Vrhunski bas (Prevedeno iz magazina SoundOnSound) Dobivanje vi e basa u va em miksu Ovaj lanak je bio inspiriran itateljem koji mi je poslao

mail sa druge strane svi jeta da bi doznao nain na koji mo e dodati jo basa u svoj miks. Ka e, to god da uini jo vijek nedostaje dovoljno basa. To je esti problem od onih koji kupe jedan od klas inih bas sinteva, meutim kada doznate od nekog kako napraviti dobar bas to vam mno go pomogne u editiranju ili samom procesiranju vlastitog bas zvuka neovisno ovrs ti glazbe koju radite. Jedna od prvih stvari koju morate razumjeti je da nema svaki slu atelj velike stu dijske monitore kod kue tako da postoje dva naina na koje mo ete razmi ljat, ili mo ete napravit ne to stvarno duboko iveliko to e radit samo na klupskim razglasima koji im aju puni frekvencijski raspon ili koristiti razliite trikove i vje tine da bi stvor ili ne to to e imati impresiju dubine na obinim kunim zvunicima. Ako elite ne to to e raditi na oba sistema morate pristati na kompromise. Va no je da ne mo ete koristiti isti pristup u oba sluaja. Npr. orgulje u katedrali proizvode b as zvukove ispod 20 Hz koji mogu izazvati drhtanje tijela kad se reproduciraju n a punokrvnom visokovatnom audio sistemu, ali ako elite isto reproducirati kroz ti pine zvunike, vjerojatno neete uti puno od toga jer veina energije same snimke pada i spod najni e frekvencije koju ti zvunici mogu generirati. Meutim, problem je taj to vrlo niske frekvencije i dalje koriste jako puno headrooma samog sistema to znai d a e omjer reducirat maksimalni nivo na kojem mo ete uope uti zvukove na kunom sistemu. Praktiki, to znai da ako elite bas koji zvui jako koji e raditi dobro na kunom sistem u nema smisla ii ne to ispod 40 Hz zato to veina hi-fi sistema uope ne idu toliko nis ko. Veina sistema se poinje gubiti ve oko 80 Hz ili ak vi e tako da morate biti sigurn i da ima dovoljno energije izmeu 70 i 90 Hz kako bi bas dobro radio na takvim sis temima. Sint wave forme koje su blizu sinusoidi ili trokutu stvaraju jak, monume ntalan bas sa malo harmonika tako da ako imate ak i jake zvunike mo ete zavr it sa bas om kojeg ete osjetit ali neete ga ba glasno uti. Postoji nekoliko stvari koje mo ete uinit ako elite napravit bas koji ete i uti i osj etiti. Zaponite sa waveformom koji ima puno harmonika kao to je square wave ili rame(?) wave i onda iskoristite low pass filter od va eg sinta kako bi makli sve vi e harmon ike koji vam ne trebaju.vukovi sa mnogo harmonika se uvijek ine mnogo glasniji od osnovnih tonova, meutim akosu prebogati harmonicima oni e zauzet puno mjesta u mi ksu. Zbog tog razloga ponekad je bolje ostavit vi e harmonike samo na poetku note. To mo ete napraviti tako to iskoristite low pass filter da vrlo brzo iskopa iste n akon samog attacka tj. od poetka note, naravno i ako imate odvojeni envelope gene rator da kontrolirate va filter. Poinjete sa otprilike sinusoidnom ili trokutastom formom, ali dodjate harmonike tako da ih izdistorzirate. Veina klasinih sinteva i ma veliki zvuk jednostavno zato jer njihov oscilator distorzira na samom poetku ili unutar krugova sinta. Gitarska pretpojaala su sredstva s kojima mo ete najvi e ko ntrolirat distorziju koja se mo e proizvoljno dodavat i obino postoji speaker simul ator kako bi uz pomo njega maknuli manje muziku visokofrekventnu distorziju. Ako n emate speaker simulator, koristite ili manje distorzije ili poku ajte distorzirat signal tek nakon low pass filtera. To je najlak e ako imate odvojen filter kroz mo dularni ili polumodularni sint to vam omoguava da stavite eksterne procesore izmeu oscilatora i filtera. Jedna o d prednosti kori tenja distorzije je da dodani harmo nici prate dinamiku signala. Dobijete najvi e distorzije tamo gdje je zvuk basa na jglasniji zbog toga to distorzija ukljuuje i elemente klipinga i limitinga mo e i po mo da sre ete peakove. Ponovno reproduciranje bas dionica preko gitarskog pojaala, ozvuavanje istoga i d odavanja tako snimljene trake uz netretirani signal isto mo e pomoi da zvuk zvui vee, budui da kad je zvuk reproduciran preko pravog zvunikog kabineta obino ima muziki ko risne rezonancije koje simulacija nema. Koristite dva oscilatora, jedan tono okta vu ispod drugoga. To osigurava da imate dovoljno energije i na osnovnom tonu i n a oktavi iznad, tj podesite glasnou vi eg oscilatora sve dok zvuk ne bude imao tonu kombinaciju i odnos dubine i definicije. Ne treba ni spominjati da oba zvuka mor aju imati istu envelopu glasnoe i da moraju reproducirat isti osnovni ton.

"Ubijanje" visokog spektra zvuka prije niskog mo e uiniti da zvue manje zemljaki nego da ih pustite da sviraju zajedno. Kada miksate traku, imajte na umu da bas mora biti centralno balansiran tako da se niskofrekventno optereenje jednako rasporeuje na oba zvunika. Isto tako pametno bi bilo izbjei dramatine stereo efekte na basu zato to to ponekad mo e inducirati fazne razlike koje smanjuju ukupnu snagu low-enda. Takodjer, fazne razlike na niskim f rekvencijama mogu uzrokovati velike probleme "prirezanja" ako miksate za vinil u mjesto na cd. Jo jedna stvar koju bi trebalo razmotriti je psihoakustiki efekt glasnoe slu anja je r neki mali studijski monitori "prorade" u low-endu tek na jaim glasnoama. Ako elit e da miks zvui "veliko" na malim glasnoama slu anja kod malih monitora, morate smanj iti nivo ni eg midrange-a ( tipino, smiley karakteristika se koristi kako bi se sma njile frekvencije oko 200-300 Hz ). S druge strane, ako je nivo slu anja visok bol je bi bilo da miksate na jako glasnim razinama slu anja i da ne koristite nikakav pretjerani eq. Pazite da ne slu ate glasno na du e vremenske periode elite li da va sluh traje to du e. 1. Mo ete dodat jo jedan perkusivni zvuk uz va duboki bas. To bi mogao biti neki dr ugi zvuk sa sinta ukljuujui i filtriranu buku, um ili mo e buti neki pravi perkusijsk i zvuk kao to je bas bibanj, duboki tom ili hi-hat. Eksperimentirajte tako da pod esite envelopu na perkusivnom zvuku i pomiete balans izmeu ta dva zvuka dok ne ujet e ne to to vam se svia. Isto tako moglo bi pomoi i da produ ite attack na perkusivnom zvuku tako zvui malo manje kao bubanj. Kao pravilo, dubok zvuk mo e biti uinjen dosta du i od visokog perk usivnog elementa. 2. Koristite plugin kao to jr Waves "max-bass" kako bi atenuirali niske izvorne tonove dok se dodaju psihoakustino kalkulirani harmonici stvoreni zato da poveaju percepciju basa na malim zvunicima. To zvui vi e impresivno na malim zvunicima nego na full-range sistemima zato je vjerojatno najbolje rje enje za mikseve koji su di zajnirani da bi bili reproducirani na kunim sistemima. Sistemi bazirani na dokaza nim psihoakustinim principima ljudskog slu nog sistema, te njihove mogunosti da ment alno stvore nedostajue ili atenuirane fundamentalne (izvorne) frekvencije od harm onika koji su preostali, dakle- vi ih. 3. Koristite procesor kao to je Dbx-120 xp ili boom-box kako bi dodao realne pod harmonike u postojeem bas zvuku. Ovaj stroj koristite vrlo oprezno zato to su neke od bas frekvencija koje on generira seizmiki vrlo va ne! Ta tehnika je vjerojatno najbolja za mikseve dizajnirane za klub u odnosu na onih za kunu upotrebu. 4. Ako imate savr eno dobar bas zvuk koji ima jako puno energije ispod frekvencij e obinih kunih sistema probajte koristiti o triji high-pass filter "gate side-chain filter" kako bi atenuirali sve oko 50 Hz i pojaali sve to je ostalo oko 80 Hz kako bi to kompenzirali. To nee imati neki veliki uinak na ujni dio zvuka, ali e inducir ati koliinu energija vrlo niskih frekvencija koje "jedu" headroom bez potrebe. to mo ete uiniti ako je zvuk basa zapravo u redu ali ga ne mo ete napraviti dovoljno glasnim u odnosu na ostatak miksa bez da uzrokujete kliping? Uvijek mo ete smanjiti t.j. sti ati ostatak miksa, ali postoje stvari koje mo ete uini ti kako bi kontrolirali peakove u zvuku basa koristei procesiranje. Glasnoa koju mi do ivljavamo ovisna je o harmonijskoj strukturi zvuka ukljuujui i bi lo kakvo dodatno filtriranje, oblik i volumen envelope koji se implicira na notu i bilo koju promjenu u harmonicima za vrijeme trajanja samog zvuka kao to je taj koji uzrokuje filter koji je upravljan envelopom. Zbog toga je mogue promjeniti procjenjenu glasnou, znai, na u percepciju nivoa basa tako da se podese neki ili svi od tih parametara, a u sluaju sintetiziranih zvukova jako puno se mo e uiniti na ni vou samog patcha. Zvukovi kao to su el. bas, sa druge strane moraju biti procesirani koristei kompr esor i eq da bi se dobio slian rezultat. Ako imate jedan, mo ete koristiti dinamiki eq tako da bi dobili ekstra pojaanje bas a za vrijeme u kojem su odsvirane bas note. Zbog toga to to mo e uzrokovati stvarni nivo basa da zvui jae morate koristiti limiter ili kompresor nakon filtera i pode

siti im vrlo jaki ratio kako bi sprijeili nivo basa da ode izvan kontrole. Dinamik i eq mo e biti jako efektivan ako tretirate traku koja je ve bila miksana zato to m o ete jo dodatno nabrijat zvuk a da ne utjeete previ e na ostatak miksa. Ako imate din amiki filter, bas kontrola na SPL Vitalizeru mo e napraviti slian efekt. Podesite envelopu zvuka tako da nivo ostaje glasan na du e vrijeme, npr. poveate n ivo sustaina patcha i zatim produ ite samu notu. Meutim, nemojte otii toliko daleko da izgubite muziki osjeaj bas linije. ak i sa zvukom bas gitare koristite kompresor kako bi stvorili vei prosjean nivo zvuka, t.j. glasnoe. Mo ete kompresirati i sintetizirane zvukove, ali u bilo kojem sluaju bilo bi pamet no koristiti separirani limiter ili kompresor sa odvojenom limiter sekcijom, kak o bi bolje kontrolirali nivo peakova zbog toga to kompresor pojaava prosjean nivo s ignala, no na a procjena glasnoe biti e vea. Iako se zvuk sam za sebe mo e initi u redu, mo ete u njega probat dodat malo distor zije zato to pri tome inite duboke zvukove masnijima i distorzija isto tako poma e d a instrumenti zvue glasnije. esto lo a bas gitara mo e biti o ivljena tako da se doda ma lo overdrivea sa pojaala. Ako nemate gitarsko pretpojaalo ili lampa ki procesor koji mo ete opteretit dodatno, tj zabit u overdrive pogledajte da li imate kakav softverski procesor koji je e kvivalent toga. Koristite sweep filter tako da bi lo im bas sintetiziranim notama dodali attacka i definicije. Npr, ponite sa zatvorenim filterom, a podesite ga tako da se otvori to je br e mogue u trenutku kada se nota poinje svirati. Tada mo ete ostavit filter ot voren, djelomino otvoren ili ga ponovo zatvoriti relativno brzo kako bi stvorili poznati perkusivni "tvip" zvuk. Nemojte se osjeati pora eno ako koristite ve gotove semplove bas zvukova ako vam se oni ine dobrima. Veina poznatih bas zvukova je ve na CD-romu kao i na odreenim eksp ander karticxama za sint. Isto tako jo uvijek mo ete koristit va sempler , tj envelo pu va eg sinta i filter kontrole kako bi lagano tonirali ono to mislite da treba. I sto tako mo ete istovremeno iskoristiti dva razliita bas sint sempla kako bi dobili jo vei zvuk koji daleko posebniji nego kori tenje dvoje odvojenih semplova. Ako na jednom semplu pitch spustite malo a na drugom ga podignete mo ete dobit ja ko masan zvuk koji e zvuati slino kao patch u dvostrukom oscilatoru ili u jednom os cilatoru sa "pull sweep" modulacijom. Bas kod bubnjeva Kick se puno koristi u dana njoj modernoj glazbi. Veina tehnika o kojima smo razgo varali u kontekstu bas instrumenata takoer jako dobro radi sa kickom. Postoji mno t vo efektnih semplova , ali istovremeno kori tenje recimo elektronikog sempla skupa sa akustikim bubnjem mo e dati definiciju zvuku bez da se gubi "udarac" kicka. Isto tako mo ete uiniti da kick zvui mnogo glasnije tako da ga limitirate ili dodate mal o distorzije. I finalno... Mnogo toga mo e se postii u stupnju masteringa i profesionalni mastering in enjer vj erojatno e moi reducirati nivo predubokog basa bez da utjee na bilo koji nain na to kako e miks zvuati na tipinim hi-fi zvunicima. Kompresija, multibandna kompresija, dinamiki ekvilajzer i selektivna parametrika ekvalizacija mo e se iskoristiti za vrijeme masteringa kako bi se podesio relativn i spektralni balans bez da se uni ti miks. Kao to su posljednje recenzije pokazale takvu vrstu posla mo ete napraviti i kod kue ako imate neke od ovih mastering proce sora poput Drawmera TC Electronicsa, DBX-a, a isto tako trebate dobre monitore u dobroj sobi i, naravno- dobre u i! Isto tako mo ete uiniti dosta dobar posao kori tenjem enhancera koji vam omoguuje kon trolu visokih i niskih dijelova spektra i nije tajna da i dalje mislim kako je S PL-ov Vitalizer jedan od najboljih alata kako bi uinili ovaj posao uz ne pretjera ni tro ak. Ako koristite jedan od raznih modela obratite pozornost da bas kontrola ima cen tralnu poziciju i da je mo ete poseliti u bilo kojem smjeru zbog toga da bi reguli

rali "mek e" ili "tvre" pojaanje basa. Na "mek oj" strani dogodi se to da se doda mnog o energije na vrlo niskim frekvencijama, to je dobro za mikseve koji su, ili u ne dostatku basa ili treba zvuati masivnije u klubu. Druga varijanta je da bas ima m anje dubine, ali zvui puno definiranije ("tvre") to ponekad bolje zvui u kunoj okolin i. Kao to vidite, postoji mnogo toga to mo ete napraviti kako bi napravili dobar bas z vuk osim jednostavnog odabiranja bas zvuka i zatim ga pojaati pogotovo ako miksat e pjesmu koja e biti tipino namjenjena za slu anje na kunom sistemu. Izbor samog izvornog zvuka, envelope njegove glasnoe, kompresija, ekvalizacija i filteri, svi oni imaju veliku ulogu, ali isto tako poma e i neko osnovno razumje vanje psihoakustike i percepcije basa. Ljudcko uho mo e se zavarati mislei da uje fu ndamentalni (izvorni) zvuk kojeg uope nema ako postoji njegov vi i harmonik u odreen im proporcijama. Zbog toga mo ete ponekad imati impresiju da takav bas postoji na malom tranzistorskom radiju. Ali, ako elite bas koji ete osjetiti na velikom klups kom sistemu, osnovni zvuk mora i dalje biti prisutan kao i harmonici! Va no je da ako miksate sa osnovnom namjenom za klubove ili morate imat full-range sistem mo nitora, ili pristup klupskom zvunom sistemu kako bi provjerili va e mikseve. Ako se pouzdate samo u nearfield monitore znat ete to mo ete oekivati na kunom hi-fi sistemu , ali bit ete potpuno u "mraku" to se tie toga kako e zvuati u klubu bass-end! Postizanje najboljih rezultata e zahtjevati odreeni nivo eksperimentacije pogotov o ako elite kompromizirati miks koji e zvuati dobro i u klubovima i u kuama, ali je eksperimentacija dobra stvar zato to stvara napredak i zato to postoji vea ansa da et e dostii nekakav va prepoznatljiv zvuk. ;)