Sie sind auf Seite 1von 7

UDK 726.6.004.69:550.

34

Primljeno 11. 7. 2000.

Zagreba#ka katedrala u potresu "880. i njezina dananja obnova


Draen Ani!i"
Klju!ne rije!i Zagreba!ka katedrala, potres, obnova, konstrukcija, mikrorajonizacija, gradivo, potresna otpornost D. Ani!i" Stru!ni rad

Zagreba!ka katedrala u potresu #880. i njezina dananja obnova


Prikazani su temeljni podaci o seizmi!nosti zagreba!koga podru!ja. Navedeni su izvorni podaci o ote"enjima zidanih zgrada u Zagrebu i na monumentalnoj zagreba!koj katedrali. Upozoreno je na nepostojanje seizmi!ke mikrorajonizacije Zagreba. Ocijenjeni su obnoviteljski radovi s kraja 19. stolje"a i dananje konstrukcijsko stanje katedrale. Predloeno je da se provedu istrani radovi poradi utvr#ivanja stanja gradiva te da se provjeri potresna otpornost ove vrijedne gra#evine. D. Ani!i" Professional paper

Key words Zagreb cathedral, earthquake, renovation, structure, microzoning, building material, seismic resistance Mots cls cathdorale de Zagreb, sisme, rnovation, construction cartes sismiques grande chelle, matriaux de construction, rsistance sismique

Zagreb cathedral in the #880 earthquake and its present day renovation
Principal data on the seismic activity in Zagreb area are presented. Original data on damage inflicted on masonry buildings in Zagreb and, in particular, on monumental Zagreb cathedral, are given. It is emphasized that the seismic microzoning has still not been made for the city of Zagreb. The rehabilitation activities undertaken in the late 19th century and current structural condition of the cathedral are analyzed. Additional investigations are proposed to determine the condition of building materials and to verify resistance of this valuable edifice to earthquake action. D. Ani!i" Ouvrage professionel

La cathdrale de Zagreb dans le sisme de #880 et sa rnovation actuelle


Larticle prsente les donnes essentielles de la sismicit de la rgion de Zagreb. On cite les indications dorigine sur les dgradations des maonneries Zagreb et de la cathdrale monumentale de Zagreb. On souligne labsence de cartes sismiques grande chelle de Zagreb. On value les travaux de rfection de la fin du 19e sicle et ltat de construction actuel de la cathdrale. Les travaux de reconnaissance sont proposs en vue de la dtermination de ltat des matriaux et de la vrification de la rsistance sismique de cet difice de grande valeur.

Schlsselworte: Kathedrale von Zagreb, Erdbeben, Erneuerung, Konstruktion, Mikrorayonisierung, Baustoff, seismische Widerstandsfhigkeit

D. Ani!i"

Fachbericht

Die Kathedrale von Zagreb im Erdbeben #880. und deren heutige Erneuerung
Dargestellt sind Grundangaben ber die Seismologie des Gebiets von Zagreb. Angefhrt sind Quellenangaben ber die Beschdigung von gemauerten Gebuden und der monumentalen Kathedrale von Zagreb. Es wird darauf hingewiesen dass fr Zagreb keine Mikrorayonisierung besteht. Die Erneuerungsarbeiten am Ende des 19. Jahrhunderts und der heutige konstruktive Zustand der Kathedrale werden beurteilt. Es wird vorgeschlagen Untersuchungsarbeiten durchzufhren um den Zustand der Baustoffe zu bestimmen und die seismische Widerstandsfhigkeit dieses wertvollen Gebudes zu berprfen.

Autor: Prof. dr. sc. Draen Ani!i", dipl. ing. gra$., redoviti #lan Akademije tehni#kih znanosti Hrvatske, Institut gra$evinarstva Hrvatske, Zagreb, Rakuina "

GRA!EVINAR 52 (2000) "", 655-66"

655

Zagreba!ka katedrala # Uvod Navrava se "20 godina od velikog zagreba#kog potresa (9.""."880). To je prilika da se prelistaju zapisi o tetama koje je prouzro#io taj, do danas najja#i, zagreba#ki potres, a posebno da se raspravi o dananjem stanju zagreba#ke katedrale i o njezinoj potresnoj otpornosti. Seizmi#ka aktivnost irega zagreba#kog podru#ja trajna je prirodna pojava koja se prou#ava ve% "20 godina pa je stru#njacima dobro poznata. Opaanja posljedica potresa su znatno starija, jer prvi zapis o potresu u Zagrebu potje#e iz godine "502. Instrumentalna registracija potresa zapo#ela je u Zagrebu "908. Potresno gra$evinarstvo kao posebna inenjerska disciplina ima u Hrvatskoj svoj po#etak u godini velikog zagreba#kog potresa. Ve% je Josip Torbar u djelu ["] iz "882. davao upute o potresno sigurnoj gradnji. Andrija Mohorovi#i% u#inio je to na svom predavanju odranom u Hrvatskom drutvu ininira i arhitekata u Zagrebu "909. tiskanom dvije godine kasnije [2]. Opirnije o Mohorovi#i%u kao osniva#u hrvatskog potresnog inenjerstva pisano je u [3]. Suvremeni pristup u ovom podru#ju zapo#inje u Hrvatskoj nakon katastrofalnog skopskog potresa ("963), od kada su na snazi suvremeni tehni#ki propisi za gra$enje u potresnim podru#jima. Zagreba#ka katedrala, najve%a hrvatska sakralna gra$evina i jedan od najvrijednijih spomenika hrvatske kulturne batine, stotinu godina nakon svoje velike obnove, nalazi se ve% desetak godina u novom obnoviteljskom procesu. Iako se u ovoj fazi obnavljaju ponajvie nekonstrukcijski gra$evni elementi, uskoro bi valjalo razmotriti i mogu%nosti konstrukcijske obnove njezina nosivog sustava. Svaka crkva, a posebno ona monumentalnih dimenzija, kakva je zagreba#ka katedrala, nesvakidanji je inenjerski problem i izazov. Stare su goti#ke crkve specifi#ne zidane gra$evine koje se u konstrukcijskom pogledu razlikuju od svih drugih. Njihove su la$e redovito nadsvo$ene svodovima i lukovima oslonjenim na vitke stupove. Vanjski su zidovi oslabljeni visokim uskim prozorima. Tornjevi sazidani uz crkvu unose u sklop nesimetriju masa i krutosti. Prostorna povezanost nosivih elemenata redovito je slaba. Iako je gradnja takvih gra$evina trajala decenijama, kvaliteta ugra$enog materijala obi#no je bila uvijek bolja od one u "obi#nih" zgrada. Ipak je s vremenom smanjena djelovanjem vlage, mraza ili agresivne atmosfere. Zagreba#ka katedrala u tom pogledu nije izuzetak. Na njezinu dananju otpornost utje#u sva ranija ote%enja, oslabljenja i pregradnje, kao i svi (s dananjeg stajalita) nestru#ni popravci kojima su ote%enja popravljana "kozmeti#kim" postupcima. Poznato je da je u potresu "880. g. katedrala bila ozbiljno ote%ena, a pojedini su se njezini dijelovi i sruili, o 656

D. Ani!i" #emu postoji dovoljno vjerodostojnih dokumenata. Popravci na#injeni nakon tog potresa mogli su samo djelomi#no poboljati stanje nosive konstrukcije u odnosu na prethodno stanje. Stoga je nosivi sustav katedrale podloan ote%enjima u potresu jednako toliko koliko i prije stotinu i dvadeset godina, ali vjerojatno i neto vie, to je posljedica starenja materijala, korozije metalnih dijelova, novih agresivnih utjecaja u atmosferi kojih nekada nije bilo, kao i novo dogra$enih vitkih i visokih tornjeva. 2 Seizmi!nost zagreba!koga podru!ja

2.1 Potresi od 1502-1880


Povijest potresa zabiljeenih u Zagrebu duga je pet stotina godina. U pisanim dokumentima postoje podaci o razornim potresima "502, "590, "699, "767. i "837. godine [4]. Idu%i razorni potres pogodio je Zagreb 9.""."880. u 7 sati 33 minute i 53 sekunde a imao je epicentar u Zagreba#koj gori. Prema Kipati%u [5] ovaj je potres opirno obra$en u tri djela: u radu J. Torbara tiskanom kao Akademijino (JAZU) izdanje u Zagrebu ["], u radu u Hantkena von Prudnika tiskanom u Budimpeti [6] i radu Whnera tiskanom u Be#u [7]. Na str. 80 svog djela navodi Kipati% ...iz cijelog ovog razmatranja vidimo da isto!nim krajem Zagreba!ke gore prolazi vrlo djelatna potresna pukotina. Pravac te pukotine ide po prilici od sjevera prema jugu. U geolokom pogledu ova je pukotina dosta zna!ajno obiljeena. Od Zlatara sjeverno imamo termalnu pukotinu iz koje istje!u Sutinske Toplice. Juno od Bistrice die se blizu ispod isto!nog tjemena Zagreba!ke gore otok eruptivnog kamenja (Hum), pa ako od Sutinskih Toplica povu!emo crtu preko Huma prema jugu, presje"i "emo isto!ni kraj Zagreba!ke gore izme#u Kaine i Morav!a. Do te crte ide blo Zagreba!ke gore ravnim pravcem od JZSI te se sastoji od starih kriljevaca (poglavito od kloritnih i amfibolnih kriljevaca) a od te crte na S-I se blo nepravilno previja i gubi..... Kasnijim istraivanjima utvr$eno je da je ovakvo Kipati%evo, ali i Whnerovo tuma#nje smjera pruanja rasjeda samo djelomi#no to#no. Detaljne opise teta na gra$evinama u Zagrebu i okolici to ih je na#inio potres daje Szabo [8]. U njegovoj su knjizi, na temelju podataka u tisku i drugih dokumenata, prikupljeni opseni podaci koji daju cjelovit dojam o tom potresu. Dio teksta opisuje i tete na katedrali, pa se stoga ovdje navodi gotovo u cjelini. Szabo na str. "3" svoje knjige pie: Od svih doga#aja koji su u to vrijeme djelovali na daljnji razvoj Zagreba najvaniji je svakako potres .... Moemo mirno kazati da je taj potres Zagrebu bar toliko koristio koliko mu je kodio. Zapo!eo je podzemnom tutnjavom, GRA!EVINAR 52 (2000) "", 655-66"

D. Ani!i" uslijedila su dva okomita udarca, nastalo je ondulatorno gibanje koje se je zavrilo nakon 10 sekunda vibriranjem. Pravac je potresa iao od sjevero-sjeveroistoka prema jugo-jugozapadu. Rezultati dvogodinjeg ispitivanja priop"eni su u "Izvje"u o zagreba!kom potresu", to ga je napisao Josip Torbar, a izdala 1882. Jugoslavenska akademija. Nepotrebno je navesti sve velike tete koje su za onaj mali Zagreb bile, dakako, teke, tek spominjem da je veoma ote"ena bila Markova crkva, koja se ba tada restaurirala, no za!udo, na zvoniku se nisu opaali nikakvi znakovi potresa. Znatno je stradala i crkva sv. Katarine, pa zgrada vojnog zapovjednitva, nekadanji jezuitski samostan, gdje se je odmah jedan dio morao do kraja poruiti, a tornji" prema Jezuitskom trgu odstraniti. Realka, konvikt, sveu!ilina zgrada (gornjogradska gimnazija), znatno su ote"eni. Popov turen sav se raspuknuo, spomenici se na grobljima pomicali, neki dijelovi iskrivili, a na nekadanjem portalu kojim se ulazilo do crkve sv. Ksavera okrenuo se kip Kristov na vrku za 45, lijeva je figura zba!ena, a desna je ostala na svom mjestu. Kadetska kola u Novoj vesi (danas vojni sud i zatvor) tako je bila ote"ena da se kola morala premjestiti u Karlovac, gdje je i ostala. Na Kaptolu je ote"eno mnogo kurija. Teko je stradala franjeva!ka crkva, kojoj su kasnije sruili zvonik, a veoma je jako bilo skrhano sjemenite. Kako je izgledalo u katedrali: sruio se loe gra#eni drugotni svod nad sanktuarom, spao je komad bolte u la#i i probio grob, a kako se ve" prije zapo!elo s restauracijom, izali su iz osi gornji nadogra#eni dijelovi tornji"a za stubite do sanktuara, dok su donji ostali netaknuti. ... U "Obzoru" od 15.11.1880. opisao je Ra!ki (koji je na pokrajnom oltaru za vrijeme potresa !itao misu) taj potres i svoje dojmove od onog !asa kad je zapo!eo strahotan zvidanj, pa lom svodova i mrak, pove"an prainom, tako da se vidjelo gibanje crkvenih zidova i stupova posve sablasno. Pretisak cjelovitog opisa Franje Ra#kog nalazi se u [9]. Na uglu Baka!eve i Vlake ulice stajala je prastara ubonica s kapelom sv. Florijana uz lijepu ku"u Pogorel!evu, a obje su morali poruiti pioniri koji su doli iz Ptuja. Vrlo je teko ote"ena Priesterova ku"a na uglu nekadanje ulice Marije Valerije (sada Prake) i Jela!i"eva trga, tako da se i ona morala zamijeniti novogradnjom. Teko je stradala Keglevi"eva ku"a na uglu Frankopanske ulice.... Izvrsno su se odrale najstarije ku"e na Gornjem gradu, gra#ene ve"im dijelom na starim gradskim zidovima; u stanu u Visokoj ulici, gdje je pisac ovih redova boravio, nije bilo ni najmanje pukotine u zidovima i svodovima. I novogradnje su srazmjerno vrlo dobro pretrpjele potres; naro!ito one zgrade na Zrinjskom trgu koje su tek pred kratko vrijeme bile dovrene: s Vranicanijeve pala!e i GRA!EVINAR 52 (2000) "", 655-66"

Zagreba!ka katedrala sudbene zgrade popadale su atike i ote"eni su ja!e gornji katovi, jednako i pri novogradnji Prve hrvatske tedionice u Dugoj ulici, dok je zgrada Jugoslavenske akademije, koja je ba dogra#ivana pretrpjela dosta tete. Centar potresa bio je kraj izme#u Kraljeva Vrha, Zeline i Kaine, gdje se potres najkatastrofalnije primijetio. Ubijen je odmah samo jedan !ovjek: litograf Stani", ubio ga je dimnjak kad se zaruio u Ka!i"evoj ulici. Nekoliko je ljudi u Zagrebu i okolici teko ranjeno, od njih je bankovni !inovnik Lavoslav Smetana doskora i umro. Gra#evna je teta procijenjena u sva tri dijela grada na 2.153.000 forinti, to je za ono doba veoma velika svota...... U to se doba snimilo mnotvo fotografskih snimaka, od kojih su negativi do danas intaktno sa!uvani, dok je vanjsko novinstvo donosilo sijaset krivih vijesti i jo jadnijih slika, narisanih ve"inom samo po krivim vijestima, tako da nemaju nikakove vrijednosti. ... Zagreb je tada imao 1500 ku"a za stanovanje, a sa svim drugim zgradama, gdje se moglo stanovati bilo je svega 1736 objekata za prebivanje. O tetama na katedrali pie Szabo neto dalje: U katedrali se sruio sasvim nevaljali svod nad svetitem, loa kasnija gradnja, koja bi se ionako morala sruiti. Sruila se u desnom pobo!nom brodu glavne la#e postrance kamena pre!ka, koja je probila !ak i grobnicu nekadanjeg koraliste Wiesnera. Rasklimao se toranj, naro!ito u gornjim partijama, a stubita to ih je kod svetita Boll ve" dogradio pomakla su se u osi. Nema sumnje, velike tete, ali ni ove nisu nikako opravdale tzv. restauratorski postupak. Taj se uglavnom sastojao iz novogradnje svoda u svetitu, poja!anju dvaju pilova, odstranjenja obiju slijepih empora i hodnika koji je dvor spajao s crkvom, odstranjenja dviju polukrunih kapela, novogradnje sakristije, dopune fijala, pregradnje pro!elja, izgradnje novog portala mjesto staroga Vinkovi"eva, to ga je Schmidt ostavio....Sagra#eno je novo pjevalite, u!injen novi izlaz, otvoreni dijelom zazidani prozori, unitene su sve grobnice.... Stari mramorni plo!nik izmijenjen je plo!icama od klinkera. Sve je staro poku"stvo izba!eno, izba!eni su i svi stari oltari (osim dvaju malih, koji su premjeteni na drugo mjesto). .... Ocjenu intenziteta zagreba#kog potresa dao je Cvijanovi% ["0] prema detaljnim opisima J. Torbara u njegovu Izvje%u ["]. Cvijanovi% komentira Torbarove opise: ...osim ruenja dimnjaka, mjestimi!no zabata i pregradnih zidova te spomenika i ukrasa na ku"ama, kao i mjestimi!nih ruenja pojedinih dijelova ku"a, ve"ih ruenja i razaranja nije bilo. Usporedimo li ovo s definicijom stupnja MCS skale vidjet "emo da ni u kom slu!aju ne moemo tim efektima pridijeliti ve"i stupanj od 8 MCS." U zaklju#ku istog rada navedeno je da je potres "880. g. zatresao grad Zagreb intenzitetom 8 i da intenzitet tog potresa u epicentru nije bio ve%i od 9 MCS skale. 657

Zagreba!ka katedrala

D. Ani!i" Iz navedenih se #injenica zaklju#uje da glavni grad Hrvatske, iako se nalazi u podru#ju razornih potresa na po#etku tre%eg tisu%lje%a jo uvijek nema valjanu seizmi#ku mikrorajonizaciju. Nepotrebno je isticati koliko nepostojanje takvog dokumenta doprinosi nepotrebnom rasipanju sredstava odnosno nesigurnosti pri projektiranju novih gradnja. Stoga bi studiju o seizmi#koj mikrorajonizaciji valjalo staviti u prioritetne gradske planove. 4 Geotehni!ki podaci u blizini katedrale Kako bi se ustanovili podaci o temeljnom tlu na lokaciji katedrale iz geotehni#kog katastra Grada Zagreba ["4] prikupljeni su izvjetaji o sondanim buenjima izvedenim posljednjih 45 godina na nekoliko lokacija najbliih katedrali. To su lokacije na kojima su se u tom vremenu gradile ili pripremale za gradnju nove zgrade. Sve se buotine nalaze u krugu polumjera 300 metara od katedrale, ali su sve smjetene na razini nioj od katedrale, tj. ne na uzvisini Kaptola na kojoj je katedrala. Kako temeljno tlo na breuljku moe biti samo bolje, a ne loije od tla na mjestu istranih buotina (neke se buotine nalaze #ak na mjestu bivih potoka), s geotehni#kog stajalita katedrala je na boljem tlu od onog opisanog na mjestu buotina. Temeljno tlo na lokacijama buotina, ispod sloja antropogenog nasipa debljine "-4 m, sve do dubine od 20 metara pod povrinom, sa#injavaju horizontalno uslojene gline razli#ita stupnja plasti#nosti, ozna#ene prema me$unarodnoj klasifikaciji oznakama CI (glina srednje plasti#nosti), CL (glina niske plasti#nosti) i CH (glina visoke plasti#nosti), zatim ljunci oznake GFc (ljunkovito prainasta mjeavina vezana glinom), GP (ljunak slabo graduiran s mjeavinom praha i pijeska) i GW (dobro graduiran ljunak). Za takva tla, za uobi#ajene dubine temeljenja i odabrane vrste temeljnih konstrukcija doputeno osnovno vertikalno optere%enje tla iznosi izme$u 0,23 i 0,29 MPa, uz prora#unski koeficijent sigurnosti na slom Fs = 3,0. Radi se, prema tome o dobrom tlu za temeljenje u kojem su brzine rasprostiranja popre#nih seizmi#kih valova primjereno velike. 5 Obnova katedrale #880. - #902. O gradnji zagreba#ke katedrale u razdoblju od "". stolje%a do "880. g. raspravljeno je u vie knjiga povjesni#ara umjetnosti ["5, "6, "7, "8], pa navo$enje tih podataka prelazi okvire ovog rada. Ve% prije potresa zapo#ela je njezina obnova, a nakon ote%enja nastalih u velikom potresu obnovu je zamislio klnsko-be#ki arhitekt Fridrich Schmidt, a razradio i proveo Hermann Boll u razdoblju "880.-"902. O stanju nosivih konstrukcija katedrale raspravlja Boll u svom programu obnove iz "884. godine koji je dan u prilogu ovoga rada. GRA!EVINAR 52 (2000) "", 655-66"

2.2 Potresi od 1880. do danas


Nakon velikog potresa Zagreb je pogodilo jo nekoliko jakih potresa. Svima je epicentar bio u Zagreba#koj gori. Ote%enja su prouzro#ili potresi "893, "895, "90" i "906. Od "502. do "938. godine registrirano je 679 sigurno utvr$enih potresa koji su se osjetili u Zagrebu. Epicentar 84% tih potresa je u Zagreba#koj gori [4]. U dvadesetom stolje%u na zagreba#kom podru#ju zabiljeen je po jedan potres magnitude M=6,", 6,0 i 5,7 te dva potresa s M=5,6. Broj potresa magnitude 5,5 do 5,0 je est, a magnitude 4,9 do 4,5 petnaest . 3 Seizmi!ka mikrorajonizacija Zagreba Rad na seizmi#koj mikrorajonizaciji Zagreba bio je potaknut skopskim potresom "963. g [""]. Gradska skuptina odlu#ila je rad provesti u dvije etape: prvo se namjeravalo izraditi preliminarnu kartu seizmi#ke mikrorajonizacije na temelju raspoloivih seizmi#kih, geolokih i hidrogeolokih podataka. U drugoj se fazi namjeravalo izraditi definitivnu mikrorajonizaciju uz potrebna istraivanja. Kao privremena mjera do izrade prve faze mikrorajonizacije za osnovni makroseizmi#ki stupanj ueg gradskog podru#ja usvojen je VIII. stupanj intenziteta po MCS ljestvici (rjeenje gradskog Sekretarijata za komunalne poslove, gra$evinarstvo u saobra%aj od 26."."967). Prva faza mikrorajonizacije na#injena je ograni#enim sredstvima krajem ezdesetih godina u mjerilu ":20.000, a rezultati su objavljeni "970. g. ["2]. Ovu preliminarnu mikrorajonizaciju nije, me$utim, Gradska skuptina nikada slubeno usvojila. Druga faza izrade mikrorajonizacije stalno je odga$ana, tako da se nita nije u#inilo do kraja osamdesetih godina. Gradnja se u proteklih 30 godina u Zagrebu odvijala na temelju "neslubene" karte iz koje su neki podaci preuzeti u generalnom urbanisti#kom planu grada Zagreba "97". Izuzeci su bile pojedine lokacije za koje su provedena detaljnija istraivanja mikrolokacije. U zaklju#ku seizmolokih razmatranja u ["2] navedeno je da je osnovni stupanj potresa za promatrano podru#je Zagreba VIII. stupanj intenziteta prema MCS ljestvici. Druga seizmi#ka mikrorajonizacija Zagreba izra$ena je krajem osamdesetih godina za podru#je tadanjih "4 zagreba#kih op%ina i obuhvatila je povrinu od ".700 km2 ["3]. Studiju je na#inila skupina od #etiri ugledne zagreba#ke znanstvenoistraiva#ke institucije. Ova studija nije, me$utim, prigodom recenzije, dobila prolaznu ocjenu, pa je do danas Gradska skuptina nije usvojila kao dokument kojim bi se posluili projektanti pri prora#unu potresnog djelovanja na gra$evine, a ni rad na poboljanju studije nije nastavljen. 658

D. Ani!i"

Zagreba!ka katedrala

PRILOG Boll, Hermann; Program o obnovi prvostolne crkve zagreba!ke, Zagreb, #884., pretisak iz knjige [#6]

GRA!EVINAR 52 (2000) "", 655-66"

659

Zagreba!ka katedrala 6 Ocjena konstrukcijskih zahvata nakon potresa Iz podataka o radovima koje su na katedrali izvodili Schmidt i Boll moe se zaklju#iti da je potres "880. g. sruio neke od slabijih konstrukcijskih dijelova (npr. svodove nad svetitem), a druge ozbiljno otetio (zvonik, stupovi, lukovi i dr.). Tako$er se mora pretpostaviti da su obnoviteljski radovi krajem prolog stolje%a izvo$eni uz stalni stru#ni nadzor Bolla i od kvalificiranih obrtnika, jer se radilo o monumentalnoj i velikoj javnoj gra$evini. Zapaanja Bolla u programu obnove (vidi prilog) upu%enom odboru Drutva za gradnju prvostolne crkve o nedostacima pojedinih konstrukcijskih dijelova i dotrajalosti gra$evnog materijala pokazuju njegovu visoku stru#nost i poznavanje prakse gra$enja goti#kih katedrala. Ipak, znanje o potresima prije sto godina, kao i znanje o ponaanju zidanih konstrukcija u potresu bilo je u odnosu na dananje skromno. Pozornost je u ono doba preteno bila usmjerena na prijenos stati#kih sila od krova do temelja. Stoga tadanje konstrukcijske zahvate valja ocijeniti i prihvatiti kao kvalitetne zahvate u svjetlu tadanjih znanja graditelja. Kvaliteta ugra$enih materijala tako$er odgovara tadanjim mogu%nostima. Boll je u obnovi lucidno primijenio u viim dijelovima gra$evine zamjenu tekog materijala (kamena) lakim (opekom), a svodove je izvodio upljom opekom umjesto punom. U to doba nije jo u uporabi bilo cementa, pa se zidalo u vapnenom mortu. Njega novoizgra$enog zi$a na velikoj visini od tla na koju je valjalo ru#nim vitlima dopremati vodu, kako bi se usporilo isuivanje, vjerojatno je bila nedostatna. &elik je kvalitetom bio slabiji od najslabijih danas upotrebljavanih vrsta (imao je granicu poputanja oko 200 MPa). Sanacija ote%enih dijelova gra$evine mogla se sastojati od ruenja ja#e ote%enih dijelova i gra$enja iznova ili od kozmeti#kog maskiranja ote%enja (mahom pukotina). U to vrijeme nisu jo bili poznati postupci i ure$aji za injektiranje pukotina, a do primjene materijala visokih #vrsto%a dolo je jo kasnije. Nepoznato je to je Boll poduzeo na u!vr"enju obaju donjih dijelova zvonika, dok za gornje dijelove navodi da ih je uklonio. Da je graditelj ipak slutio da u gornjem dijelu tih vitkih i srazmjerno lakih, upljih, zvonika valja neto poduzeti, svjedo#e u svakom zvoniku postavljene pune eljezne kugle objeene o #eli#no ue pri#vr%eno za sam vrh zvonika. Masa svake kugle je oko 4 tone. Njihovim vjeanjem za vrh zvonika pove%ana je vertikalna sila u gornjem dijelu zvonika, to je doprinos njegovoj stabilnosti kod djelovanja horizontalnih sila vjetra ili potresa. Regotizacija katedrale sastojala se i u oblaganju katedrale novim fino klesanim kamenom te dodavanjem iz660

D. Ani!i" vana niza ukrasnih elemenata. Time je neto pove%ana ukupna masa gra$evina, to ima utjecaj na pove%anje potresnih sila. Nakon Bollovih intervencija u dvadesetom stolje%u nisu izvo$eni radovi koji bi zadirali u nosivi sustav katedrale. 7 Ocjena dananjeg konstrukcijskog stanja Konstrukcijsko stanje zagreba#ke katedrale promatrano sa stajalita dananjih saznanja o djelovanju potresa na zidane gra$evine ne moe se ocijeniti kao dobro. Potpora takvom stajalitu su ote%enja sli#nih talijanskih crkava zabiljeena u jakim potresima koji su Italiju pogodili posljednjih dvadesetpet godina. Koja su slaba i rizi#na mjesta jedne goti#ke crkve ?

Katedrala u skelama, dananje stanje

Konstrukcijski sustav katedrale sastoji se od niza elemenata namijenjenih prijenosu vertikalnog optere%enja i neto elemenata za prijenos horizontalnog optere%enja (kontrafore, spone). Zbog veli#ine gra$evine kao i upotrebljenoga gradiva (zi$e) ne moe se o#ekivati zajedni#ko tj. sinkrono osciliranje nosivih elemenata pri pojavi potresa. Stoga %e svaki nosivi element djelovati za sebe, a me$udjelovanje %e postojati pri prijenosu tla#nih sila, dok %e prijenos vla#nih sila biti ograni#en malom vla#nom #vrsto%om zi$a. GRA!EVINAR 52 (2000) "", 655-66"

D. Ani!i" Slaba mjesta su svodovi i lukovi koji se razupiru jedni o druge, a nemaju horizontalnih #eli#nih spona. Ve% manjim razmicanjem leajeva kod lu#ne ili svo$ene konstrukcije dolazi do pomicanja tla#ne linije, do otvaranja pukotina a zatim do ruenja. Postoji, naravno, mogu%nost da lu#na konstrukcija djeluje kao sustav u kojem se zglobovi kod potresnog optere%enja otvaraju i zatvaraju na nekoliko, ne uvijek istih, mjesta, no takav sustav prelazi okvire jednostavnog inenjerskog rasu$ivanja i nije ga mogu%e kontrolirati ili predvidjeti. Ugra$ivanjem #eli#nih spona (zatega), one preuzimaju horizontalne sile koje se javljaju u tim elementima. One sa zidanim dijelovima #ine tada zatvoreni sustav sila koji je na djelovanje potresa znatno otporniji. Povezanost krovne konstrukcije s nosivim zi$em osnovni je uvjet za smanjenje tete u potresu. Stare gra$evine imaju, me$utim, krovnu konstrukciju slobodno oslonjenu na zi$e. Ruenja krovita, veliki trajni pomaci radi njegova proklizavanja i ote%enja svodova zbog ruenja drvenih elemenata - pojave su koje se neprekidno biljei kod starih gra$evina izloenih potresu. Fizi#ko povezivanje drvene gra$e krovita i zi$a pridonijelo bi manjoj otetljivosti gra$evine. Kontrola prostorne povezanosti postoje%eg krovita i zi$a ukazala bi na eventualnu potrebu njihova poja#anja. Ovo je mogu%e na#initi tek nakon to se izradi detaljna snimka krovne konstrukcije i provede stru#ni vizualni pregled cijele gra$evine. Ako bi se glavni korpus katedrale koliko-toliko povezao da djeluje kao cjelina, dijelovi tornjeva iznad prvoga balkona ostali bi kao konzole koje stre iz te cjeline. Prikladni LITERATURA
["] Torbar, J.: Izvje"e o zagreba!kom potresu 9. studenoga 1880, Djela JAZU, knjiga ", Zagreb, "882. [2] Mohorovi#i%, A.: Djelovanje potresa na zgrade, Vijesti Hrvatskog drutva ininira i arhitekata, Zagreb, 32 ("9""), 2-"0 [3] Ani#i%, D.: Andrija Mohorovi!i" - osniva! hrvatskog potresnog inenjerstva, Gra$evinar, 49 ("997) 6, 299.-307. [4] Mokrovi%, J.: Potresi u Zagrebu, Rad Geofizi#kog Zavoda u Zagrebu, serija II, br. 3, Zagreb, "950., 25.-77. [5] Kipati%, M.: Potresi u Hrvatskoj, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga "07, "09 i "22, Zagreb, "892. [6] Hantken von Prudnik, M.: Das Erdbeben von Agram im Jahre 1880, Jahrbuch der k.u.geol. Anstalt, VI Band, Budapest, "882. ili "880. [7] Whner, F.: Das Erdbeben von Agram am 9. November 1880, Sitzungb. d.k.Ak.Wiss, I. Abth. LXXXVIII Bd, Wien, "883. [8] Szabo, Gj.: Stari Zagreb, Spektar - Znanje, Zagreb, "97". [9] Deanovi%, A.; &orak, .; Gattin, N.: Zagreba!ka katedrala, Globus - Kr%anska sadanjost, Zagreb, "988. ["0]Cvijanovi%, D.: Seizmi!ke karakteristike ireg podru!ja Zagreba, I. dio, Geofizi#ki institut, Prirodoslovno-matemati#ki fakultet, Sveu#ilite u Zagrebu, Zagreb, "965.

Zagreba!ka katedrala bi prora#un pokazao koja su rizi#na mjesta gra$evine gdje valja o#ekivati prva ote%enja ve% kod manjih potresa. Ispitivanjima zi$a in-situ razornim postupkom i/ili ekspertskom procjenom na povrinskim sondama zidova ustanovila bi se ili procijenila mehani#ka svojstva zi$a gra$evine. Posebno su vani podaci o tla#noj i o vla#noj #vrsto%i zi$a najvanijih konstrukcijskih elemenata, jer se radi o vie stolje%a starom zi$u koje je do danas bilo izloeno viestrukim mehani#kim i fizikalnim djelovanjima. Takvi bi podaci posluili kao temeljni podaci pri prora#unu. 8 Zaklju!ak Zagreb se nalazi u podru#ju djelovanja potresa koji mogu prouzro#iti velika ote%enja zidanih i starih monumentalnih gra$evina. Na prikazu ote%enja zgrada u potresu iz "880. g. pokazano je to valja o#ekivati kod sli#nih starih zgrada. Kako do danas za Zagreb nije izra$ena valjana studija o seizmi#koj mikrorajonizaciji ukazuje se na nunost njezine to skorije izrade. Radovi na konstrukcijskoj obnovi katedrale izvedeni u razdoblju "880.-"902. raspravljeni su u svjetlu dananjih saznanja. Pokualo se upozoriti na mogu%a slaba mjesta gra$evine te uputiti na potrebne radove koji bi osim lijepoga izgleda obnovljenoj katedrali doveli do potrebne sigurnosti. Javna rasprava o potresnoj sigurnosti katedrale u krugu gra$evnih konstruktora mogla bi motivirati na daljnje aktivnosti i vlasnika - Crkvu i dravne slube za zatitu nepokretnih kulturnih dobara.

[""]pigelski, M.: Problematika mikroseizmi!kih istraivanja u Zagrebu, Savjetovanje - Jedinstvena geotehni#ka istraivanja urbanih cjelina u svrhu geotehni#ke i seizmi#ke mikrorajonizacije, Zadar, "993, Drutvo za mehaniku stijena i podzemne radove Hrvatske Zagreb, 83.-94. ["2]Bubnov, S.; Cvijanovi%, D.; Jurak, V.; Magdaleni%, A.; Skoko, D.; Vukovojac, D.: Seismic Zoning of Zagreb, Earthquake Engineering, Proceedings of the Third European Symposium on Earthquake Engineering, Sofia, Sep. "4-"7, "970, Bulgarian Academy of Sciences Press, Sofia, "97"., 95.-"02. ["3] Seizmi!ka mikroreonizacija grada Zagreba ("4 op%ina), Geotehnika - Geoloki zavod - Geofizi#ki zavod - RGN fakultet, Zagreb, travanj "988. ["4] Katastar geotehni!kih istranih radova, arhiv Skuptine Grada Zagreba ["5]Dobroni%, L.: Zagreba!ka biskupska tvr#a, kolska knjiga, Zagreb, "988. ["6]Dobroni%, L.: Zagreba!ki kaptol i Gornji grad nekad i danas, III. dopunjeno izdanje, kolska knjiga, Zagreb, "988., str. 93.-96. ["7]Dobroni%, L.: Biskupski i kaptolski Zagreb, kolska knjiga, Zagreb, "99". ["8]Ivandija, A.: Prilozi za gra#evnu povijest zagreba!ke katedrale, Croatica Christiana periodica, Zagreb, "98"., god. V, broj "8

GRA!EVINAR 52 (2000) "", 655-66"

66#