SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE SVEUILITA U SPLITU

OSNOVE RAUNOVODSTVA

(WEB MATERIJAL)

IZRADILI: MR.SC. LUKA MLADINEO VERA GORJANC, DIPL.OEC.

Split, 17. svibanj 2013.

SADRAJ
1. UVOD 2. BILANCA I NJENA STRUKTURA 3. RAUN DOBITI I GUBITKA 4. IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA 5. KNJIGOVODSTVENI KONTO 6. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST 3 5 11 16 20 25

7. RAZRED 0- POTRAIVANJA ZA UPISANI KAPITAL I DUGOTRAJNA IMOVINA 29 8. RAZRED 1NOVAC, KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA,

KRATKOTRAJNA POTRAIVANJA TE TROKOVI I PRIHODI BUDUEG RAZDOBLJA 9. RAZRED 2KRATKORONE I DUGORONE OBVEZE, 42 DUGORONA

REZERVIRANJA, ODGOENA PLAANJA I PRIHODI BUDUEG RAZDOBLJA 51 10. RAZRED 3- ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA, REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA 11. RAZRED 4- TROKOVI PO VRSTAMA, FINANCIJSKI I OSTALI RASHODI 58 62

12. RAZRED 6- PROIZVODNJA, POLUPROIZVODI , GOTOVI PROIZVODI, ROBA I DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI 13. RAZRED 7- POKRIE RASHODA I PRIHODI RAZDOBLJA 14. RAZRED 8- FINANCIJSKI REZULTAT POSLOVANJA I SVEOBUHVATNI DOBITAK 15. RAZRED 9- KAPITAL, PRIUVE TE IZVANBILANNI ZAPISI 16. BRUTO BILANCA 17. ZAKLJUAK LITERATURA 70 71 72 73 74 66 68

1. UVOD
Raunovodstvo u irem smislu, pored obuhvata povijesnih dogaaja i njihove analize, podrazumijeva i prognoziranje i planiranje buduih ekonomskih aktivnosti te procjenu moguih rezultata tih aktivnosti.1 Prednost raunovodstva u odnosu na svaki drugi sustav obuhvaanja ekonomskih aktivnosti sastoji se u tome da moe u saetom obliku sa zadovoljavajuom tonou opisati ekonomske aktivnosti i njihove rezultate. Knjigovodstvo se najee definira kao tono biljeenje ekonomskih promjena izraenih u novanim jedinicama u odgovarajuim knjigama, dok raunovodstvo podrazumijeva prikupljanje podataka, njihovu evidenciju i obradu, te izradu financijskih izvjea. Raunovodstvene podatke prikupljamo u obliku knjigovodstvenih isprava. Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata (dogaaja). Vani podaci knjigovodstvene isprave su: - naziv i adresa trgovakog drutva koje je izdalo ispravu, - naziv isprave, - datum, mjesto, broj izdane isprave i ifre, - posebno se navodi datum nastanka poslovnog dogaaja, - imena osoba koje sudjeluju u nastanku poslovnog dogaaja, - koliina i cijena u hrvatskoj valuti, - potpis osoba ovlatenih za izdavanje i potpisivanje konkretne isprave. Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz, dokument o nastanku knjigovodstvenog dogaaja. Knjigovodstvenim dogaajima nazivamo poslovne dogaaje (transakcije) koji svojim nastankom mijenjaju imovinu, glavnicu, obveze, rashode, prihode i rezultat. Knjigovodstveni dogaaj ima slijedea obiljeja: - stvarno je nastao, - moe se izraziti novanom jedinicom, - mijenja pozicije imovine, glavnice, obveze, rashode, prihode, - ima urednu knjigovodstvenu ispravu za dokaz da posjeduje navedena obiljeja. Primjeri knjigovodstvenih dogaaja: Primili smo raune dobavljaa: - T-com za troak telefona mjeseca rujna. - Croatia osiguranja za najam poslovnog prostora. - Raun za ratu po operativnom leasingu. - Raun za grafiku uslugu izrade panoa.
1

Belak, V., Profesionalno raunovodstvo, Deloitte, Zagreb, 2006., str 3.

- Raun student servisa. Izvrili smo polog novca prodavaonice. Podigli smo novac ekom za potrebe blagajne (uplatnica u blagajnu). Dobili smo izvadak o prometu na iro raunu prethodnog dana - dali smo pozajmicu, - primili uplatu od kupca, - isplatili dobit, - podignut novac za potrebe blagajne, - platili smo telefon, - polog novca prodavaonice. Dobili smo dokument o izvrenom prijeboju (kompenzaciji). Izdali smo raun kupcu: - za kupljenu robu sa skladita, - za prodanu dugotrajnu imovinu, - za napravljenu uslugu prijevoza, - za najam opreme i sl. Dobili smo zapisnik o krai automobila u vlasnitvu poduzea. Dobili smo zapisnik o inventuri (manjak viak). Zavrni raun. Raun dobiti i gubitka. Korisnike raunovodstvenih informacija moemo podijeliti na interne i eksterne korisnike. Interni korisnici su izmeu ostalih menaderi na svim razinama poslovne piramide. Svi podaci koje koriste menaderi poduzea najee nisu dostupni eksternim korisnicima jer predstavljaju poslovnu tajnu. Interne korisnike najee zanimaju slijedee informacije: kretanje trokova i prihoda, obujam proizvodnje (stupanj iskoritenosti kapaciteta), priljevi i odljevi novca (novani tijek), stanje na zalihama, obveze prema dobavljaima (struktura prema dospijeu), potraivanja od kupaca (struktura prema dospijeu) itd. Eksterni korisnici imaju razliite razloge interesa za poslovanje poduzea: vlasnici poduzea (cijena dionice, dividenda) kreditori poduzea (sposobnost vraanja pozajmica) poslovni partneri (pouzdanost u svim poslovnim aktivnostima) dravni organi: Vlada i pojedina ministarstva, Porezna uprava, Dravni zavod za statistiku, Komisija za vrijednosne papire, itd.

2. BILANCA I NJENA STRUKTURA

Bilanca je financijsko izvjee koje prikazuje imovinu i izvore imovine na odreeni dan. Bilanca koja se izrauje na kraju godine zove se zavrna bilanca. Osnovnu strukturu bilance prikazuje slijedea slika: IMOVINA (AKTIVA) Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Ukupna aktiva IZVORI IMOVINE (PASIVA) Vlastiti kapital (glavnica) Obveze Ukupno pasiva IMOVINA Da bi se neto priznalo kao imovina u raunovodstvu moraju biti ispunjena slijedea tri uvjeta: - stavka mora biti u vlasnitvu poduzea, - stavka mora stvarati ekonomsku korist za poduzee, - stavka mora biti nabavljena po mjerljivom troku. KRATKOTRAJNA IMOVINA Kratkotrajna imovina je ona imovina za koju se smatra da e se potroiti odnosno da e promijeniti svoj oblik u vremenskom periodu koji je krai od jedne godine.

POJAVNI OBLICI I SASTAV KRATKOTRAJNE IMOVINE KRATKOTRAJNA IMOVINA

Oblik novca i surogati novca

Materijalni oblik

Oblik prava (potraivanja)

Unaprijed izvrena plaanja

-iro raun -devizni iro raun -blagajna -prijelazni iro raun -ekovi -mjenice

-zalihe sirovina i materijala -nedovrena proizvodnja -gotovi proizvodi -trgovaka roba -sitni inventar

-potraivanja od kupaca -dani predujam -potraivanja od drave -potraivanja za depozite

-za najamnine -za osiguranja -pretplata za asopise -itd.

DUGOTRAJNA IMOVINA Dugotrajna imovina oznaava onu imovinu u poduzeu za koju se oekuje da nee biti potroena u vremenskom periodu kraem od jedne godine. POJAVNI OBLICI I SASTAV DUGOTRAJNE IMOVINE DUGOTRAJNA IMOVINA
Nematerijalna imovina

Materijalna imovina

Financijska imovina

Dugorona potraivanja

-software -patenti -licence -franize -goodwill

-nekretnine (zgrade i zemljita) -postrojenja -oprema

-dani dugoroni krediti -udjeli u d.d. -udjeli u d.o.o. -obveznice -depoziti

-kod prodaje na kredit -potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital

IZVORI IMOVINE Izvori imovine govore o tome tko je priskrbio imovinu za poduzee. Slijedea slika pokazuje strukturu izvora imovine: STRUKTURA IZVORA IMOVINE UKUPNI IZVORI IMOVINE (PASIVA) VLASTITI KAPITAL (glavnica)
Upisani kapital Premije na emitirane dionice

OBVEZE Dugorone obveze Kratkorone obveze

Revalorizacijske priuve Priuve Zadrani dobitak

OBVEZE Obveze su tui izvori imovine koji se najee dijele prema kriteriju ronosti na: Dugorone obveze - obveze koje dospijevaju na isplatu u vremenskom periodu koji je dui od jedne godine. Dugorone obveze najee ine primljeni dugoroni krediti, prodane dugorone obveznice, itd. Kratkorone obveze - obveze koje dospijevaju na isplatu u vremenskom periodu koji je krai od jedne godine. U kratkorone obveze najee se ubrajaju obveze prema dobavljaima, obveze prema zaposlenicima, obveze za poreze i doprinose dravi, obveze za kratkorone vrijednosne papire itd. GLAVNICA Glavnica je izvor imovine vlasnika, odnosno dioniara drutva. Prema temeljnoj raunovodstvenoj jednakosti glavnica se moe izraunati na slijedei nain: Aktiva = Pasiva Imovina = Izvori imovine Imovina = Glavnica + Obveze Glavnica = Imovina - Obveze Tijekom normalnog poslovanja poduzea glavnica moe imati slijedee stavke: 1. Upisani kapital. Upisani kapital je iznos kojeg vlasnici unose u drutvo prilikom osnivanja, upisano u Trgovakom sudu. 2. Premije na emitirane dionice. Premije su iznos koji se javlja u sluaju kada se dionice prilikom osnivanja ili dokapitalizacije dionikog drutva na tritu prodaju po cijeni koja je vea od nominalne. 3. Revalorizacijske priuve. Nastaju kao posljedica inflacije ili poveanja trine vrijednosti imovine u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost. 4. Priuve. Priuve se formiraju iz ostvarenog dobitka. Priuve su zakonska obveza za dionika drutva koja ih moraju formirati u visini 5% upisanog kapitala. Priuve se mogu koristiti za pokrivanje gubitka, modernizaciju, prekvalifikaciju zaposlenih, itd. 5. Zadrani dobitak. Zadrani dobitak je onaj dio dobitka koji ostaje u drutvu i koji se ulae u daljnje poslovanje. Zadrani dobitak se smanjuje ukoliko se izvri isplata dividendi dioniara ili udjela dobiti pojedinog vlasnika. Moemo zakljuiti da u sluaju poveanja zbroja stavki imovine, pa i iznad iznosa vlastitog kapitala, neto knjigovodstvena vrijednost trgovakog drutva nije

promijenjena, jer su se u isto vrijeme poveali tui izvori tj. obveze za isti iznos. NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = IMOVINA OBVEZE dakle, NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = VLASTITI KAPITAL, ali samo ako nema gubitka iznad visine kapitala 7

BILANNE PROMJENE Poslovanjem poduzea dolazi se do brojnih poslovnih promjena koje utjeu na imovinu i izvore imovine u poduzeu. Meutim, bez obzira na njihovu razliitost sve te poslovne promjene uzrokuju samo slijedea etiri tipa promjena u bilanci: 1. Poveanje jedne stavke aktive uz istovremeno smanjenje neke druge stavke aktive A A Aktiva Pasiva Ostaje ista

2. Poveanje jedne stavke pasive uz istovremeno smanjenje neke druge stavke pasive P P Aktiva Ostaje ista Pasiva

3. Poveanje aktive i pasive za isti iznos A P Aktiva Porast za isti iznos Pasiva Porast za isti iznos

4. Smanjenje aktive i pasive za isti iznos A P Aktiva Smanjenje za isti iznos Pasiva Smanjenje za isti iznos

PRIMJER

Poetna bilanca Aktiva Redni Opis stavke broj 1. iro raun 2. Blagajna 3. Zalihe materijala UKUPNO Iznos Pasiva Redni Opis stavke broj 1. Upisani kapital 100.000 10.000 2. Obveze za kredit 50.000 3. Dobavljai 160.000 UKUPNO Iznos 100.000 20.000 40.000 160.000

**Poslovna promjena br. 1 S blagajne je podignuto 2.000 kn i uplaeno na iro raun.

Bilanca 1. Aktiva Redni Opis stavke broj 1. iro raun 2. Blagajna 3. Zalihe materijala UKUPNO Iznos Pasiva Redni Opis stavke broj Upisani kapital 102.000 1. 8.000 2. Obveze za kredit 50.000 3. Dobavljai 160.000 UKUPNO Iznos 100.000 20.000 40.000 160.000

**Poslovna promjena br. 2 Podignut je kratkoroni kredit od banke u iznosu od 30.000 kn iz kojega je direktno podmiren dio obveza prema dobavljau.

Bilanca 2. Aktiva Redni Opis stavke broj iro raun 1. Blagajna 2. Zalihe materijala 3. UKUPNO Iznos Pasiva Redni Opis stavke broj 102.000 1. Upisani kapital 8.000 2. Obveze za kredit Dobavljai 50.000 3. 160.000 UKUPNO Iznos 100.000 50.000 10.000 160.000

**Poslovna promjena br. 3 Vlasnik poduzea je izvrio dokapitalizaciju koja je evidentirana u Trgovakom sudu na nain da je u poduzee unio stroj vrijedan 200.000 kn.

Bilanca 3. Aktiva Redni broj 1. 2. 3. 4. Opis stavke iro raun Blagajna Zalihe materijala Stroj UKUPNO Iznos Pasiva Redni Opis stavke broj 102.000 1. Upisani kapital Obveze za kredit 8.000 2. Dobavljai 50.000 3. 200.000 360.000 UKUPNO Iznos 300.000 50.000 10.000

360.000

**Poslovna promjena br. 4 Poduzee je sa svog iro rauna podmirilo dio obveza prema dobavljaima i to u iznosu od 5.000 kn.

Bilanca 4. Aktiva Redni broj 1. 2. 3. 4. Opis stavke iro raun Blagajna Zalihe materijala Stroj UKUPNO Iznos Pasiva Redni Opis stavke broj 97.000 1. Upisani kapital 8.000 2. Obveze za kredit Dobavljai 50.000 3. 200.000 UKUPNO Iznos 300.000 50.000 5.000

355.000

355.000

10

3.

RAUN DOBITI I GUBITKA

Raun dobiti i gubitka prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat poslovanja za odreeno vremensko, obraunsko razdoblje. Glavni elementi rauna dobiti i gubitka jesu: prihodi, rashodi, dobitak prije oporezivanja (bruto dobit), porez na dobitak i dobitak poslije oporezivanja (neto dobit). PRIHODI Prihod je novac ili ekvivalent novcu koji je naplaen ili e biti naknadno naplaen temeljem isporuke dobara i usluga (umanjen za PDV, ako se radi o obvezniku PDV-a). Poduzee moe ostvarivati prihode na slijedee naine: - prodajom proizvoda - prodajom usluga - prodajom trgovake robe - naplatom kamata - itd. Znaajna karakteristika svih tih prihoda je ta da se oni evidentiraju u trenutku ispostavljanja rauna, a ne u trenutku naplate potraivanja. Dakle, za priznavanje prihoda vrijedi naelo nastanka dogaaja, a ne naelo blagajne. RASHODI Rashodi su odbitna stavka od prihoda u raunu dobiti i gubitka. Oni se mogu definirati kao rtvovani resursi, tj. trokovi koji su povezani s prihodom ili kao trokovi nastali u obraunskom razdoblju. Trokovi se sastoje od: - uskladitivih trokova - neuskladitivih trokova Uskladitivi troak predstavlja: - kod proizvodnje - troak proizvodnje - kod trgovakog poduzea - nabavnu vrijednost trgovake robe. Uskladitivi trokovi postaju rashodi i terete prihode u onom obraunskom razdoblju u kojem se dogodi prodaja gotovih proizvoda, odnosno prodaja trgovake robe. Za razliku od uskladitivih trokova, neuskladitivi trokovi postaju rashodi u istom obraunskom razdoblju u kojem i nastanu tj. neovisno o priznavanju prihoda. Dakle, i za priznavanje rashoda vrijedi naelo nastanka dogaaja, a ne naelo blagajne. Naime, za priznavanje rashoda nije bitno je li neki troak ili rashod isplaen, nego je bitno da je nastao. Kod proizvodnih djelatnosti postoji jedna specifinost koja se ne pojavljuje kod ostalih djelatnosti. Trokovi u godini (obraunskom razdoblju) ne moraju biti jednaki rashodima u

11

raunu dobiti i gubitka. Do toga dolazi zbog dva razloga. Prvo, proizvodni trokovi mogu ostati sadrani u vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i zaliha gotovih neprodanih proizvoda, pa e rashodi biti manji od proizvodnih trokova. Drugi je razlog to su u zalihama s poetka godine sadrani trokovi prethodnog obraunskog razdoblja, te se moe dogoditi da ukoliko se sve zalihe prodaju u tekuoj godini, rashodi budu vei od trokova tekueg obraunskog razdoblja.

RAUN DOBITI I GUBITKA (Usluge) PRIHODI - RASHODI = DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA - POREZ NA DOBITAK = DOBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA RAUN DOBITI I GUBITKA (Proizvodnja) PRIHODI - TROKOVI PRODANIH PROIZVODA (proizvodna vrijednost prodanih proizvoda) - OSTALI TROKOVI TEKUE GODINE = DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA - POREZ NA DOBITAK = DOBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA

RAUN DOBITI I GUBITKA ZA VELIKE I SREDNJE PODUZETNIKE (Proizvodnja) PRIHODI - UKUPNI TROKOVI TEKUE GODINE * uveani za smanjenje proizvodnih zaliha * umanjeni za poveanje proizvodnih zaliha = DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA - POREZ NA DOBITAK = DOBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA

12

DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA = PRIHODI RASHODI Porezna osnovica je dobit uveana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit2. Prema tome, za utvrivanje porezne osnovice na dobit vrijedi: OSNOVICA POREZA NA DOBIT DOBIT PRIJE = OPOREZIVANJA

+ UVEANJA - UMANJENJA

Porez na dobit obraunava se primjenom slijedeeg obrasca: POREZ NA DOBIT = POREZNA OSNOVICA x 20% Zakon o porezu na dobit omoguava i primjenu umanjenih stopa poreza na dobit s temelja olakica, osloboenja i poticaja.

Primjer /zanemaren PDV/: POETNA BILANCA Aktiva Redni Opis stavke broj Stroj 1. Vozilo 2. iro-raun 3. Blagajna 4. Zalihe materijala 5. Proizvodnja u tijeku 6. Zalihe gotovih 7. proizvoda UKUPNO

Pasiva Iznos Redni Opis stavke broj 200.000 Upisani kapital 1. Obveze za kredit 2. 300.000 Dobavljai 3. 97.000 8.000 11.000 9.000 30.000 655.000 UKUPNO Iznos 300.000 50.000 305.000

655.000

Promjena br. 1 Kupcu su prodani gotovi proizvodi, te mu je ispostavljen raun u iznosu od 30.000 kn (troak proizvodnje za prodane gotove proizvode iznosi 20.000kn). Raun dobit i gubitka -------------------------Prihodi 30.000 - Rashodi 20.000 -------------------------Dobitak 10.000

Zakona o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, l. 6., l. 7.

13

BILANCA br. 1 Aktiva Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Opis stavke Stroj Vozilo iro-raun Blagajna Zalihe materijala Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda Potraivanja od kupaca UKUPNO Iznos 200.000 300.000 97.000 8.000 11.000 9.000 10.000 30.000 665.000 UKUPNO 665.000 Redni broj 1. 2. 3. 4. Pasiva Opis stavke Upisani kapital Obveze za kredit Dobavljai Dobitak Iznos 300.000 50.000 305.000 10.000

Prethodna transakcija rezultirala je slijedeim promjenama u bilanci: - zalihe gotovih proizvoda smanjujemo za iznos rashoda odnosno 20.000 kn - ovom prodajom drutvo je ostvarilo potraivanje od kupaca koje se evidentira u visini ostvarenog prihoda 30.000 kn - ova transakcija rezultirala je dobitkom od 10.000 kn koji se evidentira u pasivi kao zadrani dobitak /ne uzimamo u obzir porez na dobit/.

Promjena br. 2 Kupcu su prodani gotovi proizvodi, te mu je ispostavljen raun u iznosu od 2.000 kn (troak proizvodnje za prodane gotove proizvode iznosi 5.000kn). Raun dobit i gubitka -------------------------Prihodi 2.000 - Rashodi 5.000 -------------------------Gubitak (3.000)

14

BILANCA br. 2 Aktiva Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Opis stavke Stroj Vozilo iro-raun Blagajna Zalihe materijala Proizvodnja u tijeku Zalihe gotovih proizvoda Potraivanja od kupaca UKUPNO Iznos 200.000 300.000 97.000 8.000 11.000 9.000 5.000 32.000 662.000 UKUPNO 662.000 Redni broj 1. 2. 3. 4. Pasiva Opis stavke Upisani kapital Obveze za kredit Dobavljai Zadrani dobitak Iznos 300.000 50.000 305.000 7.000

Prethodna prodaja gotovih proizvoda rezultirala je slijedeim promjenama u bilanci: - zalihe gotovih proizvoda smanjujemo za iznos rashoda odnosno 5.000 kn - ovom prodajom drutvo je povealo potraivanje od kupaca za 2.000 kn - ova transakcija rezultirala je gubitkom od 3.000 kn koji se evidentira u pasivi kao umanjenje zadranog dobitaka/10.000 3.000 = 7.000 /

15

4.

IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA

Izvjee o novanim tijekovima prikazuje priljeve novca i novanih derivata, odljeve novca i rezultat tog odnosa za odreeno obraunsko razdoblje. Novac obuhvaa gotovi novac u blagajni, te depozitni novac koji se nalazi na iro raunu trgovakog drutva. Pored ovih stavki u izvjee o novanim tijekovima ulaze i vrijednosni papiri koji se u relativno kratkom roku mogu transformirati u novac (ekovi, mjenice i ostali vrijednosni papiri mogu se transformirati u novac u periodu kraem od 90 dana). Naelo blagajne Priljevi

-uplate -isplate Odljevi Naelo nastanka dogaaja Prihod

-prodaje

Rashodi Izvjee o novanim tijekovima prikazuje poslovanje poduzea prema naelu blagajne tj. kroz priljeve i odljeve novca. S druge strane raun dobiti i gubitka pokazuje poslovanje trgovakog drutva primjenjujui naelo nastanka poslovnog dogaaja. Zbog prethodno spomenutih razlika u praksi se raun dobiti i gubitka te izvjee o novanim tijekovima uvijek razlikuju, to prikazuje slijedea slika: RAUN DOBITI I GUBITKA Prihodi -Rashodi Dobitak IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA Priljevi -Odljevi Neto novac

16

Primjer: Poslovne promjene u SIJENJU 1. Prodana je trgovaka roba kupcu, te mu je ispostavljen raun od 100.000 kn (nabavna vrijednost prodane robe iznosi 80.000 kn). 2. Do kraja sijenja kupac nije podmirio prethodno spomenutu fakturu. 3. Pretpostavimo da u sijenju nije bilo odljeva novca.

RAUN DOBITI I GUBITKA Prihodi -Rashodi Dobitak 100.000,00 80.000,00 20.000,00

IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA Priljevi -Odljevi Neto novac 0 0 0

Poslovne promjene u VELJAI 1. U mjesecu veljai kupac je podmirio fakturu iz sijenja u iznosu od 100.000,00 kn na iro raun trgovakog drutva. 2. Poduzee je sa svog iro rauna podmirilo obvezu prema dobavljau u iznosu 80.000,00 kn. 3. U veljai nita nije prodano dok su neuskladitivi trokovi iznosili 5.000,00 kn.

RAUN DOBITI I GUBITKA Prihodi -Rashodi Gubitak 0,00 5.000,00 5.000,00

IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA Priljevi -Odljevi Neto novac 100.000,00 80.000,00 20.000,00

Posebnu specifinost kod izrade izvjea o novanim (financijskim) tijekovima predstavljaju dani i primljeni krediti, te kamate koje se plaaju ili naplauju. Glavnica se smatra iskljuivo novanim tijekom i evidentira u izvjeu o novanim tijekovima. S druge pak strane, kamate se javljaju i u raunu dobiti i gubitka i u izvjeu o novanim tijekovima. Npr. ako trgovako drutvo pozajmljuje novac i naplauje kamatu, ta se kamata evidentira kao prihod u raunu dobiti i gubitka, te kao priljev u izvjeu o novanim tijekovima.

17

Primjer primljenog kredita 1. Poduzee je primilo kratkoroni kredit od banke u iznosu od 70.000,00 kn na svoj iro raun. 2. Banka je poslala obraun kamata za kredit u iznosu od 7.000,00 kn (raun za kamate odmah je plaen sa iro rauna trgovakog drutva) 3. Pretpostavimo da su prihodi od prodaje u obraunskom razdoblju iznosili 500.000,00 kn, a trokovi za prodano 400.000,00 kn. RAUN DOBITI I GUBITKA Prihodi -Rashodi Dobitak od prodaje - troak kamata Dobitak 500.000,00 400.000,00 100.000,00 7.000,00 93.000,00 IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA Priljevi -Odljevi Neto novac 70.000,00 7.000,00 63.000,00

Primjer danog kredita 1. Poduzee je dalo kratkoroni kredit u iznosu od 50.000,00 kn sa svog iro rauna. 2. Ispostavljen je obraun kamata u iznosu od 5.000,00 kn. 3. Nakon odreenog vremenskog razdoblja zajmoprimac vraa glavnicu od 50.000,00 kn te dodatno plaa 5.000,00 kn. 4. Pretpostavimo da su prihodi od prodaje u obraunskom razdoblju iznosili 300.000,00 kn, a trokovi za prodano 240.000,00 kn. RAUN DOBITI I GUBITKA Prihodi od prodanog -Rashodi Dobitak od prodaje +Prihod od kamata Dobitak IZVJEE O NOVANIM TIJEKOVIMA 55.000,00 50.000,00 5.000,00

300.000,00 Priljevi 240.000,00 -Odljevi 60.000,00 5.000,00 65.000,00 Neto novac

Ako usporedimo prihode i primitke (priljeve), razlika meu njima moe biti znaajna. Naime, budui da prihod trgovakog drutva priznajemo po isporuci i knjiimo po ispostavljenoj fakturi kupcu, u tom trenutku nema novanog tijeka iako je prihod priznat. Novani tijek e se pojaviti tek onda kad kupac podmiri (plati) raun. Prema tome, potrebno je razlikovati prihode od priljeva.

18

Tu razliku prikazujemo na slijedei nain: IZVRENA ISPORUKA, ISPOSTAVLJEN RAUN KUPCU = PRIHOD KUPAC JE PLATIO RAUN = PRILJEV Razliku izmeu nastanka obveze i odljeva novca prikazujemo na slijedei nain: PRIMLJEN JE RAUN DOBAVLJAA = OBVEZA ISPLATILI SMO RAUN DOBAVLJAU = ODLJEV Najvea konfuzija u razmiljanju nastaje kod odreivanja prihoda i trokova, te priljeva i odljeva kod danih i primljenih kredita. Zbog toga treba istaknuti da dani kredit nije troak ni rashod nego samo odljev novca. U tom sluaju jedan oblik imovine (novac) prelazi u drugi oblik imovine (potraivanje). Kada klijent vrati glavnicu kredita onda nam povrat glavnice predstavlja samo priljev, a kamata je prilikom ispostavljanja rauna za kamatu prihod koji prilikom naplate postaje priljev novca. To pokazujemo na slijedei nain: DALI SMO KREDIT U IZNOSU OD 50.000,00 KN = ODLJEV (50.000,00 KN) ISPOSTAVILI SMO RAUN ZA KAMATE (4.000,00 KN) = PRIHOD (4.000,00 KN) VRAEN NAM JE KREDIT (50.000,00 KN) I PLAENA KAMATA (4.000,00 KN) = PRILJEV (54.000,00 KN) Kada poduzetnik treba vratiti anuitet kredita u iznosu od 100.000,00 kn koji se sastoji od 81.000,00 kn glavnice i 19.000,00 kn kamata onda glavnica predstavlja samo novani tijek (odljev), a kamate mogu biti i troak i odljev novca. To pokazujemo na slijedei nain: PRIMILI SMO RAUN ZA KAMATE 19.000,00 KN = TROAK I OBVEZA ISPLATILI SMO ANUITET 81.000,00 KN + 19.000,00 KN = ODLJEV Prema tome vrijedi slijedee: ISPLATE I NAPLATE GLAVNICE KREDITA = NOVANI TIJEK RAUNI ZA KAMATE = PRIHODI ILI RASHODI

19

5. KNJIGOVODSTVENI KONTO
Knjigovodstvena konta su nositelji podataka o stanju i praenju promjena ekonomskih kategorija (imovine, obveza, prihoda, rashoda, trokova, kapitala, financijskog rezultata). Konto sadri najmanje ove podatke: naziv pozicije broj (ifru) konta oznaku kolona duguje i potrauje nadnevak nastanka poslovne promjene dokument na osnovu kojeg je evidentirana promjena kratki opis promjene vrijednosni izraz (poveanje ili smanjenje) novonastalo stanje (saldo) Podjela konta prema sadraju: Konta stanja: - konta aktive - imaju dugovno stanje, a slue za evidenciju imovine - konta pasive imaju potrano stanje, a slue za evidenciju obveza i glavnice (izvora imovine) Konta uspjeha: - konta rashoda evidentiranje svih trokova i rashoda, nastanak se upisuje uvijek na dugovnoj strani - konta prihoda evidentiranje svih prihoda, nastanak se upisuje uvijek na potranoj strani Na kraju obraunskog razdoblja meusobno se zatvaraju konta uspjeha, a razlika se iskazuje kao dobit ili gubitak koji se dalje rasporeuju. Podjela konta prema samostalnosti: Samostalna konta predstavljaju pojedine pozicije bilance ili rauna dobiti i gubitka, mogu stajati samostalno i ne ovise o drugim kontima Konta korekcije (ispravka vrijednosti) - nadopunjuju samostalno konto, ne mogu postojati samostalno i uvijek se promatraju zajedno s kontom iju vrijednost ispravljaju Ostali oblici vezanih konta (prijelazna konta) - imaju privremene osobine, vezuju jedan ili vie samostalnih konta. Slue kao privremena evidencija do konanog evidentiranja na samostalnom kontu. IFRIRANJE KONTA I PRAVILA EVIDENCIJE NA KONTIMA ifriranje konta ifriranje zapoinje ifriranjem kontnih razreda ili klasa na nain da je svaki razred oznaen svojim brojem od 0-9. Unutar svakog razreda razrauju se skupine konta na nain da se prvom broju razrade pridrui drugi broj od 0-9 koji onda oznaava skupinu. Skupine konta dalje se po istom principu dijele na osnovna konta, a osnovna na analitika.

20

ifrirani kontni razredi prema svojoj pripadnosti bilanci i raunu dobiti i gubitka izgledaju kako slijedi:

BILANCA Razred 0 1 3 6 AKTIVA Dugotrajna imovina Novac i potraivanja Zalihe materijala Zalihe proizvodnje Zalihe trgovake robe Razred 9 2 PASIVA Kapital Obveze

KONTA IZ RAUNA DOBITI I GUBITKA Prihodi (74 - 78) 790 Rashodi (70 73 ) --------------------------------------Bruto financijski rezultat (8) Porez na dobitak (803) --------------------------------------Neto financijski rezultat (9)

Pravila evidencije na kontima Za potrebe edukacije primjenjuje se T-konto kojeg prikazujemo na slijedei nain:

D Dugovni iznos

ifra - Naziv

P Potrani iznos

Izraz DUGUJE oznaava knjienje na lijevoj strani konta, a POTRAUJE na desnoj strani konta bez obzira radi li se o bilannom kontu ili kontu uspjeha. Pravilo evidencije poslovnih promjena u sustavu dvojnog knjigovodstva je da se svaki poslovni dogaaj evidentira na najmanje dva povezana konta, i to u istom iznosu na jednom kontu na dugovnoj strani, a na drugom kontu na potranoj strani.

21

Pravila knjienja na kontima u bilanci EKONOMSKO ZNAENJE STRANE SADRAJ KONTA KONTO IMOVINE KONTO OBVEZA KONTO KAPITALA KONTO PRIHODA KONTO RASHODA DUGUJE POVEANJE IMOVINE SMANJENJE OBVEZA SMANJENJE KAPITALA -----------------------------------NASTANAK (POVEANJE) POTRAUJE SMANJENJE IMOVINE POVEANJE OBVEZA POVEANJE KAPITALA NASTANAK (POVEANJE) --------------------------------------

Na poetku poslovne godine konta imovine i izvora imovine otvaraju se na temelju stanja prikazanog u poetnoj bilanci drutva. Poetno stanje na kontima oznaava se oznakom So poetni saldo (saldo = stanje).

BILANCA AKTIVA D Konto imovine P o S Poveanje Smanjenje PASIVA D Konto izvora imovine P Smanjenje So Poveanje

Kod korektivnih konta (konta ispravke Kod korektivnih konta (konta ispravke vrijednosti) knjii se obrnuto vrijednosti) knjii se obrnuto

a) Poveanje na svim kontima imovine (aktive) knjii se kao duguje D S Poveanje

o

konto imovine Smanjenje

b) Poveanje na svim kontima pasive (obveze i kapital) knjii se kao potrauje D konto kapitala i obveza P So Poveanje

22

c) Prihodi se knjie potrano zato jer poveavaju vlastiti kapital D Prihodi

P Poveanje

d) Dobit se knjii potrano jer uveava vlastiti kapital D

Dobit xxxxx

e) Trokovi se knjie dugovno jer su oni tekui i budui rashodi koji smanjuju vlastiti kapital D Trokovi P xxxxx f) Rashodi se knjie dugovno jer smanjuju vlastiti kapital D Trokovi xxxxx

g) Gubitak se knjii dugovno jer smanjuje vlastiti kapital D Gubitak xxxxx

Primjeri knjienja: Poduzee A d.o.o. BILANCA na dan 01.01.2012. AKTIVA 1. iro raun Ukupno aktiva 50.000,00 50.000,00 PASIVA 1. Upisani kapital Ukupno pasiva 50.000,00 50.000,00

D 1000-iro raun So 50.000,00

23

D 9000-upisani kapital P So 50.000,00

Nakon to su poetna stanja prikazana na kontima, slijedi evidencija poslovnih promjena:

D IMOVINA P smanjenje So x poveanje

D IZVORI IMOVINE P smanjenje So x poveanje

D nastanak

RASHODI

PRIHODI nastanak

Evidencija na kontima moe biti u obliku jednostavnog i sloenog knjienja, a ovisi o broju konta na kojima se provodi knjienje. Primjer jednostavnog knjienja: 1) Nabavljena je zgrada i primljena faktura dobavljaa na iznos od 150.000,00 kn. D 0-Graevinski objekt (1)150.000,00 P D 2- Obveza prema dobavljau P 150.000,00(1)

Primjer sloenog knjienja: 2) Vlasnik drutva uloio je novac u iznosu od 100.000,00 kn i strojeve u vrijednosti 200.000,00 kn, ime nastaje upisani kapital od 300.000,00 kn.

D 1000-iro raun (2)100.000,00

D 9000-upisani kapital P 300.000,00(2)

D 0301-Strojevi (2)200.000,00

24

6. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

Porezni obveznici - sve fizike i pravne osobe poduzetnici ija godinja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga prelazi iznos od 230.000,00 kn - uvoznik Stope PDV-a - Opa stopa PDV-a = 25% (na sve osim nie navedenog!) - Stopa PDV-a = 5% (kruh, mlijeko, lijekovi, implantati, neka ortopedska pomagala, znanstveni asopisi, usluge javnog prikazivanja filmova.) - Stopa PDV-a = 10% (usluge smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata, te na agencijske usluge, novina i asopisa koji izlaze dnevno i periodino, osim one koji u cijelosti sadravaju oglase ili slue oglaavanju, priprema i posluivanje hrane i pia) - Osloboeno od PDV-a (najam stambenih prostora, usluge banaka, tedionica te drutava osiguranja i reosiguranja, igre na sreu, zdravstvene usluge, usluge kolskih ustanova, vjerskih zajednica, javne usluge u kulturi, isporuke samostalnih umjetnika i umjetnikih organizacija, udjeli u poduzeima) - Posebna kategorija osloboenja su: isporuke u inozemstvo, isporuke u slobodnu zonu, isporuke diplomatskim i konzularnim predstavnitvima, isporuke humanitarnim organizacijama, koje se plaaju iz ino-donacija. Porezna obveza - Porez se obraunava na svaku isporuku dobara i usluga u RH - Na vlastitu potronju: izuzimanje dobara iz vlastitog poduzea za privatne potrebe koritenje usluga vlastitog poduzea za privatne potrebe rashode reprezentacije i osobnih automobila koji su porezno nepriznati - Porez se plaa na uvoz dobara u RH (ne na svaki?!), a porezna osnovica je vrijednost robe uveana za carinu - Porez se plaa iz svakog primljenog predujma - Porez se plaa i na svaki izdani raun Porezna obveza se utvruje za obraunsko razdoblje kao razlika izmeu ukupnog obraunanog poreza po izdanim raunima i ukupnog pretporeza po primljenim raunima. Obraunsko razdoblje moe biti mjeseno i tromjeseno, a kriterij je visina ostvarenog prometa u prethodnoj kalendarskoj godini (tromjeseni obveznici mogu biti svi oni koji imaju prihode sa PDV-om manje od 800.000,00 kn godinje). Oporezivanje se vri na godinjem nivou. Pretporez - pretporez po primljenim raunima poduzetnika (R-1) priznaje se odmah po primitku rauna - pretporez po primljenim raunima obrtnika i ostalih fizikih osoba (R-2) priznaje se u razdoblju kada se raun podmiri, do tada ga knjiimo na kontu 1408 Pretporez se priznaje iz primljenih ulaznih rauna, iz primljenih rauna za dane predujmove, kao plaeni PDV pri uvozu dobara, kao plaeni PDV na usluge inozemnih poduzetnika.

25

Rauni koje izdaju obveznici PDV-a imaju definirani izgled. Poduzea moraju ispostaviti raun s oznakom R1 ili R2 (oznaka za obrtnike u sustavu PDV-a, iako, ako je obrtnik obveznik poreza na dobit raun takoer ima oznaku R1). Rauni poduzetnika u sustavu PDV-a mora imati ove elemente: mora imati oznaku R1 (R2) mjesto izdavanja, broj rauna i nadnevak naziv, adresu i OIB isporuitelja naziv, adresu i OIB kupca koliinu i naziv robe/usluge nadnevak isporuke iznos naknade (bez PDV-a) za prodana dobra i usluge ukupan iznos bez PDV-a, razvrstan po stopama iznos PDV-a razvrstan po stopama iznos ukupne naknade s PDV-om

POREZ PO IZDANIM RAUNIMA (konto 2400) > PRETPOREZ PO PRIMLJENIM RAUNIMA (konto 1400) = OBVEZA ZA PDV PO OBRAUNU(konto 2407) Obveza PDV-a za proteklo obraunsko razdoblje plaa se do zadnjeg dana u mjesecu u tekuem razdoblju na posebni iro -raun dravnog prorauna. POREZ PO IZDANIM RAUNIMA (konto 2400) < PRETPOREZ PO PRIMLJENIM RAUNIMA (konto 1400) = RAZLIKA PRETPOREZA (konto 1407) Poduzetnik ima pravo traiti povrat veeg pretporeza od drave ili ga koristiti za pokrie porezne obveze u iduem razdoblju.

KNJIENJE PDV-A I SALDIRANJE OBVEZE KADA JE POREZNA OBVEZA PO IZDANIM RAUNIMA VEA OD PRETPOREZA PO PRIMLJENIM RAUNIMA Primjer: Saldo na iro-raunu iznosi 20.000,00 kn! 1. Kupcu smo ispostavili raun za obavljene usluge prijevoza na iznos od 30.000,00 kn + 7.500,00 kn PDV 2. Primili smo raun za obavljene usluge ienja prozora na iznos od 10.000,00 kn + 2.500,00 kn PDV 3. Na kraju obraunskog razdoblja saldirali smo PDV 4. Budui da je obveza bila vea od potraivanja, podmirili smo obvezu za PDV prema dravi plaanjem s naeg iro-rauna

26

1000- iro raun S 20.000,00 5.000,00 (4)

1200- Kupci 1) 37.500,00

2400- Obveza za PDV (3) 7.500,00 7.500,00(1)

752- Prihod od usluga 30.000,00 (1)

2200- Obveza prema dobavljaima 12.500,00(2)

4112- Usluge ienja (2) 10.000,00

1400- Pretporez (2) 2.500,00

2.500,00 (3)

2407- Obveza za uplatu PDV-a (4) 5.000,00 5.000,00 (3)

KNJIENJE PDV-A I SALDIRANJE OBVEZE KADA JE PRETPOREZ PO PRIMLJENIM RAUNIMA VEI OD POREZNE OBVEZE PO IZDANIM RAUNIMA Primjer: 1. Od dobavljaa smo primili raun za materijal koji smo stavili na zalihe 40.000,00 kn + 10.000,00 kn PDV. 2. Kupcu smo izdali raun za obavljene usluge konzultacija i savjetovanja 8.00,000 kn + 2.000,00 kn PDV. 3. Primili smo od dobavljaa R2 raun za prijevoz u iznosu od 1.000,00 kn PDV. 4. Podmiri smo R2 raun sa iro-rauna u iznosu od 1.250,00 kn. 5. Na kraju obraunskog razdoblja saldirali smo PDV. 6. Budui da je potraivanje bilo vee od obveze, zatraili smo od drave pretporeza. Potraivani iznos uplaen je na na iro raun

na iznos od na iznos od + 250,00 kn

povrat vika

1000- iro raun S xxxx 1.250,00 (4) (6) 8.250,00 1400- Pretporez (1)10.000,00 10.250,00 (5) (4a) 250,00 1200- Kupci (2) 10.000,00

2200- Obveza prema dobavljaima 50.000,00 (1)

3100- Zalihe sirovina i materijala (1) 40.000,00

2400- Obveza za PDV (5) 2.000,00 2.000,00 (2)

27

752- Prihod od usluga 8.000,00(2)

222- Dobavljai fizike osobe (4) 1.250,00 1.250,00(3)

1408- Pretporez koji nije priznat (3) 250,00 250,00 (4a)

4102- Troak prijevoza (3) 1.000,00

1407- Razlika za povrat PDV-a (5) 8.250,00 8.250,00 (6)

28

7. RAZRED 0 - POTRAIVANJA ZA UPISANI KAPITAL I DUGOTRAJNA IMOVINA

Osnivanje poduzea Upisani temeljni kapital trgovakog drutva je kapital unesen prilikom osnivanja drutva, iji je najnii iznos definiran Zakonom o trgovakim drutvima3. Za dionika drutva iznosi 200.000,00 kn, a za drutva s ogranienom odgovornou 20.000,00 kn. Glavna promjena koju donose izmjene i dopune Zakona o trgovakim drutvima (NN 111/12) jest mogunost osnivanja Jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou koje njegovim osnivaima omoguuje otvaranje istog za najnii iznos temeljnog kapitala od 10,00 kuna, odnosno najniim nominalnim iznosom poslovnog udjela od 1,00 kune. Ulozi za preuzete poslovne udjele uplauju se samo u novcu. Prijava za upis drutva u sudski registar podnosi se nakon to su potpuno uplaeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u drutvu. Temeljni ulog u poduzeu moe se formirati unosom novca, stvari i prava. Stvari i prava se u drutvo moraju unijeti odmah u cjelini, odnosno prije upisa drutva u sudski registar, pri emu je najmanje polovina temeljnog kapitala uplaena u novcu (l.181., st.3. ZTD-a). U sluaju unosa temeljnog kapitala u novcu, osnivai moraju prilikom upisa uplatiti najmanje etvrtinu temeljnog uloga s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne moe biti manji od 10.000,00 kn (l.181. st.2., ZTD-a). Dakle, postoji mogunost i postepenog uplaivanja uloga u novcu. Temeljni kapital dionikog drutva podijeljen je na odgovarajui broj dionica iji nominalni iznos ne moe biti manji od 10,00 kn. Prije upisa drutva u trgovaki registar mora se, ako se ulozi uplauju u novcu, uplatiti najmanje etvrtina nominalnog iznosa svake dionice. Ako se dionica izdaje za vii iznos od nominalnog iznosa dionice mora se uplatiti cijeli iznos koji prelazi njezin nominalni iznos. U poslovnim knjigama dionikog drutva upisani kapital se iskazuje u iznosu nominalne vrijednosti emitiranih dionica (vrijednost naznaena na dionici). Ukoliko se prilikom prodaje emitiranih dionica ostvari vea prodajna cijena od njihovog nominalnog iznosa, razlika se evidentira kao premija na emitirane dionice.

Primjer knjienja osnivanja poduzea unosom temeljnog kapitala u stvarima i novcu koji je odmah uplaen 1. Vlasnik osniva poduzee temeljnog kapitala u iznosu od 440.000,00 kn i to na nain da je na raun poduzea uplatio novac u iznosu od 120.000 kn (1000/9000), za rad svog poduzea kao uloeni kapital dao vlastiti kamion koji je procijenjen na 100.000 kn (0320/9000), uloio je i vlastiti poslovni prostor ija je vrijednost 220.000 kn (0230/9000). 2. Vlasnik je kupio obrasce potrebne za registraciju i osnivanje poduzea za koje je od dobavljaa dobio raun 1.000 kn + 250 kn PDV (4697-1400/220) 3. Obveza prema dobavljau za kupljene obrasce je podmirena plaanjem sa iro-rauna (220/1000) 4. Saldiramo PDV (1400/1407)
Zakon o trgovakim drutvima NN br. 111/93, 34/99, 52/00 - Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09 i 152/11- proieni tekst, 111/12, l.162., l. 389.
3

29

1000- iro raun (1) 120.000,00 1.250,00 (3)

0320- Transportna sredstva (1) 100.000,00

0230- Poslovni prostor (1)220.000,00

9000- Temeljni kapital 440.000,00 (1)

4697-Trokovi osnivanja (2) 1.000,00

1400- Pretporez (2) 250,00 250,00 (4)

2200- Obveze prema dobavljaima (3) 1.250,00 1.250,00 (2)

1407 -Razlika za povrat PDV-a (4) 250,00

Primjer knjienja osnivanja dionikog drutva prodajom dionica uz premiju 1. Dioniko drutvo je autoriziralo 5.000 komada dionica nominalne vrijednosti 100 kn. Sve dionice su odmah prodane po cijeni od 105 kn/komad. (1000/9001 - 910) 2. Primili smo raun za trokove tiskanja dionica na iznos od 8.000 kn + 2.000 kn PDV. (4198-1400/220) 3. Platili smo raun za tiskanje dionica (220-1000) 1000- iro raun (1) 525.000,00 10.000,00 (3) 9001- Temeljni kapital dionikog drutva 500.000,00 (1)

910-Premije na emitirane dionice 25.000,00 (1)

2200- Obveze prema dobavljaima (3) 10.000,00 10.000,00 (1)

4697-Trokovi tiskanja (2) 8.000,00

1400- Pretporez (2) 2.000,00

Nematerijalna imovina-pojmovno odreenje i raunovodstveni obuhvat: - nefinancijska imovina - bez fizikog obiljeja - moe se identificirati - poduzee mora kontrolirati resurse iz kojih e budue ekonomske koristi koje se mogu pripisati sredstvu pritjecati u poduzee - troak nabave se moe pouzdano izmjeriti Nematerijalnu imovinu ine: - dugorono odgoeni trokovi osnivanja, odnosno proirenja poslovanja 30

dugorono odgoeni trokovi razvoja koncesije, patenti, licence, robne i uslune marke te slina imovinska prava (koja mogu biti pribavljena plaanjem ili pribavljena vlastitim razvojem) dobro ime (goodwill), ako je pribavljeno plaanjem predujmovi za nematerijalnu imovinu

Najvaniji MRS i MSFI na kojima se temelji raunovodstvo nematerijalne imovine: - MRS 38 Nematerijalna imovina - MSFI 3 Poslovna spajanja - MRS 36 Umanjenje vrijednosti imovine Podjela nematerijalne imovine prema ovisnosti postojanja stavke u odnosu na cjelinu poduzea: - razdvojiva nematerijalna imovina (obuhvaa stavke koje se mogu identificirati i promatrati odvojeno od poduzea kao cjeline, te se moe stjecati ili prodavati odvojeno od poduzea kao cjeline) - nerazdvojiva nematerijalna imovina (goodwill) Podjela nematerijalne imovine prema nainu stjecanja: - koja se kupuje od drugih poslovnih subjekata - interno razvijena nematerijalna imovina. Nematerijalna imovina koja se kupuje od drugih poslovnih subjekata dijeli se na: - nematerijalna imovina koja se zasebno stjee (to je razdvojiva imovina koja se moe identificirati i iji se troak nabave moe pouzdano izmjeriti, a u bilanci se iskazuje u visini troka stjecanja) - nematerijalna imovina koja se stjee kao dio poslovnih spajanja (goodwill, patenti, licence, razliita prava, a troak nabave temelji se na njenoj fer vrijednosti na datum stjecanja) - nematerijalna imovina koja se stjee pomou dravnih potpora (u obliku koncesija; kao bilanna stavka priznaje se po fer vrijednosti ili po poetnoj nominalnoj vrijednosti uveanoj za bilo koji izdatak koji se moe izravno pripisati sredstvu) - nematerijalna imovina koja se stjee razmjenom za drugu imovinu (troak nabave odreuje se u visini fer vrijednosti koja je jednaka fer vrijednosti danog sredstva). Interno razvijena nematerijalna imovina dijeli se u dvije skupine: - ona koja se priznaje kao bilanna pozicija poslovnog subjekta koji ju je razvio - ona koja se ne priznaje kao bilanna pozicija nego se evidentira kao troak razdoblja u kojem je razvijena Kako bi se interno razvijena nematerijalna imovina priznala kao bilanna pozicija, neophodno je: - da se moe identificirati - da se toj poziciji mogu pouzdano pripisati izdaci - da je izvjesno da e ona upotrebom ili prodajom davati budue ekonomske koristi Knjienje nematerijalne imovine Nematerijalna imovina knjii se u razredu -0-, kao dugotrajna imovina. Svi trokovi u vezi sa stjecanjem ili internim razvijanjem nematerijalne imovine prethodno se proknjie na kontu nematerijalna ulaganja u pripremi (konto 016).

31

U trenutku kad se nematerijalna imovina stavlja u funkciju prenosi se na odgovarajui konto nematerijalne imovine. Na nematerijalnu imovinu u funkciji obraunava se amortizacija, dok se na nematerijalna ulaganja u pripremi ne obraunava amortizacija. Patenti, licencije, koncesije, zatitni znakovi i ostala prava Ulaganjem u ovu kategoriju imovine, poduzetnik osigurava njihovo koritenje u vlastitom poslovanju. Vrijednost nematerijalne imovine utvruje se u visini kupovne cijene uveane za uvozne carine, nepovratne poreze, profesionalne trokove i ostale trokove koji se izravno mogu pripisati sredstvu. Primjer knjienja otkupa prava na koritenje patentiranog izuma 1. Poduzee je ugovorilo otkup prava koritenja patentiranog izuma koji e koristiti u vlastitoj proizvodnji i primilo raun na iznos od 300.000,00 kn plus 75.000,00 kn PDV. Koritenje patenta ugovoreno je na rok od 5 godina. 2. Plaena je faktura za otkup prava koritenja patenta. 3. Poduzee je zapoelo s koritenjem patenta. 016- Nematerijalna ulaganja u pripremi 1)300.000,00 300.000,00(3) 2203- Dobavljai dugotrajne imovine 2)375.000,00 375.000,00(1)

1000- iro raun S= xxxxxxxx 375.000,00(2)

1400- Pretporez po ulaz. raunima 1) 75.000,00

01210-Ulaganja u prava koritenja 3) 300.000,00

Dugotrajna materijalna imovina obuhvaa: - zemljita i ume - graevinske objekte - postrojenja, strojeve i opremu - alate, pogonski i uredski inventar, pokustvo i transportna sredstva - stambene zgrade i stanove - predujmove za dugotrajnu materijalnu imovinu - dugotrajnu materijalnu imovinu u pripremi.4 Podjela dugotrajne materijalne imovine prema MSFI (IFRS) i MRS (IAS): - Dugotrajna materijalna imovina u potpunom vlasnitvu poduzea koju vlasnik koristi u proizvodnji proizvoda, isporuci roba ili usluga ili za administrativne svrhe
4

Belak, V., op. cit., str 156.

32

Ulaganja u nekretnine radi davanja u najam u skladu s odredbama MRS 40 Nekretnine, postrojenja i oprema koje je poduzee nabavilo pomou financijskog najma (lizinga) osim nekretnina za iznajmljivanje prema MRS 40 Dugotrajna imovina koja se dri za prodaju i prekinuto poslovanje Bioloka aktiva u vezi s poljoprivrednim aktivnostima

Uvjeti za priznavanje dugotrajne materijalne imovine: - posjedovanje i koritenje te imovine za proizvodnju proizvoda ili isporuke dobara ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe - vjerojatnost da e budue ekonomske koristi koje su u vezi sa sredstvom pritjecati u poduzee - to je imovina koju se oekuje koristiti due od jednog razdoblja - kad se troak sredstva moe pouzdano izmjeriti - da je pojedinana nabavna vrijednost vea od 3.500,00 kn Stavke nekretnina, postrojenja i opreme koje su nabavljene iskljuivo radi daljnje prodaje u okviru svoje osnovne djelatnosti klasificiraju se kao zalihe prema MRS 2. Ako se ova kategorija imovine prodaje kao zaliha u prihode se knjii prodajna cijena, a u rashode nabavna vrijednost. Isto tako, na ovakvu imovinu ne obraunava se amortizacija. Kada se dugotrajna imovina prodaje, u pravilu, u prihode ili rashode se knjie samo dobici ili gubici iz takve transakcije. Nekretnine, postrojenja i oprema koje vlasnik koristi u svom poslovnom procesu definirane su MRS-om 16. Sredstva dugotrajne materijalne imovine mogu biti steena: - kupnjom - izgradnjom odnosno izradom u vlastitoj izvedbi - razmjenom za drugo sredstvo - darivanjem Pojedinani predmet nekretnina, postrojenja i opreme koji ispunjavaju uvjete priznanja u imovinu, treba poetno mjeriti po njegovom troku stjecanja odnosno nabave (MRS 16, t.15.). Troak nabave ukljuuje: - kupovnu cijenu - uvoznu carinu - poreze koji se ne mogu povratiti od poreznih vlasti - direktne trokove rada pri izradi ili stjecanju sredstva - trokove pripreme mjesta - trokove isporuke i rukovanja - trokove ugradnje, postavljanja i putanja u rad - trokove za strune savjete arhitekata i inenjera - ostale trokove koji se mogu izravno pripisati dovoenju sredstva u radno stanje5 Upravni i drugi trokovi nisu sastavni dio troka nekretnina, postrojenja i opreme, kao ni trgovinski popusti i rabati.

MRS 16- Nekretnine, postrojenja i oprema , NN 30/08 i 4/09 to. 15.

33

Troak sredstva koje je izgraeno u vlastitoj izvedbi jednak je troku proizvodnje sredstva namijenjenih prodaji i utvruje se na isti nain kao troak zaliha. Iskljueni su svi interni profiti, upravni i drugi opi trokovi osim onih koji se mogu pripisati izgradnji odnosno izradi sredstva ili dovoenja sredstva u radno stanje. Stjecanje zemljita Zemljite je specifina vrsta dugotrajne materijalne imovine jer ima neogranien vijek trajanja. Na zemljite se ne obraunava amortizacija. Ako doe do ulaganja u poboljanja na zemljitu koje trajno poveava vrijednost zemljita, takve investicije se prikljuuju vrijednosti zemljita. Zemljite se knjii odvojeno od graevina na tom zemljitu. To su zasebni imovinski oblici i s njima se u raunovodstvu postupa odvojeno. Kupoprodaja zemljita nije u sustavu PDV-a. Promet zemljita je reguliran Zakonom o porezu na promet nekretnina6 i plaa se po stopi od 5%, te se ukljuuje u troak nabave. Osnovica poreza na promet zemljita je njegova trna vrijednost u trenutku stjecanja koju je procjenom ovlatena utvrditi Porezna uprava. Stjecanje zemljita biti e proknjieno prema stvarno plaenoj naknadi. Primjer stjecanja zemljita kupnjom i ulaganje u trajno poboljanje na zemljitu 1. Poduzee je od drugog poduzea kupilo graevinsko zemljite. Prema kupoprodajnom ugovoru vrijednost zemljita iznosi 700.000,00 kn. 2. Porezna uprava je izvrila procjenu vrijednosti graevinskog zemljita na iznos od 900.000,00 kn i odredila porez na promet nekretnina u iznosu od 45.000,00 kn. 3. Porez na promet zemljita plaen je sa iro rauna. 4. Zemljite je stavljeno u uporabu. Knjienje u glavnoj knjizi: 0270-Zemljite u pripremi 1) 700.000,00 745.000,00 (4) 2) 45.000,00 2202-Dobavljai nekretnina 700.000,00 (1)

1000- iro raun S= xxxxxxxxx

45.000,00(3)

2448-Obveze za porez na promet n. 3) 45.000,00 45.000,00(2)

0200-Graevinsko zemljite 4) 745.000,00

Stjecanje graevinskih objekata Graevinski objekti su sredstva kao to su poslovne zgrade, tvornike zgrade, hale, radionice, zgrade hotela, motela, restorana, skladita, silosi, garae, staklenici, putovi, mostovi, parkiralita i sl. Graevinski objekti poetno se knjie po troku stjecanja.

Zakon o porezu na promet nekretnina NN 69/97, 153/02, 22/11 i Odluka USRH NN 26/00., l. 9.

34

U svezi s oporezivanjem prometa graevinskih objekata pojavljuju se dvije osnovne situacije: - nekretnine sagraene prije 1. sijenja 1998. (nekretnine sagraene, isporuene ili plaene prije 31. prosinca 1997. godine oporezive su stopom od 5% poreza na promet nekretnina) - nekretnine sagraene poslije 1. sijenja 1998. (nekretnine sagraene, isporuene ili plaene poslije 31. prosinca 1997. godine oporezive su opom stopom PDV-a). Ako novosagraenu nekretninu stjee poduzetnik koji nije porezni obveznik PDV-a onda se iznos PDV-a ukljuuje u nabavnu vrijednost. Ako stjecatelj novosagraenih nekretnina nije mogao odbiti zaraunani PDV kao pretporez, u daljnjem prometu ove se graevine oporezuju porezom na promet nekretnina po stopi od 5%.

Stjecanje graevinskih objekata kupnjom iz vlastitih sredstava Primjer stjecanja nekretnine sagraene prije 01.01.1998. sa zemljitem 1. Poduzee je kupilo od drugog poduzea zgradu hotela koja je sagraena 15.10.1986. godine. Prema kupoprodajnom ugovoru vrijednost nekretnine je 4.000.000,00 kn, a zemljita 500.000,00 kn. 2. Porezna uprava je izvrila procjenu vrijednosti zgrade na iznos od 4.200.000,00 kn, a za zemljite na 500.000,00 kn. Odredila je porez na promet nekretnina u iznosu od 210.000,00 kn za zgradu, a 25.000,00 kn za zemljite. 3. Poslovna zgrada stavljena je u uporabu. 4. Plaena je faktura prodavatelju zgrade. Knjienje u glavnoj knjizi: 0271-Zgrade u pripremi 4.735.000,00(3) 1)4.000.000,00 2) 210.000,00 2202-Dobavljai nekretnina 4)4.500.000,00 4.500.000,00(1)

0270- Zemljite u pripremi 1) 500.000,00 2) 25.000,00

2448-Obveze za porez na p.n. 235.000,00 (2)

0200- Graevinsko zemljite (bez zgrade) 3) 525.000,00

0232- Zgrada hotela 3) 4.210.000,00

1000- iro raun S= xxxxxxx 4.500.000,00(4)

35

Primjer stjecanja nekretnine sagraene poslije 01.01.1998. sa zemljitem 1. Poduzee je kupilo od drugog poduzea poslovnu zgradu sagraenu 10.01.1999. godine i primilo fakturu na iznos od 3.000.000,00 kn plus 750.000,00 kn PDV-a i zemljite na kojem je graevina na iznos od 300.000,00 kn. 2. Porezna uprava procijenila je zemljite na 350.000,00 kn i odredila porez na promet nekretnina u iznosu od 17.500,00 kn. 3. Porez je plaen sa iro rauna. 4. Poslovna zgrada je stavljena u uporabu.

Knjienje u glavnoj knjizi: 0271-Zgrada u pripremi 1)3.000.000,00 3.000.000,00(4) 317.500,00(4) 2202-Dobavljai nekretnina 4.050.000,00(1)

0270-Zemljite u pripremi 1) 300.000,00 2) 17.500,00

2448- Obveze za porez na p.n. 3) 17.500,00 17.500,00(2)

0230- Poslovna zgrada 4)3.000.000,00

0200-Graevinsko zemljite (bez zgrade) 4) 317.500,00

1400-Pretporez po ulaznim raunima 1) 750.000,00

1000-iro raun S= xxxx 3) 17.500,00

Stjecanje postrojenja i opreme Postrojenja i oprema predstavljaju dugotrajnu materijalnu imovinu, a rije je o ureajima, spremnicima, strojevima, alatima, uredskoj opremi, opremi trgovine, brodovima i slinim sredstvima. Postrojenja i oprema poetno se knjie po troku stjecanja. Troak stjecanja postrojenja i opreme obuhvaa kupovnu cijenu zajedno s uvoznim pristojbama i nepovratnim porezima, te sve izravne trokove u svezi s dovoenjem postrojenja i opreme u radno stanje za namjeravanu uporabu. Trokovi posudbe mogu se ukljuiti u nabavnu vrijednost postrojenja i opreme, ako udovoljavaju uvjetima MRS 23 - Trokovi posudbe (ako je bilo potrebno due razdoblje da bi sredstvo bilo spremno za namjeravanu upotrebu), tj. mogu se kapitalizirati.

36

Primjer stjecanja postrojenja i opreme iz vlastitih sredstava 1. Nabavljen je stroj za proizvodnju i primljena je faktura dobavljaa na iznos od 400.000,00 kn plus 100.000,00 kn PDV-a. 2. Primljena je faktura dobavljaa za prijevoz i iskrcaj stroja na iznos od 15.000,00 kn plus 3.750,00 kn. 3. Primljena je faktura dobavljaa R-2 za montau i probno putanje stroja u rad na iznos od 22.000,00 kn plus 5.500,00 kn PDV-a. 4. Podmirene su fakture svih dobavljaa sa iro rauna. 5. Stroj je stavljen u funkciju. Knjienje u glavnoj knjizi: 0370-Stroj u pripremi 1) 400.000,00 437.000,00 (5) 2) 15.000,00 3) 22.000,00 2202-Dobavljai opreme 4) 500.000,00 500.000,00 (1)

1400-Pretporez po ulaznim raunima 1) 100.000,00 2) 3.750,00 (4) 5.500,00 1408- Pretporez koji eka 3) 5.500,00 5.500,00(4)

2201- Dobavljai usluga 4) 18.750,00 18.750,00 (2)

2220- Dobavljai fizike osobe 4) 27.500,00 27.500,00(3)

1000- iro raun S=) xxxxxx

546.250,00 (4)

0301-Strojevi u pogonu 5) 437.000,00

Amortizacija kao troak i iznos ispravka vrijednosti dugotrajne imovine obuhvaene MRS-om 16 Sredstva dugotrajne imovine koja traju due od godine dana postupno gube svoju vrijednost tijekom razdoblja trajanja. Amortizacija sredstava dugotrajne imovine odraava troenje tih sredstava tijekom njihova vijeka uporabe. Amortizacija se knjii kao troak u tekuoj godini, a kao protustavka knjii se umanjenje vrijednosti sredstva. U raunovodstvenom obuhvatu obraun amortizacije u RH provodi se prema odredbama: - MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema - Zakona o porezu na dobit7 (l.12.) - Pravilnika o porezu na dobit8 (l.22.)
7 8

Zakon o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, l. 12. Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 61/12, 146/12, l. 22.

37

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina koja se amortizira mora udovoljavati slijedeim kriterijima: - ogranieni vijek trajanja - oekuje se da e se koristiti due od jednog obraunskog razdoblja (due od 1 godine) - pojedinana nabavna vrijednost je iznad 3.500,00 kn - dre se za uporabu u proizvodnji ili prodaji robe i pruanju usluga ili za administrativne svrhe MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja propisuje da se nekretnine, strojevi i oprema koji su namijenjeni prodaji i imovina na kojoj je prekinuto poslovanje ne amortiziraju. Amortizaciji ne podlijeu: - zemljita - ume i slina obnovljiva prirodna bogatstva - financijska imovina - spomenici kulture - umjetnika djela Iznos koji se amortizira prema Zakonu o porezu na dobit (l.12. st.1.): - je troak nabave - amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti obraunanoj na troak nabave po LINEARNOJ metodi primjenom godinjih amortizacijskih stopa Zakona. U porezni rashod ne priznaje se revalorizirani dio vrijednosti sredstva iznad nabavne vrijednosti. Taj dio, neamortizirani troak, se iznimno priznaje u porezni rashod u poreznom razdoblju u kojem je ta imovina prodana, darovana ili na drugi nain otuena ili unitena, te se mora umanjiti za revalorizirani iznos koji je do tog trenutka ukljuen u prihode. Zakonom o porezu na dobit (l.12. st.1.) propisana je uporaba linearne metode obrauna amortizacije primjenom maksimalnih godinjih amortizacijskih stopa koje se priznaju u porezno priznate rashode. Godinja stopa amortizacije izraunava se:

100% Godinja stopa amortizacije = ----------------------------------------------------vijek uporabe sredstva (broj godina)

Godinji iznos amortizacije: Godinji iznos amortizacije = Nabavna vrijednost sredstva x Godinja stopa amortizacije

38

Ako sredstvo nije bilo u funkciji svih 12 mjeseci u tekuoj godina amortizacija se priznaje samo za mjesece u kojima je sredstvo bilo u funkciji. Vrijedi slijedei obrazac:

Amortizacija tekueg = razdoblja

Godinji iznos amortizacije ------------------------------------- X 12

Broj mjeseci u funkciji

Pravila o nainu obrauna amortizacije: 1. Amortizacija predmeta dugotrajne imovine obavlja se linearnom metodom, primjenom godinjih amortizacijskih stopa koje su sadrane u l.12. st.5. Zakona. Te stope se mogu poveati najvie do dvostrukog iznosa. 2. Amortizacija se obraunava za svaki predmet dugotrajne imovine pojedinano. 3. Ako je sredstvo bilo u funkciji svih 12 mjeseci u tekuoj godini obraunava se ukupna godinji iznos amortizacije. 4. Za sredstvo stavljeno u funkciju u tekuoj godini amortizacija se poinje obraunavati od prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u uporabu. 5. Obraun amortizacije za prodanu, unitenu, rashodovanu ili na drugi nain otuenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je ta imovina bila u uporabi. 6. Kad se sredstva dugotrajne imovine potpuno otpiu na njih se vie ne obraunava amortizacija ni onda kada ostaju u funkciji. Ako se nastavi obraun amortizacije na otpisanu dugotrajnu imovinu, troak amortizacije se ne priznaje u porezni rashod. 7. Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kn troka nabave po jednom sredstvu. Ako troak nabave premauje navedenu iznos, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo slui iskljuivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza. 8. Dugotrajna imovina i nakon to je u cijelosti otpisana, zadrava se u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog naina otuenja ili unitenja. 9. Ne priznaju se trokovi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost, drugim rijeima ne obraunava se amortizacija na investicije u tijeku, sredstva izvan funkcije i sredstva koja se dre za prodaju. 10. Ako je vrijednost imovine poveana bez dodatnog troka ulaganja, a poveanje nije ukljueno u poreznu osnovicu, tada se porezna amortizacija ne priznaje (l.22., st.4., Pravilnika). 11. Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama spajanja, pripajanja i podjele nije porezno priznati rashod (l.22., st.6. Pravilnika).9

Prekid amortizacije prema Zakonu o porezu na dobit i Pravilniku o porezu na dobit: - kada je sredstvo potpuno amortizirano ili otpisano - kada se imovina proda, daruje, na drugi nain otui ili uniti - kada se imovinom prestane obavljati djelatnost

Belak, V., op. cit., str. 188.

39

Prekid amortizacije prema MRS-u 16: - kad je imovina klasificirana da se dri za prodaju u skladu s MSFI 5 (IFRS 5) - kad nema proizvodnje Amortizacija se ne prekida kada je imovina nedovoljno iskoritena ili kad je povuena iz aktivne uporabe osim imovine koja je potpuno amortizirana (prema MRS 16). Knjienje amortizacije Obraunata amortizacija knjii se na trokove razreda (4), a protustavka se knjii na kontu akumulirane amortizacije (ispravka vrijednosti) sredstva dugotrajne imovine. Konto akumulirane amortizacije je korektivni konto osnovnog konta sredstva i s njim ini cjelinu. Na osnovnom kontu sredstva dugotrajne imovine ostaju proknjiena bruto vrijednost sredstva. Primjer obrauna i knjienja godinje svote amortizacije S= Nabavna vrijednost stroja za proizvodnju je 140.000,00 kn, a otpisana vrijednost (akumulirana amortizacija) iznosi 60.000,00 kn. 1. Na kraju godine obraunana je godinji iznos amortizacije po stopi od 12,50%. Obraun amortizacije: Godinji iznos amortizacije = Nabavna vrijednost x Stopa amortizacije 17.500,00 kn = 140.000,00 x 12,50% Knjienja u glavnoj knjizi: 0301-Strojevi u proizvodnji S= 140.000,00 0390- Akumulirana amortizacija 60.000,00 =S 17.500,00 (1)

4311- Amortizacija stroja u proizv. (1) 17.500,00

Primjer obrauna i knjienja amortizacije za novonabavljeno sredstvo 1. Nabavljena je dizalica u travnju tekue godine i primljena je faktura dobavljaa na iznos od 120.000,00 kn plus 30.000,00 kn PDV. 2. Dizalica je stavljena u funkciju 10. svibnja tekue godine. 3. Na kraju godine obraunana je i proknjiena amortizacija dizalice po stopi od 20%. Obraun amortizacije: Nabavna vrijednost x stopa amortizacije Amortizacija tekue godine = ------------------------------------------------- x 12 Broj mjeseci u uporabi

120.000,00 x 20% Amortizacija tekue godine = ---------------------------------------- x 7 = 14.000,00 kn 12 40

Knjienja u glavnoj knjizi: 0371- Oprema u pripremi 1) 120.000,00 120.000,00(2) 2202-Dobavljai opreme 150.000,00 (1)

0315- Dizalica (2) 120.000,00

1400- Pretporez po ulaznim ra. (1) 30.000,00

4312- Amortizacija dizalice (3) 14.000,00

0391- Akumulirana amortizacija 14.000,00(3)

Primjer obrauna i knjienja amortizacije za sredstvo koje dostie potpuni otpis prije kraja tekue godine S= Nabavna vrijednost opreme trgovine iznosi 60.000,00 kn, a njegova otpisana vrijednost (akumulirana amortizacija) iznosi 52.000,00 kn. 1. Na kraju godine obraunana je amortizacija opreme trgovine po stopi od 25%. Obraun godinje svote amortizacije: Godinji iznos amortizacije = 60.000,00 x 25% = 15.000,00 kn

Knjiit e se iznos od 8.000,00 kn, a ne iznos od 15.000,00 kn

Knjienja u glavnoj knjizi: 0313- Oprema trgovine S= 60.000,00 0391- Akumulirana amortizacija 52.000,00 =S 8.000,00 (1)

4312- Amortizacija (1) 8.000,00

41

8. RAZRED 1 - NOVAC, KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA, KRATKOTRAJNA POTRAIVANJA TE TROKOVI I PRIHODI BUDUEG RAZDOBLJA
Platni promet preko iro rauna Nositelji poslova platnog prometa u zemlji su banke i Hrvatska narodna banka. Poslovi platnog prometa obavljaju se preko transakcijskih rauna (iro rauna). U ime i za raun banaka poslove platnog prometa temeljem ugovora moe obavljati i FINA. Osim banaka i FINE, iznimno, gotovinske platne transakcije fizikih osoba obavlja Hrvatska pota u ime i za raun Hrvatske potanske banke, a moe ih obavljati i u ime i za raun drugih banaka. Poslovni subjekt moe imati otvorene slijedee raune: - raun za redovno poslovanje - raun za svaki organizacijski dio - raun za posebne namjene - devizni raun Knjienje: - priljevi sredstava na iro raun knjie se dugovno - odljevi sredstava sa iro rauna knjie se potrano Nalozi za plaanje se izvravaju na dan valute ako na raunu postoji pokrie. Pokrie moe biti osigurano i ugovorom s bankom kad stanje rauna prelazi u negativno stanje (l. 9. Zakona o platnom prometu). Ako se pojavi negativno stanje rauna (potrani saldo) na dan bilanciranja ono se zatvara i iskazuje kao obveza prema banci. U iduoj godini konto obveza za prekoraenje se zatvara a konto iro raun se vraa na prethodno stanje. Ukoliko na iro raunu nema sredstava za plaanje zakonskih obveza, javnih prihoda, vrijednosnih papira, instrumenata osiguranja plaanja, banka e pokrenuti postupak blokade rauna. Plaanja preko rauna se obavljaju na temelju naloga za plaanje koji se mogu dati: - na obrascima platnog prometa - elektroniki - na magnetskom mediju - i na drugi nain dogovoren s bankom. Obrasci platnog prometa jesu obrasci za gotovinska plaanja i obrazac za bezgotovinsko plaanje: - nalog za plaanje (za bezgotovinsko plaanje) - uplatni nalog (za gotovinsko plaanje) - isplatni nalog (za gotovinsko plaanje) Dunik putem ispunjenog naloga za prijenos plaanja nalae da se s njegovog rauna plati faktura za obveze prema svom vjerovniku (dobavljau) i primi izvadak sa iro rauna ovlatene organizacije za obavljanje platnog prometa.

42

Primjer profesionalnog knjienja dnevnog izvatka: 1. Plaena je faktura dobavljau u iznosu od 100.000,00 kn. 2. Plaen je raun za telefon u iznosu od 15.000,00 kn. 3. Naplaeno je potraivanje od kupca u iznosu od 60.000,00 kn.

1000- iro raun S= XXXX 60.000,00

100.000,00(1) 15.000,00(2)

2200-Dobavljai zaliha (1) 100.000,00 100.000,00 =S

1200- Potraivanja kupaca S= 60.000,00 60.000,00 (3)

2201-Dobavljai usluga (2) 15.000,00 15.000,00=S

iro raun - prijelazni konto (1009) Kada korespondiraju dva novana konta (iro raun i blagajna) pri knjienju se upotrebljava jedan pomoni, odnosno privremeni konto koji se zove iro raun- prijelazni konto. Odnos blagajne sa iro raunom prvo se knjii na iro raun-prijelazni konto, a po primitku izvatka sa iro rauna zatvara se prijelazni iro raun. iro raun- prijelazni konto na datum bilance ne smije imati saldo. Postojanje salda na datum bilance pretpostavlja da neki od izvadaka iro rauna nije proknjien ili da je nastala greka u knjienju.

Primjer podizanje gotovine sa iro rauna i uplata u blagajnu: 1. Gotovinskim nalogom dana 05.01.2012. podigli smo sa iro rauna 10.000,00 kn i uplatili u blagajnu. 2. Dana 06.01.2012. stigao je izvadak sa iro rauna kojim je potvreno da je podignuta gotovina u svoti od 10.000,00 kn.

1000- iro raun S= XXXXXXX

10.000,00(2)

1009- Prijelazni iro raun (2) 10.000,00 10.000,00 (1)

1020- Blagajna (1) 10.000,00

Primjer polaganja gotovine iz blagajne na iro raun 1. Iz blagajne je isplaeno 10.000,00 kn i poloeno na iro raun. 2. Izvadak sa iro rauna broj 50 je potvrdio da je na iro raun uplaeno 10.000,00 kn.

43

1000- iro raun (2) 10.000,00

1009- Prijelazni iro raun (1) 10.000,00 10.000,00 (2)

1020- Blagajna S= XXXX

(1) 10.000,00

Za devizna novana sredstva postoji prijelazni konto 1039- Prijelazni devizni raun.

Kratkotrajna imovina Kratkoroni vrijednosni papiri Rije je o papirima koji dospijevaju u roku kraem od jedne godine. Knjie se na skupini konta 112- Vrijednosni papiri. U tu skupinu pripadaju slijedee pozicije: 114- Vrijednosni papiri (kratkoroni do jedne godine) 1140- ekovi (primljeni) 1142- Mjenice (primljene) 1149- Vrijednosni papiri dani na naplatu ekovi graana Poduzea dobivaju ekove od graana kojima plaaju robu u maloprodaji. ek graana mora se podnijeti trasatu (banci koja ga je izdala) na naplatu u roku od 8 dana odnosno 15 dana. Primljene mjenice Koristi se kao sredstvo plaanja i osiguranja plaanja. Mjenicom se neka osoba pod mjeninom strogosti obvezuje da e platiti odreenu iznos novca. Mjeninu trabinu moe naplatiti osoba koja je ovlateni imatelj mjenice. Mjenica je strogo formalni papir. Knjienja poslovnih promjena u svezi s inozemnim sredstvima plaanja Domae pravne osobe mogu kod banke otvoriti devizni raun neovisno o tome jesu li izvoznici ili nisu. Domae pravne osobe mogu kupovati devize kod poslovnih banaka i drati ih na svom deviznom raunu (konto 1030). Ta sredstva mogu koristiti za plaanje robe i usluga u inozemstvu, kapitalnih transakcija doputenih zakonom, za potrebe devizne blagajne ili za dranje na deviznom raunu radi ouvanja vrijednosti novca. Banke ovlatene za poslove s inozemstvom mogu odobravati devizne kredite domaim pravnim osobama radi plaanja u inozemstvo i radi polaganja na devizne raune. 103 Devizni rauni 1030 Devizni raun u domaoj banci izvozni poslovi

44

Sva knjienja na kontima glavne knjige provode se u domaoj valuti tj. kunama odnosno kunskoj protuvrijednosti, bez obzira to se radi o inozemnim sredstvima plaanja. Knjienje teajnih razlika Teajna razlika je razlika koja nastaje zbog promjene teaja valuta u kunskoj protuvrijednosti na dan podmirenja ili na datum bilance u odnosu na protuvrijednost po kojoj su prethodno devizna sredstva bila proknjiena u glavnoj knjizi. Teajne razlike mogu biti pozitivne i negativne. Pozitivne teajne razlike nastaju: a) kada je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po nioj vrijednosti od srednjeg teaja koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na dan bilance, b) kada je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti veoj od srednjeg teaja koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na datum bilance, Kada se radi o aktivnom kontu u sluaju porasta teaja knjii se poveanje stanja na kontu za iznos teajne razlike, a protustavka je prihod od teajnih razlika. Negativne teajne razlike nastaju: a) kada je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti veoj od teaja koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na datum bilance. b) kada je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po nioj vrijednosti od teaja koji se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na datum bilance. Ako se radi o aktivnom kontu, u sluaju snienja teaja knjii se snienje stanja na tom kontu za iznos teajne razlike, a protustavka je troak negativne teajne razlike. Dani kratkoroni krediti Dani kratkoroni krediti predstavljaju kratkorone plasmane drugim poduzeima, bankama i drugim pravnim osobama te graanima u zemlji i inozemstvu. Obiljeja danih kratkoronih kredita: - ne predstavljaju troak ni rashod nego odljev novca - na dane kratkorone kredite uobiajeno se naplauje kamata - kamata predstavlja prihod poduzea - obraunana kamata na dani kredit ne podlijee obraunu PDV-a Depoziti do jedne godine Depoziti su potraivanja s temelja novanih pologa na raunima kod depozitara. Depozitari su najee banke ili druge financijske institucije. Kratkoroni depoziti se najee ulau kod banaka radi zarade na kamati i to na sredstvima koja trenutno nisu neophodna za poslovanje. Depozite prati obraun kamate. Ukoliko kamatu obraunava i odobrava banka na nju se ne plaa PDV. Potraivanja od kupaca Kupcima treba knjiiti potraivanja od kupca za isporuenu robu ili usluge prema ispostavljenim fakturama. Na vrijednost isporuenog dobra ili usluge treba obraunati PDV, ukoliko je isporuitelj u sustavu PDV-a.

45

Knjienje ispostavljene fakture: potraivanja od kupaca i prihod s pripadajuim obvezama PDV-a. Potraivanja od kupaca dijele se na: a) potraivanja od domaih kupaca b) potraivanja od kupaca iz inozemstva Potraivanja od domaih kupaca - vode se na kontu 120 Za sva sintetika konta potraivanja od kupaca vode se analitika konta svih kupaca. U praksi se nazivaju salda konti kupaca. U prometu dobara, raun treba ispostaviti kupcu nakon to poduzetnik ili njegov opunomoenik omogue kupcu ili njegovu opunomoeniku raspolaganje tim dobrima jer tada nastaje i porezna obveza PDV-a ak i neovisno o tome je li raun ispostavljen. Potraivanja od kupaca za pruene usluge Temeljno pravilo PDV-a je da porezna obveza za obavljene usluge nastaje prema izdanim raunima, odnosno prema isporukama obavljenih usluga, ovisno o tome to je nastalo prije. Porezna obveza za usluge nastaje istekom obraunskog razdoblja za obraun PDV-a u kojem su usluge obavljene. To vrijedi i za usluge koje su obavljene djelomino i zasebno zaraunate (l.7., st.1., Zakona o PDV-u). "Ako se usluge obavljaju kontinuirano ili tijekom vie obraunskih razdoblja, porezna obveza za obraunsko razdoblje nastaje za ugovorenu ili trinu vrijednost dijela ili djelomino obavljenih usluga u tom obraunskom razdoblju."(l.42..,st..,Pravilnika o PDV-u).10 Prihod od pruanja usluga mjeri se po oekivanom troku te usluge zajedno s razumnom dobiti od te usluge. Taj se prihod priznaje prema stupnju dovrenosti usluge. Ako je odreena radnja vanija od svih drugih radnji, priznavanje prihoda se odlae sve dok se ta vanija radnja ne izvri (MRS 18, t.25.). Ukoliko se raun ispostavi na kraju, kad je usluga obavljena, poduzetnik se ne oslobaa porezne obveze. Ako se obrauna i plati dio porezne obveze prije izdavanja fakture, onda prilikom knjienja fakturu treba ispraviti za ranije obraunati dio. Potraivanja od kupaca iz inozemstva - vode se na kontu 121 Temeljno naelo oporezivanja usluga je da su usluge obavljene inozemnim poduzetnicima, odnosno fizikim osobama na poreznom teritoriju RH oporezive PDV-om. Usluge koje su osloboene PDV-a: izvozne usluge u svezi s izvozom dobara, usluge promidbe, savjetodavne, usluge revizora, raunovoa, odvjetnika, elektronike obrade podataka, koje obave domai poduzetnici inozemnim poduzeima sa sjeditem u inozemstvu, izvoz dobara (proizvoda i robe) je neoporeziv u sustavu PDV-a (obraunava se prodajna vrijednost dobra), izvoznik ima pravo koristiti pravo na pretporez, izvoz se dokazuje carinskom deklaracijom,
10

Belak, V., op cit ., str. 326.

46

plaanja PDV-a osloboen je i prijevoz dobara koja se izvoze i na dijelu puta u Hrvatskoj i u inozemstvu, te pediterske usluge u svezi s izvozom prodaja dobara inozemnim poslovnim jedinicama koje imaju sjedite u Hrvatskoj, a koje su osnovali inozemni poduzetnici ne smatra se izvozom. Primjer knjienja teajnih razlika 1. Ino kupcu smo obavili uslugu i ispostavili raun na iznos od 5.000,00 eura (1=7.5 kn). 2. Ino kupac je platio fakturu na na devizni raun. Srednji teaj na dan plaanja iznosi =7.55 kn. 121 Ino kupac (1) 75.000,00 754- Prihodi od usluga u inozemstvu 75.000,00 (1)

75.000,00(2)

1030- Devizni raun (2) 75.500,00

7720- Pozitivne teajne razlike 500,00 (2)

Vrijednosna usklaenja potraivanja od kupaca otpisi potraivanja Na datum bilance treba ocijeniti postoji li pokazatelj da vrijednost nekog sredstva, u ovom sluaju potraivanja od kupaca, moe biti umanjena. Ako se procjenjuje da potraivanja od kupaca uope nije mogue naplatiti, potraivanja treba definitivno otpisati. Ako postoji razumna vjerojatnost da potraivanje moe biti naplaeno u cijelosti ili djelomino, treba primijeniti vrijednosno usklaenje koje se ne prebija s potraivanjem do konanog utvrivanja sudbine tih potraivanja.

Sukladno Pravilniku o porezu na dobit u porezno priznate rashode ukljuuju se samo trokovi vrijednosnih usklaenja potraivanja koji su provedeni sukladno l.5. st.9. i 10., odnosno: - ako je od dospijea potraivanja do kraja poreznog razdoblja (31.12.) proteklo vie od 150 dana, - ako su potraivanja od kupca utuena ili se zbog njih vodi ovrni postupak, - ako su potraivanja prijavljena u steajni postupak, - ako je za potraivanje postignuta nagodba s poreznim obveznikom o predsteajnom ili steajnom postupku. Trokovi vrijednosnog usklaenja potraivanja od kupaca porezno su priznati bezuvjetno ako su potraivanja utuena ili se zbog njih vodi ovrni postupak ili kad su prijavljena u steajnom postupku. Uvjetno na rok od 3 godine porezno se priznaju trokovi vrijednosnog usklaenja potraivanja od kupaca i kad nisu utuena ako su starija od 150 dana u odnosu na datum bilance. Kod otpisa potraivanja ili vrijednosnog usklaenja treba priznati trokove ili rashode otpisa odnosno vrijednosnog usklaenja a ne stornirati prihod. 47

Prihod se u tom sluaju neutralizira trokovima, a potraivanje od kupaca ostaje ispravljeno knjienjem ispravke na potranoj strani konta 1290. Ako se neko potraivanje definitivno otpisuje kao nenaplativo, moe se jednostavno teretiti troak vrijednosnog usklaenja kratkoronih potraivanja (konto 445) i odobriti konto potraivanja od kupaca (120 ili 121). Primjer definitivnog otpisa potraivanja od kupaca uporabom vrijednosnih usklaenja 1. Menadment poduzea je na kraju godine ocijenio da potraivanja od kupaca u iznosu od 62.500,00 kn moe definitivno otpisati jer ne postoji mogunost naplate. Potraivanje je utueno na sudu. Na datum bilance obavljeno je vrijednosno usklaenje za iznos od 62.500,00 kn. 2. Na poetku naredne godine vrijednosno usklaenje definitivno otpisanih potraivanja zatvoreno je s kontom potraivanja od kupaca.

4450 Trokovi vrijednosnog usklaenja kratkoronih potraivanja (31.12) (1) 62.500,00

1290 Vrijednosno usklaenje potraivanja od kupaca 62.500,00 (1)

1200 Potraivanja od kupaca za prodana dobra 62.500,00 (2) S 246.780,00

1290 Vrijednosno usklaenje potraivanja od kupaca (2) 62.500,00 62.500,00 S

Ako postoji odreena vjerojatnost da e nenaplaena potraivanja biti naplaena putem tube sudu onda se vrijednosna usklaenja potraivanja od kupaca ne zatvaraju dok traje ta vjerojatnost. Ako se potraivanje kasnije ipak naplati potrebno je zatvoriti potraivanje od kupaca sa iro raunom i vrijednosno usklaenje (1290) s prihodom od naplaenih, a otpisanih potraivanja (7799). U tom sluaju PDV s rauna potraivanja od kupaca knjii se na trokove, a kasnije prilikom naknadne naplate na prihode. Prilikom knjienja naknadnog prihoda nije potrebno stvarati poreznu obvezu jer je PDV plaen ranije.

Primjer vrijednosnog usklaenja potraivanja od kupaca i njihove kasnije naplate 1. Poduzee je ispostavilo fakturu za usluge u iznosu od 30.000,00 kn plus 7.500,00 kn PDV. 2. Saldiran je PDV, pretporeza nije bilo. 3. Plaena je obveza za PDV

48

4. Nakon tri pisana upozorenja kupac nije platio fakturu. Zbog toga je potraivanje utueno na sudu i donesena je odluka o knjienju vrijednosnog usklaenja potraivanja od kupaca. 5. Nakon poslane obavijesti kupcu da je potraivanje utueno na sudu kupac je ipak platio fakturu u iznosu od 37.500,00 kn. provedeno je knjienje na teret iro rauna u iznosu od 37.500,00 kn a u korist potraivanja od kupaca, istodobno je provedeno knjienje na teret vrijednosnih usklaenja (konto 1290), a u korist prihoda od naplaenih, a otpisanih potraivanja (konto 7799) 6. Kupac je dodatno platio i zateznu kamatu u iznosu od 920,00 kn, (na zatezne kamate ne obraunava se PDV jer se smatraju naknadom tete).

1201 Potraivanja od kupaca za pruene usluge 37.500,00 (5a) (1) 37.500,00

7510 Prihodi od usluga 30.000,00 (1)

1000 iro raun S xxxxx (5a) 37.500,00 (6) 920,00

7.500,00 (3)

2400 Obveze za PDV po izlaznim raunima (2) 7.500,00 7.500,00 (1)

4450 Trokovi vrijednosnog usklaenja kupaca (4) 37.500,00

2407 Obveze po razlici poreza i pretporeza (3) 7.500,00 7.500,00 (2)

1290 Vrijednosno usklaenje potraivanja od kupaca (5b) 37.500,00 37.500,00 (4)

782 Prihodi od naplaenih a otpisanih potraivanja 37.500,00 (5b)

7711 Prihodi od zateznih kamata 920,00 (6)

49

Aktivna vremenska razgranienja U poslovanju poduzea mogui su izdaci koji imaju za posljedicu trokove koji se mogu djelomino odnositi na tekue razdoblje, a djelomino na budua razdoblja. Na datum bilance potrebno je povezati rashode s prihodima koji se odnose na obraunsko razdoblje za koje se izrauju financijski izvjetaji. Raunovodstveni obuhvat znai: razgraniiti trokove tekueg i budueg razdoblja trokove koji se odnose na tekue razdoblje priznati u razdoblju na koje se odnose drugi dio trokova koji se odnose na budue razdoblje ostaje u bilanci kao imovinska pozicija na skupini konta 19 Aktivna vremenska razgranienja Ako se trokovi plaaju unaprijed po primljenoj fakturi dobavljaa onda se evidentiraju na kontu skupine 190 - unaprijed plaeni trokovi, a protustavka je konto dobavljaa. Kada se faktura plati, knjii se konto dobavljaa dugovno, a iro raun potrano. Protekom razdoblja za koje se priznaju trokovi, a najkasnije na kraju godine knjie se trokovi koji pripadaju tekuem razdoblju, a za isti iznos se odobrava konto 190. Primjer unaprijed plaenih trokova osiguranja: 1. Poduzee je sklopilo s osiguravajuim drutvom ugovor o osiguranju imovine koji tee od 01.03.2011. do 01.03.2012. godine. Primljena je faktura osiguravajueg drutva na iznos od 60.000,00 kn 2. Podmirena je faktura za osiguranje u iznos od 60.000,00 kn. 3. Na datum bilance 31.12.2012. razgranieni su trokovi osiguranja.

1904- Unaprijed plaeni trokovi osiguranja 1) 60.000,00 50.000,00 (3)

2201- Dobavljai usluga 2) 60.000,00 60.000,00 (1)

1000- iro raun So xxx 60.000,00 (2)

4640- Trokovi osiguranja dugotrajne imovine 3) 50.000,00

50

9. RAZRED 2 - KRATKORONE I DUGORONE OBVEZE, DUGORONA REZERVIRANJA, ODGOENA PLAANJA I PRIHODI BUDUEG RAZDOBLJA
Obveze Obveze su bilanna pozicija pasive. U financijskim terminima predstavljaju tue izvore imovine. Uobiajeno se dijele na kratkorone i dugorone. Saldo na svim kontima obveza na datum bilance treba biti potraan ili nula. Dugovni saldo, pod uvjetom da nije dolo do greke u knjienju, treba prenijeti na potraivanja. Specifine kategorije obveze ukljuuju: - dugorona rezerviranja za trokove i rizike - odgoena plaanja i prihodi budueg razdoblja Kratkorone obveze Obveze ije se podmirenje, raunajui od datuma bilance, oekuje u roku kraem od godine dana. Obveze prema dobavljaima (kratkorone) u zemlji (konto 220 ) Nastaju na temelju primljene isporuke dobara ili usluga. Knjie se na temelju primljenog rauna (R1). Obveze prema dobavljaima u zemlji knjie se na kontu 220 koji se ralanjuje na slijedee skupine obveza: 2200- Dobavljai zaliha 2201- Dobavljai usluga 2202- Dobavljai opreme, postrojenja i nekretnina 2203- Dobavljai nematerijalne imovine 2204- Dobavljai iz operativnog lizinga Navedene skupine obveza prema dobavljaima ralanjuju se analitiki i vode se za svakog dobavljaa posebno. Uspostavlja se analitiko knjigovodstvo dobavljaa (salda konta dobavljaa). Stanje na sintetikom kontu obveza prema dobavljaima u zemlji treba odgovarati zbroju analitikih konta dobavljaa. Obveze prema dobavljaima fizikim osobama (222) Dobavljae fizike osobe ine obveznici poreza na dohodak kao to su: - obrtnici "dohodai" - slobodna zanimanja - povremeni autori - najmodavci Ako su dobavljai-fizike osobe obveznici poreza na dohodak i obveznici PDV-a prema naplaenim raunima (naknadama), isti ispostavljaju raune s oznakom R-2. Poduzee moe iskoristiti pretporez tek kad raun plati. Pretporez po primljenom raunu R-2 knjii se na kontu 1408-Pretporez koji jo nije priznat. Konto 1408 se ne uzima u obraun saldiranja PDV-a. Kad se raun R-2 plati, pretporez se prenosi s konta 1408 na konto 1400.

51

Obveze za izdane mjenice Rije je o podmirivanju obveza po izdanim mjenicama. Na taj nain jedna obveza se zatvara i zamjenjuje obvezom za izdane mjenice koje e u odreenom roku biti podmirene. Obiljeja izdane mjenice: sredstvo bezgotovinskog plaanja instrument kreditiranja instrument osiguranja plaanja Mjenica moe sadravati: iznos glavnog duga ugovorene kamate PDV na kamatu Obveze s osnove kratkoronih zajmova i naknadna ulaganja u neupisani i upisani kapital drutva Nastaju uzimanjem financijskih ili robnih zajmova od: vlasnika poduzea graana drugih poduzea kreditnih institucija Vlasnici poduzea kao zajmodavci (koji daju pozajmice svom poduzeu): mogu ih dati beskamatno mogu ih dati uz obraun kamate (kamata se smatra dohotkom od kapitala i oporezuje se prema Zakonu o porezu na dohodak) mogu odluiti da pozajmicu daju svom drutvu radi poveanja kapitala (to moe provesti kroz uknjibu na sudu ili izvriti ulaganje u neupisani kapital) Ulaganje dioniara ili lanova drutva u neupisani kapital ne smatra se oporezivim prihodom (l.9. st.2., Pravilnika o porezu na dobit). O ulaganju mora postojati: drutveni ugovor druga pisana izjava Neupisani kapital se moe za sada knjiiti na kontu 911 - Kapitalne priuve iz ulaganja lanova drutva i dioniara. Kratkorone obveze prema kreditnim institucijama (214) To su obveze za primljene kredite od: banaka osiguravajuih drutava drugih financijskih institucija Kamate i ostale usluge naprijed navedenih kreditora osloboene su PDV-a.

52

Primjer dobivanja zajma od vlasnika poduzea za poboljanje likvidnosti i naknadnog ulaganja u neupisani i upisani kapital 1. Vlasnik je svom poduzeu dao beskamatni zajam za poboljanje likvidnosti u iznosu od 480.000,00 kn 2. Protekom roka kreditiranja po odluci vlasnika poduzee mu je vratilo 40.000,00 kn, a 140.000,00 kn je knjieno u korist neupisanog kapitala, dok je 200.000,00 kn preneseno u temeljni kapital poduzea to je uknjieno na trgovakom sudu. 1000- iro raun 1) 480.000,00 40.000,00 (2) 2135- Obveze za zajmove vlasnicima 2)380.000,00 480.000,00(1)

911- Kapitalne priuve iz ulaganja lanova drutva 140.000,00(2)

9000- Upisani temeljni kapital xxx S=o 200.000,00(2)

Dugorone obveze To su obveze iji je rok vraanja dui od jedne godine raunajui od datuma bilance. Obveze s osnova dugoronih zajmova To su zajmovi koji su primljeni od drugih drutava ili graana iji je rok vraanja dui od godine dana od datuma bilance. Knjie se na analitikim kontima konta 251. Na kontu 251 knjii se glavnica duga bez kamata. Anuiteti zajma otplauju se u vremenskim intervalima i u iznosima koji se definiraju ugovorom i planom otplate. Obraunane kamate evidentiraju se kao troak razdoblja na koje se odnose. Ako je zajmodavac obveznik PDV-a treba u svakom obraunskom razdoblju za plaanje PDV-a ispostavljati raune za kamate sa zaraunatim PDV-om. Dugorone obveze prema kreditnim institucijama (252) To su obveze za primljene dugorone kredite od banaka, osiguravajuih drutava i ostalih financijskih institucija. Obveza za primljeni kredit knjii se u iznosu glavnice bez kamata. Otplata kredita knjii se kao smanjenje obveze (za dio anuiteta koji se odnosi na glavnicu), a dio koji se odnosi na kamate knjii se na trokove razdoblja na koje se odnose. Na kamate koje naplauju banke i ostale financijske institucije ne obraunava se PDV.

Primjer dobivanja dugoronog kredita banke 1. Dobili smo dugoroni kredit banke u iznosu od 500.000,00 kuna. 2. Istekom prvog obraunskog razdoblja banka nam je poslala raun za kamate u iznosu od 500,00 kuna.

53

1000- iro raun 1) 5000.000,00

252- Obveze za dugorone kredite 5000.000,00(1)

23- Obveze za kamate (2) 500,00

473-troak kamata 500,00(2)

Pasivna vremenska razgranienja - odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja Pasivna vremenska razgranienja predstavljaju stavke prijenosne pasive. To su stavke trokova koje se odnose na tekue razdoblje, ali nemaju pokria izvornom dokumentacijom. Zbog toga se privremeno knjie po obraunu i procjeni, a naknadno se povezuju s izvornom dokumentacijom. Drugu skupinu pasivnih vremenskih razgranienja predstavljaju obraunani prihodi budueg razdoblja i odgoeno priznavanje prihoda. To su prihodi koji pripadaju sljedeim obraunskim razdobljima, a ne tekuem razdoblju. Konta vremenskih razgranienja koriste se za: razgraniavanje trokova i prihoda izmeu dva ili vie godinjih obraunskih razdoblja za razgraniavanje trokova i prihoda unutar jednog godinjeg obraunskog razdoblja Raun dobavljaa koji nedostaje moe se procijeniti i knjiiti na kontu 290 ili 291 umjesto na kontu dobavljaa. Po primitku rauna isti se knjii se na kontu dobavljaa, a konto vremenskih razgranienja se zatvara. Mogua razlika se doknjiava ili stornira s trokova. Ukoliko se pojave razlike izmeu proknjienih trokova i knjienja na kontima pasivnih vremenskih razgranienja: prekoraenje trokova iznad proknjienih knjii se kao dodatni troak tog razdoblja za nie stvarne trokove priznaje se prihod ili storno trokova Primjer pasivnih vremenskih razgranienja 1. Nismo primili raun za telefonske usluge te smo samostalno obraunali troak u iznosu od 1.500,00 kuna. 2. Naknadno smo ipak primili raun za telefonske usluge u iznosu od 1.500,00 kuna plus 375,00 kuna PDV-a. 2900- Pasivna vremen. ogranienja (2) 1.500,00 1.500,00 (1) 4100- Troak tel. usluga (1) 1.500,00

54

2200-Obveze prema dobavljaima 1.875,00 (2)

1400-Pretporez (3) 375,00

Oporezivanje danih i primljenih predujmova i modeli knjienja u sustavu poreza na dodanu vrijednost Dani i primljeni predujmovi su: isplate ili naplate unaprijed za odreenu svrhu nisu trokovi ni prihodi, nego novani tijekovi u sustavu PDV-a oporezivi su PDV-om (Zakon o PDV-u i Pravilnik o PDV-u) Specifini postupci oporezivanja i knjienja predujmova: Predujmovi su oporezivi iako isporuke jo nisu obavljene - oporezivanje predujmova i koritenje prava na pretporez kod davatelja predujma zahtijeva od primatelja i davatelja predujma propisana ponaanja. U praksi su mogue korekcije ukoliko se predujmovi ne realiziraju kako je predvieno. Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obraunskog razdoblja u kojem su naplaeni - za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obraunskog razdoblja u kojem su naplaeni. Primatelj predujma ne moe svoju obvezu odgoditi neizdavanjem rauna. Primatelj predujma ima obvezu ispostaviti raun u trenutku kad je trebao znati da je primio predujam (to je dan kad mu je bio dostupan izvadak sa iro rauna). Primljeni predujam predstavlja bruto naknadu. Preraunatom poreznom stopom izraunava se iznos obveze PDV-a (osim dobara i usluga na koje se primjenjuje nulta stopa PDV-a). Preraunata porezna stopa iznosi 20%. Obveza PDV-a za primljeni predujam izraunava se kao umnoak bruto naknade i preraunate stope. Davatelj predujma moe koristiti pravo na odbitak pretporeza, ali je potrebno ispuniti tri uvjeta i to: 1. da je uplatio predujam 2. da je primio raun za predujam 3. da je raun ispostavljen prema l.15. st.3. Zakona (da je ispravan). Knjienje danih predujmova kad konani raun ne odstupa od predujma Kod davatelja predujma, isplaeni novac se pretvara u potraivanje na onoj poziciji za koju se predujam daje (knjii se na toj poziciji imovine). Od ukupno isplaene svote predujma izraunava se PDV po preraunatoj stopi (20%). PDV se knjii na kontu 1408 - Pretporez koji jo nije priznat. Nakon to se primi raun za dani predujam, PDV se prenosi sa konta 1408 na konto 1400. Ostala knjienja evidentiraju se na kontu 1000 - iro raun i neto iznos na poziciji predujma imovine za koju je predujam dan.

55

Kada se primi isporuka i konani raun od primatelja predujma, knjii se stavka imovine ili trokova za koju je predujam dan i potraivanje za PDV iz predujma na kontu 1404 Pretporez iz predujma. Konto 1404 je prolazni konto koji e biti zatvoren prilikom zatvaranja obveza prema dobavljau iz predujma i nema porezni uinak. Primjer knjienja danog predujma za kupnju opreme 1. Dali smo predujam dobavljau za nabavu raunala u iznosu od 10.000,00 kn od ega se na cijenu raunala odnosi 8.000,00 kn, a 2.000,00 kn na PDV. 2. Primili smo raun za predujam. 3. Dobavlja je isporuio raunalo i ispostavio raun na iznos od 8.000,00 kn plus 2.000,00 kn PDV-a. 4. Obveza prema dobavljau je podmirena iz predujma. 5. Saldiran je PDV, obveza nije bilo. 6. Raunalo je stavljeno u uporabu. 1000- iro raun S xxxxxx 10.000,00 (1) 0370- Dani predujmovi za opremu (1) 8.000,00 8.000,00 (4)

1408- Pretporez koji nije priznat (1) 2.000,00 2.000,00 (2)

1400- Pretporez (2) 2000,00 2.000,00 (5)

0371-Raunalo u pripremi (3) 8.000,00 8.000,00 (6)

1404- Pretporez iz predujma (3) 2.000,00 2.000,00 (4)

2200- Obveze prema dobavljaima (4) 10.000,00 10.000,00 (3)

1407 -Razlika za povrat PDV-a (5) 2.000,00

0311- Raunalo (6) 8.000,00

Knjienje primljenih predujmova kad konani raun ne odstupa od predujma Za primljene predujmove primatelj predujma ima obvezu isporuke po primljenom predujmu koju knjii na kontu 225 i obvezu za PDV na kontu 2400. U pravilu nema razvrstavanja prema svrsi primljenog predujma, nego se analitika radi po predujmiteljima. Po primljenom predujmu ispostavlja se raun za predujam. Kad se obavi isporuka ispostavlja se konani raun kupcu. Po ispostavljenom raunu knjie se potraivanje od kupaca, a protustavka je prihod od prodaje i obveza za PDV. Kako je obveza za PDV ve knjiena, tu obvezu je potrebno umanjiti za podmirenje potraivanja od kupaca iz predujma, a dijelom pomou umanjenja obveze za PDV.

56

Primjer knjienja primljenog predujma kad je konani raun jednak predujmu 1. Primili smo predujam za robu u iznosu od 25.000,00 kn. Obveza za PDV iznosi 5.000,00 kn. Ispostavili smo raun za predujam na iznos od 20.000,00 kn za robu, plus 5.000,00 kn PDV. 2. Saldirali smo PDV, pretporeza nije bilo. 3. Podmirili smo obvezu za PDV. 4. Isporuili smo robu i ispostavili konani raun na iznos od 20.000,00 kn plus 5.000,00 kn PDV. 5. Potraivanja od kupaca zatvorili smo s obvezama za primljene predujmove i umanjenjem obveze za PDV. 1000- iro raun (1) 25.000,00 5.000,00 (3) 2400- Obveza za PDV (2) 5.000,00 5.000,00 (1) 5.000,00 (4) 5.000,00 (5) 2407- Razlika za uplatu PDV-a (3) 5.000,00 5.000,00 (2)

225-Primljeni predujmovi (5) 20.000,00 20.000,00 (1)

1200 Kupac (4) 25.000,00

25.000,00 (5)

750- Prihod od prodaje 20.000,00 (4)

57

10.

RAZRED 3 - ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA, REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG INVENTARA

Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara Zalihe sirovina i materijala predstavljaju kratkotrajnu imovinu poduzetnika. Njihova cjelokupna vrijednost prenosi se na proizvod, uslugu ili trokove razdoblja prilikom njihovog davanja u proces proizvodnje. Sitni inventar, ambalaa i autogume koji u procesu potronje traju dulje od 1 godine jesu dugotrajna imovina. Pojedinana nabavna vrijednost je do 3.500,00 kn. Otpis moe biti jednokratan i kalkulativan. MRS-2 Zalihe definira zalihe kao imovinu: koja se dri za prodaju u redovnom tijeku poslovanja u procesu proizvodnje za takvu prodaju ili u obliku materijala ili dijelova zaliha koji e biti utroeni u procesu proizvodnje ili u postupku pruanja usluga Troak zaliha ukljuuje: sve trokove nabave trokove konverzije druge trokove koji su nastali u dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i sadanje stanje MRS-23 navodi u kojim se ogranienim okolnostima trokovi posudbe ukljuuju u troak zaliha MRS-2 t.15. istie da moe biti prikladno ukljuiti u trokove zaliha i odreene neproizvodne trokove (koji su pridonijeli dovoenju zaliha na njihovu sadanju lokaciju i sadanje stanje) ili trokove oblikovanja proizvoda za posebne kupce Obraun trokova nabave zaliha materijala Obraun trokova nabave zaliha materijala i nain knjienja ovisi o tome: postoji li jedna ili vie faktura dobavljaa rasporeuju li se zavisni trokovi nabave na samo jednu vrstu materijala ili na vie vrsta materijala jesu li zavisni trokovi vanjski po raunima dobavljaa ili se radi o ukljuivanju vlastitih zavisnih trokova razlike se mogu pojaviti ukoliko se radi o nabavi materijala iz inozemstva i u sluajevima kad se materijal nabavlja uz prethodno davanje predujma nabavljeni materijal se moe skladititi ili se odmah troiti Knjienje trokova nabave materijala kada postoji samo jedan raun dobavljaa Nabavna vrijednost odmah se knjii na odgovarajui raun skupine 310 - Sirovine i materijal u skladitu. U poreznih obveznika PDV-a, PDV se ne ukljuuje u nabavnu vrijednost zaliha. Svaka zaliha materijala zaduuje se prema pripadajuoj vrijednosti u raunu dobavljaa, PDV se knjii na skupini 140 (ukoliko je ulazni raun R1), a obveza prema dobavljau na konto 220. Knjienje i obraun trokova nabave materijala kada postoji vie rauna dobavljaa za jednu vrstu materijala (uporaba rauna skupine 30)

58

Obraun nabave knjii se pomou skupine 30. Kada su sve fakture koje imaju veze s dovoenjem na zalihe proknjiene, obraunski rauni trokova se zatvaraju i u jednom iznosu prenose se na raun 309. Ako se materijal skladiti, trokovi kupnje evidentirani na raunu 309 prenose se na odgovarajui raun skupine 310. Ako se materijal ne skladiti, trokovi kupnje evidentirani na raunu 309 prenose se na odgovarajui raun razreda 4. Primjer: 1. Od dobavljaa smo primili raun za materijal koji smo stavili na zalihe na iznos od 40.000 kn + 10.000 kn PDV. 2. Primili smo od dobavljaa R2 raun za prijevoz materijala u iznosu od 1.000,00 kn + 250,00 kn PDV. 3. Napravljen je obraun nabave. 4. Materijal je zaduen na skladite. 5. Polovica materijala je izdana u proizvodnju gdje se koristi kao osnovni materijal. 3010- Fakturna vrijednost materijala (1) 40.000,00 40.000,00 (3) 2200- Obveza prema dobavljaima 50.000,00 (1)

1400- Pretporez (1)10.000,00

3010- Troak prijevoza materijala (2) 1.000,00 1.000,00(3)

1408-Pretporez koji nije priznat (2) 250,00

222- Dobavljai fizike osobe 1.250,00(2)

309-Obraun nabave (3) 41.000,00 41.000,00(4)

3100-Zalihe sirovina materijala (4) 41.000,00 20.500,00(5)

4000- Troak osnovnog materijala (5) 20.500,00

Knjienje i obraun trokova kupnje materijala kad se materijal nabavlja iz inozemstva Znaajne napomene u svezi nabave materijala iz inozemstva: - Transakciju u stranoj valuti treba evidentirati primjenom srednjeg teaja na datum transakcije. Kao datum transakcije uobiajeno se uzima dan carinjenja sirovina i materijala. - Teajne razlike koje proizlaze iz podmirenja monetarnih stavki po teajevima razliitim od teaja priznanja treba priznati kao prihod ili rashod razdoblja. - U troak nabave sirovina i materijala vie se ne mogu ukljuiti teajne razlike koje proizlaze iz velike devalvacije ili deprecijacije. - Kod poreznih obveznika PDV-a, PDV plaen pri uvozu ne ukljuuje se u trokove nabave.

59

Zalihe sirovina koje na datum bilance predstavljaju nemonetarne stavke, ostaju evidentirane primjenom valutnog teaja na datum transakcije.

Knjienje i obraun trokova materijala kad se ukljuuju vlastiti zavisni trokovi - Doputeno je ukljuivati vlastite zavisne trokove u troak zaliha. - Nije doputeno ukljuivati proizvoljne i nerealne iznose. Materijal u doradi, obradi i manipulaciji (311) Troak zaliha obuhvaa i trokove nastale u dovoenju zaliha na sadanje mjesto i u sadanje stanje kao to su: dorada dodatna obrada oplemenjivanje Ako doradu materijala obavljaju drugi poduzetnici onda se taj troak ne knjii u razredu 4, nego na razredu 3 i to na analitikom kontu 3112. Ukoliko doradu materijala radi poduzetnik u vlastitoj izvedbi onda treba priznati prihod od vlastitih usluga (konto 7552) ili stornirati trokove razreda 4 i teretiti ih na trokove obrade u razredu 3. Dorada materijala moe se obaviti u tuzemstvu ili inozemstvu. Zalihe sitnog inventara (35 i 36) Sitni inventar je imovina: koja se ne troi jednokratno u procesu poslovanja vijek trajanja moe biti dulji od 1 godine razvrstavamo je u kratkotrajnu imovinu u razredu 3 pojedinani troak nabave je do 3.500,00 kn Metode otpisa sitnog inventara: metoda jednokratnog otpisa (100%) kalkulativni otpis Pozicije zaliha sitnog inventara u razredu 3: zalihe sitnog inventara (350) zalihe ambalae (351) zalihe autoguma (352) Troak, tj. otpis zaliha sitnog inventara, ambalae i autoguma nastaju u trenutku njezina davanja u uporabu.

Primjer knjienja sitnog inventara 1. Nabavljen je sitni inventar u iznosu od 18.000,00 kn plus 4.500,00 kuna PDV-a (10 komada proizvoda). 2. Polovica sitnog inventara stavljena je u upotrebu u administraciji i 100% je otpisana.

60

350- Sitan inventar na zalihi (1) 18.000,00 9.000,00 (2)

2200- Obveza prema dobavljaima 22.500,00 (1)

1400- Pretporez (1)4.500,00

363- Sitan inventar u uporabi (2) 9.000,00

363-Otpis sitnog inventara 9.000,00 (2a)

404- Troak sitnog inventara (2a) 9.000,00

Metode obrauna utroka zaliha sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara Tehnike mjerenja troka i metode troka to ih se prema MRS-2 primjenjuje pri obraunu utroka zaliha: metoda standardnog troka (MRS 2, t. 21., tehnika za mjerenje troka) metoda specifine identifikacije (MRS 2, t. 23. metoda troka) FIFO metoda (MRS 2., t. 25. metoda troka) metoda prosjenog ponderiranog troka (MRS 2, t. 25., metoda troka) U knjienjima emo koristiti metodu prosjenog ponderiranog troka. Prosjena ponderirana cijena utvruje se tako da se ukupna vrijednost zaliha podijeli s koliinom na zalihama. MRS 2 izriito doputa uporabu kontinuiranog i periodinog obrauna zaliha.

61

11. RAZRED 4 - TROKOVI PO VRSTAMA, FINANCIJSKI I OSTALI RASHODI

Trokovi Na razredu 4 knjie se trokovi tekueg razdoblja. Oni su rasporeeni i ifrirani po prirodnim vrstama. Podjela proizlazi iz zahtjeva MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvjetaja. Trokove moemo podijeliti na dva naina, a rije je o podjeli po prirodnim vrstama i po poreznom aspektu. Podjela trokova po prirodnim vrstama: trokovi proizvodnje neproizvodni trokovi (opi trokovi administracije, uprave i prodaje) Podjela trokova po poreznom aspektu: porezno priznati trokovi porezno nepriznati trokovi Posebna kategorija trokova su trokovi koji umanjuju osnovicu poreza na dobit. Knjienje trokova Vrijednost odreene usluge ili utroka, prema ulaznim raunima i obraunima, knjiimo dugovno prema prirodnoj vrsti troka, a potrano knjiimo obveze prema dobavljaima i potraivanje za PDV (ukoliko je poslovni subjekt u sustavu PDV-a - dugovno knjienje) ili razduenje odreenih skladita s kojih se izuzimaju materijali, sirovine ili drugi materijali. Raspored trokova Na kraju obraunskog razdoblja trokove tekue godine (trokove u razredu 4) treba rasporediti na prijenosna konta 490 i 491. Na konto 490 rasporeuju se trokovi za obraun proizvoda i usluga koji se prema MRS 2 Zalihe i MRS-11 - Ugovori o izgradnji mogu teretiti na zalihe proizvodnje u tijeku (konto 600) ili na vrijednost usluga u tijeku (ili nedovrenih usluga). Rije je o trokovima proizvodnje, a to su: - izravni rad, - izravni materijal, - trokovi proizvodne reije, - specifini opi trokovi koji se prema MRS-u 2 mogu ukljuiti u troak zaliha. Trokovi koje poduzee mora iskljuiti iz trokova proizvodnje i teretiti konto 491: - neuobiajeni iznosi otpadnog materijala, rada i - drugi proizvodni trokovi. Trokovi koje poduzee ima pravo prema MRS 2 i MRS 11 ukljuiti u troak zaliha nazivaju se USKLADITIVI TROKOVI.

62

Trokovi koje poduzee nema pravo prema MRS 2 i MRS 11 ukljuiti u troak zaliha nazivaju se NEUSKLADITIVI TROKOVI.

Trokovi rasporeeni na konto 490, prenose se na konto 600 - Proizvodnja u tijeku. Na konto 491 rasporeuju se trokovi za pokrie upravnih, administrativnih, prodajnih i drugih trokova na teret prihoda razdoblja. Trokovi rasporeeni na konto 491, prenose se na konto 720. Prijenos trokova s razreda 4 knjii se na nain da se zatvore sva konta razreda 4 potrano i prijenos knjii na konta 490 i 491 dugovno. Porezno nepriznati trokovi Osnovica poreza na dobit uveava se za slijedee porezno nepriznate trokove: 1. rashode od vrijednosti usklaenja dionica i udjela (nerealizirani dobici), ako su bili iskazani u rashodima, 2. trokove amortizacije iznad najvie porezno dopustivog iznosa, ukljuivo i amortizaciju sredstava za osobni prijevoz nabavne cijene iznad 400.000,00 kn, 3. 70% trokova reprezentacije uveanih za pripadajui PDV, 4. 30% trokova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima, ako se po osnovi koritenja sredstava za osobni prijevoz ne utvruje plaa (za ovaj troak takoer se dodaje PDV), 5. trokove koji se odnose na privatni ivot dioniara i lanova drutva te zaposlenika ukljuujui i pripadajui PDV, 6. skrivene isplate dobiti, 7. trokovi prisilne naplate poreza, 8. kazne koje izrie mjerodavno tijelo, 9. zatezne kamate izmeu povezanih osoba, 10. za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizikim i pravnim osobama, odnosno da ne nastane odreeni dogaaj, 11. rashode darovanja u visini veoj od 2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, 12. kamate koje nisu porezno priznati rashod, 13. za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti, 14. za rashode od gubitaka ulaganja temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice11 Trokovi koji umanjuju osnovicu poreza na dobit: 1. iznos trokova nastalih za istraivanje i razvoj (potrebna je sva dokumentacija koja prati odreeni istraivako-razvojni projekt) 2. iznos trokova nastalih za kolovanje i struno usavravanje zaposlenika12

11 12

Pravilnik o porezu na dobit, NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 61/12, 146/12, l.11. Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, l.6., st.1.

63

Primjer knjienja i rasporeda trokova na primjeru poduzea koje obavlja djelatnost proizvodnje Na temelju poetne bilance otvori poetna stanja, te proknjii slijedee poslovne promjene: 1. Obraunate su plae u proizvodnji u iznosu od 80.000,00 kn, od ega su neto plae 52.000,00 kn, a 28.000,00 kn porezi i doprinosi. 2. Obraunane su plae u administraciji u iznosu od 32.000,00 kn od ega su neto plae 20.000,00 kn, a 12.000,00 kn porezi i doprinosi. 3. Primljen je raun za vanjske usluge reprezentacije u iznosu od 6.000,00 kn plus 1.500,00 kuna PDV-a. 4. Primljen je raun za elektrinu energiju u iznosu od 18.000,00 kn plus 4.500,00 kuna PDV-a. Od toga je 80% utroeno u proizvodnji, a 20% u administraciji. 5. Primili smo raun za usluge marketinga u iznosu od 8.000,00 kn plus 2.000,00 kuna PDV-a. 6. Izvri raspored uskladitivih trokova. 7. Izvri raspored neuskladitivih trokova. 230-Obveze za neto plae 52.000,00 (1) 20.000,00 (2) 420- Bruto plae u proizvodnji (1)80.000,00 80.000,00 (6) 241- Obveze za poreze i doprinose 28.000,00 (1) 12.000,00 (2) 421- Bruto plae u administraciji (2) 32.000,00 32.000,00(7)

4180- 70 % trokova vanjske rep. (3) 5.250,00 5.250,00 (7)

4181- 30 % trokova vanjske rep. (3) 2.250,00 2.250,00(7)

2200-Obveze prema dobavljaima 7.500,00 (3) 22.500,00 (4) 10.000,00 (5)

1400- Pretporez (4) 4.500,00 (5) 2.000,00

4060- Troak el. ener. u proiz. (4)14.400,00 14.400,00 (6)

4070- Troak el. ener. u admin. (4) 3.600,00 3.600,00(7)

4150- Troak marketinga (5) 8.000,00 8.000,00 (7)

490- Raspored uskladitivih trokova (6) 94.400,00 94.400,00 (6a)

64

6000- Proizvodnja u tijeku (6a) 94.400,00

491- Raspored neuskladitivih trokova (7) 51.100,00 51.100,00(7a)

720- Trokovi up. prod. i admin. (7a) 51.100,00

65

12. RAZRED 6 - PROIZVODNJA, POLUPROIZVODI , GOTOVI PROIZVODI, ROBA I DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI
Formiranje zaliha proizvodnje Zalihe proizvodnje knjie se uobiajeno na razredu 6. One se dijele prema stupnju dovrenosti na: 1. proizvodnju u tijeku 2. zalihe poluproizvoda 3. zalihe gotovih proizvoda Vrijednost proizvodnje u tijeku odreuje se na temelju uskladitivih trokova: - izravnog materijala - izravnog rada - trokova proizvodne reije (to su svi trokovi proizvodnje koji se ne mogu izravno i nedvojbeno dodijeliti odreenoj vrsti proizvoda nego se odnose na vie vrsta proizvoda, odnosno trokovi proizvodnje koji nisu izravni materijal i izravni rad). Trokovi proizvodnje u tijeku prenose se na konto 600 - Proizvodnja u tijeku s razreda 4 preko prijenosnog konta 490 - Raspored trokova za obraun proizvoda i usluga. Kad se proizvodnja u tijeku dovri u potpunosti ili djelomino, razduuje se konto 6000 za vrijednost dovrene proizvodnje i knjii na konto 630 - Gotovi proizvodi na skladitu. Na sintetikom kontu 630 svi proizvodi se knjie vrijednosno. Radi se i analitika evidencija po vrstama proizvoda, koliini i vrijednosti svakog pojedinanog proizvoda. Tipovi proizvodnje: - sustav radnih naloga (za svaki radni nalog posebno se utvruju trokovi proizvodnje i stupanj dovrenosti) - procesni tip proizvodnje (vrijednost svakog pojedinog gotovog proizvoda izraunava se tako da se trokovi proizvodnje ukupne koliine proizvoda podijele s koliinom). Ako se u procesnoj proizvodnji proizvodi vie vrsta proizvoda onda u pomonim evidencijama treba osigurati podatke o trokovima izravnog materijala i izravnog rada. Zajednike trokove proizvodne reije treba podijeliti prema nekoj racionalnoj osnovi. Primjer knjienja zaliha proizvodnje procesnog tipa kad se proizvodi samo jedan proizvod Saldo na kontu 6000 proizvodnja u tijeku iznosi 100.000 kuna. 1. Dovreno je 80% proizvodnje u tijeku i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Proizvedeno je 8.000 komada proizvoda. Odredi cijenu proizvodnje svakog proizvedenog proizvoda. 2. Na skladitu gotovih proizvoda nalazi se 8.000 komada proizvoda. Kupcu je prodano 6.000 komada gotovih proizvoda i izdan je raun u iznosu od 200.000,00 kuna plus 50.000,00 kuna PDV-a. 3. Razdueno je skladite za prodane gotove proizvode.

66

6000- Proizvodnja u tijeku (S 100.000,00 80.000,00 (1)

630-Zalihe gotovih proizvoda (1) 80.000,00 60.000,00(3)

1200 -Kupac (2) 250.000,00

750- Prihod od prodaje 200.000,00 (2)

2400- Obveza za PDV 50.000,00 (2)

700- Trokovi za prodano (3) 60.000,00

67

13.

RAZRED 7 - POKRIE RASHODA I PRIHODI RAZDOBLJA

Rashodi i kriteriji za njihovo priznavanje Rashodi su stavka rauna dobiti i gubitka koja se odbija od prihoda pri izraunavanju financijskog rezultata obraunskog razdoblja. U Zakonu o porezu na dobit i Pravilniku o porezu na dobit, rashodi su samo naelno definirani kao: - smanjenja gospodarskih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koje imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu poveanja prihoda odnosno dobiti - rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagaima ako je uinjeno u skladu s propisima koji ureuju to podruje - rashodi ulagaa temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog gubitka, ne priznaju se kao rashodi - ne smatraju se rashodi oni koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti. Prihodi i kriteriji za njihovo priznavanje Definicije prihoda: - U veini sluajeva prihod je iznos novca i novanih ekvivalenata koji se potrauje ili koji je primljen za vrijednost isporuenih dobara i usluga. - Prihodi su poveanja gospodarstvenih koristi u obliku priljeva ili poveanja imovine ili smanjenja obveza koja imaju za posljedicu poveanje kapitala. Prema tome, za priznavanje prihoda uvjet nije da je novac u tom trenutku primljen zbog ega se prihod knjii po isporuci. U raunu dobitka i gubitka za male poduzetnike prihod se dijeli na: - Prihod iz osnovnih aktivnosti - Prihod iz drugih aktivnosti - Izvanredni prihod U raunu dobitka i gubitka za srednje i velike poduzetnike prihod se dijeli na: 1. Prihod iz osnovne aktivnosti: Prihod od prodaje Prihod na temelju uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga Ostali poslovni prihodi 2. Prihod od sudjelujuih interesa i ostalih ulaganja 3. Izvanredni prihod Razlika prihoda i rashoda financijske godine (790) bruto financijski rezultat Bruto financijski rezultat kao razlika izmeu prihoda i rashoda utvruju se na konto 790 Razlika prihoda i rashoda iz redovitih aktivnosti. Na kraju obraunskog razdoblja svi rashodi knjieni na razredu 7 prenose se na dugovnu stranu konta 790. Svi prihodi knjieni na razredu 7 prenose se na potranu stranu konta 790. Ako je potrana strana konta 790 vea od dugovne, saldo je potrani i ostvaren je dobitak prije oporezivanja jer to znai da su prihodi vei od rashoda. Dobitak s konta 790 prenosi se 68

na razred 8 i to na konto 800 Dobitak prije oporezivanja. U obrnutom sluaju, kada je saldo konta 790 dugovni, ostvaren je gubitak koji se prenosi na konto 801 Gubitak prije oporezivanja. Primjer utvrivanja bruto financijskog rezultata kad je ostvaren dobitak: 1) Salda prikazana na kontima rashoda prenesi na konto 790. 2) Salda prikazana na kontima prihoda prenesi na konto 790. 3) Utvrdi financijski rezultat i prenesi ga na razred 8. 700 Trokovi prodanih proizvoda S 1.200.000,00 1.200.000,00(1) 750 Prihodi od prodaje proizvoda (2) 2.280.000,00 2.280.000,00 S

720 Trokovi uprave i prodaje S 480.000,00 480.000,00 (1)

760 Prihodi od prodaje robe (2) 520.000,00 520.000,00 S

790 Razlika prihoda i rashoda (1) 1.680.000,00 2.800.000,00 (2) (3) 1.120.000,00

800 Dobitak prije oporezivanja 1.120.000,00 (3)

Primjer utvrivanja bruto financijskog rezultata kad je ostvaren gubitak: 1) Salda prikazana na kontima rashoda prenesi na konto 790. 2) Salda prikazana na kontima prihoda prenesi na konto 790. 3) Utvrdi financijski rezultat i prenesi ga na razred 8. 700 Trokovi prodanih proizvoda S 500.000,00 500.000,00(1) 750 Prihodi od prodaje proizvoda (2) 600.000,00 600.000,00 S

720 Trokovi uprave i prodaje S 190.000,00 190.000,00 (1)

772 Prihodi od financijskih dobitaka (2) 16.000,00 16.000,00 S

790 Razlika prihoda i rashoda (1) 690.000,00 616.000,00 (2) 74.000,00 (3)

801 Gubitak prije oporezivanja (3) 74.000,00

Nakon prijenosa dobitka ili gubitka na razred 8, razred 7 ne smije imati salda ni na jednom kontu.

69

14. RAZRED 8 - FINANCIJSKI REZULTAT POSLOVANJA I SVEOBUHVATNI DOBITAK

Financijski rezultat poslovanja Na dobitak ili gubitak prije oporezivanja treba obraunati porez na dobitak prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dobit. Budui da se na kontu 800 Dobitak prije oporezivanja iskazuje raunovodstveni dobitak, a na kontu 801 Gubitak prije oporezivanja raunovodstveni gubitak, za obraun poreza na dobit treba utvrditi porezni dobitak ili gubitak. Za utvrivanje poreznog dobitka ili gubitka raunovodstveni dobitak bit e uvean i umanjen za najvanije i najee stavke prema odredbama zakona i pravilnika o porezu na dobit. Porezni e se dobitak (gubitak) utvrivati prema sljedeoj shemi: Porezni dobitak - umanjenja + uveanja Porezna osnovica poreza na dobit

Iznos poreza na dobit rauna se tako da se porezna osnovica pomnoi sa stopom poreza na dobit koja iznosi 20%. Porez na dobit = Porezna osnovica x 20% Porez na dobit knjiit e se na kontu 803 Porez na dobitak ili gubitak, a protustavka je konto 243 Obveze za porez na dobitak.

70

15.

RAZRED 9 - KAPITAL, PRIUVE TE IZVANBILANNI ZAPISI

Prijenos neto dobitka (gubitka) na vlastiti kapital Kada je na kontu 804 Dobitak ili gubitak poslije oporezivanja utvren neto financijski rezultat, a nema daljnjih oporezivanja, kod malih poduzetnika on se izravno prenosi na konto 950 Dobitak tekue financijske godine ili na konto 951 Gubitak tekue financijske godine.

Primjer prijenosa dobitka na razred 9 S) Na kontu 804 proknjien je dobitak u iznosu od 50.000,00 kn. 1) Dobitak je prenesen na razred 9.

804 Dobitak ili gubitak poslije oporezivanja (1) 50.000,00 50.000,00 S

950 Dobitak tekue financijske godine 50.000,00 (1)

Primjer prijenosa gubitka na razred 9 S) Na kontu 804 proknjien je gubitak u svoti od 40.000,00 kn. 1) Gubitak je prenesen na razred 9. 804 Dobitak ili gubitak poslije oporezivanja 40.000,00 (1) S 40.000,00 951 Gubitak tekue financijske godine (1) 40.000,00

71

16.

BRUTO BILANCA

Konani obrauni i sastavljanje bilance Na kraju obraunskog razdoblja potrebno je napraviti konane obraune svih trokova i izvesti odgovarajua usklaenja na stavkama imovine i obveza te stavkama potraivanja i obveza prema porezima. Konani obrauni trokova su: a) godinji obraun amortizacije b) konani obraun vikova i manjkova na imovini temeljem popisa imovine c) konani obraun poreza koji ne ovise o rezultatu d) konani obraun naknada, lanarina i doprinosa. Pored toga potrebno je obaviti sva neophodna usklaenja vrijednosti imovine kao to su: a) usklaenje vrijednosti sredstava dugotrajne imovine b) usklaenje vrijednosti potraivanja c) usklaenje vrijednosti zaliha materijala proizvodnje i robe d) usklaenje vrijednosti danih predujmova e) usklaenja obveza f) usklaenje vrijednosti monetarnih stavki u stranim valutama na teaj. Kada su sva knjienja do utvrivanja neto financijskog rezultata provedena, izrauje se bruto bilanca. Bruto bilanca se sastavlja prije obavljenih zakljunih knjienja zatvaranja knjiga. Bruto bilanca predstavlja pregled (rekapitulaciju) svih konta otvorenih tijekom poslovne godine. Ona se sastoji od bilance ukupnog prometa na kontima i saldo bilance. Ako nema pogreaka formalne prirode u smislu nejednakih knjienja dugovne i potrane strane konta, zbroj dugovnog i potranog prometa svih konta mora biti jednak. Isto tako zbroj svih dugovnih salda mora biti jednak zbroju svih potranih salda. U saldo bilanci pojedinanih konta izraunavaju se kao razlika izmeu dugovne i potrane strane prometa svakog konta. Ako je dugovna strana prometa na kontu vea, saldo e biti dugovni. Ako je potrana strana prometa na kontu vea, saldo e biti potrani. Razredi (4), (7) i (8) ne smiju imati saldo u bruto bilanci koja je konana. Ukupni zbrojevi razreda (0), (1), (3) i (6) moraju imati dugovni saldo ili nula, a ukupni zbrojevi razreda (2) i (9) moraju imati potrani saldo ili nula.

72

17.

ZAKLJUAK

Ovaj materijal koji je namijenjen studentima Osnova raunovodstva smjera Trgovinsko poslovanje daje kompletni obuhvat nastavne materije koje je predviena u nastavnom planu programu kolegija. Nakon kratkog uvodnog dijela u kojem su dane definicije osnovnih raunovodstvenih pojmova te temeljnih financijskih izvjetaja. Na jednostavan nain se daje kratak prikaz pravila knjienja, a nakon toga u narednim poglavljima obrauju se raunovodstvene promjene od osnivanja poduzea do utvrivanja financijskog rezultata. U posebnom dijelu je prikazan i zakonski okvir poslovanja poduzea u okviru sustavu Poreza na dodanu vrijednost. Ovaj web materijal uz teoretski dio sadri praktine primjere koji bi trebali omoguiti studentima uspjeno savladavanje nastavnog programa iz kolegija Osnove raunovodstva strunog studija Trgovinskog poslovanja.

73

LITERATURA
1. Belak, V., Profesionalno raunovodstvo, Deloitte, 2006., Zagreb 2. Skupina autora, Raunovodstvo poduzetnika, RRIF 2012., Zagreb 3. Domazet, T., Meunarodni standardi financijskog izvjeivanja, Deloitte 2006., Zagreb 4. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09, 22/12, 136/12) 5. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 149/09, 89/11, 29/12, 64/12, 146/12) 6. Zakon o porezu na dobit, (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12) 7. Pravilnik o porezu dobit (NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 61/12, 146/12) 8. Zakon o trgovakim drutvima, (NN br. 111/93, 34/99, 52/00 - Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09 i 152/11- proieni tekst, 111/12) 9. Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 153/02, 22/11- Odluka USRH NN 26/00)

74