HPV (HUMANI PAPILOMAVIRUS)

Grupa: Kone i spolne bolesti Ostali nazivi: Humani papilomavirus, iljati kondilomi Posjetite virtualni centar: Spolno prenosive bolesti

HPV-infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papilomavirus - HPV.

Tko obolijeva? Kako se HPV prenosi? to uzrokuje HPV? Dijagnostika HPV-a Genitalne bradavice (iljati kondilomi) Lijeenje (uklanjanje) kondiloma Promjene na vratu maternice Lijeenje promjena na vratu maternice

Tko obolijeva?
Smatra se da 60% ena tijekom generativne dobi biva zaraeno jednim ili vie od stotinjak poznatih tipova virusa, dok je prevalencija u mukoj populaciji nia i sama prisutnost virusa tee dokaziva. Prevalencija zaraze HPV -om u mlaim dobnim skupinama (18-25 g.) iznosi oko 60%, a samo 4-6% tih ena imat e patoloki papa-nalaz, to se tumai prolaznom prirodom HPV-infekcije, jer e 70 % tih ena u sljedeih 12 mjeseci eliminirati virus, a nakon 24 mjeseca samo jo 9% ena bite pozitivno na virus.

Kako se HPV prenosi?

Virus se iri direktnim kontaktom sa zaraenom koom i sluznicama. Pri tome nije neophodno da postoji oteenje istih, no ono svakako pogoduje infekciji, jer virus lake dospijeva do bazalnih slojeva epitela. Genitalni HPV moe inficirati i sluznicu gornjeg dijela dinog sustava, spojnicu oka, no osnovni rezervoar za sve te viruse je definitivno sluznica i koa genitalnog trakta oba spola, pa je HPVinfekcija najee posljedica spolnog kontakta sa zaraenom osobom. HPV je pronaen i kod djevica, tako da za njego prijenos nije neophodno potreban spolni odnos u uem smislu obzirom da se virus nalazi i u koi anogenitalne regije. Prosjeno vrijeme od izloenosti virusu do nastanka promjene iznosi 3 mjeseca, no vrlo je promjenjivo i moe trajati od nekoliko tjedana do nekoli ko godina, to najvie ovisi o individualnom imunolokom statusu. Smatra se da je mogua i genitalno-oralni prijenos, obzirom da su pronaeni niskorizini i visokorizini tipovi u promjenama u usnoj upljini Prijenos s majke na dijete kroz placentu nije opisan. Genit alni kondilomi opisani su i u djece.

to uzrokuje HPV?
Danas je poznato vie od 70 genotipova papilomavirusa. Svi papilomavirusi pokazuju sklonost epitelu koe i mukoznog tkiva tvorei tumore epitela. Virusi HPV spolnog i zavrnog dijela probavnog sustava obino se dijele na one visokog (16,18,25,56) srednjeg (31, 33, 35, 51, 52, 58) i niskog (6, 11, 42, 43, 44) rizika obzirom na histopatoloke promjene s kojima su povezani. Oteenje epitel a visokog stupnja osobito rak vrata maternice povezana su s infekcijom tzv. "visokorizinih" papilomavirusim a HPV-16 i HPV-18. Molekularnim metodama dokazana je prisutnost razliitih tipova HPV-a iz grupe visokog rizika u 99,7% karcinoma vrata maternice, pa se ti virusi danas opravdano smatraju primarnim faktorom rizika u nastanku tog karcinoma. Genitalne bradav ice ili iljati kondilomi uzrokovane su tipovima HPV-a 6, 11,16,18,33 i 35. Prenose se spolnim putem.

Dijagnostika HPV-a
Dokazivanje prisutnosti HPV-a obuhvaa kliniki (ginekoloki ili uroloki) pregled, citoloki ili histoloki pregled kao i koritenje m etoda molekularne biologije. HPV se dokazuje uzimanjem obriska vrata maternice odnosno uzimanje obriska mokrane cijevi kod mukarc a. Uzima se etkicom ili tapiem obloenim vatom. Kolposkopija je metoda kojom se pod povealom promatra vrat maternice kako bi se uoile promjene.

Genitalne bradavice (iljati kondilomi)

Bradavice su mekani, vlani, ruiasti ili sivi polipi koji postupno rastu i esto vise na peteljci, esto su u nakupinama poput cvjetae. U mukaraca se najee nalaze ispod prepucija oko korone glansa ili u otvoru mokrane cijevi. Mogu se nalaziti i na samom tijelu penisa. U ena smjeteni su na vulvi, stijeni rodnice, vratu maternice i meici. Kod homoseksulaca najee su smjeteni u perianalno j regiji i otvoru zadnjeg crijeva. Njihov rast je nepredvidiv, ali neka stanja kao to je trudnoa, imunosupresivna terapija, pogoduju rastu kondiloma kao i njihovu umnoavanju.

Lijeenje (uklanjanje) kondiloma

Nijedan do sada poznati oblik lijeenja nije zadovoljavajui, jer se kondilomi uvijek iznov a javljaju. Kondilomi se mogu uklonit elektrokauterizacijom ("spaljivanjem"), laserom, krioterapijom, ili pak kirurki ekscizijom. Lokalna aplikacija raznih lijeko va (antimikotici, kaustici, induktori interferona i sam interferon-alfa) upotrebljavaju se u lijeenju, ali zahtijevaju tjedne i mjesece upornosti i rijetko daju trajnije rezultate. Cirkumcizija (obrezivanje) moe sprijeiti pojavu kondiloma kod mukarca ako su oni smjeteni na podruju prepucija.

Promjene na vratu maternice

Procjenjuje se da najmanje 80-100% djevojaka u dobi izmeu 18-25 godina dolazi pri spolnom kontaktu u dodir s ovim virusom, dok svega oko 30% djevojaka razvija simptome infekcije Veina ena s pozitivnim HPV-testom nee dobiti genitalne bradavice ili cervikalnu displaziju (CIN), dok se kod drugih ena HPV-infekcija povezuje s nastankom raka vrata maternice. Znanstvena istraivanja pokazuju da

kronini stres mijenja dotok krvi u vrat maternice i utjee na luenje njegovih lijezda, to upuuje na organsku vezu izmeu stresa i promjena u ovom dijelu tijela. Slabljenje imunolokog sustava uslijed kroninog emocionalnog ili drugog stresa, loe prehrane, uivanja alkohola i puenja, moe biti razlogom promjena u imunolokom odgovoru, koje mogu potaknuti aktivnost virusa. Razvoju raka cerviksa prethode promjene koje se histoloki stupnjuju od lagane do teke displazije, a mogu se sa dobrom osjetljivou prepoznati i u paparazmazima Te se promjene danas obuhvaaju kraticom CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), a stupnjuju se u 3 stadija prema jaini promjena. CIN1 pretpostavlja blagu displaziju, CIN2 srednje teku, a CIN3 teku displaziju ili ak karcinom in situ. Sve se t e promjene znae da se patoloke promjene nalaze unutar samog ploastog epitela i ne prolaze bazalnu membranu. Tonost citologije u otkrivanju tih promjena to je vea to je stadij lezije vei CIN1, CIN2 i CIN3 ne predstavljaju razliite promjene na vratu maternice, ve vie razliite stupnjeve iste bolest, tako da moete imati u papa-testu i stanice koje odgovaraju za CIN1 i stanice koje odgovaraju za CIN2.

Lijeenje promjena na vratu maternice

Istraivanja pokazuju da se ak 50 - 80% blagih poremeaja u papa-testu uz pozitivan nalaz HPV vraa na normalu bez lijeenja. Ponekada se, meutim, brzo pogoravaju. Iz istog razloga, kod nalaza HPV-infekcije vrata maternice najvaniji savjet je redovita papakontrola. Ponavljani nalaz displazija uz HPV-infekciju indikacija je za proirenu kolposkopiju s identifikacijom promjena. Po potrebi se provodi histoloka dijagnostika (uzimanje komadia tkiva vrata maternice - biopsija), a ovisno o rezultatima na raspolaganju za daljnje lijeenje su kirurke metode konizacije (laser, klasina konizacija,), kojima se odstranjuje nezdravo tkivo vrata maternice ( u obliku konusa pa otuda i ime zahvata - konizacija), zajedno s virusom. Kod niih stupnjeva displazije opisani su izvanredni rezultati lijeenja niskim dozama prirodnog interferona, s uspjehom terapije od 80-100%. Glavni cilj lokalnog lijeenja inteferonom je spreavanje ugradnje HPV-a u genom jo nezaraenih stanica koje izgrauju sluznice rodnice i vrata maternice. Lijeenje je individualno po preporuci ginekologa.