1.

0 ALKOHOLI

Optaa formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina Alkoholi ((kasnolat. < arap. al-kuhl: antimon u prahu [za bojenje onih kapaka], potom proiena tvar) su organski spojevi koji sadre hidroksilnu (OH) skupinu vezanu za ugljikov atom, ako taj nije u sastavu aromatske jezgre; prema broju hidroksilnih skupina dijele se na jednovalentne, dvovalentne, trovalentne i vievalentne, a prema poloaju ugljikova atoma na koji je ta skupina vezana mogu biti primarni, sekundarni i tercijarni.

1.1 Osobine
Opta formula alkohola je R-OH, dakle hidroksilna skupina OH, vezana na alkan tj. lanac ugljikovodika. Slinu strukturu imaju karboksilne kiseline koje se dobivaju oksidacijom alkohola. Hidroksilna skupina (funkcijska skupina) se sastoji od jednog atoma vodika i jednog atoma kisika, prema tome je jednovalentna. Zato i lanac na koji se skupina vezuje mora biti jednovalentan. Tako e npr. saeta strukturna formula etanola biti CH3-CH2-OH. U homolognome nizu primarnih alkohola nii su lanovi, prva etiri, tekuine, srednji (do 11 ugljikovih atoma), uljaste tekuine, a vii su vrste tvari. Nii alkoholi mijeaju se s vodom, vii se u vodi uope ne otapaju. S kiselinama daju estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i organske kiseline.

1.2 Nomenklatura alkohola

Svi alkoholi u kemijskoj nomenklaturi imaju nastavak ol, tj. svi se alkoholi imenuju tako da se uz ime alkana doda nastavak -ol. Tako e npr. alkohol s tri ugljikova atoma biti propanol jer se uz ime alkana propana dodao ol od alkohola. Kao osnovna struktura odabere se najdulji lanac atoma ugljika na koji je vezana hidroksilna skupina. Poloaj hidroksilne skupine oznai se brojem ispred nastavka - ol. Za oznaku broja hidroksilnih skupina rabe se umnoni prefiksi neposredno ispred nastavka - ol.

1.3 Hemijska svojstva i dobivanje alkohola

Alkoholi imaju vrlo slinu strukturu kao voda. Vrelite etanola i vode vie je nego to odgovara njihovoj relativnoj molekulskoj masi. Neutralne tekuine, mogu reagovati s alkalijskim metalima, natrijem ili kalijem. U toj reakciji nastaju alkosidi. Reakcija alkohola s halogenovodinom kiselinom nastaju alkil-halogenidi. Alkoholi se s obzirom na poloaj OH skupine dijele na primarne, sekundarne i tercijarne alkohole. Primarni alkoholi su alkoholi kojima je -OH skupina vezana na primarni ugljikov atom, tj. onaj koji se u strukturi vee s jo jednim ugljikovim atomom. Oksidacijom primarnih alkohola dobit e se aldehidi, a sekundarnih ketoni. Najpoznatiji alkohol koji se koristi u medicini i piu je obini alkohol. Zato je on i najei alkohol dobivan industrijskim putem. Hemijska reakcija za dobivanje etanola je alkoholno vrenje (fermentacija). To je prirodni proces kojim se eer uz pomo djelovanja kvaevih gljivica (enzima koji djeluju kao katalizatori) pretvara u etanol i CO2. Ostali su vaniji alkoholi: metanol, propanol (propilni alkohol), pentanol (amilni alkohol) i trovalentni glicerol.

Metanol
Metanol (CH3-OH) je alkohol sa jednim ugljikovim atomom. Metanol je lako ispariva tekuina.

Etanol
Etanol (CH3-CH2-OH) je alkohol sa dva ugljikova atoma. Etanol je lako ispariva tekuina. Temperatura vrelita mu je 78 C.

Postoje i alkoholi s dvije ili vie hidroksilne skupine, kao npr. etandiol i propantriol. No njihova uobiajena i mnogo ea imena su glikol i glicerol. Glikol se upotrebljava kao antifriz, a glicerol u kozmetikim preparatima.

Glicerol

Strukturna formula glicerola

Glicerol (grki "glykys" to znai slatko; puno ime 1,2,3 propantriol (propan-1,2,3-triol)) spada pod triole jer sadri tri hidroksilne skupine. Glicerol se u komercijalne svrhe proizvodi hidrolizom masti.

1.4 Vino i fermentacija

Vinogradi - redovi groa Vinogadarstvo je grana poljoprivrede koja postoji od davnina, a kultura proizvodnje vina odrala se stoljeima. Proces proizvodnje vina je sljedei: Ubrano groe iz vinograda se prvo gazi tako da se iscijedi sok a kasnije se ljuska dijeli od tekuine (Ljuska se moe iskoristiti za pravljenje rakije ili sl.). Tekuina - "mot" (koja je veim postotkom eer) se ostavlja u bavama gdje na odreenoj temperaturi uz djelovanje kvaevih gljivica fermentira (dogaa se alkoholno vrenje ili fermentacija). Tako se eer pretvara u alkohol i tekuina postaje vino. Napomena: Nekoliko tjedana prije procesa traje period karence. U tom se periodu groe ne smije prskati otrovima jer bi na taj nain dospjeli u vino.

2.0 ALDEHIDI
Aldehidi (krat, od lat. Alcoholus dehydrogenatus: dehidrogenirani alkohol), organski spojevi s jednovalentnom skupinom CHO (aldehidna skupina). Kad je otopljen u vodi, postojati preteno u obliku hidrata. Nii aldehidi redovito su bezbojne tekuine karakteristina mirisa; plinovit je samo formaldehid (HCHO), najjednostavniji aldehid, dok su vii aldehidi vrsti. Nastaju opreznom oksidacijom primarnih alkohola (npr. formaldehid nastaje iz metanola, acetaldehid (CH3CHO), iz etanola), a daljnjom oksidacijom prelaze u karboksilne kiseline (npr. mravlju kiselinu, octenu kiselinu itd.) i djeluju kao redukcijska sredstva, a ketoni ne. Podlijeu nekim karakteristinim adicijskim i kondenzacijskim reakcijama, pa se upotrebljavaju kao polazne tvari u mnogim sintezama. Stvaraju adicijske spojeve, npr. s cijanovodinom kiselinom daju cijanhidrine, s alkoholima acetale. U kondenzacijskim reakcijama stvaraju oksime, hidrazone i semikarbazone. Aldehidi s vie od est ugljikovih atoma imaju ugodan miris. Neki vii aldehidni sastojci su eterina ulja i slue u industriji parfema, npr. aromatski aldehid vanilin. Aledehidi se lako polimeriziraju pa slue za dobivanje formaldehidnih smola (i polimernih materijala). Dokazuju Tolensovim i Fellingovim reagensom, a ketoni ne. Reakcija aldehida s Tolfensovim reagensom je primjer reakcije srebrnog ogledala (proizvodnja zrcala). Zbog postojanja karboksilne skupine mogue su reakcijske adicije:

Reakcije s alkoholima:

-nastaju acetali i ketali,

Reakcije s mjeovitim metalnim hidridima:

-nastaju kastati i alkoholi,

Reakcije s organometalnim spojevima:

-Grinjarovi reagensi u kojima nastaju sloeniji alkoholi. Aldolna reacija, kao posebna reakcija je mogua na ugljiku koji se nalazi u () poloaju (prvi susjedni C atomi) dolazi do stvaranja aldola.

3.0 KETONI
Ketoni su organski spojevi koji imaju za funkcionalnu skupinu karbonilnu skupinu gdje je atom ugljika vezan s atomom kisika dvostrukom kovalentnom vezom. Na karbonilnu skupinu su vezane dvije ugljikovodine skupine. Ketoni nastaju oksidacijom sekudarnih alkohola. Npr., iz butan-2-ola oksidacijom nastaje butan-2-on odnosno keton. Ketoni u svom nazivu imaju zavretak na -on, odnosno, imenu osnovnog ugljikovodika se doda nastavak -on.

4.0 ALDEHIDI I KETONI - "KARBONILI"

Aldehidi i ketoni su organski spojevi s karbonilnom skupinom. Naziv "karbonil" je zajedniki naziv za aldehide i ketone jer su ovi spojevi kemijski vrlo slini. Aldehidi najee nastaju oksidacijom primarnih alkohola, dok ketoni oksidacijom sekundarnih.

ALDEHID: Opa formula:

KETON: Opa formula:

Ugljik i kisik su povezani dvostrukom kovalentnom vezom Nomenklatura: nastavak -al Predstavnici: metanal, etanal

Ugljik i kisik su vezani dvostrukom kovalentnom vezom Nomenklatura: nastavak -on Predstavnici: propan-2-on ili dimetilketon

4.1 Nomenklatura aldehida i ketona

ALDEHIDI: Opa formula aldehida je: R oznaava neogranien broj C atoma, to znai da umjesto njega moe biti jos 5, 7, 9 C atoma koji onda tvore lanac na ijem je kraju ovaj C atom sa slike koji ima dvostruku vezu s O i jednostruku s H. Ime aldehida je dobija tako da se imenu temeljnog ugljikovodika stavi nastavak -AL. Ako imamo kao temeljni ugljiko vodik propan koji izgleda ovako:

kad na njega dodamo karbonilnu skupinu dobijemo propanal:

Kod aldehida i ketona nemamo problema oko numeracije kao to smo do sada imali jer karbonilna skupina uvijek mora biti na zadnjim C atomu i od nje uvijek krecemo. Na primjer kod butanala (slika) nema butan - 1 -al nego samo butanal tako je kod bilo kojeg drugog aldehida, pentanala, heksanala, heptanala, ....

to se tie "privjesaka" oni se imenuju kao i prije, prvo izbrojite C atome u glavnom lancu, onda odredite brojeve pazei da krenete od karbonilne skupine, ona mora biti broj 1. Na primjer imamo 2,2 - dimetilbutanal. Izbrojimo 4 C atoma, zakljucimo da se radi o butanalu, zatim ih numeriramo tako da je C atom iz karbonilne skupine na prvom mjestu, zatim pogledamo na kojem su broju privjesci, pazimo jer su u ovom slucaju 2 privjeska na istom C atomu, sto znaci da ce naziv ukljucivati prefiks DI, vidimo da se radi o dva metila, na kraju damo naziv 2,2 - dimetilbutanal.

Ako je u zadatku karbilna skupina prikazana kao privjesak onda se ona imenuje kao karbaldehid. Na primjer ako je karbilna skupina kao privjsak na benzenskom prstenu (slika) onda se taj spoj naziva benzenkarbaldehid, tako je kod bilo kojeg spoja gdje je karbilna skupina privjsak. Pazite, u nekim spojevima treba naglasiti na kojem je C atomu privjesak.

Karakteristicni aldehidi su metanal (slika 1) i etanal (slika 2). Njihovi trivijalni nazivi su formaldehid (metanal) i acetaldehid (etanal)

Sl.2

SL.1

KETONI: Opta formula ketona je:

Ova dva R kao i kod aldehida oznaavaju neogranicen broj C atoma odnosno lanac C atoma koji se protee lijevo i desno od C atoma kojeg vidite na slici. C atom na slici nipoto ne moe biti na kraju lanca jer onda to nebi bio keton. Ime ketona se dobija tako da se na lanac osnovnog ugljikovodika doda nastavak -ON. Poloaj karbonilne skupine se oznaava brojm. Na slici je prikazan pentan-3-on. Uzmemo ime osnovnog ugljikovodika to je u ovom sluaju pentan i na njega dodamo broj na kojem se nalazi karbonilna skupina i nastavak -ON. Drugi nain davanja imena ketonu je slian onom kod etera. C atom na koji je vezan O tretiramo kao centar lanca, sve lijevo i desno tretiramo kao privjeske. U ovom konkretnom sluaju vidimo da i s lijeve i s desne strane imamo etil, znai naziv e biti DIETILKETON. Prefiks di je zbog toga to se s obje strane nalaze etili. U aluaju da s jedne strane imate recimo metil a s druge etil onda prvo stavljate onaj koji prvi po abecedi, npr. etil-metil-keton. to se tie "privjesaka" oni se imenuju kao i prije, prvo izbrojite C atome u glavnom lancu, onda numerirate C atome tako da karbonilna skupina bude na to manjem broju. A kasnije date ime tako da privjeske poredate po abecedi.U ovom sluaju imamo pet C atoma u glavnom lancu, karbonilna skupina se nalazi na treem C atomu i u ovom sluaju je svejedno s koje strane kreemo brojati jer e karbonilna skupina uvijek biti na treem C atomu. Zbog privjesaka kreemo s lijeva. Imamo dva metila na drugom C atomu. Damo ime: 2,2dimetilpentan-3-on nemojte zaboraviti prefiks di na metilu jer imate dva metila na istom C atomu. Drugi nain davanja imena ketonu je slian onom kod etera.

4.2 Dobivanje aldehida i ketona

ALDEHIDI: Aldehidi se dobijaju oksidacijom primarnih, a ketoni oksidacijom sekundarnih alkohola, uz oksidacijska sredstva kao to su KMnO4, K2Cr2O7, CrO3 I O3 u kiselim uvjetima najee uz H2SO4.

Dobijanje aldehida oksidacijom primarnog alkohola. Propan-1-ol je uz pomo KMnO4 oksidirao u propanal s H2 ali reakcija tu ne staje jer se propanal dalje oksidira do karboksilne kiseline.

KETONI: Oksidacijom sekundarnog alkohola dobivamo KETON:

Dobijanje ketona oksidacijom sekundarnog alkohola. Oksidacijom butan-2-ola nastaju butan-2-on i vodik. Nema daljnje reakcije kao kod aldehida.

Tercijarni alkoholi se NE MOGU oksidirat!! OZONOLIZA je reakcija alkena s O3: Za primjer emo uzeti propen koji cemo spojiti s O3. Kod alkena dolazi do pucanja dvostruke veze i molekula O3 ulazi u strukturu propena. Potom uz pomo cinka (Zn) dolazi do nastajanja dva aldehida u ovom sluaju etanala(acetalaldehida)-1. spoj i metanala(formaldehida)-2.spoj

ADICIJA VODE NA ALKINE (KETONENOLNATAUTOMERIJA): Adicijom vode na alkine mogu se dobiti i aldehidi i ketoni, sve ovisi o tome koji alkin uzmemo. Uzmemo li alkin kojemu je trostruka veza na krajnjim C atomima onda dobijamo aldehid.

Uzmemo li alkin kojemu je trostruka veza negdje unutar lanca, odnosno nije na krajnjim C atomima dobijamo keton.

4.3 Reakcije aldehida i ketona

1. REDUKCIJA: Redukcijom aldehida uz pomo LiAlH4 ili NaBH4 dobijaju se PRIMARNI ALKOHOLI, a redukcijom ketona dobijaju se SEKUNDARNI ALKOHOLI ALDEHIDI:

KETONI:

2. REAKCIJA S ALKOHOLIMA:
Spajanjem alkohola s aldehidima dobiju se POLUACETALI i ACETALI, dok spajanjem ketona s alkoholima dobiju se POLUKETALI i KETALI.

ALDEHIDI:
Za primjer emo uzeti PROPANAL i METANOL. Spajanjem jedne molekule propanala s jednom molekulom metanola dobije se se POLUACETAL (slika 1). Dvostruka veza izmedu C atoma i kisika na aldehidu puca. H koji je na aldehidu izdvojen se pie uz C atom. H iz metanola se veze na kisik iz aldehida i dobijamo OH skupinu. ono sto je preostalo iz metanola, CH3O, se veze direktno na C atom u aldehidu tako da se kisik iz CH3O veze na C atom aldehida na kojem vec imamo OH skupinu. Dobiveni spoj se zove 1-metoksipropan-1-ol.

KETONI: Za primjer emo uzeti BUT-2-ON i ETANOL. Spajanjem jedne molekule but-2-ona s jednom molekulom etanola dobije se POLUKETAL (slika 1). Dvostruka veza izmeu glavnog C atoma i kisika u ketonu puca. Na kisik u ketonu se veze H iz CH3CH2OH (etanola) i tvori OH skupinu. Preostali dio etanola CH3CH2O se veze na glavni C atom u ketonu kao to se vidi na slici. Dobiveni spoj se zove 2-etoksibutan-2-ol.

4. REAKCIJA S VODOM (HIDRATACIJA):

Hidratacijom aldehida dobiju se PRIMARNI ALKOHOLI, a hidratacijom ketona SEKUNDARNI ALKOHOLI. ALDEHIDI: Za primjer emo uzeti propanal i vodu. Spajanjem jedne molekule PROPANALA s jednom molekulom VODE dobije se PRIMARNI ALKOHOL. Dvostruka veza izmeu glavnog C atoma i kisika u propanalu puca, a na kisik u propanalu se vee H iz vode. OH skupina iz vode se vee na slobodnu vezu u C atomu. Dobiveni alkohol se zove propan-1,1-diol

KETONI: Za primjer emu uzeti pent-2-on i vodu. Spajanjem jedne molekule PENT-2-ONA s jednom molekulom VODE dobije se SEKUNDARNI ALKOHOL. Dvostruka veza izmeu glavnog C atoma i kisika u ketonu puca. Na kisik iz ketona se vee H iz vode, a na slobodnu vezu u ketonu se vee OH skupina. Dobiveni spoj se zove pentan-2,2-diol.

5. REAKCIJA S CIJANOVIDINOM KISELINOM: Spajanjem aldehida i ketona s cijanovodinom kiselinom(HCN) dobiju se NITRILI. ALDEHIDI: Za primjer emo uzeti PROPANAL i HCN. Dvostruka veza izmeu kisika i glavnog C atoma u aldehidu puca. Na kisik iz aldehida se veze H iz cijanovodine kiseline. Prostali dio cijanovodine kiseline CN se vee direktno na glavni C atom u aldehidu i tvori NITRILNU SKUPINU. Dobiveni spoj se zove 2-hidroksibutanonitril.

KETONI: Za primjer emo uzeti PENT-2-ON i HCN. Dvostruka veza izmeu glavnog C atoma i kisika u ketonu puca. Na kiski iz ketona se vee H iz HCN. Preostali dio HCN vee se direktno na glavni C atom u ketonu i tvori NITRILNU SKUPINU kao i kod aldehida. Dobiveni spoj se zove 2-etil-2-hidroksibutanonitril.