protiv mnogih virusa, bakterija i mikroba. Mnogima od spomenutih ne dozvoljava se da uu u tijelo, ali se desi da se neki ipak nau u naem organizmu. Za borbu protiv tih mikroba u organizmu postoje posebne ''odbrambene'' elije. Ove se elije, koje moemo opisati kao vojsku koja se bori protiv opasnog neprijatelja, konstantno kre-
52
MUDIZE TIJELA
U krvi ima razliitih elija koje obavljaju razliite funkcije. Kao to se da vidjeti na slici iznad, neke od tih elija prenose hranu, dok se druge poput vojnika bore kako bi odbranile organizam.
u tijelom. Posredstvom krvi lahko dospijevaju do bilo kojeg dijela organizma, gdje se pojavi eventualni neprijatelj protiv koga se treba boriti, dakle mikrobi. Odbrambene elije nisu same od sebe shvatile da se trebaju boriti protiv bakterija, nego to znaju od onog momenta kada su stvorene. Od asa kada ste doli na svijet, one rade svoj posao i tako tite vae tijelo. To je jedan od detalja koji govore o mudrosti Allahova, d. ., stvaranja. On je siune, i za nae oko nevidljive, elije zaduio i poduio, i na taj ih nain stavio u slubu naeg organizma.
53
Obavjetavanje
Krv ima jo jednu funkciju, a ona je obavjetavanje. U krvi se nalaze ''kuriri'' koji prenose informacije iz jednog u drugi dio tijela. Ovi ''kuriri'' koji se, inae zovu hormoni poput pravih potara prenose poruke po organizmu, pri tome ne pravei nikakvih greaka. Rast, znojenje, opaanje mirisa samo su neke od funkcija koje se realiziraju zahvaljujui pravilnom prenoenju poruka koje obavljaju hormoni.
primatelj poruke
primatelj poruke opna elije
primatelj poruke
hormon
krvni sud hormon
krvni sud
Hormoni, koji po tijelu nose razliite poruke, kreu se pomou krvnih sudova kao to se vidi na slici iznad te tako poruke dostavljaju na tane adrese.
54
MUDIZE TIJELA
Krv zacjeljuje rane

Sigurno ste primijetili kako na otvorenoj rani koja je nastala na vaoj kozi krv nakon nekog vremena prestane tei sama od sebe. To je jako interesantno. U normalnim uvjetima nije logino da neka tenost prestane sama od sebe tei iz otvorene rupe. Zamislite jedan balon napunjen vodom. Kada biste ga probuili na jednome mjestu, sva voda iz njega odmah bi iscurila. A da li je mogue da nakon odreenog vremenskog perioda voda tek tako prestane istjecati iz balona? Naravno da nije. Voda e tei iz balona do zadnje kapi. Ovo pravilo vai za svaku tenost koja se nalazi u nekom zatvorenom prostoru (npr. posuda).
55
I krv u venama jeste tenost u zatvorenom prostoru, i prilikom ak i male ozljede krv poinje tei ka vani. Za zdravlje organizma veoma je vana injenica da krv sama prestane tei nakon nekog vremena. Vjerovatno ste uli kako je neko u nesrei izgubio ivot zbog toga sto je ''iskrvario''. Pa ta je to onda to zaustavlja krv koja tee iz rane? Radi se, naime, o automatskom sigurnosnom sistemu koji bismo mogli nazvati zgruavanje krvi. Odreene materije u krvi imaju mo da zatvaraju otvorenu ranu, i tako sprijee
crveno krvno zrnce platelet
potroni sloj koe
Iz otvorene rane krv curi van.
Ugruci krvi oko rane.
krvni ugruak
elije poput epa zatvaraju ranu.

Posjekotina ili rana na vaoj ruci za kratko vrijeme zacjeljuje. Na slikama iznad prikazane su neke funkcije koje se odvijaju u vaem tijelu prilikom zacjeljivanja.
56
MUDIZE TIJELA
pretjerano krvarenje. Kao to se da vidjeti na slici pored, odreene krvne elije kreu u akciju im budu obavijetene da je neki krvni sud oteen. Najprije se poinju sakupljati na licu mjesta, tj. Tamo gdje se nalazi rana. Na odreeni nain pletu jednu vrstu mree i tako onemoguuju
K RV N A B A N K A Primjerci krvi testiraju se u krvnoj banci gdje se potom i uvaju.
ivotni vijek veine krvnih elija veoma je kratak. Jedno crveno krvno zrnce (eritrocit) ivi 120 dana. Ponekad bijela krvna zrnca (leukociti) ive samo 7 dana. Oni umiru da bi zatitili vae tijelo.
O B N AV L J A N J E K RV I Izgubljena krv obnavlja se jako brzo. U kotanoj sri se proizvodi na milione eritrocita.
nesmetan protok krvi. Kasnije ta mrea postaje gua, i ranu, kako mi to kaemo, ''skori''. Sada zajedno razmislimo. Moe li biti da se sve ove funkcije ostvaruju tek tako, same od sebe? Kako siune elije bivaju informirane o tome da su vene, koje su u odnosu na elije kao ogromni divovi, pretrpjele odreenu tetu? Zato se uope trude zaustaviti protok krvi ka vani? Kako su te sitne elije dole na ideju da pletenjem mree zaustave krvarenje iz rane? Ko ih je nauio da tako zatvaraju ranu?
57
Meu ugrucima krvi koji su u obliku konca vide se crvena krvna zrnca (eritrociti) kako su se zakoila. Zahvaljujui tome, krv vrlo brzo prestane tei iz mjesta koje ste porezali ili ozlijedili.
Nije uope mogue da se sve spomenuto deava sluajno ili da su krvne elije same od sebe nauile sve te silne procese. Inteligencija koja upada u oi kada se govori o krvnim elijama i njihovim funkcijama sigurno ne pripada samim elijama. Njih nadahnjuje Allah, zahvaljujui emu elije besprijekorno obavljaju svoje zadae. O tome Allah, d. ., Onaj koji je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio ti u onome to Milostivi stvara ne vidi nikakva nesklada, pa ponovo pogledaj vidi li ikakav nedostatak, zatim ponovo vie puta pogledaj, pogled e ti se vratiti klonuo i umoran. (Mulk, 3-4)
58
MUDIZE TIJELA
Krv: tenost kojoj se s l i n a n e m o e p ro i z v e s t i

Znanstvenici su se mnogo trudili kako bi nainili tenost slinu krvi. Kako nisu bili uspjeni odustali su od imitacije krvi i okrenuli se istraivanju u drugom smjeru. S obzirom da se krv koja se uzme za analizu izrazito brzo zgruava, znanstvenicima je bilo onemogueno da polue uspjeha na ovome polju. Nije im puno pomoglo ni uvanje krvi u staklenoj epruveti, jer krvne elije tu ne mogu preivjeti. Stoga su znanstvenici bili primorani izuavati krvne elije tako to su ih uzimali posebno. Rei kako je jedna ovakva materija poput krvi, koju su ljudi prouavali godinama i nisu joj uspjeli ''stati u kraj'' nastala sluajno, sama od sebe, izlazi iz okvira logike i zdravoga razuma. Allah je stvorio krv kao jednu besprijekornu materiju kojoj nema sline. Krvne elije, o ijim smo nadnaravnim karakteristikama govorili, samo su jedan od pokazatelja beskrajne Boije inteligencije koja je stvorila nae tijelo.
59
SRCE: MOTOR TIJELA

este li ikada razmiljali kako se litre krvi u naem tijelu neprestano kreu gore-dolje. Da bi se neko tijelo neprestano kretalo, neophodno je da posjeduje motor kao pokreta. Pomou motora kreu se motocikli, auti, gliseri, pa ak i vae igrake na daljinsko upravljanje. Stoga, logino je da i krv koja se kree tijelom treba imati svoj motor. Taj motor koji neprestano, mjesecima i godinama, pokree krv jeste srce. Stavite prst iznad dlana, na mjesto gdje zavrava podlaktica, i malo saekajte. Osjetit ete kako ispumpava krv. Srce u jednoj minuti 70 puta ponovi radnju ispumpavanja, i tako cijeloga ivota. Tako emo dobiti da se za ivota ispumpa oko 300 miliona litara krvi, ime bi se moglo napuniti 10 000 tankera koji prevoze naftu. Zar sve ove cifre nisu zadivljujue? Zamislite sada kako 70 puta u minuti soljom izbacujete vodu iz kante. Zacijelo ete osjetiti umor u rukama, i trebat e vam odmora. Meutim, srce takav posao radi bez imalo odmora, i to cijeli ivot.
60
MUDIZE TIJELA
Najsavrenija pumpa
Najsloenija pumpa na svijetu u ovom momentu radi i nalazi se odmah ispod vaeg lijevog plunog krila. Zbog svoje savrene grade, srce lahko omoguuje da u jednnom danu sva krv koja se nalazi u naem organizmu 1000 puta napravi krug po itavom naem tijelu. Srce je pumpa veliine vae ake i sastoji se od mesa. Meutim, njen je kapacitet toliki da je ubjedljivo najjaa, nadugovjenija i najefikasnija pumpa na svijetu. Ima mnogo razloga zbog kojih smo ovako opisali srce. Prije svega, fascinantna je snaga srca dok ono radi a zahvaljujui toj snazi srce moe izbaciti krv ak 3 metra u visinu. Sljedeim emo primjerom jo slikovitije prikazati kapacitet ovog najbitnijeg organa za ljudski organizam. Srce, naime, u periodu od jednog sata proizvodi energiju kojom bi se auto srednje veliine moglo podii oko jednog metra u visinu.
Vae srce je zauujue snaan mii. U prosjeku je broj otkucaja srca u minuti oko 70 puta, a prilikom svakog pojedinanog otkucaja srce ispumpa 59 centimetara kubnih krvi. Za 70 godina srce napravi oko 2 500 000 otkucaja i ispumpa oko 152 000 000 litara krvi. Toliko goriva potroi 10 aviona boing 747 jumbojet za godinu dana.
Kada je spremnik jednog jumbojeta pun do vrha u njemu ima 217 000 litara goriva.
61
Originalne p u m p e u s rc u
Srce koje je sastavljeno od miia CO2 O2 veliine ake, sastoji se od 2 dijela, u pluna CO2 arterija kojima se nalazi po jedna pumpa. PumCO2 desna pa u lijevoj polovici pretkomora srca mnogo je jaa i lijeva O2 ona ispumpava istu pretkomora pluna pluna krv u organizam. pluna vena O2 lijeva komora desna Zahvaljujui Pumpa u desnoj pokomora srcu, krv aorta lovici slabija je i ona (srana) krui cijelim organizmom, ''prljavu'' krv ispumod mozga pa vene velikog pava ka pluima. krvotoka sve do plua. Od srca do plua je mala udaljenost, te se taj krvotok naziva malim, dok se drugi, koji ide iz lijeve polovice srca, naziva velikim krvotokom. Dvije polovice srca su i same podijeljene na dva dijela. Zahvaljujui malim zaliscima, krv se normalno kree od jednog do drugog dijela srca. Ove pumpe zahvaljujui velikoj energiji rade neprestano te je krv u mogunosti napraviti onih 1000 krugova po tijelu u jednom danu koje smo ranije spomenuli.
elija tkiva
62
S rc e s e b r i n e samo o sebi
Maine koje neprestano rade zahtijevaju redovite preglede. Dijelove maine je potrebno redovno pregledavati i po potrebi ih zamjenjivati novima. Maine je takoer potrebno i podmazivati, jer se u protivnome istroe od prevelikoga trenja. Sve to smo rekli za ove maine, vrijedi i za srce. Kako je i ono maina koja neprestano radi, potrebni su mu povremeni pregledi i odravanje. Meutim, srce samo, bez iije pomoi, vri te preglede i, recimo to tako, samo sebe podmazuje. Uredu, ali kako, po vaem miljenju, srce moe samo sebe podmazati? Odgovor na ovo pitanje lei u nainu na koji je srce stvoreno. Izvana je prekriveno ''navlakom'' koja se sastoji od dvoslojne opne. Izmeu tih dvaju slojeva nalazi se tenost koja ima istu funkciju kao i ulje u motorima, te tako osigurava normalan i lahak rad srca. Ovakva struktura grae srca, koja omoguuje ''samoodravanje'', pokazuje koliko je savreno i besprijekorno Allahovo umijee stvaranja.
63
Na skelet sastoji se od kostiju

vaem tijelu ima ukupno 206 kostiju. Moda ete pomisliti kako je ovoliki broj kostiju pretjeran i suvian, ali sigurno emo vas razuvjeriti nakon to vam predstavimo sljedee primjere. Razmislimo malo o prstima. Da se oni sastoje od samo jedne kosti, vi sada ne biste mogli drati ovu knjigu u ruci. Zato? Pa zato jer se jedna tvrda kost ne moe savijati, a ako oprobate saviti je silom, onda ona puca. U tom sluaju ne biste mogli obavljati ni ostale funkcije koje obavljate pomou prstiju, npr. pisanje, objedovanje itd. U ovom asu drite knjigu u ruci i istovremeno drugom rukom moete piti sok, a sve to zahvaljujui injenici da u vaoj ruci,raunajui i prste, ima ukupno 27 meusobno povezanih koica.
64
MUDIZE TIJELA
Kao to smo na poetku kazali, u naem tijelu ima 206 meusobno povezanih kostiju, od kojih je svaka, po savrenom nacrtu, postavljena na svoje mjesto. Zahvaljujui tome, moete saginjati, savijati koljena, okretati glavu. Ali pazite! Za sve ove radnje nije potrebno samo to da su kosti na svome mjestu i da obavljaju svoju zadau. Jer se kosti ne mogu savijati i pregibati. Stoga, u tu svrhu, na mjestima gdje se kosti spajaju imamo zglobove, koji nam omoguuju da s lahkoom savijamo ruku u laktu, podiemo nogu ili koristimo prste. Navest emo sljedei primjer kako bismo pokazali koliko su bitni zglobovi. Zamislite da ste napravili jednu lutku od drveta. ta je potrebno uiniti da bi lutka mogla pomjerati ruke? Na65
ravno, na mjesto gdje se spaja ruka s trupom (rame) treba umetnuti neto, recimo neki mehanizam, to e omoguiti pokretanje ruke. A ta ete napraviti da bi se pomou noge moglo hodati? Takoer, na mjestu gdje se noge spajaju s trupom treba ubaciti mehanizam koji e omoguiti pokretanje nogu. Samo na taj nain mozete lutki napraviti ruke i noge koje e se moi pomjerati. Na isti nain moete joj napraviti laktove i koljena, tj. omoguiti joj da savija ruke i noge. Kao to se razumije iz ovog jednostavnog primjera, zglobovi su izuzetno bitni za lahko i normalno kretanje jer oni povezuju mnogobrojne kosti koje se bez zglobova ne bi mogle savijati kada je to potrebno.
66
MUDIZE TIJELA
cilindrini zglob
zglob u obliku sedla
baglama
sferini, loptasti zglob
67
Jedinstvene
ostoje razliite vrste zglobova koji povezuju nae kosti. Neki zglobovi omoguuju savijanje prema naprijed, a neki savijanje udesno i ulijevo. Kada se ve bavimo kostima i zglobovima, bilo bi dobro malo ih poblie upoznati. Kosti imaju veoma vanu zadau. Jedna od funkcija koje obavljaju kosti jest i noenje i zatita naega tijela. To za njih nije teko jer su stvorene na takav nain da to Ajfelov sve mogu izdrati i obaviti toranj onako kako treba. Nae su kosti lahke jer su iznutra uplje poput saa meda. Zahvaljujui takvoj grai, bez obzira na to to su
68
MUDIZE TIJELA
osobine kostiju
lahke, odlikuju se izrazitom vrstinom. To to su lahke i iznutra uplje ne mora znaiti i to da se lahko mogu prelomiti. Naprotiv, toliko su vrste da su 5 puta izdrljivije od elika. Kao primjer navest emo butnu kost i rei vam da ona, dok stoji uspravno, posjeduje nevjerojatnu snagu kojom bi mogla podii i tonu. Dok hodate, na butnoj je kosti uvijek trostruka teina tijela, ali zahvaljujui njeKonstrukcija u obliku kafeza noj izdrljivosti koju vidite na slici kostima daje ne dolazi do privrstinu, i koristi se i u gradnji zgrada. Za jeloma ili oprimjer navedimo Ajfelov teenja. toranj ija konstrukcija
nalikuje na unutarnju konstrukciju kosti.
69
Lobanja: oklop koji uva mozak

Osim to titi mozak, lobanja, u isto vrijeme povezuje oi, nos i usta. Lobanja na prvi pogled izgleda veoma jednostavno graena, no ona je najsloeniji dio skeleta. U lobanji imaju tano 22 razliite i meusobno povezane kosti. Dobro, ali ta je to to nae kosti ini tako jakima? Odgovor na ovo pitanje kojeg smo se pomalo dotakli u dosadanjoj prii o kostima, krije se u jedinstvenom nainu na koji su kosti stvorene. Unutranja konstrukcija kostiju moe se usporediti sa saem meda. Zahvaljujui takvoj konstrukciji kosti su kranje sigurne i dovoljno lahke da ih tijelo bez problema moe koristiti. U protivnom, da su iznutra vrste i tvrde kao i izvana, koste bi bile veoma teke. Kako u tom sluaju ne bi bilo ni malo elastinosti u kostima, najmanji bi udarac mogao prouzroiti lom. Ali Allah je veoma milostiv, pa je stoga nae kosti stvorio na najljepi i, za nas, najkorisniji nain. Kosti su sastavljene od materije koju znastvenici veoma cijene i interesiraju se za nju, pa su potroili godine i godine kako bi dobili materiju slinu njoj. Zahvaljujui materiji od koje su sastavljene, kosti su, iako su jako lahke, veoma izdrljive i posjeduju spo70
MUDIZE TIJELA
Od samog roenja svaka kost se ravnomjerno razvija i raste. Zahvaljujui tom srazmjeru zajedno sa godinama poveava se i veliina vaega tijela.
sobnost samoobnavljanja (zarastanje prilikom prijeloma) i same od sebe rastu. Razlog zbog kojega ete biti mnogo krupniji kada napunite 20 godina, nego to ste to sada jesu kosti i njihovo razvijanje. Uz sve to, taj je rast kostiju savreno proporcionalan. Dok vam se razvijaju kosti u nogama, to isto rade i one kosti u rukama, srazmjerno vam rastu i prsti i sve kosti, u isto vrijeme i na vrijeme prestaju da se dalje razvijaju. A to nije samo sluaj s vama nego sa svim ljudima koji vas okruuju. Kosti svakog ovjeka imaju ovakve karakteristike. I dalje se nastavljaju nastojanja znastvenika da ''proizvedu'' materiju slinu onoj od koje su sazdane kosti u ljudskom tijelu. No, to do sada jo nijednome od njih nije polo za rukom. Zahvaljujui svemilosti Uzvienoga Allaha, sve pokrete koji su potrebni u svakodnevnome ivotu izvravamo lahko, bez ikakvoga napora ili bola.
71
Zglobovi odravaju sami sebe

Rekli smo da se na mjestu gdje se spajaju dvije kosti nalaze zglobovi. Tako se zahvaljujui zglobovima koji se nalaze u koljenima i laktovima tokom cijelog ivota moemo saginjati i savijati ruke. Iako rade cijelog ivota, zglobove ne treba podmazivati, dok ma ine koje rade na istom principu treba. Navedimo za primjer pedale ili lanac na biciklu koje je potrebno u odreenim vremenskim razmacima podmazivati, jer se njihovom upotrebom tro i ulje i kori tenje postaje tee. Na slinom principu rade i
Zahvaljujui zglobovima na i se prsto vrlo jednostavno savijaju.

kost prsta kost ake
kost runog zgloba
kost prsta hrskavica zgloba kost ake
zglob
zglob
zglob
zglob
72
MUD IZE TIJELA
hrskavica hrskavica zgloba
vai zglobovi, samo s tom razlikom to njih nije potrebno nikada podmazivati. Zato? Ovo su pitanje znanstvenici prouavali i doli do sljedeega zakljuka: povrina zgloba jeste veoma tanka i graena je tako da na sebi ima rupice. Ispod povrine postoji materija u tenom stanju. Kada kost izvri pritisak s bilo koje strane na zglob, ova se tenost izlije kroz spomenute rupice i tako, umjesto ulja, podmazuje povrinu zgloba. Sve nam ovo govori kako je na savren i sasvim osmiljen nain stvoreno ljudsko tijelo. Zahvaljujui takvom stvaranju veoma brzo moemo nainiti mnogo razliitih i sloenih pokreta bez ikakvih problema. A na Gospodar jeste Taj Koji je kostima dao sposobnosti i osobine o kojima smo govorili. O tome Allah, d.., kae sljedee: Ili za onoga koji je, prolazei pored jednog do temelja poruenog grada, povikao: "Kako e Allah oivjeti ove to su pomrli?" I Allah uini te on umre i tako ostade stotinu godina, a onda ga oivje i zapita: "Koliko si ostao?"- "Dan ili dio dana", odgovori. "Ne", ree On, "ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svoje i pie svoje, nije se pokvarilo; a pogledaj i magarca svoga da te uinim dokazom ljudima, a pogledaj i kosti, vidi kako ih sastavljamo, a onda ih mesom oblaemo." I kad njemu bi jasno, on povika: "Ja znam da Allah sve moe!" (El-Bekara, 259)
73
Kako zacjeljuje p re l o m l j e n a k o s t ?
Govorili smo kako kosti posjeduju veoma vrstu i jaku grau. No, ipak se desi da doe do prijeloma kosti kada bude izloena udarcu. ta se deava nakon toga? Kost lijei sama sebe. Doktori ''naprave'' slomljenu kost tako to je vrate na staro mjesto i potom je stave u gips. To je sve to se treba uraditi. Naime, zapravo, postoje mehanizmi koji omoguuju da se kost obnavlja sama od sebe. Nevjerovatna je stvar da kost odmah poslije prijeloma sama sebe lijei i da, nakon to zaraste, na tom mjestu bude jo vra. To se deava na sljedei nain.
hematom
Oko slomljene kosti formira se ogroman ugruak
Za nekoliko mjeseci novo kotano tkivo poprima svoj oblik
Novo hrskavino tkivo
Novo kotano tkivo
Formira se novo hrskavino tkivo koje obavija mjesto prijeloma
No kotano tkivo poinje se formirati
74
MUDIZE TIJELA
Vae elije koje rade poput kakva kamenoklesara ne mogu nikada pogrijeiti mjeru. Ne mogu se zabuniti kada izgrauju vae kosti. Savreno tano izraunaju kada treba stati sa mnoenjem, a kada nastaviti. Zamislite samo da se elije koje sainjavaju kosti vaih prstiju neprestano razmnoavaju i da vam prst, ili recimo noga, stalno raste. Bilo bi to neto strano. Meutim, takvo neto je nemogue da se desi, jer sve elije rastu onoliko koliko je potrebno. Sve ovo je jasni dokaz da su elije u svom djelovanju unutar organizma nadahnute od Allaha d..
Najprije se oko slomljene kosti zgruava krv i formira se veliki ugruak koji se zove ''hematom''. Ovaj veliki ugruak jeste jedna naslaga koja lii onoj to se formira na vanjskoj rani nastaloj nakon oteenja koe. Pomou minerala to ih lue, elije koje sainjavaju kosti taj ugruak pretvaraju u vrstu kost. Nakon te faze na scenu stupaju elije koje oblikuju kost. One poput profesionalnog vajara, uz pomo hidrohlorinih kiselina turpijaju novonastalu kost (odnosno dio kosti) i tako joj daju konani oblik. Ova faza traje dok kost ne postane ista onakva kakva je bila i prije loma. ak i godinu dana nakon prijeloma kosti, ove
75
elije marljivo rade, a da vi to i ne opaate, kako bi kost vratile u staro stanje. Kao to ste vi to odmah shvatili, kotane elije, ta mala stvorenja koja se ne daju vidjeti golim okom, pokazuju zavidan nivo svijesti tokom procesa zacjeljivanja kosti. Naime, elije nemaju oi pomou kojih bi gledale, a uprkos tome mogu praviti kost. Osim toga, im vide mjesto preloma znaKosti u vaoj nozi nisu jednake kostima u vaem prstu. ju za koliko e vremena posao Razlikuju se po duini, obliku i debljini. No ako se sjeate sve te biti zavren. I dokle god prikosti proizvode iste elije. mjeuju kako je novonastali dio kosti jo uvijek grub, rade na njegovu oblikovanju. U tu svrhu koriste jake kiseline koje kost dovode u staro stanje. Kao sto ste vidjeli, sve kotane elije
76
MUDIZE TIJELA
znaju ta, kako i gdje treba da rade. Sistem zarastanja kostiju funkcionira na savren nain i tako osigurava pravovremeno zarastanje. Znastvenici godinama nastoje prekopirati ove osobine kostiju. No jo uvijek nisu uspjeli. Kako su nae kosti dobile ove osobine za kojima tragaju znastvenici? Odakle elije znaju ta treba raditi kada doe do preloma kosti, koje materijale treba tom prilikom koristiti? Svaka elija ima jasno odredenu funkciju u procesu zarastanja kosti. Ko je taj ko raspodjeljuje te funkcije? Kako to da ne doe do pomutnje meu njima i kako svi tano na vrijeme zavre svoj zadatak? Jesu li kotane elije sve ovo nauile same? Nemogue je da sve ove nadnaravne funkcije siune elije mogu obavljati same i svojom voljom. Takoer je nemogue da su ovo nauile sluajno? One rade inspirirane od Uzvienoga Allaha i na taj nain poput iskusna vajara mogu oblikovati nae kosti.
77
Jeste li ikada razmiljali kako elije formiraju kost?

U naem se tijelu nalazi 206 kostiju koje su velikim dijelom dosta razliite jedne od drugih. Te razlike postoje od samoga poetka, tj. od trenutka kada izaete iz majine utrobe. Vremenom se broj elija poveava i one se rasporeuju tako to znaju koji dio tijela ima potrebu za novim elijama. Neke tako idu formirati kosti, neke jetru, a neke bubrege. Meutim, nije dovoljno samo sakupi-
78
MUDIZE TIJELA
eona kost
pregradna kost
prednje tjeme
stranja kost
tjeme
sljepoona kost
Praznina koja postoji izmeu kostiju lobanje kod novoroeneta vremenom e, kako se kosti budu razvijale, biti sasvim ispunjena.
ti na jedno mjesto sve elije koje e uestvovati u formiranju oka ili kosti. I njih je potrebno razvrstati. Tako elije koje trebaju formirati kost znaju gdje, u koji dio tijela, trebaju ii i kako e uestvovati u formiranju odreenoga organa. Kada pogledamo nae noge i prouimo kosti u njima, ili ako pogledamo lobanju, vidimo da su sve te elije svoj posao odradile na najbolji nain. Kosti lobanje rasporeene su tako da maksimalno dobro tite mozak a da u isto vrijeme nisu teke i ne stvaraju probleme ljudima.
79
hrskavica zgloba novi centar razvijene kosti
kost hrskavica novoformiran a hrskavica novoformiran a kost
hrskavica hrskavica koja se poela pretvarati u kost
kost krvni sudovi
uta kotana sr ispunjava prazninu
novoformiran a hrskavica novoformiran a kost
Kost u prvim danima djeteta u majinoj utrobi
Kost djeteta u kasnoj fazi u majinoj utrobi
djeija kost
Kosti djeteta u majinoj utrobi jo su u mehkom hrskavinom stanju. Kako je prikazano na gornjoj slici, vremenom se ta hrskavica razvija i postaje jako vrsta kost.
Kosti ruke, ba kao i sve kosti u naem tijelu, vremenom se razvijaju. No, treba obratiti panju na jednu injenicu, a to je da se sve kosti ruke razvijaju srazmjerno, tj. proporcionalno.
80
MUDIZE TIJELA
Odakle izvire svijest koju oigledno posjeduju elije, kada znaju kako, primjerice, oblikovati kost? Onaj koji im priopava ove precizne planove i nacrte jeste na Gospodar. Njemu pripada sve to je na nebesima i na Zemlji, sve je Njemu posluno. On je Taj Koji iz niega stvara i On e to ponovo uiniti, to je Njemu lahko; On je uzvien i na nebesima i na Zemlji; On je silan i mudar. (Rum, 26-27)
81
Miii: mikr oskopski motori u naem tijelu

iii su stanice u kojima je smjetena tjelesna snaga. Zadatak miia jeste pretvoriti energiju u snagu, i to besprijekorno ponavljati tokom cijeloga ivota. Mi smo ponekad svjesni tih njihovih radnji, a ponekad uope ne osjeamo kada se to realizira. Primjerice, neki nai miii rade, a da mi pri tome ne trebamo ulagati ama ba nikakva truda i ne moemo kontrolirati njihov rad. Postoje i miii koji rade ovisno o naoj volji, a to su oni koji su vezani uz skelet. Takvih miia u naeme tijelu ima 650. Kako se mi kreemo, ovi se miii istovremeno gre, odnosno oputaju. Miii utjeu na rad krvnih sudova i nerava. Dok se putem krvi miii snadbdijevaju kisikom i hranom,
82
MUDIZE TIJELA
Vae srce radi uvijek, nikada ne staje. Dok spavate ne moete ni razmiljati o tome da li srce obavlja svoj posao.
putem nerava vri se njihovo pokretanje. ta bi se desilo kada bi, poevi od ovog momenta, kontrola nad miiima u potpunosti bila preputena vama? Pretpostavimo, naprimjer, da je u vaim rukama kontrola nad sranim miiem. Morali biste odvojiti sve vae vrijeme kako biste se pobrinuli da se taj mii uredno gri i oputa, jer ako on prestane s radom samo nakratko, ivot se automatski gasi. Kada biste krenuli na spavanje, znailo bi da va ivot prestaje, jer dok spavate, ne biste mogli kontrolirati rad miia. Meutim, neto tako se nikako ne moe desiti, jer u naem tijelu postoji savreni mehanizmi koji kontroliraju
83
rad miia, tako da mi o tome ne trebamo ak ni razmiljati. Jedino o emu bismo se trebali pobrinuti jeste da budemo zahvalni naem Gospodaru, Uzvienom Allahu, koji nam je podario ugodan ivot i nastojati ponaati se onako kako e On biti zadovoljan nama. Allah, d.., u Kur'anu kae: To vam je Allah, Gospodar va, nema drugog boga osim Njega, Stvoritelj svega; zato se Njemu klanjajte; On nad svim bdi! (En'am, 102)
Vai miii rade sasvim harmonino

Da li ste znali da se na vaem licu, kada se nasmijete, zgri 17 miia? Ako bi samo jedan od njih zakazao, ne biste se mogli nasmijati. I ne samo to, vae bi lice poprimilo sasvim udan i neodreen izraz. Ukupno 28 miia zadueno je da se brine o pokretima i izrazima vaega lica. Kada se svi zgre u istom momentu, vi moete praviti puno razliitih grimasa i izraza lica. Moete izrazom vaeg lica svakome bez rijei rei da ste ljuti, sretni ili, recimo, zbunjeni. Pored miia lica, i ostali miii u tijelu rade u savrenoj harmoniji. Da biste uinili samo jedan korak, potreb84
MUDIZE TIJELA
Zahvaljujui injenici da miii koji se nalaze na vaem licu rade skladno, lice vam poprima razliite izraze, kao na slici iznad.
no je da u istom momentu djeluju 54 razliita miia u vaim nogama i leima. Zahvaljujui miiima moemo napraviti bilo kakav pokret bez problema nakon to sve ove podatke proitamo, trebamo malo zastati i dobro razmisliti. Mi nita ne radimo kako bismo osigurali da ovi miii odrade svoj posao. Da koji od njih sluajno zakae, ne bismo mogli ni trati, ni plivati, niti voziti bicikl, pa ak ni napraviti jedan jedini korak. Postoji jedna stvar koju, zbog svega ovoga, ne smijemo nikada smetnuti s uma, a to je da je Allah stvorio nae tijelo savrenim. To nam je poklon od naeg Gospodara. Stoga se trebamo uvijek sjeati Allahove dobrote i milosti prema nama, razmiljati o Njegovoj veliini i uvijek Mu se zahvaljivati.
85
Nae ruke znaju svata

Listati knjigu, otvoriti vrata od auta, oprati ruke... samo su neki od poslova koje bez ikakvih potekoa radimo pomou ruku. Osim ovih, pomou ruku radimo i na stotine drugih poslova. Nae su ruke toliko snane da pritiskom otvorene ake na neki predmet moemo proizvesti snagu koja odgovara onoj to je proizvede masa od 45 kg. U isto vrijeme, pored demonstriranja snage, nae ruke mogu raditi najosjetljivije i najnjenije poslove, kao to je recimo uvlaenje konca u iglu. Dok mi obavljamo sve te poslove, uope ne razmiljamo koliko su oni vani. Nikada ne pomislimo kako emo sada udariti loptu, za to je potrebna snaga koja odgovara onoj to je proizvodi masa od 5 kg. Sve to obavljamo automatski,
86
MUDIZE TIJELA
bez imalo razmiljanja, jer nas je Allah stvorio bez bilo kakve manjkavosti. Sposobnost naih ruku nastala je zahvaljujui Allahovom savrenom stvaranju. Jeste li znali da znanstvenici ulau najvie napora kako bi napravili ruku slinu onoj koju ima ovjek? Ruke koje posjeduju roboti po snazi odgovaraju naima, ali te njihove ruke nemaju osjeaja kada neto dotaknu i ne mogu obavljati vie poslova u isto vrijeme. Mnogi znanstvenici smatraju kako apsolutno nikada nee uspjeti napraviti ruku koja bi bila sposobna kao naa, ljudska. Hans J. Schneebeli, inenjer koji je poznat kao tvorac ''karlsruhe-ske ruke'' koja se stavlja robotima,
87
Vi ste ustanju svojim rukama uraditi svaki pokret koji elite, bez imalo razmiljanja. Piete, jedete, hvatate loptu. I ne osjeate nikakav napor pri obavljanju tih radnji. Ruke koje su napravili znanstvenici nakon dugih godina truda i rada, jedva da mogu uraditi samo neke odreene pokrete.
o svemu ovome kae: ''Kako sam due radio na tome da napravim ruku za robota, sve sam se vie divio ljudskoj ruci. Treba protei jo mnogo vremena pa da uspijemo napraviti ruku koja e bar djelimino biti kao ljudska.'' Allah je osmislio nau ruku na poseban nain, to se dananjom tehnologijom ne moe postii. Nae su nam ruke najbolji pokazatelji koliko je savreno Allahovo stvaranje. Nema drugog tvorca osim Allaha. U jednom ajetu
88
MUDIZE TIJELA
kae sljedee: Reci: "Ko je Gospodar nebesa i Zemlje?", i odgovori: "Allah!" Reci: "Pa zato ste onda umjesto Njega kao zatitnike prihvatili one koji sami sebi ne mogu neku korist pribaviti niti od sebe kakvu tetu otkloniti?" Reci: "Zar su jednaki slijepac i onaj koji vidi, ili, zar su isto tmine i svjetlo, ili, zar oni koje su uinili Allahu ravnim stvaraju kao to On stvara, pa im se stvaranje ini slino?" Reci: "Allah je stvoritelj svega i On je Jedini i Svemoni." (Ra'd, 16)
U naem tijelu postoji klima koja radi nepr estano

isanje je jedan od svakodnevnih poslova koje radimo, ne razmiljajui puno o tome. Mnogo se poslova uradi dok se realizira proces disanja, za koji su prvenstveno zadueni disajni kanali i plua. U principu disanje znai hranjenje kisikom elija koje se nalaze u vaem tijelu. elije ne mogu ivjeti bez kisika. Zato sasvim malo moete izdrati bez kisika. Kada biste silom obustavili dotok kisika na malo dui period, zajedno s odumiranjem elija umrlo bi i nae tijelo. Kako udiete tako se u nosu proiava taj isti zrak. Dlaice u nosu koje imaju funkciju filtera rade na principu klime, i prljav, hladan, topao ili vlaan zrak koji diemo do plua alju u odgovarajuem obliku. Zahvaljujui spomenutim
90
MUDIZE TIJELA
miris
Dlaice koje se nalaze u nosu rade kao klima, i imaju dio mozga zaduen za miris receptor mirisa zadatak da proiste zrak mirisni nervi mirisni kanal koji udiemo. Na taj se nain nae tijelo zatiuje od reetasta kost mnogih mikroba.
mirisne elije dlaice
mirisne molekule
dlaicama u nosu, zrak koji udiemo po potrebi se proiava, ovlauje, zagrijava i oslobaa od bakterija. Zahvaljujui ovom principu rada disajnih organa, na organizam se svakog dana zatiti od 20 miliona stranih tijela. Broj od 20 miliona vei je oko 5 puta od ukupnoga broja stanovnika nae drave. Moete li zamisliti koliko je onda sloena ova zadaa prepoznavanja i odvajanja 20 miliona stranih tijela, a koju obavlja nos. To nije posao za koji bismo mogli rei kako se ostva91
ruje sluajno. Ovakvo stanje jasno govori o tome koliko je velika Allahova snaga. Naalost, neki ljudi ostaju slijepi za istinu, i govore kako se sve ovo deava sasvim sluajno. Takvi ljudi koji vjeruju u teoriju evolucije, pretpostavljaju da je sve to danas postoji na svijetu, raunajui i sve ove savrene mogunosti naih organa o kojima smo govorili, nastalo sasvim sluajno. Zato li ovako razmiljaju? Pa zato to je to, po njima, jedini nain da poreknu postojanje Uzvienog Allaha. Ali dovoljno je samo malo razmisliti i shvatiti kako su sve ovo samo obine gluposti. Navest emo jedan primjer o nosu i zajedno razmisliti o tome. Sistem klimatskoga prilagoavanja zraka u nosu samo je jedan od savrenih sistema naeg tijela. Sasvim je jasno kako jedan ovakav sistem ne moe nastati sluajno. Da bismo lake shvatili kako su teorije o sluajnosti nemogue, bit e korisno napraviti sljedeu usporedbu. Samo zamislite klimu koja stoji na
92
MUDIZE TIJELA
vaem zidu i ljeti vas titi od vruine a zimi od hladnoe. Njome upravljate pomou daljinskoga upravljaa. Pa recite vi sada da li je jedan ovakav aparat poput te vae klime mogao nastati sluajno i sam od sebe. Zanemarimo sastavljanje njegovih dijelova, i upitajmo se da li su svi ti dijelovi vremenom mogli nastati sami i kasnije se, iz ista mira, pretvoriti u jedan izvanredan aparat koji koristi ljudskom rodu? Naravno da neto tako nije nikako mogue. Da bi nastala bilo kakva maina, potrebno je da na njoj odreeno vrijeme radi neka inteligencija drugaije se ne moe ni zamisliti. Ostavimo maine po strani. Da bi se od slagalica dobila najobinija slika, treba komade pravilno posloiti. Na nos koji obavlja funkciju klime sastoji se iz mnogo malih dijelova i radi savrenije od bilo kojeg klimaureaja na svijetu. Pa kako smo rekli da jedan klimaureaj ne moe nastati sam i sluajno, isto tako ne moe nastati sluajno ni nos ko-
Sistem koji funkcionira u vaem tijelu dok udiete zrak mnogo je kompleksniji i perfektniji od sistema po kojem rade klima ureaji pomou kojih se ljeti rashlaujete.
93
ji je od nje mnogo sloeniji. I ovaj sistem savrenog klimaureaja pokazuje da je sve ivo, pa tako i nos, stvorio Uzvieni Allah. On je Allah, Tvorac, Onaj Koji iz niega svara, Onaj Koji svemu daje oblik, On ima najljepa imena. Njega hvale oni na nebesima i na Zemlji, On je Silni i Mudri. (Har, 24)
U nosnicama se nalaze dlaice koje nepogreivo utvruju pravac kretanja

Zrak koji smo udahnuli i koji se nalazi u nosu, na putu ka organizmu iz nosa, sputa se za jednu stepenicu nie. Naime, zrak nakon nosa prolazi kroz dunik. U zraku se tada jo uvijek nalaze strana tijela u obliku praine, a ona su tetna za organizam. Zato je potrebno da zrak jo jednom bude prekontrolisan prije nego to dospije do plua. Sigurnosnu kontrolu omoguuje glatka naslaga koja prekriva povrinu svih disajnih puteva. U toj se naslagi nalaze odrene materije koje zadr94
MUDIZE TIJELA
vrata grkljana grkljan jednjak dunik
U zraku to ga udiete ima bezbroj tetnih tvari i mikroba. Zahvaljujui siunim dlaicama u duniku bivate zatieni od mnogih mikroba. Allah je stvorio takav sistem zatite koji ne dozvoljava da nam ove tetne tvari naude.
avaju strana tijela u zraku, npr. prainu, i tako spreavaju njihov ulazak u plua. Meutim, nije dovoljno samo sprijeiti ulazak tih tijela u plua. Potrebno ih je izbaciti iz organizma. Za to postoji drugi sistem koji radi zahvaljujui siunim dlaicama koje se nalaze na unutarnjoj povrini dunika. One se uvijek kreu prema gore, dakle prema ustima. To bismo kretanje mogli usporediti s kretanjem penice na vjetru, kada je svaki klas okrenut na istu stranu i blago se talasa. Zahvaljujui tome, strana tijela koja se sprijee da uu u plua kreu se k ustima. Kada ta tijela koja se kreu prema vani stignu do grla, prirodno je da se javi osjeaj za gutanjem. Tako
95
Siune dlaice u duniku koje se vide na slici, sprijee ulazak tetnih materija u disajne putove.
se tetna strana tijela progutaju i alju u eludac gdje bivaju unitena djelovanjem kiselina. Te dlaice smjetene u duniku, ija je zadaa izbacivati tetne materije, nemaju ni oiju da gledaju ni mozga pa da razmiljaju. Iako su godinama radili na tome, znanstvenici jo nisu uspjeli prodrijeti u sistem po kojem rade ove sitne dlaice u drijelu. Ali ne zaboravite da su ove male dlaice kao i svaki dio naeg tijela tu od poetka, od dana kada je stvoren prvi ovjek, i da uvijek besprijekorno obavljaju svoj posao. Zato je toliko vaan zrak to ga udiemo?
96
MUDIZE TIJELA
Zato ljudi umiru ako tokom odreenog perioda obustave proces udisanja zraka? Ovako emo odgovoriti na ova pitanja: da biste mogli drati ovu knjigu u ruci, vai se miii moraju stalno hraniti kisikom. Stoga je disanje uvjet bez kojeg nema ivota. Nekada se desi da dok neto jedete ili pijete sluajno neto zakai za dunik. Refleksno poinjete odmah kaljati i tako se formira pucanje zraka koji je pod velikim pritiskom. Stoga se ponekad desi da zakaeni dio hrane izleti vani i brzinom od 960 km/h. Ako zamislite da se najbra auta na svijetu kreu oko 300 km/h, bolje ete shvatiti kako na organizam posjeduje savrene zatitne sisteme.
Ponekad, dok neto jedete ili pijete, sluajno vam hrana ili voda zaluta u dunik, to uzrokuje trenutni i jaki kaalj. Zna se desiti da komadi koji je upao u dunik, nakon to se zakaljemo, bude izbaen brzinom i do 960 km/h. Ako se sjetimo da najbri trkai automobili ne idu preko 300 km/h, shvatit emo kako je nae tijelo naoruano savrenim odbrambenim mehanizmom.
97
Zrak je konano stigao do plua

Nakon to se udahne i proe kroz sve spomenute sisteme preiavanja i zatite, zrak u upotrebljivom stanju stie do plua. Iz plua se putem krvi alje i do najudaljenijih elija koje se njime hrane. Istovremeno se iz elija uzima ugljini dioksid koji se izbacuje vani prilikom izdisaja. Eto, djeco, dok ste vi moda mislili kako je disanje jednostavna stvar, vidjeli ste da se u dubini vaeg tijela obavlja ''trgovina'' a trguje se kisikom i ugljinim dioksidom. Sve su ovo blagodati Uzvienog Allaha, koje nam je podario i koje je planski stvorio. Zamislite, kada biste vi morali upravljati procesom disanja, biste li to mogli uraditi ovako besprijekorno, bez ijedne greke. Nekad biste se umorili i morali biste napustiti taj posao radi odmora. Zato nam je Allah podario ovaj savreni sistem disanja, ali i druge
98
MUDIZE TIJELA
sisteme koje smo objasnili u knjizi. Ovo su samo neke od blagodati koje nam je podario Gospodar. I daje vam od svega onoga to od Njega traite, i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. ovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan. (Ibrahim, 34)
Kisik u na organizam ulazi putem alveola, mjehuria koji se nalaze u pluima. Na slici vidite neke dijelove disajnoga sistema.
crvena krvna zrnca
ug lji n id io ks id
Kisik
kisik ugljini dioksid
Kisik
Zakljuak
mi toga nismo ni svjesni. Istovremeno, vidjeli smo da svaka naa elija i organ rade neshvatljivom brzinom i savreno. Sve se radi u savrenoj harmoniji i svaki organ svoj posao zavrava na vrijeme. Krv stalno nosi hranu potrebnu elijama. eludac i crijeva tu istu hranu vare i usitnjuju kako bi je elije mogle ''pojesti''. Nervi su zadueni za prenoenje nadraaja koje mozak prima i tako vidimo, ujemo, osjeamo, kua100
MUDIZE TIJELA
ovoj smo knjizi kroz primjere pokazali koliko se sloenih funkcija odvija u naem tijelu a da
mo i sl. Ako zakae samo neka od ovih funkcija, odmah zakazuje i kompletno tijelo. Ako se otete nervne elije neemo biti u stanju drati nita u rukama; ako se otete elije u elucu, ne moe hrana biti svarena; ako se otete elije u jeziku, neemo uivati u ukusu okolade, kolaa, narane, banane. Meutim, ako se izuzmu neke vanredne situacije, nita se od gore navedenih oteenja ne moe dogoditi. Dok mi ivimo svakodnevni ivot, na organizam radi bez prestanka i bez greke. Svakako da postoji uzrok za to to na organizam radi besprijekorno. Ne moe nita samo od
101
sebe raditi ovako savrene poslove. Televizor u vaoj kui, kompjuter, friider, ili bilo ta drugo, neko je morao osmisliti, pa potom i proizvesti. Auto i avion ne nastaju tek tako, sluajno, i ne funkcioniraju bez nekog principa i zakona. Ininjeri i tehniari su ti koji su ih osmislili i doveli u stanje u kojem e moi raditi. Kako onda, kada se sve ovo uzme u obzir, neko moe rei da je ljudsko tijelo sa svim svojim savrenim mehanizmima nastalo sluajno. Uistinu, takve su tvrdnje neto najneloginije, neto to se najvie kosi sa zdravim razumom. Nemogue je da sistemi i mehanizmi naeg tijela nastanu tek tako, sluajno. Oni su nam pokazatelj da je nae tijelo osmislila i stvorila via inteligencija. Nae je tijelo djelo izvanrednog Stvoritelja. A taj izvanredni Stvoritelj na jeste Gospodar. On je Allah. On u Kur'anu priopava kako je bio jako milostiv spram Svojih robova. Mi to trebamo uvijek imati na umu i biti Mu pokorni. Trebamo se bezuvjetno poko102
MUDIZE TIJELA
ravati svim kur'anskim naredbama i uvijek Mu zahvaljivati na svim ljepotama koje nam je podario. U jednom ajetu stoji: To vam je Allah, Gospodar va, nema drugog boga osim Njega, Stvoritelj svega; zato se Njemu klanjajte; On nad svim bdi! (En'am, 102)
103
Hvaljen neka si!, rekoe oni, Mi znamo samo ono emu si nas Ti poduio; Ti si sveznajui i Mudri. (El-Bekare, 32)
104

Mudzize Tijela

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Mudzize Tijela

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

U naem tijelu se odvija veliki broj sloenih funkcija, a da mi toga nismo ni svjesni.

struktura elije vezivnog tkiva elija vezivnog tkiva

nervno tkivo miino tkivo elija sranog miia

elija skeletnog miia

epitelno tkivo kotana elija elija eluca

jedna vrsta elije bubrega

druga vrsta elije bubrega

elija (pravilnog) miia

Nae elije pod mikroskopom

elija: ogr omna fabrika nevidljiva golim okom

elija koja se nalazi u koi

Skladita u kojima stoji hrana za elije

Lizozom: Probavni organ elije. Unitava otpadne i opasne materije.

Jezgro: Nosi gene i popravlja djelovanje elija

Divovska mr ea u naem tijelu

Mozak Kimena modina

Kako funkcionira na mozak

Putevi u organizmu kojima se kr ee unesena hrana

Pljuvane lijezde proizvode pljuvanu sekreciju koja obezbjeuje varenje skroba.

Hrana koja sadri karbohidrate

Karbohidrati se pretvaraju u eere

Glukoza odlazi u jetru

Jetra skladiti glikogen

U pankreasu se proizvodi poseban enzim koji razgrauje ugljine hidrate.

U dvanaestopalanom crijevu ugljini hidrati se dodatno razgrauju. Glukoza se mijea sa krvlju.

Da li vam je poznato zato zubi imaju razliit oblik

Iza jezika se nalaze korisne bakterije

Kako eludac vari hranu

otvorena vrata grkljana

zatvorena vrata grkljana

Maina za var enje hrane poinje s radom

eludac una kesa

U naem se tijelu nalazi

eluana elija koja lui gastrin

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Kako krv putuje venama

ta sve ima u krvi

Krvne elije prenose kiseonik i ugljini dioksid do ostalih elija u tijelu.

krvna elija krvni sud

Vojska koja se nalazi u krvi

primatelj poruke opna elije

krvni sud hormon

Krv zacjeljuje rane

crveno krvno zrnce platelet

potroni sloj koe

Iz otvorene rane krv curi van.

Ugruci krvi oko rane.

elije poput epa zatvaraju ranu.

K RV N A B A N K A Primjerci krvi testiraju se u krvnoj banci gdje se potom i uvaju.

Krv: tenost kojoj se s l i n a n e m o e p ro i z v e s t i

SRCE: MOTOR TIJELA

Na skelet sastoji se od kostiju

zglob u obliku sedla

sferini, loptasti zglob

Lobanja: oklop koji uva mozak

Zglobovi odravaju sami sebe

Zahvaljujui zglobovima na i se prsto vrlo jednostavno savijaju.

kost runog zgloba

kost prsta hrskavica zgloba kost ake

hrskavica hrskavica zgloba

Oko slomljene kosti formira se ogroman ugruak

Za nekoliko mjeseci novo kotano tkivo poprima svoj oblik

Novo hrskavino tkivo