Atm Word

Alen Baant
6. Asinkroni nain transfera informacija
Prvi znanstveni radovi o asinkronom nainu transfera informacija (Asynchronous Transfer Mode ATM) objavljeni su 1983. godine. Francuski Cnet (Centre National d'Etudes Telecommunication, novi naziv je France Telecom R&D) razvijao je asinkrono vremensko multipleksiranje (Asynchronous Time Division Multiplexing - ATDM), a AT&T Bell radio je na razvoju brze paketske komutacije (Fast Packet Switching - FPS). Razvoj ATM-a od samog je poetka vezan uz digitalnu mreu integriranih usluga (Integrated Services Digital Network - ISDN). Plenarna Skuptina (Plenary Assembly) ITU-T-a (ITU Telecommunication Standardization Sector, tadanji CCITT - Comit Consultatif International Tlphonique et Tlgraphique) prihvatila je 1984. godine seriju preporuka I kojom je definiran ISDN. Poetna inaica ISDN-a kasnije je preimenovana u uskopojasni ISDN (Narrowband ISDN - N-ISDN), koji na korisnikom suelju omoguuje prijenosne brzine do 2 Mbit/s. Ubrzo se pokazalo da takav raspon prijenosnih brzina nije dovoljan za primjene kao to su povezivanje LAN-ova, transport videa, multimedije i dr. Stoga je razvijen model irokopojasne digitalne mree integriranih usluga (Broadband ISDN - B-ISDN) koji podrava prijenos N-ISDN kanala kapaciteta 64 kbit/s, ali prua i mogunost koritenja daleko veih prijenosnih brzina. Preporukom ITU-T I.113 definiran je pojam irokopojasnog u kontekstu komunikacija: "irokopojasna usluga ili sustav zahtijeva prijenosne kanale koji mogu podrati prijenosne brzine vee od brzine primarnog pristupa ISDN-u." Paralelno s dogaanjima u podruju B-ISDN-a, 1988. godine objedinjeni su koncepti ATDM i FPS u jedan zajedniki, nazvan ATM. ATM koristi asinkroni TDM kojim se tok korisnikih informacija pakira u kratke pakete fiksne duljine. Svaki se takav paket naziva ATM elija (ATM cell), odnosno skraeno elija. U okruju B-ISDN-a ATM-u je namijenjena uloga transportne osnove koja treba omoguiti brzi prijenos (transmission) i komutaciju (switching) informacija izmeu posluitelja irokopojasnih usluga i krajnjih korisnika. Stoga se u nazivu ove tehnologije koristi rije transfer koja ukazuje na injenicu da ATM objedinjuje funkcije prijenosa i komutacije informacija.
187
6.1. Osnovna obiljeja ATM-a

ATM je spojna tehnika komuniciranja (connection oriented - CO). To znai da se prije svakog transfera korisnikih informacija izmeu izvora i odredita mora uspostaviti veza, a po zavretku transfera informacija ta se veza raskida. Unato tome, ATM moe podrati i transport nespojnih usluga (connectionless - CL), tj. usluga datagramskog tipa (npr. transfer IP datagrama kroz ATM mreu). Osnovna usluga koju ATM prua viim protokolnim slojevima (ATM bearer service) nazvana je komutacija elija (cell relay).
6.1.1. Razlozi za uvoenje ATM-a u primjenu

Sukladno osnovnoj ideji i poetnim definicijama, ATM je bio zamiljen kao univerzalna transportna tehnologija koja omoguuje prijenos i komutaciju svih vrsta informacija - glas/govor (voice), video, podaci (data) - s kraja na kraj mree na velike udaljenosti. Koritenje jedne tehnologije rezultira utedama u izgradnji mree i poboljanjem kvalitete usluge, to je podjednako atraktivno za krajnjeg korisnika i pruatelja usluge. Veina tvrtki svoje poslovanje danas temelji na koritenju raunalne opreme i namjenskih softverskih aplikacija. Ve dulje vrijeme gotovo sve aplikacije koriste naelo rada korisnik-posluitelj (client-server), to dodatno optereuje mreu. Stoga je jedan od najvanijih parametara u dananjim komunikacijama upravo prijenosna brzina. Meutim, poveanje prijenosne brzine ne znai da e i kvaliteta usluge (Quality of Service - QoS) automatski biti bolja. To najvie ovisi o koritenoj tehnologiji transfera informacija i o njenim mehanizmima za postizanje traenog QoS-a. ATM prua odreena jamstva da e traena razina QoS-a biti ostvarena.
6.1.2. Statistiko multipleksiranje

U mrei koja koristi sinkroni nain transfera informacija (Synchronous Transfer Mode - STM), temeljen na vremenskom multipleksiranju (Time Division Multiplexing - TDM), minimalni kapacitet linka (link capacity) koji je potreban za istodobni transport odreenog broja veza jednak je algebarskom zbroju fiksnih prijenosnih brzina svih pojedinanih veza na tom linku. Kapacitet linka izraen je brojem bita koje je linkom mogue prenijeti u jedinici vremena. Engleski naziv koji se esto koristi kao pandan kapacitetu linka je irina prijenosnog pojasa (bandwidth - BW), takoer izraena brojem bita koje je linkom mogue prenijeti u jedinici vremena. Meutim, pojam irine prijenosnog pojasa tradicionalno je vezan uz frekvencijski pojas proputanja prijenosnog sustava i izraava se mjernom jedinicom herc (Hz). Stoga e u nastavku biti koriten termin kapacitet linka. Prilikom koritenja TDM-a svakom se izvoru pridjeljuje prijenosna brzina koja je jednaka vrnoj brzini izvora. Dodijeljena
6. Asinkroni na in transfera informacija
188 prijenosna brzina ne mijenja se za cijelo vrijeme trajanja veze, neovisno o stvarnoj koliini prometa koju generira izvor. Takav pristup esto vodi do neuinkovitog koritenja mrenih resursa. U ATM mrei nekoliko izvora takoer koristi zajedniki link, ali se pritom podaci iz pojedinih izvora statistiki multipleksiraju na link. Na taj se nain postie dobitak u iskoritenju raspoloivog kapaciteta linka. Spomenuti dobitak mogue je iskoristiti za prijenos informacija neke druge veze. Nadalje, statistiko multipleksiranje omoguuje da se informacije iz nekoliko izvora multipleksiraju na zajedniki link iji je kapacitet manji od zbroja vrnih brzina pojedinanih izvora. Opravdanje za takav pristup koritenju linka lei u pretpostavci da su veze meusobno nekorelirane i da e se vrlo rijetko dogoditi da se u svim vezama podaci moraju istodobno prenositi vrnom brzinom. Dakle, statistiko multipleksiranje omoguuje optimalno koritenje kapaciteta linka.
6.1.3. ATM elija

Poboljanje uinkovitosti transfera informacija u irokopojasnoj mrei koje se postie promjenjivom duljinom paketa puno je manje od poboljanja koje je mogue postii paketima fiksne duljine. Fiksna duljina paketa doprinosi veoj brzini komutiranja i smanjenju sloenosti hardvera. Stoga su eksperti ITU-T-a odluili da se u ATM mreama koriste elije. Svaka se elija sastoji od zaglavlja (header) i korisnikog polja (information field) u kojem se prenose korisnike informacije (De Pryker [1995]). Korisniko polje ATM elije ponekad se naziva i korisniki sadraj (payload) elije. Duljina elije utjee na sljedee parametre: uinkovitost prijenosa korisnikih informacija ATM elijama, vrijeme prijenosa elije na link (cell transmission time), kanjenje: paketizacijsko kanjenje, kanjenje u repovima ekanja, kolebanje kanjenja i depaketizacijsko kanjenje.
Uinkovitost prijenosa korisnikih informacija ATM elijama T/H ovisi izmeu ostalog i o omjeru duljine zaglavlja elije H i duljine korisnikog polja elije L, pri emu su obje veliine izraene brojem okteta: T/H = L/(L + H). Vea duljina korisnikog polja uz istu duljinu zaglavlja daje veu uinkovitost prijenosa korisnikih informacija ATM elijama. Nadalje, vea duljina elije utjee na vee paketizacijsko kanjenje jer je potrebno vie vremena da se podaci generirani nekom osnovnom uslugom ubace u korisniko polje elije. Dakle, glede uinkovitosti prijenosa korisnikih informacija poeljno je da je elija to dulja, a glede kanjenja da je to kraa. Pri odabiru konane duljine
189 elij e pref erira na je vrije dno st izm eu 32 i 64 okte ta. Stud ijsk a sku pina ITU -T-a SG XVI II na svo m zasj eda nju u lipnj u 198 9. u Gen evi odlu ila je da dulji na kori sni kog polj
6.1. Osnovna obiljeja ATM -a
a elij e izno si 48 okte ta, a dulji na zagl avlj a 5 okte ta. Dak le, uku pna dulji na AT M elij e izno si 53 okte ta. To no ozn aav anje i stru ktur a AT M elij e defi nira ni su ITU -T prep oruk om I.36 1. Okt eti svak e elij e alj u se redo m od okte ta ozn aen og broj em 1 pa sve do okte ta ozn aen og broj em 53, to zna i da se prvo alje zagl avlj e elij e (Sl. 6.1).
Bito vi unut ar svak og okte ta alj u se redo m, od bita najv ee tei ne (Mo st Sign ifica nt Bit MS B) pa sve do bita naj man je tei ne (Lea st Sign ifica nt Bit LSB ).
^-zaglavlje ATM elije (5 okteta)- 4 okteta zaglavlja HEC 4-1 oktet > korisniko polje (48 okteta)
4 ---------------------------------- ------ ATM elija (53 okteta) -------------------------------------------
Sl. 6.1 Struktura ATM elije Zaglavlje ATM elije je relativno veliko u odnosu na korisniko polje. Protokolni pretek (overhead) na sloju ATM-a iznosi 5/53, tj. 9,43%. Upravo taj veliki protokolni pretek, koji mnogi nazivaju "porez na elije" (cell tax), predstavlja jednu od osnovnih zamjerki ATM-u. Veina drugih paketskih protokola ima puno manji protokolni pretek. Na primjer, u Ethernet mreama na podsloju MAC protokolni pretek za sluaj prijenosa okvira maksimalne duljine iznosi samo 1,19%. Pridjev asinkroni u nazivu ove tehnologije dolazi od injenice da se elije unutar pojedinih veza mogu pojavljivati u nepravilnim vremenskim intervalima (Sl. 6.2).
elija iz izvora 1 elija iz izvora 2 elija iz izvora 3
k/zM i v//mm
V/A
nedodijeljena ili prazna elija
Sl. 6.2 Multipleksiranje elija iz vie izvora na zajedniki link Korisnika se informacija prije slanja na link privremeno sprema u memoriju. Zatim se, kad dosegne potrebnu veliinu, ubacuje u eliju koja se tada alje na prijenosni medij i prenosi mreom do odredita (Kos et al. [1999]). Ako u bilo kojem trenutku nema korisnike informacije raspoloive za prijenos, alje se nedodijeljena elija (unassigned cell) ili prazna elija (idle cell). ATM elije dolaze na odredite po istom redoslijedu po kojem su i poslane iz izvora, to znai da ATM mrea uva integritet poretka elija (cell sequence integrity).
190
6.2. ProtokoIna arhitektura ATM mree
6.2. Protokolna arhitektura ATM mree

Na slian nain kao to je standardizacijska organizacija ISO (International Organization for Standardization) definirala slojeviti model mrenih usluga i protokola nazvan OSI RM (Open Systems Interconnection Reference Model), ITU-T je definirao referentni protokolni model B-ISDN-a (B-ISDN Protocol Reference Model - B-ISDN PRM). Modelom B-ISDN PRM opisan je protokolni sloaj ATM mree (Hndel [1998]). Polaznu toku u procesu standardizacije B-ISDN PRM-a predstavlja ITU-T preporuka I.320 koja uvodi koncept odvojenih ravnina zbog razdvajanja korisnikih funkcija, upravljakih funkcija i funkcija upravljanja mreom. Nakon potrebnih dorada i prilagodbi potrebama irokopojasne mree, ITU-T je objavio preporuku I.321 kojom je B-ISDN PRM u potpunosti definiran. Funkcije slojeva i odnosi izmeu protokolnih slojeva B -ISDN-a specificirani su ITU-T preporukama I.321 i I.413. B-ISDN PRM (Sl. 6.3) sastoji se od triju ravnina: korisnika ravnina (userplane) - obuhvaa funkcije transfera korisnike informacije ATM mreom, upravljaka ravnina (controlplane) - uglavnom sastavljena od signalizacijskih informacija i protokola, i ravnina upravljanja mreom (managementplane) - namijenjena odravanju (maintenance) mree i obavljanju funkcija bitnih za rad mree (operationalfunctions); odgovorna je za provoenje koordinacije izmeu korisnike i upravljake ravnine.
Sl. 6.3 Referentni protokolni model B-ISDN-a Ravnina upravljanja mreom obuhvaa dvije vrste funkcija, nazvane funkcijama upravljanja slojevima (layer management) i funkcijama upravljanja ravninama (plane management). Upravljanje ravninama nema slojevitu strukturu. Upravljanje slojevima, detaljno opisano preporukom ITU-T Q.940, ima slojevitu strukturu i obavlja funkcije koje se odnose na resurse i parametre smjetene u upravljakim protokolnim entitetima (npr. meta-signalizacija). 191 Upravljanje slojevima upravlja informacijskim tokovima namijenjenim radu, administriranju i odravanju mree (Operation, Administration and Maintenance - OAM). Korisnika ravnina prua mogunosti za transfer korisnikih informacija. U korisniku ravninu ugraeni su i mehanizmi upravljanja prometnim tokovima (flow control) i oporavka sustava od pogreaka (error recovery). Upravljaka ravnina, jednako kao i korisnika, ima slojevitu strukturu. Ova je ravnina odgovorna za obavljanje funkcija upravljanja pozivima (call control) i upravljanja vezama (connection control). U upravljaku ravninu ukljuene su sve funkcije potrebne za uspostavu, odravanje (nadzor) i raskid poziva, odnosno veza. Fiziki sloj (Physical Layer - PHY) i sloj ATM-a (ATM Layer) obavljaju iste funkcije u upravljakoj i korisnikoj ravnini. Meutim, sloj prilagodbe ATM-a (ATM Adaptation Layer - AAL) ponekad moe u upravljakoj ravnini obavljati funkcije razliite od onih u korisnikoj ravnini. Slina je situacija i u viim slojevima B-ISDN PRM-a. Ve je ranije spomenuto da je B-ISDN PRM kreiran po uzoru na OSI RM koji sadri sedam slojeva. Takvu je slojevitu strukturu mree mogue primijeniti i u B -ISDN PRM-u. Meutim, egzaktan odnos izmeu niih slojeva referentnog modela OSI i niih slojeva u B -ISDN PRM-u jo uvijek nije u potpunosti razjanjen. Fiziki sloj ATM-a mree i fiziki sloj OSI RM-a obavljaju identine funkcije. Nadalje, sloj ATM-a predstavlja donji dio drugog sloja referentnog modela OSI RM. Bitna razlika izmeu modela ATM mree i OSI RM-a javlja se na sloju AAL.
AAL r
paralelni" prijenos,. H ATM-SAP~| sloj ATM-a
AAL PDU
H PHY-SAP~f PHY
II
I
ATM elija
serijski prijenos
_n_r
slijed bita
Sl. 6.4 Protokolne podatkovne jedinice u modelu ATM-a Slinost s modelom OSI RM postoji i glede mehanizma kreiranja protokolnih podatkovnih jedinica (Protocol Data Unit - PDU) i njihove razmjene izmeu slojeva ATM mree (Sl. 6.4). Prilikom slanja korisnike informacije sloj AAL prihvaa protokolnu podatkovnu jedinicu vieg sloja (npr. IP datagram). Na sloju AAL IP datagram postaje servisna podatkovna jedinica (Service Data Unit
192 - SDU) kojoj AAL dodaje protokolnu upravljaku informaciju (Protocol Control Information PCI) u obliku zaglavlja. Na taj nain nastaje AAL PDU. Sloj AAL predaje tako formirani PDU sloju ATM-a koji ga prihvaa kao ATM SDU duljine 48 okteta. Sloj ATM-a mu dodaje vlastito zaglavlje duljine 5 okteta i kreira ATM PDU, tj. ATM eliju duljine 53 okteta. Konano, sloj ATM-a predaje ATM eliju fizikom sloju koji korisniku informaciju tretira kao slijed bita, odnosno okteta. U prijemnom smjeru zbiva se obratan proces predaje protokolnih podatkovnih jedinica izmeu slojeva.
Korisniki pristup B-ISDN-u

Referentna konfiguracija uskopojasnog ISDN-a, koja se koristi za osnovni (Basic Rate Access BRA) i primarni (Primary Rate Access - PRA) pristup korisnika N-ISDN-u, primijenjena je s malim izmjenama i u B-ISDN-u. Referentna konfiguracija korisnikog pristupa irokopojasnoj mrei temelji se na funkcijskim skupinama i referentnim tokama (Sl. 6.5) (Hndel [1998]).
^ privatni B-ISDN B-TE1 B NT2 B-N 1 2 1
T
-javni B-ISDNB-NT1
funkcijska skupina
B-NT1
B
R TE2 ili B-TE2 B-TA
SB |- referentna toka
Sl. 6.5 Referentna konfiguracija korisnikog pristupa B-ISDN-u irokopojasno zakljuenje mree B-NT1 (Broadband Network Termination -B-NT) obuhvaa funkcije koje su ekvivalentne funkcijama prvog sloja OSI RM-a. Primjeri tih funkcija su zakljuenje prijenosne linije, OAM funkcije i dr. irokopojasno zakljuenje mree B -NT2 obuhvaa funkcije koje su ekvivalentne funkcijama prvog i viih slojeva OSI RM-a: multipleksiranje, demultipleksiranje i koncentriranje prometa, pohrana ATM elija u spremnike, upravljanje korisnikim parametrima (Usage Parameter Control - UPC), obavljanje procedura signalizacijskog protokola i dr. Definirane su dvije vrste irokopojasne krajnje opreme, odnosno irokopojasnih terminala (Broadband Terminal Equipment - B-TE): B-TE1 i B-TE2. B-TE1 moe obavljati funkcije koje se podudaraju sa standardom B-ISDN suelja. irokopojasni prilagodnik korisnike opreme B-TA (Broadband Terminal Adapter) obuhvaa funkcije koje se odnose na prvi i vie slojeve OSI RM-a, a koristi se za prilagodbu terminala B-TE2 ili TE-2 prema B-ISDN suelju. Preko suelja UB irokopojasno zakljuenje mree povezuje se s B-ISDN centralom.
193
6.2.1. Suelja u ATM mreama

Temeljne preporuke ATM-a definiraju nekoliko standardnih suelja (Tablica 6.1). Cilj koritenja standardnih suelja je omoguiti meusobno povezivanje ATM komutatora (ATM switch) i krajnjih ureaja (Data Terminal Equipment -DTE) koji potjeu od razliitih proizvoaa (Ginsburg [1999]). Tablica 6.1 Vrste suelja u ATM mreama
suelje izmeu krajnji sustav privatna ATM mrea javna ATM mrea krajnji sustav privatni UNI privatni UNI javni UNI privatna ATM mrea privatni UNI IISP, PNNI javni UNI, (AINI) javna ATM mrea javni UNI, (AINI) javni UNI, (AINI) B-ICI, (AINI)
Suelje UNI
Postoje dvije varijante suelja UNI (User-Network Interface): privatno suelje UNI (private UNI) i javno suelje UNI (public UNI) (ATM Forum [1995]). Privatno suelje UNI koristi se za povezivanje krajnjih ATM ureaja (ATM edge device) s privatnom ATM mreom (Sl. 6.6).
krajnji ATM ureaj privatni UNI ATM komutator privatne mree javnj UNI ATM komutator javne mree
krajnji ATM ureaj
javni
UNI
korisniko podruje -----------------------------------j^-------- pruatelj usluge
Sl. 6.6 Suelje ATM UNI
6.2. Protokolna arhitektura ATM mree
Za razliku od privatnog, javno suelje UNI omoguuje povezivanje krajnjeg ATM ureaja izravno s javnom ATM mreom (Sl. 6.6). Osnovna razlika izmeu privatnog i javnog suelja UNI je u adresiranju. Dok se na privatnom koristi format adresiranja nazvan AESA (ATM End System Address), na javnom suelju UNI dominira uporaba adresnog formata definiranog preporukom ITU-T E.164. U budunosti e se umjesto javnog suelja UNI moi koristiti suelje AINI. Takoer treba spomenuti i rezidencijalni UNI u podruju pristupnih mrea. U ljeto 1995. godine pojavljuje se inaica UNI 3.1. To je ujedno posljednja integralna inaica standarda suelja UNI. Kasnije su definirane odvojene preporuke za signalizaciju na suelju UNI (UNI Signaling 4.0), za prometno upravljanje (Traffic Management 4.0), itd.
194
Suelje NNI
Suelje izmeu dvaju meusobno povezanih ATM komutatora naziva se suelje mrea -vor, odnosno suelje mrea-mrea (Network-Node Interface, odnosno Network-Network Interface NNI). Prva implementacija suelja NNI, nazvana privatno suelje NNI (Private NNI - PNNI), bila je namijenjena privatnim ATM mreama. PNNI omoguuje meusobno povezivanje ATM komutatora unutar privatne mree i meusobno povezivanje privatnih mrea. Standardiziranjem suelja PNNIvl.0 (ATM Forum, 1996.) omogueno je i meusobno povezivanje ATM komutatora razliitih proizvoaa. Osim to ima znaenje i ulogu suelja, PNNI je ujedno i protokol za povezivanje ATM komutatora (trunking), usmjeravanje i signalizaciju u ATM mreama. Protokolu PNNI prethodio je usmjerivaki protokol IISP (Interim Inter-switch Signaling Protocol), koriten u ATM komutatorima koji moraju podrati komutirane veze (Switched Virtual Connection - SVC), a ne podravaju protokol PNNI. Javno suelje NNI (public NNI) namijenjeno je meusobnom povezivanju ATM komutatora unutar javne mree jednog operatora, odnosno pruatelja usluge. Iako postoji evidentna razlika u podruju primjene suelja PNNI i javnog suelja NNI, na javnom suelju NNI takoer se koristi protokol PNNI. Standardizacija javnog suelja NNI je pod ingerencijom organizacije ITU-T. Meutim, s obzirom da je ITU-T kasnio s donoenjem konkretnog standarda za to suelje, proizvoai opreme prihvatili su PNNI kao zamjenu za javni NNI. Na taj nain je ATM Forum postao dominantna organizacija u procesu standardizacije javne ATM mree.
Suelje B-ICI
ATM Forum je tijekom 1995. i 1996. godine definirao standarde irokopojasnog suelja namijenjenog meusobnom povezivanju ATM mrea razliitih operatora (B -ISDN Inter Carrier Interface - B-ICI). Osnovni cilj primjene suelja B-ICI je omoguiti krajnjim korisnicima koritenje usluga s kraja na kraj mree, i to na transparentan nain, neovisno o putu kojim e se njihove informacije transferirati kroz mree razliitih operatora. Specifikacija suelja B-ICI temelji se na protokolima B-ISUP (Broadband ISDN User Part) i MTP Level 3 (Message Transfer Part). Najnovija inaica ovog suelja je B-ICI 2.1.
Suelje AINI
ATM Forum je 1999. godine objavio prvu specifikaciju meumrenog ATM suelja (ATM Inter-Network Interface - AINI). Suelje AINI primarno je namijenjeno meusobnom povezivanju ATM mrea koje interno koriste meusobno razliite signalizacijske protokole (na primjer, jedna mrea koristi PNNI, a druga B-ISUP). AINI podjednako podrava i meudjelovanje dviju mrea koje interno koriste protokol PNNI. Na Sl. 6.7 prikazan je primjer
195
implementacije suelja AINI u ATM mrei. Pritom mree A, B i C mogu biti javne (carrier network) ili privatne (enterprise network).
AINI mrea A mrea B AINI mrea C
- UNI
- UNI
krajnji sustav 1
krajnji sustav 2
Sl. 6.7 Suelje AINI
6.3. Fiziki sloj ATM-a

Najnii sloj u referentnom protokolnom modelu ATM-a je fiziki sloj (De Pryker [1995]). Osnovna funkcija fizikog sloja je prijenos ATM elija izmeu dva entiteta ATM mree. U smjeru predaje fiziki sloj prikuplja ATM elije koje dolaze sa sloja ATM-a i formira kontinuirani slijed bita koje alje na prijenosni medij. Bitovi se prenose medijem do odredita informacije. Fiziki sloj na odreditu mora razluiti ATM elije iz primljenog slijeda bita i predati ih sloju ATM -a. Dakle, fiziki sloj prua sloju ATM-a usluge slanja i prijema ATM elija, ime je postignuta neovisnost sloja ATM-a o prijenosnom mediju.
sloj ATM-a
podsloj TC fiziki sloj ^ (PHY)

v
podsloj PMD
prijenosni medij
Sl. 6.8 Struktura fizikog sloja ATM-a Fiziki sloj ATM-a podijeljen je u dva podsloja: podsloj ovisan o fizikom mediju prijenosa (Physical Medium Dependent - PMD) i podsloj pribliavanja prijenosu (Transmission Convergence - TC) (Sl. 6.8). PMD je izravno vezan uz prijenosni medij i prijenosnu brzinu. Osnovne funkcije koje obavlja podsloj PMD su prilagodba signala prijenosnom mediju, sinkronizacija na razini bita (bit timing) i linijsko kodiranje. Podsloj TC neovisan je o fizikom mediju prijenosa, a obavlja neophodne funkcije konvergencije prema fizikom mediju
196
prijenosa. Na fizikom sloju ATM-a mrea uglavnom se koriste ve postojei transmisijski PDH (Plesiochronous Digital Hierarchy) i SDH (Synchronous Digital Hierarchy)/SONET (Synchronous Optical Network) sustavi. Razlog tome su manji trokovi izgradnje ATM mrea. Uvoenje novog naina prijenosa elija na fizikom sloju zahtijevalo bi potpunu zamjenu PDH i SDH ureaja (multipleksori, prospojnici, regeneratori) novim ATM ureajima. Izgradnja takvih ATM mrea bila bi bitno skuplja, to bi za operatore predstavljalo neprihvatljive investicijske trokove. Stoga je prijenos slijeda ATM elija (cell stream) razvijen primarno za potrebe privatnih ATM mrea, iako standardi predviaju i njegovo koritenje na javnom suelju UNI i na suelju PNNI. U segmentu privatnih ATM mrea ionako nema implementiranih PDH i SDH sustava pa uvoenje novog naina prijenosa elija ne zahtijeva dodatne trokove izgradnje takvih mrea. U postupku standardizac ije fizikog sloja ATM-a tri su organizacije dale dominantan doprinos: ANSI (American National Standards Institute), ITU-T i ATM Forum (Ginsburg [1999]). Pregled prijenosnih sustava koji se koriste u javnim i privatnim ATM mreama prikazan je tablicom (Tab lica 6.2). Tablica 6.2 Pregled standarda na fizikom sloju ATM-a mrea
PDH javne ATM mree DS1, E1, J2, E2, E3, DS3, E4 A/x 1,544 Mbit/s i Nx2,048 Mbit/s (Inverse Multiplexing for ATM IMA) ne koristi se SDH/SONET STS-1, STM-1, STS-3c, OC-3c, STM-4, STS-12c, OC-12c, STM-16, STS-48c, OC-48c STS-1 (12,96 Mbit/s, 25,92 Mbit/s, 51,84 Mbit/s) STM-1, STS-3c, OC-3c, STM-4, STS-12c, OC-12c, prijenos slijeda ATM elija 622,080 Mbit/s i 2488,32 Mbit/s
privatne ATM mree
155,520 Mbit/s, 622,080 Mbit/s, 2488,32 Mbit/s i standard ATM25
Pored suelja navedenih u tablici, u ATM mreama koriste se i druga suelja (Ginsburg [1999]): ATM DXI (ATM Data Exchange Interface), FUNI (Frame Frame Based User-to-Network
6.3. Fizi ki sloj ATM-a
Interface), UTOPIA (Universal Test & Operations Interface for ATM) i dr. Proizvoai mrene opreme prestali su proizvoditi mrenu opremu koja podrava suelje TAXI (Transport Asynchronous Transmitter/Receiver) i ATM suelje koje se temelji na standardu Fibre Channel. Najee koriteni prijenosni medij u javnim ATM mreama su optike niti, zbog manjih udaljenosti izmeu umreenih ureaja. Nasuprot tome, u privatnim se ATM mreama ee koriste i upredene parice (Twisted Pair - TP), a rjee i koaksijalni kabeli. To je omogueno relativno malim udaljenostima izmeu umreenih ureaja u privatnim mreama. Izravne posljedice primjene upredenih parica su jednostavnija i jeftinija instalacija i odravanje sustava.
197
6.3.1. Podsloj TC
Osnovne funkcije koje obavlja podsloj TC su (Hndel [1998]): usklaivanje brzine prijenosa elija (cell rate decoupling), generiranje i provjera polja HEC (Header Error Control), raspoznavanje granica elije (cell delineation) i pakiranje elija (cell mapping). Navedene etiri funkcije specifine su za fiziki sloj ATM-a, odnosno B-ISDN-a. Ostale funkcije koje obavlja podsloj TC vezane su uz prijenosni sustav koji se koristi u podlozi.
Usklaivanje brzine prijenosa elija

Slijed elija na prijenosnom mediju mora biti neprekinut, to znai da izmeu bilo koje dvije uzastopne elije ne smije biti praznina. Meutim, elije koje generira sloj ATM -a, zajedno s elijama za nadzor i odravanje koje generira fiziki sloj, ne tvore uvijek neprekinuti slijed elija. Stoga se na fizikom sloju u predajni slijed ubacuju prazne elije (idle cells). U prijemniku je potrebno na fizikom sloju izdvojiti prazne elije iz primljenog slijeda kako se one ne bi prenosile na sloj ATM-a. Proces umetanja praznih elija u predajnom smjeru i njihovog vaenja iz primljenog slijeda naziva se usklaivanje brzine prijenosa elija. Prazne elije raspoznatljive su po specifinom sadraju zaglavlja. Prva tri okteta sadre isti slijed od osam bita: 00000000, etvrti oktet sadri slijed bita 00000001, a peti oktet zaglavlja je polje HEC. Svaki oktet korisnikog polja prazne elija sadri bite 01101010. Meutim, u nekim sluajevima se usklaivanje brzine kojom sloj ATM -a generira elije s prijenosnom brzinom na fizikom sloju odvija na sloju ATM -a pomou nedodijeljenih elija. Preciznije, ako se na fizikom sloju koristi SDH sustav ili izravni prijenos elija, tada se usklaivanje brzine kojom sloj ATM-a generira elije s prijenosnom brzinom na fizikom sloju odvija pomou praznih elija, a u sluaju koritenja SONET-a pomou nedodijeljenih elija.
Upravljanje ispravnou sadraja zaglavlja elije

U ATM mreama se od pogreaka nastalih za vrijeme prijenosa informacija (radi se o pogrekama koje uslijed elektromagnetskih utjecaja i smetnji nastaju na simbolima prenoenim medijem) titi iskljuivo zaglavlje elije, dok se korisniko polje titi na viim protokolnim slojevima. Opravdanje za takvu politiku lei u injenici da je za brzinu rada ATM mree najvanije da svaka elija stigne na ispravno odredite. Pritom ispravnost sadraja korisnikog polja elije ima manji znaaj. Zaglavlje ATM elije titi se od pogreaka metodom nazvanom upravljanje ispravnou sadraja zaglavlja elije (Header Error 198 Control - HEC) (De Pryker [1995]). Odabrana kodna rije duljine osam bita (polje HEC, Sl. 6.1) omoguuje otkrivanje viestrukih pogreaka i ispravljanje jednostrukih pogreaka. Polje HEC generira se pomou metode CRC. Osnovno naelo funkcioniranja metode HEC, specificirano preporukom ITU-T I.432, prikazano je na Sl. 6.9. Metoda HEC prvo je bila definirana za uporabu na suelju UNI, a kasnije je mogunost njenog koritenja proirena i na ostala suelja ATM mree.
otkrivene pogreke na veem broju bita (elija odbaena) pogreka otkrivena (elija odbaena)
Nakon inicijalizacije prijemnika proces otkrivanja pogreaka u zaglavlju elija ulazi u stanje ispravljanja jednostruke pogreke bita (single bit error correction mode). To se stanje smatra osnovnim nainom rada. Ukoliko je otkrivena jednostruka pogreka, prijemnik je ispravlja i prelazi u stanje otkrivanja (detection mode). Ukoliko je pak otkrivena viestruka pogreka, tj. jednostruke pogreke na veem broju bita, elija je odbaena i prijemnik prelazi u stanje otkrivanja. U s tanju otkrivanja sve elije u kojima je otkrivena pogreka u zaglavlju bivaju odbaene, bilo da se radi o jednostrukoj ili viestrukoj pogreci. im prijemnik otkrije jednu eliju koja nema pogreku u zaglavlju, proces otkrivanja pogreaka u zaglavlju elija vraa se u stanje ispravljanja jednostruke pogreke. Prikazana metoda otklanjanja pogreaka osigurava oporavak sustava od jednostrukih
pogreaka bita, kao i malu vjerojatnost neispravnog prijema elija s pogrekama u zaglavlju u sluaju kad su u prijenosu prisutne usnopljene pogreke.
Raspoznavanje granica elija

ITU-T preporukom I.432 definiran je algoritam za raspoznavanje granica elija (Hndel [1998]), koji u prijemniku otkriva gdje poinje prvi bit i gdje zavrava zadnji bit svake elije. Raspoznavanje granica elija ne smije ovisiti o vrsti mrenog suelja niti o vrsti prijenosnog sustava. Mehanizam raspoznavanja granica elija temelji se na korelaciji izmeu prva etiri okteta zaglavlja i polja HEC (posljednji oktet zaglavlja). Dijagram stanja procesa
199
raspoznavanja granica elija prikazan je na Sl. 6.10, pri emu su HUNT, PRESYNCH i SYNCH stanja tog procesa. HUNT je poetno stanje u kojem nema sinkronizma izmeu prijemnika i primljenog slijeda elija, PRESYNCH je stanje predsinkronizma, a SYNCH je stanje potpune sinkroniziranosti prijemnika. Cjelobrojne konstante ALPHA i DELTA ovisne su o vrsti prijenosnog sustava.
neispravan HEC nastupio uzastopno ALPHA puta
provjera elija po elija
ispravan HEC nastupio uzastopno DELTA puta
Sl. 6.10 Proces raspoznavanja granica ATM elija Korisniko polje ATM elije kodirano je u predajniku pseudosluajnim slijedom. Na taj nain bitno je smanjena vjerojatnost da unutar 48 okteta korisnikog sadraja neki slijed bita bude protumaen kao zaglavlje elije (Lee et al. [1996]).
Pakiranje ATM elija u SDH/SONET okvire

Naela pakiranja ATM elija u SDH/SONET i PDH okvire definirana su preporukama ATM Foruma i ITU-T-a. Ilustracije radi, u nastavku su opisana naela pakiranja ATM elija u SDH STM-1 okvire (Sl. 6.11) i pakiranja ATM elija u PDH E1 okvire (Sl. 6.12). Prilikom pakiranja u STM-1 okvire, ATM elije pakiraju se u kontejner C-4 (Container - C) kojem se dodaje zaglavlje puta (Path Overhead - POH) i na taj se nain formira virtualni kontejner VC-4 (Virtual Container - VC). Prvi oktet virtualnog kontejnera VC-4 moe zapoeti bilo gdje unutar STM-1 okvira, ne raunajui polja SOH i POH. Nakon dodavanja AU -4 pokazivaa (Administrative Unit - AU), koji oznaava sam poetak virtualnog kontejnera unutar polja korisnikog sadraja (payload), nastaje administrativna jedinica AU-4 koja zajedno s dodanim zaglavljem dionice (Section Overhead - SOH) tvori potpuni STM-1 okvir. S obzirom da su ATM elije veliine 53 okteta, a podruje u SDH okviru predvieno za smjetaj elija iznosi 2340 okteta, broj
2GG
elija u SDH okviru ne moe biti cjelobrojan pa je dozvoljeno da ATM elije prelaze preko granica okvira.
-261 oktet (STS-4c SPE ili VC-4-4c)-9 okteta SOH POH
_
_
a k a
_
_
-260 okteta (C-4)ATM elija
Sl. 6.11 Pakiranje ATM elija u STM-1 okvire Koliina korisnikog sadraja prenesenog izmeu dvaju ATM ureaja manja je od one koja izravno proizlazi iz nominalne prijenosne brzine. Uzrok tome je to u STM-1 okviru ne potjeu svi okteti od izvornog toka ATM elija. Ako se od prijenosne brzine 155,520 Mbit/s (brzina na fizikom sloju) oduzme 5,76 Mbit/s, koliko otpada na oktete SOH i POH, za prijenos ATM elija ostaje raspoloivo 149,760 Mbit/s.
kanal E1 okviri 1 2 3 4 5 kanal 0
16 -E1 okvir - 32 kanalaATM elija zaglavlje korisniko polje
Sl. 6.12 Pakiranje ATM elija u E1 okvire Prijenosne brzine 1,544 Mbit/s (DS1) i 2,048 Mbit/s (E1) esto se susreu u mreama ireg podruja (Wide Area Network - WAN). Pakiranje ATM elija u E1 okvire temelji se na 32-kanalnoj strukturi E1 okvira (Sl. 6.12). Nulti kanal prenosi informacije uokvirenja (framing) i informacijskog OAM toka F3, dok je kanal 16 rezerviran za prijenos signalizacije. Samo pakiranje elija u raspoloive dijelove E1 okvira definirano je preporukom ITU-T G.804. Kanali od 1 do 15 i od 17 do 31 koriste se za prijenos ATM elija. Nije definiran
201 nika kav strik tni odno s izme u poe tka AT M elij e i poe tka E1 okvi ra. Dru gim rije ima, AT M elij a mo e zapo eti bilo gdje unut ar dijel a okvi ra
nami jenje nog prije nosu elij a (isto kao i kod DS1 ). Od prije nosn e brzi ne na fizi kom sloju (2,0 48 Mbit /s), za prije nos AT M elij a ostaj e rasp oloi vo 1,92 Mbit /s.
Prijenos slijeda elija

Pored mogunosti da se ATM elije prenose pomou SDH i PDH sustava, postoji i dodatna opcija nazvana prijenos slijeda elija (cell stream). Pojam slijeda elija u ovom kontekstu znai da se na fizikom sloju elije ne pakiraju u okvire drugih prijenosnih sustava, ve se prenose samostalno u kontinuiranom slijedu (Sl. 6.13) (De Pryker [1995]).
27 PL-OAM ili prazna elija 1 elija ATM sloja 26 elija ATM sloja 27 PL-OAM ili prazna elija
------------------------------------------------------------- r*
Sl. 6.13 Prijenos slijeda elija Ovo suelje definirano je za prijenosne brzine 155,520, 622,080 i 2.488,320 Mbit/s. Kako bi se izbjegli problemi kod sueljavanja s ATM sustavima iji se fiziki sloj temelji na SDH sustavima, specificiran je sljedei nain prijenosa elija. U neprekinutom slijedu elija na fizikom sloju najvie 26 uzastopnih elija smije potjecati od korisnika, a nakon njih obavezno slijedi jedna prazna elija ili jedna elija namijenjena radu, administriranju i odravanju ATM mree na fizikom sloju (Physical Level-OAM - PL-OAM). Kod izravnog prijenosa elija brzinom 155,520 Mbit/s, tono 5,76 Mbit/s otpada na prazne ili OAM elije, to po iznosu u potpunosti odgovara koliini informacije sadranoj u SOH i POH STM-1 okvira u jedinici vremena. ATM Forum definirao je i suelje nazvano CB1G (Cell Based 1 Gigabit) koje se takoer temelji na prijenosu slijeda elija. Nakon 431 uzastopne ATM elije s korisnikim sadrajem, ubacuje se jedna F3 OAM elija il i prazna elija. Na taj se nain svake sekunde s fizikog sloja na sloj ATM -a moe prenijeti najvie 997,6851 Mbit informacije.
6.4. Sloj ATM-a

Sloj ATM-a u potpunosti je neovisan o fizikom mediju koritenom za prijenos ATM elija (Hndel [1998]). Sloj ATM-a omoguuje transparentan transfer ATM elija vezama koje se uspostavljaju sukladno prometnim ugovorima sklopljenim prije uspostave veza. U ATM komutatorima u korisnikoj ravnini ATM PRM-a implementirani su samo fiziki sloj i sloj ATM-a. Sloj AAL i vii protokolni slojevi korisnike ravnine implementiraju se u krajnjim ATM 202 ureajima (osobna raunala, radne stanice, posluitelji i dr.). Sloj ATM -a uglavnom je usmjeren na kreiranje elija u predaji i na obradu zaglavlja elija u prijemu.
6.4.1. Virtualni putovi i virtualni kanali

Mehanizam pomou kojeg sloj ATM-a multipleksira elije razliitih veza na zajedniki prijenosni medij temelji se na konceptu virtualnih putova (Virtual Path - VP) i virtualnih kanala (Virtual Channel - VC). Virtualni put i virtualni kanal definirani su ITU-T preporukom 1.113 (Hndel [1998]). Virtualni put je koncept za opis jednosmjernog prijenosa ATM elija koje pripadaju virtualnim kanalima meusobno povezanim zajednikom vrijednou odreenog identifikatora. Naziv tog
identifikatora je oznaka virtualnog puta (Virtual Path Identifier - VPI). On je zajedniki svim elijama koje pripadaju istom virtualnom putu. VPI je ujedno i naziv jednog od polja u zaglavlju elije. Virtualni kanal je koncept za opis jednosmjernog prijenosa ATM elija koje su meusobno povezane zajednikom vrijednou odreenog identifikatora. Identifikator koji je zajedniki svim ATM elijama koje pripadaju istom virtualnom kanalu naziva se oznaka virtualnog kanala (Virtual Channel Identifier - VCI). VCI je ujedno i naziv jednog od polja u zaglavlju ATM elije. Odnos izmeu prijenosnog puta, virtualnog puta i virtualnog kanala prikazan je na Sl. 6.14.
VC-oviS
VP
6\
prijenosni put VP
VP
VC-ovi
VC-oviS
VP
VC-ovi
VC-oviS
VP
VC-ovi
Sl. 6.14 Odnos izmeu prijenosnog puta, virtualnog puta i virtualnog kanala
6.4.2. Struktura zaglavlja ATM elije

Struktura zaglavlja ATM elije ovisi o suelju kojim se elija prenosi (De Pryker [1995]). Jedina razlika izmeu formata zaglavlja na suelju UNI i formata zaglavlja na suelju NNI je u duljini polja VPI (Sl. 6.15). Na suelju UNI, prvo polje u zaglavlju elije je polje generikog upravljanja prometnim tokovima (Generic Flow Control - GFC), duljine 4 bita. Na suelju NNI ta se etiri bita koriste kao sastavni dio indikatora VPI. Dakle, na suelju UNI duljina VPI-a iznosi 8 bita, to omoguuje jednoznano oznaavanje do najvie 256 203 VP-a. Na suelju NNI duljina VPI-a iznosi 12 bita, to prua mogunost jednoznanog oznaavanja do najvie 4096 VP-a. Iza polja VPI slijedi polje oznake virtualnog kanala (Virtual Channel Identifier - VCI) duljine 16 bita, to prua mogunost oznaavanja do najvie 65.536 virtualnih kanala. Polje VCI, kao i sva preostala polja u zaglavlju elije, neovisno je o vrsti suelja. ITU-T je rezervirao vrijednosti VCI-a od 0 do 16 za koritenje u posebne svrhe (ATM Forum je za posebne namjene rezervirao vrijednosti VCI-a od 0 do 31). ATM elije koje prenose korisnike podatke (user data cell) ne mogu koristiti spomenute vrijednosti VCI-a.
------------------------------- 48 okteta --------------- a) GFC VPI VCI PTI CLP HEC 8 korisniko polje
L
broj bita <~4
-zaglavlje elije (5 okteta) 8 -163
- zaglavlje elije (5 okteta)b) broj bita <VPI -12VCI -16PTI 3 CLP 8 HEC
-48 okteta korisniko polje
Sl. 6.15 Struktura ATM elije na suelju a) UNI i b) NNI Virtualni put i virtualni kanal vezani su uz fiziki prikljuak (port) na ATM ureaju. Na bilo koja dva fizika prikljuka na nekom ATM ureaju mogue je definirati virtualne putove ije su vrijednosti VPI-a meusobno jednake. Isto vrijedi i za virtualne kanale. Dakle, na svakom fizikom prikljuku mogue je uspostaviti jedan ili vie virtualnih putova, odnosno kanala, a maksimalni dozvoljeni broj VP-a, odnosno VC-a po prikljuku odreen je vrstom suelja (UNI ili NNI) implementiranom na dotinom prikljuku. Polje oznake korisnikog sadraja elije (Payload Type Identifier - PTI), duljine 3 bita, odreuje vrstu informacije koja se prenosi u korisnikom polju, a mogue ga je koristiti i u druge svrhe. P olje prioriteta pri odbacivanju elija (Cell Loss Priority - CLP), duljine jednog bita, odreuje prioritet elije prilikom odbacivanja u spremnicima komutatora. Kad u ATM komutatoru nastupi zaguenje, u spremnicima zapoinje proces odbacivanja pojedinih elija kako bi se smanjilo zaguenje mree. U toj situaciji prioritet pri odbacivanju imaju one elije iji je bit CLP postavljen u jedinicu (CLP = 1), dok se elije iji je bit CLP postavljen u logiku nulu (CLP = 0) ne odbacuju sve dok spremnici nisu potpuno popunjeni elijama. Drugim rijeima, elije sa CLP = 0 imaju prednost u transferu u odnosu na elije sa CLP = 1. Posljednje polje u zaglavlju ATM elije je polje za upravljanje ispravnou sadraja zaglavlja elije (HEC).
6.4.3. Vrste ATM elija

Na fizikom sloju ATM-a definirane su tri vrste elija (Hndel [1998]): cells), 2G4 ispravne elije (valid cells) i neispravne elije (invalid cells). Prazne elije opisane su u 6.3.1. One slue iskljuivo za usklaivanje brzine prijenosa elija. Ispravna elija je elija u ijem zaglavlju u prijemu nisu otkrivene pogreke pomou metode HEC, ili je u zaglavlju takve elije otkrivena jednostruka pogreka koja je metodom HEC ujedno i ispravljena. Nadalje, neispravna elija je elija u ijem su zaglavlju pomou metode HEC otkrivene viestruke pogreke. Takvu eliju prijemnik odbacuje na fizikom sloju. prazne elije (idle
___________________________________________________________ 6.4. Sloj ATM-a
Na sloju ATM-a definirane su dvije vrste elija: nedodijeljene elije (unassigned cells) i dodijeljene elije (assigned cells). Dodijeljene elije pruaju uslugu transporta informacija aplikacijama koje koriste uslugu sloja ATM-a. Nedodijeljena elija je ATM elija koja nije dodijeljena nekoj od aplikacija koje koriste uslugu sloja ATM-a. Nedodijeljene elije ujedno karakteriziraju neiskoriteni dio kapaciteta linka na razini sloja ATM-a. Sadraj polja VPI i VCI u zaglavlju nedodijeljenih elija jednak je nuli, a i bit CLP postavljen je u nulu. Dodijeljene i nedodijeljene elije u prijemu se prosljeuju s fizikog na sloj ATM-a. Paralelna uporaba praznih i nedodijeljenih elija omoguuje potpuno asinkroni nain rada ATM predajnika i prijemnika.
6.4.4. Osnovne funkcije sloja ATM-a

U smjeru predaje elija sloj ATM-a je odgovoran za (De Pryker [1995]): multipleksiranje elija (cell multiplexing) i generiranje zaglavlja elija. U smjeru prijema informacija sloj ATM-a je odgovoran za: demultipleksiranje elija (cell demultiplexing) i ekstrakciju zaglavlja iz ATM PDU-a. Prilikom slanja elija sloj ATM-a multipleksira elije koje pripadaju raznim virtualnim putovima i kanalima u jedan zajedniki slijed elija, kojeg predaje fizikom sloju na daljnji transfer prema odreditu. Sloj ATM-a u prijemu obavlja inverznu funkciju, tj. demultipleksiranje elija, te iz slijeda elija primljenog s fizikog sloja izdvaja elije sukladno vezama kojima pripadaju. Pripadnost elije nekoj od veza odreena je sadrajem polja VPI i VCI smjetenih u zaglavlju elije. Prilikom ulaska u ATM komutator, odnosno u ATM prospojnik (ATM crossconnect), svaka elija u svom zaglavlju ima upisane tzv. dolazne vrijednosti oznaka VPI i VCI. Na sloju ATM-a se sukladno
205 tabli cam a kom utira nja u kom utat oru, odn osno u pros pojn iku, obav lja pro mje na dola znih u nove , tj. odla zne vrije dnos ti ozna ka VPI i VCI s koji ma e elij a izai iz kom utat ora, odn osno iz pros pojn ika. Ta se funk cija nazi
va tran slaci ja ozn aka VPI /VC I. Ozn aka VPI/ VCI ozna ava par vrije dnos ti (VPI , VCI ) koji se upis uje u zagl avlje svak e AT M elij e. Ko muti ranj e elij a izme u razli itih logi kih link ova ute melj eno je na trans lacij i ozna ka VPI/ VCI. Na sloju ATM-a implementirano je i generiko upravljanje prometnim tokovima na suelju UNI. Mehanizam generikog upravljanja prometnim tokovima temelji se na koritenju 4 bita koji ine polje GFC, opisano u odjeljku 6.4.2. Osnovna ( d e f a u l t ) vrijednost ovog polja je 0000. Ona oznaava da se upravljanje prometnim tokovima ne koristi. GFC informacija se prenosi dodijeljenim elijama ili nedodijeljenim elijama. GFC je mogue koristiti za ublaavanje stanja kratkotrajnih preoptereenja mree, i to u smjeru od korisnika prema mrei. Iako je danas taj protokol u potpunosti definiran, GFC se vrlo rijetko koristi. Funkcijski opis GFC-a dan je ITU-T preporukom I.150. Sukladno toj preporuci, GFC je mehanizam koji pomae u upravljanju prometnim tokovima na suelju UNI. U krajnjim tokama koje predstavljaju zakljuenje sloja ATM-a, sloj ATM-a obavlja dvije vrlo vane funkcije: generiranje zaglavlja elije (cell header generation) i ekstrakciju zaglavlja elije (cell header extraction). U predajnom smjeru, nakon to primi AAL SDU duljine 48 okteta, sloj ATM -a mu dodaje zaglavlje (samo etiri okteta, peti oktet HEC dodaje se eliji na fizikom sloju). U prijemnom smjeru sloj ATM -a svakoj eliji uklanja zaglavlje i predaje samo 48 okteta sloju AAL. Prilikom generiranja zaglavlja elije sloj ATM-a generira vrijednost oznaka VPI/VCI na temelju translacije oznake ATM-SAP-a (ATM Layer Service Access Point) u par oznaka VPI/VCI. ATM-SAP je toka u kojoj sloj AAL pristupa usluzi koju mu prua sloj ATM-a (Sl. 6.4). Na slian nain, u prijemnom smjeru sloj ATM -a pretvara par oznaka VPI/VCI u oznaku SAP-a. Nadalje, sloj ATM-a svakoj vezi osigurava odgovarajui razred kvalitete usluge, a slojem ATM prenose se i OAM tokovi elija namijenjeni radu, administriranju i odravanju ATM mree. Te e funkcije biti detaljnije opisane kasnije u nastavku ovog poglavlja.
6.4.5. Naelo komutiranja u ATM mreama

Neovisno o internoj hardverskoj arhitekturi i implementiranom osnovno naelo rada ATM komutatora mogue je opisati openitom prikazanom na Sl. 6.16 (De Pryker [1995]). Dolazni (ulazni) linkovi softveru, shemom In)
prenose ATM elije do ATM komutatora. U komutatoru je svaka elija, ovisno o informaciji sadranoj u njenom zaglavlju, komutirana (preusmjerena) na neki od od laznih (izlaznih) linkova
___________________________________________________________ 6.4. Sloj ATM-a
(O1, O q ). Zaglavlje u ATM eliji na dolaznom linku, kao i sam broj dolaznog linka, koriste se prilikom pristupa translacijskoj
206
tablici. Translacijska tablica sadri ureene etvorke (dolazni link, zaglavlje; odlazni link, zaglavlje). Na temelju vrijednosti dolaznog linka i zaglavlja elije upravljaki procesor ATM komutatora u translacijskoj tablici pronalazi traenu etvorku, mijenja zaglavlje elije i usmjerava je na odgovarajui odlazni link. U primjeru prikazanom na slici, ATM elija koja dolazi u komutator po linku Ij i ima zaglavlje y preusmjerena je na odlazni link Oq s novim zaglavljem m. zaglavlje
O O z k m
>
polje
[ J
korisnika polja ATM elija
korisniko
ATM elija x
I2
n
zaglavlja dolaznih ATM elija ^
translacijska tablica zaglavlja odlaznih ATM elija
Sl. 6.16 Osnovno naelo komutiranja u ATM mreama S obzirom da je ATM spojno orijentirana tehnologija transfera informacija, svakom transferu informacija od izvora do odredita prethodi uspostava veze na razini ATM -a. Nakon zavretka transfera informacija slijedi raskid veze. Drugim rijeima, transfer informacija u ATM mreama omoguen je signalizacijskim procedurama. Ovakve veze, koje se ostvaruju uz pomo signalizacije, nazivaju se komutirane virtualne veze (SVC). Prilikom koritenja SVC-a, translacijske tablice pune se u fazi uspostave veze (poziva), a pri raskidu veze (poziva) relevantni slogovi se iz tablice briu. Druga vrsta veza u ATM mreama su trajne virtualne veze (Permanent Virtual Connection - PVC), kojima se upravlja pomou sustava mrenog upravljanja.
6.4.6. Uspostava veza pomou VP-a i VC-a

Imajui u vidu da se sloj ATM-a sastoji od dvije razine, vano je razlikovati linkove i veze (Hndel [1998]). Sukladno definiciji ITU-T-a, link ostvaren pomou virtualnog kanala, skraeno nazvan VC link (Virtual Channel Link -VCL), je nain jednosmjernog transfera ATM elija izmeu toke u kojoj je eliji dodijeljen odreeni VCI i toke u kojoj je vrijednost VCI -a promijenjena ili je VCI uklonjen (VCI se uklanja u krajnjim tokama ATM veze). Na slian nain, link ostvaren pomou virtualnog puta, skraeno nazvan VP link (Virtual Path Link - VPL), je nain jednosmjernog prijenosa ATM elija izmeu toke u kojoj je eliji dodijeljena odreeni VPI i toke u kojoj je
207 vrijedn ost VPI-a promije njena ili je VPI uklonje n (VPI se uklanja u krajnji m tokam a ATM veze). Ulaneni niz VC linkova naziva se vezom ostvarenom pomou virtualnog kanala, skraeno nazvana VC vezom (Virtual Channel Connection - VCC). Tona definicija VC veze je sljedea (ITU-T I.113): "VCC je ulaneni niz VC linkova koji se protee izmeu dviju toaka u kojima se pristupa sloju AAL." Na slian nain, ulaneni niz VP linkova naziva se vezom ostvarenom pomou virtualnog puta, skraeno nazvana VP vezom (Virtual Path Connection -VPC). Definicija VP veze, sukladno preporuci ITU-T I.113, glasi: "VPC je ulaneni niz VP linkova koji se protee izmeu toke u kojoj se elijama dodjeljuje VCI i toke u kojoj se vrijednost VCI-a mijenja ili se VCI uklanja." Svaka se VC veza moe sastojati od jednog ili vie VC linkova. Svaki je VC link ugraen u jednu VP vezu. Nadalje, VP veze obino se sastoje od nekoliko ulanenih VP linkova. Svaki je VP link implementiran na nekom prijenosnom putu koji se sastoji od nekoliko digitalnih dionica. Konano, svaka se digitalna dionica sastoji od jedne ili vie regeneratorskih dionica koje predstavljaju najniu razinu u hijerarhijskoj slojevitoj strukturi B-ISDN-a.
6.4.7. Transportna ATM mrea

Sukladno preporuci ITU-T I.311, referentni protokolni model B-ISDN-a podijeljen je na funkcije viih slojeva i transportnu ATM mreu (Sl. 6.17).
funkcije viih slojeva B-ISDN-a
-------------------- VCC ---------------------link razina virtualnog kanala
6.4. Sloj ATM-a
<
'S -4
s
-VPC.-VP link
i>
-prijeno sni put- razina J) prijenosnog puta razina J) digitalne dionice
Or
razina virtualnog puta
I4
03 c E O W
3* o-
razina regeneratorske dionice
O r
-digitalna dionica-
regeneratorska dionica ---------------------------------([) spojna toka na odgovarajuoj razini krajnja toka na odgovarajuoj razini
Sl. 6.17 Razine transportne ATM mree 208
Transportna ATM mrea ima dva sloja: transportne funkcije sloja ATM -a i transportne funkcije fizikog sloja (Sexton et al. [1997]). Transportne funkcije sloja ATM-a podijeljene su u dvije razine; razina virtualnog kanala i razina virtualnog puta. Transportne funkcije fizikog sloja podijeljene su u tri razine: razina prijenosnog puta, razina digitalne dionice i razina regeneratorske dionice. Prijenosni put (transmission path) povezuje krajnje toke (tj. mrene elemente) u kojima se sastavlja i rastavlja korisniki sadraj okvira (npr. STM-N okvira). U krajnjim tokama prijenosnog puta obavljaju se funkcije raspoznavanja granica elija i upravljanja ispravnou sadraja zaglavlja elija. Svaki se prijenosni put moe sastojati od nekoliko digitalnih dionica (digital section). Prijenosni put moe sadravati jedan ili vie virtualnih putova, a svaki VP moe sadravati jedan ili vie virtualnih kanala. Digitalna dionica povezuje krajnje toke u kojima se sastavlja i rastavlja kontinuirani slijed bita ili okteta. Regeneratorska dionica (regenerator section) je dio digitalne dionice. Ona povezuje krajnju toku i regenerator, ili dva regeneratora meusobno. Razine fizikog sloja usko su povezane s nainom prijenosa (npr. PDH ili SDH). Na primjer, ako se za prijenos elija koristi SDH, tada prijenosni put (ATM) odgovara putu (SDH), digitalna dionica (ATM) odgovara multipleksnoj dionici (SDH), a regeneratorska dionica (ATM) odgovara regeneratorskoj dionici (SDH).
6.4.8. VP komutator i VC komutator

Openito, VCI i VPI imaju znaenje samo na razini jednog linka. U svakoj VP, odnosno VC vezi, oznaka VPI/VCI mijenja se unutar svakog komutacijskog entiteta koji komutira virtualne kanale, odnosno virtualne putove (Hndel [1998]). Komutator virtualnih putova, skraeno nazvan VP komutator (VP switch), predstavlja krajnju toku VP linkova (Sl. 6.18). Sve virtualne kanale sadrane u nekom virtualnom putu prospojnik prenosi na izlaz i pridjeljuje ih novom, odlaznom virtualnom putu. Dakle, VP komutator u zaglavlju svake primljene elije obavlja pretvorbu postojee dolazne u novu odlaznu vrijednost VPI-a, sukladno odreditu odreene VP veze. Istovremeno, VP komutator ne mijenja vrijednosti VCI-a u zaglavlju primljenih elija. Drugim rijeima, VP komutator ne utjee na virtualne kanale. Komutator virtualnih kanala, skraeno nazvan VC komutator (VC switch), predstavlja krajnju toku VC linkova, a samim time i VP linkova (Sl. 6.18). U VC komutatoru se u zaglavlju svake elije obavlja promjena vrijednosti dolaznih VCI-a i VPI-a u nove vrijednosti odlaznih VCI-a i VPI-a, sukladno krajnjem odreditu svake pojedine veze. Komutiranje virtualnih kanala uvijek povlai za sobom i preusmjeravanje virtualnih putova. Svaki ATM komutator
209
moe istodobno obavljati funkcije VP komutatora i VC komutatora. Ureaj koji moe obavljati iskljuivo funkciju VP komutatora naziva se ATM prospojnik.
VC 4
VC 1Q VC 2Q VC 1 G VC 2(J
VC 3 VC
VC 2
Sl. 6.18 Komutator virtualnih putova i komutator virtualnih kanala
6.4.9. Funkcije transfera ATM elija

Definirano je pet funkcija transfera ATM elija (Hndel [1998]): generiranje elija (paketizacija/depaketizacija), prijenos (transmisija) elija, multipleksiranje/koncentriranje elija, prospajanje elija i komutiranje elija. Postoje dvije mogunosti generiranja ATM elija. Prva je mogunost da se u B-ISDN terminalu sva informacija pakira u ATM elije, i u tom sluaju posebni ureaji za generiranje elija u ATM mrei nisu potrebni. Nasuprot tome, ureaji za generiranje elija neophodni su kad god je potrebno meudjelovanje ATM mree i opreme bez ugraenih ATM suelja. Pritom se u ureaju za generiranje elija provodi pretvorba paketa/okvira drugih protokola u ATM elije. Ureaji za generiranje ATM elija moraju provoditi i pretvorbu u suprotnom smjeru, tj. pretvorbu ATM elija u pakete/okvire drugih protokola. Otuda i naziv paketizacija/depaketizacija koji poblie opisuje funkciju generiranja ATM elija. Transmisija elija odvija se pomou PDH i SDH sustava ili nekim drugim standardiziranim mehanizmima prijenosa. Multipleksiranje i koncentriranje
210
6.4. Sloj ATM-a
elija obavljaju ATM multipleksori, prospajanje elija ATM prospojnici, a komutiranje elija ATM komutatori.
STM-1 1 STM-1 1 STM MUX
N STM-1 1
|
1
1 STM-1
STM-M
1
^ *" "
STM-M M<N
ATM MUX
-""
M>N
Sl. 6.19 Usporedba STM i ATM multipleksora Multipleksor je ureaj koji sve signale koji dolaze na njegove ulazne linije prenosi zajedno na jednu izlaznu liniju (Sl. 6.19). Kod STM multipleksora prijenosna brzina na izlazu uvijek je jednaka zbroju prijenosnih brzina svih ulaza (nema koncentriranja). Meutim, u ATM multipleksoru, zbog vaenja praznih elija iz dolaznih sljedova, prijenosna brzina izlaza manja je ili jednaka zbroju prijenosnih brzina svih ulaza. Drugim rijeima, u ATM multipleksoru odvija se proces koncentriranja prometa na fizikom sloju. Stupanj koncentracije kojeg je mogue postii u ATM multipleksoru ovisi o prometnim obiljejima ulaznih prometnih tokova, te o zahtijevanoj kvaliteti usluge koja se eli postii.
korisnika linija
korisnika linija
Sl. 6.20 ATM prospojnik ATM prospojnik fleksibilno preslikava dolazne parove VPI/VCI u odlazne parove VPI/VCI, ime omoguuje uspostavu VP-a, odnosno VC-a kroz cijelu ATM mreu. Prospojnik takoer koncentrira ATM promet otklanjanjem praznih elija. Prospojnik, kao i multipleksor, obavlja neophodne OAM funkcije na fizikom sloju i sloju ATM-a. Jedna od moguih primjena ATM prospojnika, prikazana na Sl. 6.20, je odvajanje korisnikog prometa u pristupnoj mrei, pri emu se promet namijenjen lokalnom komutatoru razdvaja u prospojniku od prometa koji se alje fiksnim smjerovima prema javnoj mrei. U pravilu, ATM prospojnici djeluju na razini komutiranja VP -a (dakle, kao VP komutatori), ali funkcija prospajanja VC-a takoer je mogua. Za razliku od ATM komutatora koji uspostavlja i raskida veze sukladno signalizacijskom protokolu,
211 pros pojn iko m upra vlja susta v upra vljan ja mre om, koji m pak upra vlja mre ni oper ator. Funkcije komutiranja ATM elija obavlja ureaj nazvan ATM komutator. ATM komutator je osnovni element za izgradnju ATM mrea, privatnih i javnih. Osnovni zadaci ATM komutatora su sljedei (Hndel [1998]): identifikacija i analiza oznaka VPI i VCI u zaglavlju primljenih elija i transfer elija s ulaznog na izlazni prikljuak komutatora. Put od ulaznog do izlaznog prikljuka ATM komutatora uspostavlja se dinamiki pomou signalizacije ili pomou sustava mrenog upravljanja. Gledano sa stajalita funkcionalnosti, ATM komutator je u stvari paketski komutator (packet switch). Meutim, za razliku od starijih paketskih mrea, u ATM okolini paketi su kratke elije fiksne duljine 53 okteta, a prijenosne brzine naje e se kreu u rasponu od 155,520 Mbit/s navie. Stoga ATM komutatori koriste masivnu paralelnu arhitekturu koja omoguuje gigabitne i terabitne propusnosti (switching throughput), te samousmjeravanje elija (self-routing). U ATM komutatoru vrlo se esto vei broj elija natjee za pristup istom izlaznom prikljuku unutar istog vremenskog odsjeka. Uslijed toga dolazi do sukoba izmeu elija, pa je koritenje spremnika (buffer) u ATM komutatorima neophodno. Brzine komutiranja znatno su vee od prijenosnih brzina na pojedinim prikljucima ATM komutatora.
Uslijed toga ATM komutator ne blokira elije u svom komutacijskom polju (switching fabric). Kanjenje elija unutar komutatora, kao i gubici elija u komutatoru, moraju biti vrlo mali.
6.5. Sloj AAL

Sloj AAL prilagoava uslugu sloja ATM-a razini koja je potrebna viem protokolnom sloju (npr. mrenom sloju). AAL obavlja funkcije korisnike i upravljake ravnine, te ravnine upra vljanja mreom (Stallings [2000]). Osnovne funkcije sloja AAL definirane su preporukom ITU-T I.363. Pored njih postoje i specifine funkcije koje AAL obavlja ovisno o zahtjevima vieg protokolnog sloja. Sloj AAL ine dva podsloja: podsloj segmentiranja i ponovnog sastavljanja protokolnih podatkovnih jedinica (Segmentation and Reassembly Sublayer - SAR), i podsloj konvergencije (Convergence Sublayer - CS) (Sl. 6.21). Osnovna namjena podsloja SAR u smjeru predaje je segmentiranje informacijskih jedinica koje dolaze s vieg protokolnog sloja u pakete koji po veliini odgovaraju korisnikom polju ATM elije. SAR u prijemu obavlja inverznu funkciju, tj. korisnika polja ATM elija ponovno sastavlja u podatkovne jedinice koje e isporuiti viem protokolnom sloju. Podsloj CS podijeljen je u dva podsloja: zajedniki dio podsloja konvergencije (Common Part Convergence Sublayer - CPCS) i dio podsloja konvergencije koji ovisi o usluzi sloja AAL (Service Specific Convergence Sublayer - SSCS). 212
6.5. Sloj AAL
Nekim korisnicima dovoljna je usluga koju im prua sloj ATM-a, i u tom se sluaju AAL ne koristi. Podatkovne jedinice AAL SDU prenose se od jedne toke pristupa usluzi sloja AAL (AAL-SAP) prema jednom ili vie drugih AAL-SAP-ova u ATM mrei. Korisnici usluge AAL-a mogu birati odreeni AAL-SAP kojem je pridruena odgovarajua razina QoS-a neophodna za transfer korisnike informacije.
vii
protokolni
slojevi
--------- AAL-SAP ---------
SSCS CPCS J
CS
SAR
AAL sloj ATM-a PHY
Sl. 6.21 Struktura sloja AAL
6.5.1. Kategorije usluga u ATM mreama

Kako bi se to vie smanjio broj potrebnih AAL protokola, ITU-T je predloio da se usluge koje sloj AAL prua viim slojevima podijele u etiri razreda (service class): A, B, C i D (preporuka ITU-T I.362). Na podjelu usluga u razrede utjeu tri parametra (Hndel [1998]): usklaenost takta izmeu izvora i odredita informacije, prijenosna brzina, i odnos usluge prema potrebi za uspostavom veze, tj. da li je usluga spojna (CO) ili nespojna (CL). Podjela usluga u razrede kasnije je naputena i definirane su kategorije usluga koje e biti detaljnije opisane u nastavku poglavlja. ATM Forum definirao je svoju vlastitu podjelu usluga sloja AAL u kategorije. U dokumentu ATM Forum Traffic Management Specification 4.0, objavljenom 1996. godine, definirano je pet kategorija usluga (service category) koje sloj AAL prua viim protokolnim slojevima (Ginsburg [1999]): usluge transfera informacija stalnom brzinom (Constant Bit Rate - CBR), usluge transfera informacija promjenjivom brzinom (Variable Bit Rate -VBR)
213 usluge transfera informacija promjenjivom brzinom u stvarnom vremenu (real time-VBR rt-VBR), usluge transfera informacija promjenjivom brzinom koje sloj AAL ne prua u stvarnom vremenu (non-real time-VBR - nrt-VBR), usluge transfera informacija nespecificiranom brzinom (Unspecified Bit Rate - UBR), usluge transfera informacija raspoloivom brzinom (Available Bit Rate -ABR). Navedene kategorije usluga odreuju odnos izmeu prometnih obiljeja i QoS zahtjeva s jedne strane i ponaanja mree s druge strane. U standardizacijskim tijelima koja se bave problemima meudjelovanja ATM-a i drugih mrea i usluga, ova je podjela potisnula ITU-T preporuku I.362 u drugi plan. Prilikom pruanja CBR, VBR i ABR usluga mrea mora rezervirati potrebne resurse u fazi uspostave poziva. Nain pridjeljivanja prijenosnih brzina pojedinim kategorijama usluga prikazan je na Sl. 6.22. Usporedba osnovnih obiljeja kategorija usluga prikazana je tablicom (Tablica 6.3). Tablica 6.3 Usporedba kategorija usluga
CBR postoji jamstvo prijenosne brzine pogodna za transfer u stvarnom vremenu pogodna za transfer usnopljenog prometa u sluaju zaguenja u mrei alje se povratna informacija izvoru da da ne ne rt-VBR da da ne ne nrt-VBR da ne da ne ABR opcija ne da da UBR ne ne da ne
ITU-T je preporukom I.371 definirao mogunosti transfera u ATM mrei (ATM transfer capabilities). Ta nova podjela trebala bi zamijeniti onu stariju definiranu preporukom I.362. Definirane su etiri mogunosti transfera (Ginsburg [1999]): DBR (Deterministic Bit Rate), SBR (Statistical Bit Rate), ABT (ATM Block Transfer) ABT-IT (ABT with Immediate Transmission), ABT-DT (ABT with Delayed Transmission), ABR (Available Bit Rate).
6. Asinkroni na in transfera informacija ____________________________________________
Postoje odreene slinosti izmeu nekih mogunosti transfera u ATM mrei i kategorija usluga ATM Foruma. Na primjer, kategorija usluga CBR je ekvivalentna DBR-u, dok je pandan VBR-u ITU-T-ov SBR. Meutim, za
214 razliku od ATM Foruma, ITU-T je specifikaciju rt-SBR-a ostavio za dalje razmatranje. Drugo odstupanje preporuke I.371 od preporuka ATM Foruma glede kategorija usluga sloja AAL je UBR. Dok je ATM Forum definirao kategoriju usluga UBR, a kasnije i UBR+, ITU-T nije definirao adekvatnu mogunost transfera. ITU-T je pak definirao jednu mogunost transfera, nazvanu ABT, koja nema pandana u klasifikaciji usluga ATM Foruma. ATM blok je slijed elija jedne veze koji je na svakom kraju ogranien sa po jednom elijom za upravljanje mrenim resursima (Resource Management - RM). etvrta mogunost transfera koju predvia ITU-T, tj. ABR, ima isto znaenje kao i u klasifikaciji ATM Foruma. ABT i ABR oslanjaju se na povratnu informaciju o stanju mree, koja se zatim koristi za dodjeljivanje prijenosnih brzina vezama na izvoru. Konano, injenica je da se r azredi usluga koje je definirao ATM Forum esto koriste u literaturi, dok se mogunosti transfera koje je definirao ITU-T vrlo rijetko spominju.
A
100%^ ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
SI. 6.22 Nain koritenja kapaciteta linka od strane razliitih kategorija usluga
Usporedba protokola sloja AAL

Na sloju AAL definirano je nekoliko protokola sloja AAL. Za svaki protokol sloja AAL definirani su specifini podslojevi SAR i CS. Protokol AAL1 opisan je preporukom ITU-T I.363.1, AAL2 preporukom I.363.2, AAL3/4 preporukom I.363.3 i AAL5 preporukom I.363.5. Pored navedenih protokola sloja AAL, postoji i tzv. AAL0 (to zapravo nije slubeno koriten naziv). AAL0 koristi tzv. prazne (empty) podslojeve SAR i CS. To drugim rijeima znai da u dotinoj situaciji, tamo gdje je primijenjen AAL0 nije potrebna funkcionalnost sloja
215 AAL, pa postoji izravno preslikavanje izmeu korisnikog sadraja ATM elija i podatkovnih jedinica vieg protokolnog sloja. Tablica 6.4 Usporedba protokola AAL1 i AAL2
AAL1 podrane kategorije usluga protokolni pretek kojeg unosi sloj AAL kanjenje gubici elija zajamena prijenosna brzina aplikacije u kojima se primjenjuje CBR/VBR 1 ili 2 okteta malo AAL2 VBR promjenjivi broj okteta malo (rt-VBR), prosjeno (nrt-VBR) mali velika transport komprimiranog govora AAL5 ABR/UBR+/nrt-VBR najmanji pretek od svih AAL protokola prosjeno (VBR), neogranieno (ABR/UBR) mali (VBR/ABR), neogranieni (UBR) velika (VBR), prosjena (ABR), nema jamstva (UBR) podatkovne (paketski govor i paketski video)
mali velika govorne (CES, VTOA) i video AAL3/4
Tablica 6.5 Usporedba protokola AAL3/4 i AAL5

podrane kategorije usluga protokolni pretek kojeg unosi sloj AAL kanjenje UBR/nrt-VBR 4 ili vie okteta prosjeno (VBR), neogranieno (UBR) gubici elija zajamena prijenosna brzina mali (VBR), neogranieni (UBR) velika (VBR), nema jamstva (UBR) aplikacije u kojima se primjenjuje podatkovne
6.6. Upravljanje prometom u ATM mreama

Upravljanje prometom (traffic control) u ATM mreama ima cilj maksimizirati uinkovitost mree te minimizirati kanjenja i gubitke elija. Budui da je ATM spojna komunikacijska tehnika, korisnik mora prije slanja informacija obavijestiti mreu (tj. sve komutatore kroz koje veza prolazi) o svojim zahtjevima za kvalitetom usluge. Na osnovi te informacije mrea mora dodijeliti korisnikovom prometnom toku potrebne resurse du cijele veze. Da bi to ostvarila, mrea mora koristiti vrlo sofisticirane mehanizme upravljanja zaguenjem mree (network congestion) koji trebaju osigurati njezin ispravan
6.5. Sloj AAL
216
rad. Promet u ATM mreama mogue je opisati pomou hijerarhijskog modela s trima razinama: najvia razina je razina poziva, ispod nje je razina snopa, a najnia je razina elije (Mc Dysan [2000]).
6.6.1. Prometni ugovor

Na poetku uspostave veze korisnik s mreom sklapa prometni ugovor (traffic contract). Prometni ugovor u ATM mreama zapravo je dogovor izmeu korisnika i mree temeljem kojeg mrea jami da e za cijelo vrijeme trajanja korisnikove veze podrati u ugovoru specificirani QoS, ali ako i samo ako e se tok korisnikovih elija podudarati s dogovorenim skupom prometnih parametara (Mc Dysan [2000]). Prometni ugovor sastavljen je od sljedeih komponenata: prometni opis veze (connection traffic descriptor), razred kvalitete usluge koji korisnik trai (a mrea jami da e ga podrati) i mogunosti transfera pridijeljene dotinoj vezi. Prometni opis veze sainjavaju sljedei parametri: vrna brzina elija (Peak Cell Rate - PCR) [elija/s], odriva brzina elija (Sustainable Cell Rate - SCR) [elija/s], minimalna brzina elija (Minimum Cell Rate - MCR) [elija/s], tolerancija snopa (Burst Tolerance - BT) [s], maksimalna duljina snopa elija (Maximum Burst Size - MBS) [elija] i tolerancija kolebanja kanjenja elija (Cell Delay Variation Tolerance CDVT) [s]. Parametri PCR, SCR, MCR, MBS i BT sainjavaju prometni opis izvora (source traffic descriptor). Pored navedenog, u prometni je opis veze potrebno ugraditi i definiciju podudarnosti parametara s ugovorom. Drugim rijeima, u ovom je dijelu prometnog ugovora potrebno definirati u kojim tono sluajevima korisnik, odnosno mrea kri ugovor, te koje su posljedice za oboje. Korisnik u fazi uspostave veze deklarira prometni opis izvora pomou signalizacije. PCR i CDVT p redstavljaju prometne parametre koji se obavezno zadaju u prometnom ugovoru, a ostala tri parametra su opcija.
Odnos izmeu kategorija usluga i prometnih parametara

Na Sl. 6.23 prikazan je odnos izmeu kategorija usluga i osnovnih prometnih parametara. Detaljniji prikaz odnosa izmeu kategorija usluga i prometnih parametara dan je tablicom (Tablica 6.6). Osnovna razlika izmeu nrt-VBR i rt-VBR usluga je u tome to nrt-VBR promet postavlja mrei blae zahtjeve za CDV i CTD, pri emu specificira 217 sam o sred nju vrije dnos t CTD -a. Tak oer , za razli ku od starij eg razre da UB R, novi ji UB R+ daje odre ena jams tva za MC R, i na
taj nai n pred stavl ja alter nativ u AB R-u.
ABR MCR ABR
VBR PCR
UBR
' Q.
VBR SCR VBR CBR PCR CBR
Sl. 6.23 Odnos izmeu kategorija usluga i prometnih parametara Tablica 6.6 Odnos izmeu kategorija usluga i prometnih parametara
parametar CLR CTD i CDV PCR SCR i BT MCR CBR spec. spec. spec. nije ras. nije ras. rt-VBR spec. spec. spec. spec. nije ras. nrt-VBR spec. specificiran samo srednji CTD spec. spec. nije ras. ABR spec. nije ras. spec. nije ras. spec. UBR (UBR+) nije spec. nije spec. spec. nije ras. specificiran samo za UBR+
Znaenje kratica u tablici je sljedee: spec. - prometni parametar je specificiran za dotinu uslugu, nije spec. - prometni parametar nije specificiran za dotinu uslugu, nije ras. - prometni parametar nije raspoloiv za dotinu uslugu.
6.6.2. Parametri kvalitete usluge

Parametri kvalitete usluge o kojima korisnik pregovara s mreom su sljedei (Hndel [1998]): 218
gubici elija (Cell Loss Ratio - CLR), maksimalno kanjenje elija (mximum Cell Transfer Delay - max. CTD), vrna vrijednost kolebanja kanjenja elija (peak-to-peak Cell Delay Variation - peak-to-peak CDV). Ostali parametri kvalitete usluge, o kojima korisnik ne pregovara s mreom, su sljedei: broj elija u jedinici vremena koje su zbog pogreaka u zaglavlju isporuene na krivo odredite (Cell Misinsertion Rate - CMR), omjer broja elija isporuenih s pogrekama prema ukupnom broju elija isporuenih na odreeno odredite (Cell Error Ratio - CER), i omjer broja blokova ATM elija duljine N elija unutar kojih je M ili vie elija primljeno s pogrekom prema ukupnom broju primljenih blokova ATM elija na nekom odreditu (Severely Errored Cell Block Ratio -SECBR). Za razliku od prometnih parametara koji odreuju izvor informacija, parametri kvalitete usluge odnose se na mreu i mjere se u prijemniku. Algoritam GCRA (Generic Cell Rate Algorithm) definiran je preporukom ITU-T I.371, te preporukom ATM Forum Traffic Management 4.0. GCRA se koristi kako bi se pomou njega definirala podudarnost korisnikih prometnih tokova s vrijednostima prometnih parametara specificiranim u prometnom ugovoru, i to na javnom i privatnom suelju UNI (Tanenbaum [1996]).
6.6.3. Kanjenje u ATM mreama
U mrei u kojoj se ATM koristi s kraja na kraj, korisnika se informacija pakira u elije u terminalu na izvoru informacije i depaketizira u terminalu na odreditu (Sl. 6.24) (De Pryker [1995]).
usluga u stvarnom vremenu
1 ----------
usluga u stvarnom vremenu
TD4
PD
FD1+QD1
FD2+QD2
D D
Sl. 6.24 Kanjenja u mrei u kojoj se ATM koristi s kraja na kraj U mjeovitoj mrei (Sl. 6.25), sastavljenoj od ATM mrea i mrea drugih vrsta (HOH-ATM), dio mree prilikom transfera korisnikih informacija koristi ATM
219 elij e, a ostat ak koris ti okvi re mre a drug ih vrsta (npr. ST M-J V okvi re). Uku pno m kan jenju u mre i prid onos e sljed ei imb enici . Kanjenje u prijenosu (Transmission Delay - TD) ovisi o udaljenosti izmeu krajnjih toaka. Varira izmeu 4 i 5 us po kilometru. Ovo je kanjenje neovisno o nainu prijenosa (PDH, SDH i dr.), ve ovisi samo o prijenosnom mediju. Paketizacijsko kanjenje (Packetization Delay - PD) javlja se svaki put kad se podaci koje generira usluga u stvarnom vremenu (npr. govor ili video) pretvaraju u ATM elije. U istoj ATM mrei paketizacija se odvija na izvoru, a u mjeovitoj mrei i na granici izmeu ATM mree i mree neke druge vrste. Informacija se prije pakiranja u elije privremeno memorira u spremnicima (buffer). Vrijeme koje informacija eka u spremniku ovisi o brzini kojom se informacija generira . Na primjer, prilikom pakiranja govorne usluge brzine 64 kbit/s paketizacijsko kanjenje iznosi (48 x 8)/64000 = 0,006 s (toliko je vremena potrebno da se napuni jedna ATM elija pod pretpostavkom da se svih 48 okteta njenog korisnikog polja koristi za t ransfer govorne informacije). Ako se radi o transferu dvostruko sporije informacije, na primjer, govora brzine 32 kbit/s, tada je paketizacijsko kanjenje dvostruko vee i iznosi 12 ms.
usluga u stvarnom vremenu usluga u stvarnom vremenu
/ TD4
PD
FD1+QD1
SD
FD2+QD2
D D
Sl. 6.25 Kanjenja u mrei koja koristi kombinaciju ATM-a i STM-a Komutacijsko kanjenje (Switching Delay - SD) sastoji se od fiksnog dijela (Fixed Delay - FD) i promjenjivog dijela nazvanog kanjenje u repovima ekanja (Queueing Delay - QD). FD je ovisan o hardverskoj izvedbi komutatora, a uzrokuje ga interni transport elija kroz hardver komutatora. To je zapravo kanjenje koje se javlja prilikom transfera eli ja kroz komutator koji je
prometno neoptereen (zero load). Iznos FD-a u modernim hardverskim arhitekturama je vrlo malen. QD se mijenja ovisno o optereenju mree, a odreen je razdiobom duljine repa ekanja, tj. pripadajuom funkcijom gustoe vjerojatnosti. QD je po iznosu vei od FD-a. Depaketizacijsko kanjenje (Depacketization Delay - DD) u istoj ATM mrei nastaje na odreditu, a u mjeovitoj mrei na granici ATM mree i mree druge vrste.
220
Kolebanje kanjenja elija

Depaketizacijsko kanjenje mogue je promatrati kao funkciju koja se implementira u terminalu, a slui za izglaivanje kolebanja kanjenja elija (delay jitter) koja nastaju uslijed transfera elija kroz ATM mreu (De Pryker [1995]). Spore usluge nisu poeljne u ATM okolini, pa se pri transportu govora ATM mreom nikakva panja ne poklanja saimanju (kompresiji) govora (za razliku od npr. transporta govora protokolom IP). Prilikom transfera ATM mreom, elije prolaze kroz komutatore u kojima provode manje ili vie vremena u repovima ek anja. Vrijeme koje pojedina elija provede u spremnicima u komutaciji mijenja se s vremenom u ovisnosti o optereenju mree. U idealnoj situaciji, kad ne bi morale ekati u spremnicima u komutatorima, sve bi elije neke veze stigle na odredite meusobno jednako razmaknute i zakanjele za isti iznos u odnosu na trenutak njihova slanja na izvoru. Meutim, u praksi to gotovo nikad nije sluaj. Neke elije provode vie, a neke manje vremena u spremnicima, pa su i njihova kanjenja razliita. Uslijed toga se javlja kolebanje kanjenja elija (Cell Delay Variation - CDV) koje predstavlja ozbiljnu smetnju u transportu usluga u stvarnom vremenu (Sl. 6.26). Maksimalni iznos CDV-a (peak-to-peak CDV) koji je mogue tolerirati ovisi o vrsti usluge. U telefoniji iznosi 2 ms, a u videokonferenciji 50 ms.
*dzvoerua
i i
i i M
i i
slijed elija na odreditu ^_oekivano_^ kanjenje smanjeno kanjenje ____ poveano _______ kanjenje
Sl. 6.26 Kolebanje kanjenja elija
6.6.4. Metode upravljanja prometom u ATM mreama

Sukladno preporuci ITU-T I.371 osnovna uloga upravljanja prometom u B-ISDN-u je zatita mree i korisnika kako bi oboje postigli unaprijed definirane ciljane mrene performanse, s posebnim naglaskom na parametre CLR, CTD i CDV. U osnovi se upravljanje prometom odnosi na skup akcija koje poduzima mrea kako bi izbjegla pojavu zaguenja. Openito, zaguenje u mrei moe nastupiti uslijed nepredvidivih statistikih fluktuacija prometnih tokova ili uslijed neispravnih stanja u mrei, to u ATM mrei moe dovesti do prevelikog gubitka elija ili neprihvatljivih kanjenja i kolebanja kanjenja prilikom transfera elija s kraja na kraj mree. Dodatni zadatak upravljanja prometom je postizanje optimalne iskoritenosti mrenih resursa s ciljem ostvarenja realne uinkovitosti mree. 221 Upravljanje prometom u ATM mreama detaljno je opisano preporukom ATM Forum Traffic Management 4.0, objavljenom 1996. godine. U toj su preporuci definirani arhitektura usluga koje ATM mrea prua korisnicima, kvaliteta usluge na sloju ATM-a, prometni ugovor, kao i funkcije i procedure upravljanja prometom. Kasnije je, tijekom 1999, ATM Forum objavio novu inaicu, Traffic Management 4.1, koja sadri neke manje izmjene. Jedna od najvanijih je uvoenje nove kategorije usluga u ATM mreama, nazvane GFR (Guaranteed Frame Rate), koja je namijenjena podrci korisnikim uslugama koje se ne pruaju u stvarnom vremenu. Dizajnirana je za aplikacije koje mogu zahtijevati jamstvo od strane mree za minimalnu prijenosnu brzinu, a mogu dodatno koristiti i raspoloivi dio kapaciteta linka koji se dinamiki mijenja ovisno o stanju mree. Specifikacija Traffic Management 4.1 naknadno je nadopunjena dvjema specifikacijama, objavljenim 2000. godine. Jedna od njih odnosi se na kategoriju usluga nazvanu differentiated UBR. Usluge koje se pruaju UBR vezama mogue je razlikovati (differentiate) na nain da se svakoj takvoj vezi pridrui tzv. razred ponaanja (behaviuor class) specifian za odreenu mreu. Razred ponaanja oznaen je parametrom BCS (Behaviour Class Selector). Razred ponaanja mogue je pridruiti i pojedinim mrenim resursima. Mehanizmi upravljanja prometom u ATM mreama su sljedei: generiko upravljanje prometnim tokovima (GFC), upravljanje mrenim resursima pomou VP -a, upravljanje prihvaanjem veze (Connection Admission Control - CAC), upravljanje parametrima veze (Usage Parameter Control/Network Parameter Control - UPC/NPC), upravljanje prioritetom prometnih tokova (priority control) prioritet prema gubicima elija (cell loss priority), prioritet prema kanjenju elija (delaypriority) i prioritet po pojedinim vezama (individual connection priority), oblikovanje prometa (traffic shaping), upravljanje zaguenjem (congestion control) i
upravljanje mrenim resursima (resource management).
6.7. Signalizacija, usmjeravanje i adresiranje

ATM je spojno orijentirana tehnologija transfera informacija i stoga zahtijeva koritenje signalizacijskog protokola koji omoguuje uspostavu, odravanje i raskid veza. Pozivajui i pozvani korisnik moraju meusobno, pa tako i s mreom, dogovoriti parametre bitne za vezu koja se izmeu njih uspostavlja
222
(prijenosna brzina, oznake VPI/VCI, QoS parametri i dr.). Ako se mrea sastoji od veeg broja ATM komutatora, svi komutatori koji se nalaze na komunikacijskom putu izmeu krajnjih korisnika moraju meusobno dogovoriti spomenute parametre. Svi korisnici koji sudjeluju u komunikaciji, kao i sama mrea, moraju provjeriti postoje li raspoloivi mreni resursi neophodn i za uspostavu veze. U B-ISDN-u signalizacija se transportira ATM mreom odvojeno od korisnike informacije (tzv. out-of-band signalizacija). Taj je koncept na razini ATM mree realiziran tako da se za transfer signalizacije koriste posebni virtualni kanali koji su logiki odvojeni od kanala koji transferiraju korisnike informacije. Signalizacija u B-ISDN-u slina je konceptu signalizacije po zajednikom kanalu (Common Channel Signaling - CCS) koja se koristi u uskopojasnom ISDN-u. Kanal D s e u osnovnom pristupu N-ISDN-u koristi za prijenos signalizacije, a istim je kanalom mogue prenositi i korisnike informacije u sluaju kad nema signalizacijske informacije. Kanal D zajedno s kanalima B ini kanalsku strukturu koja predstavlja temelj sinkronog naina transfera informacija u N-ISDN-u. Signalizacijska se informacija kanalom D prenosi paketski, to predstavlja bitnu razliku u odnosu na stariji nain prijenosa signalizacije nazvan signalizacijom pridijeljenom korisnikom kanalu (Channel Associated Signaling - CAS), koji je koriten u prvim PDH sustavima (novije inaice PDH sustava takoer koriste CCS). Signalizacija u B-ISDN-u takoer se prenosi paketski, tj. pomou posebnih ATM elija, dakle jednako kao i u N -ISDN-u. Osnovna razlika izmeu B-ISDN signalizacije i CCS-a je u tome to se u B-ISDN-u, odnosno ATM-u, signalizacijska informacija prenosi virtualnim kanalom, a ne nekim fiksnim TDM kanalom kao u N-ISDN-u. Takoer, signalizacijski virtualni kanal ne moe biti koriten za prijenos korisnikih informacija. Signalizacija u ATM mreama usko je vezana uz vrstu ATM suelja (Onvural et al. [1997]). Za potrebe signalizacije izmeu krajnjeg korisnika i ATM mree koriste se funkcije suelja UNI (signalizacija odreena preporukom ATM Forum UNI Signaling 4.0), kao i pripadni UNI protokoli. Temeljna ITU-T preporuka namijenjena signalizaciji na suelju ATM UNI je Q.2931. B-ISDN signalizacija mora podjednako podravati ISDN aplikacije koje koriste prijenosnu brzinu 64 kbit/s, kao i nove irokopojasne usluge. To znai da postojee signalizacijske ISDN funkcije (definirane u ITU-T Q.931, 1993.) moraju biti ukljuene u skup signalizacijskih mogunosti B -ISDN-a. Signalizacijski protokol namijenjen suelju ATM NNI opisan je preporukama ITU -T Q.2761 do Q.2764. Taj je protokol temeljen na definiciji signalizacijskog protokola ISUP (ISDN User Part) koritenog u N-ISDN-u, pa je sukladno tome nazvan B-ISUP. Meutim, u praksi se signalizacija izmeu ATM komutatora u privatnoj mrei temelji na koritenju suelja PNNI, dok je u javnoj domeni temeljena na sueljima PNNI, B-ICI ili AINI.
223
6.7.1. Sloj SAAL

Signalizacijski prilagodbeni sloj ATM-a (Signaling ATM Adaptation Layer -SAAL) koristi se na sueljima UNI i NNI, a namijenjen je prilagodbi viih signalizacijskih protokola ATM mrei (Hndel [1998]). Osnovna je uloga SAAL-a da preko sloja ATM-a osigura pouzdan transfer Q.2931 poruka izmeu ravnopravnih Q.2931 entiteta (npr. izmeu ATM komutatora i raunala). Sloj SAAL ine dva dijela (Sl. 6.27): zajedniki (Common Part - CP) i dio ovisan o usluzi (Service Specific Part - SSP).
Q.2931 ili B-ISUP SSCF UNI SAAL SSCOP CPCS SAR sloj ATM-a CP za SSCF NNI za
t
SSP
Sl. 6.27 Sloj SAAL
Zajedniki dio sastavljen je od podslojeva SAR i CPCS. Protokol podsloja CP AAL omogu uje transfer informacija i prua mehanizam za otkrivanje neispravnih SDU-a. Iako su i AAL3/4 i AAL5 pogodni za primjenu na razini CP-a, ITU-T se opredijelio za koritenje protokola AAL5 zbog njegove jednostavnosti i malog protokolnog preteka. AAL3/4 prua bolje performanse u sluaju kratkih poruka (jedna do tri elije) i u uvjetima velike vjerojatnosti gubitka elija. Protokol CP AAL5 opisan je ITU-T preporukama I.363 i I.363.5.
suelje NNI
signalizacijska mrea temeljena na STM-u signalizacija od toke prema veem broju toaka Q.2931 SAAL sloj ATM-a fiziki sloj B-ISUP MTP-3 MTP-1 MS signalizacijska mrea temeljena na ATM-u B-ISUP MTP-3 SAAL sloj ATM-a
MTP-2
fiziki sloj
MTP - Message Transfer Part
suelje UNI
signalizacija toke do toke Q.2931 SAAL sloj ATM-a fiziki sloj MS - Meta-signaling od
Sl. 6.28 Protokolna arhitektura B-ISDN signalizacije SSP je podijeljen u dva dijela: koordinacijska funkcija ovisna o usluzi (Service Specific Coordination Function - SSCF) i spojni protokol ovisan o usluzi (Service Specific Connection Oriented Protocol - SSCOP). U oba se sluaja 224
pojam usluge odnosi na uslugu koju ATM mrea prua viim protokolnim slojevima. Protokol SSCOP, definiran ITU-T preporukom Q.2110, namijenjen je uspostavi i raskidanju veza, kao i pouzdanoj razmjeni signalizacijske informacije izmeu signalizacijskih entiteta. SSCF, namijenjen podravanju protokola Q.2931 na suelju UNI, definiran je ITU-T preporukom Q.2130. Primjena podsloja SAAL u signalizaciji na sueljima UNI i NNI prikazana je na Sl. 6.28.
6.7.2. Signalizacija na suelju ATM UNI

Koncept virtualnih kanala u ATM mreama omoguuje odvajanje signalizacijskih od korisnikih kanala (Onvural et al. [1997]). Stoga se signalizacijske poruke u B-ISDN-u prenose posebnim signalizacijskim virtualnim kanalima (Signaling Virtual Channel - SVC) (Sl. 6.29).
signalizacijski VC VPI:0/VCI:5 UNI obrada poziva
signalizacijski VC VPI:0/VCI:5
DTE
] [
korisniki VC ATM komutator
UNI DTE
korisniki VC
Sl. 6.29 Signalizacija fiksnim virtualnim kanalom Signalizacijske poruke izmeu korisnika i ATM komutatora prenose se pomou posebnih signalizacijskih elija. Signalizacijska veza je dvosmjerna. To znai da se izmeu korisnika i ATM komutatora uspostavljaju dva VC-a, jedan po kojem se signalizacijske poruke prenose od korisnika prema komutatoru, i drugi po kojem se signalizacijske poruke prenose od komutatora prema korisniku. Postoje dva naina definiranja signalizacijskog VC-a: unaprijed definirani VC s fiksnim oznakama VPI/VCI, i virtualni kanal definiran meta-signalizacijskim sustavom. U prvom sluaju, osim u iznimnim situacijama, za potrebe signalizacije koriste se oznake VPI=0/VCI=5 (u literaturi se ee koristi nain oznaavanja vrijednosti oznaka VPI/VCI u obliku VPI:0/VCI:5). Signalizacijski kanal ima fiksnu prijenosnu brzinu i moe se koristiti samo za potrebe signalizacije. Sustav meta-signalizacije koristi se za uspostavu signalizacijskih kanala. Kod primjene meta-signalizacijskog sustava signalizacijski se kanal, kao i njegova prijenosna brzina, definiraju po potrebi. Na svakom suelju moe biti definiran samo jedan meta-signalizacijski virtualni kanal (Meta-signaling Virtual Channel - MSVC). MSVC je trajno uspostavljen i na svakom se suelju uvijek 225 uspo stavl ja par MS VCa kako bi bila omo gue na dvos mjer na razm jena meta -sign aliza cijsk ih infor maci ja. Met a-sig naliz acijs ki prot okol defi nira n je prep oruk om ITUT Q.21 20.
Met a-sig naliz acija se koris ti sam o na sue lju UNI .
6.7.3. Vrste veza u ATM mreama

U ATM mreama definirane su tri osnovne vrste veza (Hndel [1998]): trajne veze (permanent connections), polutrajne veze (semi-permanent connections) i veze koje se uspostavljaju na zahtjev (on-demand connections). Trajne veze se uvijek koriste za istu svrhu, npr. signalizacija ili mreno upravljanje na suelju ILMI (Integrated Local Management Interface). Trajne veze se ne uspostavljaju signalizacijskim procedurama niti im se mijenjaju dodijeljene vrijednosti oznaka VPI/VCI. Polutrajne veze uspostavlja operator mree na zahtjev korisnika (zahtjev se obino podnosi u pismenom obliku). Za polutrajne veze koristi se naziv trajna virtualna veza (PVC) ija se uspostava temelji na konfiguriranju pomou sustava mrenog upravljanja. Takve veze nakon isteka dogovorenog vremena raskida sama mrea ili ih runo ukida operater. Nadalje, postoje dvije vrste PVC-a, PVCC (Permanent Virtual Channel Connection) i PVPC (Permanent Virtual Path Connection). Obje vrste PVC-a mogu podrati veze od toke do toke (point-to-point) i veze od toke prema veem broju toaka (point-to-multipoint). Veze na zahtjev uspostavljaju se pomou signalizacijskog protokola na inicijativu pozivajueg korisnika. Za veze uspostavljene na zahtjev koristi se naziv komutiran a virtualna veza (SVC) ija se uspostava temelji na signalizaciji u stvarnom vremenu. Nadalje, postoje dvije vrste SVC-a: SVCC (Switched Virtual Channel Connection) i SVPC (Switched Virtual Path Connection). Obje vrste SVC-a mogu podrati veze od toke do toke (point-to-point) i veze od toke prema veem broju toaka (point-to-multipoint).
Soft PVC
U ATM mreama ponekad se koriste i veze nazvane soft PVC koje predstavljaju hibrid izmeu trajnih i komutiranih veza. Soft PVC (SPVC) po funkciji je slian PVC-u (Ginsburg [1999]). Postoje dvije vrste soft PVC-a, soft PVCC i soft PVPC. Na Sl. 6.30 dan je primjer kreiranja soft PVC-a izmeu dvaju korisnika ATM mree, A i B. Korisnik A (DTE A, npr. usmjeriva s ugraenom ATM karticom) povezuje se s ATM komutatorom A pomou PVC-A. Soft PVC-ovi odreeni su vrijednostima oznaka VPI/VCI na izvoru i odreditu, kao i ATM adresom odredita informacije. Jedan par vrijednosti oznaka VPI/VCI, pomou kojeg je odreen PVC -A, mora biti zadan na prikljuku ATM komutatora A s kojim je korisnik A fiziki povezan. Drugi par vrijednosti oznaka VPI/VCI odreuje PVC-B pomou kojeg je korisnik B povezan s ATM komutatorom B. 226 PVC A i PVC B su dijelovi soft PVC-a koji povezuje korisnike A i B. Ostatak soft PVC-a uspostavlja se kroz ATM mreu pomou signalizacije.
ostatak soft PVC-a odreen je signalizacijom
na ovim sueljima korisnik zadaje parametre PVC-a
Sl. 6.30 Kreiranje soft-PVC-a
VP tunel
VP tuneli (Ginsburg [1999]) koriste se kako bi omoguili meusobno povezivanje ATM komutatora kroz javne mree koje ne podravaju komutirane veze, tj. SVC -ove. VP tunel na razini javne mree koristi trajni virtualni put (PVP) kroz koji se prenosi signalizacij a. Na Sl. 6.31 dan je primjer povezivanja dva ATM komutatora kroz WAN.
Sl. 6.31 VP tunel U navedenom primjeru ATM komutatori povezani su s WAN-om pomou javnog suelja UNI, a signalizacija u ATM WAN-u nije podrana. Stoga je potrebno definirati VP tunel koji povezuje dotine komutatore. Postoje tri vrste VP tunela: jednostavni (simple), oblikovani (shaped) i hijerarhijski (hierarchical).
6.7.4. Slanje elija na jedno ili na vei broj odredita
U B-ISDN-u postoji potreba za uspostavom veza koje podravaju transport usluga poput videa, audia i multimedije. U takvim je uslugama ponekad potrebno omoguiti uspostavu poziva prema veem broju korisnika (multiparty call). Tako uspostavljene veze ponekad zahtijevaju da se korisnici u njih dinamiki ukljuuju, i da se isto tako iz njih dinamiki iskljuuju. Neke od usluga koriste asimetrine veze kod kojih prijenosne brzine nisu jednake u oba komunikacijska smjera. ATM elije uvijek alje jedan izvor, ali broj odredita na koje su poslane moe biti i vei od jedan. Dakle, pored veza od toke do toke (point-to-point connections), ATM podrava i veze od toke prema veem 227 broj u toa ka (poi nt-to -mul tipoi nt conn ectio ns). U AT M mre ama vaa n je i odno s izme u vrste veze i pozi va (AT M call) . AT M mre a, kao trans port na podl oga B-IS DNa, mor a podr ava ti i slo ene pozi ve (mul ti-co nnec tion call) kod koji h se istov reme no uspo stavl ja neko liko veza kako bi se omo gui o istov reme ni trans fer razli itih vrsta
infor maci ja (npr. govo ra, slika i poda taka) . Prito m svak a veza ima defi nira ne vlast ite QoS para metr e. Za vrije me traja nja slo enog pozi va mor a post ojati mog uno st raski danj a poje dini h veza , kao i doda vanj a novi h veza . Dakl e, AT M mre a mor a posj edov ati meh aniz am za me usob no kore liran je veza koje prip adaj u jedn om slo eno m pozi vu. Te kore lacij ske funk cije treba
ju biti impl eme ntira ne sam o u poe tno m i kraj njem mre nom vor u (tran zitni mre ni vor ovi ne treba ju biti opte ree ni takvi m zada am a). Gled e broj a odre dita post oje sljed ee vrste trans fera AT M elij a: slanje elija na jedno odredite (unicast), slanje elija na vei broj odredita (multicast), razailjanje elija (broadcast) i slanje elija najdostupnijem u skupini odredita (anycast). Openito, krajnji sustav koji eli poslati paket, okvir ili eliju svim ostalim krajnjim sustavima u nekoj komunikacijskoj mrei mora pokrenuti razailjanje (broadcast) informacija. Razailjanje ne predstavlja problem u mreama s raspodijeljenim medijem (npr. Ethernet mree). U WAN-u krajnji sustav koji razailje podatke mora replicirati isti paket na svaki od virtualnih kanala uspostavljenih prema drugim krajnjim sustavima. ATM se nalazi izmeu ovih dvaju ekstrema. Iako ATM nema inherentnu mogunost razailjanja, ATM komutatori imaju mogunost uspostave veza od toke prema veem broju toaka. Prema tome, u ATM mrei se obavlja emulacija razailjanja. Primjer primjene razailjanja u ATM mreama je posluitelj razailjanja (Broadcast and Unknown Server BUS) u emulaciji LAN-a (LAN Emulation - LANE). Slino kao u razailjanju, prilikom slanja elija na vei broj odredita (multicast) jedan krajnji sustav alje elije svim krajnjim sustavima koji su lanovi neke skupine. Ponekad se adresiranje za potrebe slanja na vei broj odredita naziva i skupno adresiranje. Primjer slanja na vei broj odredita u ATM mrei je BUS u emulaciji LAN-a (LANE) koji slanje skupini odredita obavlja uspostavom VC veze od toke prema veem broju toaka.
6.7.5. Protokol PNNI

PNNI je usmjerivaki i signalizacijski protokol. Namijenjen je ujedno i meusobnom povezivanju ATM komutatora koji podravaju komutirane veze, a potjeu od razliitih proizvoaa mrene opreme. Protokol IISP, koji je prethodio PNNI-u, bilo je mogue primijeniti samo u malim mreama. PNNI signalizacija podrava sve mogunosti suelja UNI 3.1. PNNI permanentno
228 detektira stanje mrene topologije i raspoloive mrene resurse, te alje tu informaciju kroz cijelu mreu mehanizmom poplavljivanja (flooding). Nadalje, PNNI automatski detektira adrese i linkove u ATM mrei. Pritom koristi unaprijed konfigurirane adrese ATM komutatora, hijerarhijsku konfiguraciju i autokonfiguraciju pomou protokola ILMI. PNNI je dinamiki protokol usmjeravanja u ATM mreama (Ginsburg [1999]). Pridjev dinamiki dolazi od injenice da PNNI stalno ui mrenu topologiju i informaciju o dostupnosti mrenih elemenata (reachability information), te se automatski prilagoava promjenama u mrei oglaavanjem informacije o trenutnom stanju mrene topologije. Prilikom usmjeravanja kojeg diktira izvor, ATM komutator proraunava hijerarhijski potpune smjerove transfera informacija
(route) namijenjene uspostavi veza. Usmjerivaka informacija ugraena je u signalizacijske poruke namijenjene uspostavi poziva. PNNI odabire smjerove na temelju administrativnih teina mrenih grana (to je za PNNI primarna metrika) i drugih QoS parametara, kao to su npr. CDV, maxCTD i CLR. U osnovi PNNI model mree ima jednu razinu (flat topology), ali podrava i hijerarhijski model usmjeravanja.
6.7.6. Adresiranje u ATM mreama

U javnim ATM mreama koristi se plan globalne ISDN numeracije, opisan ITU -T preporukom E.164, a kasnije doraen preporukom E.191. Sukladno preporuci E.164, adresa mrenog ureaja u meunarodnom prometu sastoji se od najvie 15 dekadskih znamenki (slino numeraciji u telefonskoj mrei). Nasuprot tome, u privatnim ATM mreama koristi se sustav adresiranja nazvan AESA, kojeg je definirao ATM Forum. Taj se mehanizam adresiranja temelji na OSI konceptu toke pristupa mrenim uslugama (Network Service Access Point - NSAP). NSAP je definiran preporukama OSI 8348 i ITU-T X.213. ATM NSAP razlikuje se od izvornog koncepta NSAP-a u tome to ATM NSAP adresa nije prava mrena adresa jer ne zavrava na mrenom sloju modela OSI RM. NSAP adresa duljine 20 okteta sastoji se od dvaju bitno razliitih dijelova: ATM prefiksa duljine 13 okteta kojim je odreen ATM komutator, i oznake krajnjeg sustava. ATM prefiks moe biti definiran na tri naina: (1) nacionalno ili svjetsko administra tivno tijelo dodjeljuje ga privatnoj mrei, (2) pruatelj mrene usluge dobiva prefiks od nacionalnog ili svjetskog administrativnog tijela i dodjeljuje ga krajnjim korisnicima, i (3) mogue je koritenje neprijavljenih prefiksa (nije ih dodijelilo nacionalno ili svjetsko administrativno tijelo), ali iskljuivo u privatnim mreama. Oznaku krajnjeg sustava tvore MAC (Medimu Access Control) adresa duljine 6 okteta i polje SEL (Selector), duljine jednog okteta, koje odreuje ATM uslugu (npr. LANE).
229 Struktura E. 164 adrese temelji se na globalnom planu ISDN numeracije (Hndel [1998]). Prilikom povezivanja privatnih sustava s javnom mreom samo e suelja UNI koja su izravno povezana s javnom mreom imati pridijeljene E.164 adrese. Jedan razlog tome lei u upravljanju adresama, pri emu velika tvrtka eli da njeni krajnji sustavi imaju adrese dodijeljene iz jedinstvenog adresnog prostora, a drugi razlog lei u sigurnosti privatne mree. Duljina E.164 adrese u javnom meunarodnom prometu smije iznositi najvie 15 dekadskih znamenki. Ako se radi o globalnoj usluzi, tada prve tri znamenke E.164 adrese predstavljaju kd zemlje (Country Code - CC). Ako CC oznaava neko geografsko podruje, tada njegova duljina smije iznositi izmeu jedne i tri znamenke. U oba se sluaja ostatak E.164 adrese dodjeljuje na nacionalnoj razini. U njemu je sadran nacionalni odredini kod (National Destination Code - NDC) i broj pretplatnika (Subscriber Number - SN). NDC u veini sluajeva oznaava grad (city code) ili geografsko podruje (area code), a SN je broj lokalne centrale (local exchange code) i krajnjeg sustava ( e n d system identifier). Preporuka E.191 (ITU-T, 1996.) pojanjava uporabu E.164 adresa unutar ATM mree. Ona uvodi koncept B-ISDN broja (B-ISDN Number), koji je jednak E.164 broju u javnoj mrei ili ponekad u privatnoj mrei, i B-ISDN adrese (B-ISDN Address), koja predstavlja kombinaciju B-ISDN broja i dodatne informacije potrebne za jednoznano odreivanje krajnjeg sustava (ak i ako se krajnji sustav nalazi u privatnoj mrei). Primjeri B-ISDN adrese su: (1) E.164 broj s podadresnim poljem koje sadri AESA, ili (2) E.164 AESA. Pretvorba adresnih formata provodi se na granici dviju mrea koje koriste razliite mehanizme adresiranja. Na javnom suelju UNI moraju biti podrana oba naina adresiranja, NSAP i E.164 (ATM Forum [1995]).
6.8. Upravljanje ATM mreama

Temeljne preporuke za upravljanje ATM mreama su ITU-T preporuka M.3010, nazvana "Naela telekomunikacijske upravljake mree", te M.3610 kojom je definirana primjena telekomunikacijske upravljake mree (Telecommunication Management Network - TMN) u B-ISDN-u (obje preporuke objavljene su 1996. godine) (Hndel [1998]). Osnovna naela odravanja telekomunikacijske mree, koja su relevantna i za B-ISDN, sadrana su u ITU-T preporukama M.20 ("Filozofija odravanja telekomunikacijskih mrea", 1992.) i M.3600 ("Naela upravljanja ISDN mrea", 1992.). Minimalan skup funkcija potrebnih za odravanje fizikog sloja i sloja ATM-a na suelju korisnik-mrea opisan je ITU-T preporukom I.610 (objavljena 1995. godine). Veina mehanizama odravanja definiranih za suelje UNI koristit e se i na suelju NNI. Osnovni mehanizmi koji se koriste za upravljanje ATM mreama i za odravanje ATM mrea su OAM funkcije i suelje ILMI (De Pryker [1995]).
230
6.8.1. Suelje ILMI

U dosadanjoj fazi razvoja ATM-a veina standarda koje su donijele organizacije poput ITU-T-a i ANSI-a odnosila se na korisniku i upravljaku ravninu modela B-ISDN PRM, a procedure u ravnini upravljanja mreom ostavljene su uglavnom za daljnji razvoj. Sukladno modelu jednostavnog protokola za upravljanje mreom (Simple Network Management Protocol -SNMP), ATM Forum je razvio privremeno suelje lokalnog upravljanja mreom (Interim Local Management Interface - ILMI) kao sastavni dio specifikacije UNI. Kad je razvijena poetna specifikacija ILMI, oekivalo se da e to biti samo privremeno rjeenje mrenog upravljanja u ATM okolini. Otuda i naziv privremeno suelje. Meutim, ATM Forum je 1996. godine odabrao to rjeenje kao trajno i u inaici 4.0 naziv je promijenjen u integrirano suelje lokalnog upravljanja mreom (Integrated Local Management Interface - ILMI). Uzrok tome lei dijelom u injenici da ITU-T nije razvio vlastiti standard upravljakog suelja u ATM mreama, a drugi je uzrok u irokoj rasprostranjenosti suelja ILMI u privatnim mreama (Pan [1998]). Osnovna svrha uvoenja ovog suelja odreena je njegovom definicijom: suelje ILMI treba svakom ATM ureaju (krajnji ureaji, ATM komutatori, i sl.) omoguiti pristup do informacija o statusu i konfiguraciji koje se odnose na virtualne putove, virtualne kanale, mrene ATM prefikse, ATM adrese, usluge i mogunosti raspoloive na odgovarajuim ATM sueljima. Suelje ILMI podjednako se primjenjuje na javnom i privatnom suelju UNI, kao i na privatnom suelju NNI. Suelje ILMI, ije se funkcije odnose na fiziki sloj i sloj ATM -a odreenog ATM suelja, u potpunosti se uklapa u cjeloviti model upravljanja ATM mreom.
Protokol ILMI
Protokol ILMI (Pan [1998]) temelji se na protokolu SNMPv1, prvoj inaici protokola SNMP. Prilikom uspostave namjenske (dedicated) VC veze, protokol ILMI koristi osnovne vrijednosti (default) VPI:0/VCI:16, a smije koristiti i druge vrijednosti oznaka VPI/VCI (Sl. 6.32). Upravljake VC veze su dvosmjerne (isto kao i signalizacijske veze).
SNMP AAL 5 sloj ATM-a (namjenski VCC - VPI:0/VCI:16) fiziki sloj
Sl. 6.32 Protokolni sloaj na suelju ILMI Dozvoljeno je koritenje SNMP poruka duljine do 484 okteta (o slanju duljih poruka potrebno je pregovaranje s mreom). Brzina prijenosa ATM elija koje
231 pren ose SN MP pro met trajn om VC vezo m mor a biti manj a od jeda n post o kapa citet a linka , a vrn a brzi na tih elij a smij e izno siti najvi e pet post o kapa citet a linka . Mak sima lna veli
ina snop a (MB S) izno si oko 11 elij a. U bare m 95 post o slu ajev a vrije me odzi va na SN MP poru ku mor a biti kra e od jedn e seku nde. Upra vlja ka infor maci ja koja se alje ne smij e biti starij a od 30 seku ndi.
6.8.2. Primjena OAM-a u ATM mreama

Rad, administriranje i odravanje mrea (OAM) u ATM okolini definirano je ITU -T preporukom M.60 (1993. godine): "OAM je kombinacija svih tehnikih i odgovarajuih administrativnih akcija, ukljuujui akcije nadgledanja, ija je namjena zadrati neki element mree u stanju ili ga vratiti u stanje u kojem taj element moe obavljati funkciju kojoj je namijenjen." U preporuci ITU -T I.610 definiran je odnos izmeu OAM funkcija i referentnog protokolnog modela B -ISDN-a. Prilikom definiranja OAM funkcija koriten je slojeviti pristup. OAM funkcije su dodijeljene upravljanju slojevima (layer management) u ravnini upravljanja mreom referentnog protokolnog modela B-ISDN-a (Hndel [1998]). Razliite funkcije upravljanja slojevima koreliraju s razliitim slojevima. Sukladno ITU-T preporukama M.20 i I.610 definirane su osnovne OAM akcije u ATM mreama: nadziranje mrenih performansi, otkrivanje kvarova, pruanje informacija o kvarovima i mrenim performansama, lokalizacija kvarova i zatita sustava. Nadziranje mrenih performansi temelji se na kontinuiranom ili periodikom provjeravanju funkcija upravljanih mrenih entiteta. Na temelju provjere kreira se informacija o mrenim performansama. Otkrivanje pogrenog funkcioniranja i kvarova u mrei provodi se pomou kontinuiranog ili periodikog provjeravanja mrenih entiteta. Na temelju spomenute provjere kreira se informacija o kvarovima ili se generiraju razliiti alarmi. Zatita sustava provodi se tako da se u sluaju kvara upravljani entitet blokira ili se njegova funkcija prebacuje na druge entitete. Iskljuenjem neispravnog entiteta iz funkcije smanjuje se utjecaj kvara na sustav u cjelini. Informacije o kvarovima i mrenim performansama predaju se drugim mrenim entitetima. Ako je informacija o kvaru nekog entiteta nedovoljna, provodi se lokalizacija kvara pomou sustava internog i eksternog testiranja entiteta u kvaru.
232
6.9. Me udjelovanje ATM- a s drugim mreama i uslugama
Razine OAM-a
Na svakoj razini transportne ATM mree definirani su odgovarajui informacijski tokovi, oznaeni kao Fn, pri emu je n oznaka razine (Hndel [1998]). Informacijski OAM tokovi su dvosmjerni. Ako se na fizikom sloju ATM-a mree koristi SDH, tada se OAM tokovi F l i F2 prenose pomou okteta u polju SOH STM okvira, dok se OAM tok F3 prenosi pomou okteta polja POH STM okvira. Meutim, ako se na fizikom sloju koristi prijenos slijeda elija, t ada se OAM tokovi fizikog sloja prenose posebnim OAM elijama. OAM tokovi F4 i F5 uvijek se prenose posebnim elijama. Nekom VP vezom ili VC vezom mogu se istodobno prenositi dvije vrste informacijskih tokova F4 i F5. Jednu vrstu ine tokovi s kraja na kraj (end-to-end), namijenjeni komunikaciji koja omoguuje funkcioniranje VPC-a, odnosno VCC-a s kraja na kraj mree. Druga vrsta tokova F4 i F5 odnosi se na informacijske OAM tokove po segmentima veze. Segment je dio VPC-a ili VCC-a kojim obino upravlja jedan mreni operator. Koristei informacijske tokove po segmentima, mreni operator moe nadzirati i djelovati na VP i VC veze u podruju vlastite nadlenosti.
6.9. Meudjelovanje ATM-a s drugim mreama i uslugama

Definirana su dva naina meudjelovanja ATM-a s drugim komunikacijskim sustavima (Hndel [1998]): meudjelovanje mrea (network interworking), i meudjelovanje usluga (service interworking). Meudjelovanje mrea omoguuje transparentni transport usluga koje nisu ATM tipa (non-ATM services) kroz temeljnu ATM mreu. Meudjelovanje ATM-a i krajnjih sustava sa specifinom uslugom omogueno je primjenom funkcije meudjelovanja (Interworking Function - IWF). IWF se kao softverska aplikacija implementira u ureajima na rubu ATM mree. U IWF -u se prilikom slanja elija obavlja pakiranje PDU-a protokola specifinog za odreenu vrstu usluge (Service Specific Protocol - SSP) u korisniki sadraj ATM elija. Prilikom prijema elija IWF raspakirava korisniki sadraj elija i formira SSP PDU. Primjeri protokola SSP su Frame Relay, X.25 i SMDS (Switched Multimegabit Data Services). Meudjelovanje usluga preslikava sve usluge koje nisu ATM tipa u ATM okolinu. Meudjelovanje usluga je znatno uinkovitije od meudjelovanja mrea, iako je sloenije za r ealizaciju. Za razliku od meudjelovanja mrea, meudjelovanje usluga omoguuje uspostavu veza izmeu DTE -a dizajniranih
233 za podr ku razli iti m vrsta ma uslu ga (npr. izme u DTE -a koji podr ava Fra me Rela y i DTE -a koji podr ava AT M).
6.9.1. Usluge u B-ISDN-u

Sukladno preporuci ITU-T I.211, usluge u B-ISDN-u mogue je podijeliti u dvije osnovne skupine (Hndel [1998]):
interaktivne: konverzacijske, slanje poruka (messaging), i usluge dohvaanja sadraja (retreival services), distribucijske: usluge s mogunou korisnikog upravljanja, i usluge bez mogunosti upravljanja od strane korisnika.
Meutim, od samog poetka koritenja ATM tehnologije korisnicima nije mogue ponuditi puni skup B-ISDN usluga, i to iz nekoliko razloga. Prvo, veina predvienih usluga nije u potpunosti definirana. Drugo, potrebno je kreirati primjenjivi podskup mrenih usluga koje su privlane korisnicima. Te usluge moraju u sebi sadravati i postojee aplikacije. Usluge ponuene u ATM mreama prikazane su na Sl. 6.33.
podatkovne usluge, govorne usluge, video video govorne usluge
IP, IPX, Apple Talk, i dr.
MPEG, M-JPEG
kompresija
CLIPoA, MPOA, LANE, MPLS, PPP i dr.
CES, VTOA
AAL 3/4, AAL 5
AAL 1
AAL 2
sloj ATM-a
fiziki sloj: SDH/SONET, PDH, WDM, DWDM, dark fiber, beini prijenos, satelitski linkovi
Sl. 6.33 Vrste usluga u ATM mreama Znaenja skraenica koritenih na Sl. 6.33 su sljedea: IP - Internet Protocol, IPX - Internet Packet Exchange, CLIPoA - Classical IP over ATM, MPOA -Multi-Protocol over ATM, MPLS Multiprotocol Label Switching, PPP 234 Point-to-point Protocol, WDM - Wavelength Division Multiplexing, DWDM -Dense WDM, MPEG - Motion Picture Experts Group i M-JPEG - Motion Join Photographic Experts Group.
Komutacija elija
Osnovnu uslugu ATM mree, tj. komutaciju elija, ine transport i usmjeravanje elija (Sl. 6.34). U sluaju koritenja ove jednostavne usluge mrea ne mora znati nita o aplikaciji koju krajnji korisnici koriste na temelju veze uspostavljene s kraja na kraj ATM mree. Komutaciju elija mogue je koristiti za transport podataka, govora, slike, videa, ili kombiniranih usluga, kao to je npr. multimedija (De Pryker [1995]). Jo jedna usluga koju je potrebno inicijalno ponuditi korisnicima ATM mree je usluga zakupa kanala stalne prijenosne brzine (leased line service). Prijenosna brzina u takvim kanalima tipino iznosi 1,5/2 ili 34/45 Mbit/s, a ostvaruje se pomou usluge emulacije kanala (Circuit Emulation Service - CES). CES se ujedno naziva i ATM trunking, a koristi se i kao podrka uskopojasnim uslugama (Hndel [1998]).
Sl. 6.34 Usluga komutacije elija
Ostale usluge koje ATM mrea prua korisnicima

Od ostalih usluga potrebno je istaknuti prvenstveno transport govora ATM mreom. Takav se koncept naziva VoATM (Voice over ATM) i jo danas se esto koristi u javnim ATM mreama (Minoli et al. [1998]). Mogue ga je realizirati pomou protokola AAL1, AAL2 ili pomou koncepta VTOA (Voice and Telephony over ATM), koji se oslanja na koritenje protokola AAL5. ATM se danas esto koristi i za transfer FR okvira, koji je mogue realizirati pomou koncepta meudjelovanja ATM mree i FR mree na razini mrea ili na razini usluga. Beini ATM (Wireless ATM - WATM) takoer je zanimljiv koncept koji se koristi u izvornom obliku ili se kreiraju novi naini beinog transfera informacija (npr. HiperLAN) koji koriste transportne mehanizme preuzete iz ATM mrea (Ginsburg [1999]). Uporaba ATM -a je od posebnog znaaja za realizaciju irokopojasne pristupne radiomree (Broadband Radio Access Network BRAN). ATM se danas esto primjenjuje i u inim pristupnim 235 mre ama. Primj er takve
6.9. Me udjelovanje ATM- a s drugim mreama i usluga ma
primj ene ATM -a je prije nos infor macij a asim etrin om digita lnom pretp latni kom linijo m pomo u ATM -a (AT M over Asy mmet rical Digit al Subs cribe r Line ATM over ADS L). U lokalnim mreama ATM se danas sve rjee primjenjuje. Koncepti LANE i MPOA ustuknuli su u podruju LAN-ova pred jednostavnijom i jeftinijom tehnologijom Ethernet. Nadalje, ATM LAN-ovi, iako sve manje koriteni, predstavljaju vanu primjenu ATM -a (Sackett [1997]).
6.10.Literatura
[I] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [II] [12] [13] ATM FORUM. 1995. ATM User-Network Interface Specification Version 3.1. Prentice Hall, Englewood Cliffs. DE PRYKER, M. 1995. Asynchronous Transfer Mode: Solutions for Broadband ISDN. 3. izdanje, Prentice Hall, Englewood Cliffs. GINSBURG, D. 1999. ATM Solutions for Enterprise Networking. 2. izdanje, Addison-Wesley, Reading. HNDEL, R, M. N. HUBER, S. SCHRDER. 1998. ATM Networks: Concepts, Protocols, Applications. 3. izdanje, Addison-Wesley, Reading. KOS, M, A. BAANT. 1999. Uvod u ATM. 3. izdanje, MIPRO, Opatija. LEE, B. G, M. KANG, J. LEE. 1996. Broadband Telecommunications Technology. Artech House, Boston. MC DYSAN, D. 2000. QoS & Traffic Management in IP & ATM Networks. McGraw-Hill, New York. MINOLI, D, E. MINOLI. 1998. Delivering Voice over Frame Relay and ATM. John Wiley & Sons, New York. ONVURAL, R. O, R. CHERUKURI. 1997. Signaling in ATM Networks. Artech House, Boston. PAN, H. 1998. SNMP-Based ATM Network Management. Artech House, Boston. SACKETT, G. C, C. Y. METZ. 1997. ATM Multiprotocol Networking. McGraw-Hill, New York. SEXTON, M, A. REID. 1997. Broadband Networking: ATM, SDH and SONET. Artech House, Boston. STALLINGS, W. 2000. Data and Computer Communications. 6. izdanje, Prentice Hall, Upper Saddle River.
[14] TANENBAUM, A. W. 1996. Computer Networks. 3. izdanje, Prenitce Hall, Upper Saddle River.
236

Atm Word

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Atm Word

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Alen Baant

6. Asinkroni nain transfera informacija

6.1. Osnovna obiljeja ATM-a

6.1.1. Razlozi za uvoenje ATM-a u primjenu

6.1.2. Statistiko multipleksiranje

6. Asinkroni na in transfera informacija

6.1.3. ATM elija

6.1. Osnovna obiljeja ATM -a

6. Asinkroni na in transfera informacija

4 ---------------------------------- ------ ATM elija (53 okteta) -------------------------------------------

nedodijeljena ili prazna elija

6.2. ProtokoIna arhitektura ATM mree

6.2. Protokolna arhitektura ATM mree

paralelni" prijenos,. H ATM-SAP~| sloj ATM-a

6. Asinkroni na in transfera informacija

Korisniki pristup B-ISDN-u

R TE2 ili B-TE2 B-TA

6.2.1. Suelja u ATM mreama

krajnji ATM ureaj

korisniko podruje -----------------------------------j^-------- pruatelj usluge

Sl. 6.6 Suelje ATM UNI

6.2. Protokolna arhitektura ATM mree

6. Asinkroni na in transfera informacija

Sl. 6.7 Suelje AINI

6.3. Fiziki sloj ATM-a

podsloj TC fiziki sloj ^ (PHY)

privatne ATM mree

155,520 Mbit/s, 622,080 Mbit/s, 2488,32 Mbit/s i standard ATM25

6.3. Fizi ki sloj ATM-a

Usklaivanje brzine prijenosa elija

Upravljanje ispravnou sadraja zaglavlja elije

6. Asinkroni na in transfera informacija

Raspoznavanje granica elija

6.3. Fizi ki sloj ATM-a

neispravan HEC nastupio uzastopno ALPHA puta

provjera elija po elija

ispravan HEC nastupio uzastopno DELTA puta

Pakiranje ATM elija u SDH/SONET okvire

6. Asinkroni na in transfera informacija

-260 okteta (C-4)ATM elija

16 -E1 okvir - 32 kanalaATM elija zaglavlje korisniko polje

6.3. Fizi ki sloj ATM-a

Prijenos slijeda elija

6.4. Sloj ATM-a

6.4.1. Virtualni putovi i virtualni kanali

6. Asinkroni na in transfera informacija

6.4.2. Struktura zaglavlja ATM elije

-zaglavlje elije (5 okteta) 8 -163

-48 okteta korisniko polje

6.4.3. Vrste ATM elija

___________________________________________________________ 6.4. Sloj ATM-a

6.4.4. Osnovne funkcije sloja ATM-a

6. Asinkroni na in transfera informacija

6.4.5. Naelo komutiranja u ATM mreama

___________________________________________________________ 6.4. Sloj ATM-a

6. Asinkroni na in transfera informacija

korisnika polja ATM elija

zaglavlja dolaznih ATM elija ^

translacijska tablica zaglavlja odlaznih ATM elija

6.4.6. Uspostava veza pomou VP-a i VC-a

6.4.7. Transportna ATM mrea

-------------------- VCC ---------------------link razina virtualnog kanala

6.4. Sloj ATM-a