MP Z

1.
H000V
A crcu lc,0rt
l. Defnicija reda. Konvergencija .. . .. ........ 3
2. Redovi s pozitivnim .lanovima .. . . ......... 10
3. Kriteriji konvergencie . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
4. Apsoluto konvergentni redovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
5. Uvjetno i bezuvjetno konvergentni redovi - . . . . . . . . . . . 25
5. Umnoak redova. . . . . . . . . . . 30
6. Dodatni zadatci .. - - - - - - - - - - - - - - - 34
Dijelovi ovih skripti, oznaeni u tekstu zvjezdicom q nisu obvezni:
Odnos Cauchyjevog i D' Alembertovog kriterija (str. 18.-19.)
Raabeov i Kummerov kriterij (str. 19.-21.)
Poglavlje 1.5. Uvjetno i bezuvjetno konvergentni redovi (str. 25.-29.)
Ovo se gradivo nee ispitivati, niti koristiti u nastavk kolegija.
l.l. DEFINICIJA REDA. KONVERGENCIJA 3
Redovi realnih brojeva poopenja su zbrojeva od konano mnogo pribrojnika na
one s prebrojivo mnogo pribrojnika:
a1 +a
2
+ a3 + . . .
Pritom se postavljaju neka pitanja. to je rezultat zbraj anja? Kad e on postojati ? Hoe
li rezultat ovisiti o odabiru poretka sumiranj a?
Odgovori na ova pitana u principu su suprotna oekivanima. Tako na primjer,
zbroj (govorimo jo: suma) reda moe bitno ovisiti o poretku biranj a pribrojnika.
Za zbroj konano mnogo l anova vrijede zakoni komutativnosti i asocij ativnosti,
prema kojima nije vano kojim poretkom zbraj amo lanove konanog niza. Zbroj bes
konano mnogo lanova je po svojoj naravi granini proces i u tom sluaju ne moraju
vie vrijediti niti zakoni komutacije, niti zakoni asocij acije za zbraj anj e!
Ti problemi pokazuju da definiciji reda, njegovog zbroj a i dozvoljenih operacij a
moramo pristupiti vrlo paljivo.
l Suma reda. Konvergentni redovi
Prirodan nain zbraj anj a l anova nekoga niza j est krenuti s prvim l anom |dodavati
mu redom sl jedee u nizu. Taj postupak odgovara postavljanju zagrada u beskonanom
nizu tako da njihov bro raste s lijeva na desno:
a1
,
al + a
2,
(al + a
2
) + a3 ,
((a
l
+ a
2
) + a
3
) + a4
,
(((al+ a2) + a
3
) + a4) +as,
Tako red prirodno povezujemo s dva ni?a.Pieniz njegovih l anova, a uniz
njegovih para|nihsuma.
s
l
:= a
l,
s2 :=sl + a2,
s3 := s
2
+ a
3 ,
Sn :
=
S,,_ t
+ a
n
S obzirom da konana suma ne ovi si o rasporedu zagrada, moemo pisati :
S
n = a1 + a2 + ..
.
+a".
4
l. RDOVI
S obzirom da za svaki n broj S11 oznaava zbroj rih n lanova reda, problem
sume reda svodi se na pitanje: imu/iui,
(
S
n)
/imca?
Vrlo se esto i sam red i njegova suma zapisuju na isti nain, pomou simbola
O
_u
H
a To je u svakom sluaju nepreciznost, ali e uvijek iz konteksta biti jasno o emu
n=l
se radi.
Prema definiciji, za zbroj reda moemo napi sati sl jedee:
n
La;=S=.lim S11= lm L
a;.
n H
l l
O
rlm[er1. dredimo sumu reda L
1

.
n(n+ l)
n=!
.
.. Nekoliko prvih parcijalnih suma reda je

l

`J..
l I l
`
S
z=
S
t
+
. 5
=
2
+
6
=
3`
J . I 5
= S_+-= -+-
=
-.

5 4
'
. 4
Ovdje je opi lan reda a
n
"
(

)
. On se moe napisati u obliku
n n+ l
l l l
an
=

=
---
n(n+l) n n+l
l. l. DEFINICIJA REDA. KONVERGENCIJA
Zato je
Zato postoji limes
:lim :
-
lim

.
-

-
Prema tome, red je konvergentan i njegova suma je _
|
'
_l
-

l
Primjer 2. (Geometrijski red) To je red kojem lanovi ine geometrijski niz:

_ .,
-
..,.,.. .,
-

+ ...
-a
5
Odredimo kad e ovaj red konvergirati i kolika mu je tad suma. Za -tu parcijalnu
sumu reda vrijedi:
Odavde je
:, ..,., .
..+an-
l
. , .., ..+ o

,
.
+
,
. .,
...
+
.

.,
-

an
.,,.,.
.
|

,) . .
-
:
-
-

,
Ovaj e niz konvergirati onda i samo onda ako je lql < U tom je sluaj u njegova
suma

.,
-

.

,
-~a

6 l. REDOVJ
O
U zapisu geometrijskog reda koristili smo oznaku _ Jg

u kojoj indeks s umaci je

=0
kree od nule.
Takoer, oznaavanje indeksa nema nikakve vanosti u zapisivanju reda. Tako na

primjer _ J

i _J predstavljaju isti red.

=! /=1
Sljedeim zapisima prikazan je isti red. Uvjeri se u to tako da ispie nekoliko
njegovih prvih lanova:

J
j
(
!

'
-!

=!
)
=(
'
=

Primjer 3. Svaki se realni broj moe zapisati u decimalnom obliku

zJcc

c... c
gdje je
J
prirodan broj ili nula, a c c

_ decimale realnog broja, brojevi iz skupa

0, l,,v|. Ovaj prikaz zapravo znai da je taj broj jednak sumi reda
C c

L_

J
l0
+

+
+ 1

+

Pitanje |onvergenc|je reda svodi se na p|tanje postojanja limesa niza parci jalnih
suma. Niz
`
,) je konvrgentan onda i samo onda kad i ma Cauchyjevo svojstvo. U
tom sluaju, za s vaki E > 0 postoji n0 toIavda za sve a.o a vri|edi
^- `-' E.
Moemo bez manjenja openitosti pretpostaviti da je ovdje o > n. Stavimo
o=a/. TOda je
Potekoa u primeni ovog kiteija jest u tome to je u veini slajevapaktiki
neoge ocijeniti zbroj u
(
l+ . +
,, Zato pri dokazivanukonvergencije nekog
redakoristimo obino d.gjedstnije kriterije.
l. l. DEFINICIJA REDA. KONVERGENCIJA 7
uo/o; Opi lan moe se napisati kao razlika dviju uzastopnih parcijalnih suma:
o,=
`

,
1 .
Ako je red konvergentan, onda je konvergentan niz ,S) U tom sluaju moemo u ovoj
relaciji pustiti da o tei u beskonanost:
lim o,
~
lim ,

Im ,,
~
0.
I1
,
-
Ovaj je uvjet nudan, ali ne i dovoljan za konvergenciju reda. To znai da po
mou ovog kritrija ne moemo dokazati da je neki red konvergentan, ve samo da je
o/rereooo(ukoliko ne zadovoljava nudan uvjet konvergencije).
rlm[er4. Asociativnost u zbrajanju reda. Neka je
Onda vrijedi
o,= )_+
2
j

o, o

o, o
-
o,

)_|, _I_
_
_I+ 3
,
+ v
Promjenimo Ji nain postavljanja zagrada u ovoj sumi na sljedei nain:
-(1 ) + _~~-j_- -j
] 2 2 2

I I

2
2

!
-

dobit emo red kojemu je zbroj

(Iskoristi furmulu za zbr gomeskog rda.)

To ne znai da poetni red konverg
i
ra. Za negove lanove vrijedi,

o,

=
2
,.,
>
pa on ne moe konvergirati. Nije ispunjen nudan uvjet konvergencije.
Drukijim postavljanem zagrada dobivamo novi red kojemu se konvergencija
moe promijeniti u odnosu na poetni.
rlm[er5.

lanovi reda u prethodnom primeru izabrani su tako da se na prvi

pogled ne primjeuje zato se asocijativnost ne smije primeniti. Idejno identian, no
jednostavniji primjer otkit e odmah o emu se radi:
1-1+1-1+1-1+ 1-1+ ...
Niz parcijalnih suma ovoga reda glasi:
I, 0, I, 0, !, ..
8
l
.
RDOVI
Zato je red divergentan. Sad je potpuno jasno da ne smijemo primjeniti zakon asocija
cije, jer drukijim grupiran jem moemo dobiti sljedee 'rezultate':
1-1+1-1+1-1+1-1+ ...
=(l-l)+ (l-l)+ (1-l)+ (l-l)+ ... = 0,
1-1+1-1+1-1+1-1+ ...
=l+ (-1 +l)+ (-1 +l)+ (-1 +l)+ ... = l.
Moe li se na ovaj nain dobiti i neki zbroj razliit od 0ili l?
Primjer 6. (Raunanje zbroja reda raunalom) Raunamo li (prema definiciji)
zbroj reda
raunalo e vrlo brzo dati toan rezultat, s preciznou kojom mu zadam o raun
Kriterij zaustavljanja najee se bira tako da se dodavanjem jednog lana reda
(ili nekoliko njih), dobivena suma ne mijenja. Kako tim kriterijem nije zagarantirana
tonost zbroja, pa ak niti konvergencija reda, dobiveni rezultati mogu biti nepouzdani.
Zato pokuaj da se raunalom utvrdi zbroj reda moe dovesti do vrlo udnih rezultata.
Raunajui zbroj
dobit emo konanu vrijednost, iako e konvergencija biti poprilino sporija.
( l
Zadatak . Izraunajte na raunalu zbroj reda L _ raunajui sve raune na
n=!
o
o decimalnih mjesta. Zaustavite se kod onog lana za koji se zbroj (raunat na tih o
decimala!) ne bude mijenjao ni nakon dodavanja sljedeih 100 lanova. Usporedite
dobiveni raun s tonom sumom reda koja iznosi n2 J
(
Pokuajte otkriti zbog ega se
potkrala pogreka (reda veliine 10-
4
).
Zadatak 2. Odredite raunalom zbroj reda
o
l l l l

o 1n o 2ln2
+
3ln3
+
41n4
.
.
n=2
Usporedite Va rezultat s rezultatima drugih studenata. (Usporedba e biti zanimljiva.)
Su reda iznosi C . Zbrajanjem lanova ovog reda mogue je izraunati decimalni prikaz tog broja na vrlo
velik broj decimalnih mjesta.
l. l. DEFINICIJA REDA. KONVERGENCIJA 9
l
Primjer7. (Harmonijski red) Red L - naziva se harmcni]-kircd.
"
=1
n
Ime potjee od inenice da je svaki lan tog reda harmonijska sredina susjedna
dva lana. VrCdi numc c, pa je
n
J 2 2

"

.
a to je upravo definicija harmonijske sredine dvaju brojeva.
Kolika je suma harmonijskog reda? Iskoristit emo ocjenu koju smo pokazali pri
defniciji broja C. ZasvalIprirodni broj nvr jedi
Logaritmiranjem dobivamo ln < odnosno
parcijalnu sumu harmonijskog reda vrij edi

> ln
nl
Zato za
n n
n

"
k +l
"
__ _ln -
k
- = _I nk- i , -Ink, = lnn + )
k=l k=l k=J
S obzirom da je lim l1n+J).harmonijskred divergira.
H~
Primijeti te da ovaj red zadovoljava nudan uvjet konvergencije.
J
l k
.
rlm[er8. Niz i+
+..-- n n onverg1ra.
2 3 n
l
Oznaimo Sn = i
+
-+ -
+
. + - 1n..Onda je
2 3
S -S ln l + ,

n n.
n nJ
Iz nej ednakosti e<
'
odnosno < ln l + , ,zakluujemo da je
n o I n
5,,<S,. pa je niz ,S,) silazan. Uz to je, prema ocjeni iz prethodnog primjera
i i i
Sn = l+ _ _ + _ - l n n > ln,n + l) -ln n > 0,
pa je niz S
n
ograen. Dak le, taj je niz konvergentan. Njegov se limes naziva Eu lero va
konstanta i oznaava s . Priblina vriednost te konstante je j 0.57721. (Za ovaj
se broj jo uvijek ne zna j e li racionalan ili iracionalan.)
Sad zakljuujemo da za parcijalnu sumu harmonijskog reda vrijedi
n
l
__In n+ .57721
K-
lO
l. RDOVI
Taj rezultat pokazuje da je divergencija harmonij skog reda izuzetno spora. Da bismo
nizom parcijalnih suma premaili sumu 10, moramo zbrojiti preko 12 000
lanova. Za
sumu 100 moramo zbrojiti preko 7 10
4
06 lanova.
100"
Primjer 9. Pokazat emo uskoro da je red

konvergentan. Nekoliko
o!
njegovih prvih suma glasi
S= 100,
s
2
= 51oo,
s
3
= 1.72
.
10
5
,
|
S9 = 3.02507
.
10
1
2
,
S10 = 3.0 5824 10
13
.
Prema ovim se vrijednostima ne bi ba moglo zakljuiti da je red konvergentan.
Prema tome, iznos nekoliko prvih parcijalnih suma reda nema nikakvog utjecaja na
pitanje konvergencije reda. Stoga je od izuzetne vanosti shvatiti teorijske principe
problema konvergencije reda.
Sustavno prouavanje redova najlake je zapoeti s redovima kojima su lanovi
pozitivni realni brojevi. Is kaimo najprije jednostavni i openiti kriterij konvergencije
ovakvih redova.
Uvjet je nudan, jer svaki konvergentni niz mora biti omeen. Uvjet je i dovoljan,
jer vrijedi
S"
=
Sn-l+ -
.
pa je niz ,) monotono rastui. Kako je OiTaen odozgo, onda mora konvergirati.
1.2. RDOVI S POZITIVNIM LANOVIMA

l
Primjer 10. Red je konvergentan za svaki r > l.

=|
.. Stavimo - r-l . Izvedimo sljedee ocjene:
l l l l
5, 5 -+ -
_

4r
2
r
_

`
l l l l l l l
5,s
4
-+ -+ -+ -
4 .
*
_
(
r gr _
,
`
l l

,
l l
5_ 5_ + +
_

_
+l)'
_
_
,|, _,:,
Zbrajajui ove nejednakosti dobivamo
l
l l l _ l
5 5
_
+
_
,
+
..
.
+
_
,i,

_
l
.
-
l
Vrijedi 5 l + , zato je
_
l l
5
-l +
_
+
_
,
-l
.
_
ll
Ovdje moemo pisati indeks umjesto
_

jer desna strana ne ovisi o k, a za svaki broj

postoji takav k da je
_

.pa je onda i 5

5
Pokazali smo da je niz parcijalnih suma omeen odozgo, pa je red konvergentan.
--
Ako se ovaj zbroj promatra kao funkcia pozitivnog parametra 1 ondaeformulom

l
((r) . r > l

=|
dobro defnirana funkcija realne varijable r. Zbog njene vanosti u razliitim podru
jima matematike, ta je funkcija dobila ime Ritmamovazetamnkci]a.
rlm[er . Red _je konvergentan. Njegova je suma ((2) , to se lako
=|
moe dokazati sredstvima vie matematike. Dokaz te injenice sredstvima elementare
matematike je mogu, ali vrlo sloen.
12
l. RDOVI
Prema ovom kriteriju moemo ocijeniti ponaanje nekog reda usporeaujui njegove
lanove s lanovima reda poznatog ponaana.
Dokaz. Primijeti mo da za konvergenciju reda nije vano ponaanje prvih nekoliko
lanova reda. Zato u ovom kriteriju traimo da ocjena a11 bn vrijedi ne nuno za sve
lanove reda, ve za sve lanove dovoljno velikih indeksa. Naime, vrijedi
O
L
a
n
a
t * +
a
k L
an =a
1 + a
k
L
a
n+k
n=l n=k-1 n=l

tako da je ponaanje reda _a
n
identino ponaanju reda _an+k . Suma prvih
l
nekoliko lanova uvijek je konana i nema nikakvog utjecaja na sudbinu reda.
Zbog jednostavnosti zapi sivanja, zaboravit emo na tih nekoliko prvih lanova reda
i pretpostaviti da nejednakost a" b" vrijedi za svaki n.

(1) Ako je _bn konvergentan, onda je on i omeen, pa vrijedi _bn M za

nek pozitivni broj M. Sad za niz parcijalnih suma reda _an vrijedi
, al +. an bl + + bn L
b
n M
n=l
pa je ispunjen kriterij konvergencije reda s pozitivnim lanovima. Zato _an konver
gira.
(2)Na isti se nain dokazuje i ova situacija. Ako red _an divergira, onda mu niz
parcijalnih suma nije ogranien odozgo, pa tim prije nije ogranien ni niz parcijalnih
suma reda _bn. Zato ni on ne moe konvergirati.
Kad kaemo da neka tvrdnja vrijedi za gotovo sve n, ili za skor sve n, ili za
dovoljno velike n tada to znai da je ona i stinita za sve prirodne brjeve n osim mo
za konano mnogo izuzetaka. Taj govor koristimo umjesto nespretnije konstrukcije:
postoji prirodni broj N takav da za sve n > N vrijedi ... , pogotovo onda kad nam nije
vano ipoznato koliki je taj broj N.
1.3. KRITERIJI KONVERGENCIJE

l
Primjer 12. Red
"
- divergira za l .

l
,
= 1
13
U sluaju
~
l rije je o harmonij skom redu za koji smo pokazali da divergira.
Ako je r l , onda vrij edi a

a poevi od a =2, te j e
-. Budui da prvi

l
red divergira, mora divergirati i drugi.
Uoka;. Zbog pretpostavljene konvergencije, za dovoljno velike n vrijedi
L _
./.
2 h,
Zato je _ (2L) h,.za dovoljno velike n. Stoga iz konvergenci je reda _h, sliedi
i konvergencija reda __ Takoer, iz divergencije reda __ slijedii divergencija
reda l:bn .
Druge dvije tvrdn]eslijede iz nejednakosti h, , _ -
| |
Sad emo dokazati neke korisne kriterije koji daju dovoljne uvj ete za konvergenciju
redova spozitivnim lanovima.
14
l. RDOVI
o/;
J
N+ l
X
Sl. l.
Neka j e 5, =, +,+ + ,
Za n >
N
vrijedi
5, =5 + +,+

+ ,
=5 +J(N + i
) +J(N +`) +

+J ,
n
)
=5
+ zbroj plotina pravokutnika na slici gore
5
+`J (t)dt.
Ako nepravi integral konvergira, tada je niz 5,
) omeen odozgo, pa je red __
,
,
konvergentan.
Pretpostavimo sad da je red konvergentan i da mu je suma S Tada je

J (
t) dt =plotina ispod luka krivulje
J
zbroj plotina pravokutnika na slici dolje
=+ +,+

=S

, < o.
Sl. 2.
X
1.3. KRITERIJI KONVERGENCIJE
Primjer13. Nadopunimo rezultat iz Primjera lu. Red

l
`

n=

konvergira za r > l ,
divergira za r _ l.
15
l
Za r > 0 funcija ]x)

" je pozitivna, neprekinuta i opadajua na [l, +o) .

x
Za r = I vrijedi

`
,

l
_
lim
,

l
.
)
,
)
l r 1 l r

Ovaj limes postoji za r > l a ne postoji za r < l . Ako je r

l integral je
divergentan.
Ao je r , tada red divergira jer nije ispunjen nudan uvjet konvergencije.

l
Zadatak 3. Red
"
je divergentan. Uvjeri se u to integralnim kriterijem.

1n
n=2
Koristei pristup u dokazu integralnog kriterija, odredi procjenu za parcijalnu sumu
5
v++
|)
uok

z. (1)Neka je k indeks od kojeg na dalje vrijedi

i
` 1
-

1
1
Kako je
1
< l geometrij ski red _
1
-
konvergira. Zato konvergira i red _a
n
, j er j e

omeen odozgo konvergentntm redom

1
'
1
- .
d
(2) Ako Je l za gotovo sve o nosno

,j

,, onda je poevi

od nekog lana niz a

-
) monotono rastui, pa ne moe biti ispunjen nudan uvjet
konvetgenci|e: lim a
-
=0. Zato je red divergentan.
n--o
16
l. REDOVI
-
U mnogim je primjerima jednostavnije rabiti kriterij iskazan u obliku limesa:
L k I 1.
^i
k 0 d'
H1

^
z a OJe tmes mza ,za sva e> vnJe 1 :< < :.
^ -
im je a >a_ Zbog < l moemo odabrati takav E da bude :< I a Onda je
ispunjen uvjet prethodnog teorema, pa je red konvergentan.
Ako je q > g tada odaberimo : takav da bude q e > l Prema prethodnom
tememu, red je divergentan.
Ako je
~
I. ovaj kriterij ne daje odluku. Neki redovi s tim svojstvom bit e
konvergentni, a neki divergentni.
rlm[er 4. Ispitajmo konvergenciju reda
"
v
n!
Upora bimo kriterij u graninom sluaju:
_+:
l
l
^:
l
, al):

lt'm - 0 l

~ |)I ~
, 11

-
^
"
Ii
al
a!
Red je konvergentan.
1.3. KRITERIJI KONVERGENCIJE
o
n
Primjer 15. Ispitajmo konvergenciju reda
n!
n= 1
Uporabimo kriterij u graninom sluaju:
n })
l
. an+! _
q= lil-= lil
n-o
an
n-o
(n+ l)!
=lim
(n+l)
n
=lim

l+
n
=e> l.
n
_o n
n
H=O
n!
Red je divergentan.
O
k
Primjer 16. Za koje x >O konvergira red
_
k'?
|
Za ovaj red je
Zato postoji limes
(n+l)! x-
n+
l n
n!
=x

nl
_

an+!
x
q= lil -=-.
n-0
an
e

17
Da bi red konvergirao, dovoljno je uluu x < e. Za x-> red e,diveti.
Ako je x = e, tada D' Alembertov kriteri ne,daje odluku. kako je u tom
l
X * an+J
l d . d d'
' . .. . .
vd
s ucaJU > , to znac1 a Je
an+
1 >
an
pa re Iverg1ra, nie IspunJen nuz an
an
uvjet konvergencije.
Primjer 1 7. D' Alembertov kriterij ne daje odluku za redove

-.Naime, tu je
n
q
n :
=
=
n `l
n= 1
Limes ovog niza postoji i iznosi l. aniti prethodni kriterij iz Teorema 7 ne daje
odluku, jer iako je q
n
< l za svaki g ne postoji takav q za koji bi bilo qn
q < l .
18
l. RDOVI
Dok
c
z. Neka je indeks takav da vrijedi z; q, odnosno
c
-
. za sve
Budui je < .geometrijski red
-
+
q
n+I
+
. konvergira. Prema
Teoremu 4 konvergira i red
c,1
+
. . pa onda konvergira i poetni red _
p

Ako je pak z lza beskonano mnogo indeksa E ^.tada vrijedi an .za

beskonano mnogo tih indeksa pa niz c-
) ne moe teiti u nulu. Dakle, nije ispunjen
nudan uvjet konvergencije, pa red _c, divergira.
Prijel

z na kriterij u obliku limesa vri se na isti nain kao u D' Alembertovom

kriteriju. Cim je q < .. tada se moe izabrati E > 0 da bude q E

. Pritom
je za skoro sve indekse ispunjeno z; < q + E, jer je q limes ovog niza. Prema
prethodnom, red e biti konvergentan.
Na isti se nain pokazuje da je red divergentan ukoliko je q > I .
r|m[er18. Ispitaj konvergenciju reda
.
2n+
Uporabimo Cauchyjev kriterij:
q lim lim

n-= n--c
+ l
Red je konvergentan
0dacs0aacr,jevcg|0'|0mb0|I0v0gsr|ter|ja
. 2 .

l .
Cauchyjev j e kriterij jai od D' Alembertovog. To znai da kad god D' Alembertov
kriterij donese odluku, istu e odluku donijeti i Cauchyjev kriterij. Obrat nije istinit.
Postoje redovi za koje Cauchyjev kriterij donosi odluku, a D' Alembertov ne.
To ne znai da je D' Alembertov kriterij suvian. Odabir pogodnog kriterija ovisi
o redu koji promatramo. U mnogim sluajevima D' Alembettov kriterij je pogodniji,
zbog lakeg raunanja limesa.
1.3. KRITERIJI KONVERGENCIJE 19
Teorem 10. Ako rCJ _J

konvergira prema D'Alembertovom kriteriju, lJJJ on

kLn1ergirJ ircmuCuuchy]cvom/ritcriju.
Dokaz. Pretpostavimo da postoji g
=
lim
J

< l . Neka je J bilo koji broj za

-c J

koji vrijedi g < J < l. Onda e kolinik

J
-J
biti manji od J za skoro sve indekse
J

n:
Vn) k.
Odavde slijedi
J

JJ
-J
J
2
J
-2
J

'
J
'

Napiimo tu nejednakost u obliku

Vn) k.
Ovdje j e k vrsti broj . Kad n tei u beskonanost, limes izraza s desne strane postoji i
iznosi J`
l
.

J
I` {
a
k ~
J l lm v J

- lil _ ~ < v
-o o
V
Zato su ispunjeni uvjeti konvergencij e prema Cauchyjevom kriteriju.
Primjer 19. Obrat ovog primj era ne vrij edi. Promotrimo na primjer niz
Tje
l+

+
'
+
'
+
'
+



a

=
(
2n: l

( n+ i

2J
J
2-J =
2n
+
l
,
Cauchyjev kriterij daj e
! !
V
=_ _
2
=

2n
+
l 2'

2-)

-
n+ l l
g
-J v
J
2-1
-

2n +l 2
pa je lim g
=
i red konvergira prema tom kriteriju.
-o
Za D' Alembertov kriterij vrijedi pak
J

=
(n+

c >l
J
2n +l n 2
pa je za beskonano mnogo lanova ispunjeno q1 > l i red ne ispunjava dovoljan uvj et
konvergencije prema D' Alembertovom kriteriju. To ne znai da je on divergentan!
Naime, u isto vrijeme je
J
_ (

_
_

J
n (2n- |

-
J
l _

,
)
2n+l n-
=
2n+l 2n+l _l
e
<l
20 l. RDOVI
pa je za beskonano mnogo indeksa ispunjeno q1 < l i nij e ispunjen dovoljan uvjet
divergencije.
Gotovo svi nama poznati kriteriji izlaze i z sljedeeg Kummerovog:
Uvjeri se da iz ovog kriterija slijedi D' Alembertov, uz izbor
/-
~
lg te Raabeov,
uz izbor h, =n.
Dokcz (1)Pretpostavimo da je ispunjen navedeni dovoljni uvjet za konvergenciju.
To znai da postoji a > 0 takav da vrijedi
Odavde dobivamo
i
c-,

(/-c-/-,c|
Zbrajanjem ti!nejednakostidobivamo
-

-
c;/; c;/;.!
"-
a
k=no k=n0
1.3. KRITERIJI KONVERGENCIJE
U sumi zdesna skratit e se svi lanovi osim prvog i posljednjeg. Tako slijedi
_
n
l
(
)
an0 bn0
a
k : -ano bno
-an+l bn+l :
a a
k= no
Za parcij alnu sumu reda _
an
tako dobivamo ocj enu:
a
nobno
S
n: a
1
+ ... +a
no
+ .
a
21
Suma s desne strane ne ovisi o n. Zato vidimo da je niz parcijalnih suma reda _
a
"
ogranien odozgo, to je, prema Teoremu 3, dovoljan uvjet za konvergenciju reda s
pozitivnim lanovima.
(Z)Ako pak vrijedi
Vnn,
odnosno
Vnn,
onda j e odatle
tj.
Vnn
Zbrajanjem ovih nejednakosti slijedi
H
l
_ ak+l

anobno __
k=no k=no
k+ 1
Sad za n-tu parcijalnu sumu imamo
n n _
Sn= Sno
+
_
ak+t -Sno
a
nobno _
k=no k=n)
k+ 1
Obzirom da prema pretpostavci red _- divergira, zaklj uuemo da mora divergirati
b
"
i red L
a
".
Primjer 20. (Hipergeometrijski red) Neka su
a
,
b
i e pozitivni realni brojevi.
Red oblika
a

b a( a+l)b(b+
l) 2 a( a+l)
(
a+
2
)b(b+
l)(b+
2
) 3
l
+
". +
(
)
X
+
(
) ( )
X
+ .
..
le 1 2ee
+l 1 23ee
+l e
+
2
naziva se hicrgcemetrskired. Razliitim izborom brojeva
a
,
b
i e taj se red svodi
na red mnogih poznatih funkcija. Ispitaj mo uz koje e uvjete on konvergirati.
Iskoristit emo Raabeov kriterij. Opi lan rada ima oblik
a
(
a +l) `
(
a+
n l) b( b
+
I) ` ( b+
n
l)
=

l 2 ' ' n e( e
+ l ' ' (
e
+
n l
22 l. RDOVI
pa je
,

n
(_ 1) _
n
3
(
1
-
x)
+ n2(e
+
J
-l bx)
+n( e
-
abx)
a
n+l
(n2 + (a + b)n + ab)x
( l) Ako je > l, onda rn -+ -o i red divergira.
( 2) Ako je c< x < l , onda r1 + o i red konvergira za sve a, b i e.
(3) Ako j e x l, onda za r
n
vrijedi
n2(e +J -a- b)+
n( e- ab)
r

e + I a
-
b.
n2+(a + b)n + ab
Prema Raabeovom kriteriju, red e konvergirati ako je L > a
+
b, a divergirati ako je
e < a + b . U sluaju e a + b, nema odluke prema ovom kriteriju.
Pr|mjer21. Niti Raabeov kiterij ne daje odluku o konvergenciji harmonij skog

l
reda
_
. Tu je
n
=l
(
u

,
(
n +
|
,
r

n J n - I I.
u
+:
n

l
Za red
_
_ ovaj krterij donosi odluku:
n
=
T
U nastavku emo promatrati redove kojima lanovi ne moraju nuno biti pozitivni .
Neka je I n

jedan takav red. Najprie emo utvrditi vezu izmeu konvergencije

takvog reda i reda s pozitvnim lanovima koji su apsolutne vrijednosti lanova polaznog
reda: I
l
a
l
Dokaz. Da apsolutno konvergentni red konvergira, slijedi prema Cauchyjevom
svojstvu (Teorem I). Naime, za niz njegovih parcijalnih suma vrijedit e

^ `-l
a
n+!+
a
n+2 + ` +
a
n+kl :: l
a
n+! l+ l
a
n+21
+
` + l
a
n+kl `
L
l
a
ki
k=n+l
1.4. ASOLUTNO KONVERGENTNI REDOVI 23
Suma zdesna je ostatak reda s pozitivnim lanovima _,

,, koji je po pretpostavci
konvergentan. Zato taj ostatak tei u nulu kad - tei u beskonanost. Znai da je niz
(
S
") Cauchyjev, pa je zato konvergentan. Dakle, red _

,konvergira.
Pokazat emo kasnije da obratna tvrdnja nije istinita: red koji je konvergentan ne
mora biti i apsolutno konvergentan.
l Kriteriji taapsolutnu konvergenciju reda `
Zbog ove veze izmeu konvergencije reda i njegove apsolutne konvergencije, u kri
teriji ma za konvergenciju reda dovoljno je zamijeniti lan reda s njegovom apsolutnom
vrijednou.
rlm[er22. (Binomni red) Ispitajmo apsolutnu konvergenciju binomocgrcdu

+_

`
:

ER
Tu je realan broj, a binomni koeficijent definira se na uobiajeni nain:

~

|

|

-
n!
Primijenit emo D' Alembertov kriterij:
,

,
,

'

i -
`
I

Za ,

< +ovaj red apsol utno konvergira, pa prema tome konvergira i obino.
Za ,>
|
red apsolutnih vrijednosti divergira. To nam nita ne kae o samom
redu. (Za takve on divergira j er nije i spunjen nudan uvjet konvergencie.)
Za ,
~
|
kriterij ne daje odluku.
rlm[er23. (Red eksponencijalne funkcie). Ispitajmo.apslutnu konvergenciju
reda

`
-

:
`
:
`

-
Primijenimo ponovo D'Aiembertov kriterij. Vrijedi

ER
,

'

.

1

Dakle, red apsolutno konvergira za svaki realni .To znai da je formulom
`

dobro definirana realna funkcija za svaki realni .jer je red zdesna konvergentan. Tim
je redom defnirana ekspunncaloalunkcija c.
24 l. RDOVI
U mnogim primjenama redova iji lanovi nisu pozitivni, predznaci njegovih la
nova pravilno se izmjenjuju.
Pretpostavimo da red poinje s pozitivnim lanom i da se nakon toga predznaci
naizmjence mijenjaju. Tada se red moczapisati u obliku
O
, , , , - +-
'
)v, + - =_\)
,
,,
,
l
gdje su , pozitivni brojevi.
uo/; Promotrimo paru parcijalnu sumu:
S
:
,=,
: ,) ,,
) + ,,. ,.
)
=5,

,
,
..
,
.
5,,
:
Dakle,
,S,

)
monotono raste. Pokaimo jo da je tq niz odozgo ograen:
S,,= ,, ;) ,,,, c,,,) ,, <,
Stoga postoji limes
In S,,=S
p

Za neparne parcijalne sume vrijedi

lim 5
,. =lim ,S,
c,,. ) = lim 5,, lim ,,, =Sc =S
,
-~
,
~
,

Prema tome, niz parcijalnih suma ima jedinstveni limes i zato red 2:a,konvergira.
r|m[erz4. (Alerani harmonijski red). Prema Leibnizovom kriteriju alter
nirani harmonijski red
_

l l l
` n
'

n=l
konvergira. (Njegova suma iznosi ln 2). Meutim, taj red ne konvergira apsolutno.
Zato Iocmo da ovaj red ionvc:g:auetno.
l 5 UVJETNO l BEZUVJETNO KONVERGENTNI REDOVI
*
25

..
Suma reda je zbroj beskonano mnogo njegovih lanova. Vrijede li za takvu su
mu uobiaj eni zakoni komutacij e i asocij acije zbraj anj a realnih brojeva? Na primj er,
hoemo li dobiti isti razultat ako lanove reda zbrajamo nekim drugim poretkom, poput
as + a91 + an + a, + awoz + ?
U gornjoj se sumi , j asno, pretpostavlja da su nekim pravi lom ponovo odabrani svi
lanovi reda i da je svaki od njih uvrten samo jednom.
Ovakvo se zbrajanje moe preciznije opisati uvoenjem pojma permutac(j ereda.
Permutacija je obostrano j ednoznano preslikavanje n . N - N. Tako, na primj er, u
gornjem je redu odabrana permutacij a kojoj nekoliko prvih vrijednosti glasi
n l )
_
5, n( 2) = 9 , n( 3)
_
l
;
n(4)
_
1 002, . . .
Red s permutiranim lanovima moemo oznaiti s ,
^-
,
l Suma c|etac\caereata' aredova cv'saajeo permutaciji
Za red koji konvergira, ali ne konvergira apsolutno, rekli smo da je uetncln-
vergcntan
Promotrimo za primjer alternirani harmonijski red
i i i i
1
-
-
+
- - - + - - . . .
2 3 4 5
Za njegovu parnu parcijalnu sumu vrijedi
i i i l i i i
5
zn
_
i
_+ ( _ - _) +
j
- _)
+ s v a > i -
_
= _
Zato mu j e i zbroj vei od ( Tona vrijednost zbroj a j e ln 2 . )
Odaberimo sad poneto drukiji poredak njegovih lanova, tako da iza svakog
pozitivnog lana sl ijede dva negativna, u istom poretku kao u poetnom nizu. Tako
dobivamo red
1 1 1 1 1 i i i
1 -
-
-
-
+
- - - -
-
+ +
-
-- - +
2 4 3
(
2n

i 4n - 2 4n
koji ima identine lanove kao i poetni alterirani harmonski red, ali u permutiranom
poretku.
Oznaimo sa 5, n -tu parcijalnu sumu alteri ranog harneni]slog reda, a sa 5
njegovu sumu. ( Nije nam vano koli ka je vrijednost ca 5 . es| nda vrijedi 5 ; 0 . )
2 l . RDOVI
Odredimo sad sumu permutiranog reda. Neka je /, n-ta parcijalna suma. Onda vrijedi
Prelazimo na limese:
.
i i i
!,
.
=
_
2n

+:

+:
,
,
i
,
i i l
=
2
_
2n i

2n
=
2
5,
:
..

i
i
ltm /,
.
= - hm 5,.
= -5
. 2.~ 2
i i
lim /,
. ,
= l im /,
.+ lim = -5
. . .+/ 2
lim /,
.
-
,
= lim /,
.
.
.+ lim 1 =

5
. . .-+/

2 2
Zato postoji limes niza parcijalnih suma permutiranog reda i vrijedi

i
hm /
.
= -5
,
-
2
Zbroj reda je upola manj i od zbroja poetnog reda!

Ovaj primjer pokazuje kako je sumiranje uvjetno konvergentnog reda vrlo osjetljiv
postupak.
S druge strane, za redove s pozitivnim lanovima, mijenjanjem poretka zbrajana
neemo naruiti konvergenciju, niti sumu reda:
uo/

, Neka je _
|,
permutirani red, dakle
|
.
=
-
|:
=,
,
|)
|)
|)

t l )
~
n1 ,
t,2)=n_ ,
I . 5. UVJETNO I BEZUVJETNO KONVERGENTNI REDOVI
*
27
Oznaimo
Za parcij alnu sumu /
.
tog reda vrijedi
/
.
=b1 + h
z
+ . . . + b
k
=a
n1
+
a
n2
+ .
.
. +
a
n
k
a1 + a
z
+ . . . +
c
-
=5
-
5
Prema tome, niz parcij alnih suma je ogranien pa je konvergentan ( red ima samo
pozi tivne lanove! ) . Zato postoji / = lim /
.
i za tu je sumu i spunjeno
k-o
/ 5
Meutim, na red _a
n
moemo takoer gledati kao na red koji je nastao permutacijom
iz reda _b
n
( permutacija je inverzna permutaciji n) . Iz i stih razloga onda mora
vrijediti
5 /
tako da zakljuujemo da mora biti /=5
Prema prije dokazanom, svaki konvergentni red s pozitivnim lanovima je bezu
vjetno konvergentan.
Ovaj temeljni teorem dokazat emo preko etiri leme, koje su interesantne same
po sebi :
|ema . Ako je red apsolutno konvergentan, onda konvergira i red sastavljen od
njegovih pozitivnh lanova, kao i red sastavljen od njegovih negativnih lanova.
|ema . Ako je red apsolutno konvergentan, onda je on i bezuvjetno konve rgen-
tan.
28 l . RDOVI
Lema 19. Ako je red konvergentan, ali nije apsolutno konvergentan, onda je diver
gentan red sastavljen od njegovih pozitivnih lanova, kao i red sastavljen od njegovih
negativnih lanova.
Lema 20. Ako red nie apsolutno konvergentan, onda nije ni bezuvjeto konver
gentan.
Dokaz. ( Leme }
1) Uvedimo sljedee oznake. Poetni red oznait emo s _c,.
Ako j e a1 pozitivan, stavit emo b1 =a1 . Ako je
a
2
pozitivan, stavit emo |=
a
2
.
Ako je a
3
negativan, stavit emo , = -a
3
. Na taj nain red _c, defnra dva reda
s pozitivnim lanovima: red _|, koji sadri pozitivne lanove poetnog reda, i red
_

, koji sadri negativne lanove poetnog reda s promijenjenim predznacima.

Oznaimo s A,.8, . c, parcij alne sume ovi h redova. Sume ovih redova oznaimo
s A , 8 i c ( ako postoje) .
Uz ova tri reda promotrimo i red _ c, apsolutnih vrijednosti . Neka je njegova
parcijalna suma /,g a suma reda neka je /
Uzmimo sad bilo koji n E N. Neka je njime obuhvaeno n1 pozitivnih i n
2
negativnih lanova. Onda vrijedi n =n1 +n , a za parcij alne sume imamo:
, =c. +c+ + c, =|, + |+ +|, ,. +:+ +:,
,
)
=8,

c,,
/
.

=8,,+c,
,
Prema pretpostavci , red je apsolutno konvergentan, pa postoji lim /, = / Ni zovi
,
-
,
8,) i
,
c, ) monotono rastu, jer su to parcij alne sume redova s pozitivnim lanovima.
Oni su odozgo omeeni, jer vrijedi
Zato postoje limesi:
lim 8, = 8
,

Time je lema dokazana. Utvrdimo j o vezu izmeu ovih suma i suma poetnog
reda kao i reda apsolutnih vrijednosti.
Kad n tei u beskonanost, tada zbog naina odabira nizova vrijedi n , i
n . Zato je
/ = lim /, = l i m 8,, + l i m c,,
= 8 +C.
,

,
, ,
,
Nadalje, postoji limes
lim A,= lim 8
.
, lim c,
,
= c
,

,
-
,
,
pa je odavde A =8 c Time smo jo jednom dokazali da je apsolutno konvergentan
red konvergentan, i odredili smo mu sumu preko sume njegovih pozitivnih i negativnih
lanova.
Dokaz. ( Leme
}?) Po pretpostavci, red _a, je apsolutno konvergentan, pa za
n] vrijedi A = 8 c

Uoimo bilo koju permutaciju n : N - N i red _a

n(
,

Ona pozitivne lanove ostavlj a meu pozitivni m, a negativne meu negativnim. Redovi
_|,i _

, su redovi s pozitivni m lanovima koji po prethodnoj lemi konvergiraju, pa

1 . 5. UVJETNO J BEZUVJETNO KONVERGENTNI REDOVI
*
29
njihova suma ne ovisi o izabranoj permutaciji . Permutacija n poetnog reda permutira
i lanove ovih redova. Oznaimo s n' i n" permu tirane indekse. Onda je vrijedi
O
I a
n = B - e = I
bn - I C1 = I
bn
'
-
I Cn" = I an(n)

n
=l
n
=J
n
= l n' =l
n
' ' =l
n
=l
Dokaz. ( Leme 1 9) Pretpostavimo da red L a11 konvergira, ali neka ne konvergira
apsolutno. Tada ne mogu konvergirati niti red L bn niti red L en . Naime, ako bi oba
konvergirala, tada bi zbog / = B + e poetni red konvergirao apsolutno. Ako jedan
od njih konvergira, a drugi divergira, onda bi zbog relacije An = B
n
i
- en2 divergirao
i poetni red, suprotno pretpostavci .
Dakle, mogu samo oba reda divergirati .
Umjesto Leme :u.dokazat emo openitiju i detaljniju tvrdnju.
Teorem21 . Ako red L a11 ne konvergira apsolutno, tada postoji permutacija
n : N N za koju red L an( n) konvergira svakom realnom broju, pa ak takva da on
divergira bilo ka +o bilo ka
Dokaz. Uzmimo bilo koj i realni broj o . Uzmimo sad toliko pozitivnih lanova iz
niza (an) da se postigne
To je uvijek mogue uiniti jer red sastavljen od pozitivnih lanova divergira. Razlika
izmeu parcijalne sume sr ovog permutiranog reda i broja a manja je od posljednjeg
dodanog lana: o 5 _ ank .
Dosad smo odredili poetak permutacije: n( l ) = n1 , . . . , n( k) = nk .
Uzmimo sad toliko poetnih negativnih lanova reda L an da bude
(ani + an2 + o o o an
k
) + (ami + am2 + o o o + amp ) < o
Brojevi u drugoj zagradi su negativni. Nji h ima upravo toliko da dobiveni zbroj bude
manji od oa I ovaj je postupak mogu jer redsastal]enunegativnih lanva poenog
reda divergira.
Time smo odredili nastavak permutacije: n(k + l ) = m1 g _ n(k +p) = mp .
Razlika i zmeu parcijalne sume 5, dosad uzetih lanova broja a manja je od
apsolutne vrijednosti posljednjeg dodanog lana: o 5, _ amp
Opisani postupak se ponavlja na isti nain. Iz konstrukcije vidimo da je nakon
svakog koraka razlika o 5 manja od apsolutne vrijednosti posljednjeg uvrtenog
lana. Meutim, red L an je konvergentan, pa vrijedi lim an = c Tako smo dokazali
n
-X
da vrijedi
lim s; = a.
n-X
Dokazat emo da za o moemo uzeti i vrijednosti + i . Uzmimo toliko
pozitivnih lanova da premaimo zadani broj
M
, zati m oduzmimo prvi negativni lan.
Nakon toga dodajmo toliko pozitivnih da premaimo :v.pa oduzmimo drugi negativni
lan itd. Na ovaj nai n emo sa sumom permutacije reda premaiti svaku granicu.
30 l. RDOVI
Neka su _
,
i _
|,
dva zadana reda. Defnirat emo umnoak tih dvaju redova,
prema analogiji s umnokom konanih suma.
Pokuamo li umnoak redova dobiti tako da zbrojimo umnoak svakog lana prvog
reda s bilo kojim lanom drugog, srest emo se sa slj edeim problemom. Umnoak
_
-_|,,= ,. +,+,+ ) ,|. +|,+|,+ )
-. ,.
sastoji se od beskonane pravokutne tablice elemenata:
, |. , |, , |, , |, .
,|, ,|, ,|, ,|,
, |. , |, , |, , |,
Te elemente moemo na nebrojene naine organizirati u obliku reda. Svaki nain niza
nja defnira razliit red. Pitanje je kad e sume svih tih redova postojati i hoe li biti
jednake.
Neka je _,
red za koji tvrdimo da je umnoak gornjih. Njegove elemente mo
emo defnirati na razliite naine. Pri tom moramo paziti da svaki element iz gorje
pravokutne tablice bude zastupljen u sumi tono jedanput.
Evo nekih primjera ureenja:
c,= , |,
,=, |,
,=,|,
,=,|

,=. |,
,=,|,

,
=, |,
, =,|,
,=,|,
ili, zbraj anjem po rubovima pravokutne tablice:
. =. |.
, =. |,+,|,+,|.
c,=,
|,+ ,|,+, |,+,|,+, |,
1 . G. UMNOAK REDOVA
ili, zbrajanjem po sporednim dij agonalama:
c
1 = a1 b
1 ,
c
2
= a1 b
2
+ a
2
b1 ,
c
3 = a1 b3 + a
2
b
2
+ a3 b
1 ,
c4 = a1 b4 + a
2
b3 + a3 b
2
+ a4b1 ,
31
Ovaj posljednji nain prema dogovoru uzima se za defniciju umnoka dvaju redo-
va.
r|m[er25. (Redovi potencija. ) Da je Cauchyjeva definicija umnoka dvaj u re
dova prirodna, pokazat e sljedei pri mer. Pomoimo dva reda potencija, i dobiveni
rezultat sredimo po potencijama od x :
(ao + a1 x + a
2
x2 + . . . + a
nxf + ) ,/, +b1x + hz. + . . . + bnx" + . . . )
_
aobo + x(aobl + a1 bo) + x
2
(aob2 + a1 b1 + a2bo)
+ . . . + x" ( aob" + a1 bn -l + + an- l bl + anbo) + . . .
Izrazi u zagradi su upravo pribrojnici u Cauchyjevoj definiciji unmoka redova ( s tim
da indeks sumacije poinje s nulom) . Stavimo li ovdje x = l , dobit emo upravo
Cauchyjev produkt. Cauchyjev umnoak redova defniran je tako da mnoenje redova
opona sreivanje po potencijama dobivenih umnoaka!
r|m[er26. Sljedei geometrij ski redovi konvergiraju apsolutno za svaki realni x ,
l
x
l <
l
:
2
3
l
l + x + x + x +
_ =
;
1 - x
.
2 3
l
1 - x + x - x +
_ =

l + x
32 l. RDOVI
Pomnoimo ove redove. Redove emo pomnoiti tako da svaki lan prvog pomnoimo
sa svakim lanom drugog, i onda dobivene umnoke sredimo po potencijama od x :
l + x + x2 + x3 + x4 + . . . ) (l -x + x2 - x3 + x4 - . . .
;
l + x + x2 + x3 + x4 + . . .
-x + x2 -x3 -x4 + . . .
x2 +x3 +x4 + . .
-x3 -x4 + . . .
x4+ . . .
= l + x( l - l) + x2 (l - l + l) + x3 (l - l + l - l)
+ x4 (l - l + l - l + l) + . . .
= l +x2 +x4 + . . .
Dobili smo red kojemu j e zbroj -
1
-
2
Mnoenje redova s lijevih strana uskaeno je
1 -x
s mnoenjem njihovih suma.
Pr|mjer27. Izraunajmo Cauchyjev umnoak reda
(l+ x + x2 + x3 + . . . ) ( 1 + x + x2 + x3 + . . . ) .
Raunajui na isti nain kao u prethodnom primj eru, dobivamo:
l + x + x2 + x3 + x4 + . . . ) (l + x + x2 + x3 + x4 + . . . ;
l + x + x2 + x3 + x4 + . .
+ x + x2 + x3 + x4 + . . .
x2 +x3 +x4 + . .
+x3 +x4 + . . .
x4 + . . .
= l + x( l + l) + x2 (l + l + l) + x3 (l + l + l + l)
+x4 ( 1 +l+ l+ l+ l) + . . .
= l + 2x+ 3x2 + 4x3 + 5x4 + . . .
l l l
Zbroj ovog reda je
( 1
_
x )
2
. Ova je funkcija dobivena kao umnoak

_
x

x
suma pojedinih redova. Meutim, za nju vrijedi takoer
l l
(l -x)Z
=
l -x

1 . 6. UMN
O
AK RED
O
VA 33
S tim u vezi je sljedei postupak deriviranju reda potencija o kojem e biti vie rij ei u
2 :
i
2 3 4
= i + x
+ x + x + x +
i

x
,
i - x
)
2
i
. 3

= i+2x +x
++x +
Pr|mjer28. Za svaki realni broj x dobro je defi nirana funkcij a
o
x
!
,
x
)

=
_
_
j=O J
jer red zdesna konvergira apsolutno z a svaki realni x Dokaimo da ova funkcij a ima
svoj stvo:
!
,
x)
!
,
y)=
!
,
x + y)

Izraunajmo lijevu stranu:

Ovdje je
( o
j
) ( o
k )

_
'
_

!
=
_
,
j=O J k=O
n
=O
:,
=|,+. |,.+
+ c-|,-
+

+,|
y
,
y
,.
x
-
y
,- _
= i

+
-

, )
+ +

, )
+ +

i
n! n - i ! m! n - m ! n!
i

n

n
, ,
n
m
, -
n

.
1
=
n!
c
y +
i x
+

+
m
x
Y
+

+
n
x
i
= ,
x
+ y)

n .

Je li umnoak konvergentnih redova uvijek konvergentan?
Dokaz. Oznaimo n -te parcijalne sume poetnih redova i nji hove sume ovako:
lim A11
_
A
h
I i n B
n
_
B.
h^
34 i RDOVI
Za n -tu parcijalnu sumu umnoka vrijedi
c
,
C[ +,+ +:,
, |,+,, |,+,|, )+ +, , |,+,|,
-
,+ +,|, )
,, +, + , ) ,|, +|, + +|, )
= A
,

8
,
Naime, umnoak A
,
8
,
sadri n
2
elemenata iz tablice umnoka dvaju redova, dok c
,
sadri samo |+ i ) meu njima, koji ine gornji ljevi trokut.
Kako je A
,
Ai 8
, 8 . zakljuujemo da vrijedi c,
A 8 Zato je Cauchyjev
umnoak redova konvergentan i za njegovu sumu vrijedi cA 8
Da bismo dokazali obratnu nejednakost, primjetimo da su u parcij alnoj sumi c
,,.
sadrani svi elementi kvadrata x iz tablice umnoka dvaju redova. Zato je
A
,
8
,
c
,,
-
.
pa u prelasku na limes dobivamo
A 8 C
Dakle, vrijedi c A
'
8
Isti bismo rezultat dobili i uz bilo koju drugu interpretaciju umnoka dvaj u redova,
jer redovima s pozitivnim lanovima smijemo permutirati lanove po volji .
Zadatak 1. Izraunaj sumu reda
i l l
l
'
+
+
+1
+
'

'
+
:, + i )
+

i)ee)e. Opi lan reda moe se napisati u obliku:

l l + l , :, l

l l
,
:,
+ i
)

3 :, + i
)

3 :

+ l

Sad moemo izraunati parcijalnu sumu reda:

l l l
5,

+ +
) ) l + + 1 : +l

-
l
,

+ + 1 : +l

Limes ovog niza postoji i daje sumu reda:

:lim 5, = lim

,

,
- +l
1 . 7. DODATNI ZADATCT
Zadatak 2. Ispitaj konvergenciju reda

n + l
_
2n + l '
n=
Rjeenje. Vrijedi
l
l
l +
-
l
l .
I`
n +
}
n
_

tm a
n
~
tm
~
tm
~
-
1 .
n-< n-
o
2n + l
n-o
2
l
2
+ -
n
Nije ispunjen nudan uvjet konvergencije, pa red divergira.
Zadatak 3. Ispitaj konvergenciju reda

2n

` 2n + l
n=
Rjeenje. Red divergira j er nije ispunjen nudan uvjet konvergencije:
. .
l l
hm a
n
~
hm
1
~
-
1
12

n-: n-
o

e
l + -
2n
Zadatak 4. Ispitaj konvergenciju reda
O
"
s 1

l + n
2

n=
Rjeenje. Za opi lan reda vrij edi :
sin n l l

a
n = -` -< -
l + n
2
l + n
2
n
2

Red _je konvergentan, pa red iz zadatka konvergira apsolutno.

n
n=t
Zadatak 5. Ispi taj konvergenciju reda
35
36
Rjeenje. Oznaimo:
Vrijedi
n
z
a
-

, -
4n
3
: 5 '

|, -

n
3
l
.
a
_

n
li li
,
-
|,
,
-4n
3
: 5

-
4
l. RDOVI
pa redovi imaju istovj etnu konvergenciju. Budui da L
|,
divergira, onda divegira i
red iz zadatka.
Zadatak 6. Ispitaj konvergenciju reda
l
- -
3 5 :
Rjeenje. Ocijenimo red odozdo:

- - . . . > - -
5 : : 4 2n

: : n
Red je divergentan, jer je usporediv s harmonij skim.

Zadatak 7. Ispitaj konvergenciju reda

""

)
.
Jn n !
,
.

Rjeenje. Red emo usporediti s divergentnim redom L

_
Vrijedi n! < n
,
,

.
n n n
pa logaritmiranj em dobivamo
Zato je
pa zadani red divergira.
ln( n! ) < ln(n
,
) n In n.

>
ln(n! ) n ln n
Zadatak 8. Ispitaj konvergenciju reda

,

,

,

I . J. DODATNI ZADATCI 37
i)ee)e Red je alternirani, a lanovi mu tee u nulu. To nije dovoljno da
bi on bio konvergentan. Za parnu parcij alnu sumu reda dobivamo, zbraj ajui po dva
uzastopna l ana:
l l l l l l
5

_
+

+v v v
+ r;
r;
: l : + i i + i
v
i

+
l
: : :

: i
+
i
+

+
i
: i +

+ + ,
Ovaj je red divergentan, pa zato niz parcijalnih suma divergira.
Zadatak 9. Ispitaj konvergenciju reda

`
=|
i)ee)e Uporabimo D' Alembertov kriterij :

+
l
o

-
|
]

-
| +
l l
q li
m l i m
lim - l
~ o

- : :
:
Red je konvergentan. Cauchyjev kriterij daje i stu odluku:
"
l
q lim lim - l
-

-
: :
Zadatak 1 0. Ispitaj konvergenciju reda

i ,
,
=|
i)ee)e Red konvergira prema Leibnizovom kriteriju, ali i apsol utno.
Zadatak 1 1 . Ispitaj konvergenciju reda

,
:,
=|
i)ee)e Raunamo prema D' Alembertovom kiteriju:
Red je konvergentan.
o

,,
+
i , , :,
q ltm hm
v
- o

:+
:, ,

i , l
hm - l

:+
i , :
+
:, +
38
Zadatak 1 2. Ispitaj konvergenciju reda
l l l l l
1 + - - - + - + - - - +
] 3 + 6
l. RDOVI
Rjeenje. Red j e divergentan. To lako vidimo iz ocjene za parcijalnu sumu:
1 1 1 1 1 l l l
5,,
= l + - - - + - + - - - + . . . + +
_

] 3 + 6 3n - ] 3n - l 3n
1 1 1 1 1 1 l l l
> - + - - - + - + - - - + - + - - -
3 3 3 6 6 6 3n 3n 3n
= 1 + + . . . + .
Zadatak 1 3. Ako konvergira red
,
,,
,
> O ) onda konvergira i red

za
svaki r > l .
Rjeenje. Prema nunom uvjetu konvergencije, vrijedi lim
,
= O . Zato po-
,

evi od nekog lana reda mora vrijediti

,
< l Za takve l anove j e <
,
pa j e
konvergentan i red
Zadatak 1 4. Ako konvergiraju redovi

i
|
, tada konvergira i red
,|,

Reenje. Tvrdna slij edi iz ocj ene

,|,
|
,
+
|

)
Red
,|,
konver
gira, pa onda konvergira i red
,|,

Zadatak 1 5. Ako konvergira red

, onda konvergira i red

,
.
n
Rjeenje. Tvrdnj a slijedi prema prethodnom zadatku, primj enj enom na konver-
1
gentne redove

i _ .
n
Zadatak 1 6. A je
,, )
padajui niz pozitivnih brojeva takav da red _
,
,
konvergira, dokai da onda vrijedi
lim n
,
=O.
,

Rjeenje. Red koji konvergira ima Cauchyjevo svoj stvo. Zato, za svaki E > O
postoj i no E N takav da za svaki /E N vrijedi
E
,.
+
,,
+ . . . +
,.
< _
im je n > no . Jer je niz padajui , odavde dobivamo da mora biti
]/ ,.
< E
I . J. DODATNI ZADATCI
Stavimo ovdje k = . a zatim k = . .
.
,,
< E, . . ,,.
< E .
Onda je pogotovo
.
,,
< E, . . ,.,, < E.
Time smo dokazali da za svaki .vrijedi .
,
< E pa j e lim . a1 O .
0I0|tvjec.
Zada!ak1 7. Izraunaj sumu sljedei h redova:

1
l
_
-
' .
-.

_
.
-.

2}

Zada!ak1 8. Ispitaj konvergenciju sljedeih redova:
`

1
1
'
_ p
> 0 , 2} _
.ln P n ln n ln ln n
.

,
-.
.

-. 4
Zadatak1 9. Ispitaj konvergenciju slj edeih redova kori stei predbeni kri terij :

. l
1
'
_
.
n=1

_
-.
_
` 2) ,o+ 3)
2}
a
. 1 ) 3 '
-J
Zada!ak20. Ispitaj konvergenciju sljedeih redova:
1
l

.
,
,

.
2} _sin - ;
.
n= I

'
_
:

n= l

n2 .
H-

'
2

n
=i

_
.

cos
,
n-J

'
.
H-
39
40
Zadatak 21 . Ispitaj konvergenciju sljedeih redova:
1
)
_
,
:

:
-
|

2)
_
n
! e
n

n= l
:

(3n l ,

:
4)
_
-

'

n=l
n= l
l. RDOVI
_

: +

:
-
3)
.
n= l
+ 1

( 3n + l ) '
Zadatak 22. Da li slj edei redovi konvergiraju apsolutno, konvergiraju uvj etno ili
divergiraju:
o
( - l )
n
-
1
1
)
_
l + n
4
;
n= l

4)

sm n

n
2
,
n= l

( l )
n
2)

: - n '
n= l
o

})
3)
_
.
ln(In n
) '
n=2
o
"" n cos n n
6
)

n= l
n + l
Zadatak 23. Da li sljedei redovi konvergiraju apsolutno, konvergiraju uvjetno ili
divergiraju:

( - l )
n
+
l
n

(
-
l )
n
-
l
y
` '
_
n
2
+ }
;
2
)
_
n +
}
.
n=l n=l

+ l
4) _( - l
t I
- n ln
,
n= l
- -
3)

( -l )
"
ln n
.

n
2

n=2
Zadatak 24. Pronai primjer konvergentnih redova 2:
1
-

i _-
n
takvih da
2:
1
a
n
b
n
ne konvergira.
Zadatak 25. (Cauchyjev kondenzirani kriterij.) Ako je niz pozitivnih broje
va -, padajui, dokai da 2:
1
-, konvergira onda i samo onda ako 2:
1
:

konvergira. Dokai pomou tog testa divergenciju harmonij skog niza.
Zadatak 26. Pronai primjer konvergentnih redova 2:
1
-, i 2:
1
-, takvih da
2:
1
-, -, ne konvergira.
. DOMAA ZADAAIZMATEMATIKE2

l
. Izraunajte sumu reda

( ( 1 )

_
a l 2n +

2. Izraunajte sumu reda __

_
,
.
3. Izraunajte sumu reda _
_

4 Od d. . . d I I . k
.
d

+
_
,
. re 1te sve v nJe nost1 rea nog parametra a za OJe onverglfa re

(a + 1
,

Kolika je u tom sluaju suma reda?

l
5. Ispitajte konvergenciju reda

cos

n + l

3
"

n!
0. Ispitajte konvergenciju reda

~
n
"
l

f '
2
7. Ispitajte konvergenciju reda _ _

8. Ispitajte konvergenciju reda _n tg

_
n
.
+ l
"
9. Ispitajte konvergenciju reda _
_

10. Ispitajte konvergenciju reda

-

-
n
-

_,
n + l

_
!

. Ispitajte konvergenciju reda

_

sin
_

, n
4
+ n
2
+ l
12. Ispitajte konvergenciju reda _
4
.

\n6 + n3 + l
13 I . k

. d

( - l

. spltajte onvergenCIJU re a

_

_

n n + l n + 2

c
cos (

l )
4. Ispitajte konvergenciju reda

l
,
l
O
l
5. Ispitajte konvergenciju reda _ -l )tg

Da Ii taj red konvergira apsolutno?

v

,
,
O
0. Ispitajte konvergenciju reda _(
-l )
-
1
( Da li taj red konvergira
H
apsolutno?
7. Za koje vrijednosti pozitivnog realnog broj a a red

konvergira?
O
5. Ispitajte konvergenciju reda _ a , b,u ovisnosti o realnim
,

parametrima a i b e
9 I . . k
.
.
d
ln( l
+ e
-
,
)
spitajte onvergenctJU re a

e
,

20. Ispitajte konvergenciju reda ln