Skripta - Antiki brodolomi i plovidbene rute na istonoj obali Jadrana

Doc. dr. sc. Mato Ilki

Sadraj Uvod ...................................................................................................................... 1 Openito ................................................................................................................ 2 O amforama ........................................................................................................... 4 Antiki brodolomi istonog Jadrana ..................................................................... 6 Istra ..................................................................................................................... 6 Kvarner ............................................................................................................... 8 Zadarsko podruje .............................................................................................. 9 ibensko podruje ............................................................................................ 14 Splitsko i dubrovako podruje........................................................................ 18 Rekonstrukcija antike plovidbene rute na istonom Jadranu ............................ 20 Zakljuak ............................................................................................................. 22

Uvod
Razvoj trgovine u razdoblju antike je doivio do tada nevieni procvat, a podruje Mediterana je bilo u sreditu tog procvata. Svaka civilizacija koja je drala do sebe je imala razvijenu trgovinu, tako je bilo i s grkom, fenikom i rimskom civilizacijom koje su ostavile najvei trag na antikom tritu kao najrazvijenije civilizacije tog doba. esta metoda trgovine u antici je bila putem brodova. Tako je stvorena ogromna mrea pomorskih puteva po Mediteranu koja se protezala od hispanskog poluotoka pa sve do zemlje Feniana. Ulogu u svemu tome je imala istona obala Jadrana takoer. Plovidbena ruta na istonoj jadranskoj obali se protezala od antike Savudrije Silbio pa sve do antikog Epidauruma, dananjeg Cavtata. Moda ova ruta nije bila toliko znaajna kao ostale rute na Mediteranu, ali je ona imala veliku ulogu u formiranju istone Jadranske obale i svih naroda koji su ivjeli na tom prostoru. Plovidbene rute istonog Jadrana su pomogle u razvitku trgovine te su povezali istoni Jadran s ostatkom antikog Mediterana.

Openito
Plovidbene rute na istonoj jadranskoj obali doivljavaju svoj vrhunac za vrijeme najveeg uspona rimske civilizacije. Intenzitet plovidbe najvei je za vrijeme kasne Republike i ranog Carstva, iako istona jadranska obala tada nije bila kompletno osvojena (Slika 2.). Bez obzira na to, plovidba istonim Jadranom je tekla iz dana u dan. Tipini trgovaki brodovi koji su plovili istonim Jadranom su bili napravljeni od drveta, najee s jednim jedrom. Veina brodova je bila sastavljena pomou drvenih utora jer su za gradnju brodova namjeravali koristiti to manje kovina. Svaka kovina pod morem je bila osuena na koroziju. Brodovi su koristili drvena vesla kao pogon, ali u veini sluajeva su ona sluila za skretanje broda to znai da je dobar vjetar imao presudnu vanost na Jadranu. Antiki brodolomi su vaan faktor za rekonstrukciju antikih plovidbenih ruta i bez njih bi to bio vrlo teak pothvat. Na svu sreu takvih brodoloma ima mnogo na podruju istonog Jadrana, iako nisu svi istraeni. Takoer je na mnogim podvodnim nalazitima posvjedoeno postojanje ivanih brodova, odnosno slavnih liburniskih Serilia. Za skladitenje raznih proizvoda koritene su amfore, keramike posude trbuastog oblika s izduenim vratom i dvije drke. Amfore su bile najei oblik skladitenja prijevozne robe pa se zato i nazivaju transportne amfore. Osim toga, amfore su i najei nalaz kad govorimo o podvodnim arheolokim istraivanjima. Kontekst tereta jednog trgovakog broda u podvodnoj arheologiji moe biti vrlo vaan jer na temelju tereta se moe zakljuiti odakle je brod krenuo, gdje se zaustavljao i gdje je potonuo, odnosno koje mu je konano odredite. Kad govorimo o ranim danima podvodne arheologije u Hrvatskoj, valja spomenuti Dasena Vrsalovia, brakog arheologa, prvoga koji je pisao o podvodnoj batini i o njezinom ouvanju. Zato je prozvan pionirem, odnosno ocem podvodne arheologije u Hrvatskoj. Istona jadranska obala je openito bogata podvodnim arheolokim nalazima svih vrsta, bilo da se radi o brodolomima, sidritima, lukim instalacijama, potopljenim naseljima ili o pojedinanim nalazima. To je rezultat mnogih imbenika, prvenstveno poveanjem morske razine za 2 metra u posljednjih 2000 godina to je rezultiralo potapljanjem mnogih objekata na obali. Najei uzrok brodoloma je olujno vrijeme i jak vjetar koji na Jadranu moe biti i smrtonosan. Brojni grebeni i hridi kojima Jadran obiluje takoer su razlog mnogih brodoloma, kao to su oni na grebenima kod otoka Silbe. Svrha podvodnih arheolokih istraivanja nije samo rekognosciranje i lociranje podvodnih nalaza, ve i njihova dokumentacija te zatita i konzervacija. Zatita podvodne arheoloke batine je uvijek bila i uvijek e biti teka. To je zato to su mnogi podvodni lokaliteti opljakani ili samo ekaju da budu opljakani. Zato je Dasen Vrsalovi pisao i
2

zahtjevao da se podvodna arheoloka batina mora to prije zatititi jer ona u istom rangu kao i ona na kopnu. Tako je i nastala svijest o podvodnoj arheolokoj batini.

Slika 1. - Tipini trgovaki brod iz vremena kasne Republike/ranog Carstva.

Slika 2. - Grafikon koji prikazuje vremenski intenzitet brodoloma; najvie brodoloma potjee iz vremena kasne Republike i ranog Carstva (0.-nulta godina).

O amforama
Amfore su keramike posude, najee trbuastog oblika s dugim vratom i dvije ruke. Amfore iz rimskog doba su takoer imale iljak na dnu radi boljeg skladitenja i samog koritenja. One potjeu s Bliskog Istoka i tada su bile poznatije kao Kanaanski vrevi, a njihovo prisustvo je zabiljeeno jo u bronanom dobu. Te su keramike posude jako podsjeaju na one tipine amfore iz rimskog doba i vrlo su sline. Ipak, nisu Rimljani bili ti koji su ih uinili popularnima. Bili su to prije svega Feniani i Grci, koji su svojom kolonizacijom Mediterana proirili ideju o amforama kao osnovno sredstvo za transport robe. Kako je vrijeme prolazilo, tako su se i oblici amfora mijenjali, tako da je danas poznato mnogo razliitih tipova amfora. Tipologijom amfora su se bavili arheolozi Heinrich Dressel i Nino Lamboglia po kojima se i dan danas razni tipovi amfora nazivaju. Podmorje istonog Jadrana je krcato amforama, dapae one su najei podmorski arheoloki nalaz. U amforama su se najee prevozile tekuine kao to su vino i maslinovo ulje, ali osim toga su se prevozile mnoge druge stvari kao to su: riblji umaci, suho voe i povre, usoljena riba. Osim prehrambenih proizvoda u amforama su se takoer skladitile sirovine, cijenjeni metali, poluproizvodi i slino. U amforama se zapravo moglo skladititi bilo to, naravno bilo to to je moglo stati u nju. Najvanija stvar koju su amfore uvale je pitka voda, koja je posadi broda bila od velike vanosti, bolje rei ivotne. Osim za transport, amfore su koristile i za neke druge stvari, tada govorimo o njihovoj sekundarnoj uporabi. Amfore kao podvodni nalaz mogu biti vrlo vane, pogotovo ako su naene uz brodolom jer se na temelju njezine tipologije moe napraviti kvalitetna datacija same amfore i naravno brodoloma. Najei tip amfora iz podmorja istonog Jadrana je tip Lamboglia 2, koji je karakteristian za 2. i 1. st. pr. Kr., odnosno kasnu Republiku i rano Carstvo (Slika 4. i 5.).*
Slika 3. - Nain slaganja amfora.

Slika 4. - Amfora tipa Lamboglia 2.

Slika 5. - Amfore tipa Lamboglia 2; brodolom kod Vlake Male.

* - Osim amfora Lamboglia 2, na podruju istonog Jadrana su takoer poznate amfore s ravnim dnom, (amfore tipa FORLIMPOPOLI), sjevernoafrike i grke amfore.

Antiki brodolomi istonog Jadrana

Istra Put antikih brodoloma na istonoj obali Jadrana je najbolje zapoeti od sjevera, odnosno istarskog poluotoka. Kao i svako drugo podruje na Jadranu, Istra je bogata podvodnom arheolokom batinom, od brodoloma do sitnih nalaza. Prije dolaska Rimljana, istarski poluotok je bilo glavno podruje plemena Histra, teoretski sve do rijeke Rae od koje su nadalje ivjeli Liburni. Rimljani su uspostavili vlast u regiji 177. g. pr. Kr., ali pravi rimski utjecaj je zapoeo mnogo kasnije kada je Istra ukljuena u desetu regiju Venetia et Histria. Istra je u cijelom rimskom svijetu bila poznata kao zemlja dobrog vina i ulja, to je sasvim dovoljno da ona bude dio vane plovidbene rute na Jadranu. Osim toga u Istri su postojale dvije rimske kolonije, Parentium i Pola. Prva prava podvodna arheoloka istraivanja na podruju Istre je zapoeo tefan Mlakar iz Arheolokog muzeja u Puli jo 1963. g. Bilo je to slavno istraivanje kod rta Savudrije ili bolje rei antiki Silbio, gdje je zabiljeeno postojanje antikog rimskog brodoloma iz 1. st. pr. Kr. To je ujedno bilo i prvo podmorsko arheoloko istraivanje u Hrvatskoj. Osim brojnih nalaza amfora, pronaena je i olovna preka sidra. Da se amfore na Jadranu nisu samo uvozile dokazuju dva vana nalazita na zapadnoj obali Istre. To su Faana i Loron gdje su dokazana postojanja keramiarskih radionica, to znai da su se u rimskom dobu, a moda i ranije ondje proizvodile amfore i ostalo keramiko posue. Antikih brodoloma u Istri ima mnogo, ali najvie ih je koncentrirano na podruju june Istre oko Pule i Medulina (Slika 6.). Moemo takoer spomenuti brojne antike vile i ljetnikovce koji su rasprostranjeni diljem istarske obale, a jedna takva je lociranja na Brijunima u uvali Verige (Slika 7.). Jo jedna vila se nalazi na poluotoku Viuli u medulinskom zaljevu. To je podruje takoer vano kao nalazite brojnih rimskih brodoloma i amfora. Podvodna arheoloka istraivanja u Istri nisu stala i jo se uvijek vode diljem Istre. Ulogu u istraivanju istarskog poluotoka su takoer imali zadarski arheolozi pod vodstvom Zdenka Brusia i Smiljana Gluevia koji su dali svoj doprinos u mnogim istraivanjima. Iz svega ovoga se moe zakljuiti da je Istra bila vaan dio plovidbenih ruta, ali i vana regija u rimskome svijetu uope.

Slika 6. - Karta june Istre s antikim podmorskim lokalitetima.

Slika 7. - Ostaci rimske vile u uvali Verige na Brijunima.

Kvarner Nakon Istre i antike Pole, put je iao prema dananjem Kvarneru i kvarnerskim otocima i dalje prema Dalmaciji. Taj je put mogao ii u dva smjera. Vanjska ruta je ila uz otoke kao to su Loinj, Ilovik i Silba, dok je druga unutranja ruta vjerojatno ila prema antikoj Seniji, dananjem Senju pa onda prema Iaderu i Dalmaciji. Jo prije Rimljana na ovom su prostoru ivjeli Japodi i Liburni, poznatiji kao neustraivi pomorci na istonom Jadranu. Kad govorimo o rekonstrukciji plovidbene rute na podruju Kvarnera logino je zakljuiti da je najbri i najkrai put prema jugu bio upravo onaj vanjski uz otoke, ali postoji vjerojatnost da su brodovi plovili prema unutranjosti Kvarnera i to prema antikom Senju-Senia, vanom rimskom uporitu na Kvarneru. To dokazuje brojna arheoloka batina ispod i iznad morske povrine. Najranija podvodna arheoloka rekognosciranja i istraivanja su realizirana Mateji iz pod vodstvom Radmile povijesnog
Slika 8. - Apoksiomen.

Pomorskog i

muzeja u Rijeci. Jedan od poznatijih nalaza je onaj kod otoka Ilovika gdje je pronaen antiki brodolom s ogromnim teretom amfora. To je ujedno i prvo podvodno nalazite na kojemu je koriteno metalno mreite radi potreba lakeg istraivanja. Osim Ilovika, valja spomenuti i brodolome kod rta Glavine na otoku Rabu, zatim kod otoia Galuna i kod rta Pernata na Cresu. Ipak vjerojatno najpoznatiji nalaz s Kvarnera je onaj koji je sluajno otkrio belgijski ronilac Ren Wouters 1996. g. kod otoia Vele Orjule blizu Loinja. Bio je to savreno ouvani bronani kip mladog atlete za kojega se kasnije ispostavilo da je rije o uvenom Apoksiomenu (Slika 8.). Statua je nakon ienja i konzervavije doivjela veliku slavu te se danas smatra jednim od najvanijih podvodnih pronalaska na Jadranu. Iako je u plovidbi na Jadranu esto bio zaobilaen, Kvarner nije manje vano podruje kad govorimo o antikom razdoblju koje je ostavilo velik trag na ovom podruju.

Zadarsko podruje S Kvarnera se selimo na zadarsko podruje, odnosno podruje sjeverne Dalmacije koje je izrazito bogato podvodnom batinom. Prije smo rekli da su podruja Istre i Kvarnera bila vrlo aktivna u rimskom razdoblju to se tie antike plovidbe i openitog ivota, ali je za razliku od njih zadarsko podruje jo vie aktivnije. Na ovom podruju su takoer ivjeli Liburni, vjeti pomorci koji su radili posebne brodove. Ti su brodovi bili izraeni bez ijednog metalnog komada, iskljuivo od drveta povezani konopom i drvenim klinovima. Takva vrsta broda se naziva ivani brod ili Serilia, a u upotrebi su bili vie od 1000 godina. Razlog tome je dobra geograska pozicija, ali i prisustvo antikog Iadera i mnogih naselja. Iako je Iader bio kolonija rimskih graana, tona lokacija antike rimske luke je jo uvijek nepoznata, a pretpostavlja se da se nalazi negdje na podruju Kolovara. Istraivanje ovog podruja su vodili Arheoloki muzej iz Zadra i odjel za Arhelogiju Sveuilita u Zadru, a brojna istraivanja se i dan danas vode. Onaj koji je zapoeo s podvodnim istraivanjima na ovom podruju je profesor Zdenko Brusi, vrsni arheolog i ronilac. Neto poznatija luka se nalazi nedaleko od Zadra, a to je ona u Zatonu. Antika luka u Zatonu je zapravo bila luka antike Aenone, dananjeg Nina, takoer vanog rimskog uporita u sjevernoj Dalmaciji. U Zatonu su pronaena dva liburnska brodoloma iz 2. st. pr. Kr. i gomila artefakata, kao to su: knidska keramika, staklene boce, lucerne, geme, novac, nakit, drveni ealj i jo mnogo toga, sve naravno iz rimskog razdoblja. Kao poseban nalaz moemo izdvojiti drveni koloturnik koji je unato velikoj starosti i utjecaju mora, savreno ouvan (Slika 10.). Vrlo vanu skupinu podvodnih lokaliteta predstavljaju otoci sjevernog Jadrana. Neki od tih otoka su: Molat, Kamenjak, Premuda i Silba. Otok Silba je jedan od poznatijih lokaliteta gdje su u uvali Pocukmarak pronaeni antiki sarkofazi iz 4. st. po. Kr. koji najvjerojatnije potleu s otoka Braa (Slika 9.). Neki su dobro ouvani dok su neki u komadima, ali je saasvim sigurno da oni nisu izvorno baeni na taj poloaj, ve su u kasnijim vremenima dislocirani te su posluili kao graevinski materijal za izgradnju malenog gata u ve spomenutoj uvali Pocukmarak gdje se navodno nalazio izvor pitke vode. Na otoku Premudi su naene mnoge amfore koje su iznimno rijetke na Jadranu, ali i na Mediteranu, naalost taj je lokalitet kao i mnogi na Jadranu opljakan. Niz vrlo vanih lokaliteta se nalaze na Grebenima kod otoka Silbe gdje su pronaeni ostaci kremenog orua iz prapovijesti, kao i mnogo ostataka amfora tipa Lamboglia 2 i jedno rimsko eljezno sidro. Na Grebenima kod otoka Silbe je pronaen antiki brodolom koji je istraio Smiljan Gluevi iz Arheolokog muzeja u Zadru. Brod je bio dugaak oko 20 m, od brodske konstrukcije je sauvano oko 50 drvenih rebara te je
9

pronaeno mnogo amfora najvie onih tipa Dressel 2-4. Kod mjesta Brgulje na otoku Molatu je pronaen brodolom s teretom graevinskog materijala koji se sastojao od tegula i imbreksa, tipinog materijala za izradu krovova u antikom razdoblju (Slika 12.). Osim ovoga, ovakvih brodoloma je pronaeno nekoliko na irem zadarskom podruju.

Slika 10. - Drveni koloturnik iz Zatona. Slika 9. - Antiki sarkofazi s otoka Silbe.

Slika 11. - Amfora tipa Dressel 2-4, kakve se naene na Grebenima kod otoka Silbe. Slika 12. - Ostaci tegula i imbreksa s brodoloma kod Brgulja na otoku Molatu.

10

Nedaleko od Zadra se nalaze dva vrlo zanimljiva lokaliteta, a to su Ljuba i Rtina. Ljuba se nalazi u Ljubakom zaljevu, dok je Rtina smjetena u uvali Plemii. U okolici Ljupa se nalaze mnoge liburnske gradine, od kojih je najpoznatija gradina Venac, dok se nedaleko od Rtine nalaze ostaci bizantske, a moda i templarske utvrde. Ovi lokaliteti su dokaz da su mnogi narodi u prolosti koristili ovaj teren za izgradnju naselja i drugih objekata zbog dobrog stratekog poloaja i prirodnih sklonita. Vrlo zanimljiv nalaz predstavljaju novii, a naeno ih je mnogo na podruju sjeverno od Zadra. Najzanimljiviji novac je zasigurno novac sjeverne Afrike koji je vjerojatno dospjeo ovdje zbog trgovine. To je prije svega novac Kartage, Numidije i Egipta, a te vrste novca su inae prava rijetkost na istonom Jadranu. Od ostalih nalaza moemo izdvojiti rimski carski novac, inkuzni novac Metaponta te novac ilirskog vladara Baleja, koji je jako vaan jer da se on nije kovao mi danas ne bismo znali da je Balej uope postojao. Nedaleko od Rtine u uvali Plemii je pronaen veliki sloj rimske keramike koji takoer sadri odbane kart tegule i te tegule s natpisom. Sve ovo nasluuje da bi ovdje negdje trebala postojati keramiarska radionica. Zanimljiva je tegula s natpisom MVTTIEN, to je moda ime vlasnika radionice ili same radionice (Slika 13.). U uvali Plemii je takoer dokazano postojanje dva antika gata za brodove. Naeno je i mnogo ulomaka amfora s ravnim dnom te ostaci rimskog paljevinskog groba s lucernama. U podnoju takoer postoje mnogi podvodni arheoloki nalazi koji dokazuju da je plovidba mogla tei i uz Velebit. Takav lokalitet je Sv. Trojica, koji je inae slabo istraen, ali je naeno mnogo ostataka amfora tipa Lamboglia 2 pa se najvjerojatnije radi o antikom brodolomu. Takoer su pronaeni novci Kartage, Numidije i Hispanije, to je izravan dokaz duge plovidbe i trgovine na Mediteranu. Otok Maun, koji se nalazi uz otok Pag takoer ima veliki arheoloki potencijal, ali je naalost slabo istraen. Slino je sa Sv. Trojicom, vjerojatno se radi o jo jednom brodolomu jer je pronaeno mnogo ostataka amfora, od kojih su najzanimljivije one scrolikog oblika. Vjerojatno najzanimljivije i arheoloki najbogatije podruje sjevernog Jadrana predstavlja otok Pag. Najvee rimsko naselje na otoku Pagu se nalazilo na podruju dananje Caske, a zvalo se Cissa. U podmorju Caske je pronaena velika arheoloka graa, a od toga moemo izdvojiti antiki ivani brod iz rimskog doba te cjelovito drveno sidro, takoer iz rimskog doba kao jedinstveni nalaz na Mediteranu (Slika 15. i 18.). Istono od Paga u zaljevu Vlaka Mala je pronaen antii brodolom iz 1. st. pr. Kr. s ak 100 amfora tipa Lamboglia 2. Osim amfora, pronaene su olovne preke sidra, dubinomjer, rvanj za penicu te kuhinjsko posue. Nedaleko od Novalje, gdje se nalazila antika Navalia je takoer pronaeno mnogo arheolokog materijala, ali je ovaj put taj materijal datiran u kasno razdoblje Rimskog Carstva, odnosno kraj 3. i poetak 4. st. Radi se o novcu, fibulama i
11

keramici. Na samom jugu otoka Paga kod Smokvice je pronaeno mnogo numizmatike grae od koje moemo izdvojiti vrlo rijetke Aes Rude i novac grke kolonije Isse. Sve nam ovo pokazuje da je otok Pag imao veliku ulogu u razdoblju antike i da je bio odredite mnogih trgovaca. A svi ovi lokaliteti nam dokazuju da je plovidba na podruju sjeverne Dalmacije tekla i na putu Velebita i otoka, a ne samo na relaciji Istra-Loinj-Silba-Zadar.
Slika 13. - Tegula s natpism MVTTIEN iz uvale Plemii. Slika 14. - Novac Numidije, kakav je pronaen diljem sjeverne Dalmacije.

Slika 15. - Drveno sidro iz Caske. Slika 16. - Rekonstrukcije rimskog olovno-drvenog sidra.

12

Slika 17. - Amfore tipa Lamboglia 2; brodolom kod Vlake Male.

Slika 18. - ivani brod iz Caske.

13

ibensko podruje Osim zadarskog i podruje oko ibenika je izrazito bogato podvodnom batinom. Najvaniji lokaliteti su dakako Biograd i Pakotane, ali one se nalaze izmeu Zadra i ibenika pa kako smo zadarsko podruje ve odradili, ove emo lokalitete staviti pod ibensko podruje. Ve smo rekli da je plovidba prema jugu tekla uz otvoreno more, ali i uz obalu, odnosno zadarski i pamanski kanal. Pamanski kanal je predstavljao vrlo vaan prometni pravac na istonom Jadranu, gdje su se nalazile brojne antike luke. Prvu koju emo spomenuti je rimska luka na poloaju Boana, nedaleko od Biograda na Moru. Na poloaju Boana su pronaeni ostaci kua sa zidovima i podnim grijanjem-Hipokaust, a vjerojatno se radi o Villi Rustici. Vrlo zanimljiva je in-situ ouvana rimska riva, stara oko 2000 godina i dugaka oko 50 m, ali je danas potopljena zbog izdizanja morske razine (Slika 19.). Sam kulturni sloj je debeo oko jednog metra. Arheolokih nalaza ima na bacanje, izdvojit emo neke: ostaci skulpture boga Libera, ulomak staklene posude s reljefom kria, korintska keramika, nakit, kotano posue, lucerne, afrika keramika, egejska kuhinjska keramika, drveni koloturnik, pojasna kopa te tegule s natpisom PANSIANA iz 1. st. pr. Kr./po. Kr (Slika 20.). Sama antika luka se sastojala od dva lukobrana u obliku slova "L" koji su bili okomiti s obalom, a vjerjuje se da je sama luka bila aktivna moda i do 4. st. Sljedei vrlo vaan lokalitet jesu Pakotane, koje se nalaze juno od Biograda. Podruje Pakotana je sigurno najpoznatije podvodno nalazite u Hrvatskoj jer je tamo dokazano postojanje rimske luke, rimskog brodoloma i solane, a vjeruje se da je postojalo i neolitiko naselje. Ostaci rimske luke se nalaze na podruju Janica, a sama luka je vjerojatno bila u u funkciji prva dva stoljea nakon Krista. Na poziciji dananje moderne luke se nalaze ostaci solane, dok je nedaleko od moderne luke lociran rimski brodolom. Kao i na zadarskom podruju i ovdje su u istraivanju sudjelovali zadarski arheolozi, ovaj put u suradnji s lokalnim strunjakom Markom Metrovom, a u samim istraivanjima su sudjelovali francuski i grki arheolozi. Na podruju Pakotana je pronaeno mnogo artefakata, kao to su: lucerne, drvena brodska oprema, olovna amfora, novci, tegule, Terra Sigilata i jo mnogo toga. Kad govorimo o antikoj luci iz Pakotana, veliku nepoznanicu predstavlja to to tako velika luka nema svoje gradsko sredite pa se stoga pretpostavlja da je ova luka zapravo bila luka antike Asserije, koja se nalazi nedaleko od Pakotana. Otoci irje i Zlarin nedaleko od ibenika su takoer poznati po podvodnoj arheolokoj batini. Kod otoia Guteranski kod irja je pronaen antiki brodolom s amforama i kuhinjskim posuem iz 2. st.; dok je na kod Rta Plavac na Zlarinu tako er pronaen brodolom s amforama, Terra Sigilatom i ostalim nalazima.
14

Slika 19. - Vidljiva rimska riva, na poloaju Boana.

Slika 20. - Izbor nalaza iz Boana (Prvi red s lijeva na desno: ostaci skulpture boga Libera, preica u obliku gljive, afrika keramika. Drugi red s lijeva na desno: Tegula s natpisom PANSIANA, lucerna, drveni koloturnik.

Slika 21. - Ekipa s Boana.

15

Slika 22. - Pakotane i podvodna nalazita.

Slika 23. - Brodolom kod Pakotana.

16

Slika 24. - Lucerna iz Pakotana.

Slika 25. - Terra Sigilata s rta Plavca.

17

Splitsko i dubrovako podruje Put antike plovidbe emo zavriti s junom Dalmacijom gdje su se nalazila vana rimska sredita, kao to su Salona, Narona i Epidaurum, sve rimske kolonije. Prvo emo spomenuti Rt Ploe, koji se nalazi tono na pola puta od ibenika do Trogira, ali za sada emo ga smatrati da pripada splitskom podruju iako je to sada najmanje vano. Kod rta Ploe se nalazilo antiko svetite za pomorce, odnosno Diomedovo svetite. To je svetite osnovano vjerojatno u 4. ili 3. st. pr. Kr. i bilo je u funkciji sve do 1. st. nakon Krista. Da se radi upravo o Diomedovom svetitu, koji je u antikom razdoblju bio zatitnik pomoraca, govore urezani natpisi na keramici koji spominju njegovo ime (Slika 26.). Pronaeno je mnogo arheoloke grae, najvie iz helenistikog i ranocarskog razdoblja. Najvie se istie keramika i numizmatiki nalazi iz Grke i sjeverne Afrike koji svjedoe o plovidbi mnogih naroda na istonom Jadranu. Te nalaze takoer moemo smatrati darovima za boga Diomeda. Sljedee vano nalazite je Resnik, gdje se nalaze ostaci naselja koji se mogu datirati od helenistikog do kasnoantikog razdoblja. Istraivanja su pokazala da se na podruju Resnika nalaze dvije luke, jedna iz helenistikog i jedna iz rimskog razdoblja. Kao posebne nalaze moemo izdvojiti kvalitetno helenistiko posue ukraeno reljefom (Slika 27.). Mnogi otoci na splitskom podruju su arheoloki bogati, pogotovo kada se radi o podvodnjoj arheologiji. Otok Bra je oduvijek bio poznat po svom uvenom brakom kamenu, a izgleda da je tako bilo i u antici. Kod mjesta Splitska na sjevernoj strani otoka se nalaze ostaci kamenoloma iz rimskog doba, kao i pristanite za brodove, odnosno distribuciju kamena. Kod mjesta Splitska su pod morem pronaeni kameni blokovi, koji su najvjerojatnije bili na putu za Split, a naeni su i djelomno obraeni sarkofazi. Sljedei je otok Hvar, uvena grka kolonija Pharos, ali i kasnije rimsko uporite. S Hvara su nam poznati nalazi pitosa iz predcarskog razdoblja, dok muzej u Starom Gradu krije mnoge nalaze, kao to su amfore iz sjeverne Afrike. Posebno je zanimljiva crkva Sv. Stjepana na ijem je zvoniku ugren antiki reljef s prikazom tipinog rimskog trgovakog broda (Slika 28.). Na Hvaru je dokazano postojanje Ville Rustice, dok je kod rta Izmetita pronaen brodolom s nalazima egejske kuhinjske keramike i velikih kamenih blokova. Na otoku Mljetu je takoer pronaen antiki brodolom, koji je u svom teretu imao vrlo rijetke amfore za prijevoz prehrambenih proizvoda. Zavrit emo s Cavtatom, antikim Epidaurom, iako se praktiki svaki mjesto u junoj Dalmaciji moe smatrati arheoloki potencijalnim. Brodolom kod Cavtata je karakteristian po svom teretu amfora i pitosa. I tako zavrava plovidbena ruta istonog Jadrana, od Savudrije do Cavtata.
18

Slika 26. - Urezani natpis Diomeda s rta Ploe.

Slika 27. - Helenistika keramika ukraena reljefom iz Resnika.

Slika 28. - Reljef s prikazom broda s crkve Sv. Stjepana.

Slika 29. - Kermiki vr i lucerne s otoka Mljeta.

19

Rekonstrukcija antike plovidbene rute na istonom Jadranu

Proli smo kroz mnoge lokalitete, naselja, gradove i otoke, proli smo mnoge brodolome, luke i razne objekte na obali. Sve nam to pokazuje kako je i gdje je tekla plovidba na istonoj Jadranskoj obali. Prvo emo postaviti pitanje zato se uope plovilo uz istonu, a ne zapadnu obalu Jadrana. Zapadna, odnosno talijanska obala je nerazvijena, odnosno nije razvedena kao naa obala. Nema puno prirodnih sklonita, sidrita, uvala i otoka, odnosno nema ih uope za razliku od nae obale. To su glavni razlozi zato se plovilo naom obalom, iako se i na suprotnoj strani ima tota za vidjeti. Istona jadranska obala je jedinstvena i specifina po visokoj razvedenosti s tisue otoka, uvala i zaljeva. Na toj su se obali u rimskom razdoblju smjetile mnoge kolonije i municipiji, koji su bili u sastavu rimske provincije Dalmatie. Ako krenemo od sjevera, ruta je tekla uz zapadnu obalu Istre, sve do Brijuna i Pole. Nakon Istre je plovila prema Kvarneru, prema otoku Loinju i Silbi, ali je sasvim mogue da je postojala ruta prema unutranjosti, odnosno prema Seniji. Nakon Kvarnera ruta je ila prema otoku Pagu i Iaderu, a mogla je ii i uz Velebit. O Iadera pa prema jugu, ruta je plovila uz pamanski kanal prema Murtetu i rtu Ploe. Dalje na jugu je ila do Salone pa je tekla uz otoke Bra, Hvar, Vis, Mljet i peljeki poluotok. Poljednja ruta je tekla uz obalu i ila je prema Epidaurumu. To su plovidbene rute istonog Jadrana u antikome razdoblju.

20

Slika 30. - Djelomina rekonstrukcija plovidbene rute na istonom Jadranu.

21

Zakljuak
to vie rei nakon ovog putovanja po istonoj obali Jadrana? Rimska civilizacija, ali i mnoge prije nje su ostavile ogroman trag koji se moe najbolje pratiti kroz spektar podvodnih otkria. Tu su naravno otkria i nalazi na kopnu, kojih ima puno, ali oni pod morem predstavljaju posebnu skupinu. Na temelju brojnih brodoloma, luka, sidrita i pojedinanih nalaza, moemo zakljuiti da je plovidba u rimskom razdoblju najizraenija i to u doba kasne Republike i Ranog Carstva. Rimljani su na istonoj obali Jadrana ostavili ogroman trag i taj se trag moe pratiti. Razvoj rimske Dalmacije se moe pratiti kroz prizmu podvodne arheoloke batine koja je izrazito bogata. Ne smijemo zaboraviti da svu tu batinu trebamo uvati jer ona spada u posebnu ugroenu vrstu kulturne batine. Ako je nastavimo istraivati i tititi kako treba onda emo svi jednoga dana biti ponosni to imamo toliku kulturnu batinu, o kojoj druge zemlje mogu samo sanjati.

22

Neka koritena literatura: I.Radi-Rossi - ivani brod u uvali Caski na otoku Pagu-Rezultati istraivake kampanje 2011., Histria Antiqua, 21, 2012. Radi-Rossi - Uvod u podvodnu arheologiju (Skripta) N. Cambi - Bronani kip istaa strigila iz mora kod otoia Vele Orjule blizu Loinja, Archaelogia Adriatica, 1, 2007. M. Ilki - Prilog poznavanju rimske luke na poloaju Boana nedaleko od Biograda na Moru, Histria Antiqua, 21, 2012. L. Beki, M. Ilki, Z. Brusi, M. Metrov, M. Parica - Nova podvodna arheoloka istraivanja u Pakotanima kod Zadra, Potopljena batina, 1, 2011. S. Gluevi - Antiki brodolom na Grebenima kod otoka Silbe, Zadar, 2004. I. Koncani-Uha - Poluotok uronjen u more, Pula, 2008. Tabula Peutingeriana Google Earth Prezentacije profesora Ilkia

elim svima puno sree i uspjeha na ispitima, trebat e nam. Nemojte sluajno da Vam padne na pamet mene okrivljavati ako padnete ispit.

Marin

23