UNIVERZITET U BANJOJ LUCI MAINSKI FAKULTET BANJA LUKA KATEDRA ZA MOTORE I VOZILA 78 000 Banja Luka, Vojvode Stepe

Stepanovia 75 telefon: 051 /431 150, faks: 051 / 431 152

ISPITNA PITANJA I ODGOVORI Za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Banja Luka, 24.2.2009

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

Ispitna pitanja su podjeljena u etiri kategorije: I.) poznavanja motora, II.) tehnologija vrenja tehnikog pregleda, III.) poznavanje vozila, IV.) zakonski propisi. Grupa pitanja iz poznavanja motora
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Pitanje ta znai skraenica motor SUS SUS potie od prvih slova rijei motor sa unutranjim sagorijevanjem Definisati ta su motori? Motor je maina koja neki vid energije pretvara u mehaniki rad. U koju grupu spadaju motori SUS? Motor sa unutranjim sagorevanjem (motor SUS) spada u kategoriju toplotnih motora, kod kojih se hemijska energija goriva, putem sagorevanja, pretvara u toplotnu energiju koja se zatim pretvara u mehaniki rad. Koji dijelovi motora spadaju u nepokretne dijelove? Cilindarska glava, cilindar, gornji deo motorske kuice, donji deo motorske kuice ili korito, Koji dijelovi motora spadaju u pokretne dijelove? Klip, klipnjaa, koljenasto vratilo. Koja je osnovna podjela motora s obzirom na nain ostvarivanja smjee i odvijanje sagorijevanja? Na oto i dizel motore. ta su oto motori? Oto motori su motori kod kojih se upalenje smjee obavlja stranom energijom, odnosno pomou varnice. ta su dizel motori? Dizel motori su motori kod kojih se palenje obavlja samopalenjem goriva na raun energije sabijenog vazduha. Definisati stepen kompresije motora? Stepen kompresije predstavlja odnos ukupne zapremine i kompresione zapremine, tj pokazuje u kom odnosu je izvreno sabijanje svee radne materije. Kako stepen kompresije utie na termodinamiki stepen iskoritenja motroa? Poveanem stepena kompresije raste termodinamiki stepen iskoritenja motora. Koji motori imaju vei stepena kompresije, oto ili dizel? Vei stepen kompresije imaju dizel motori. Definisati ta je unutranja mrtva taka a ta spoljajnja mrtva taka motora? UMT - unutranja mrtva taka, je najblia taka poloaja klipa od ose koljenastog vratila. SMT- spoljnja mrtva taka, je najudaljenija taka poloaja klipa od ose koljenastog vratila. ta predstavlja takt motora i kao se dijele motori prema taktnosti? Takt - je jedan hod klipa od jedne do druge mrtve take. Prema taktnosti motori se dijele na dvotaktne i etverotaktne. Kod etverotaktnog motora u koliko taktova se obavlja radni ciklus, koliko hodova obavi klip i za koliko se stepeni obrne koljenasto vratilo? Radni ciklus etverotaktnog motora se obavi u 4 takta, klip obavi 4 hoda od jedne do druge mrtve take, a za to vrijeme se koljenatso vratilo se obrne za 720 stepeni. Nabroj taktove etverotaktnog motora! V V V V K K

V V V

K K K

V V V K

strana 2 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38.

39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 65.

1. takt je usisavanje, 2. takt je sabijeanje ili kompresija, 3. takt je irenje ili ekspanzija i 4. takt je izduvavanje. Kod dvotaktnog motora u koliko taktova se obavlja radni ciklus, koliko hodova obavi klip i za koliko se stepeni obrne koljenasto vratilo? Radni ciklus dvotaktnog motora se obavi u 2 takta, klip obavi 2 hoda od jedne do druge mrtve take, a za to vrijeme se koljenatso vratilo obrne za 360 stepeni. ta predstavlja preklop ventila? Preklop ventila predstavlja period tokom izmjene radne materije kada su otvoreni i usisni i izduvni ventili. Kako se mijenja optereenje oto motora? Kod oto motora se optereenje mijenja koliinom smjee koja se ubacuje u cilindar motora tj. pomou priguenja leptirom na usisu motora. Znai vri se kvantitativna regulacija. ta predstavlja detonantno sagorijevanje kod motora i zato je opasno. Detonantno sagorijevanje je vid nenormalnog sagorijevanja kod motora. Prilikom detonantnog sagorijevanja dolazi do palenja goriva mimo fronta plamena uz trenutno oslobaanje velike koliine toplote i veliki porast pritiska. To dovodi do mehanikih i termikih oteenja dijelova motora. Koji je cilj nadpunjenja kod motora? Osnovni cilj nadpunjenja je poveanje snage motora. Kod dizel motora se nadpunjenjem postie i bolja ekonominost i manja toksinost izduvnih gasova. Na koji nain se poboljava loa karakteristika turbine pri malom broju obrtaja koljenastog vratila kod SUS motora? Taj problem se rjeava primjenom regulisanog natpunjenja. U primjeni su dvije vrste regulacije rada: mimoilazni ventil turbine (tzv. Wastegate), i turbine promjenjive geometrije. Koja je osnovna uloga zamajca na motoru? Osnovna uloga zamajca je uravnomjerenje obrtanja koljenastog vratila motora, a takoe potpomae pokretanje vozila iz mjesta, savladavanje kratkotrajnih preoptereenja, potpomae rad regulatora broja obrtaja motora. Zato se postavljaju protivtegovi na koljenastom vratilu motora? Protivtegovi se postavljaju radi uravnoteenja inercionih sila u motoru. ta pokazuje ema razvoda motora? ema razvoda pokazuje uglove zatvaranja i otvaranja razvodnih organa (ventila) ime se vri prenos rotacionog kretanja sa koljenastog vratila (radilice) do bregaste osovine? Pogon bregastog vratila se vri:zupanicima, lancem, zupastim remenom. ta je posljedica istroenih ili otvrdnulih brtvi (gumice) stabla ventila? Poveana potronja ulja i debele naslage skorenoga ulja na usisnim ventilima (kod automobilskih i preko 5 mm debljine) Da li su veeg prenika usisni ili izduvni ventili na motoru i zato? Usisni ventili su uvijek veeg prenika iz razloga oteanog punjenja cilindra motora svjeom radnom materijom u odnosu na izbacivanje produkata sagorijevanja iz cilindra. Koji dio motora SUS pretvara pravolinijsko kretanje klipa u kruno kretanje koljenastog vratila? Klipnjaa Koji elementi su sastavni dijelovi klipne grupe SUS motora? U klipnu grupu se ubrajaju: Klip, klipni prstenovi osovinica klipa, osigurai osovinice klipa. Na slici je data ema sistema za podmazivanje motora objasni princip rada i navedi pojedine elemente?

V V V V K

V V V

K K

strana 3 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

66.

67.

1. Usisna korpa sa sitom, 2. Uljna pumpa, 3. Regulator pritiska ulja, 4. Preista, 5. Dava temperature, 6. Dava pritiska, 7. Fini preista, 8. Termostat, 9. Hladnjak, 10. Glavna uljna magistrala, 11. Kanal za dovod ulja u oslonake leajeve koljenastog vratila, 12. Kanal za dovod ulja u letee leajeve koljenastog vratila, 13. Kanal za dovod ulja u leajeve bregastog vratila, 14. Kanal za dovod ulja u klackalice ventila, 15. Podmazivanje cilindra prskanjem, 16. ep, !7. Mjera nivoa Na slici je data ema sistema hlaenja sa osnovnim dijelovima. Objasni princip rada

strana 4 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

68.

69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77.

1. Cirkulaciona pumpa (centrifugalnog tipa) 2. Glavna cijev za ravnomjeran dovod rashladne tenosti do svih cilindara 3. Rashladni prostor u bloku motora 4. Rashladni prostor u glavi motora 5. Izlaz zagrijane vode iz glave 6. Termostat 7. Izmjenjiva toplote hladnjak 8. Vod kratkog toka 9. Ventilator 10. Remenica za pogon pumpe 11. Hladnjak ulja opciono kod forsiranih motora 12. Ekspanzioni sud koji skuplja pare tenosti i nakon hlaenja vraa kondenzat u sistem 13. Dava temperature (elektrorezistivni termistorskog tipa) Rashladna tenost cirkulie pod dejtvom cirkulacione pumpe (1) i struji kroz prostor oko cilindara (3) i kroz glavu motora (4) odvodei toplotu sa ovih elemenata. Zagrijana tenost se hladi u hladnjaku - izmenjivau toplote (7) pomou struje vazduha koju obezbjedjuje ventilator (9). Ohladjena voda se iz donje komore hladnjaka vodi u cirkulacionu pumpu. Opciono, rashladna tenost prolazi kroz hladnjak ulja (11), ukoliko postoji i ako je tipa ulje-rashladna tenost. Temperatura motora se odrava regulacijom protoka vode kroz hladnjak pomou termostata, najee dvoventilskog tipa. Dok je temperatura tenosti nia izlazni ventil termostata prema hladnjaku je zatvoren, tako da tenost struji kroz otvoreni ventil kratkog toka i vod kratkog toka (8) direktno u pumpu, mimo hladnjaka. Kada se dostigne radna temperatura (85-90oC) dilatacioni element termostata se iri, zatvarajui ventil kratkog toka i otvarajui izlazni ventil prema hladnjaku. Dilatacioni element termostata moe biti sa tenim punjenjem gde tenost isparava na temperaturi regulacije irei dilatacioni elemen koji je izveden u vidu mijeha (kao u primeru na slici). Danas se ee koristi termostat sa vrstim punjenjem voskom, koji se pri topljenju na temperaturi regulacije znatno iri pokreui ventile termostata. Termostat sa vrstim punjenjem je pouzdaniji i preciznij u radu i manjih gabarita. Sa kolikom vrijednou koeficijenta vika vazduha katalizator ima najveu mogunost transformacije tetnh gasova, pa time i najbolji ekoloski efekat? Kada je koeficijent vika vazduha jednak 1. Kako se dijele sistemi ubrizgavanja kod oto motora prema nainu ubrizgavnja. Sitemi sa kontinualnim, grupnim ubrizgavanjem i sekvencijalnim Koja se alternativna goriva koriste za motorna vozila? Alternativna goriva koja se koriste u motornim vozilima su: teni naftni plin - LPG, komprimovani prirodni plin CNG, etanol, biodizel, hidrogen gorive elije. Koji vodovi plina su vodovi niskog pritiska (u vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste teni naftni plin LPG)? Vodovi niskog pritiska su: od isparivaa-regulatora do mjeaa tj.do motora. Koji vodovi plina su vodovi visokog pritiska (u vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste teni naftni plin LPG)?

V V K

strana 5 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

78.

Vodovi visokog pritiska su vodovi:od prikljuka za punjenja do rezervora, od rezervoara do preistaa sa elektromagnetnim ventilom za plin, od ventila za plin do reduktora-isparivaa. 79. Koji materijali se mogu koristiti za izradu vodova plina visokog pritiska (u vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste teni naftni plin LPG)? 80. Za izradu vodova visokog pritiska se koriste bakar, bakarne legure I nehrajui elik. 81. ime smije biti izvedeno spajanje dijelova vodova visokog pritiska izraenih od bakra (u vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste teni naftni plin LPG)? 82. Vodovi visokog pritiska od bakra se spajaju dijeovima za spajanje izraenim od legure bakra. 83. ime smije biti izvedeno spajanje dijelova vodova niskog pritiska (u vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste teni naftni plin LPG)? 84. Vodovi niskog pritiska se spajaju navojem ili obujmicama. Spojevi moraju biti nepropusni. Obujmice moraju biti samokone da ne doe do nekontrolisanoga poputanja. 85. U kojim motorima sa unutrasnjim sagorijevanjem se kao pogonsko gorivo moze koristiti teni naftni plin LPG? 86. U oto motorima se moe koristiti LPG. 87. Prilikom ispitivanja vozila koje kao pogonsko gorivo koristi LPG, kolika smije biti maksimalna napunjenost rezervoara? 88. Rezervoar plina za LPG ne smije biti napunjen vie od 80 % njegove zapremine 89. Prilikom ispitivanja vozila koje kao pogonsko gorivo koristi CNG (Compressed Natural Gas), kolika smije biti maksimalna napunjenost rezervoara (pritisak)? 90. Rezervoar plina za CNG smije biti napunjen da pritisak ne prelazi 22 MPa (220 ). 91. Kakav je to sistem ubrizgavanja goriva Common rail? 92. Sistem ubrizgavanja koji se primjenjuje na dizel motorima. Ovaj se ureaj jo naziva i ureajem za ubrizgavanje sa rezervoarom goriva pod visokim pritiskom. Zbog toga to je pritisak za cijelo vrijeme ubrizgavanja gotovo stalan, naziva se i ubrizgavanjem sa stalnim pritiskom. 93. Kod koje vrste motora se upotrebljava Common rail sistem? 94. Common rail sistem ubrizgavanja se primjenjuje na dizel motorima. 95. Na koji nain se moze startovati motor SUS? 96. Startovanje motora moe da se obavlja elektropokretaima ili pneumatski pomou komprimovanog vazduha. 97. U kojim elementima izduvnog sistema se obavlja hemijska obrada gasova? 98. U katalizatorima se obavlja hemijska obrada izduvnih gasova. 99. Koji gasovi se obrauju u trokomponentnim katalizatorima oto motora? 100. U trokomponentnim katalizatorima oto motora se obrauju ugljen monoksid, ugljvodonici, azotni oksidi? 101. Na slici je data ema sistema napajanja dizel motora gorivom (linijska pumpa). Objasniti princip rada.

V V

K K

V V

strana 6 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

1. Motor, 2. PVP, 3. Varijator ugla, 4. PNP sa separatorom, vode, 5. Regulator broja obrtaja, 6. Komandna poluga, 7. Pneumatski kompenzator, 8. Preista goriva (fini), 9. VVP, 10. Brizga, 11. Povratni vod 102. Gorivo se iz rezervoara, posredstvom napojne pumpe ili pumpe niskog pritiska (4), i preistaa goriva (8) doprema u pumpu za ubrizgavanje ili pumpu visokog pritiska (2). Pumpa visokog pritiska ostvaruje potiskivanje goriva pod visokim pritiskom koji je potreban za ubrizgavanje i vri regulaciju ubrizgane koliine goriva. Iz pumpe visokog pritiska se gorivo posredstvom vodova visokog pritiska (9) vodi ka brizgaima pojedinih cilindara (10). Pod dejstvom pritiska goriva odie se iglica brizgaa otvarajui mlaznicu iji je vrh u komori sagorijevanja i gorivo se u vidu rasprenog mlaza ubrizgava u radni prostor motora. Za povratak vika goriva koje nije ubrizgano ili proe kroz nezaptivena mjesta, slue povratni vodovi (11). Varijator ugla predubrizgavanja (3) sa porastom broja obrtaja vri zakretanje vratila pumpe i time poveava ugao predubrizgavanja. Regulator broja obrtaja (5) ima osnovni zadatak da regulie maksimalni broj obrtaja motora kako bi se motor zatitio od mogueg prekoraenja dozvoljenog broja obrtaja i havarije usljed porasta inercijalnih sila. 103. Na slici je data ema Common-rail sistema za napajanje dizel motora gorivom. Navesti glavne dijelove sistema i objasniti princip rada.

strana 7 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

104. Akumulatorski sistem ubrizgavanja sa elektronskom regulacijom Common rail. 1. Pumpa visokog pritiska (VP); 2. Elektromagnet za iskljuivanje elemenata pumpe VP; 3. Elektromagnetni ventil za kontrolu pritiska goriva; 4. Preista goriva; 5. Rezervoar goriva sa grubim preistaem i dobavnom pumpom; 6. Elektronska upravljaka jedinica (EUJ); 7. Akumulatorska baterija; 8. Zajednika magistrala (Common Rail); 9. Dava pritiska u magistrali; 10. Dava temperature goriva; 11. Brizgai; 12. Dava temperature motora; 13. Dava ugla koljenastog vratila i broja obrtaja; 14. Dava poloaja pedale gasa; 15. Dava poloaja bregastog vratila; 16. Protokomjer usisanog vazduha; 17. Dava pritiska vazduha (nadpunjenja); 19. Turbokompresor. Iz rezervoara goriva (5) napojna pumpa (obino krilnog tipa) doprema gorivo preko finog preistaa (4) u pumpu visokog pritiska (1). Pumpa VP, najee klipno-radijalnog tipa, neprekidno potiskuje gorivo i ostvaruje visoki pritisak goriva u akumulatoru (8), izvedenom u obliku magistralne cijevi koja se protee du motora i naziva se "common rail" (zajednika magistrala). Odatle i potie naziv ovakvog sistema ubrizgavanja. Pritisak goriva u magistrali se odrava na eljenom nivou posredstvom regulatora pritiska (3), koji je pod kontrolom EUJ, tako da vrednost pritiska ne zavisi od brzinskog reima rada motora, ve je predmet regulacije i memorisana je u memoriji raunara u vidu mape podataka. Senzor pritiska (9) daje EUJ preciznu informaciju o veliini pritiska u magistralnom vodu. Magistralni vod je, takoe, zatien od prevelikog pritiska prelivnim ventilom. Gorivo se iz magistrale vodi relativno kratkim cijevima visokog pritiska do pojedinih brizgaa (11) i ubrizgava u radni prostor motora. Rad brizgaa je kontrolisan od strane EUJ koja prima signale veeg broja davaa, obrauje ih i formira izlazne signale za otvaranje brizgaa i upravljanje radom pumpe visokog pritiska. 105. Objasniti pojam: benzinski motor sa regulisanim trokomponentnim katalizatorom. 106. Regulisani trokomponentni katalizator se sastoji od dvije lambda sonde. Prva lambda sonda je upravljaka i ona daje signal centralno procesorskoj jedinici da obogati ili osiromai smjesu. Druga lambda sonda je kontrolna i ona slui za kontrolu rada katalizatora (EOBD dijagnostika). Ako katalizator ispravno radi na izlazu mora da bude manje kiseonika nego na ulazu-troi se na oksidaciju nesagorjelih komponenti (CO, CH). Ovakav sistem se naziva regulacija u povratnoj sprezi na bazi lambda=1. Signal s lambda sonde je oscilatornog karaktera. Starenjem katalizatora rastu amplitude na drugoj lambda sondi. Kada vrijednosti amplitude premae odreene vrijednosti koje se nalaze u memoriji raunara tada sistem samokontrole upali upozoravajuu lampicu (MIL).

strana 8 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

107. Objasniti pojam: benzinski motor sa neregulisanim katalizatorom. 108. Benzinski motori sa neregulisanim katalizatormo su motori koji imaju katalizator ali nemaju kontrolu rada katalizatora u povratnoj sprezi. Za ovakve motore prilikom ispitivanja izduvne emisije primjenjuju se pravila kao za motore bez katalizatora. 109. Na slici je prikazana ema palenja kod oto motora sa konvencionalnim indukcionim kalemom. Objasniti princip rada.

1. Akumulator, 2 Prekida za start i ukljuenje sistema paljenja, 3 Indukcioni kalem za paljenje, 4 Razvodnikpaljenja,5Kondenzator,6Prekida,7,Svijeice

110. Razlikuju se dva kola struje: primarno kolo (ili kolo niskog napona) i sekundarno kolo (ili kolo visokog napona). Primarno kolo polazi od pozitivnog pola akumulatorske baterije (1) i preko kontakt kljua - glavnog prekidaa za ukljuenje sistema (2), ide preko balastnog otpornika primarni namotaj indukcionog kalema (3), a zatim preko prekidaa (6) na masu, ime je kolo zatvoreno. Paralelno sa kontaktima prekidaa vezan je kondenzator paljenja (5). Sekundarno kolo polazi od sekundarnog namotaja indukcionog kalema iji je jedan kraj spojen sa primarom (u stvari preko primara sa masom), a sa drugog kraja se sekundarna struja visokonaponskim kablovima vodi do kape razvodnika paljenja i razvodi do centralnih elektroda pojedinih sveica (7). Bone elektrode sveica su spojene sa masom tako da se preko varnice zatvara sekundarno kolo. Indukcioni kalem ili bobina je, dakle, transformator koji se sastoji od primarnog i sekundarnog namotaja namotanih na jezgro od mekog lameliranog gvoa. Primarni namotaj ima manji broj navojaka deblje ice (250 - 400 navojaka ice prenika 0,6 - 0,8 mm), a sekundarni vie navojaka tanje ice (20.000 -30.000 navojaka ice, prenika oko 0,1 mm). Odnos broja navojaka sekundara i primara, obino se kree izmeu 50 i 150. Jezgro i namotaji su meusobno izolovani, sve je postavljeno u kuite, zaliveno transformatorskim uljem i hermetiki zatvoreno. Razvodnik paljenja (4) obavlja vie funkcija. U njegovom kuitu postavljen je prekida iji se kontakti (platinska dugmad) otvaraju pod dejstvom bregova na vratilu razvodnika, ime se prekida kolo struje primara. Po prolasku brega kontakti se zatvaraju pod dejstvom opruge (najee fleksione) i tada se primarna struja ponovo uspostavlja. Broj bregova na vratilu razvodnika odgovara broju cilindara motora, odnosno, u toku jednog obrtaja vratila platinska dugmad se toliko puta otvaraju i zatvaraju. Gornji dio razvodnika slui za razvoenje visokog napona na pojedine sveice po redoslijedu paljenja i esto se naziva "kapa razvodnika paljenja". Kapa je izraena od izolacionog materijala i u nju su periferno uliveni kontakti na koje su prikljueni visokonaponski kablovi

strana 9 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

111. 112. 113. 114. 115. 116. 117. 118.

pojedinih svijeica. Visoki napon se iz sekundara indukcionog kalema dovodi, posredstvom centralnog prikljuka na kapi i grafitne etkice, na rotirajui pipak (razvodnu ruku) koji rotira zajedno sa vratilom razvodnika i razvodi struju na kontakte pojedinih svijeica. Izmeu razvodne ruke i kontakata sveica u kapi razvodnika ne ostvaruje se klizni kontakt, kako bi se spreilo troenje, ve postoji mali zazor koji se premouje putem varnice. Gubitak energije usled toga je zanemarljivo mali s obzirom na mali zazor i nizak (atmosferski) pritisak u toj sredini. Kada su platinska dugmad zatvorena kroz primarni namotaj indukcionog kalema protie primarna struja koja obrazuje jako magnetno polje u gvozdenom jezgru bobine. U trenutku razdvajanja platinskih dugmadi, pod dejstvom brijega na vratilu razvodnika, dolazi do relativno brzog smanjenja primarne struje, a time i promjene magnetnog fluksa, ime se izaziva indukcija visokog napona u sekundarnom namotaju. Visoki napon se odvodi na centralnu elektrodu sveice u cilindru motora koji je na paljenju, gde izaziva varnicu i upaljenje smjee. Posle toga proces se ponavlja, s tim to se visoki napon odvodi na sveicu narednog cilindra prema redosledu paljenja.. ta mjeri lambda sonda? sadraj kisika u izduvnim gasovima Koje se vrste lambda sondi ugrauju u vozila, s obzirom na tip signala koji daju? dvostepena (klasina) i irokopojasna lambda sonda Koji motor emituje vie ugljen monoksida (CO)? benzinski Koji motor sadri manje ugljen monoksida (CO) u izduvnim gasovima i zato? Dizel, zato to mu se radni proces odvija sa veom koliinom vazduha (viak vazduha).

V V

strana 10 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila Grupa pitanja iz tehnologije vrenja tehnikog pregleda
1. 2. Opisati proceduru mjerenja sadraja ugljen monoksida (CO) kod vozila sa benzinskim motorom. Motorna vozila opremljena benzinskim motorom (a) Emisija izduvnih gasova se ne kontrolie sistemom za obradu izduvnih gasova kao to je katalizator trostrukog djelovanja s lambda sondom: 1. Vizuelna provjera izduvnog sistema, provjera njegove cjelovitosti, zadovoljavajueg stanja i nepropusnosti. 2. Vizuelna provjera opreme za odvoenje izduvnih gasova postavljene od strane proizvoaa, provjera cjelovitosti, propisanog stanja i nepropusnosti. Nakon vremenskog perioda kondicioniranja (pripreme) motora (uzimajui u obzir preporuke proizvoaa), vri se mjerenje ugljen monoksida (CO) dok motor radi na praznom hodu (bez optereenja). U skladu sa Evropskom direktivom 2003/26/EC definiu se sljedee maksimalne vrijednosti pojedinih zagaujuih materija u izduvnim gasovima u motorima izvedenim kao: Benzinski motori bez katalizatora i lambda sonde, odnosno benzinski motori s katalizatorom ali bez lambda sonde, koncentracija ugljen monoksida (CO), pri broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije prelaziti: 1. 4,5 % zapreminskog dijela za motorna vozila registrovana po prvi put prije 1.10.1986. pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C; 2. 3,5 % zapreminskog dijela za motorna vozila registrovana po prvi put poslije 1.10.1986. pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C. b) Emisija izduvnih gasova se obrauje pomou sistema za obradu izduvnih gasova kao to je katalizator trostrukog djelovanja s lambda sondom: 1. Vizuelna provjera izduvnog sistema, provjera njegove cjelovitosti, zadovoljavajueg stanja i nepropusnosti. 2. Vizuelna provjera opreme za odvoenje izduvnih gasova postavljene od strane proizvoaa, provjera cjelovitosti, propisnog stanja i nepropusnosti. 3. Prije svakog ispitivanja motor se mora zagrijati (kondicionirati) saglasno preporukama proizvoaa vozila. Benzinski motori s regulisanim trokomponentnim katalizatorom koncentracija ugljen monoksida (CO), nakon to je motor postigao radnu temperaturu, tj. minimalnu temperaturu ulja od najmanje 80 C pri broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Radna temperatura i broj obrtaja motora na praznom hodu trebaju biti propisane od strane proizvoaa vozila. Koncentracija ugljen monoksida (CO) i vrijednost koeficijenta vika vazduha lambda pri poveanom broju obrtaja motora ne smiju prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Povean broj obrtaja motora mora biti propisana od strane proizvoaa vozila. Ako podaci proizvoaa nisu poznati, sadraj ugljen monoksida (CO) i vrijednost koeficijenta vika vazduha lambda ne smiju prelaziti: 1. CO 0,5% zapreminskog dijela pri broju obrtaja motora na praznom hodu; 2. CO 0,3% zapreminskog dijela pri broju obrtaja motora ne manjim od 2000 min-1 3. Vrijednost koeficijenta vika vazduha lambda = 1,00 0,03 U kojim jedinicama se izraava sadraj ugljen monoksida (CO) kod vozila sa benzinskim motorom? % Koje komponenta izduvnih gasova benzinskog motora se mjere prilikom tehnikog pregleda vozila? uglen monoksid (CO), ugljen dioksid (CO2), azotni oksidi (NOX), ugljovodonici (CH) Kako se vri mjerenje dimnosti izduvnih gasova kod vozila sa dizel motorom? Mjerenje dimnosti izduvnih gasova obavlja se slobodnim ubrzanjem motora (bez optereenja od broja obrtaja koji odgovara praznom hodu do maksimalnog broja obrtaja motora) pri emu se ruica mjenjaa nalazi u neutralnom poloaja, a spojnica je ukljuena (papuica spojnice nije pritisnuta). Priprema vozila (predkondicioniranje) V

3. 4. 5. 6. 7. 8.

strana 11 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

Vozila se mogu ispitivati bez predkondicioniranja. Meutim, iz bezbjedonosnih razloga motor bi trebao biti zagrijan na radnu temperaturu i nalaziti se u zadovoljavajuem tehnikom stanju. Motor mora biti potpuno zagrijan, npr. prilikom mjerenja temperature motornog ulja pomou senzora temperature mora biti najmanje 80C ili temperatura moe biti nia ako je to normalna radna temperatura ispitivanog motora. Ako se temperatura motora mjeri infracrvenim davaem na bloku motora, izmjerena temperatura mora biti najmanje kao ekvivalentna radna temperatura za taj motor. Ako je zbog konstrukcije vozila mjerenje temperature motora nepraktino, radna temperatura motora moe se utvrditi na drugi nain: npr. ukljuivanjem ventilatora za hlaenje motora. Izduvni sistem treba se proistiti s najmanje tri ciklusa slobodnih ubrzanja motora. Postupak ispitivanja: 1. Vizuelna provjera izduvnog sistema, provjera cjelovitosti, propisnog stanja i nepropusnosti. 2. Motor i eventualno postavljeni turbo-punja mora prije poetka ciklusa ubrzanja raditi na broju obrtaja praznog hoda. Kod tekih dizel motora u tu svrhu treba ekati najmanje 10 sekundi nakon otputanja papuice gasa. 3. Za vrijeme ciklusa ubrzanja motora, papuica gas mora se pritisnuti u potpunosti do kraja brzo i kontinuirano (za manje od jedne sekunde), ali ne nasilno, kako bi pumpa za dobavu goriva ostvarila najveu dobavu goriva u motor. 4. Tokom svakog slobodnog ubrzanja motora, motor mora postii maksimalan broj obrtaja. Vozila s automatskim mjenjaem moraju postii broj obrtaja naveden od strane proizvoaa vozila ako ovaj podatak nije raspoloiv onda dvije treine maksimalnog broja obrtaja, prije nego se otpusti papuica gasa. Ovo se moe provjeriti, npr. tako da se prati broj obrtaja motora ili se papuica gasa dri aktivirana dovoljno dugo izmeu poetne aktivacije i otputanja. (d) Granine vrijednosti: 1. Nivo dimnosti izduvnih gasova ne smije prelaziti vrijednost koju je proizvoa vozila postavio na identifikacijskoj ploici vozila saglasno direktivi 72/306/EEC. 2. Gdje ovi podaci nisu dostupni tada dimnost izduvnih gasova ne smije prekoraiti vrijednost navedenu od strane proizvoaa vozila ili granine vrijednosti koeficijenta apsorpcije ne smiju prekoraiti sljedee vrijednosti: Maksimalni koeficijenti apsorpcije: usisni dizel motori = 2,5 m-1 prehranjivani dizel motori = 3,0 m-1 granina vrijednost od 1,5 m-1 e se primjenjivati za Euro 4 i Euro 5. Kojim gorivom mora biti pogonjen hibridni motor (kombinacija LPG i benzinom) prilikom ispitivanja sadraja izduvnih gasova? benzinom U kojim jedinicama se mjeri dimnost kod dizel motora? m-1 Kolika treba biti temperatura motora pri mjerenju dimnosti dizel motora? Temperatura se propisuje od strane proizvoaa, a ako nije propisana onda 80 0C ta se podrazumjeva pod pojmom identifikacija vozila? Svaki tehniki pregled vozila treba zapoeti s identifikacijom vozila. Identifikacija vozila, izmeu ostalim podrazumijeva, pregled broja asije odnosno VIN oznake vozila. Identifikacija osim pregleda VIN oznake podrazumijeva pregled registracijskih oznaka, boje vozila, marke, tipa, modela, broja vrata, vrste motora, dimenzija guma itd. ta se utvruje vizuelnim pregledom vozila? Vizuelnim pregledom vozila kontrolor utvruje stanje: karoserije vozila; pneumatika; staklenih povrina; boje vozila. Kontrolor tehnike ispravnosti vozila pregleda i utvruje da li vozilo ima sve propisne oznake, jesu li one pravilno postavljene, dobro privrene i ispravne, odnosno da li su oteene i prljave u tolikoj mjeri da je naruen njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registarske tablice provjerava se i jesu li originalne i istovjetne na oba kraja vozila, uz izuzetak onih vozila koja

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

V V V

K K K

17. 18.

strana 12 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

19. 20. 21. 22. imaju registarsku tablicu postavljenu samo na zadnjoj strani vozila. Da li se na tehnikom pregledu lake prikolice koriste valjci kojima se mjeri sila koenja na obodu toka? Ne Objasniti kako se kod vozila pogonjenih benzinskim motorom moe odrediti da li je to vozilo sa ili bez regulisanog katalizatora. Ako je otvor za nalijevanje goriva iri u tom sluaju se moe sipati i olovni benzin na osnovu ega se moze zakljuiti da je vozilo bez katalizatora. Ako je pak otvor za nalijevanje goriva ui znai da koristi bezolovni benzina i da vozilo ima katalizator. Meutim, ako nemaju dvije lambda sonde (prije i poslije katalizatora, to se moe utvrditi pregledom izduvne cijevi) onda se svrstavaju u neregulisane katalizatore i pri provjeri izduvne emisije vae pravila kao da vozilo nema katalizator. Koliko znakova ima broj sasije (VIN broj)? sedamnaest ta je koeficijent koenja i kako se mjeri sila koenja na valjcima (objasni sliku)? V K

23. 24. 25.

V V

26.

Pod konim koeficijentom podrazumeva se kolinik ukupno ostvarene kone sile prema teini vozila, odnosno, odnos ostvarenog usporenja prema ubrzanju zemljine tee, izraene u procentima.

k=

F
i =1

ki

Fk ma a = = G mg g

Fi sila koenja na i-tom toku,

n- ukupan broj tokova, G-teina vozila m-masa vozila Fk-ukupna sila koenja, a-usporenje,

g = 9.81

m ubrzanje zemljine tee s2

Mjerenje koione sile se zasniva na mjerenju reaktivnog momenta (slika). Elektromotori (3) pogone valjke (2) konstantnom brzinom. S druge strane, sila koenja koju proizvodi koioni sistem vozila preko tokova pokuava zaustaviti valjke ureaja. Tako ostvareni moment koenja prenosi se preko zakretne poluge (4) na mjerni senzor (5). Mjerni senzor moe biti dio (6) hidraulinog ili pneumatskog sistema koji direktno djeluje na manometar. Skala manometra je kalibrisana u njutnima (N), te na taj nain analogno pokazuje silu koenja. Senzor za mjerenje sile koenja moe biti izveden i kao elektronski. Mjerni sistem je povezan sa sistemom za grafiki ispis rezultata mjerenja sile koenja.

strana 13 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

27. 28.

Slika 21.3.18 Ureaj za mjerenje sile koenja pomou reaktivnog momenta 1 toak vozila, 2 pogonski valjci, 3 elektromotor za pogon valjaka, 4 zakretna poluga, 5 mjerni senzor, 6 pokazni instrument; FK - koiona sila na obodu toka; MR reaktivni moment; FR reaktivna sila. Rezultati mjerenja koionih sila na tokovima prikazuju se na pokaznom instrumentu. Objasniti princip ispitivanja inercione konice mjerenjem usporenja. Prvo treba utvrditi mase vozila (slika): mv-ukupna masa vunog vozila, mp-najvea doputena masa prikolice (masa prazne prikolice i nosivost). Ispitivanje se obavlja pri najveoj doputenoj masi prikljunog vozila. Prije ispitivanja treba provjeriti stabilnost vunog voza probnim koenjem pri nioj brzini od brzine ispitivanja. Ukoliko nema zanoenja vunog voza pri probnom koenju onda se pristupa ispitivanju. U prvom ispitivanju se ispituje usporenje a1 kada koe i vuno vozilo (automobil) i prikljuno vozilo (naletna konica je aktivna). U drugom ispitivanju se ispituje usporenje a2 kada koi samo vuno vozilo (naletna konica je neaktivna). Sila koenja prikljunog vozila ( Fk p ) predstavlja razliku sila koenja vunog voza kada je aktivna inerciona konica ( Fkvva ) i sile koenja vunog voza kada je neaktivna inerciona konica ( Fk
vvn

Fk p = Fkvva Fkvvn .
Kako je sila koenja u optem sluaju jednaka proizvodu mase vozila i usporenja Fk = mk a gornja jednaina se moe napisati u obliku

m p a p = (m p + mv )a1 (m p + mv )a2
ap g = (m p + mv ) ( a1 a2 ) mp g 100 %

Konano se dobije koni koeficijent prikolice sa inercijalnom konicom u obliku

kp =

strana 14 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

29. 30.

Objasniti kako se odreuje koni koeficijent poluprikolice na tehnikom pregledu koji nema vage za mjerenje osovinskog optereenja. Kod vunog voza koji je sastavljen od tegljaa i od poluprikolice dio mase poluprikolice se oslanja na tegljaa. U ovom sluaju kada saberemo sve sile koenja poluprikolice i podijelimo s masom poluprikolice dobijemo daleko manji koni koeficijent od propisanog. Da bismo pravilno odredili koni koeficijent poluprikolice potrebno je prvo odrediti koni koeficijent vunog voza (smatrati teglja i poluprikolicu jednim vozilom i odrediti koeficijent koenja), kvv , a zatim otkaiti poluprikolicu od tegljaa i odrediti koni koeficijent samog tegljaa poluprikolice ( mt

kt . Prilikom

odreivanja koeficijenta kvv potrebno je za ukupnu masu u zeti masu tegljaa i masu

+ m p ). Na kraju se koni koeficijent poluprikolice rauna po obrascu

kp = G p + Gt Gp kvv Gt kt . Gp

Ovaj obrazac se dobije na osnovu jednakosti sila koenja vunog voza zbira sila koenja poluprikolice i tegljaa s druge strane Fkt + Fk p

Fkvv s jedne strane i

Fkvv = Fkt + Fk p .
31. 32. Objasniti proceduru prorauna konog koeficijenta vozila s obzirom na najveu doputenu masu vozila. Pneumatski koioni sistemi, koji se koriste kod teretnih vozila i autobusa, u veini sluajeva su opremljeni automatskim regulatorom sile koenja (ARSK) koji prilagoava silu koenja na tokovima prema optereenju vozila. Kako je kod ovih vozila razlika teine praznog i punog vozila znaajna, za potpunu ocjenu efikasnosti koionog sistema potrebno je utvrditi koeficijent koenja maksimalno optereenog vozila. Obzirom da se na tehnikom pregledu ispituju osobine koionog sistema za neoptereeno vozilo uvodi se proraun koeficijenta koenja obzirom na najveu dozvoljenu teinu vozila. Ukupna sila koenja pri najveoj dozvoljenoj teini vozila moe se odrediti na osnovu tzv. metode priblinog rauna, pretpostavljajui da se sila koenja u zavisnosti od pritiska u koionom cilindru mijenja po pravoj liniji (slika) V

strana 15 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

Uzimajui u obzir najveu dozvoljenu teinu vozila koeficijent koenja iznosi:

k=
im =

F
m =1

km m

Fk1i1 + Fk 2i2 + ... + Fkn in , G

pri emu se koeficijenti korekcije sile koenja i m-te osovine raunaju prema izrazima:

pmmax 0.4 pm 0.4

Fkm -sila koenja praznog vozila na m-toj osovini,

n-broj osovina, im -faktor korekcije na m-toj osovini

pmmax maksimalni pritisak u koionom cilindru za m-tu osovinu, prema navodima proizvoaa
(vidjeti ploicu sa podacima o ARSK ventilu). Ukoliko vrijednost za pmmax nije poznata za proraun se koristi radni pritisak izmjeren u koionoj instalaciji, pm - pritisak u koionom cilindru za m-tu osovinu pri kojem je ostvarena najvea sila koenja kod praznog vozila. Pretpostavlja se da je pritisak u koionom cilindru kod kojeg sila koenja nadvlada otpore kotrljanja konstantan i da iznosi 0,4 bar (to je za praktinu upotrebu dovoljno tano). lanova u prvoj jednaini ima onoliko koliko ima osovina vozila. Koliko maksimalno moe iznositi razlika sile koenja iste osovine za radnu konicu? 25 % Koliko maksimalno moe iznositi razlika sile koenja iste osovine za pomonu konicu? 30 % ta se koristi kao parametar za ocjenu kvaliteta izduvne emisije na tehnikom pregledu kod dizel motora? srednji koeficijent dimnosti izduvnog gasa (k) Koliko se radnih dana ostavlja vlasniku vozila da otkloni uoene neispravnosti tokom tehnikog pregleda? deset radnih dana Nabroj ureaje na stanici tehnikog pregleda ija neispravnost dovodi do gubitka prava na rad stanice tehnikog pregleda? Stanica tehnikog pregleda gubi pravo na rad ako je neispravan bilo koji od sljedeih ureaja: za kontrolu konog sistema, za kontrolu svjetlosnih ureaja, za kontrolu emisije izduvnih gasova Koje aktivnosti mora poduzeti stanica tehnikog pregleda nakon ugradnje novog mjernog ureaja na tehnolokoj liniji? U sluaju da stanica ugradi na tehnoloku liniju dodatni ureaj, ili postojei ureaj zamijeni drugim, moe nastaviti sa obavljanjem tehnikih pregleda vozila, kada obavijesti tijelo nadleno za nadzor nad radom stanice, uz dostavljen dokaz o izvrenom badarenju. Koliko tehnikih pregleda moraju obaviti novoproizvedena vozila u prve dvije godine registracije? jedan Gdje ovlatena stanica tehnikog pregleda moe ispitati vozila koja se ne mogu ispitati na tehnolokoj liniji? Tehniki pregled vozila, koja zbog svojih konstruktivnih osobina ne mogu biti pregledana u stanici tehnikog pregleda, moe se obaviti na poligonu stanice tehnikog pregleda, koja za to ima odobrenje. Koliko dugo je stanica tehnikog pregleda duna da uva podatke o obavljenim tehnikim pregledima (u elektronskom obliku)?

33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42.

V V V

K K K

43. 44. 45. 46. 47. 48. 49.

strana 16 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. deset godina ime se dokazuje ispravnost i verifikacija (badarenost) mjerne opreme na stanici tehnikog pregleda? Ispravnost ureaja dokazuje se odgovarajuom potvrdom - certifikatom i zatitnim znakommarkicom koju izdaje ovlatena laboratorija. Kojim ureajem se mjeri prazan hod toka upravljaa (volana)? Uglomjerom za mjerenje slobodnog hoda toka upravljaa Kojim ureajem se mjeri buka motornih vozila na stanici tehnikog pregleda? Fonometar za mjerenje buke vozila Kojim ureajem se na stanici tehnickog pregleda mjeri jaina svjetala? Regloskopom s ugraenim svjetlomjerom koji omoguuje utvrivanje podeenosti kratkih i dugih svjetala i mjerenje intenziteta svjetlosti. Da li je dozvoljeno mjeriti buku vozila prilikom utvrivanja tehnike ispravnosti izvan stanice tehnikog pregleda? Buka se moe mjeriti i van stanice tehnikog pregleda. Kakv oblik ima peat kojim se obiljeava sumnja u istinitost podataka o vozilu? Kvadratnog oblika dimenzija 1X1 cm sa tekstom crvene boje "SP" (sumnjivi podaci) Koja slova se nalaze upisana u peatu kojima se obiljeava sumnja u istinitost podataka o vozilu? SP (sumnjivi podaci) Od kojih dijelova se sastoji svaki VIN broj? VIN oznaka se sastoji od: Identifikaciona ifra proizvoaa (WMI) (World Manufacturer's Identification), Opisno dio (VDS) (Vehicle Description Section), Oznaavanje vozila (VIS) (Vehicle Identification Section). Primjer SCANIA V

V V V

K K K

V V

K K

Opisati proceduru provjere ureaja za osvjetljavanje puta koritenjem regloskopa. Regloskop je ureaj ijim pravilnim koritenjem se mogu kontrolisati sve vrste farova (reflektora) simetrinog i asimetrinog tipa, to ukljuuje provjeru intenziteta svjetala (velikog/oborenog, pozicionih svjetala), kontrolu pada snopa svjetlosti, kontrolu pravilnog prostiranja svjetlosti velikog/oborenog svjetla postavljanjem prepreke ispred vozila i poreenjem dobijene slike zasjenjenja sa pravilnom slikom zasjenjenja. Kontrolu treba vriti na ravnoj povrini. Dozvoljene neravnine postojee povrine na kojima se vri kontrola i podeavanje farova pomou regloskopa na tokovima je 1mm. Pneumatici moraju imati prilikom mjerenja propisani pritisak, a vozilo optereeno po propisu. Kod vozila sa hidraulinim ili vazdunim vjeanjem motor mora raditi sa srednjim brojem obrtaja tako dugo da se ne mijenja visina vozila. Postavljanje regloskopa u poloaj za mjerenje kod

strana 17 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

putnikih i teretnih vozila prikazano je na slici 1. Prilikom kontrole svjetala potrebno je zadovoljavanje odreenog pada snopa svjetlosti izraenog preko veliine h odnosno e (slika 2). Vrijednosti ovih dimenzija (h odnosno e) zavise od tipa vozila koje se ispituje i od ureaja koji se pri tome koristi (nalaze se u uputstvu za upotrebu ureaja).

Slika 1-Poloaj regloskopa pri kontroli osvjetljavanja vozila

Slika 2-Skica pada snopa svjetlosti Prilikom kontrole farova pomou regloskopa, kod pravilno podeenih farova na ekranu regloskopa e se pojaviti slika kao to je prikazano na slici 3.

Slika 3 Pravilan izgled slike svjetala na regloskopu A granica izmeu gornje mrane i donje osvijetljene strane kratkog/oborenog svjetla, B prekidna taka izmeu granice svjetlo-mrak kod asimetrinih svjetala,

strana 18 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

ugao izmeu granice svjetlo-mrak i horizontalne linije, C, D svjetlost velikog/dugog svjetla sa zonama rasipanja svjetlosti.
67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. Ko plaa vanredni tehniki pregled ako je vozilo neispravno? Ako je na vanrednom tehnikom pregledu utvreno da je vozilo neispravno, ovlatena osoba koja je isto uputila na vanredni tehniki pregled duna je osigurati da vlasnik ili voza vozila plate uslugu tehnikog pregleda. Koja vozila spadaju u kategoriju lakih vozila? Laka vozila su vozila ija najvea doputena masa ne prelazi 3,5 tone. Koja vozila spadaju u kategoriju tekih vozila, s obzirom na najvecu doputenu masu? Teka vozila su vozila ija najvea doputena masa prelazi 3,5 tone. U kom periodu prije isteka registracije se obavljaju redovni tehnicki pregledi vozila? Redovni tehniki pregledi vozila obavljaju se prije isteka registracije u periodu ne duem od 30 dana. Da li novoproizvedena vozila podlijeu obavezi obavljanja tehnikog pregleda za njegovu prvu registraciju? Da. Novoproizvedena vozila podlijeu obavezi obavljanja tehnikog pregleda za njegovu prvu registraciju. Koliko dugo je stanica tehnikog pregleda duna da uva kontrolni list? Kontrolni list predstavlja dokumenat i dokaz stanja vozila i njegove tehnike ispravnosti u konkretnom sluaju, odlae se i uva uz ostale dokumente pregleda tog vozila u periodu od pet godina. Koje ovlateno lice potpisuje i ovjerava Potvrdu o tehnikom pregledu vozila (obrazac TP-1), u stanici u kojoj je izvren tehniki pregled vozila? Potvrda o tehnikom pregledu vozila potpisuje i ovjerava voditelj stanice u kojoj je izvren tehniki pregled vozila. Koliko dugo je stanica duna da uva dokumente i evidencije o izvrenom redovnom i vanrednom tehnikom pregledu? pet godina Da li vlasnik vozila koji je uoene nedostatke na vozilu otklonio u propisanom roku ima pravo na besplatan tehniki pregled? Da V K

V V V

K K K

strana 19 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

Grupa pitanja iz poznavanja vozila
1. 2. 3. 4. Na kojim pogonskim osovinama se obavezno upotrebljavaju sinhroni (homokinetiki) prenosnici snage? Sinhroni zglobni prenosnik (homokinetiki prenosnici) se obavezno primjenjuju kod pogona upravljakih tokova. Iz kojih podsistema se sastoji koni sistem? U optem sluaju, koni sistem sastoji od sljedeih podsistema: podsistem za radno koenje, podsistem za pomono koenje, podsistem za parkirno koenje, podsistem za produeno (dugotrajno) koenje. ta je pomona a ta parkirna konica i kako se konstrukciono rjeava na putnikim vozilima? U sluaju otkaza sistema za radno koenje, pomono (rezervno) koenje mora da omogui da vozilo moe da se zaustavi na razumnom rastojanju. Pri tome se smatra da u sistemu za radno koenje, u bilo kom trenutku, nema vie od jednog otkaza. Parkirno koenje mora da omogui zadravanje vozila u mjestu, na podunom nagibu ili usponu, ak i ako voza nije u vozilu. Pri tome se radni dijelovi u blokiranom stanju zadravaju isto mehanikim putem. Kod putnikih vozila prenosni mehanizam je mehaniki s djelovanjem na zadnje tokove. Najee se parkirna konica moe aktivirati i pri kretanju vozila u tom sluaju parkirna konica preuzima i ulogu pomone konice. ta se podrazumjeva pod pojmom sistem za dugotrajno koenje i na kojim vozilima se ovakav sistem koristi? Konica za dugotrajno koenje (uspora) je namjenjena blagom, dugotrajnom koenju pri kretanj vozila na duim padovima. Njeno obavezno postojanje je propisano za vozila veih ukupnih masa (preko 5 tona) Na slici je data ema pneumatske kone instalacije objasniti princip rada. V K

5. 6.

7. 8. 9.

10.

Slika a) Snabdijevanje energijom (sabijanje vazduha), b) Rezervoari, c) Koni ventili, d) Ureaj za kontrolu i napajanje prikljunog vozila, e) Regulatori kone sile, f) Izvrni organi (koenje tokova) 1) Kompresor, 2) Regulator pritiska, 4) etvorokruni zatitni ventil, 5) Rezervoar komprimiranog vazduha, 6) Spojnika glava napojnog voda, 7) Drenani ventil, 8) Nepovratni ventil, 10) Runi koni ventil, 11) Prikolini komandni ventil, 12) Spojnika glava komandnog voda, 14) Prednji tokovi, 15) Automatski regulator sile koenja u zavisnosti od optereenja (ASRK), 16) Zadnji tokovi, 17) Koni ventil radne konice, 18) Koni cilindri prednjih tokova, 20) Koni cilindri zadnjih tokova (tristop), 26) Ventil puno/prazno 27) Drugi potroai. Na osnovu prethodne eme objasniemo i princip funkcionisanja pneumatskih prenosnih mehanizama. Podsistem za pripremu komprimiranog vazduha predstavlja osnovu svakog pneumatskog prenosnog mehanizma. Najvaniji dio ovog podsistema predstavlja kompresor (1). Zadatak

strana 20 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

kompresora je da sabija vazduh do radnog pritiska prenosnog mehanizma. Najee se upotrebljavaju klipni kompresori, jedno- ili dvocilindrini, sa vazdunim ili vodenim hlaenjem. Rad kompresora-pritisak u instalaciji regulie se regulatorom (2). Po dostizanju nominalnog pritiska regulator spaja potisnu granu kompresora sa atmosferom, dok kod savremenih konstrukcija sa usisom kompresora. im pritisak padne ispod propisane vrijednosti kompresor ponovo poinje punjenje instalacije. Preista i sua vazduha se kod novih konstrukcija izrauju jedinstveno sa regulatorom pritiska. Pravilnikom ECE br. 13 je propisano da pneumatski prenosni mehanizmi imaju vie nezavisnih grana sa ciljem obezbjeenja propisanih preostalih performansi u sluaju da doe do otkaza u jednoj od grana (npr. pada pritiska usled kidanja crijeva). Na poziciji (4) prikazan je etvorokruni zatitini ventil koji omoguava odravanje pritiska radnog medija kod etvorogranih prenosnih mehanizama u sluaju da u jednoj od grana doe do pojave otkaza. Zatitni ventili se izvode i kao trokruni za trograne prenosne mehanizme. U ovom je sluaju jedna grana rezervisana za napajanje sistenma runog koenja (10), dvije za radno koenje (17), dok je etvrta grana rezervisana za druge potroae (27). Sabijeni vazduh se pohranjuje u rezervoare (5). Rezervoari moraju biti dimenzionisani tako da poslije osam aktiviranja komande radne konice (puni hod) preostali vazduh obezbjedi ostvarivanje performansi najmanje na nivou propisanih za pomono koenje. Rezervoari moraju biti postavljeni tako da svi vodovi budu nagnuti prema njemu kako bi se omoguilo sigurnije odvoenje kondenzata uz pomo drenanih ventila (7), u poslednje vrijeme skoro iskljuivo automatskih. Kada se ukae potreba za koenjem vozila voza pritiskom na pedalu konog ventila (17) proputa vazduh u kone cilindre prednjih i zadnjih konica, kao i prema komandnom ventilu prikljunog vozila (11), usled ega dolazi do aktiviranja konica. U cilju poveanja bezbjednosti omogueno je aktiviranje komandog ventila prikolice iz obe grane konog sistema vozila. Veza izmeu vunog i prikljunog vozila je, obavezno, dvovodna. Napojni vod (crveni) slui za stalno napajanje instalacije prikolice, dok se komandnim vodom (uti) dovodi sabijeni vazduh samo u toku koenja. Koni cilindri se izvode kao klipni ili membranski. Membranski cilindri su kompaktniji a omoguavaju i konstrukcijsko povezivanje sa oprunim akumulatorima u tzv. tristop cilindre, pa se u novije vrijeme izuzetno mnogo koriste. Na zadnjim konicama se koriste automatski regulatori konih sila (15). Istovremeno se utie iz automatskog regulatora sile koenja (15) preko komandnog voda ventila puno/prazno (26) koji je obino integrisan u koni ventil motornog vozila. Time je i koni pritisak prednje osovine prilagoen stanju optereenja vozila (preteno kod teretnih vozila). Na slici je dat kombinovani ili tristop koni cilindar. Objasniti princip djelovanja.

11.

12.

a) Koni sistem radne konice: Pri aktiviranju konog sistema radne konice, sabijen vazduh struji preko prikljuka 11 u prostor A, optereuje membranu (d) i potiskuje klip (a) suprotno dejstvu sile pritisne opruge (c), na desno. Sila nastala preko klipnjae (b), deluje na konu polugu sa podeavanjem, a time i na

strana 21 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

konicu toka. Pri pranjenju prostora A, pritisna opruga (c) vraa klip (a) kao i membranu (d) u njihovu polaznu poziciju. Membranski cilindar tristop - cilindra je po svojoj funkciji potpuno nezavisan od oprunog dijela. b) Koni sistem parkirne konice: Pri aktiviranju konog sistema parkirne konice, prazni se preko prikljuka 12, djelimino ili sasvim prostor B, koji je pod pritiskom. Pri tome deluje sila otputajue pritisne opruge (f) preko klipa (e) i klipnjae (b) na konicu u toku. Maksimalna sila koenja opruno akumulacionog dijela postie se pri potpunom pranjenju prostora B. Poto se kona sila u tom sluaju dobija iskljuivo mehaniki od pritisne opruge (f), opruni dio se smije primjeniti za koni sistem parkirne konice. Za otputanje konice, prostor B se preko prikljuka 12 ponovo puni. c) Mehaniko otkoivanje (otputanje): Tristop - cilindar je opremljen za nune sluajeve mehanikim otputanjem oprunoakumulacionog diela. Pri potpunom gubitku pritiska na prikljuku 12, moe se odvrtanjem vijka (g) koni sistem ponovo otkoiti. Na slici je data ema hidraulinog i mehanikog prenosnog mehanizma konog sistema. Objasniti princip rada.

13.

14.

15. 16.

17. 18.

Sistem koenja sastoji se iz radne konice koja je hidraulinog tipa. Radna konica ima dvije nezavisne grane A i B. Grana A djeluje na prednje tokove, dok grana B djeluje na zadnje. Osnovna sutina posebnih cirkulacionih krugova je da ukoliko doe do otkaza u sistemu (pucanje jednog od hidraulikih crijeva) ostaje da funkcionie drugi krug sa smanjenim performansama. Ovo je propisano ECE Pravilnikom 13. Na zdnjoj osovini moe se primjetiti ventil optereenja koji regulie silu koenja na zadnjim tokovima u funkciji od optereenja. Ovi sistemi su hidrostatiki i kod njih se komanda dovedena na pedalu konice u glavnom konom cilindru pretvara u hidrostatiki pritisak. Ovaj pritisak se potom vodovima (cijev, crijevo) prenosi do konih cilindara. U konim cilindrima, a kao rezultat dejstva pritiska na klip, stvara se sila koja aktivira konice. Uglavnom se hidrauliki prenosni mehanizam izvodi sa servo dejstvom. Prenosni mehanizam parkirne konice je mehaniki i djeluje samo na zadnje tokove. Koje su osnovne geometrijske veline upravljaih toova? Osnovne geometrijske veliine upravljakih tokova su: ugao nagiba toka, ugao nagiba osovinice rukavca, ugao zatura osovinice rukavca, ugao konvergencije. Koji elementi ine elektrinu instalaciju na vozilu? Najznaajniji elementi ovih sistema su: 1. generator, 2. baterija, 3. elektrina instalacija:

V V

strana 22 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

kablovi, elektrine spojnice i osigurai, prekidai i releji, davai, 4. elektrini potroai: elektromotori (posebno vaan elektropokreta), ostali potroai (grijai, lampe, komunikacioni ureaji itd.), 5. elektronski potroai: senzori, mikroprocesori, releji. ta je to klirens vozila? Klirens vozila je normalno rastojanje izmeu horizontalne podloge i najnie take na vozilu. Koje vrste spojnice se koriste u transmisijama vozila? frikcione, hidrodinamike, elektromagnetne i dr. Koji su sastavni dijelovi hidrodinamikog pretvaraa-mjenjaa? pumpno kolo, turbinsko kolo stator (reaktorsko kolo) Koja je uloga mjenjaa na vozilu? Mjenja kao element transmisionog mehanizma ima veoma odgovornu i znaajnu ulogu: omoguava racionalno i ekonomino iskoritenje snage motora zavisno od uslova eksploatacije, transformira obrtni moment motora prenosei ga dalje preko transmisije na tokove, te tako omoguava savlaivanje otpora kretanja i uspona, omoguava izbor brzine kretanja vozila po elji, a u okviru raspoloive snage motora i uslova eksploatacije, omoguava dostizanje maksimalnih ubrzanja u svakom stepenu prenosa - omoguava lako manevriranje vozilom naprijed i nazad, omoguava prazan hod, tj. razdvajanje pogonske veze motora sa tokovima i pored ukljuene spojnice. Koji su sastavni dijelovi transmisije? Spojnica Mjenjaki prenosnik Zglobni prenosnik Glavni prenosnik Diferencijalni prenosnik Pogonska poluvratila Kako se dijele razvodnici pogona prema nainu rada? -za stalno razvoenje obrtnog momenta -za povremeno razvoenje obrtnog momenta Koji su glavni podsklopovi pogonskog mosta? U sastav pogonskog mosta ulaze: glavni prenosnik, diferencijalni prenosnik, pogonska poluvratila i boni reduktori (ako su ugraeni). Koja je uloga diferncijala na vozilu? Diferencijal je ureaj koji omoguava dijeljenje obrtnog momenta izlaznogpogonskog vratila. Diferencijalni prenosnici se izvode kao asimetrini kada razvode obrtni moment nejednako i simetrini kada razvode obrtni moment u jednakim dijelovima na jednu i stranu.

19. 20. 21. 22.

V V

K K

23. 24.

25. 26.

27. 28.

29. 30. 31. 32.

33. 34.

strana 23 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

35. Koji elementi ine sistem za upravljanje vozila datog na slici? V K

36.

1. 2. 3. 4.

poluga upravljaa (rukunca upravljaa), poduna gurajua spona, poluga glavine toka, poprena spona (jednodijelna) V K

37.

Koji su glavni elementi sistema upravljanja datog na slici?

38.

6. poluga upravljaa (rukunca upravljaa),

strana 24 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 39. 40. poduna gurajua spona, poluga glavine toka, poprena spona (jednodijelna) glavina toka, hidraulika pumpa, rezervoar ulja, toak upravljaa, prenosni mehanizam, ureaj za pojaanje sile zakretanja. V K

41. 42.

43. 44.

45. 46. 47. 48.

49. 50.

51. 52. 53. 54.

55. 56. 57. 58.

ta znai skraenica ESP (Electronic Stability Program) kod vozila? Elektronska kontrola stabilnosti je raunarom upravljan sistem na vozilu iji je osnovni zadatak da obezbijedi sigurno upravljanje vozilom i sprijei zanoenje. Kada ESP detektuje gubitak kontrole nad upravljanjem on automatski nezavisno koi pojedine tokove vozila u cilju odravanja eljenog pravca kretanja. Kako se izvodi prenosni podsistem kod sistema koenja? Prenosni mehanizam je dio konog sistema koji ima zadatak da impuls aktiviranja prenese od komande do konice. Prenosni mehanizam se dijeli na: mehaniki mehanizam, hidrauliki mehanizam , pneumatski mehanizam, kombinovani mehanizam. Sta je ABS (Antilock Braking System) sistem? ABS spreava blokiranje tokova. Vozilo sa ABS-om zadrava pravac i upravljivost ak i u uslovima paninog koenja pri uslovima smanjenog koeficijenta prianjanja izmeu pneumatilka i podloge. Zaustavna putanja je kraa nego kod blokade tokova. ABS sistem se sastoji od senzora ugaonih brzina toka koji alju signal CPU (centralno procesorskoj jedinici) a ona formira izlazni signal prema izvrnim organima koji formiraju silu koenja. Kakva je uloga ARSK ventila kod vozila? Automatska regulacija sile koenja u zavisnosti od optereenja vozila Kako se izvode trajni usporai na vozilima? motorski usporai, elektrodinamiki, hidrodinamiki. ta su kontrolno-signalni ureaji i koji kontrolno-signalni ureaji se koriste na putnikom vozilu? Kontrolno signalni ureaji se nalaze na instrument tabli a njihova je svrha da vozaa informiu o stanju pojedinih komponenti vozila. Njihov broj i raspored zavisi od vrste vozila i od nivoa opreme kojom to vozilo raspolae. Na putnikom vozilu kontrolno signalni ureaji su: brzinomjer, mjerera temperature rashladne tenosti, mjera nivoa goriva, mjera preenih kilometara, lampica dugog svjetla, lampica nivoa ulja u motoru,... Koja je osnovna uloga glavne spojnice u sistemu prenosa snage na motornom vozilu? Da spoji ili prekine tok snage izmeu motora i ostalih sklopova prenosnika snage. Koji je osnovni zadatak mjenjakog prenosnika (mjenjaa)? Osnovni zadatak mjenjakog prenosnika je da pri prenosu snage izvri promjenu njenih parametara (obrtnog momenta i broja okretaja) dovodei ih na nivoe koji odgovaraju trenutnim potrebama pogonskog mosta, odnosno trenutnim vrijednostima otpora na pogonskim tokovima. ta je osnovna karakteristika asinhronih zglobnih prenosnika (kardanska vratila)? Osnovna karakteristika je promjenljivost ugaone brzine. Ova promjenljivost ugaone brzine je vea ukoliko je vei radni ugao. Opisati oznaku pneumatika 175/65 R13 82 H. 175-nazivna irina pneumatika, 65-odnos visine i irine pneumatika H/B=60%, R- radijalni pneumatik,

V V

K K

V V

strana 25 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

82-indeks nosivosti (475kg) H-slovna oznaka za maksimalnu brzinu (210km/h)

59.

60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68.

69. 70.

71. 72.

73. 74.

Prilikom jednakih gabaritnih i teinskih parametara vozila, vozilo sa prednjom vuom u odnosu na zadnju vuu ima: a) mogunost da savlada vei uspon, b) moe da savlada manji uspon, c) nema uticaja koji su tokovi vuni, bitna je jedino raspodjela masa. c) Koja je funkcija ugla zatura osovinice toka? Nakon izlaska iz krivine vraa tokove u poloaj za pravolinijsko kretanje. ta ini noseu strukturu vozila? okvir (asija, ram) i karoserija Objasniti pojam samonosea karoserija? Kod nekih vozila funkciju okvira u potpunosti preuzima karoserija i na sebe preuzima sva optereenja koja se javljaju pri kretanju. Ovakve konstrukcije nazivaju se samonosee karoserije. Koji su osnovni zadaci sistema upravljanja? Osnovni zadatak sistema upravljanja je da omogui promjenu pravca kretanja vozila. Pored ovog osnovnog zadatka sistem upravljanja treba da ispuni i druge zahtjeve: dobre manevarske sposobnosti, male vrijednosti sila na toku upravljaa, to manje bono klizanje tokova, spontano vraanje tokova u neutralni poloaj, to manje prenoenje udara sa upravljakih tokova, visoka pouzdanost i dug vijek. Sistem oslanjanja se sastoji iz tri osnovna podsistema. Navedi ih. mehanizam za voenje toka, elastini oslonci, elementi za priguenje. Koji su osnovni zadaci sistema oslanjanja? Osnovni zadaci koje treba da zadovolje sistemi oslanjanja su: obezbjeenje kinematike voenja toka koja omoguava malo habanje pneumatika i dobro upravljanje vozilom; posjedovanje takve elastinosti koja pomjerljivim elementima daje odreen dinamiki hod koji ne smije da remeti konstruktivne zahtjeve projektanta karoserije, a sa druge strane, obezbjeuje odgovarajuu oscilatornu udobnost obezbjeivanje priguenja oscilovanja kako nadgradnje tako i tokova (tzv. oslonjene i neoslonjene mase); pouzdanost prenoenja sila i momenta od toka do karoserije tj. do sistema za upravljanje; obezbjeivanje stabilnosti pri kretanju u krivini, intenzivnom koenju, bono nagnutom ili klizavom putu i sl.. ta se podrazumjeva pod pojmom aktivna bezbjednost vozila? Aktivna bezbjednost vozila se bavi prouavanjem mjera koje treba preduzeti da ne doe do saobraajne nesree. Napomenimo da je od izuzetnog znaaja za aktivnu bezbjednost ispravnost sistema na vozilu koji direktno mogu da dovedu do saobraajnih nezgoda

v V V

strana 26 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

75. 76. (pneumatici, sistem upravljanja, sistem koenja...). ta se podrazumjeva pod pojmom pasivna bezbjednost vozila? Pod pojmom pasivna bezbjednost podrazumjevaju se svi sistemi na vozilu iji je zadatak da ukoliko doe do saobraajne nezgode treba da zatite posadu (vazduni jastuk, pojas,...) i druge uesnike-pjeake (oblik karoserije, spoljanji dijelovi glatki, zaobljeni i napravljeni od elastinih materijala). Koji se podaci mogu dobiti sa zapisnog listia (uloka) tahografa? Euro-tahograf, prema odredbama ECE Sporazuma 811/564 osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i prijeenu udaljenost. V K

77. 78.

strana 27 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

Grupa pitanja iz zakonskih propisa
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Koji tehniki pregledi vozila su propisani Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini? Tehnicki pregled vozila moe da bude redovni i vanredni. Nakon kojeg vremenskog perioda upotrebe vozila se vrijednost doputene buke moe korigovati za +3 dB(A)? Za vozila koja su u eksploataciji due od jedne godine. Koja minimalna jaina zvuka mora biti kod ureaja za davanje zvunih signala na putnikim vozilima? Ureaj za davanje zvunih znakova ugraen na putnikim vozilima mora proizvoditi zvuk jaine 76 dB (A) Koja minimalna jaina zvuka mora biti kod ureaja za davanje zvunih signala na teretnim vozilima? Ureaj za davanje zvunih znakova ugraen na teretnim vozilima mora proizvoditi zvuk jaine 80 dB(A). Koju svjetlosno-signalnu opremu moraju imati motorna vozila na svom zadnjem dijelu, za vonju unazad? Motorna vozila na svom zadnjem dijelu moraju biti opremljena sa jednim ili dva svjetla za vonju unazad bijele boje. Kod prikljunih vozila doputena su jedan ili dva svjetla za vonju unazad. Koji ureaji se podrazumijevaju pod ureajima za davanje svjetlosnih znakova? Pod ureajima za davanje svjetlosnih znakova podrazumijevaju se: stop-svjetla; pokazivai smjera; ureaji za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera. Da li autobus za gradski saobraaj mora imati rezervni toak s pripadajuom opremom, koji se po potrebi moe upotrijebiti? Ne Da li vozilo namijenjeno za komunalne usluge (pranje i ienje ulica, odvoz smea i fekalija i dr.) mora imati rezervni toak sa pripadajuom opremom, koji se po potrebi moe upotrijebiti? Ne Koliko kutija prve pomoi moraju imati autobusi sa vise od 25 sjedeih mjesta? dvije U koju kategoriju, prema ECE propisima, spadaju motorna vozila namjenjena za prevoz putnika? M U koju kategoriju, prema ECE propisima, spadaju motocikli? L3 i L4 (L3 vozila sa dva toka ija je radna zapremina vea od 50 cm3 a maksimalna brzina bez obzira na vid pogona prelazi 50 km/h; L4 vozila sa tri toka asimetrino postavljena u odnosu na srednju podunu osu, a ija je radna zapremina vea od 50 cm3 a maksimalna brzina bez obzira na vid pogona prelazi 50 km/h) U koju kategoriju, prema ECE propisima, spadaju poluprikolice? O U koju kategoriju, prema ECE propisima, spadaju teretna vozila? N Koja vozila za prevoz putnika se mogu svrstati u Klasu I, II ili III i Klasu A ili B? M2 i M3 U koje kategorije, prema ECE propisima, su svrstana drumska vozila? L-vozila sa manje od etiri toka dvo i tro tokai, M-vozila za prevoz putnika sa najmanje 4 toka, N-motorna vozila za prevoz tereta sa najmanje 4 toka ili 3 toka ako im je ukupna teina vea od 1 tone, O-sve vrste prikljunih vozila i prikolica, Specijalna vozila-mogu biti kategorije M,N,O sa specijalno konstruisanom nadgradnjom ili V K

13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.

V V

K K

23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

V V V V

K K K

strana 28 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

opremom (ambulantna, vozila, blindirana vozila, vozila za hendikepirana lica, vozila za stanovanje). T-poljoprivredni traktori i traktori za umarstvo, G-terenska vozila, Koje kategorije mogu biti vozila specijalne namjene? Specijalna vozila-mogu biti kategorije M,N,O sa specijalno konstruisanom nadgradnjom ili opremom (ambulantna, vozila, blindirana vozila, vozila za hendikepirana lica, vozila za stanovanje). Prema kojoj svojoj karakteristici su razvrstana teretna motorna vozila u podkategorije N1 do N3? Ukupna teina Nabrojati osnovne grupe svjetlosnih ureaja? Osnovne grupe svjetlosnih ureaja su: ureaji za osvjetljavanje puta, ureaji za oznaavanje vozila, ureaji za davanje svjetlosnih znakova. Kakve moraju biti brave koje se ugrauju na vrata vozila? Brave na vratima moraju biti dvostepene i ugraene i izvedene tako da drugi stepen brave spreava otvaranje vrata, ako nisu potpuno zatvorena. Brave moraju imati napravu kojom se osiguravaju tako da se lako uvrsti sigurnosni poloaj. Brave na vratima koja se nalaze pored vozaa, kao i brave na vratima teretnih motornih vozila, ne moraju biti osigurane na ovakav nain. Sta podrazumijeva oznaka RETREAD na pneumatiku? Protektovane (obnovljene) gume koje se koriste na registrovanim vozilima u BiH nakon 1. 1. 2008. godine na bonoj strani gume moraju imati oznaku "RETREAD" i ifru kad je izvreno obnavljanje (na primjer "2506" to znai da se radi o 25 nedjelji 2006. godine). Protektovane (obnovljene) gume moraju imati homologacijsku dokumentaciju (ECE-R 108 i ECE-R 109). Koja sjedita putnikih vozila moraju imati ugraen naslon za glavu? Nasloni za glavu u putnikim vozilima koja se registruju po prvi put u BiH od 1.1.2008. godine moraju biti ugraena i izvedeni na svim sjeditima koja su opremljena sigurnosnim pojasom sa vezivanjem u tri take. Na kojim sjeditima putnikih vozila koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini od 1.1.1999. godine moraju biti ugraeni sigurnosni pojasevi? na svim U kojem vremenskom razdoblju se obavlja redovni tehniki pregled za autobuse starije od 5 godina? est mjeseci Kolika je minimalno dozvoljena dubina are na gazeem sloju pneumatika putnikog vozila? Dubina kanala na gaznoj povrini mora biti via od fabriki doputene dubine oznaene posebnim oznakama postavljenim u kanal gume koje definiu istroenost gume. U sluaju da pomenute oznake ne postoje najmanja doputena dubina je 1,6 mm.

31. 32. 33. 34. 35. 36.

37. 38.

39. 40.

41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48.

49. 50.

Kolika je minimalno dozvoljena dubina are na gazeem sloju pneumatika teretnog vozila i autobusa? Dubina kanala na gaznoj povrini mora biti via od fabriki doputene dubine oznaene

strana 29 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. posebnim oznakama postavljenim u kanal gume koje definiu istroenost gume. U sluaju da pomenute oznake ne postoje najmanja doputena dubina je 2 mm. Koliki je minimalno dozvoljeni koeficijent koenja pomone konice teretnih vozila? 20 % Kakav mora biti pneumatik rezervnog tocka u odnosu na ostale pneumatike na vozilu? Na naplatku rezervnog toka ne mora se nalaziti guma iste vrste, konstrukcije, marke i tipa. Koliko je minimalno dozvoljeni koeficijent koenja kod teretnih vozila pri upotrebi radne konice? 45 % Kolika je minimalno dozvoljena temperatura isparavanja kone tenosti? 155 0C Koliki je maksimalno dozvoljeni koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa usisnog dizel motora iji motor ne pripada klasi EURO 4 ili EURO 5? k <2,5 m-1 Koliki je maksimalno dozvoljeni koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa prehranjivanog dizel motora iji motor ne pripada klasi EURO 4 ili EURO 5? k <3 m-1 Koliki je maksimalno dozvoljeni koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa dizel motora klase EURO 4 ili EURO 5? k <1.5 m-1 Koliko iznosi maksimalna sila kojom treba djelovati na pedalu none konice pri provjeri koeficijenta koenja putnikog vozila? 50 daN (deka njutna) Koliko iznosi maksimalna sila kojom treba djelovati na pedalu none konice pri provjeri koeficijenta koenja teretnog vozila? 70 daN (deka njutna) Kolika je najvea dozvoljena vrijednost buke kod teretnih vozila maksimalne snage motora do 75 kW? 77 dB (A) Koliki je minimalno dozvoljeni koeficijent koenja radne konice putnikih vozila? 50 % Kolika je najvea doputena masa motornih i prikljunih vozila koja moraju da imaju dva klinasta podmetaa za tokove, na vidljivom mjestu? 5 tona Koje boje mora biti svjetlost pokazivaa smjera ute boje Da li se svjetla za maglu mogu postavljati na veoj visini od one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla? Ne. Svjetla za maglu ne smiju se postavljati na veoj visini od one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla. Vozila ne moraju imati stop-svjetla ako na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja vecu od 25 km/h Koliko treba iznositi uestalost treptanja pokazivaa smjera motornih vozila? Uestalost treptanja pokazivaa smjera treba, u pravilu, iznositi 90 treptaja u minuti, pri emu su doputena odstupanja tako da uestalost treptanja iznosi najmanje 60, odnosno najvie 120 treptaja u minuti (9030 treptaja u minuti). ta se podrazumijevaju pod ureajima na vozilima koji omoguavaju normalnu vidljivost u saobraaju? Pod ureajima na vozilima koji omoguavaju normalnu vidljivost u saobraaju na putu, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se: vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i karoserije, ureaj za brisanje vjetrobrana, ureaj za kvaenje vanjske strane vjetrobrana, V V V K K K

V V

K K

V V

K K

V V

V V

K K

strana 30 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. ogledalo koje vozau omoguava posmatranje puta i saobraaja. Koja stakla na vozilu se ne smiju ni na kakav nacin dodatno zatamnjivati, postavljanjem folija ili dodatnim bojenjem? Stakla na vozilu ne smiju se na nikakav nain dodatno zatamnjivati (postavljanjem folija ili dodatnim bojenjem stakla), izuzev zadnjeg stakla i bonih stakala autobusa za postavljanje odobrene reklamne folije. U kojem periodu tahograf podlijee redovnom ispitivanju pri emu se utvruje usklaenost s tipskim odobrenjem i ispravnost? Tahograf podlijee redovnom ispitivanju svake godine pri emu se utvruje usklaenost s tipskim odobrenjem i ispravnost. Da li je vatrogasno vozilo, ija ukupna masa prelazi 3,5 tone, obavezno imati tahograf? Ne Kolika je najvea doputena masa teretnih vunih i prikljunih vozila koja moraju imati ugraen zatitnik od podlijetanja sa zadnje strane, a registrovana su prvi put u Bosni i Hercegovini nakon 01.01.1985. godine? 3.5 tone ta se podrazumjeva pod pojmom nosivost vozila? Nosivost je dozvoljena masa do koje vozilo smije da se optereti prema deklaraciji proizvoaa. ta se podrazumjeva pod pojmom najvea dozvoljena masa vozila? Najveca dozvoljena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivocu. ta se podrazumjeva pod pojmom motorno vozilo? Motorno vozilo je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za prevoz lica ili tereta na putevima ili koje slui za vucu prikljucnih vozila namijenjenih za prevoz lica ili tereta, osim vozila za prevoz lica ili tereta koja se krecu po inama, lakih motocikala, traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu prvenstveno namijenjena za prevoz lica ili tereta. Definiite pojmom autobus? Autobus je motorno vozilo namijenjeno za prevoz lica koje pored sjedita za vozaa ima vie od osam sjedita. ta se podrazumijeva pod pojmom licenca prevoznika? Licenca prevoznika je odobrenje koje se prevozniku izdaje za vrenje odreene vrste prevoza. ta se podrazumijeva po pojmom licenca za vozilo Licenca za vozilo je odobrenje kojim se potvruje opremljenost i namjena vozila za vrenje pojedinih vrsta prevoza. ta se podrazumijeva pod pojmom prikljuno vozilo Prikljuno vozilo je vozilo namijenjeno da bude vueno vozilom na motorni pogon, bilo da je konstruisano kao prikolica ili kao poluprikolica. V K

V V

K K

V V V

99. 100. 101. 102. 103. 104. 105. 106.

V V V V

strana 31 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda

Mainski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

Skradenice: V- pitanje se odnosi na voditelja, K-pitanje se odnosi na kontrolor Kandidati treba da obave pripremnu nastavu koju e da izvodi Saobraajni fakultet u Doboju i "EIB internacionale-centar za motorna vozila" .d. Banja Luka. Organizovanje zavrnog strunog ispita i izdavanje uvjerenja odnosno licence za voditelja ili kontrolora odgovoran je Mainski fakultet u Banjoj Luci. Literatura: Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima u BiH Pravilnik o tehnikim pregledima vozila Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehnikim pregledima vozila Pravilnik o registraciji vozila i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registraciji vozila [5] Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima [6] N. Janiijevi, D. Jankovi, J. Todorovi: Konstrukcija motornih vozila, Mainski fakultet Beograd,1991. [7] udurovi M., Eksploatacija i odravanje motornih vozila, Mainski fakultet Banja Luka, 2005 [8] M. Tomi, Oprema motora, Mainski fakultet Beograd, 2005. [9] R. Pei, S. Petkovi, S Veinovi: Motorna vozila i motori-oprema, Mainski fakultet Banja Luka, 2008. [10] I. Filipovi: Cestovna vozila, Mainski fakultet Sarajevo-skripta, 2003. [1] [2] [3] [4]

Kontakt osoba: Doc. dr Aleksandar Milainovi

strana 32 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehnikog pregleda