Graevni materijali

GRAEVNI MATERIJALI BUDUNOSTI

1 Uvod Razvoj novih tehnologija i novih znanstvenih spoznaja omoguilo je proizvodnju i upotrebu novih materijala koji se upotrebljavaju u graditeljstvu. Prolo stoljee bilo je obiljeeno velikom ekspanzijom sintetskih materijala. Meutim, problemi koji su se pojavili, vezani uz gomilanje otpada i nemogunost recikliranja kao i zagaenje okolia, u dananje vrijeme u prvi plan stavlja upotrebu prirodnih materijala to nije samo trend nego i nuna potreba ako se eli zatititi i ouvati okoli. U sve veim nastojanjima da se zadovolje potrebe suvremenog ovjeka, znanstvenici svoja istraivanja usmjeravaju istraivanjima novih materijala, s osobitim naglaskom na praenje prirodnih procesa. Za pripremu graevnih materijala potrebna je energija te ako se u obzir uzme injenica da se svakodnevno troi 82 milijuna barela nafte, a samo jedan posto od svjetske energije dobiva se upotrebom obnovljivih izvora energije, logino je postaviti pitanje o postizanju energijske uinkovitosti ve u proizvodnji graevnih materijala. Isto tako godinje se proizvodi 70 milijuna tona staklenikih plinova koji nastaju u procesima prerade i proizvodnje, a koji nesumnjivo utjeu okoli i na budunost ovjeanstva. Pojam zdravog stanovanja koji je danas esto u upotrebi ukljuuje sve vie upotrebu prirodnih materijala kojima smo okrueni, a koji mogu pridonijeti poboljanju okolinih uvjeta, u okruenju u kojem neposredno ivimo i u cijelom ekolokom ciklusu. 2 Gradnja prirodnim materijalima Naini gradnje i materijali upotrijebljeni za izgradnju piramida nisu ni do danas u potpunosti razjanjeni, ali piramide su i dalje fascinantne graevine koje su ostale odrive, s obzirom na ljudsko i klimatsko djelovanje. Za gradnju Keopsove piramide (izgraene u razdoblju od 2620. pr. Kr. - 2500. pr. Kr.) rabljeni su blokovi prirodnih materijala, granita i vapnenaca. Prirodni zeoliti, hidratizirani alumosilikati nastali nakon vulkanskih aktivnosti kod odreenih uvjeta, takoer su materijali koji su bili rabljeni kao lagani graevni kamen za gradnju prije 2000 godina zbog njihove dostupnosti u prirodi, a i zbog njihovih iznimnih svojstava. Tek u 19. sto-

Slika 2.

Dvorac Nuovo (Napulj, Italija) izgraen od blokova zeolitnog tufa

ljeu, razvojem tehnologija, dokazana su mnoga svojstva prirodnih zeolita i mogunosti njihove primjene u izgradnji. Neka od tih svojstava bila su niska gustoa, visoka poroznost, homogenost i ekonomska isplativost upotrebe za blokove zgrada. Blokovi od habazita i filipsita rabljeni su jo u rimsko doba za gradnju na podruju Italije, a prema dosadanjim istraivanjima postoje saznanja da je cijeli grad Napulj izgraen od blokova zeolitnih tufova ije nalazite je u njegovoj okolici. 1009

Slika 1. Keopsova piramida (Egipat)

GRAEVINAR 63 (2011) 11

Graevni materijali Brojne katedrale i javne zgrade u srednjoj Europi takoer su izgraene od zeolitnih tufova. Danas se u Meksiku jo uvijek upotrebljavaju blokovi klinoptilolitnog tufa za izgradnju javnih zgrada, a u Italiji zeolitni tufovi se rabi za izradu cigli i posebnih mortova s ciljem poboljanja njihovih svojstava (poroznost, izolacijska svojstva, otpornost na utjecaje iz okolia i dr.) [1]. Na slici 3. prikazano je nalazite zeolitnog tufa (Italija) i izrada zeolitnih ciglica.

Slika 4. Kvantifikacija udjela kalcijevog hidroksida u odnosu na poveanje prirodnog zeolita-klinoptilolita (pucolana) [3]

Slika 3. Izrada cigli od zeolitnog tufa

U Hrvatskoj postoji nalazite prirodnih zeolita u okolici Krapine (D. Jesenje), koje je bilo eksploatirano prije 10 godina za potrebe poljoprivredne industrije. Danas vie nije u funkciji iako se prema istraivanjima na tom podruju nalazi oko 3,5 milijuna tona eksploatacijskih rezervi zeolitnog tufa. 3 Prirodni zeoliti u graevnim materijalima i njihov utjecaj na okoli Jo od drevnih Rimljana postoje zapisi koji govore da je zeolitni tuf bio vrlo vaan graevni materijal kao i dodatak materijalima za poboljanje njihovih svojstava. Dodaci materijalima nazvani su pucolani, a samo ime pucolan dobiven je prema nalazitu zelitnog tufa Napolitano Giallo u blizini grada Pozzuoli (Italija). Europskom normom (EN 197-1) definirana je doputena koliina pucolana u cementima, a zeoliti kao alumosilikatni materijali mogu se dodavati u cemente kao pucolani u masenom udjelu do 55 posto [2]. 1010

Dodatkom fino mljevenih prirodnih zeolita (pucolana) u cement i kontakta s vodom kod sobne temperature dolazi do reakcije pucolana s topljivim Ca(OH)2 pri emu se formiraju spojevi kalcijevog silikahidrata i kalcijevog alumohidrata koji su odgovorni za poveanje tvrdoe dobivenog materijala. Reakcije vezanja Ca(OH)2 nazivaju se pucolanske reakcije (1-3): C3S + H C-S-H + CH CH + S + H C-S-H (kalcij-silikahidrat) CH + A + H C-A-H (kalcij alumohidrat) gdje su: C3S = alit (3CaOSiO2); CH = Ca (OH)2; S = SiO2; A = Al2O3; H = H2O) Provedena istraivanja utjecaja razliitih koliina prirodnog zeolita klinoptilolita (pucolana) na koliinu kalcijevog hidroksida kvantificirana su uz upotrebu kalorimetrijskih, rendgenskih i termikih metoda. Poveanjem udjela pucolana u cementu dolazi do smanjenja koliine kalcijevog hidroksida za oko 25 posto u odnosu na cement bez pucolana (slika 4). (1) (2) (3)

Pri hidrataciji alita i belita osloboeni Ca(OH)2 moe initi od 15 do 20 posto mase cementnog kamena [4]. Uz sulfatnu koroziju, gotovo sve vrste korozije betona nastaju reakcijom agresivnih tvari sa Ca(OH)2. Dodatkom 15 posto prirodnih zeolita u cemente dolazi do smanjenja sulfatne korozije, tako da se takva vrsta pucolan cementa moe rabiti u onim sluajevima gdje su materijali izloeni sulfatno agresivnom okoliu (cementne suspenzije, mase i betoni za specijalnu namjenu). Cementna industrija fokusirana je na odrivost pri emu se nastoji pronai ravnotea izmeu zatite okolia, socijalnog napretka i ekonomskog rasta. Pojam odrivosti u cementnoj industriji obuhvaa smanjenje emisije CO2, efikasniju upotrebu sirovina i mogunosti upotrebe recikliranih sirovina, a sve to s naglaskom na ouvanje zdravlja i sigurnosti ljudi. Kod proizvodnje cementa vrlo je vano pratiti energijske i ekoloke znaajke proizvodnje i utvrditi smjernice za razvoj buduih tehnologija koje e utjecati na smanjenje potronje energije i emisiju CO2 (tablica 1). Nakon procesa dobivanja aluminija i elika, proizvodnja cementa je energetski najintenzivniji proces [5]. GRAEVINAR 63 (2011) 11

Graevni materijali Tablica 1. Energijske i ekoloke znaajke u proizvodnji cementa ENERGIJSKE ZNAAJKE Smanjenje potronje energije koliina energije / t cementa ( u EU do 2030) 4 GJ > 25 % EKOLOKE ZNAAJKE Smanjenje emisije CO2 emisija CO2 ( u EU do 2030) 50 - 55 % (peenje vapnenca) 40 % (potronja goriva) do 10% (potronja elektrine energije) Dodatak zeolita kao i drugih pucolana ima trostruku ulogu u proizvodnji cementa: djelomina zamjena cementa prirodnim zeolitima za smanjenje toplina hidratacije poboljanje svojstava dobivenog materijala ekonomska uteda. O ekonomskoj isplativosti i utedi vie od milijun dolara dodatkom 25 posto prirodnog zeolitnog (klinoptilolitnog) tufa na ukupnu koliinu cementa postoje zapisi iz 1912. kad je u amerikom gradu Los Angelesu graen akvadukt. Ukupna uporaba cementa prema procjenama iznosi oko 2,6 milijuna tona godinje s tendencijom porasta > 20% staklo, drvo, itd.) poveanoj trajnosti, poboljanju mehanikih svojstava, ponovnoj upotrebe vode u procesima proizvodnje i upotreba zamjenskih materijala ili nusproizvoda nastalih u industrijskim procesima koji zadovoljavaju propisane norme i kvalitetu gotovog proizvoda [6]. 4 Iskustva iz prolosti i pogled u budunost nanotehnologija Razvoj nanotehnologije paralelno s razvojem nanoznanosti omoguuje istraivanja meterijala na nano razini, a sve s ciljem poboljanja svojstava materijala i njihove trajnosti, kao i utjecaje koji oni uzrokuju. Istraivanja prirodnih zeolitnih materijala i njihova primjena takoer pripadaju podruju nanoznanosti, a njihova je upotreba ve pokazala efikasne uinke na smanjenje energije u procesima pripreme i proizvodnje graevnih materijala. Upotreba tih materijala takoer povoljno utjee na zdravlje ljudi i zatitu okolia smanjenjem emisije staklenikih plinova. Prirodni zeolitni materijala istraivani su u mnogim podrujima pri emu je dokazana njihova efikasna primjena kod proiavanja voda, efikasnost u poljoprivrednoj industriji kao i mnogim drugim podrujima. Razvojem nanotehnologije u graditeljstvu istrauju se i proizvode novi materijali kao to su nanocementi i nanobetoni. Posljednjih 40 godina intenzivno se istrauju geopolimeri ija su svojstva daleko bolja od dosadanjeg portland-cementnog betona, a ukljuuju veu trajnost, kemijsku otpornost i otpornost na visoke temperature. Geopolimeri su sainjeni od dugakih lanaca molekula nastalih polimerizacijom silicija i aluminija u alkalijskim otopinama kod temperatura manjim od 100C i vrlo su slini po strukturi prirodnim zeolitnim materijalima. Promjene u projektiranju i graenju upotrebom novih zelenih materijala mogu, prema nekim istraivanjima, smanjiti godinju emisiju CO2 i 1011

u slijedeih nekoliko godina (slika 5.). Kada se uzme u obzir potronja cementa na godinu, to ini 5 do 7 posto svjetske, odnosno 3 posto europske emisije CO2. Prirodni zeoliti rabe se kao lagani agregati u betonu za poboljanje svojstava (gustoa, poroznost), izolacijski materijali i u mortovima koji imaju veliku tlanu snagu (50 MPa). Industrija betona suoena je s mnogim izazovima kao to su smanjenje potrebnih prirodnih izvora, smanjenje energije, vode i CO2. Daljnje strategije razvoja novih materijala trebale bi biti usmjerene prema sve veoj upotrebi otpadnih materijala koji se mogu reciklirati (beton, agregati, asfalt, opeka, metal,

Slika 5. Potronja cementa po stanovniku u ratdoblju od 1993.-2013.

GRAEVINAR 63 (2011) 11

Graevni materijali do 6 milijuna tona. Nain razmiljanja i izlazak iz okvira tradicijske proizvodnje graevnih materijala moglo bi pozitivno utjecati na okoline, ekonomske i zdravstvene efekte. Zbog toga su svjetska istraivanja usmjerena na inovacije u podruju graevnih materijala. Neke od tih inovacija su: Self healting betoni (dobivaju se pomou posebne bakterije koja ivi u ekstremnim uvjetima i u suhom betonu moe proizvoditi vapnenac) i Self cleaning betoni (uz odreene dodatke veu se estice duikovog oksida, pretvarajui ih u nitrate). Duikovi oksidi nastaju u industrijskim procesima i kao proizvod ispuni plinovi motornih vozila, a poznato je da su oni glavni zagaivai (uz ostale staklenike plinove) koji uzrokuju klimatske promjene (kisela kie, smanjenje ozonskog omotaa, itd.). Primjer razvoja novih tehnologije je dobivanje tzv. prozirnog betona (patentirao ga je maarski arhitekt Aron Losonczi 2001. godine) koji se sastoji od mjeavine optikih staklenih vlakana, drobljenog kamena, cementa i vode (slika 6.). Nedostatak primjene ovih materijala je visoka cijena dobivenog proizvoda [6]. i tehnologija u odnosu na druge industrije. No, upravo ta injenica otvara veliki prostor za brz tehnoloki napredak u tom podruju te poticanje industrije ekoloki odrivih graevnih materijala. 6 Zakljuak Odrivi razvoj postao je prioritet u svim podrujima, s osobitim naglaskom na ouvanja prirodnih resursa i smanjenje utjecaja na okoli, stvaranjem to manje otpadnih materijala, odnosno njihove ponovne uporabe. Upotreba prirodnih zeolitnih materijala u graevnom materijalu efikasno smanjuje tetno djelovanje nastalo utjecajima iz okolia. Primjenom nanotehnologija razvoj novih graevnih materijala omoguava poboljanje okolinih, ekonomskih i zdravstvenih aspekata, dajui doprinos ukupnoj kvaliteti ivljenja. Pitanje je samo da li smo spremni uiti na iskustvima iz prolosti kako bismo mogli imati bolji pogled u budunost. Karmen Margeta1; Anamarija Farka2 ;Zvonimir Glasnovi1
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Sveuilita u Zagrebu, 10000 Zagreb, Savska 16; 2 Institut za meunarodne odnose (IMO), 10000 Zagreb, Ulica Ljudevita Farkaa Vukotinovia 2
1

Slika 7. Ekoloki vodootporna opeka

Ekoloki vodootporna opeka (slika 7.) dobivena je primjenom novih tehnologija proizvodnje, uz preciznu obradu, upotrebom prirodnih zeolitnih materijala kao glavnih agregata. Dobiveni proizvodi, iako porozni, imaju veliku mehaniku vrstou i otpornost na habanje. Idealni su za primjenu u parkovima, na parkiralitima, povrinama u tvornicama, trgovima uz mogunost filtracije i do 80 posto prirodnih oborina. 5 Istraivanja i razvoj novih materijala U podruju graditeljstva ulau se vrlo malo sredstava od ukupne prodaje gotovih proizvoda za daljnja istraivanja i razvoj novih materijala

IZVORI
[1] Frederick A. Mumpton. La roca magica: Uses of natural zeolites in agriculture and industry, Proc. Natl. Acad. Sci. USA, Vol. 96, pp. 34633470, March 1999 [2] EN 197-1, 2000. http://www.rucem.ru/yabbfiles/Attachme nts/EN-197-1.pdf [3] Dipayan Jana. CLINOPTILOLITE A PROMISING POZZOLAN IN CONCRETE Construction Materials Consultants, Inc. &Applied Petrographic Services, Inc.Greensburg, PA USA [4] D.Vrkljan, M. Klanfar. Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina. Cement. RGN, lipanj 2010. http://rgn.hr/~mklanfar/nids_mklanfar/T EHNOLOGIJA_Cementne-sirovine.pdf [5]http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1887/13_p redavanje_odrzivost.pdf [6] Kreimir Popovi , Ruica Roskovi, Dubravka Bjegovi. Proizvodnja cementa i odrivi razvoj, Graevinar 55 (2003) 4, 201-206. [7] http://www.litracon.hu/

Slika 6. Nove tehnologije u graevinarstvu Prozirni beton

1012

GRAEVINAR 63 (2011) 11