PITANJA KOJA SU SE POJAVILA NA PISMENOM DIJELU ISPITA

1.) PITANJA ZA POVIJESNI DIO

1.) Carske konstitucije

2.) Interpolacije i tko ih je prvi upotrebljavao?
3.) Digesta
4.) Tri pretklasična pravnika, i djelovanja pravnika?
5.) Ius commne, ius singulare
6.) Usporedi Digesta i Kodex
7.) U koje doba su carske konstitucije glavni izvor i u kojem se djelu Corpusa nalaze?
8.) Gaj i njegovo najvažnije djelo
9.) Regula Catoniana
10.) Vrijeme djelovanja i predstavnici elegantne jurisprudencije
11.) Prokulovci – Sabinovci; vrijeme djelovanja i 4 predstavnika
12.) Gdje se u Corpusu nalazi D 15.4.3.5
13.) Salvius Julianus
14.) De Sassoferato, kad je živio i po čemu je poznat?
15.) Codex Theodosianus, godina i što se u njemu nalazi?
16.) Objasni vezu između Corpusa i klasičnog prava
17.) Čitanje Digesta
18.) Zbirke prije Justinijana
19.) 5 klasičnih pravnika, u kojem se djelu pojavljuju, kada je ono nastalo, u kojem su djelu Corpusa
zastupljeni?
20.) Ius civile
21.) Pretorsko pravo
22.) Njemačka prirodnopravna škola
23.) Vrela u klasičnom razdoblju
24.) Rimsko pravo i njegova podjela
25.) Ius publicum, Ius privatum
26.) Izvori Rimskoga prava
27.) Razdoblja Rimske pravne povijesti
28.) Zakonik 12 ploča
29.) Ius respondendi
30.) Magistratski edikti
31.) Rimske pravne škole
32.) Zakon o citiranju
33.) Justinijanova kodifikacija
34.) Glosatori i postglosatori
35.) Recepcija Rimskoga prava

2.) PITANJA ZA STVARNO PRAVO

1.) STVARI, POSJED, VLASNIŠTVO

1.) Insula in flumine nate; alveus derelictus
2.) Impensae
3.) Usucapio pro herede
4.) Kvalificirani posijed
5.) Possesio vitiosa i male fidei
6.) Praescriptio longi temporis – po klasičnim, te po Justinijanovom pravu – pojam, pretpostavke,
učinak
7.) Actio Publiciana
8.) Pretpostavke za faktične mane stvari, ogovornost, klasično i daljnje pravo...
9.) Pretpostavke za uzukapiju po klasičnom pravu
10.) Hereditas iacens
11.) Ograničenja vlasništva kod susjeda
12.) Actiones in personam – 3 primjera
13.) Pasivna – aktivna legitimacija kod rei vindikacije
14.) Pravna zaštita posjeda
15.) Traditio brevi manu, consitutum possesiorum
16.) Dosjelost po Justinijanu
17.) Prekarij
18.) Possesio civilis – drugi naziv, karakteristike, značaj pri stjecanju vlasništva
19.) Objasni sentnecu: „ Qui suo iure utitur, neminem laedit“ i gdje ju nalazimo
20.) Res extra commercium
21.) Tko je aktivno, a tko pasivno legitimiran kod rei vindikcije
22.) Paul – prijenos posjeda ne znači stjecanje vlasništva, sentenca
23.) Obrazloži tko je uzukapioni posjednik
24.) Plodovi kod rei vindicatio
25.) Actio negatoria ( i confessoria)
26.) Actio auctoritatis i actio de modo agri
27.) Priraštaj – vrste i objasni
28.) Interdikti – nabroji, opiši
29.) Klasična dosjelost i načelo mala fides superveniens non nocet
30.) Pravne posljedice res mancipi i res nec mancipi
31.) Kad i gdje se prvi put korisit exceptio rei venditae ac traditae
32.) Pretpostavke za prijenos vlasništva tradicijom, kad do toga dolazi?
33.) Interdikt – teorije o uvođenju u praksu
34.) Objasni: a.) nemo sibi ipse causam possessionis mutare potest; b.) izvedeni posjed – pojam
35.) Rei vindicatio – pojam, troškovi ( na latinskom)
36.) Interdikti retinende possesionis
37.) Putativni titul kod tradicije, objasni

2.) SLUŽNOSTI, EMFITEUZA, SUPERFICIES, ZALOŽNO PRAVO

1.) Fiducia cum creditore
2.) Pravna zaštita hipoteke; na što se izvorno odnosila
3.) Usus – ususfructus, razlike
4.) Ius in agro vectigali
5.)Posjed založnog vjerovnika
6.) Superficies
7.) Ovlasti založnog vjerovnika i slučaj sa više vjerovnika na istoj založnoj stvari ( prior tempore, potior
iure)
8.) Pravila služnosti na latinskom

3.) STVARNO PRAVO – ZADACI

1.) Jedan čovjek sagradi zgradu na tuđem zemljištu; tko je vlasnik; pravilo
2.) Ako građanin A posudi amforu građaninu B, prođe 8 mjeseci; a.) Tko je posjednik, a tko detentor
prije uzimanja? B.) Tko ima pravo tužiti građanina C i kako?
3.) A kupi od B u dobroj vjeri ukradenog roba koji pobjegne; a.) kojim pravnim sredstvom može A tražiti
povratak roba; b.) Ako treći uzme roba i proda ga C koji ga drži u posjedu, kome pripada rob?
4.) B silom oduzme stvar od A, C silom oduzme stvar od B; a.) Kojim pravnim sredstvom može A tražiti
povratak roba b.) Protiv koga i koju tužbu podiže A ( na kraju) za povratak stvari?
5.) Gaj je prodao 2 roba Quintusu te ih povratkom u njegov dom predaje Quintusu. Na povratku
Quintusa u Capuu napadnu razbojnici i odvedu robove. Nakon što su im robovi rekli znajući da su
robovi pripadali Gaju ponude mu da ih otkupi, što on i učini. No i Quintus se vraća u Rim te navraća
kod Gaja kod kojeg vidi robove te ih traži natrag!
Objasnite pravni položaj Gaja i Quintusa te kojim će se pravnim sredstvima sukobiti ( actio, exceptio,
replicatio) ako Gaj odbije vratiti robove!

ODGOVORI:
Primjer 1:
Virginia je na njegovu zamolbu posudila svom nećaku Luciusu kola. S obzirom da su bila oštećena, on
je uložio određeni napor da ih popravi da budu u voznom stanju. Nakon što je to vidjela, Verginia je
odlučila darovati kola svom nećaku te mu saopćava tu odluku.
1. Objasnite tko posjeduje kola.
2. Što ako nećak nije bio u svom domu, već je Verginia tu obavijest prenijela njegovom robu-
upravitelju domaćinstva. Objasnite.

Znači, mi smo to onako kod Karlovića radili.

1. Virginia ima animus (posjed), a nećak ima corpus (detentor). Za povrat posjeda se može koristiti
interdicta retinendae possessionisi to utrubi.
2. Do prijenosa posjeda dolazi u trenutku kada je Virginia obavijestila roba (time i nećaka). To je
traditio brevi manu prijenos posjeda, čime nećak steječe i animus.Postoji i pravni razlog.

Primjer 2:
Aulus upadne s grupom naoružanih članova obitelji na zemljište Iavolenusa dok je ovaj bio na tržnici u
Rimu. Nakon njegova povratka Aulus ga ne pušta natrag na zemljište.

1. Objasnite stanje posjeda stvari kronološki (D.41,2,6,1, str. 213).

2. Što može učiniti Iavolenus da pribavi posjed natrag?
3. Kakvo je stanje s Iavolenovim susjednim pašnjakom na kojem nema Aulusovih članova obitelji?

1.To nemam zapisano pa si rađe sami riješite kako ne bih nešto pogriješila. Dvojba je je li posjed
stečen clam ili vi. Prema Labeonu je clam. A, drugo mišljenje, vi, kaže da u trenutku kada Aulusovi
nisu dozvolili ulazak na zemljište je posjed stečem.
2. Interdicta de vi armata.
3.Taj posjed nema nikakve veze s Aulusom jer se on na njemu ne nalazi.
Primjer 3:

Publius je Gaiusov nasljednik te je odlučio platiti njegove dugove i izvršiti legate. Prema jednoj od
odredbi legata trebao bi predati roba Seiusa Spuriusu te mu ga tako i šalje. Rob dolazi Spuriusu i kaže
da ga šalje Publius. Spurius ne znajući za legat misli da mu je roba kao dobrom prijatelju Publius
darovao.

1. Je li Publius postao vlasnik roba? Objasnite.

2. Koje su pretpostavke za traditio? Što je to putativni titul?

1. Nije postao vlasnik jer nije valjan iusta causa - mora biti objektivno valjan.
2. To vam piše u knjizi.

Primjer 4:

Rufus je posjetio kiparicu Aureliu te kupuje od nje kip božice Diane. Kip nije mogao odmah uzeti pa
dolazi nakon dva tjedna. Pogreškom mu je predan kip božice Venere, no ni on to nije odmah primjetio.

1. Je li došlo do prijenosa vlasništva?

Nije jer pravni posao nije bio valjan. Iusta causa se mora odnosti na konkretnu stvar, a u ovom slučaju
se odnosilo na drugi predmet.

Primjer 5:

Gaj je prodao 2 roba Quintusu te ih povratkom u njegov dom predaje Quintusu. Na povratku Quintusa
u Capuu napadnu razbojnici i odvedu robove. Nakon što su im robovi rekli, znajući da su robovi prije
pripadali Gaju ponude mu da ih otkupi, što on i učini. No i Quintus se vraća u Rim te navraća kod Gaja
kod kojeg vidi robove te ih traži natrag.

1. Objasnite pravni položaj Gaja i Quintusa te kojim će se pravnim sredstvima sukobiti (actio, exceptio,
replicatio) ako Gaj odbije vratiti robove.

Prvo je Gaj posjednik i kviritski vlasnik, zatim Qiuntus postaje posjednik ex iusta causa i bonitarni
vlasnik. Nakon toga su razbojnici posjednici. Nakon što otkupi robove, Gaj postaje vlasnik malae fidei.
Quintus s actio Publiciana dobiva vlasništvo natrag.

Primjer 6:

Fabius je posudio od Liciniusa kola. Kako mu je trebao novac, on je prodao i predao kola Marcusu koji
je bio u uvjerenju da su kola Fabiusova. Nakon tjedan dana Marcus saznaje da su kola bila posuđena
Fabiusu, no ne vraća ih Liciniusu. Nakon 14 mjeseci Liciniusu su kola zatrebala te ih traži od Fabiusa,
no otkriva da se ona nalaze kod Marcusa.

1. Tko je vlasnik kola? Objasnite kronološki slijed i stanje vlasništva.

2. Što ako je Marcus znao da su kola Liciniusova?
3. Objasnite slijed posjeda.

Malo ću ujediti 1. i 3. pitanje.

1. Licinius je vlasnik i posjednik. Fabiusu , detentor, prodaje to Marcusu te Marcus postaje posjednik i
bonae fidei possessor, a nakon 12 mjeseci i kviritski vlasnik jer MALA FIDES SUPERVENIENS NON
NOCET tj. ako naknadno bona f. possessor sazna da je bio malae f., to ne škodi njegovom p.
položaju. Marscus stječe vlasništvo originarnim načinom (usucapio). Imao je, također, iusta casu
(kupoprodaja).
2. To nemam zapisano, ali mislim da je isti slučaj kao i s Gajom i prijašnjem primjeru (vlasnik malae f.).

6.) ZALOŽNO PRAVO – PRIMJER:

Kasije pozajmljuje svom prijatelju Muciju, mjenjaču novca, iznos od 25 000 sestercija. Mucije mu treba
vratiti navedeni iznos za godinu dana. Kasije ima povjerenja da će mu prijatelj vratiti novac na vrijeme.
Uostalom, zna da Mucije ima vrijednu kuću i zbirku umjetnina iz kojih se može naplatiti.
Nakon godine dana Kasije traži povrat duga od Mucija, no uzalud, Mucije mu ne vraća novac te stoga
Kasije tuži Mucija.
U međuvremenu Mucije je pozajmio još novca od drugih osoba koji također traže naplatu svojih
tražbina. Ukupan dug nadmašuje vrijednost imovine te se u postupku ovrhe namiruju samo
djelomično. Kasije od ukupnog iznosa dobiva 9 000 sestercija.

Pitanja:
1. Kako se Kasije mogao osigurati protiv ovakvog gubitka?
2. U slučaju realnog osiguranja kako bi se mogao namiriti (opišite postupak u slučaju da se Mucije
nalazi u posjedu kuće)?
3. Što ako je Mucije predao svom bratu Luciju umjetnine te se više ne nalaze kod njega u posjedu?
4. Ako je vrijednost imovine bila 50 000 sestercija, a nakon Kasija je Philo dao 30 000 sestercija
Muciju i ugovorio hipoteku na imovini, kako će se tko namiriti? (Kasije je a) osiguran - b) neosiguran)
5. Kada će prestati Kasijeva tražbina? Što je to akcesornost?

3.) PITANJA ZA OBVEZNO PRAVO

1.) Mandatum – pojam, odgovornost, tužbe

2.) Zakašnjenje dužnika – pojam, pretpostavke, posljedice
3.) Inominatni kontrakti
4.) Mentalna rezervacija
5.) Fiducia cum creditore
6.) Vis ac metus
7.) Alternativne obveze i facultas alternativa
8.) Condictio indebiti i condictio ob causa finita
9.) Negotiorium gestio
10.) Pacta adiecta
11.) Pretpostavke za faktične mane stvari
12.) Pretpostavke za pravne mane stvari
13.) Furtum manifestum i nec manifestum
14.) Prestanak obveza – primjeri
15.) Naturalia negotii
16.) Nexum
17.) Actiones in personam i 3 primjera
18.) Culpa custodiendo i gdje je nalazimo kod realnih kontrakata
19.) Posreno i neposredno zastupstvo, koje je bilo dozvoljeno u Rimu
20.) Vis apsoluta/compulsiva
21.) Periculum est temporis
22.) Solidarne obveze i kako utrnjuju
23.) Dužnik pokloni stvari namjenjene za namirenje vjerovnikove tražbine. Čime ga vjerovnik tuži, u
kojeg roku, koga sve tuži, i kakav obvezni odnos nastaje?
24.) Mutuum – pojam, karakteristike, akcije
25.) Pravni posao – pojam, vrste
26.) Pojam i vrste poručanstva
27.) Conditiones sine causa – pojam i vrste
28.) Bludnja
29.) Culpa in concreto – u kojem je contractu, koja tužba
30.) Iniuria
31.) Naknada štete
32.) Societas
33.) Accidentalia negotii i objasni modus
34.) Objasni tužbe kurulskih edila
35.) Simulatio
36.) Obilježja obvezne činidbe
37.) Stipulatio
38.) Regula Catoniana – objasni
39.) Materijalna naknada za štetu kod emptio venditio
40.) Dolus –delikt?
41.) Legitimatio
42.) Potestativni, mikstni i kauzalni uvjeti
43.) Culpa in eligendo – pojam, primjer
44.) Odgovornost stranaka kod depositum i societas
45.) Solutio per aes et libram i acceptilatio
46.) Uzgredni uglavci uz kupoprodaju
47.) Ništavnost, pobojnost
48.) Nomen transcripticium
49.) Značajke kupovnine na latinskom i objasni laesio enormis
50.) Koji je zakon uređivao damnum iniuria datum i njegovi djelovi
51.) Actio furti
52.) Subjektivna i objektivna odgovornost za štetu

4.) PITANJA ZA STATUSNO, OBITELJSKO, NASLJEDNO I PROCESNO PRAVO

1.) fideikomisarna supstitucija

2.) querella inofficiosi testamenti
3.) hereditas petitio
4.) nasciturus pro iam nato habetur - objasni
5.) Donatio mortis causa
6.) adoptio plena i minus plena
7.) hereditas iacens
8.) Oblici sklapanja braka
9.) mancipaciona oporuka
10.) vlast pater familias nad osobama pod vlascu
11.) actiones in personam i 3 primjera
12.) podjela legislaciskog postupka
13.) Vrste legata i njihov ucinak
14.) Teorije o pravnim osobama
15.) condicio sine causa
17.) redosljed nasljeđivanja po pretorskom pravu
18.) Actio redhibitoria i Actio quanti minoris
19.) legitimatio-pojem i vrste na lat.
20.) legisakcijski postupak i vrste
21.) ograničenje djelatne sposobnosti
22.) formalno i materijalno nužno pravo
23.) ograničenja pravne sposobnosti po kriteriju časti
24.) pravne osobe i teorije
25.) nasljedni redovi po civilnom i pretorskom pravu
26.) supstitucije
27.) oporuka kod justinijana
28.) arrogatio i adoptio
29.) Narav pravnih osoba
30.) Interdikti - opiši i nabroji
31.) hereditas petitio
32.) Delatio i acquisitio, navedi podjelu acquisitio
33.) intestatno nasljeđivanje i princip reprezentacije