Konfucije, Konfuije ili Kung Fu Ce (kineski: , doslovno znaenje: Uitelj Kung, latinski:Confucius, 28. rujna 551. pr. Kr.

4. oujka 47 . pr. Kr.! je kineski "ilozo" i so#ijalni re"or$ator ija su uenja %ila i ostala vrlo znaajna &iro$ 'stone (zije. )io je jedan od prvi* privatni* uitelja u kineskoj povijesti. +ajznaajniji je nje,ov etiki sustav vrijednosti, koji je %io te$elj kineske dravnosti i so#ijalne $isli toko$ #ijelo, "eudalno, razdo%lja. -a razvoje$ "eudaliz$a toko$ .an dinastije u Kini nje,ova je "ilozo"ija instru$entalizirana u #ilju uvr&/ivanja #arske vlasti. 0 Kini Kon"u#ije se o%ino naziva: Uitelj Kung (, pin1jin: Kng Z, *rvatski: Kung C2 ili , pin1jin:Kng F Z, *rvatski: Kung Fu C!. +je,ovo je prezi$e %ilo Kun, (, pin1jin: Kng!, a prvo i$e iju (, pin1jin: Qi, %ukv. %re,!, a nadi$ak Dung-ni (, pin1jin: Zhngn!. +eka od Kon"u#ijevi* post*u$ni* i$ena su: !ho"ni uitelj i #u$!%c (, pin1 jin: 3*4s*5n, 6i7ns*8!, &os'o$%! '!o'%g%to! (ultu!e,"!ho"ni #u$!%c i "eli(i ost"%!itelj (, pin1jin: D)ch*ng +h,sh-ng .*n/u0n .1ng! i U+o!ni uitelj $eset tisu2% gene!%cij% (99 , pin1jin: 3)nsh, sh45i6o! .rvatska transkrip#ija Kon"uije ili Kon"u#ije potjee od latinske transkrip#ije Confucius kako su nje,ovo i$e preveli jezuiti u 1:. stolje/u. ;re$a tradi#ionalno$ vjerovanju, Kon"u#ije je ro<en 28. rujna 551. ,odine prije Krista, u $jestu =i1"u (, pin1jin: Qf7! u dravi >u (9, pin1jin: 89!, u dana&njoj provin#iji ?an1dun,. Kon"u#ijev ota#, ,eneral ?u1lijan, .@ (9 , pin1jin: :hli1ng ;*! %io je porijeklo$ iz ple$i/ke o%itelji drave -un,, koja se po padu drave -un, u vrije$e Kon"u#ijevo, o#a preselila u dravu >u. Aeneral ?u1lijan, je i$ao :: ,odina kada se Kon"u#ije rodio, a nje,ova $ajka sa$o petnaest. Bvaj %rak nije %io u skladu sa ritualni$ propisi$a to, vre$ena, po koji$a $u&kara# stariji od :C ,odine nije vi&e s$io stupiti u %rak. Kada $u je ota# u$ro, Kon"u#iju su %ile sa$o tri ,odine i sa$o*rana $ajka ,a je od,ajala u siro$a&tvu. Kon"u#ije se u devetnaestoj ,odini oenio sa =i Auan1&@ (9, pin1jin: Q &u0nsh,! i do%io sina ko$e je dao i$e >i (9, pin1jin: >D, %ukv. &aran! a nadi$ak )o1ji (9 , pin1 jin: <=>?!. Eadio je kao inovnik u dravi >u, kao nadzornik kraljevsko, %la,a i kao nadzornik skladi&ta kraljevske ro%e, a proveo je neko vrije$e i na $jestu $inistra pravde, tj. vr*ovno, su#a drave >u. Fjesto $inistra napustio je z%o, nesla,anja sa vladare$, i z%o, to,a kasnije nije $o,ao ponovo napredovati u dravnoj slu%i. 0 pedesetoj ,odini, z%o, dvorski* spletki napu&ta u potpunosti dravnu slu%u i kre/e na putovanje po kineski$ drava$a, poduavaju/i i o%ine ljude i vladare. ;red kraj ivota, vratio se u dravu >u, ,dje je nastavio poduavati $no,o%rojne uenike. 0$ro je u 7C. ,odini, 4. oujka 47 . ,odine prije Krista.. 0 @%+go"o!i#% (8un-ji ili Kon"u#ionistiko &tivo!, z%ir#i a"oriza$a Kon"u#ija i nje,ovi* uenika, Kon"u#ije kae za se%e da je sa$o prenositelj i ponovni intepretator stari* znanja. 0 vre$enu raspada ro%ovlasniko, dru&tva, $no,o%rojni* ratova i stvaranja "eudaliz$a u Kini, on je kao svoju dunost vidio rea"ir$a#iju stari* dru&tveni* i $oralni*

vrijednosti. 'pak, on se ne $oe s$atrati konzervativni$ uitelje$, jer je kroz svoja tu$aenja stari* spisa davao esto vlastite nove i ori,inalne ideje o politi#i i $oralu. Gako<er, $ada se Kinezi esto pridravaju kon"u#ijanski* o%iaja na reli,ijski nain, kon"u#ioniza$ se ne pro$atra kao reli,ija jer se skoro uop/e ne dotie teolo&ki* i du*ovni* pitanja (o )o,u, za,ro%no$ ivotu i slino!. Kon"u#ionistika etika je stro,o ra#ionalna, jasna i %esko$pro$isna u po,ledu razlike le,aliteta i $oraliteta radnje. Hirektna je pretea Kantovo, kate,oriko, i$perativa i sadri istu $aksi$u u svo$ te$elju. 3asniva se na tri kon#epta: !itu%l%, is'!%"nosti i o"je(olju5lj%. ;o Kon"u#iju, su&tina svako, ovjeka je ovjekolju%lje odnosno en ili +en (, pin1 jin: !*n!. Bno je $aterijalna su&tina ovjekovi* dunosti pre$a dru,i$a i izraava se preko savjesnosti pre$a dru,i$a, odanosti (, pin1jin: +hAng, $ung! ili preko altruiz$a, o%zirnosti (, pin1jin: sh7, Bu!. Iedino ovjek koji se pridrava ovekolju%lja $oe pravilno i u potpunosti o%avljati svoje dunosti pre$a dru,i$a. (ksio$ savjesnosti pre$a dru,i$a ,lasi: C(o eliB se5e u+$ignutiD u+$igni $!uge (, !, pin1jin: E >7 l,D *! l, !*n2 >un1ji ::CJ!. (ksio$ altruiz$a ,lasi: Fe ini $!ugo#e ono Bto ne eliB se5i ("#, $%&!, pin1jin: E su 5? >7D .7 sh4 >? !*nG 8unji 2:2!. Bva dva naela su u Kini poznata kao naelo pri$jenjivanja ar&ina, ,dje ovjek koristi se%e kao jedino $jerilo za re,uliranje vlastito, pona&anja. +aj%olji je i naj$oralniji ovjek onaj koji djela iz ovjekolju%lja, na te$elju ispravnosti (9, pin1jin: >,D ji!. Foralno ispravan (po Kantu: $oralan! postupak je onaj koji je uinjen z%o, iste $oralnosti i dunosti, kao jedino, $otiva. -vaki dru,i postupak, koji je uinjen iz koristi (', pin1jin: l,D li! $oe vrijednosno %iti odre<en kao do%ar ili kao lo& ali nije u su&tini $oralan (po Kantu: postupak u skladu sa duno&/u, ali ne radi nje sa$e naziva se le,alni$!. Kon"u#ije je rekao: Hle#eniti o"e( !%+u#ije is'!%"nostD #%li o"e( !%+u#ije (o!ist ((99 &9 , )!99 &' 9 , pin1jin: En+ >7 >? >,D /i6o!*n >7 >? l,2 >un1ji 4:1:!. Eituali (*, pin1jin: lD li! su $aterijalni izraz, odnosno pojavni vid ovjekolju%lja. 'ako se nje,ova $ani"esta#ija o,raniava rituali$a, ovjekolju%lje ne od%a#uje rituale, ve/ trai od,ovaraju/i nain da se iskae. Kon"u#ijeva politika $isao te$elji se na nje,ovoj eti#i i ideji o dru&tveni$ odnosi$a. Kon"u#ije je dru&tvene odnose sveo na pet ,lavni*, pod koje se $o,u povesti i svi dru,i: odnos vladara i podanika, o#a i sina, $ua i ene, starije, i $la<e, %rata i odnos iz$e<u prijatelja. ;rva etiri odnosa karakteriziraju pravednost i do%rona$jernost u upravljanju, iskrenost i ispravnost u pona&anju2 odnos $e<u prijatelji$a tre%a karakterizirati $e<uso%no unaprije<ivanje u vrlini. -to,a je vrlo vaan utje#aj i pri$jer vladara. 0 skladu sa ovi$, reinterpretiran je i odnos pre$a $andatu +e%a, odnosno porijeklu i su&tini #arske vlasti. Kon"u#ije je podravao ideju #arsko, apsolutiz$a, ali je uveo i razna "or$alna o,ranienja vladarevoj sa$ovolji. 'z$e<u ostalo,, s$atrao je da u okviru

po&tovanja nadre<eno,, podre<eni i$a o%avezu ,a posavjetovati, ukoliko ovaj ne radi pravilno. Kon"u#ijev uenik Fen#ije je iz ove $isli izveo svoju politiku teoriju pre$a kojoj vladar koji se ne pona&a kako prilii nje,ovo$ poloaju $oe iz,u%iti $andat +e%a i %iti z%aen sa prijestolja. +a taj nain je opravdano u%ojstvo tiranina i pruen je "or$alni le,iti$itet s$jeni dinastija. 0 dru,o$ stolje/u prije nove ere, uenjak i dravnik Hun, Hun,1&u (+,, pin1 jin: Dng Zhngsh! iz drave =in institu#ionalizirao je kon"u#ioniza$ kao dravnu ideolo,iju i ustanovio sustav dravni* ispita za %udu/e inovnike. Bvo stanje se, uz izvjesne iz$jene, zadralo do pro,la&enja repu%like 1 11. ,odine, a kon"u#ioniza$ je, kao inte,ralni dio kineske $isli, inkorporiran u suvre$eniso#ijaliza$ s kineski$ karakteristika$a. Gradi#ionalno, Kon"u#ije se s$atra autoro$ ili ko$entatoro$ &est klasini* djela kon"u#ijske knjievnosti. Go su:

Knji,a pro$jene Knji,a pjesa$a Knji,a povijesti Knji,a rituala Knji,a ,laz%e (nali prolje/a i jeseni

Hanas znanstveni#i s$atraju da Kon"u#ije oso%no nije sudjelovao u pisanju ili ko$entiranju nijedno, od navedeni* djela. Krlo je znaajna i z%irka Eaz,ovori (99, pin1jin: 87n>9, 8un-ji! koja se sastoji od a"oriza$a koje su ostavili Kon"u#ije i nje,ovi ueni#i. Konfuijanizam ili Konfucijanizam je istonoazijski etiki i "ilozo"ski siste$ porijeklo$ iz Kine. Bsniva ove &kole je Kon"uije (551147 . ,odine p.n.e.!. 0 Eaz,ovori$a (>un1ji ili Kon"u#ionistiko &tivo!, z%ir#i a"oriza$a Kon"uije i nje,ovi* uenika, Kon"uije kae za se%e da je sa$o prenositelj i ponovni intepretator stari* znanja. 0 vre$enu raspada ro%ovlasniko, dru&tva, $no,o%rojni* ratova i stvaranja "eudaliz$a uKini, on je kao svoju dunost vidio rea"ir$a#iju stari* dru&tveni* i $oralni* vrijednosti. 'pak, on se ne $oe s$atrati konzervativni$ uitelje$, jer je kroz svoja tu$aenja stari* spisa davao esto vlastite nove i ori,inalne ideje o politi#i i $oralu. Gako<er, $ada se Kinezi esto pridravaju kon"uijanski* o%iaja na reli,ijski nain, kon"uijaniza$ se ne pos$atra kao reli,ija jer se skoro uop/e ne dotie teolo&ki* i du*ovni* pitanja (o )o,u, ivotu poslije s$rti i slino!. Kon"uijanistika etika je stro,o ra#ionalna, jasna i %esko$pro$isna u po,ledu razlike le,aliteta i $oraliteta radnje. Hirektna je preteaKantovo, kate,oriko, i$perativa i

sadri istu $aksi$u u svo$ te$elju. 3asniva se na tri kon#epta: rituala, ispravnosti i ovjekolju%lja. ;o Kon"u#iju, su&tina svako, ovjeka je ovjekolju%lje odnosno en ili zen (pin1jin: rLn!. Bno je $aterijalna su&tina ovjekovi* dunosti pre$a dru,i$a i izraava se preko savjesnosti pre$a dru,i$a, odanosti (pin1jin: z*Mn,, dun,! ili preko altruiz$a, o%zirnosti (pin1jin: s*N, &u!. Iedino ovjek koji se pridrava ovekolju%lja $oe pravilno i u potpunosti o%avljati svoje dunosti pre$a dru,i$a. (ksio$ savjesnosti pre$a dru,i$a ,lasi: (ko eli& se%e uzdi,nuti, uzdi,ni dru,e (pin1 jin: ID ON l4, Lr l4 rLn2 >un1ji ::CJ!. (ksio$ altruiz$a ,lasi: +e ini dru,o$e ono &to ne eli& se%i (pin1jin: ID suP %Q ON, RN s*8 OQ rLn2 >un1ji 2:2!. Bva dva prin#ipa su u Kini poznata kao prin#ip pri$jenjivanja ar&ina, ,dje ovjek koristi se%e kao jedino $jerilo za re,ulisanje vlastito, pona&anja. +aj%olji je i naj$oralniji ovjek onaj koji djeluje iz ovjekolju%lja, na te$elju ispravnosti (pin1jin: O4, ji!. Foralno ispravan (po Kantu: $oralan! postupak je onaj koji je uinjen z%o, iste $oralnosti i dunosti, kao jedino, $otiva. -vaki dru,i postupak, koji je uinjen iz koristi (pin1jin: l4, li! $oe vrijednosno %iti odre<en kao do%ar ili kao lo& ali nije u su&tini $oralan (po Kantu: postupak u skladu sa duno&/u, ali ne radi nje sa$e naziva se le,alni$!. Kon"uije je rekao: ;le$eniti ovjek razu$ije ispravnost, $ali ovjek razu$ije korist (pin1jin: ISnzD ON OQ O4, 6iTorLn ON OQ l42 >un1ji 4:1:!. Eituali (pin1jin: lD, li! su $aterijalni izraz, odnosno pojavni vid ovjekolju%lja. 'ako se nje,ova $ani"esta#ija o,raniava rituali$a, ovjekolju%lje ne od%a#uje rituale, ve/ trai od,ovaraju/i nain da se iskae. Kon"uijeva politika $isao te$elji se na nje,ovoj eti#i i ideji o dru&tveni$ odnosi$a. Kon"uije je dru&tvene odnose sveo na pet ,lavni*, pod koje se $o,u svesti i svi dru,i: odnos vladara i podanika, o#a i sina, $ua i ene, starije, i $la<e, %rata i odnos iz$e<u prijatelja. ;rva etiri odnosa karakteristi&u pravednost i do%rona$jernost u upravljanju, iskrenost i ispravnost u pona&anju2 odnos $e<u prijatelji$a tre%a karakterizirati $e<uso%no unaprije<ivanje u vrlini. -to,a je vrlo vaan uti#aj i pri$jer vladara. 0 skladu sa ovi$, reinterpretiran je i odnos pre$a $andatu +e%a, odnosno porijeklu i su&tini #arske vlasti. Kon"uije je podravao ideju #arsko, apsolutiz$a, ali je uveo i razna "or$alna o,ranienja vladarevoj sa$ovolji. 'z$e<u ostalo,, s$atrao je da u okviru po&tovanja nadre<eno,, podre<eni i$a o%avezu da ,a posavjetuje, ukoliko ovaj ne radi pravilno. Kon"uijev uenik Fen#ije je iz ove $isli izveo svoju politiku teoriju pre$a kojoj vladar koji se ne pona&a kako prilii nje,ovo$ poloaju $oe iz,u%iti $andat +e%a i %iti z%aen sa prijestolja. +a taj nain je opravdano u%itstvo tiranina i pruen je "or$alni le,iti$itet s$jeni dinastija. 0 dru,o$ vijeku prije nove ere, uenjak i dravnik Hun, Hun,1&u (pin1jin: HPn, 3*Un,s*S! iz drave =in institu#ionalizirao je kon"uijaniza$ kao dravnu ideolo,iju i ustanovio siste$ dravni* ispita za %udu/e inovnike. Bvo stanje se, uz izvjesne iz$jene,

zadralo do pro,la&enja repu%like 1 11. ,odine, a kon"uijaniza$ je, kao inte,ralni dio kineske $isli, postao sastavni dio savre$eno,so#ijaliz$a sa kineski$ karakteristika$a.