Osnove nosivih konstrukcija I

3. SILE NA KRUTOM TIJELU

3.1. Vanjske i unutrašnje sile na krutom tijelu

Sile koje djeluju na kruto tijelo mogu se općenito podijeliti na vanjske i unutrašnje.
Vanjske sile su sve sile koje prikazuju djelovanje drugih tijela na promatrano kruto tijelo.
Pored vanjskih sila, unutar tijela između čestica od kojih se ono sastoji, djeluju sile koje
se nazivaju unutrašnje sile.
Vanjske sile koje djeluju na tijelo mogu se prema uzrocima i redoslijedu nastanka
podijeliti na aktivne sile i reaktivne ili pasivne sile.
Aktivne sile su sile nezavisne od samog tijela. Nazivaju se sile akcije ili sile opterećenja.
Mogu djelovati u proizvoljnoj točki krutog tijela s proizvoljnim smjerom i iznosom.
Reaktivne ili pasivne sile su zavisne sile, a nastaju kao posljedica djelovanja aktivnih sila
na mjestima gdje postoje ograničenja gibanju tijela.
Promotrimo tijelo B kojem smo zanemarili vlastitu težinu kao i tijelima C, D i E. Tijelo
A djeluje svojom vlastitom težinom na tijelo B što predstavlja aktivnu silu FA na
promatrano tijelo B. Tijela C, D i E ograničavaju gibanje tijelu B, a na mjestima njihovog
uzajamnog dodira nastaju pasivne sile FC, FD i FE.
Aktivne FA
A FA
Pasivne FC , FD , FE
B B

C FC FE
D E FD

Crtež. Vanjske sile na kruto tijelo

Druga tijela koja ograničavaju potpuno ili djelomično gibanje krutog tijela nazivaju se
vezama. Veza djeluje na promatrano tijelo silom koju nazivamo silom veze.
U skupinu reaktivnih ili pasivnih sila ubrajaju se, pored sila veza, i sile trenja. Sile trenja
se javljaju na hrapavim dodirnim površinama tijela s okolinom, a djeluju na pravcu
mogućeg gibanja tijela sa smjerom suprotnim od smjera gibanja ili smjera željenog
gibanja.
Sile koje se javljaju unutar krutog tijela između čestica od kojih se ono sastoji nazivaju se
unutrašnjim silama ili silama presjeka. Promotrimo li kruto tijelo izloženo djelovanju
vanjskih sila, prema slijedećem crtežu, tada ono ima određene uvjete gibanja ovisno o
geometriji i masi.
Osnove nosivih konstrukcija I
F1

Fn

Fi
Fj

Crtež. Tijelo izloženo vanjskim silama

Prereže li se promatrano tijelo proizvoljnom plohom i razdijeli na dva dijela, lijevi i

desni, tada se uvjeti gibanja lijevog dijela neće promijeniti ukoliko se djelovanje
odbačenog desnog dijela nadomjesti odgovarajućim silama. Isto vrijedi i za desni dio
tijela.
Ukoliko je presjek stvarno izvršen, tada sile FP i MP predstavljaju vanjske sile koje bi
nadomjestile djelovanje odbačenog dijela tijela.
Ako tijelo nije prerezano, tada sile FP i MP predstavljaju uzajamno djelovanje zamišljenih
dijelova tijela, odnosno unutrašnje djelovanje u tijelu, a sile kojima se to djelovanje
prikazuje nazivaju se unutrašnjim silama ili silama presjeka.
F1 F1
Mp
Desni dio
Fn Fp
Fn
Fi + -Fp
Fi
Fj
Fj
Lijevi dio
- Mp
Fp , Mp - sile presjeka
(unutra{nje, rezne sile)

Crtež. Presijecanje krutog tijela

Stvarno unutrašnje djelovanje zamišljenih dijelova tijela odvija se po zamišljenoj plohi

kao raspodijeljeno djelovanje, a sile FP i MP predstavljaju dinamu sustava raspodijeljenih
sila. Kada se dijelovi tijela razdvoje, sile FP i MP postaju stvarne vanjske sile, a u skladu s
3. Newton-ovim aksiomom, uvijek se javljaju u parovima akcije i reakcije. Kada se
dijelovi tijela spoje i vrate u početno stanje, tada se sile presjeka poništavaju, dakle ne
utječu na uvjete gibanja krutog tijela. Međutim uzajamno djelovanje na zamišljenim
plohama u tijelu uvijek postoji i naziva se naprezanjem. Zadatak mehanike je odrediti
naprezanja u svakom dijelu odnosno presjeku tijela, a posebno na mjestima gdje su
najveća. Razlog tome je u činjenici da su sva tijela izgrađena od realnih materijala koji
mogu izdržati određene veličine naprezanja, a nakon toga dolazi do razdvajanja čestica,
odnosno sloma tijela.
Zadatak mehanike krutog tijela je određivanje diname unutrašnjih sila na proizvoljnim
plohama, odnosno u proizvoljnim presjecima krutog tijela čije je poznavanje nužno za
izučavanje problema naprezanja.
Osnove nosivih konstrukcija I

Unutrašnje sile nastaju kao izravna posljedica djelovanja vanjskih sila i ovise o njima,
kao i o geometriji tijela.

3.2. Pojam veze i vezanog tijela

U mehanici krutih tijela pod pojmom sile podrazumijeva se uzajamno djelovanje dvaju ili
više tijela. Kako bi se moglo analizirati djelovanje sila na jedno tijelo promatranog
sustava, potrebno ga je izdvojiti, a umjesto veza s ostalim tijelima ili okolinom
postavljaju se odgovarajuće sile. Te sile nije moguće postaviti bez poznavanja vrste veze.
Druga tijela koja ograničavaju potpuno ili djelomično gibanje krutog tijela nazivaju se
vezama. Veza djeluje na promatrano tijelo silom koju nazivamo silom veze. Sila veze ima
hvatište na mjestu dodira veze i tijela, pravac djelovanja joj je onaj po kojem veza
spriječava gibanje krutog tijela, a smjer sile je suprotan od smjera željenog gibanja.
Najjednostavniji oblik veze je vezivanje preko krutog tijela koje je s promatranim tijelom
i referentnom podlogom vezano zglobnim vezama (dodiruju se u točkama).
Promatrano tijelo Promatrano tijelo
l

[tapna veza

Crtež. Vezivanje krutog tijela s referentnom podlogom

Kako djelovanje veze ovisi samo o položaju zglobova, gornju vezu je zbog
jednostavnosti prikaza, moguće zamijeniti štapnim modelom. U ovom slučaju štap
predstavlja jedan podmodel krutog tijela koje je poslužilo kao veza.
U posebnom slučaju kada promatrano tijelo teži udaljavanju od referentne podloge, kao
veza može poslužiti uže. Uže je idealno savitljivo tijelo kojemu se zanemaruju dimenzije
poprečnog presjeka, a veza užetom samo uvjetno se može smatrati krutom. Naime uže
može prenositi samo vlačne sile na pravcu osi užeta pa se kod težnje privlačenja ova veza
ne suprostavlja gibanju. Ovakva veza naziva se jednostranom.
Tendencija Tendencija
udaljavanja pribli`avanja

Nit Nit

VEZA NIJE VEZA

Crtež. Jednostrana i dvostrana veza

Štapna veza se, za razliku od niti, naziva dvostranom. Razlog tome je što štap može
prenositi i vlačne i tlačne sile na pravcu zglobova štapova. Štapnu i nitnu vezu zajednički
se naziva jednostrukim vezama jer spriječavaju gibanje samo po jednom pravcu.
Kombinacijom nekoliko jednostrukih veza dobivaju se višestruke veze.
Kruto tijelo čije je gibanje potpuno onemogućeno vezama za neko referentno tijelo,
naziva se vezanim ili pridržanim tijelom. Često se koristi i naziv nepomično tijelo.
Osnove nosivih konstrukcija I

Kruto tijelo se smatra nepomičnim ako pri bilo kakvom djelovanju sila ostaje na istom
mjestu.
Materijalna točka u prostoru, kao najprimitivniji model krutog tijela, posjeduje tri stupnja
slobode gibanja jer se može gibati paralelno s tri osi koordinatnog sustava. Kažemo da
točka ima tri nezavisna translacijska pomaka. S tri veze moguće je materijalnu točku u
prostoru vezati za referentnu podlogu.
Materijalna točka u ravnini posjeduje dva stupnja slobode gibanja (dva translacijska
pomaka) paralelno s dvije osi koordinatnog sustava. Za vezivanje materijalne točke u
ravnini potrebne su dvije veze za referentnu podlogu.
y
z
uz
uy

uy
ux
ux
O y

x
O
x

y
z

uy
uy

ux
ux O y

x
O x

Crtež. Stupnjevi slobode materijalne točke i krutog tijela

Kruto tijelo u prostoru posjeduje šest stupnjeva slobode gibanja, od kojih tri stupnja
slobode translacijskih gibanja paralelnih s osima koordinatnog sustava i tri stupnja
slobode rotacijskih gibanja oko tih osi. Za vezivanje krutog tijela u prostoru potrebno je
šest veza.
Kruto tijelo je nepomično ako su nepomične tri njegove točke koje ne leže na istom
pravcu. Potreban broj veza može se opravdati na slijedeći način. Za vezivanje prve točke
potrebe su tri veze. Za vezivanje druge točke potrebne su dvije nove veze jer samo tijelo
vezuje drugu točku s prvom koja je već vezana, što čini jednu vezu. Za treću točku
potrebna je jedna nova veza jer samo tijelo vezuje treću točku jednom vezom za prvu i
drugom vezom za drugu točku koje su već prethodno vezane. Dakle ukupno je potrebno
šest veza za vezivanje krutog tijela u prostoru što predstavlja nužan, ali ne i dovoljan
uvjet nepomičnosti tijela. Dovoljan uvjet je da su te veze ispravno geometrijski
raspoređene.
Osnove nosivih konstrukcija I

Kruto tijelo u ravnini posjeduje tri stupnja slobode gibanja i to dva stupnja slobode
translacijskih gibanja paralelnih s osima koordinatnog sustava i jedan stupanj slobode
rotacijskog gibanja oko osi okomite na ravninu tijela. Nužan uvjet za vezivanje krutog
tijela u ravnini su tri veze. Dovoljan uvjet je da su te tri veze ispravno geometrijski
raspoređene, što se postiže vezivanjem dviju točki krutog tijela. Za vezivanje prve točke
potrebne su dvije veze. Za vezivanje druge točke potrebna je još jedna nova veza jer
samo tijelo jednom vezom vezuje drugu točku s prvom točkom koja je prethodno vezana.
M M

U ravnini U prostoru
Crtež. Vezivanje materijalne točke

U ravnini U prostoru
Crtež. Vezivanje krutog tijela

U tablici je prikazan minimalno potreban broj veza za vezivanje materijalne točke i

krutog tijela u ravnini i prostoru.

Tablica 4.1. Potreban broj veza

Vezivanje Prostor Ravnina
Materijalna 3 2
točka
Kruto tijelo 6 3

Najčešći tipovi veza u ravnini:

F Pomični ležaj - dva stupnja slobode, jedna sila veze

Fx Nepomični ležaj - jedan stupanj slobode, dvije sile veze

Fy
M Upeta veza - nema niti jedan stupanj slobode, tri sile veze (dvije sile
Fx
Fy i moment upetosti)