MIGRENA

Grupa: Bolesti ivanog sustava Drugi naziv: Hemikranija

Glavobolja je meu najuestalijim bolnim senzacijama u ovjeka. Smatra se da dvije treine puanstva bar jedanput godinje ima glavobolju. U najirem smislu pod glavoboljom podrazumijevamo bol lokaliziranu u podruju glave, lica i gornjeg dijela vrata.
Podjela glavobolja to je to migrena? Tko obolijeva? Koji su uzroci bolesti? Koji su simptomi? Koje e testove lijenik uiniti? Kako se lijei migrena? Terapija lijekovima

Podjela glavobolja
Iako postoji neizmjerno mnogo uzroka, a time i vrsta glavobolja, prema etiologiji i patolokom mehanizmu, te klinikoj slici; glavobolje dijelimo u etiri osnovne skupine: 1. 2. 3. Vaskularne glavobolje Tenzijske glavobolje Neuralgije

4. Simptomatske glavobolje Ovdje emo se zadrati samo na migreni, koja je ipak jedna od najeih oblika glavobolja, koje susreemo u svakodnevnom ivotu.

to je to migrena?
Migrena je funkcijska vaskularna paroksizmalna glavobolja koja se javlja periodino i obino zahvaa polovicu glave pa govorimo o hemikraniji. Bol je esto praena muninom, povraanjem i poremeajem vida. Prije napadaja esto se javlja aura. Aura je naziv za takozvani prodromalni znak ili predsignal prije pravog migrenskog napadaja, a moe trajati nekoliko minuta do najvie sat vremena. Najei oblici aure su: scintilirajui skotom (bljeskajua tokica u vidnom polju), jednostrani ispadi vidnog polja, jednostrani poremeaji osjeta ili motorike u ekstremitetima ili poremeaji govora. Obzirom na prisutnost aure, migrene dijelimo na: o Migrena bez aure (obina migrena, hemicrania simplex) o Migrena s aurom (klasina migrena) o Migrena s produenom aurom (migrena s komplikacijama)

Tko obolijeva?
Smatra se da od migrene pati 10% ukupne populacije, posebice osobe srednje ivotne dobi. ene pate od napadaja migene ee od mukaraca, u odnosu najmanje 3:2. Uestalost javljanja migrenskih napadaja vrlo je razliita i kadto se javljaju i do nekoli ko puta mjeseno, a u pojedinih bolesnika tek nekoliko puta tokom ivota.

Koji su uzroci bolesti?

Napadaji migrene esto su u svezi s mjesenicama, pa i menopauzom, a za vrijeme trudnoe javljaju se vrlo rijetko. Napadaji m ogu biti uzrokovani i drugim provokativnim imbenicima kao to su: psihiki stres, tjelesni napor, meteoroloki uvjeti i nagle prom jene vremena. U osoba koje su osjetljivije, konzumiranje odreene vrste hrane i namirnica, takoer moe provocirati napadaj: sir (zbog tira mina), okolada (zbog feniletilamina), konzervirana hrana (zbog nitrita i drugih konzervansa), alkohol, itd.

Koji su simptomi?
Klasinu migrenu esto prate prodromalni znaci (aura) najee unutar 24 sata prije napadaja. U prodromalnom stadiju nastaju promjene raspoloenja (depresija ili euforija) poremeaji koncentracije, nemir. Moe se javiti patoloka glad, posebice za slatkim. Nakon aure, koja u prosjeku traje 15 do 30 minuta, razvija se pulsirajua glavobolja, ali moe biti i tupa ili probadajua. U vie od 90% bolesnika bol je praena muninom i povraanjem. Velik broj bolesnika tui se na preosjetljivost oiju na svjetlost (fotofobija), a poneki ne podnose jake zvune ili mirisne podraaje. Pri kraju napadaja neki bolesnici izmokre veu koliinu mokrae (poliurija). Napadaj migrene obino traje nekoliko sati, ali u veini sluajeva zavrava unutar 24 sata.

Koje e testove lijenik uiniti?

Dijagnoza migrene prvenstveno se temelji na klinikom pregledu bolesnika uz iscrpnu i detalju anamnezu koja obuhvaa slijede a pitanja: o Kada glava boli? (trajno, povremeno, periodino,itd.) o Kako glava boli? (karakter i intenzitet boli) o Koji dio glave boli? (sprijeda, cijela glava ili polovica, itd.) o Koje su popratne pojave? (povraanje, preosjetljivost na svjetlo, buku, itd.)

Sva ta pitanja usmjeravaju lijenika da diferencira i iskljui ostale vrste glavobolja. Ostale metode i dij agnostika s nalazima (EEG, CT, RTG) nisu specifine za migrenu, stoga vie slue za diferencijalnu dijagnozu.

Kako se lijei migrena?

o o o o o
Terapija migrene podrazumijeva istodobnu primjenu vie terapeutskih metoda: Terapija lijekovima Promjena naina ivota i prehrane Suportivna psihoterapija, a ponekad i dubinska Eventualna primjena alternativnih metoda lijeenja (akupunktura).

Terapija lijekovima
Terapija lijekovima dvojakog je karaktera: Lijeenje akutnog napadaja migrene provodi se analgeticima (lijekovima za lijeenje boli kao to su acetilsalicilna kiselina i paracetamol) i specifinim lijekovima (ergot-alkaloidi i agonisti specifinih 5HT1-receptora). Veina migrenskih glavobolja reagira dobro na analgetike (acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol) no u veine bolesnika je peristaltika (kontrakcije crijeva kojom se potiskuje sadraj) smanjena, tako da lijekovi teko iz probave stiu u krv. Preporua se primjena lako topljivih lijekova ili lijekova u obliku eferveta (umee tablete). Ako ovi najei analgetici nisu uinkoviti mogu se primijeniti nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (antireumatic i). 5HT1-agonisti (npr. sumatriptan, zolmitriptan, naratriptan, rizatriptan) su lijekovi koji su unaprijedili lijeenje migrene . Oni se u pravilu primjenjuju u trenutku kad zapoinje migrenski napad, ili jo bolje za vrijeme aure. Pri primjeni ovih lijekova vaan je oprez u bolesnika koji boluju od ishemike bolesti srca (preboljeli infarkt ili angina pectoris), oteenja jetre, a lijek se ne preporua za vrijeme trudnoe i dojenja. Ove lijekove ne treba kombinirati s drugim lijekovima i ne bi se smjeli koristiti kao profilaktiko sredstvo u migreni. Tradicion alna terapija je ergotamin-tartarat, koji je antagonist serotonina (lijek koji nije registriran u Hrvatskoj). Ergotamin je najdjelotvorniji u prodromalnoj fazi (za vrijeme aure), a kada napad zapone djelotvornost je slabija. Dihidroergotamin, djelomini agonist i antagonist serotoninergikih receptora, registriran je u Hrvatskoj. Daje se u obliku aerosola, tableta, kapi i injekcija, ali samo u lijeenju migrena, a ne u profilaksi. Lijekovi za prevenciju napadaja migrene primjenjuju se ako su napadi migrene vrlo esti, obino 5-6 puta mjeseno i ee. Kod nas nema specifinih supstanci kao pizotifena ili metisergida. Veina se migrena moe relativno uspjeno zbrinuti beta -adrenergikim blokatorima. Uinkoviti su i tricikliki antidepresivi (amitriptilin). Moe se pokuati i s inhibitorima kalcijevih kanala ili valproatima.