LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Umjetnost i zbilja 20. stolje a Umjetnost 20.

stoljea sastavni je dio ivotne stvarnosti i izraz je drutvenih i politikih dogaanja. Umjetnici su nastavili istraivati materijalne ili fizike likovne elemente kako novu mogunost tradicionalnoga umjetnikog materijala tako i upora!u suvremenoga ili industrijskoga neumjetnikog materijala u umjetnike svrhe. "straivali su i nova znanstvenih otkria na polju fizike kemije !iologije matematike kao i teorije iz svijeta psihologije i parapsihologije etike i estetike. #ogotovu su istraivali ulogu likovne umjetnosti u suvremenom drutvu. $ako su zapravo poeli istraivati i uvjete ovjekova ivota i razloge ostanka ovjekova !ia. %ve spoznaje naravno morali su o!jasniti likovnim govorom preko arhitekture kiparstva i slikarstva. &ao istraivai koji nude rjeenja likovnim rjenikom umjetnici su kao nikada u povijesti ovjeanstva zapravo postali 'udni( i neshvatljivi o!inom ovjeku. "zgledalo je kao da umjetnici govore jezikom koji gledatelji ne razumiju. )ilo kako !ilo umjetnici 20. stoljea su !ili glasnici koji su upozoravali na mnoga drutvena i politika previranja !ilo da su pozitivna ili negativna a njihova su likovna djela samo plod toga upozorenja odnosno ljudske stvarnosti. *e samo da su oslikavali stvarno stanje svoje sadanjosti umjetnici su upozoravali i na !udue nedae pred kojima se ovjeanstvo nalazi. +akle umjetnici su preko svojih likovnih djela rjeavali i drutvenopolitike prilike kao i likovnu formu to jest nain kako 'proizvoditi( likovno djelo. " jasno mnogim lju!iteljima lijepe umjetnosti kao to su gledatelji a i likovni kritiari nije se svidjelo umjetniko likovno stvaralatvo. ,oemo zakljuiti da im se nije svidjelo jer nisu razumjeli suvremeni likovni izraaj. -ko nisu razumjeli likovno djelo nisu ga ni voljeli. Umjetnici su opet moemo rei sve promijene osjetili na svom ivotnom iskustvu i oekivano stvorili su novi i suvremeni likovni govor. *akon toliko vremena mnogi se slau da umjetnik nije '!jeao( od gledatelja nego je gledatelj 'okrenuo lea( umjetniku. .ko /010. u tehnikom dostignuu ovjek je izmislio fotoaparat koji je u jednom trenutku mogao prikazati svijet oko se!e tako savreno i realistiki da ga nijedan umjetnik nije mogao nadmaiti. " to su umjetnici u tom trenutku mogli uiniti2 ,ogli su rei kako su i govorili3 Umjetnost je u fotoaparatu doivjela smrt. "li3 umjetnost je mrtva ivio fotoaparat. Usput spomenimo tisak i film odnosno vizualne komunikacije koje su tako do!ro prihvaene. +anas vidimo da su sve tehnike naprave kao fotoaparat film i tisak krenuli 'svojim putem( a umjetnici 'svojim putem( a ni umjetnost ni tehnika pomagala nisu doivjela propast. ,noga tehnika dostignua potvrivala su umjetnicima da su oni 'samo ljudi( a ne ro!oti. " tako je prema elji likovnih umjetnika roena moderna i suvremena umjetnost 20. stoljea koju moemo podijeliti po razdo!ljima na etiri vremenske cjeline. Ne!"az#mije$anje mo%e"ne #mjetnosti -ko elimo upoznati svijet likovnih umjetnosti oso!ito modernu likovnu umjetnost 20. stoljea onda moramo najprije prouiti povijest likovnih umjetnosti 4stilove i razdo!lja5 estetiku 4lijepo5 likovnih umjetnosti tvari 4materijalne ili fizike elemente5 likovnih umjetnosti. #rije toga morao nauiti kako tre!a &le%ati li'o$no %jelo 4sliku kip zgradu5. *ajprije dakle tre!amo nauiti #mjetnost &le%anja. 6lavni i osnovni instrument za gledanje likovnog djela jest (o$je'o$o o'o. -li oko i gledanje mora takoer !iti dovoljno likovno pro!ueno i likovno o!razovano. $o znai da moramo poznavati li'o$ni jezi'. &ao to je pjesma umjetniko djelo koje je stvoreno pomou knjievnog osjeaja za jezik tako su slika kip i zgrada umjetnika djela koja su stvorena pomou likovnog osjeaja za jezik crte !oje i o!lika. )iti 'itatelj( znai !iti upuen u elemente pomou kojih knjievnik pretvara rijei u pjesniki tekst. )iti 'gledatelj( znai !iti upuen u elemente pomou kojih likovni umjetnik pretvara crtu !oju i o!lik u likovnu formu. #rema tome 'gledati( u likovnom smislu isto je to u knjievnom smislu znai 7 itati. %vrha je uenja likovnog jezika da nauimo gledati 7 itati likovno djelo. U povijesti likovne umjetnosti postojala su dva !itna sudionika 8 im!enika o kojima je ovisila likovna umjetnost3 #mjetni' 'ao t$o"a) 4proizvoa likovnoga djela5 i &le%atelj 'ao *ot"o+a( 4konzumator likovnoga djela5. *ekada je kaemo umjetnik stvarao jezikom kojega je gledatelj razumio. +anas se pitamo3 9ato je nekada gledatelj 'razumio( umjetnika a danas ga ne razumije2 .dgovor je vrlo jednostavan. 9ato to je nekada umjetnika likovna forma 4nain likovnoga izraaja5 !ila vidljivo prikazana preko likovnoga motiva to jest gledatelj je temu ili sadraj likovnoga izraaja razumio. &ada je gledatelj razumio likovni motiv 4temu ili sadraj5 razumio je i likovnu formu preko koje se umjetnik izrazio likovni motiv. +anas u modernoj ili suvremenoj umjetnosti gledatelj esto ne razumije likovno djelo 4ni likovni motiv a ni likovnu formu5. -ko ne razumije likovno djelo u cjelini onda e gledatelj rei da mu se umjetniko djelo ne svia. - da !i mu se umjetniko djelo svidjelo morao !i ga najprije razumjeti. " tko e protumaiti gledatelju umjetniko djelo2 $rei sudionik 8 im!enik koji sudjeluje u modernoj likovnoj umjetnosti a zove se li'o$ni '"iti(a". $ako se u modernoj i suvremenoj likovnoj umjetnosti nametnuo trei sudionik 7 likovni kritiar koji ima posredniku ulogu da 'povee( umjetnika i gledatelja. U modernoj i suvremenoj likovnoj umjetnosti tako postoje tri !itna sudionika 8 im!enika o kojima ovisi likovna umjetnost3 #mjetni' 'ao t$o"a) 4proizvoa likovnoga djela5 &le%atelj 'ao *ot"o+a( 4konzumator likovnoga djela5 i li'o$ni '"iti(a" 4kao tuma likovnoga djela5.

:etvrti razred

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA &ako danas 'stvara( likovni umjetnik2 ;ednostavno koristei sva suvremena tehnika pomagala 4materijalne tehnike5 da !i stvorio 'svoj stil( samostalno ili kao lan u nekoj likovnoj udruzi pravcu avangardi. " 'svoju( umjetnost eli 'prodati( gledatelju. " to moe uiniti tako da sam 4ili preko posrednika5 procjeni kolika je vrijednost 'likovne tvari( 4vrijednost materijala5 koji je uloio u likovno djelo i kolika je vrijednost 'umjetnikoga dojma( 4forme ili naina likovnoga izraaja5. <ikovni umjetnik moe likovno djelo prodati na dva naina3 t$a"no 4materijalno kao tvar koja ima svoju novanu vrijednost5 i #tje+no 4moralno kao zadovoljtina za trud jer e gledatelj 'kupiti( likovno djelo u svojoj svijesti5. &ako danas na likovno djelo 'gleda( gledatelj kao potroa2 6ledatelj kao konzumator sudjeluje na dva naina. ,oe 'konzumirati( likovno djelo na nain 'kupiti( i na nain 'gledati(. -ko ga kupi to jest plati umjetniku cijenu gledatelj je 'tvarno( konzumirao likovno djelo 4jer kupio je tvar 8 materijal i kupio je formu nain likovnoga izraaja jer je razumio likovni motiv5= ako ga vidi to jest pogleda ga na izlo!i a ne kupi gledatelj je 'utjeno( konzumirao likovno djelo 4jer ga je 'ponio( sa so!om u svojoj svijesti= oso!ito likovnu formu po kojoj je svaki umjetnik jedinstven u likovnom izraaju !ez o!zira na likovni motiv5. " sada dolazimo do treega im!enika 8 posrednika3 likovnoga kritiara. +a !i gledatelj 'kupio( likovno djelo mora mu se svidjeti umjetnost. +a !i mu se svidjelo likovno djelo mora razumjeti umjetnost. +a !i razumio umjetnost potre!no mu je protumaiti likovno djelo. $o e mu protumaiti likovni kritiar. &ada mu umjetnost !ude razumljiva svidjet e mu se likovno djelo. &ada mu se svidi likovno djelo uspostavit e 'potroaku( suradnju s umjetnikom 4na dva naina5. Us*o"e%no t"ajanje i je%inst$o # "azli(itosti &roz povijest europske likovne umjetnosti kako smo uili stilovi su se smjenjivali u duim vremenskim razmacima kao romanika u //. i /2. stoljeu kao gotika u /1. i />. stoljeu kao renesansa u /?. i /@. stoljeu kao !arok u /A. i /0. stoljeu. 9atim su se u zapadnoj Buropi umjetniki stilovi u!rzali u vrijeme kada je dolo do o!nove likovnoga motiva oso!ito nakon /A?07ih godina /0. stoljea kao to su 'posljednji veliki stilovi( to jest klasicizam romantizam i realizam. *akon o!nove likovnoga motiva doli su stilovi koji su o!novili i likovnu formu kao to su stilovi koji su nastali pred kraj /C. stoljea to jest impresionizam i postimpresionizam. U 20. stoljeu nastaju novi e's*"esionisti('i stilo$i 4koji se izraavaju i u figurativnoj i u apstraktnoj ekspresiji5. *e samo da dolazi do smjene meuso!no razliitih i posve suprotnih ekspresionistikih stilova nego novi stilovi nastaju uzajamno 4jedan za drugim5 ili se razvijaju usporedno 4jedan uz drugoga5. $ako moemo rei da postoje dvije &la$ne zna(aj'e no$i, e's*"esionisti('i, stilo$a3 #zajamno t"ajanje i je%inst$o # "azli(itosti. Uzajamno t"ajanje znai da novi stilovi nastaju uzajamno ili usporedno 4jedan uz drugoga ili jedan za drugim5 !ez o!zira jesu li slini ili su razliiti ili suprotni u nainu izraaja likovne forme. Je%inst$o # "azli(itosti znai da novi stilovi 4koji traju uzajamno iako razliiti5 sainjavaju jedinstvenu o!novu moderne umjetnosti= ne moemo tumaiti stil po stil nego ih moramo 'z!rojiti( 4to jest ujediniti5 da !ismo do!ili potpunu istinu njihove uloge u modernoj likovnoj umjetnosti. -"$i *o'#+aji 9a 20. st moemo rei da je oso!ito u slikarstvu zakasnio nekoliko godina. "zmeu /C0/. i /C0@. prireeno je u #arizu nekoliko izlo!i slika kao Dan 6ogha 6auguina i EFzannea. $ako su zahvaljujui izlo!ama mlaa generacija umjetnika po prvi put vidjela na jednom mjestu velika djela /C. stoljea. ,ladi umjetnici !ili su toliko zaneseni ovim slikama da su i oni eljeli u svom vremenu stvoriti neto upeatljivo. " poeli su kao mladi odmah radikalno. ,oderna umjetnost dvadesetog stoljea nije nastala kao nastavak umjetnosti devetnaestog stoljea ve je nastala iz raskida s likovnim vrednotama devetnaestog stoljea. #itanje koje se namee glasi3 Gto je prouzrokovalo raskid s povijesnim likovnim vrednotama2 ,oda se odgovor moe donekle pronai u pro!lemu duhovnog i kulturnog jedinstva devetnaestog stoljea. +uhovno i kulturno jedinstvo se raspalo. <ikovna kultura nastala je kao umjetnost opor!e i po!une unutar nekadanjeg jedinstva. -"e$i"anja Buropsko /C. st doivjelo je temeljitu revolucionarnu promjenu oso!ito nakon /0>0. godine oko koje su se ujedinila filozofska politika knjievna misao umjetnika produkcija i djelatnost intelektualaca. $ako moemo rei da godina /C>0. nije dola kao posljedica rata i poraza poput mnogih revolucija 20. st ve je !ila posljedica tridesetogodinjeg mira u Buropi. Hevolucija je iz!ila gotovo u jednakoj mjeri iz nadanja i iz nezadovoljstva. Ukratko reeno3 povijesna z!ilja 7 stvarnost postaje sadraj umjetnikog djela posredstvom umjetnikove stvaralake moi. +rugim rijeima3 z!ilja7sadraj djelujui iz umjetnika odreivala je i njegov nain ivota. Healizam i njegove pristae u!rzo je po!ijedio pristalice romantizma i klasicizma. %redinja toka nove estetike postao je ovjek !ez koturaljki na nogama i !ez aureole na glavi. #oeo se raati nauni socijalizam duh znanosti irio se u sve duhovne vrijednosti napredak na tehnikom polju davao je peat novom ivotu. :ovjek je za realiste !io osovina oko koje se okupljali i u kojemu su ujedinjuju sve drutveno7kulturne vrednote.

:etvrti razred

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA -oslije ./0/. &o%ine #ariz je preuzeo vodeu ulogu u umjetnikom svijetu. U njemu su se susretali prognanici rodolju!i iz!jeglice revolucionarni pjesnici i knjievnici promicatelji demokracije umjetnici koji su htjeli o!noviti i ostvariti novu umjetnost. *ovi umjetniki duh iz #ariza u!rzo se raznosio po cijeloj Buropi. ,oemo rei da je povijesno politiko i kulturno jedinstvo graansko7narodnih snaga koje su u Buropi stvorile /0>0. godinu uistinu !ile jedinstvene. -li iz te jedinstvenosti u!rzo e nastati razlazi i krize jedinstva i ideja koje su propagirane /0>0. godine. "z razlaza i raskida europskog jedinstva rodit e se avangardne umjetnosti koje e o!iljeiti 20. stoljee. Drhunac europskog jedinstva dogodio se /0>0. godine oko zajednike misli da se dosadanje kulturne vrednote moraju promijeniti. *akon toga jedinstva dolazi razlaz koju su prouzrokovali politiki dogaaji pred kraj /C. stoljea kao npr./0A/. nakon traginih dogaaja u vezi s #arikom komunom. #oraz &omune u Buropi je odjeknuo kao o!lik krajnjeg nasilja nad slo!odom misli. Uskoro e nastati i razilaenje i meu samim intelektualcima !ez o!zira tko je !io za &omunu a tko protiv. *a povrinu opet iz!ijaju prekrivena europska razilaenja i neslaganja. 1na)i '"ize &ao primjer da je '"iza zahvatila europsko kulturno podruje navest emo povijesnu dramu Dan 6ogha ;amesa Bnsora i Bdvarda ,uncha. " ova dva navedena slikara takoer potjeu iz realistikog iskustva. Dincent Dan 6ogh Dan 6ogh je doao u #ariz u veljai /00@. "mao je 11 godine ivjet e jo etiri. *jegov pravi slikarski rad zapoeo je u listopadu /000. Iivot mu je !io poput !ljeska kratak i intenzivan. )io je sin kalvinistikog pastora osjetljiv i strastvene naravi. &ao ivotni poziv oda!rao je evaneosko propovijedanje meu !elgijskim rudarima u )oringeu. #romatrajui rudarski ivot jasno je da se odluio u umjetnosti odluio za z!ilju 7 realizam ali optereen socijalnim sadrajem. U #arizu je po prvi put otkrio izraajnu vrijednost !oje dok je promatrao Euor!etove slike. Umjetnost je 7 za 6ogha 7 ovjek pridruen prirodi. $o znai z!ilji stvarnosti realizmu istini koje samo umjetnik otkriva i daje im novi izraz i smisao. Dan 6ogh je vjerovao u vrednote /0>0. godine. " zato je doao u #ariz da !ude revolucionar i po!unjenik. #rije #ariza slikao je tamne slike i na njima oso!e iz svojih osjeaja. U #arizu trai slikare koji osjeaju kao i on. -li #ariz se izmijenio. ,illet je umro u )ar!izonu /0A?. Eour!et u izgnanstvu umire /0AA. +aumier umire u Dalmodoisu /0AC. Hevolucionarna oseka vlada u #arizu. Umjetniki ivot je sveden na !eznaajnost. #rema umjetnicima realistima uvijek su slu!eni krugovi pokazivali nepovjerenje i od!ojnost. &ao primjer navest emo govor slikara ,eissoniera na %alonu /0A23 9a nas je nuno da Eour!et umre. U to su vrijeme mladi impresionisti koji us uglavnom potekli od realista takoer osjeali od!ojnost slu!ene graanske klase. %lu!ena umjetnika kritika !ila je protiv realistikih umjetnikih ideja koje su protekle iz revolucionarnih godina. 6aenje idealistikog ara kojim je umjetniki pokret !io noen !io je znaajan razlog udaljavanja umjetnika od nekadanjeg realistikog vienja i uope od svega onog slikarstva koje je poivalo na idejama miljenjima tako i od onoga slikarstva koje je rodilo impresioniste. Dan 6ogh je tako naao sasvim drugaiji #ariz nego li ga je zamiljao. +oao je sa strau umjetnika7realiste jer je takvu umjetnost volio. -li ta umjetnost koju je on volio ve je poremeena ako ne i unitena. "mpresioniste kao jo jedine !atinike starih zanosa razdirali su 7 kako su i sami govorili 7 razorni graanski ratovi a ni sami nisu !ili !a drutveni. 6ogh je do tog trenutka do dolaska u #ariz !io pristaa tamnog slikarstva gotovo !ez !oje. U #arizu zahvaljujui impresionistima otkrio je !oju postao je opsjednut !ljetavilom jasnoom sjajem impresionistikih platna. .dmah sa zanosom prihvaa njihovu teoriji i njihovu tehniku slikanja. *aao se tako na raskriju. ,islio je da e u #arizu pronai potporu za svoje osjeanje i svoje tenje i svoj nain slikanja= vjerovao je da e nai ljude 7 kako e pisao 7 a naao je samo slikare koji mu se gade kao ljudi. *jegov svijet se sruio. .sjea da umjetnici vie nisu ukljueni u drutvo ve da su suprostavljeni drutvu od!aeni od drutva. -li ne odustaje od potrage da nae ono to mu je na srcu. #oeo je traiti ono to povijesno gledajui nee nai. Hadi toga e onaj na!oj osjeaja koji je nakupio u se!i ne nalazei mogunost da se oslo!odi iz njega da se potroi eksplodirati u njemu razdirui ga. .n stvarnost sada poinje promatrati kroz tu ogranienost. .sjea se osamljen u svojim osjeajima i postaje lakim plijenom tih istih osjeaja a ona e utrnuti njegov !itak poput !aklje. U slikama impresionista vidi poetak raskida izmeu umjetnosti i ivota. "mpresionisti 7 prema 6oghu 7 gledaju oko se!e a ne u tajanstveno sredite misli... pa im se umjetnost sastoji od trikova koji su iskljuivo materijalni !ez misli. Ielja mu je kae dalje da naui iskriviti ili izmijeniti istinu= elja mu je da na povrinu iz!iju i lai ali lai koje su istinitije od doslovne istine. +akle to vie nije umjetnost impresije nego ekspresije to jest umjetnost koja ne ide za tim da izrazi vidljivu istinu o stvarima ve njihovu !itnost. Dan 6ogh nije sluaj kako !i neki htjeli !arem nije usamljeni sluaj. " kad se njegov sluaj svede na puki patoloki sluaj i kad se njegovo samou!ojstvo o!jasni iskljuivo u svjetlu medicinske znanosti ipak ostaje jo jedno o!janjenje3 on je u stvari prvi oit sluaj cijelog niza drugih sluajeva koji e pokazati da je opa europska kultura tog vremena !ila u krizi pa i umjetnik. *esretni umjetnik dokrajio je svoj ivot pucnjem iz pitolja 20. srpnja /0C0. ;ames Bnsor i Bdvard ,unch *o Dan 6ogh nije jedini slikar koji je upozorio na krizu duhovnog jedinstva koncem /C. st jer ju je osjetio. 6otovo u istom razdo!lju izraavali su iste nemire i !elgijski slikar ;ames Bnsor i norveki slikar Bdvard ,unch. " ova dva navedena slikara takoer potjeu iz realistikog iskustva umjetnosti. Bnsor takoer crta najskromnije likove na svojim
:etvrti razred 1

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA platnima3 ri!are rudare pralje seljake istovarivae. #ostepeno se zatvara kako kae u prezirnu samou u naputenu kuu iz koje nee izii do svoje smrti /C>C. godine. #oput 6ogha proao je i tamno i svjetlo razdo!lje slikanja ali se ni njega kao ni 6ogha ne moe nazvati impresionistom. .sjeaj uasa u europskoj kulturi kucnuo je i na vrata Bdvarda ,uncha kad se i on /00?. uputio u #ariz. Upravo je navrio 22 godine ivota. %am je izjavio da je vidio istinu koja mu je po!unila duu. " !orit mu se protiv slu!ene lai koju iri !uroazija. U #arizu je upoznao impresioniste. -li kao i 6ogh opredijelio se za svoj put vizionarskog slikarstva. U njega prevladavaju teme smrti uasa. ;er su mu slikarsku aktivnost !lokirali psihiki potresi morao je otii u &openhagen u ljeilite iz kojega e ga izii samo jednom da se skloni u samou jednog norvekog fjorda gdje e ostati do smrti /C>>. godine. 6ogh Bnsor ,unch3 tri slikara tri sud!ine tri ovjeka koje povezuje nit iste povijesti osjetili su znakove krize /C. st. .ni su znakovi europske duhovne krize. 2#janje stilo$a %vakako 20. stoljee nije moglo !ez pokreta stilova pravaca avangardi kojima imena zavravaju na ...izam. %vijet europske kulture suoio se mnotvom osnovnih pro!lema koje je tre!alo rijeiti. <okalne umjetnike tradicije kojih je !ilo u svakom narodu postepeno su davale prednost opim avangardama meunarodnih pravaca koji su ujedinjavali umjetnike. "zmeu meunarodnih pravaca moemo izdvojiti t"i osno$ne ili &la$ne st"#je koje su davale peat umjetnosti 20 st a rodile su se ve meu postimpresionistima3 ekspresija apstrakcija i fantazija. E's*"esija stavlja teite na umjetnikov emocionalni stav prema se!i i svijetu koji ga okruuje. A*st"a')ija stavlja teite na formalnu strukturu umjetnikog djela. 3antazija stavlja teite na spontanost i iracionalna svojstva umjetnikog ivota. Umjetniko djelo !ez ekspresije to jest !ez osjeaja i emocije !ilo !i hladno. Umjetniko djelo !ez apstrakcije to jest !ez formalne strukture koja odrava red !ilo !i hrpa raz!acanog materijala. Umjetniko djelo !ez fantazije to jest !ez spontanosti !ilo !i jednolino. .ve tri glavne struje koje se pojavljuju u umjetnikim avangardama 20. st izmeu se!e se ne iskljuuju one su meuso!no povezane na mnogo naina. %toga ove tri struje 7 ekspresija apstrakcija fantazija 7 nisu prisutne u pose!nim stilovima pokretima grupama avangardama !ez o!zira kako se one zvale ve su one opa o!iljeja svih pravaca 20. stoljea. 9a ekspresionistikog umjetnika primarna je ljudska zajednica za apstraktnog umjetnika primarna je z!ilja za umjetnika fantazije primaran je pojedinac. 9a umjetniko 20. st moemo rei da je oso!ito u slikarstvu zakasnilo nekoliko godina. "zmeu /C0/. i /C0@. prireeno je u #arizu nekoliko izlo!i slika kao Dan 6ogha 6auguina i EFzannea. $ako su zahvaljujui izlo!ama mlaa generacija umjetnika po prvi put vidjela na jednom mjestu velika djela /C. stoljea. ,ladi umjetnici !ili su toliko zaneseni ovim slikama da su i oni eljeli u svom vremenu stvoriti neto upeatljivo. ,oderna umjetnost dvadesetog stoljea nije nastala kao nastavak umjetnosti devetnaestog stoljea ve je nastala kao "as'i% s li'o$nim $"ije%nostima %e$etnaesto& stolje a . #itanje koje se namee glasi3 Gto je prouzrokovalo raskid s povijesnim likovnim vrednotama2 ,oda se odgovor moe donekle pronai u pro!lemu duhovnog i kulturnog jedinstva devetnaestog stoljea. U revolucionarnim godinama kakva je u Buropi !ila ./0/. z!ilja 7 stvarnost postala je sredinji pro!lem i u estetskoj djelatnosti kao to je umjetnost. $o je razlog z!og kojega upravo tada realizam doivljava svoj najvei sjaj. *a svim podrujima osjea se pritisak z!ilje na svim podrujima ona i odluuje. 9ahtjevi za slo!odom uistinu su z!iljski zahtjevi konkretni i odreeni3 drutveni politiki i kulturni. - ti su zahtjevi meuso!no ovisni nezamislivi su odvojeni jedni od drugih. .d!acivanje romantizma od realizma u ast z!ilje to jest stvarnosti u kojoj ivimo !ila je oita. #oslije /0>0. godine -a"iz je *"e#zeo $o%e # #lo&# u umjetnikom svijetu. U njemu su se susretali prognanici rodolju!i iz!jeglice revolucionarni pjesnici i knjievnici promicatelji demokracije umjetnici koji su htjeli o!noviti i ostvariti novu umjetnost. *ovi umjetniki duh iz #ariza u!rzo se raznosio po cijeloj Buropi. ,oemo rei da je povijesno politiko i kulturno jedinstvo graansko7narodnih snaga koje su u Buropi stvorile /0>0. godinu uistinu !ile jedinstvene. -li iz te jedinstvenosti u!rzo e nastati razlazi i krize jedinstva i ideja koje su propagirane /0>0. godine. "z razlaza i raskida europskog jedinstva rodit e se avangardne umjetnosti koje e o!iljeiti 20. stoljee.

:etvrti razred

>

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA -o%jela li'o$ne #mjetnosti 20. stolje a ,odernu 4i suvremenu5 umjetnost 20. stoljea moemo podijeliti na etiri vremenska razdo!lja. a4 -"$o $"emens'o "az%oblje5 od /C00. do /C/0= raanje novih stilova i slom umjetnike aktivnosti u vrijeme #rvoga svjetskog rata. U ovo razdo!lje spadaju prvi ekspresionistiki pravci kao to je fovizam ku!izam orfizam u Jrancuskoj kao to je +ie )rKcke i +er !laue Heiter u *jemakoj kao to je futurizam i metafiziko slikarstvo u "taliji kao to je i ekspresionistika apstrakcija u mnogim europskim zemljama 4podjednako kao i ekspresionistika figurativna umjetnost5. &ako se ve uili u povijesti umjetnosti redovito su stilovi trajali po vie stoljea3 romanika //. i /2. st. gotika /1. i />. st. renesansa /?. i /@. st. !arok /A. i /0. st. *akon politike i industrijske revolucije odnosno nakon stvaranja nacionalnih drava i iznaaa na tehnikom polju ivot se u!rzao. &ako se u!rzao ovjekov ritam ivota tako se u!rzao i umjetniki stvaralaki ritam. De u /C. st. kako smo rekli poelo je 'u!rzavanje i smjena( umjetnikih stilova. U 20. st nije !ilo samo smjene stilova nego su mnogi stilovi usporedno trajali. U usporednom trajanju vidjeli smo da je se opet moe govoriti u jedinstvu stilskih raznolikosti. *a razvoj likovne umjetnosti poetkom 20. st. utjecala su tehnika otkria prethodnoga stoljea kao to je fotografija film i tisak. *ovi tehniki izumi kao to je automo!il i avion promijenili su uvjete ivota i doprinijeli su sve veoj povezanosti meu ljudima. &ao to su tehnika pomagala u!rzala promjenu ovjekova ivota tako se i na polju likovne umjetnosti 'u!rzalo( !ujanje i smjena novih stilova pravaca pokreta udruga avangarda 4franc. avant L ispred M garda L prethodnica izvidnica5. b4 6"#&o $"emens'o "az%oblje5 od /C/C. do /C10= stvaranje kulturnoga europskog ujedinjenja koje je uniteno u razaranju za vrijeme +rugoga svjetskog rata. U ovo razdo!lje izmeu dva svjetska rata spadaju umjetniki pravci kao to je dadaizam nadrealizam... *akon prvoga svjetskog rata to jest u vremenu izmeu dva rata nastalo je novo krizno razdo!lje u europskoj zajednici. *astali su novi totalitarni reimi kao to je !oljevizam faizam i nacizam. *ovi reimi dokidaju slo!odu umjetnikoga izraaja propisuju novu umjetnost odnosno nameu dravnu umjetnost koja ima ulogu idealizirati dravu i slaviti vlast to jest sluiti politikoj propagandi i lano tumaiti 'novu stvarnost(. )4 T"e e $"emens'o "az%oblje5 od /C>?. do /C0C= o!nova kulturnoga jedinstva europskih naroda nakon +rugoga svjetskog rata. U ovo razdo!lje spadaju umjetniki pravci koji su na ekspresionistiki nain izraavali svakodnevnu ljudsku stvarnost. *akon +rugoga svjetskog rata u Buropi je nastala 'poratna kriza(. *akon uspostave mira nastalo je razdo!lje 'hladnoga rata( a Buropa je podijeljena na dva !loka suprotnih politikih ideologija 4na zapadu je kapitalistika demokracija a na istoku je komunistika diktatura5. "pak u zemljama zapadne Burope nastavlja se razvoj likovne umjetnosti na tradicijama moderne umjetnosti koja je !ila prekinuta u ratnim godinama a u zemljama istone Burope u likovnoj umjetnosti vlada partijska propagandna 'umjetnost socijalistikoga realizma(. %4 7et$"to $"emens'o "az%oblje5 od /CC0. do kraja stoljea poznato je po stvaranju Buropske zajednice i glo!alizacijsko ujedinjenje svjetskih kulturnih vrijednosti. U ovo razdo!lje spadaju umjetniki pravci koji su ujedinili umjetniki svijet u jedinstveni stilski izraaj. *akon 'ravnotee straha( stvaranje nove Buropske zajednice urodilo je ruenjem 'eljezne zavjese( i !lokovske podjele. Buropska suvremena umjetnost ukljuena je u tijekove ope svjetske likovne umjetnosti.

:etvrti razred

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Sli'a"st$o 20. stolje a Obno$a li'o$ne 8o"me Jorma likovnog djela je njegova !itnost u kojoj ono posjeduje vlastitu z!ilju stvarnost realnost neovisnu o povijesnom trenutku u kojemu nastaje. <ikovno djelo zahvaljujui originalnosti svoje forme uvijek je suvremeno !ez o!zira to mu je podrijetlo vezano za odreeni trenutak. -ko je !ilo suvremeno u trenutku nastajanja ono je suvremeno i kad doe u muzej galeriju ili pinakoteku jer takvo likovno djelo formalno ne zastarijeva nikada. U svijetu likovne umjetnosti kae se da svako likovno djelo sastoji od likovne forme 4naina likovnoga izraaja5 i likovnog motiva 4teme ili sadraja5. De su umjetnici u drugoj polovici /0. st pokuali promijenili likovni motiv i tako izvriti umjetniku reformu u likovnoj umjetnosti. $o su !ili umjetnici 'posljednjih velikih stilova( kao to je klasicizam romantizam i realizam. #romjenom likovnog motiva ipak nisu izvrili potpunu umjetniku reformu. $ek su umjetnici u /C. st promijenili likovnu formu dakle formu likovnog djela i tako su izveli potpunu umjetniku reformu. $u su umjetnici 'modernih stilova( kao to su impresionisti i postimpresionisti. Heformu likovne forme 4novi nain likovnoga izraaja5 prihvatili su ekspresionistiki stilovi 20. stoljea. Im*"esija ili im*"esionizam 4latinski3 impressio L dojam osjeaj5 oznauje ono stvaralako stanje kada umjetnik preko likovnoga djela eli prikazati svoj oso!ni doivljaj i svoje nutarnje duhovno raspoloenje to jest eli uhvatiti svaki trenutak vanjskoga svijeta koji ga okruuje i svoj dojam i svoj osjeaj na taj svijet prenijeti na likovno djelo. E's*"esija ili e's*"esionizam 4latinski3 eNpressus L istisnut izraajan5 oznauje ono stvaralako stanje kada umjetnik preko likovnoga djela ne eli samo prikazati vanjski svijet koji ga okruuje nego eli svoj proivljeni i unutarnji svijet i svoj oso!ni stav prema tome svijetu prenijeti na likovno djelo. &ao i cjelokupni ljudski ivot tako je i svijet umjetnosti pogotovo vidljive i prostorne likovne umjetnosti 4u koju spada slikarstvo kiparstvo i arhitektura5 uinili su nunu reformu likovnoga umijea da se ovjekOumjetnik izrazi lijepo preko jednoga od umjetnikih sredstava izraaja. Mno+t$o 9izama Umjetnici 20. stoljea samo su pokuali ozakoniti zapoetu reformu. U umjetnikim avangardama nastalo je mnotvo ...izama koji su davali trenutno rjeenje forme likovnog djela. U svakom novom povijesnom trenutku umjetnici su opet nanovo ispoetka morali davati svoje vienje forme likovnog djela. )ez o!zira na mnotvo ...izama svim pokuajima avangardama grupama udrugama pravcima stilovima nekoliko je istih postavki3 ili su ekspresionisti slikarskog o!lika ili su apstrahisti slikarskog o!lika ili su fantazisti slikarskog o!lika. #rouit emo ih na nizu ...izama koji su uli u povijest moderne i suvremene umjetnosti 20. stoljea.

:etvrti razred

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA EKS-:ESIONISTI7E U6:U;E -"$o $"emens'o "az%oblje e#"o*s'o&a sli'a"st$a 20. stolje a o% .<00. %o .<./. #rvo vremensko razdo!lje od /C00. do /C/0. o!iljeeno je raanjem novih umjetnikih stilova koji su ugueni poetkom #rvoga svjetskog rata. U ovo razdo!lje spadaju prvi ekspresionistiki pravci kao to je fovizam ku!izam i orfizam u Jrancuskoj i +ie )rKcke i +er !laue Heiter u *jemakoj. Sli'a"s'e a$an&a"%e # 3"an)#s'oj # *"$oj *olo$i)i 20. stolje a U slikarske avangarde u Jrancuskoj koje su o!iljeile ekspresionistiko razdo!lje u prvoj polovici 20. stoljea moemo u!rojiti umjetnike pravce kao to su 8o$izam '#bizam= o"8izam. Jrancuski ekspresionisti za razliku od impresionista vrili su pritisak na stvarnost kako !i iz te z!ilje na vidjelo izila tajna ivota. -ko stvarnost koju se izazvalo na koju se vrio pritisak s kojom se dolo u suko! nije prividnost ve povijesna z!ilja njezina !itnost morala je doi do izraaja. $o je uspjeh ekspresionistikog umjetnika jer je preko svog stvaralakog rada uspio kao su!jekt iznijeti eN natura rerum.

:etvrti razred

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA 3o$izam .d /C0/. do /C0@. godine u #arizu je prireeno nekoliko velikih izlo!i slika Dan 6ogha 6auguina Eezannea. $e su izlo!e u tolikoj mjeri izazvale mlade umjetnike da je jedna grupa od njih stvorila novi stil pun estokih !oja i smjelih poduhvata. #rvi javni nastup i priznanje tih mladih umjetnika dogodio se .<0>. # -a"iz# na Jesens'om salon# 4%alon dP-utomne5. $oliko su zgrozili likovne kritiare da je jedan od njih '"iti(a" Lo#is Va#?)elles promatrajui jedan renesansni kip pored njihovih slika uzviknuo3 +onatello meu divljim zvijerima 4+onatello chez les 8a#$es5. ,ladi su umjetnici s ponosom prihvatili novo ime 4les fauvesOle fov L divlje zvijeri5. $ako se rodila nova umjetnika avangarda dvadesetog stoljea 7 fovisti. Jovizam je nastao kao spontana umjetnika udruga koja je nastala iz mladenake elje za novim nainom slikanja. %amo su jedanput zajedno izlagali. #oslije toga svaki umjetnik je slijedio svoj oso!ni slikarski stil. 9apravo mladi slikari su osjetili potre!u da stvore 'vatromet slo!odnih !oja( i tako najave ljepu i sretniju umjetniku !udunost. 9ato su stvorili slo!odni umjetniki izraz koji nije optereen akademizmom 4akademizam u likovnoj umjetnosti oznauje koritenje nauenih kolskih i ustaljenih tehnikih postupaka !ez oso!noga nadahnua5. Jovizam !ismo mogli opisati kao vatromet neo!uzdanih i ivih !oja preko kojih umjetnici mogu izraziti vjeru u !olju i sretniju !udunost iskazati nadu u radost i optimizam poetkom novoga stoljea. - novo se kako nam je poznato najee smatra !oljim od staroga. "ako je fovizam je !io prirodan jednostavan i iskren izraz neoptereenih pravila i slo!ode umjetnikoga izraaja mladih slikara ipak su namjerno 'preli granice dozvoljenoga( u !or!i protiv svih pravila i naela dosadanjega akademskoga slikarstva u o!likovanju i primjeni !oje to moemo osjetiti na svakoj fovistikoj slici. &ako smo ve naglasili fovizam nije nastao iz nekoga prologa umjetnikoga stila ili pravca nego je izrastao na iskustvima umjetnika prologa stoljea oso!ito iz impresionistikoga iskustva. *aime impresionisti su prvi poeli upotre!ljavati iste !oje a ne ih tonirati to jest mijeati s crnom ili !ijelom 4da !i do!ili tamnije ili svjetlije nijanse5. *jihov nain slikanja koji se zove kolorizam 4slikanje istim !ojama5 preuzeli su mladi umjetnici poetkom 20. stoljea kada su 4umjesto tonskoga slikarstva5 poeli koristiti suodnos toplih i hladnih !oja. Joviste dakle nije okupilo u avangardu 4u slikarsku grupu5 neki zajedniki program. ,oglo !i se rei da je fovizam zapravo vrhunac postimpresionistike evolucije u likovnoj kulturi koja je poela s impresionistima. &ao pokret to je stil mnogih oso!nih pokuaja likovnih izraaja mladih umjetnika. 3o$isti('a sli'a 9a foviste slika nije dekoracija ili kompozicija ve samo nain umjetnikova izraaja pomou slo!odnoga vatrometa ivih i arkih !oja. $o !i znailo da je za njih slikarstvo nain koji im pomae da na platnu iskau snagu vlastitih osjeaja. $ako se najprije oslo!aaju likovnog nagona koji ih tjera na slikanje. Jovizam je stoga u stvarnosti prirodan i spontan jednostavan i iskren umjetniki izraaj !ez odreenih akademskih 4kolskih i nauenih5 pravila. -"a$i 8o$ist mo"a biti 'ao %i$lja z$ije" koja se izraava slikanjem. %lika se tada moe nazvati su!jektivnim naturalizmom. )oja slui da oslika krik divlje zvijeri. 9nanost u!ija slikarstvo 7 tvrdi ,aurice de Dlaminck. &asnije e rei da je s takvim nainom radovima htio izazvati revoluciju slikarstva i prikazati slo!odu koju nam daje priroda oslo!oditi se od starih teorija koje nas sputavaju s prolim nainima likovnog izraaja. 9ato je !io anarhist ne samo po likovnom osjeaju ve i po politikom uvjerenju. %lijedili su ga mnogi umjetnici njegova vremena. )iti anarhist !ilo je u modi meu mladim slikarima pjesnicima i knjievnicima. ,aurice de Dlaminck koji je !io sangvinist i !untovnik sljed!enik *ietzschea svoju poetnu divljinu pretvorio je u mranu viziju individualizma. $o se najprije oitovalo na njegovim slikarskim platnima. Uskoro nestaju fovistike jarke !oje a u prvi plan izlaze tamniji tonovi. K"i(a$a boja= *"etje"anost )"$eni,= @#ti, i *la$i, tono$a= +i"o'i *otez 'ista= !it e likovni izraaj Houaultovog slikarstva. "ako mu slike izgledaju hladne ipak se u njima nalaze upozorenja suuti ljudska stvarnost koju umjetnik osjea kao zajedniku sud!inu. .so!ito se to vidi na njegovim omiljenim likovnim motivima kao to su seljaci radnici majke proletera siromane o!itelji. Jovisti su voljeli slikati likovne motive na kojima su prikazivali socijalistike ideje i radnike pokrete. $ako je slikao i 6eorges7Qenri Houault. 6lavna tema slikanja !io je svijet siromaha i radnika. %lika je samo forma odreena za o!ojenost u koju umjetnik mora A#lije$atiB (iste boje. $ako pomou !oja slika e RpuknutiS jer je slikar oso!nu umjetniku RdivljinuS prenio na platno. $akva slika uvijek je ekspresionistika jer je najprije ula u umjetnikovu impresiju i nakon to je 'pro!avljena( izila je kao ekspresija to jest kao 'novo vienje stvarnosti( na fovistikom platnu. *a fovistikoj slici *otez 'ista 4pinela5 vie su naglaen intenzivan pun !oja i !listaviji ali !ez tonskih prijelaza 4jer nije tonsko slikarstvo5 jer su vie zastupljene kontrastne !oje 4oso!ito u igri toplih i hladnih tonova5. Jovisti su zapravo shvatili da odnos svjetlosti i sjene 4chiaro7scuro5 koju su nekada umjetnici rjeavali mijeanjem crne i !ijele !oje mogu ljepe izraziti preko odnosa toplih i hladnih !oja. C"te@ je jednostavan skoro da ga nema povran je tek izvuen potezima kista i samo je o!ris koji se ispunjava !ojom a njegove se pojedinosti i uloga u o!likovanju slike zanemaruju.
:etvrti razred 0

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA -e"s*e'ti$a kao nain prikazivanja prostora ili trodimenzionalnosti u fovistikoj slici je potpuno ponitena pejza je linearne ili geometrijske o!rade i koloristikih !oja 4istih !oja5. $akav nain prikazivanja prostora moemo nazvati koloristika perspektiva koja se do!iva pomou toplih i hladnih !oja. -ko pogledamo kako je slikao impresionist #. -. Henoir 4+jevojka s knjigom slika u Ud!eniku na /?. stranici5 vidjet emo da je igra svjetla i sjene kao 'zeleni prah( na njegovim slikama 4na licu djevojke koja ita knjigu5 doarana pomou rasprujue !oje koja je rasporeena po ru!ovima 4kao da je prirodna !oja5. -ko pogledamo radi uspored!e kako je slikao fovist Qenri ,atisse 4#ortret gospoe ,atisse slika u Ud!eniku na /?. stranici5 zapazit emo da je puna i ista 'zelena linija( prela preko ela i nosa. Hazlika izmeu impresionistikoga i fovistikoga slikarstva u ovom sluaju vidljiva je upravo u upora!i !oje jer je rasprujua !oja 4od Henoira5 sada 4u ,atissa5 samo zgusnutija i z!ijenija kako !i ojaao 4oznaio i istaknuo5 i druge tonove 4!oje5. .ita razlika izmeu dvaju stilova oitovala se i u slikaju krajolika 4kako je prikazano u Ud!eniku izmeu slike Qenrija ,atissa ,arokanski pejza na /2. stranici i slika Dladimicka &ue i drvee na /@. stranici5. Hazlika je oita jer su impresionisti nanosili !oje u !rzim i sitnim potezima 4kao u tokicama5 a fovisti su se sluili tu!ama !oja kao da su to 'puane patrone( ili 'dinamit(. 3o$isti D sli'a"i #okret mladih 'divljaka( u poetku je !io jedinstven iako nisu imali svoj proglas ili manifest. -li su se s vremenom njihove zajednike ideje poele razdvajati. ,eu foviste moemo u!rojiti ove slikare3 Een"i Matisse An%"F 6e"ain Kess $an 6on&en :ao#l 6#8G Ma#"i)e %e Vlamin)' Albe"t Ma"H#et ;eo"&eDEen"i :o#a#lt. Qenri ,atisse Doa fovista !io je Qenri ,atisse 4TEateau Eam!rFsis 1/. prosinca /0@C. U*iza 1. studenoga /C?>.5. #oeo je studirati pravo ali se /0C2. opredijelio za slikarstvo i studirao na nekoliko privatnih i dravnih kola u #arizu kao i u atelieru 6ustava ,oreaua gdje su se u to vrijeme rado okupljali tadanji mladi slikari koji su poslije stvorili pokret fovizma. % prijateljima slikarima sudjelovao je na prvoj fovistikoj izlo!i /C0?. u #arizu u %alon dP-utomne 7 na ;esenskom salonu. *ajznaajnija mu je slika3 Le 2o#,e#" %e Vi$"e 7 :a%ost @i$ota 4/C0?.7/C0@. ulje na platnu 2>/N20A cm 9aklada )arnes 7 )arnes Jundation <incoln UniversitV ,erion #ennsVlvania 8 #- U%-5. *a ovoj se slici naj!olje moe vidjeti duh fovizma. U slici je vidljivo da su njene ravne !ojene povrine vrlo valovitih ru!ova i WprimitivanW dra njenih formi izveden prema 6auguinovim tonovima 4:ak i tema ukazuje na vienje ovjeka u prirodi koju je rado slikao i 6auguin kao to su slike3 Dienje nakon propovijedi 7 ;akov se jaa s anelom5. &ao to sama rije kae ,atisse je htio naslikati radost ivljenja mladih ljudi njegova do!a. #romatrajui 6auguinovu sliku on je osjetio da neto slino naslika i tako kako je sam govorio njegova slika prui zadovoljstvo gledanja. U drugoj slici3 Ea"monG in :e% 4$he Hed Hoom 7 Soba # )"$eno5 /C00. $he Qermitage u %t. #eters!urgu koju je naslikao ugledajui se u EFzannea vidljive su jake crte koje su razasute po plavno7crvenom stolnjaku i zidovima. #rizori su isti vidljivi i prepoznatljivi kao npr. pogled na vrt s granama u cvatu koje se vide korz prozor a kua u daljini naslikana je u istom tonu kao i interijer te je tako eksterijer doveden u istu valersku vrijednost s ostalim dijelovima slike. ,oemo rei da se sve pojavljuje u prvom planu i ne!esko plavetnilo i zelenilo lia i svjetlo7uto cvijee. ,atissov dar izostavljanja i na ovoj je slici vidljiv3 sveo je tonove na minimum a od !oja stvara konstruktivne elemente to se pose!no osjea kad se slika promatra u crno7!ijeloj produkciji u kojoj gu!i svaki smisao. U!rzo emo i kod ,atissa vidjeti da njegovi likovi nisu plemeniti divljaci jer on vrlo do!ro poznaje anatomiju ljudskog tijela. .no to je novo u njegovim slikama jest likovna jednostavnost radikalna jednostavnost 7 kako !i se moglo rei 7 jer je Wdar izostavljanjaW itekako prenaglaen tako da sve ono to je mogao izostaviti u njega je izostavljeno. "pak prizor zadrava sve !itne plastine forme i prostorne du!ine. %likarstvo je 7 kako !i rekao ,atisse 7 ritmiko rasporeivanje crta i !oja na ravnoj povrini platna. -li nije samo to on pojednostavnjuje prizor do krajnjih granica prepoznatljivosti i svodi ga na povrinski ukras pa !ilo to sta!lo ovjek cvijet... .no za im teim 7 rekao je jednom prigodom ,atisse 7 jest ekspresija... koja se ne sastoji od strasti koja se ogleda na ljudskom licu.... ve itav raspored na slici mora !iti ekspresivan. *ain na koji on postavlja likove i predmete na slici oso!ito nain kako on rjeava prazne prostore oko likova i predmeta pokazuje da su njegovi ljudi i predmeti njegove slike uistinu ekspresivne. U formu rezerviranu za o!ojenost ,atisse je RulijevaoS iste !oje. $ako je slika RpuknulaS a slikar je umjetniku RdivljinuS prenio na platno. #ri paljivu pogledu pokazalo se da njegov postupak i nije tako RdivljiS jer je na slici izraena !esprijekorna Rkoloristika sintaksaS na !azi kvalitetnoga i kvantitativnoga komplementarnoga kontrasta. )oje su prema svojim kanonima RtraileS i Rdo!ivaleS primjerene povrine i odgovarajue o!like. #enelate 7 potezi kista 4pinela5 su intenzivni !listavi !ez tonskih prijelaza kontrastne. Erte je povran tek izvuen potezima kista samo je o!ris koji se ispunjava !ojom a njegove se pojedinosti zanemaruju. #erspektiva je ponitena pejza je linearne ili geometrijske o!rade.

:etvrti razred

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Umjetnik svojim slikama daje imena koji su ujedno i nosioci znaenja. Erta ili linija je vana odrednica njegovih likovnih djela. Erta je mekana i neprekinuto se ovija ocrtavajui likove i omeujui prostore odreuje ritam cijeloj slikovnoj kompoziciji. Havno o!ojane povrine valoviti o!lici i RprimitivnaS dra ljudskih likova ini sliku pojednostavljenu do krajnjih granica prepoznatljivosti. Ielio je kako je govorio da gledatelj osjeti neposrednost njegova slikanja u Rradosti ivotaS koju e mu pruiti slika. %nane umjetnike osjeaje izrazio je preko umjetnike forme 7 oso!noga naina slikanja. Ma%amme Matisse 4/C0?. >/N@0 cm Eopenhagen %tatens ,useum for &unst5 je portret ene gdje svjetlo zelena crta dijeli na dvoje lice modela odnosno umjetnikove ene3 jedna je strana lica u uto a zelena pozadina i crvena haljina su u kromatskom kontrastu 4kako se vidi na slici u Ud!eniku na /?. stranici5. Ea"monG in :e% 7 Soba # )"$eno 4$he Hed Hoom /C00. $he Qermitage u %t. #eters!urgu5 je slika u kojoj je umjetnik irzazio ono za im je teio a to se zove ekspresija koja se ne oituje u strasti nego u Rekspresivnom rasporeduS likova na slici. *a slici je RrasuoS ravne motive modro7crvene po stolnjaku i zidovima. "nterijer tek Rraz!ijaS pogled na vrt sa sta!lima u cvatu. %lika se prezentira Ru !ojiS a fotografija u crno7!ijeloj tehnici !ila !i promaaj. T,e :e% St#%io 7 C"$eni st#%io 4/C//. 220N/00cm ,useum of ,odern -rt *eX York5 je slika na kojoj se umjetnik oaran !ojom udaljuje od stvarnoga sadraja slike te ona postaje RizlikomS za likovno izraavanje kromatskih mogunosti 4senzacija5 koje RhvataS njegovo umjetniko oko. 6eorge7Qenri Houault 6eorges7Qenri Houault 4T#aris /0A/. L U#aris /C?0.5 takoer je slikar koji se ukljuio u fovistiki avangardni pokret. 9a njega ekspresija nije ono to je za ,atissa. #o njemu ekspresija mora ukljuivati kao to je !ilo i u prolosti Wstrast koja se vidi na ljudskom licuW. $o se pose!no zapaa na njegovoj slici3 K"isto$a &la$a 4/C0?5 ulje na platnu ACN//> cm 9!irka Zaltera #. EhrVslera *eX York. -li ekspresija se ne krije samo u prikazu lica &ristova. *ekontrolirani gru!i potezi kista govore umjetnikovu suosjeanju s &ristovom patnjom. #rema ovoj slici vidi se da se Houault ugledao u 6oghov i 6auguinov nemir. .sjeaj nemira oso!ito se vidi u slici koja o!iluje arkim !ojama3 Sta"i '"alj 4/C/@. 7 /C1A.5 ulje na platnu ?>NAA cm Earnegijev institut #itts!urgh. .so!ito se RsvezaS izmeu umjetnika i gledatelja vidi na Houaultovim omiljenim likovnim motivima kao to su seljaci radnici majke proletera siromane o!itelji. Iarke !oje i iroki potezi kista i crno omeeni o!lici izgledaju kao da su vitrano staklo. &ao fovist rado je slikao likovne motive na kojima je prikazivao socijalne ideje i radnike pokrete. 6lavni likovni motiv njegova slikanja !io je svijet siromaha i radnika. Hado je RekspresijuS izraavao slikajui ljudska lica oso!ito patnju. &riavost !oja i nepovezanost isprekidanih crta pretjeranost crvenih utih i plavih tonova iroki potez kista likovni je izraaj Houaultovog slikarstva. "ako mu slike izgledaju hladne ipak se u njima nalaze upozorenja suuti ljudska stvarnost koju umjetnik osjea kao zajedniku sud!inu. -ndrF +erain -ndrF +erain 4TEhatou #aris /000. L U#aris /C?>.5 znao je RsmjestitiS o!jekt 4figure5 u koloristiku perspektivu. *aglaavao je RistuS jednostavnost u transparentnosti !oja. $u!a !oje napisao je +erain za umjetnika je kao tu!a dinamita. 9nao je koloristiku perspektivu prilagoditi Ro!ojenostiS o!lika a likovnu formu naglasio je istim i snano izraenim !ojama i kontrastima.

:etvrti razred

/0

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA K#bizam &u!izam je 4franc. cu!isme prema lat. cu!us L kocka5 pravac u slikarstvu koji se razvio oko /C0A. u Jrancuskoj. 6lavni predstavnici ku!izma u slikarstvu su3 #a!lo #icasso 4#a!lo #ikaso5 6eorge )ra[ue 4Ior )rak5 a neposredno uz njih i ;uan 6ris 4Quan 6ris5 i Jernard <Fger 4Jernan <ee5. *aziv potjee od kritiara Lo#isa Va#?)ellesa koji je povodom )ra[ueove izlo!e /C00. pisao o Rku!istikim !izarnostimaS. "ako nastao kao ala naziv postaje pojam koji o!iljeuje potpuno novo estetsko naziranje i s kojim poinje znaajno razdo!lje u europskoj likovnoj umjetnosti. &u!isti su kao su!jekt koji stvara pokuali ui u tajnu likovnoga motiva o!jekta kojega slikaju. +a !i ga prikazali na svojim slikama morali su ga 'ponovno oivjeti( za razliku od impresionista koji su o!jekt to jest likovni motiv rasplinuli u o!ojanosti slikarske povrine. )ilo je potre!no prema njima motivOo!jekt oslo!odili svake su!jektivnosti i svakoga odreenoga i sigurnoga gledita. " stvoriti ekspresionistiki motivOo!jekt nove forme. ;er osjeaj kao kod impresionista deformira motivOo!jekt a umOrazum ga formira 4o!likuje na novi nain5 kao to je #icasso izjavio3 %likam predmete kako ih zamiljam a ne kako ih vidim. 9a razliku od impresionista koji su slikali motivOo!jekt previe su!jektivno i osjeajno ku!isti pristupaju motivuOo!jektu intelektualno umnoOrazumski. )udui da se temelji na osnovi kocke 4cu!us5 to jest geometrije ku!izam slika simultano 8 istovremeno 4sada i ovdje5 ono to se dogaa sukcesivno 8 uzastopno 4u slijedu5. -"oti$ Im"e@nja(e bez moz&aI #olemiku protiv impresionista nije pokrenula samo ona likovna struja koja se sa svim svojim oprenim o!ratima protee od ekspresionizama do nadrealizma= takva se polemika razvila unutar onih tendencija koje u svojim pretpostavkama nipoto nisu od!ijale scijentizam kojemu je impresionizam ukazao povjerenje. Upravo to je i sluaj ku!izma. :injenica koje su umjetnici svjesni jest to da se neto iz temelja izmijenilo i u tumaenju znanosti. &u!isti su spoitavali impresionistima da su samo mrenjaa !ez mozga. U toj zamjerci oitovala se osuda pravog elementarnog pozitivizma i ujedno zahtjev za veom znanstvenom istinom. +akle ne samo isto i jednostavno !iljeenje vidljivih podataka ve njihovo organiziranje u intelektualnoj sintezi to e nakon oda!ira izluiti one !itne. Nastana' '#bizma U vrijeme kada se ku!izam pojavio europska likovna umjetnost nalazila se u stanju kreativnog iscrpljenja i zasienosti. U krajnosti su!jektivistikih pokuaja samo je racionalan i metodian postupak EFzannea pomogao mladim umjetnicima da nau sigurno uporite u saimanju o!lika i da se vrstom strukturom plohe suprostave impresionistike povrine. #resudan za razvoj ku!izma !io je studij crnake umjetnosti. 6odine /C0@. o!javljena je a kasnije esto i citirana EFzanneova izjava da su red i zakonitost koje nasluujemo u prirodi posljedica meuso!nih odnosa jednostavnih geometrijskih tijela3 kugle stoca i valjka na koje se mogu svesti svi o!lici u prirodi. #rijelomno znaenje za ku!iste imala je posmrtna izlo!a EFzanneovih djela /C0A. godine. $e godine naslikao je #icasso svoje R6ospoice iz -vignonaS koje se smatraju prvi RdokumentS ku!ista. -a#l CFzanne 4#ol %ezan5 francuski slikar roen /C. sijenja /01C. a umro 22. listopada /C0@. najprije je oduevio za romantizam a kasnije za impresionizam. "za njega je ostalo /@1> djela od toga 00? slika. *azvan je otac modernoga slikarstva ili preteom nove umjetnosti. #oznata je njegova teorija da je u prirodi sve o!likovano prema geometrijskim likovima kugle valjka i stoca. #a ako elimo prikazati prirodu u njezinoj stvarnosti ili o!jektivnosti moramo je prikazivati pomou geometrijske prepoznatljivosti. -o'"eta(i #okret su sainjavali slikari i knjievnici u #arizu koji su se sastajali u atelierima )eteau7<avoir na ,ontmartreu3 #a!lo #icaso ,. ;aco! ;uan 6ris ,. HaVnal -. %almon 6uillaume -pollinaire i 6ertrude %tein. .s!ito 6eorge )ra[ue i #a!lo #icaso iako u poetku idu razliitim ciljevima nastoje reducirati o!like da !i se jasnije istakla uoena zakonitost u prirodi. Uskoro dolaze do konane likovne formulacije3 analitiki ku!izam koji traje od /C0C. do /C/2. -"io"itet na(ina sli'anja #rioritet forme potisnuo je !oju kao drugorazredni i ne!itni sastav slikanja a platna se zatvaraju u monokrome sive ili smee tonove. $ako slika nije vie izraaj stvarnosti nego autonomna ploha koja sadrava predmete ili njihove dijelove kao konstruktivne elemente. #redmet nije prikazan kako ga oko zahvaa s odreenog stajalita ve je analiziran u totalitetu svoje prostorne egzistencije i prikazan na plohi vien istovremeno s razliitih strana. $ako su razraeni i poloeni principi analitikog ku!izma3 autonomnost plohe racionalna analiza i simultanost prikaza. .!jekt je razlomljen u dijelove ku!istikih i mnogovrsnih kristalinih forma koje tee prema iluzionistikom prikazu reljefa. $ekst '<es peintres cu!istes( iz /C/1. godine koji je napisao 6uillaume -pollinaire smatra se manifestom ku!ista. 6eometrija je 7 pie 6uillaume -pollinaire 7 za plastine umjetnosti ono to je gramatika za umjetnost pisanja. " dodaje3
:etvrti razred //

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA +anas se oni koji su ueni vie ne zadravaju na tri euklidove geometrije. %likari su se prirodno i tako rei intuitivno osjetili ponukanima da se poza!ave novim moguim mjerama prostora koje se u figurativnom jeziku modernista oznaavaju sve zajedno terminom etvrte dimenzije. :etvrta dimenzija je nastala iz triju poznatih3 ona predstavlja !eskonanost prostora koji se produuje do u !eskraj u sve dimenzije u odreenom trenutku. .na je sam prostor dimenzija !eskonanosti i predmetima daje plastinost. )ez o!zira na znanstveno7matematika pitanja ku!izam tei za su!jektivnim nadvladavanjem o!jektivnosti u umjetnosti. $aj su!jektivizam ipak je posve drugaije naravi od ekspresionistikog ili nadrealistikog su!jektivizma koji je emotivnog i psiholokog podrijetla= to je zapravo su!jektivizam mentalne naravi. U tenji za vjenou 7 pie -. 6leizes 7 ku!izam posvuda ogoljuje o!like od njihove geometrijske z!ilje i uravnoteuje ih u matematikim istinama. Intele't#alna sli'a "mpresionisti su se nastojali oslo!oditi literarnih preokupacija /C. st kako !i svoj doivljaj prirode izrazili izravno !rzo o!jektivno !ez upletanja intelektualne razrade. $o je !ila !arem teorijski ista praksa naturalizma. &u!isti kao npr. 6eorge %eurat htio je impresionistiko iskustvo dovesti do krajnjih posljedica istei ga od onog to mu se jo inilo privremenim i nesigurnim. &ontrasti su prema njemu ono to pogaa mrenjau i to sainjava koloristiku igru prirode3 kontrasti tona !oje crte. Umjetnost je tako sklad svih elemenata to vi!riraju u svjetlosti. " upravo ta vi!racija !oja7svjetlost svi ti valeri uglavnom su se gu!ili u impresionistikom potezu kistom jer ih je slikar impresionist na kraju mijeao u istu koloristiku smjesu. +a !i se to iz!jeglo tre!alo je pronai drugi nain slikanja. %likar mora slikati prema znanstvenim zakonima o simultanim kontrastima. %toga ne mora mijeati !oje ve ih samo jasno odvojene nizati jednu do druge. #otom e samo oko gledajui sliku stvoriti vlastitu sintezu kao to je stvara gledajui z!ilju. %eurat je umro u /0C/. u 12. godini ivota. "pak je ostavio neka platna u novoj tehnici. ,eu ta platna u!rajaju se slike3 *edjelja u 6radne7;atte i <e Ehahut. 9a slikara ku!istu istina je doista s druge strane realizma a umjetnik je uspijeva zahvatiti samo preko unutranje strukture stvari. U daljnjem razvoju ku!istike misli nakon to su umjetnici kao to je !io %eurat nastojali prevladati z!ilju zamjenjujui je apstraktnim redom nastao je novi vid ku!istike umjetnosti koji je manje teorijski a mnogo vie je otvoren neposrednim osjeajima z!iljskog svijeta. &u!isti su zamjerali impresionistima nedostatak otrine i stilistike ujednaenosti a pogotovo su napadali njihovo ponavljanje do !eskonanosti. #rvi koji je pokuao ispraviti impresioniste !io je EFzanne. %toga su se ku!isti upravo ugledavali na EFzannea. ;eomet"ijs'a teo"ija EFzanne je polako i uporno nastojao i uspio nadvladati privremenost impresionista konkretnim vrstim odreenim slikanjem. %vjetlo koje u slikama impresionista treperi i o!avija svaku stvar utapajui je u jedan jedini !listavi dah u njegovim su slikama upijali predmeti te je i sama zajedno s !ojom postajala o!lik. .d!acio je impresiju za du!lje razumijevanje z!ilje. *astojao je izgraditi neto vrsto trajno neto to nee odmah propasti. %vijet povijesti i osjeaja postao je skuen umjetnik je postao usamljen. $vrdoglavo !ijesno nepokole!ljivo istraivanje za njega nije !ilo samo puko traenje isto estetske naravi ve i nain da stvori neto trajno to !i na neki nain umjetnicima dalo stanovitu sigurnost. .d impresionista je htio napraviti neto trajno vrijedno. .d Eour!eta je kao i svi impresionisti naslijedio od!ojnost prema matarenju i literarizmu u slikarstvu. %lika prema E\zanneu mora ivjeti po samoj snazi slikarstva mora raunati samo sa svojim vlastitim sredstvima ne traei pomo od patetinih pria. $ako moemo rei da EFzanneovo do!a nije vie zlatno do!a realizma. 9a njega stvaralaki postupak nije niti znanstven niti iskljuivo apstraktan. -pstrakcija za njega poinje nakon du!okog poznavanja predmeta. %avjesno je zato prouavao prirodu i elio otkriti njene tajne. +a !ih do!ro naslikao neki pejza 7 govorio je 7 moram najprije otkriti njegove geoloke znaajke. %likarevo pose!no sredstvo izraaja jest !oja. +a !i stvorio udo umjetnosti umjetnik ima samo to sredstvo. 9apravo nije li u prirodi pitao se on upravo !oja osnovno sredstvo preko koje se priroda oituje. %lika je zajedniki rezultat znanja i osjeaja koje je umjetnik u mati organizirao. $ako je otklonjen impresionistiki o!jektivizam koji se u !iti oslanja na isto o!iljeje pojmova. ;a sam su!jektivan govorio je EFzanne a moje je platno o!jektivna svijest o tom pejzau= moje platno i pejza i jedno i drugo izvan mene ali ono drugo sluajno z!rkano !ez loginog ivota... %lika je ]ensR po se!i s apsolutno vlastitim zakonitostima mora ivjeti vlastitim ivotom mora !iti autonomna mora postojati po snazi slikarstva. 9a EFzanna3 i o!lik je !oja= crte za se!e ne moe postojati3 priroda ne crta. Erte je ve sadran u punoi o!lika. Gto se vie !oja precizira raste i postie svoj sklad to je izraeniji i crte predmeta ali izraen je u o!liku. %likarstvo prema njemu moe !iti samo plastino volumensko slikarstvo. *jegovo oajniko htijenje da dade o!lik dovodi ga do onog ravnog suhog konstruktivnog poteza kistom koji je jedan od temeljnih elemenata njegova stila3 dovodi ga do pojednostavljivanja do saimanja. #oznata je njegova teorija3 U prirodi je sve o!likovano prema tri temeljna modela3 kugla stoac i valjak. %amo tre!a nauiti naslikati te najjednostavnije likove= poslije se moe napraviti sve to se eli.
:etvrti razred /2

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA %ve je jednostavno u teoriji ali pro!lem poinje kada sve te o!like tre!a staviti u meuso!ni odnos. $o je poetak novog rjeavanja pro!lema koji se zove perspektiva. 7et$"ta %imenzija EFzannov napor da postigne plastini o!lik stvari kako !i im dao teinu i sadraj neumoljivo ga je tjeralo da stvari gleda ne samo iz jednog ve s razliitih toki gledita. %amo na taj nain uspijevao je !olje uhvatiti planove i volumene. *a taj se nain isti predmet unutar slike nalazio u razliitim perspektivama koje su ga deformirale u okomitom ili vodoravnom pravcu ili prema dolje i na isti je nain horizontalna crta esto gu!ila vlastitu horizontalnost nagi!ajui se prema plastinim zahtjevima slike. "z toga naina gledanja rezultiralo je da jedan predmet istovremeno nastoji pokazati se!e s vie strana nalazei se u novom rasporedu na platnu stvarajui proporcije i odnose razliite od akademskih i tradicionalnih. *jegovu nauku o novoj perspektivi o!lika na slici kasnije e ku!isti dovesti do potpunog unitenja renesansne perspektive. $ako se stvarala nova dimenzija u slikarskom prostoru tj osjeaj dimenzije koji iskljuuje predod!u o udaljenosti praznini i mjeri predod!u o materijalnom prostoru u korist nekog istinitog ne iluzionistikog prostora u kojemu se predmeti mogu otvarati iriti preklapati remetei na taj nain pravila oponaanja i omoguujui umjetniku novo stvaranje svijeta prema zakonima njegovog pose!nog intelektualng suda3 to je istiniti i pravi ku!izam. EFzannovu su poruku prvi shvatili i uporno do krajnosti tumaili #icasso )ra[ue i Jernard <Fger. #icassova slika +emoiselles dP-vignon 7 6ospoice iz -vignonske ulice zapoeta /C0@ a dovrena slijedee godine moe se smatrati protoku!istika slika 4dimenzije3 21>N2>> cm a nalazi se u ,uzeju moderne umjetnosti u *eX Yorku5. *a slici je perspektiva raz!ijena. %rueni su tradicionalni naini likovne kulture ne samo u svojevoljnosti !oje ve u samim strukturama na kojima to slikarevo djelo poiva. #erspektiva je raz!ijena razlomljena u odvojene naglaene dijelove volumena koji se usijecaju jedan u drugi po prostornom ritmu iz kojega nestaju i posljednji tragovi klasinog prostora. U tom djelu postoji neto od primitivne snage koja je dola do izraaja u nizu pravokutnih otrih uglatih otrih mrtvih priroda u dostojanstvenim i tekim likovima u pejzaima naslikanih suhom o!likovnou. )ra[ue je u ljeto /C0A. takoer poeo slikati u pravcu slinom #icassovu. *eka njegova platna iz tog vremena !ila su izloena na ;esenskom salonu /C00. godine. $om prigodom kritiar <ouis DauNcelles napisao je />. studenog /C00. godine3 )ra[ue zlostavlja o!like mjesta oso!e kue sve svodi na geometrijske sheme na kocke 4cou!es5. .va posljednja rije upuena mladim slikarima nove kole posreila se= pokret je tako do!io svoje ime. Gto se tie Jernarda <Fgera on je sreo #icassa i )ra[uea /C/0. godine. ,eutim njegov ku!izam datira od poetka /C0C. od vremena njegove slike3 -ktovi u umi. )io sam opsjednut 7 pria <Fger 7 elio sam rastaviti tijela= radi toga su me prozvali ku!istom. Dolumen i struktura prve su dvije preokupacije ku!ista. .d!acivi atmosferu senzualnu sklonost !oji valovitu crtu oni su nastojali stvoriti krajnje strogo slikarstvo. 9animala ih je samo konstrukcija tjelesnost predmeta. 9a njih je i !oja !arem u poetku !ila u drugom planu. 9ato su radije upotre!ljavali neutralne sive i crne tonove !oje zemlje i zagasito zelenu. #rva kolektivna izlo!a ku!ista organizirana je /C//. u %alonu *eovisnih. +a !ismo jo !olje upoznali ku!izam razmotrit emo ga u nekim o!iljejima kao to su3 analitiki ku!izam i sintetiki ku!izam. Analiti('i '#bizam #rvo o!iljeje ku!izma nazvano je analitiki ku!izam. $o je razdo!lje kada su ku!isti slikali jednostavne iroke voluminizirane povrine koje su jo uvijek na neki nain davale u du!ini rasporeenu sliku. .!iljeje analitikog ku!izma poinje koncem /C0C. godine. ;ednostavne i iroke povrine kasnije se lome u gustu neprekidnu ravninu koja raz!ija predmet komada ga u dijelove ralanjuje ga na povrini platna gje je reljefnost sad ve svedena na minimum a negdje se !oja svodi na monokromiju. -nalitiki ku!izam najee oslikava likovni motivOo!jekt kao to je3 mrtva priroda kuni predmeti ili glaz!eni instrumenti poneka figura ili portret. <ikovna forma kako to i naziv govori analitiki razOlomi motivOo!jekt u geometrijske dijelove koji nisu odvojeni od pozadine. $akva slika 'eli !iti totalna( i u se!i sa!rati sva mogua gledita3 frontalno u profilu odozdo odozgo 4npr. aa je naslikana u profilu a otvor odozgo5. Sinteti('i '#bizam .snovni elementi sintetikog ku!izma je slo!odno o!navljanje slike predmeta koja je konano oslo!oena perspektive. #redmet se vie ne analizira i ne rastavlja na sastavne dijelove ve se uzima u svom esencijalnom izgledu !ez ikakva podvrgavanja pravilima oponaanja. +akako sinteza se postie vodei rauna o svim ili o samo nekim dijelovima predmeta koji se javljaju sa svih strana povrine platna. %intetiki ku!izam nastao /C/>. jednostavnija je i '!laa( varijanta ku!izma. $ada ku!isti o!likuju cjelovite forme motivaOo!jekta to jest od pojedinih dijelova nastoje stvoriti cjelina predmeta. #onekad u sliku radi !oljega efekta
:etvrti razred /1

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA unose neumjetniki materijal 4isjeak iz novina dijelove tkanine5 umeu slova 4koja do!ivaju likovno znaenje5. "z toga je proizila nova ku!istika slikarska tehnika pod nazivom. kola. $ako je ;uan 6ris najei po!ornik sintetikog ku!izma govorio da za njega ku!izam nije postupak ve estetika ako ne i pravo stanje duha. -ko je tako onda ku!izam mora imati odnos sa svim oitovanjima suvremene misli. $o je donekle i istina jer je ku!izam roen u opoj kulturnoj klimi iz koje je primao ideoloke poticaje i povode. &u!iste je oduevljavala geometrija matematika ista misao. *e slikaju polazei od z!ilje ve od ideje. %likanje je stoga odgojiteljsko jer se sputalo od opeg do pojedinanog od apstraktnog do konkretnog. EFsanne je od !oce pravio cilindar govorio je ;uan 6ris a ja polazim od cilindra da napravim !ocu. U o!liku formalne istoe jasnoe vedrine iz kojega je iskljuena svakodnevica ku!isti su se u povijesnim z!ivanjima ostvarili na drugi nain !jeei u nestvarnost3 u svjetlo jasnoe i u intelektualni red. .so!ito sa slo!odom sintetikog ku!izma okonana je i strogost ravne crte i zagasitih !oja. Erta se doista stala savijati a iste !oje i njihove podloge do!ivaju sjaj. Kola@ &u!isti nisu prvi poeli upotre!ljavati kola 4francuski3 papiers collFs 7 zalijepljeni papir 8 kola5. Upotre!ljavali su ga i dadaisti i nadrealisti. -li su ga ku!isti prvi poeli upotre!ljavati s posve drugim namjerama. &ola je za ku!iste !io samo jedan nain da reagiraju likovno traei novi nain slikanja !ez kista. 9nali su ak i kistom oponaati predmete dakle slikati kolae. T"i &la$na *"e%sta$ni'a $ri glavna predstavnika ku!izma su3 ;eo"&e 2"aH#e 4Ior )rak5 3e"na"% LF&e" 4Jernan <ee5 i -ablo -i)asso 4#a!lo #ikaso5. ;eo"&e 2"aH#e ;eo"&e 2"aH#e 4Ior )rak5 je slikar koji se moda prvi i najotvorenije oslo!odio zakona poetnog ku!izma. &od se /C/A. poto je teko ranjen u ratu ponovno vratio slikarstvu odmah se javlja u punom razvoju svoje stvaralake moi. *ema vie geometrinosti slika kao kod onih nastalih prije /C/>. godine nestalo je otrih kontrasta !oja. Hodio se )ra[ue reklo !ismo kakav nam je tre!ao3 njean tankoutan umjerenjak u slikarstvu. Dolim pravilo koje ispravlja osjeaj govorio je ali volim i osjeaj koji ispravlja pravilo. &ao mudri slikar sada trai novu slikarsku mogunost koju je ku!izam rastrgao. #oput drugih slikara i on je nakon /C/A. mijenjao svoj nain slikanja ali u njegovu mijenjanju nema naglih skokova kao kod #icassa. .n je tihi slikar koji tiho slika !oja mu ne iskae ne krii. 3e"na"% LF&e" Jernard <Fger 4Jernan <ee5 je opor i herojian. +o slikarstva je doao preko industrijskog designa iz arhitektonskih ateliera. #od njegovim rukama ku!izam je postao neto kruto vie tehniki nego matematiki. *akon prvih zanosa od /C/2. do /C/>. preao je gotovo na apstraktno slikarstvo. *akon rata i on se vraa z!ilji i postaje slikar modernog ivota. #ozivao je umjetnike da se ukljue u drutvena z!ivanja pa ako tre!a i ratujui s drutvom. ,oderni svijet o!iljeava stroj. %toga on slika strojeve kao to su drugi slikali enske aktove. %trojeve ne precrtava on ih izmilja. -ko se slikarski izraz promijenio govorio je znai da je moderni ivot tu promjenu uinio nunom. <Fgerova je zasluga to je pro!lem moderne umjetnosti postavio izvan pozitivistike estetike futurizma i apstraktnog tehnicizma. -ablo -i)asso #icasso je krten kao -ablo 6ie&o JosF 3"an)is)o %e -a#la J#an Ne*om#)eno Ma"Ja %e los :eme%ios Ci*"iano %e la SantJsima T"ini%a% Ma"tG" -at"i)io Clito :#Jz G -i)asso . "mena je do!io po raznim roacima i pojedinim svecima. #icasso je inae prezime njegove majke ,arie #icasso V <opez. .tac mu se zvao ;ose Huiz )lasco. Hoen je u gradu ,alaga 2?. listopada /00/. a umro je u francuskom gradu ,ougins 0. listopada /CA1. godine. &ada se rodio nije mogao disati i majka je mislila da je umro ali ga je oivio djed kada mu je dim od lule upuhao u nos. &ako kae legenda roen je kao umjetnik. #rva rije koju je izgovorio !ila je RpizS skraena panjolska rije za olovku3 lapiz. *jegov otac takoer umjetnik i pokuao mu je za!raniti slikanje. *akon to je kako kae njegov ivotopisac dovrio oevu sliku golu!ova otac mu je predao svoje kistove !oje i palete i nikada vie nije slikao iz razloga to je slika koju mu je sin dovrio !ila zadivljujue lijepa. #ria se da je prvu sliku naslikao kada je imao C godina. %lika se zove3 <e #icador 4/0C0.5. *a slici je prikazao lik mukaraca na konju tijekom !or!e !ikova. %lika je sauvana do danas. #rvu 'oz!iljniju( sliku naslikao je kad je imao /? godina. %lika se zove3 #rva priest 7 <a premi\re communion 4/0C@.5. %lika prikazuje prvu priest njegove sestre a na slici je prikazao portret oca majke i sestre dok klee pred oltarom. %lika je sauvana do danas. &ao djeak volio je slikarstvo ali nije vodio disciplinu i u koli je esto !io kanjavan z!og nereda i loega uenja. #rvi umjetniki ugovor #icasso je potpisao u #arizu s jednim prodavaem umjetnina koji mu je plaao /?0 franaka mjeseno.
:etvrti razred />

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA #itanje3 ;e li #icasso ukrao ,ona <isu2 .dgovor3 *e nije. ,eutim kada je ,ona <isa /C//. !ila ukradena iz <ouvrea policija je uhitila njegovog prijatelja po imenu 6uillaume -pollinaire. .n je optuio #icassa za krau a policija ga je privela na ispitivanje. &asnije su o!ojica putena !ez optu!i. #icasso je u ivotu volio ene. 9apravo oenio se samo dva puta iako je imao mnogo lju!avnica. a s njima je imao etvero djece. %vaka nova ena ili lju!avnica !ile su mu novo nadahnue u umjetnikom stvaralatvu. .vo su najpoznatije #icassove ene i lju!avnice3 Jernande .livier 4#icassova prva lju!avnica njoj je !ilo /0 njemu 215 ,arcelle Qum!ert 4njoj je !ilo 2A #icassu 1/5 6a!V <espinasse 4njemu je !ilo 1> ali se ne zna koliko je tono 6a!V imala no !ila je puno mlaa od nejga5 .lga &hokhlova 4#icassova prva supruga njoj je !ilo 2@ a njemu 1@ kad su se upoznali5 ,arie7$hFr\se Zalter 4ona je imala /A on >@ godina5 +ora ,aar 4ona je imala 2C #icasso ??5 Jran^oise 6ilot 4ona je imala 2/ a on @/5 6enevi\ve <aporte 4jedna od njegovih posljednjih lju!avnica= imala je 20 godina kada mu je postala model i lju!avnica a on je ve navrio A0 godinaak5 ;ac[ueline Ho[ue 4njegova druga supruga !ilo joj je 2A a njemu AC godina5. 6o"a Ma"" pravim imenom Qenriette $heodora ,arkovitch roena je u #arizu /C0A. od oca Qrvata arhitekta i majke Jrancuskinje. *akon djetinjstva provedenog u )uenos -iresu u do!i od dvadeset godina vraa se u rodni grad i tamo postaje fotografkinjom nadrealizma. "ntelektualka i umjetnica naglaene politike svijesti postala je #icassovom lju!avnicom i inspiracijom mnogih njegovih djela njegova kao to je slika3 Iena koja plae. *akon prekida njihove desetogodinje lju!avne veze +ora ,aar povlai se u samou i misticizam sve do svoje smrti /CCA. godine. &njiga W6o"a Maa" zato(eni)a *o&le%aW argentinske knjievnice -licie +ujovne .rtiz u izdanju #rofil "nternationala o!javljena je 2. studenoga 200>. u 9agre!u. U 9agre!u je u 6aleriji &lovievih dvora od 10. rujna do 20. studenoga 200>. samo za Qrvatsku ekskluzivno !ila pripremljena izlo!a o ivotu i lju!avi +ore ,aar i #a!la #icassa pod naslovom3 6o"a Maa" i -i)asso K %o%i" *o&le%ima. *a izlo!i !ilo je postavljeno 10? djela #icassa i +ore ,aar. #ortret jedne od najpoznatijih #icassovih lju!avnica koja je provela deset godina sa slavnim slikarom umjetnice +ore ,aar prodan je 1. svi!nja 200@. na dra!i za C? 2 milijuna dolara to je drugi najvii iznos ikad postignut na dra!i umjetnina o!javio je %othe!VPs. %lika3 6o"a Maa" a# C,at 7 6o"a Maa" s ma('om prikazuje glavnu #icassovu muzu fragmentiranu u jarkim !ojama s crnom makom na ramenu. #rodana je na dra!i u *eX Yorku nepoznatome ponuau za iznos koji je gotovo dvostruko vii od poetne cijene od ?0 milijuna dolara. *aslikan /C>/. u #arizu na vrhuncu !urnoga odnosa slikara i umjetnice taj portret nije prikazan u javnosti gotovo >0 godina. Djeruje se da je prodan ikakoj o!itelji 6idXitz koja se o!ogatila na proizvodima za njegu kose. )ez o!zira na sve kritike #a!lo #icasso je u 20. st u suvremenoj povijesti umjetnosti posvuda utisnuo neiz!risiv trag iako njegovo ku!istiko razdo!lje nesumnjivo predstavlja najznaajnije razdo!lje njegova umjetnikog djelovanja. .n je uistinu najvei predstavnik moderne umjetnosti i ostao je !itni inilac za razumijevanje povijesti likovne umjetnosti 20. stoljea. U !ijegu od proturjeja u koji je ini se ukljueno #icassovo djelo jedan element ostaje stalan a to je njegova svijest o o!jektivnom svijetu. U svijest o o!jektivnom svijetu ulazio je kao u zaarani krug nemirne strasne pro!lematike iz kojega je ipak izlazio kao po!jednik. .!jektivnost z!iljskog svijeta za njega je uistinu sredite vrtnje prema kojemu se nezadrivo kreu njegove slike. 6ertrude %tein koja je kritiki pratila cijelo ku!istiko razdo!lje rekla je za #icassa3 *jega nije zanimao duh jer je odve !io zaokupljen stvarima. %toga je o!jektivnost z!ilje temelj njegove umjetnosti onaj temelj koji mu je uvijek omoguavao da nae se!e. *e postoji apstraktna umjetnost govorio je uvijek od neega valja poi. #oznata je njegova uzreica3 *e radim na prirodi ve pred njom zajedno s njom... jer se ne moe ii protiv prirode ona je jaa od najjaeg ovjeka. %amo u stanovitim pojedinostima nadodao !i moemo se!i dopustiti stanovite slo!ode... a u slikarstvu kao i u ivotu tre!a djelovati izravno. #icasso je napisao je o njemu _uin BdXard usprkos poznavanju o!jektivne z!ilje uspostavio vezu izmeu predmeta i onoga koji ih promatra i koji dosljedno tom razmilja o stvarnosti. &ad je #icasso u jesen /C00. doao u #ariz !ilo mu je dvadeset godina. *ajvie ga je zanimalo ak vie od impresionista slikari poput $oulouse7<autreca Dan 6ogha pose!no socijalistiki grafiar %teinlein. *jegovo plavo i ruiasto razdo!lje izmeu /C0/. i /C0@. oznaeno je temama socijalne pro!lematike. 9a njega je ku!izam !io presudan trenutak u umjetnosti. -li ga ni ku!istike teorije nisu mogle umjetniki zadovoljiti pa je oso!ito nakon /C/?. pa i /C2>. traio nove naine likovnog izraavanja. U isto vrijeme sudjeluje u razliitim umjetnikim stilovima koji su se pojavili u 20. stoljeu. $ako on istodo!no razvija nove mogunosti i mijea ih s prethodnim iskustvima oso!ito nakon /C1>. kada se vratio u Gpanjolsku. U to do!a iz!ija panjolski graanski rat. #icasso se stavio na stranu protiv Jranca. &ao glavno djelo iz tog razdo!lja jest njegovo likovno djelo koje je dovrio u mjesec dana3 ;#e"ni)a 4dimenzije3 AAAN1>C cm koje se nalazilo do /C0/. u ,uzeju moderne umjetnosti u *eX Yorku5 a od /C0/. nalazi se u madridskom muzeju3 ,useo *acional Eentro de -rte Hegina %ofia. <ikovni motiv te slike jest !askijski grad 6uernica odan Hepu!lici koji su razorili !om!arderi 20. travnja /C10. godine .va slika !ila je za umjetnike znak da umjetnost mora ivjeti od povijesti !iti prisutna u povijesti i sudjelovati u povijesti. #icassov razvojni put nije !io pravocrtan niti miran ali je uvijek u njegovom likovnom izraaju naglaen ovjek i !riga za ovjeka. 9a #icassa rekao je ,anolo )lahnik prijatelj njegove keri #alone slikarstvo je sporedna stvar. ,nogi se pitaju koliko e ostati od cjelokupnog #icassovoga umjetnikog opusa koje !roji preko @000 slika kipova i crtea to jest od njegove slikarske proizvodnje. #oznato je da nikada nije ivio na ru!ovima umjetnikih dogaanja
:etvrti razred /?

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA nego ih je stvarao ili u njima sudjelovao kao glavni predstavnik. *jegova su djela kao pripovijest o tomu kako je reagirao na sve to se z!ivalo oko njega. "ronija skepticizam gru!ost okrutnost erotika ogoreni individualizam dio su #icassova djela kritiki dio koji se esto pretvara u rastvarajui gnjev razularenu po!unu. +rugim rijeima moemo rei da je #icasso svjedok naeg vremena.

O"8izam .rfizam je umjetniki pokret koji je nastao /C//. u Jrancuskoj. "meOnaziv do!io je po grkom mitskom pjevau i svirau .rfeju. .vaj pravac neki nazivaju i orfiki ku!izam jer je nastao kao pose!ni o!lik analitikoga ku!izma. Umjetnici 'orfisti( koriste 'apstraktne krugove( to jest prstenove razliitih !oja ponekad u o!liku duginih !oja ili valova. "ako je njihova umjetnost apstraktna umjetnost ipak se na njihovim slikama pojavljuju prepoznatljivi o!lici kao to su prozori vrata neki zvonik zgrada dio stupa avion auto i slino. 6lavni predstavnici orfizma3 Ho!ert +elaunaV 4Ho!ert +elone5 i i njegova ena %onia +elaunaV 4%onja +elone5.

:etvrti razred

/@

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Sli'a"s'e a$an&a"%e # Njema('oj # *"$oj *olo$i)i 20. stolje a U slikarske avangarde u *jemakoj koje su o!iljeile ekspresionistiko razdo!lje u prvoj polovici 20. stoljea moemo u!rojiti umjetnike pravce kao to su die )rucke i +er !laue Heiter. #ojava ekspresionizma najizrazitije se oitovala u *jemakoj. ,ilitaristiki i feudalni reim predstavljao je car Dilim "". kao drutvena i politika proturjeja svog vremena. Dilimksi ideal nadmoi irio se na samo u krugovima njemake !uroazije ve je djelovao tetno i na narodne slojeve drutva. "pak je pred kraj devetnaestog stoljea propala ideja preporoda svijeta. ;er je stvarnost !ila sasvim drugaija na polju umjetnosti od naturalizma dolo se do ekspresionizma. *aziv WekspresionizamW po prvi put je upotrije!io godine /C0/. smatra se slikar ;ulien7-uguste QervF za jedan nain svog slikanja. "pak je slikar #echstein umjesnije upotrije!io ovaj izraz. 9a vrijeme zasjedanja !erlinske W%ecesijeW pred jednom njegovom slikom netko je upitao3 ;e li i ovo impresionizam2 .n je odgovorio3 *e ovo je ekspresionizam. #ostoji nekoliko razloga nastanka njemakog ekspresionizma. #rvi razlog smatra se da je nastao kao reakcija protiv vilimskog lanog graanskog morala. +rugi razlog smatra se da je nastao kao !ijeg u Wneotuivo duhovno carstvoW u koje ne moe ui nikakva vanjska sila. $rei razlog smatra se da je nastao kao opozicija protiv vladajue klase i njihove samouvjerenosti u po!jedu. &azimir Bdschmid u djelu '`!er den BNpresionismus in der <iteratur und die neue +ichtung( govorio je o ekspresionizmu u poeziji 4u prosincu /C/A.5 koji se moe primijeniti takoer i na slikarstvo3 )og vam je dao zemlju3 divovski pejza. $re!a ga znati promatrati tako da ga vidimo neoskvrnutog. $ada emo shvatiti da njegovu istinu neemo nai u izvanjskoj z!ilji. %toga mi moramo graditi z!ilju nai smisao predmeta= ne zadovoljavati se pretpostavljenom izmiljenom ili natuknutom injenicom. %lika svijeta mora se odraavati cjelovito i jasno a to samo mi moemo ostvariti. *a taj nain umjetnik7ekspresionist preo!raava cijeli svemir. .n ne gleda jer vidi= ne pria jer to ivi= ne ponavlja jer ponovno stvara= ne nalazi jer stalno trai. %igurno je lucidni i konfuzni neoromantini *ietzscheov nihilizam utjecao i na njemake ekspresioniste i tako se oso!ito u *jemaku kulturu uvukle negativne nietzscheovske misli. "pak najjai utjecaj na njemake ekspresioniste imali su umjetnici koji su ivjeli u Jrancuskoj kao Dan 6ogh i ,unch 6auguin EFzanne 4oso!ito nakon nekoliko prireenih izlo!i u *jemakoj od ovih slikara5.

:etvrti razred

/A

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA 6ie 2"L)'e #rva njemaka ekspresionistika udruga osnovana je /C0?. pod nazivom3 6ie 2"L)'e 4die )rKcke L most5. %redite grupe !ilo je u +resdenu. Udruga je nastala kada se udruila grupa studenata arhitekture na dresdenskoj tehnikoj koli. %voju udrugu nazvali su po jednoj reenici iz djela Jriedricha *ietzchea '$ako je govorio 9aratustra( koja glasi3 :ovjeka ini velikim to je most a ne cilj. .sniva je E"nst L#%Mi& Ki"),ne" a lanovi su3 Jritz )leVl Brich Qeckel &arl %chmidt7Hottluff Bmil *odle ,aN #echstein .tto ,Kller &ees Dan +ongen. .d /C0?. do /C//. za vrijeme postojanja odrali su oko dvadesetak izlo!i. #o uzoru na ekspresionistiku teoriju o ivim i arkim !ojama koje se moraju koristiti kao iste !oje 4!ez toniranja5 umjetnici iz skupine +ie )rKcke preko svojih slika pokuali su doarati su svoj oso!ni doivljaj svijeta i sud!ine ovjeka u njemakom drutvu. +a !i izrazili umjetniku ekspresiju u prikazivanju ljudskih likova sluili su se stilizacijom po uzoru na primitivnu 4afriku5 umjetnost 4koja je u to vrijeme !ila popularna u Buropi5. ,rane i potresne vizije svijeta 4kako je naglasio Hadovan "vanevi u ud!eniku za etvrti razred gimnazije %tilovi 8 razdo!lja 8 ivot """. na /@. stranici5 mogu se doivjeti na slikama ove njemake ekspresionistike udruge kao to su3 Brnst <udXig &irchner Bmil *odle Brich Qeckel &arl %chmidt7Hottluff 4slike u Ud!eniku na /@. i /A. stranici5. "ako nema slu!enog manifesta ekspresionista postoji mnotvo tekstova napisanih u ast ekspresionizma. 6odine /C02. u +resdenu su se sastali slikari Jritz )leVl i Brnst <udXig &irchner. *jima se pridruio Brich Qeckel i &arl %chmidt7 Hottluff. Hadili su uglavnom u &irchnerovu atelijeru. %likajui zajedno u razgovoru su doli do zakljuka da nadahnue za stvaranje tre!a polaziti od izravnog iskustva. U jednu knjigu O%i *"o8an#m svaki od njih zapisivao je i crtao svoje ideje. $ako su moe se rei sasvim spontano stvorili novu umjetniku grupu. 6lavne znaajke svoga stila iznijela je grupa u pismu koje je uputila Bmilu *odleu da postane njihovim suradnikom i lanom3 ;edan od ciljeva grupe W+ie )rKckeW jest da oko se!e okupi sve revolucionarne i previrue elemente a to govori i samo ime3 most. &ako se vidi naziv je !io jasan3 grupa je kao most koji e povezivati sve napredne Wo!aleW 7 ideje. *o tako nisu !ili jasni ideoloki temelji na kojima !i poivala nova grupa. 9ajedniko im je moda !ilo tek elja da srue stara pravila i tako ostvare spontanost nadahnua 7 su!jektivistiki 7 svatko prema vlastitom karakteru i umjetnikoj sposo!nosti 4slino kao i fovisti5. Doa grupe &irchner napisao je da je slikarstvo umjetnost koja e neku pojavu koju umjetnik osjetno doivljava prikazati na odreenoj povrini 4slici5. #ojavu koju umjetnik osjetno doivljava slikar e pretvoriti u umjetniko djelo. za stvaranje takvog jednog umjetnikog djela nema pravila. #ravila se stvaraju tijekom rada vje!om kroz umjetnikovu oso!nost kroz njegov stil tehniku kroz namjeru koju je se!i postavio. +akle nema prepreke nema zakona ili uhodanog pravila koji !i sprijeili oitovanje neposrednog nadahnua. $o je jedan od temelja ekspresionistike nauke3 ne ele prihvatiti nikakav zakon ili stegu izvana. Umjesto toga pokoravaju se samo osjeajnim zakonima i pritiscima koji izlaze iz vlastitog !ia. #rvu izlo!u grupa je priredila u +resdenu u neo!inim Hichterovim prostorijama ali nije tada doivjeli nikakva priznanja. -li uskoro grupa je do!ivala i nove lanove i priznanja oso!ito od mladih umjetnika koji nisu voljeli secesijsku umjetnost oko koje su se okupljali umjetnici na poetku 20. st nastojei izii iz naturalistikih zakona u slikarstvu 4u *jemakoj je taj stil nazvan W;ugendstilW u "taliji prema engleskom Wli!ertVW u -ustriji WsecesijaW u Jrancuskoj W-rt nouveauW5. "pak takva ekspresionistika nauka nije dola do izraaja u prvim djelima grupe W+ie )rKckeW jer su im slike jo pod dojmom impresionistikog uz!uenja to e se dogoditi tek poslije /C/0. ali ne i kod svih slikara. +ok #echstein ostaje zatvoren u svom stilistikom egoizmu dotle e ,Kller &irchner i *odle neposredno umjetniko nadahnue izraziti du!lje i !ogatije. 6odine /C//. grupa W+ie )rKckeW seli iz +resdena u )erlin. *ekoliko godina kasnije /C/1. grupa se raspala.

:etvrti razred

/0

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA 6e" bla#e :eite" "z !urnog intelektualnog i umjetnikog ivota u ,Knchenu roena je jo jedna ekspresionistika grupa W+er !laue HeiterW 4der !laue Heiter L plavi jaha5 koju su osnovali Dasilije &andinskV i Jranz ,arc. 6rupa je nastala kada se nekoliko umjetnika odvojilo iz W*eue &Knstlervereinigung ,KnchenW 4*ovo udruenje mKnchenskih umjetnika 7 osnovano /C0C. godine5 i osnovalo svoje pose!no udruenje. " ova avangarda kao i druge ekspresionistike grupe imala je namjeru da se !ori protiv hladnih impresionistikih pravaca i pozitivizma u drutvenim slojevima tog vremena. "pak W+er !lauer HeiterW orijentiran je izrazito misaono ne pokazuje divlje i opor!ene nagone. ,isao &andinskog !ila je da WskrivenoW otkrije preko skrivenog. %voju nauku iznio je u knjizi3 . duhovnosti u umjetnosti. *aziv grupe potjee iz prirodnog spoja lju!avi &andinskog za slike iz narodnih pria o vitezovima koje je kao umjetnik esto slikao i iz ,arcove estetike sklonosti za ljepotu konja. .!ojica su voljela slikati plavom !ojom i u plavim tonovima. $ako je nastalo ime za grupu3 plavi vitez iz !ajke na plavom konju. #rva izlo!a grupe W+er !laue HeiterW organizirana je u prosincu /C//. u ,Knchenu druga u veljai /C/2. na kojoj se pojavio i #aul &lee sa sedamnaest radova. U listopadu /C/1. sudjeluju na izlo!i prvog njemakog ;esenskog salona odranog u )erlinu koji je imao meunarodni karakter 4na salonu je !ilo izloeno oko 1@0 likovnih radova5. 6rupa W+er !laue HeiterW !ila je vrlo zapaena na toj meunarodnoj izlo!i. " na ovoj izlo!i doao je do izraaja njihov W!ijegW u nestvarni svijet. %matrali su da ive u vremenu kada umjetnost ne slui ivotu. .no to danas daje prava umjetnost prema njihovoj nauci vie slii na ostatak taloga kojega ivot jo nije uspio pro!aviti. ,oda je umjetnost kau u prolim vremenima !ila kao kvasac ovoga svijeta. +anas po njima ivimo u vremenima kada to vie nije tako. +ok se ponovno ne vrate stara do!ra vremena umjetnost se mora ivjeti dalje od slu!enog naina ivota. Umjetnik stoga mora od!aciti sve ponude koje mu svijet prua. $o !i znailo da je i W+er !laue HeiterW !jeao iz svakodnevne stvarnosti u svoj svijet. "pak njihova po!una i !ijeg nije prema divljini koju prua slo!oda prirode. *jihov !ijeg !i znaio Wpovratak u duhovnostW prirode. "deal im je !io da se to vie oslo!ode tijela i tjelesnosti da srue nametnuto idolopoklonstvo oistiti neisto. $ako je otvoren put do apstrakcije 4L odstraniti5. +akle nauka grupe W+er !laue HeiterW koju su odredili &andinskV i ,arc suprostavlja se nauci ekspresionista koji su deformacijom fizikog eljeli postii glavni uinak. +uhovna kriza koja je zahvatila europske intelektualce pa i njegovu rodnu Husiju oso!ito poslije revolucije /C0?. &andinskV je ovako protumaio3 Gto svijet vie postaje materijalizirani i zastraujui kakav je !io njegov to e umjetnost sve vie postajati ]duhovnijaR to jest apstraktnija jer samo sretan svijet stvara realistiku pa i figurativnu umjetnost. %lina je to nauka koju je nauavao 6oethe3 napredak L o!jektivizam dekadenca L su!jektivizam. 9a &andinskog u slikarstvu !oja slui kao sredstvo koje izravno djeluje na duu3 )oja je kao dirka oko je !ati dua je glasovir s mnogo ica. Umjetnik je ruka koja dodirujui ovu ili onu dirku unaprijed titra ljudskom duom. %toga je !oje podijelio na tople i hladne. #rema razliitim stupnjevima toplih i hladnih tonova odreuju se pojedini WodjeciW 7 tonovi u dui umjetnika. 6rupa W+er !laue HeiterW organizirala je svoju posljednju izlo!u /C/>. godine. Hatne neprilike utjecale su da se grupa te godine raspala. Vasilije Vasilje$i( Kan%ins'i 4roen u ,oskvi >. prosinca /0@@. a umro u #arizu /1. prosinca /C>>.5 osniva je ekspresionistike apstraktne udruge R+er !laue HeiterS 7 #lavi jaha. Dasilije &andinskV roen je >. prosinca /0@@. u ,oskvi. *akon studija prava i politikih znanosti preao je /0C@. iz ,oskve u ,Knchen na studij likovne umjetnosti. U ,Knchenu se druio s najpoznatijim umjetnicima svoga do!a putovao je po *jemakoj i Jrancuskoj upoznao je fovistike umjetnike i lanove udrugu +ie )rKcke.U ,Knchenu je !io lan umjetnike udruge S*eue &Knstler Dereinigung 7 *&D. U ,Knchenu je /C//. zajedno s Jranzom ,arcom osnovao ekspresionistiku udrugu R+er !laue HeiterS kojoj su naknadno prili umjetnici -ugust ,acke i #aul &lee. Ureivao je asopis R+er !laue HeiterS koji je /C/2. tiskao u /200 primjeraka 4prvi i zadnji !roj5. *apisao je 4/C/2.5 knjigu o duhovnoj umjetnosti. 9a vrijeme .kto!arske revolucije ivio je u ,oskvi ali je /C22. po!jegao u *jemaku. #redavao je slikarstvo uenicima kole )auhaus u Zeimaru. #red nacistikim progonima sklonio se u Jrancusku. Umro je /C>>. u #arizu.

:etvrti razred

/C

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Sli'a"s'e a$an&a"%e # Italiji # *"$oj *olo$i)i 20. stolje a U slikarske avangarde u "taliji koje su o!iljeile ekspresionistiko razdo!lje u prvoj polovici 20. stoljea moemo u!rojiti umjetnike pravce kao to su3 so)ijalni $e"izam 8#t#"izam meta8izi('o sli'a"st$o. U do!a talijanskog preporoda nakon proglaenja Hima glavnim gradom "talija se nala u munoj politikoj situaciji izmeu !irokratizma i provincijalizma. 6orostasna #alaa pravde na o!alama $i!era i hi!ridna Dittorijeva zgradurina na #iazza Denezia najdojmljiviji su sadraj um!ertijevskog truda na polju umjetnosti. Hijetki pravi umjetnici /C. st !ili su izolirani. U slikarstvu su vladali -stride %artorio Bttore $ito i +e Earolis u kiparstvu )istolfi i Eanonica. +va asopisa o!a pokrenuta /C01. i ljudi koji su se oko njega okupljali pokuali su sruiti poetkom 20. st ogranienost talijanskog provincijalizma na polju kulture upoznavajui "taliju s idejama koje su kruile Buropom3 La C"iti)a asopis koji je vodio Eroce u *apulju i Il Leona"%o asopis koji je vodio #apini u Jirenci. .vim asopisima su se kasnije pridruili i drugi3 /C00. asopis La Vo)e i /C/1. La)e"ba. )avili su se temama kao to su ekonomske i drutvene teme3 socijalizam sindikalizam nacionalizam kao to su filozofske teme3 pozitivizam idealizam intuicionizam pragmatizam !avili su se i religioznim knjievnim i umjetnikim temama kao to su impresionizam ku!izam.

:etvrti razred

20

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA So)ijalni $e"izam U "taliji su poetkom 20. stoljea nastali novi kulturni i umjetniki pravci meu koje spada i so)ijalni $e"izam. &raj !or!e za nacionalno jedinstvo donio je niz tekih pro!lema pro!lema egzistencije naroda. #ojavili su se prvi socijalistiki organizatori radnika. %toga je !ilo i prirodno da se i mnogi umjetnici pridrue novim idejama te ih pokuaju prevesti u likovni rjenik. %ocijalni verizam !io je pravi pokret koji je se prenio i u 20 st. $om pravcu pripadali su umjetnici3 $eofilo #atini -chille +P.rsi #elizzo da Dolpedo. *eslu!enoj talijanskoj umjetnosti pred kraj /C. i poetkom 20 st otvarala se mogunost socijalnog verizma mogunost koju su mnogi umjetnici prihvatili kako !i izili iz nedostatka stvaralake djelatnosti. $e umjetnike nadahnjivale su teme utemeljene vie na osjeaju samilosti nego na osjeaju povijesnog razumijevanja.

:etvrti razred

2/

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA 3#t#"izam Juturizam je kulturni pokret koji je nastao poetkom 20. stoljea u "taliji. Juturistiki pokret sainjavali su razliita umjetnika i znanstvena zvanja kao to su slikari kipari arhitekti knjievnici pjesnici glumci glaz!enici fotografi filmski reiseri... "deolog futuristikoga kulturnoga pokreta !io je 3ili**o Tommaso Ma"inetti 4roen u -leksandriji 22. prosinca /0A@. umro u )ellagio 2. prosinca /C>>.5. )io je pjesnik romanopisac i dramaturg. U // toaka izloio je ,anifest futurizma koji je o!javio u parikom asopisu Le 3i&a"o 20 veljae /C0C. a potom na talijanskom u milanskom asopisu -oesia !r. /72. Eijelu no smo !djeli moji prijatelji i ja 7 pie ,arinetti u uvodu manifesta 7 pod svjetiljkama moeje s kupolama od ruiaste mjedi ozvjezdanom poput naih dua jer su kao i one ozarene zatvorenim sijevanjem jednog elektrinog srca= dugo smo na !ogatim istonjakim sagovima gazili nau atavistiku tromost raspravljajui pred krajnjim granicama logike i prekriivi crnilom nahnitog pisanja mnogo papira... #oimo rekoh= poimo prijatelji= krenimo napokon 7 nastavlja ,arinetti 7 mitologija i mistiki ideal su prevladani. *akon uvodnih misli ,arinetti iznosi i //razloga u prilog futurizma. U proglasu ,arinetti hvali novu etiku 4udoree ili moralku koja se temelji na pojmu do!ra5 novu estetiku 4znanost o lijepom5 i novu poetiku 4pjesnitvo5 koje e prihvatiti hvaliti veliati i opjevati stroj opasnost agresiju odvanost a pogotovo navijestiti rat prolosti i tradiciji. +ok se rugao tradicionalnoj umjetnosti hvalio je tehnoloki napredak oso!ito grad kao novo ovjekovo dijete koje zove da je industrijsko udo na prirodom i veliao je po!jedu nove tehnologije. 9ato kae3 ',i elimo unititi muzeje knjinice akademije svake vrste.( #oslije prvoga manifesta napisao je jo nekoliko ali najpoznatiji je onaj posljednji 4,anifest futuristike fotografije5 izaao /C10. godine. ,arinetti je u!rzo stekao istomiljenike meu koje se mogu u!rojiti slikari3 Umbe"to 2o))ioni Ca"lo Ca""N L#i&i :#ssolo. $o su !ili prvi i glavni umjetnici koji su futuristike ideje prikazivali na svojim likovnim djelima. Uz futuristiku figurativnu umjetnost pojavila se i futuristika apstraktna umjetnost. +rugi i trei manifest futurista o!javljen je u takoer u asopisu #oesia samo slijedee godine u veljai i travnju. ,anifeste je uglavnom pisao Jilippo $ommaso ,arinetti a kasnije o futurizmu pisali su i mnogi talijanski slikari i kipari. #rva futuristika umjetnika djela kao posljedica estetike progresa i !rzine najee imaju likovni motiv u kojemu je istaknut neki o!jekt ili predmet u pokretu. $ako su nastali prizori aviona vlakova uur!anost svakodnevnoga ivota etnje kroz prirodu plesaice... )oje su im naglaene nisu zagasite a potezi kistaOpinela su snaniji i jai nego kod drugih pravaca. *aglaene su komplementarne !oje istiu se geometrijski o!lik predmeta. &ao i ku!isti pokuavaju 'lomiti( slikarsku povrinu na pojedine dijelove od kojih svaki dio ima svoju pose!nu prostornu i vremensku perspektivu. U elji da slikarskim materijalom prikau glaz!ene zvukove pojedinih predmeta neki su futuristi od figurativne umjetnosti preli na apstraktnu umjetnost. &od futuristikih arhitekata grad je kao sim!ol dinamike i modernosti. - arhitekti su prvi pozvani da projektiraju grad !udunosti. 9ato su osuivali klasinu arhitekturu kao statinu arhitekturu a hvalili idealni grad pun prometa i pokreta. Juturistika utopija traila je da grad !ude trajno gradilite. Uz likovni 4slikarski5 doprinos futuristi su u knjievnosti zastupali ideju slo!ode rijei 7 parole in li!erta koju je ,arinetti izloio u tri manifesta. $ako u prvom manifestu 7 $ehniki manifest futuristike knjievnosti iz /C/2. trai se 'unititi sintaksa( da se 'glagol koristiti u infinitivu( da se 'ukinu prilozi( 'ukine interpunkcija( 'ukinu pridjeve kako !i gola imenica zadrala svoju !itnu !oju !ez nijansi(. +anas postoje dva razliita miljenja o futurizmu3 prema prvom to je isto umjetniki pokret a prema drugom miljenju to je samo premisa faizma. *i jedno ni drugo nije isti futurizam. Juturizam je u svom zaetku !io vrtlog razliitih ideja i osjeaja u kojemu elja za o!novom nije !ila ni isto plastina ni isto reakcionarska. .sim nacionalista mnogi futuristi dolazili su iz redova anarhista anarhosindikalista a kasnije i iz redova komunista. Juturizam je izgu!io svoj kulturni utjecaj meu mladim umjetnicima kada su njegovi lanovi /C/?. hvalili talijanski ulazak u rat i uzeli oruje u ruke. "deologija velianja rata kao i njegova mogunost oslo!oenja od tradicionalizma pretvorila se u agresivni nacionalizam koji je doveo do povezivanja futurizam i faizma. :udno ali u "taliji se dogodilo da je lijevo orijentirani kulturni pokret u!rzo prihvatio desno orijentiranu politiku opciju nacionalizma i faizma. U futuristikim manifestima oso!ito onim politikim mnogo je rijei protiv tradicije talijanskog preporoda mnogo rijei protiv klerikalizma mnogo rijei protiv tradicije tako da su ak traili da papa ode iz "talije. -gresivni futuristiki duh dosegao je vrhunac koncem /C/2. kada su se %offici i #apini naputajui #rezzolinijev <a voce pridruili futuristima osnivajui asopis La)e"ba. #apini je u $eatro Eonstanzi u Himu proitao svoju Haspravu o Himu kojom je hukao na rasulo3 Him je najvei sim!ol onog povijesnog knjievnog i politikog pasatizma 4prolosti5 koji je uvijek izopaavao izvorni ivot "talije. %line manifestacije odravale su se i po drugim gradovima diljem "talije. $ako je futurizam zaao u politike vode koje su !ile eljne moi i vlasti. - ,arinettijev nacionalizam otvoreno je izraen ve u prvom manifestu3 Ielimo slaviti rat 7 jedinu higijenu svijeta 7 militarizam rodolju!lje... 9ato je ,arinetti i njegove pristae pozdravile iz!ijanje li!ijskog rata /C//. kada je "talija napala <i!iju. $o je za futuriste !io3 veliki futuristiki trenutak. Uskoro e nacionalistiki val pokrenuti ne samo
:etvrti razred 22

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA futuriste i njegove pristae nego i socijalreformatore idealiste...i druge. Hijetki koji su dizali glas protiv rata nisu se ni uli. 9a "taliju ulazak u rat !io je lirski dogaaja kako ga je nazvao +P-nunzio. Uskoro se u -frici pokazalo da rat nije lirski dogaaj ve nesmiljena z!ilja. %ada je tre!alo na !rzinu rijeiti mnogo nakupljenih pro!lema. U toj klimi faistika demagogija !ila je najuspjenija. &ada je faizam osvojio vlast i poto je postao vladajuom partijom vie nije osjeao potre!u ni saveznitvo futurista. Jaisti su se poza!avili da okonaju poratnu krizu i nacionalnoj o!novi Wnove drave roenoj u pohodu na HimW kako su govorili dadu Wpovijesni temeljW. Juturistika ideja pomalo se poela raspadati i mnogi umjetnici naputaju futuristiki pravac kao to su Earra i +e Ehirico. ,arinetti se takoer povukao. ,ussolini ga je umirovio uinivi ga talijanskim akademikom. $ako je reim poeo smatrati futurizam kojemu ipak mnogo duguje nekom vrstom relikvije koju jo samo tre!a potovati !ez drugih o!veza. "pak se moe rei uza sve negativnosti da je talijanski futurizam !io polemiki pokret u odreenom povijesnom trenutku skup ideja unutar kojih su se premda ne uvijek jasno izraavali neki stvarni zahtjevi novog vremena potre!a da se !ude moderan potre!a da se otkrije istina ivota preo!raena tehnikim iznaaem elja da se pronae izlaz prikladan vremenu industrijske revolucije. )itna greka futurista !ila je u tome to nisu razmiljao o sud!ini ovjeka u zupaniku tog mehanikog do!a. "pak i s prevagom gru!og pozitivistikog tehnicizma u svojoj poetici futurizam je !io ispravna slutnja jedne umjetnosti koja je izila iz uskih i neprikladnih granica /C. stoljea.

:etvrti razred

21

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA A*st"a'tni e's*"esionizam # E#"o*i +a !ismo odgonetali u emu je tajna apstraktnoga slikarstva izraenoga na ekspresionistiki nain koji se u Buropi pojavio poetkom 20. stoljea najprije spomenimo da se svako likovno djelo sastoji od likovnoga motiva i likovne forme. Li'o$ni moti$ 4tema ili sadraj5 jest ono +to je likovni umjetnik 4slikar kipar arhitekt5 prikazao na likovnom djelu 4slika kip zgrada5. #rema motivu likovno djelo 4slika kip zgrada5 moe !iti prikazano ili figurativno ili apstraktno. 3i&#"ati$na #mjetnost je ona umjetnost koja ima motiv vidljive stvarnosti 7 vizualne realnosti 7 figuru koja se moe prepoznati. A*st"a'tna #mjetnost 4lat. a!strahere L odstraniti5 je nefigurativna umjetnost umjetnost u kojoj nije prepoznatljiva figura 4lik5 nego je izraena od istih elemenata likovne kompozicije. "pak spomenimo i to da je likovni motiv neto to je 'nelikovno( u likovnom djelu. Danije od likovnoga motiva jest likovna forma. Li'o$na 8o"ma jest na(in 'a'o je umjetnik izrazioOprikazao likovni motiv na svom umjetnikom djelu 4slika kip zgrada5. #oznavanju ove pojmove neki su umjetnici poetkom 20. stoljea pokuali apstraktnom motivu to jest nefigurativnoj umjetnosti udahnuti novu likovnu formu. " tako je nastalo ekspresionistiko apstraktno slikarstvo u Buropi poetkom 20. stoljea.

:etvrti razred

2>

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA 6"#&o $"emens'o "az%oblje e#"o*s'o&a sli'a"st$a 20. stolje a o% .<.<. %o .<O/. +rugo vremensko razdo!lje od /C/C. do /C10. o!iljeeno je stvaranjem kulturnoga europskog ujedinjenja koje je uniteno poetkom +rugoga svjetskog rata. U ovo razdo!lje izmeu dva svjetska rata spadaju umjetniki pravci kao to je dadaizam nadrealizam... 6a%aizam Gvicarska je vrijeme ". svjetskoga rata kao slo!odna zona postala utoite mnogo!rojnih neo!inih oso!a. )ilo je tu vojnih !jegunaca politikih emigranata prognanika sumnjivih tajnih agenata preprodavaa. *o !ilo je i likovnih umjetnika pisaca i pjesnika. $ristan $zara !io je iznenaen kada je njegovoj domovini Humunjskoj o!javljen rat. ,nogi istomiljenici sakupljali su se u Ea!aretu Doltaire u %pielgasse !roj /. U !lizini ca!areta u istoj ulici na !roju /@ stanovao je <enjin. 9ato su mnogi intelektualci pozdravili okto!arske dogaaje mislei da je s tim zadan posljednji udarac europskom ratovanju. "z duhovnog stanja mladih umjetnika # P$i)a"s'oj koji su se za vrijeme #rvog svjetskog rata nalazili u nekoj izolaciji i intelektualne razine knjievnosti rodio se # 1L"i),# .<.Q. novi umjetniki pravac koji je nazvan dadaizam. Hat je morao zavriti ali su se zadnje godine rata oduile inilo se da ratu nikada nee doi kraj. Umjetnici su !ili protiv rata. 9nali su da se rat ne moe uguiti samo ako mu se isupa korijenje. % ratom su pale sve dosadanje vrijednosti moderne civilizacije. &ao reakcija na razoaranje koje je rat sa so!om donio nastao je novi pravac u umjetnosti. ,anifest dadaista napisao je /C/0. godine T"istan Tza"a i o!javio ga iste godine u treem !roju asopisa W+adaW. +rugi manifest dadaista iz /C20. takoer je napisao $zara pod nazivom3 Mani8est o slaboj i &o"'oj lj#ba$i. +a se razumije kako je nastao dadaizam 7 izjavio je $ristian $zara 7 valja zamisliti s jedne strane duhovno stanje grupe mladih koji su se nalazili u nekoj vrsti zatvora kakav je !ila Gvicarska za vrijeme rata i s druge strane intelektualnu razinu umjetnosti i knjievnosti u to do!a. U jednoj je prigodi nekoliko desetljea kasnije izjavio je $ristan $zara3 W+a !i se razumjelo kako je nastao dadaizam valja zamisliti s jedne strane duhovno stanje skupine mladih ljudi koji su se nalazili u nekoj vrsti zatvora kakav je !ila Gvicarska u vrijeme #rvoga svjetskoga rata i s druge strane intelektualnu razinu umjetnosti i knjievnosti u to do!a. +akako ratu je morao doi kraj a poslije smo vidjeli i druge. %ve to z!ivalo se u poluza!oravu koji se po navici naziva povijeu. *o oko /C/@. i /C/A. inilo se da rat nikada nee zavriti.( $o je !io razlog za dadaistiku po!unu zagovaranje apsurda promid!u nihilizma od!acivanje svih tradicionalnih vrijednosti. $ristan $zara je o!razlagao potre!u osnivanja jednog takvog pokreta rijeima3 W+ada je nastala iz moralne potre!e iz neutaive elje da se postigne apsolutni moral iz du!okog osjeaja da !i ovjek koji je u sreditu svih tvorevina duha morao potvrditi svoju nadmo nad osiromaenim spoznajama o ljudskoj !itnosti nad mrtvim stvarima i loe steenim do!rima. +ada je nastala iz po!une koja je u to do!a !ila zajednika svim mladima iz po!une koja je od pojedinaca traila posvemanje prihvaanje potre!a svoje prirode !ez o!zira na povijest na logiku...( U likovnim umjetnostima dadaizam je nastao kao odgovor umjetnika na tragine ivotne okolnosti prije svega na strahote ". svjetskoga rata. .d!acivali su svaki realizam u umjetnosti !ili su anarhistiki i nihilistiki orijentirani prema svim dosadanjim kulturnim vrijednostima. .ni su u stvarnosti !ili po!ornici negacije umjetnosti i pokuali stvoriti 'anti7umjetnost( i zato su ismijavali umjetnike pa i se!e same kao i umjetniku i kulturnu ulogu u drutvu. U !esmislenom i destruktivnom drutvu kako su govorili dadaisti su pokuali svojim likovnim djelima pokazati kako je !esmisleno i suludo unitavanje ljudskoga ivota. " jasno u elji da ukau na pro!leme u drutvu oso!ito preko neumjetnikih likovnih predmeta izazvali su suprotan uinak pa su uglavnom izazvali !ijes i ljutnju kod gledatelja a od politiara su !ili proganjani. Gto se samog imena tie Eans A"*= dadaist napisao je u jednom !roju asopisa W+adaW iz /C2/. godine3 "zjavljujem da je rije W+adaW izmislio $ristan $zara 0. veljae /C/@. u est sati poslije podne. )io sam prisutan sa svojih dvanaestero djece u trenutku kada je $zara prvi put izgovorio tu rije koja je u svima nama po!udila iskreno oduevljenje. $o se z!ilo u 9Krichu u EafF $erasse dok sam lijevoj nozdrvi prinosio !rioche. Uvjeren sam da ta rije nema nikave vanosti... .no to je nama znaajno to je da dadaistiki duh i mi smo svi !ili dadaisti prije pojave W+adeW. "pak $ristan $zara dodaje3 U <arousseovu rjeniku sluajno sam naiao na rije3 +ada... -ko netko to smatra !eskorisnim ako netko nee gu!iti vrijeme z!og rijei koja nita ne znai... #rva misao koja se vrti u ovim glavama !akterioloke je naravi= valja utvrditi njezino etimoloko povijesno ili !arem psiholoko podrijetlo. "z novina saznajemo da crnci iz plemena &ru nazivaju rep svete krave3 dada. U nekom kraju "talije za kocku i majku se kae3 dada. +rveni konj konjkinja dvostruka potvrdna estica u slavenskim jezicima opet dada... *a kraju pravo tumaenje rijei kako kae $zara jest da je dadaizam samo sim!ol po!une i negacije 4dada ne znai nita5. +adaizam se rodio iz potre!e za neovisnou iz nepovjerenja prema zajednitvu. .ni koji su s nama 4kae $zara u manifestu5 neka zadre svoju slo!odu= mi ne priznajemo nikakve teorije. $ako je napisao i u prvom manifestu3 ,anifest +ade /C/0. ,aginost jedne rijei 7 +-+- 7 to je novinare 7 dovela pred vrata nepredvienog svijeta za nas nema nikakve vanosti.
:etvrti razred 2?

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA 6a%aisti('a teo"ija "pak je zKriki dadaizam za razliku od drugih gradova oso!ito po njemakoj gdje se !orio protiv mitova pozitivistikog razuma ostao u okvirima intelektualne negacije. ,eutim u dadaizmu je po!una !ila dovedena do krajnjih posljedica to jest do apsolutne negacije razuma. +rugim rijeima psiholoki i metafiziki iracionalizam iz kojega izvire ekspresionizam u dadaizmu postaje osovinom nihilizma !ez ikakve uspored!e. Bkspresionizam je jo uvijek vjerovao u umjetnost za dadaizam taj pojam ne postoji. +akle dadaistika negacije djeluje ne samo protiv drutva koje je ve osuivao i ekspresionizam ve i protiv svega to se u !ilo kojem pogledu odnosi na tradiciju i o!iaje tog drutva. umjetnost je ipak proizvod tog i takvog drutva. " kao takvu valja je negirati. +adaizam je dakle antiumjetniki antiknjievni antipjesniki pokret jer mi je cilj slino kao i kod ekspresionista do potpunosti i radikalno unititi vjenu ljepotu vjena naela zakonitosti logike istou apstraktnih pojmova svaku univerzalnost. .ni su za nesputanu oso!nu slo!odu za spontanost. .ni su za WneW gdje drugi kau WdaW i gdje drugi kau WneW oni su WzaW. .ni su za anarhiju umjesto reda za nesavrenost a protiv su savrenosti. %toga su u svojoj negativistikoj strogoi takoer i protiv modernizma to jest protiv drugih umjetnikih stilova kao ekspresionizam ku!izam futurizam apstraktizam. *ikakvog ro!ovanje ne smije !iti. :ak niti ro!ovanje dade dadi. +a !i dada ivjela ona mora u svakom trenutku unitavati dadu. %toga dadaizam nije toliko umjetniko7knjievni pravac koliko je pose!no duhovno raspoloenje krajnji in antidogmatizma koji se u svojoj !or!i slui svim moguim sredstvima. +adaiste vie zanima gesta nego djelo. 6esta moe !iti izvren na !ilo koji nain preko politike likovnog izraaja umjetnikova naina rada. Dano je samo jedno3 gesta uvijek mora !iti izazov zdravom razumu moralu pravilima zakonima. %toga je skandal prvo sredstvo dadaistikog izraaja. % tog gledita dadaizam prelazi granice znaenja jednostavnog pokreta i postaje vie nain 7 stil ivljenja umjetnika. +adaizam je htio da se umjetnost pretvori u akciju pokuaj je to da se spoji pukotina koja je nastala izmeu umjetnosti i svakodnevnice ivljenja. +adaizam je do!ivao pristae oso!ito kod intelektualaca neumjetnika i od umjetnika koji su se odluno sluili perom poput -rpa )aargelda Dan +oes!urga Qausmanna %chXittersa. )udui da su na polju umjetnosti ve !ili utvreni moderni pravci dvadesetog stoljea dadaizam je doao kao antifuturistiki antiapstraktni protivnik svim novim izumima. .no to se naziva Wdadaistika umjetnostW nije neto posve odreeno jasno izloeno ve pod taj izraz dolazi sadraj svih umjetnikih ostvarenja 4slikarstvo poezija knjievnost glaz!a5. "ako upotre!ljava sredstva dosadanjih umjetnikih pravaca dadaistiki proces stvaranja ukoliko se uope radi o WstvaranjuW posve je drugaiji. W%tvaranjuW dadaistikog djela ne prethodi nikakva ideja vodilja traenje forme ili naina. (ak ni motiv tema ili sadraj umjetnikog djela koji je zanimao druge umjetnike stilove njih ne zanima. %toga oni kau da ne WstvarajuW svoja WdjelaW ve samo proizvode predmete. 6a%aisti('o na%a,n# e #ro!lem umjetnikog WstvaranjaW i WproizvodnjeW dadaista naj!olje je izrazio $ristan $zara u ,anifestu o sla!oj i gorkoj lju!avi 4iz /C20. godine5 kada je dao primjer kako nastaje dadaistika poezija3 Uzmite novine. Uzmite kare. .da!erite u novinama lanak koji je dugaak koliko je dugaka pjesma koju elite napisati. "zreite lanak. #otom paljivo izreite svaku pojedinu rije i sve rijei stavite u vreicu. *jeno protresite. "zvlaite rije po rije rasporeujui ih redom kako ih izvlaite. #aljivo ih prepiite. #jesma e !iti nalik na vas. " tako ste postali pisac neizmjerno originalan i o!daren oaravajuim senzi!ilitetom premda naravno nerazumljivim za o!ini svijet. $ako !i izgledao vrhunac dadaistike po!une. ,noga dadaistika WdjelaW !ila su WproizvedenaW metodom Wpjesme iz vreiceW. +adaistike ideje !rzo su prele granice Gvicarske. U -merici su je zastupali ,arcel +uchamp #ica!ija ,an HaV i Eravan. .ni e u *eX Yorku WizraditiW mnoga dadaistika WdjelaW. *ajzanimljiviji dadaistiki likovni rezultati ipak su WizraeniW u *jemakoj oso!ito !erlinska 4okupljena oko Queslen!ecka5 i kblnska grupa 4okupljena oko ,aN Brnsta5. &ad je $ristan $zara pred kraj /C/C. stigao u #ariz odmah je naao i u Jracuskoj pristae dadaizma. #ariku grupa dadaista sainjavali su3 #ica!ija -ragon Bluard %oupault i -ndrF )reton. +adaizam je teio prema ruenju i unitenju starih naela i zakonistosti logike ismijavao je 'vjenu ljepotu(.$ako su dadaisti slijedei svoju teoriju jednostavno i doslovce prenijeli nauku !esmisla iz stvarnosti u likovnu umjetnost. $ako je npr. Jrancisco #ica!ia slikao tehnike nacrte za strojeve koji su u stvarnosti izgledali !esmisleni. #redvodnik dadaizma ,arcel +uchamp izlagao je od!aene predmete i predstavljao ih kao umjetnika djela 4kao to je njegova Jontana 8 #isoar5. +adaisti su !ili i otri kritiari kapitalistikog drutva. .so!ito se u *jemakoj isticao 6eorg 6rosz koji je smatrao da se amoralno nepoteno i nasilno u drutvu tre!a kritizirati likovno runim djelima i nakaznim karikaturama. 9ato je u svojim djelima preao na politiku i socijalnu karikaturu u satirikim asopisima. *jegov likovni izraz je nemilosrdna kritika njemakog militarizma i !urujske klase.
:etvrti razred 2@

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA &ako !i 'doveli do neizvjesnosti( i svoje kritiare i protivnike dadaisti su se sluili apsurdima i paradoksima i prema se!i samima pa su govorili da je 'svaki istinski dadaist protiv dade(. "ako shvaen kao nekonstruktivna umjetnika pojava ipak je dadaizam otvorio novu mogunost u europskoj umjetnosti u podruju mate koja e se oitovati u nadrealizmu. )udui da je dadaizam !io neo!ian pokret neto to se nije moglo svesti na pravu mjeru nije ni uspio oda!rati pravo mjesto na umjetnikom polju. %toga se dogodilo i ono to za dadaiste nije nita ni znailo3 dadaizam je umro jer je dada u!ila dadu. ,oda je naj!olju definiciju dadaizma dao sam dadaist Qans -rp3 +ada je !ila po!una nevjernika protiv !ezvjernika. $o !i znailo da je u tim WnevjernicimaW !ila oajnika elja da vjeruju. T"istan Tza"a 'ao i%eolo& %a%aizma $ristan $zara 4T,oinesti /@. travnja /C0@. M #ariz 2?. prosinca /C@1.5 rumunjski pjesnik i esejist rodio se u o!itelji rumunjskih Iidova. #ravo ime !ilo mu je %ami Hosenstock. &ao mladi naprednih pogleda otiao je u francusku i u #arizu u etvrti ,ontparnasse postao pristaa avangardnih umjetnika. 6lavno mu je djelo '%edam manifesta dadaizma( koje je o!avio /C2>. godine. $ako je on postao voa avangardnog pokreta u imenu dadaizam. #rema jednoj teoriji dadaizam je do!io ime po rijei 'dada( to je zapravo rije 'da da( na rumunjskome jeziku. *o prema drugom izvoru $ristan je iza!rao rije dada iz francusko7njemakog rjenika. $amo rije dada oznaava djeju igraku u o!liku drvenog konjia za njihanje. $ristan $zara je kasnije postao lirski pjesnik pristupaan ljudima. .!javio je nekoliko z!irki kao to se '.tprilike ovjek( i 6ovoriti sam(. Umoran od nihilizma preao je u francusku komunistiku partiju. *a poetku "". svjetskoga rata pridruio se francuskom #okretu otpora. &omunistiku partiju napustio je /C?@. godine 4protestirajui tako protiv guenja ,aarske revolucije5. Umro je na )oi /C@1. i pokopan je na gro!lju ,ontparnasse u #arizu. Ma")el 6#),am* i R3ontanaS ,arcel +uchamp 4,arsel +uamp5 roen u Jrancuskoj u malom mjestu )lainville kod Houena 20. srpnja /00A. a umro u *euillV 2. listopada /C@0. francuski je slikar koji je u poetku !io pristaa ku!izma i futurizma a od /C/@. glavni zagovornik dadaizma u -merici. "straivao je nove i razliite slikarske i kiparske tehnike i svoje prve radove izlae u nainu readV7made 4serijske proizvodnje5. 6odine /C/C. pridruuje se nadrealistima u #arizu. R3ontanaS ,arcela +uchampa 4,arsel +uamp5 doivjela je neo!inu sud!inu. "stinita pria kae da je +uchamp kupio pisoar poetkom travnja /C/A. godine. $oga je dana su se sastala tri prijatelja3 ameriki slikar ;oseph %tella !ogati kolekcionar Zalter -rens!erg i francuski slikar ,arcel +uchamp. *akon zajednikoga ruka +uchamp se uputio u prodavaonicu vodoinstalaterske opreme ;< ,ott "ronXorks na #etoj aveniji u *eX Yorku i ondje je kupio )edfordshire model porculanskog pisoara. #redmet je donio u svoj studio zaokrenuo ga je za C0 stupnjeva i potpisao ga s T:. MUTT .<.UT naslovivi ga PJontanaP. *eo!ini potpis umjetnika na pisoaru znaio je dovesti u neizvjesnu poziciju sve dotadanje konvencionalne ideje o umjetnosti. Hazlog zato je +uchamp kupio pisoar i njegovu praktinu svrhu promijenio u umjetniko djelo !ila je izlo!a +rutva nezavisnih umjetnika 4%ocietV of "ndependent -rtists5 koja je nastala prema #arikom salonu 4#arisian %alon des "ndFpendants5. 9a izlo!u su se primali radovi svih umjetnika koji su podmirili lanarinu od jednog dolara te pet dolara godinje pristoj!e. +uchamp se kao slavni strani umjetnik nalazio u od!oru +rutva koje je zaprimalo radove i to je iskoristio da izvede svoju ideju. #redoio je od!oru 'Jontanu( uz iznos od est dolara za nepostojeeg umjetnika H. ,utta s izmiljenom adresom iz #hiladelphije. *ovinari toga do!a pisali su o 'Jontani( kao 'napravi za kupaonicu( 7 pisoar je !io potpisan i datiran no izazvao je estoke rasprave je li umjetniko djelo i ako nije zato je izloen. 6eorge )elloXs slikar konzervativnog uvjerenja takoer lan uprave +rutva nezavisnih umjetnika prema iskazu mlade umjetnice )eatrice Zood koja je !ila zalju!ljena u +uchampa revoltirano je primijetio3 -ko ovjek na izlo!u poalje konjsko govno zalijepljeno za platno mi to moramo prihvatiti2 .dgovor na pitanje dao mu je Zalter -rens!erg +ucaphov prijatelj kazavi3 )ojim se da moramo. *aposljetku je uprava izglasala da nee izloiti 'Jontanu( te je pisoar sklonjen izvan vidokruga izlo!enog prostora. +uchamp je u!rzo nakon dogaaja angairao -lfreda %tieglitzda uvenog amerikog fotografa da 'Jontanu( fotografira. *jegova je fotografija jedini preostali zapis originala. #u!licirana je u svi!nju /C/A. godine uz anonimni manifest u avangardnom asopisu $he )lind ,an. Uz fotografiju u manifestu je stajala tvrdnja koja je postala nepo!itna mnogo kasnije u promiljanju moderne umjetnosti3 ;e li gospodin ,utt izradio PJontanuP vlastitim rukama ili ne 7 nije vano. .n ju je oda!rao. Uzeo je svakodnevni predmet primijenio ga je na nain da je njegova korisna funkcija nestala te je pod novim imenom i novom tokom gledita kreirao novu misao za taj o!jekt. $a pu!likacija i inicijalni skandal oko izlo!e +rutva nezavisnih umjetnika proslavili su 'Jontanu(.
:etvrti razred 2A

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA - to se dogodilo s originalom2 *ajuvjerljivija pretpostavka je prema Ealvinu $omkinsu autoru +uchamphove !iografije da je 'Jontanu( %tieglitz iz!acio kao smee u!rzo nakon fotografiranja. $akva je naime !ila zajednika sud!ina mnogih +uchampovih ranih readV7madeova. "pak govrilo se da sve naknadne verzije +uchampove 'Jontane( ukljuujui i primjerak izloen u $ate ,odern u <ondonu 42000.5 nisu radV madeovi 4artikli serijske proizvodnje5 ve paljivo runo izraene replike pisoara marke )edfordshire. *a izlo!i pod nazivom3 +uchamp ,an HaV #ica!ia 7 trenutak koji je umjetnost promijenio zauvijek 4+uchamp ,an HaV #ica!ia 7 $he moment art changed for ever5 upriliena u $ateu koja je otvorena 2/. veljae 2000. u galeriji moderne umjetnosti $ate ,odern u <ondonu izloena je i +uchampova 'Jontana(. 9apravo radi se o replici 'Jontane( !udui da je 'original( toga slavljenog predmeta vidjelo samo nekoliko ljudi da nije !io nikada javno izloen te da je nestao u!rzo nakon svog preimenovanja u umjetniko djelo /C/A. godine Umjetnika elita prve polovice dvadesetog stoljea ,arcel +uchamp 4/00A. 8 /C@0.5 ,an HaV 4/0C0. 8 /CA@.5 i Jrancis #ica!ia 4/0AC. 7 /C?1.5 ostavila je trajan utjecaj na suvremenu umjetnost. ,an HaV je !io pionir u avangardnoj fotografiji i filmu #ica!ijini slikarski motivi potkopavali su umjetnike ustaljenosti dok je +uchamp izmislio koncept readV7madea prezentirajui svakodnevne predmete kao umjetnike radove. "ako su trojica umjetnika +uchamp ,an HaV i #ica!ia slijedili svaki svoj put u stvaralatvu te su i geografski !ili udaljeni izlo!a P+uchamp ,an HaV #ica!ia 7 trenutak koji je umjetnost promijenio zauvijekP 4+uchamp ,an HaV #ica!ia 7 $he moment art changed for ever5 upriliena u $ateu prikazuje njihove afinitete i paralele otkrivajui njihov zajedniki pristup preispitivanja !iti umjetnosti. U ovom ludom svijetu gdje djeca nastaju u la!oratoriju a ljudi plaaju da !i pili vodu u restoranima injenica da je jedan porculanski pisoar iza!ran za najutjecajnije djelo 20. stoljea i nije tako udna. )ijeli porculanski pisoar nazvan 'Jontana( jedan od prvih primjeraka konceptualizma okirao je nespremni svijet kad ga je ,arcel +uchamp postavio na izlo!i /C/A. godine i o!javio da je to Pumjetnost zato jer on kae takoP. #rilikom o!javljivanja rezultata ak je i strunjak unajmljen da !i o!jasnio rezultate iz!ora izjavio da je Pmalo okiranP ne zato to Jontana ne zavreuje prvo mjesto nego zato to je +uchamp Ppo!ijedioP ,atissea i #icassa. "z!or za dodjelu $urnerove nagrade prema pisanju !ritanskog tiska 'o!janjava odvratno puno o dananjoj umjetnosti(. %udionici iz!ora nisu !ili o!ini ljudi nego ?00 najvanijih ljudi !ritanskog umjetnikog svijeta3 umjetnici galeristi kritiari i kustosi. Jontana koju je +uchamp potpisao s H. ,utt kao najutjecajnije djelo iza!ralo je @> posto svih onih koji su sudjelovali u iz!oru oprala je tako pod s 6ospoicama iz -vignona 4drugo mjesto >2 posto5 ishoditem ku!izma i djelom koje se PnekoP smatralo prvim velikim remek7djelom suvremene umjetnosti. 9animljivo je da nijedan umjetnik nije glasao za ,atisseov Erveni studio koji je zauzeo peto mjesto. '#rije deset godina po!ijedili !i #icasso ili ,atisse. .ni su !ili dva kralja suvremene umjetnosti ali izgleda da vie nisu( rekao je %imon Zilson !ivi kustos $ate 6alerije unajmljen kako !i za javnost 'dekonstruirao( rezultate $atea i 6ordonPs 6ina sponzora $urnerove nagrade3 'Hezultat je donekle okantan ali ja nisam iznenaen. +uchamp je sve to je ta generacija umjetnika !ila. Hadi se o tome to su oni smatrali umjetnou kao i o tome emu se u dananje vrijeme dodjeljuje $urnerova nagrada.( +uchamp sin odvjetnika iz *ormandije !io je enfant terri!le svojih dana. *jegova revolucionarna ideja !ila je pretvaranje svakodnevnih predmeta s malo ili !ez ikakvih intervencija u umjetniko djelo. $akvi radovi postali su poznati kao readV7made. +uchampov prvi readV7made izloak !ila je lopata za snijeg iz /C/?. godine. Uskoro nakon toga izazvao je zgraanje u *eX Yorku kad se na izlo!i koju je organiziralo +rutvo neovisnih umjetnika pojavio drei pisoar pod rukom. &ako se radilo o otvorenju izlo!e +uchampa nakon to je platio @ dolara za ulaznicu nita vie nije moglo zaustaviti. -li neki su svejedno pokuali. kao to se predsjednik drutva tom prilikom poalio kolekcionaru Zalteru -rens!ergu3 'Ielite rei ako ovjek poalje konjsko govno zalijepljeno za platno da ga mi moramo prihvatiti2( -rens!erg je tada odgovorio3 ')ojim se da moramo.( #rimjed!a je !ila vie nego dalekovidna. %imon Zilson !ivi kustos $ate 6alerije inzistira da je Jontana 7 imenovana tako ne samo z!og svoje 'mokrine( nego i kao satira na fontane koje su masovno slikali stari majstori 7 apsolutno zasluila po!jedu. 'Dolim je. "ma sve3 !ogatu metaforu eshatoloka je rui drutvene norme i jako je jako provokativna( zakljuio je Zilson. #et najutjecajnijih djela 20. stoljea prema iz!oru ?00 najutjecajnijih !ritanskih kulturnjaka3 /. ,arcel +uchamp3 3ontana 4/C/A.5 8 glasalo @>c sudionika 2. #a!lo #icasso3 ;os*oVi)e iz A$i&nona 4/C0A.5 8 >2c 1. -ndV Zarhol3 6i*ti, Ma"ilGn 4/C@2.5 8 2Cc >. #a!lo #icasso3 ;#e"ni)a 4/C1A.5 8 /Cc ?. Qenri ,atisse3 C"$eni st#%io 4/C//.5 8 /Ac $ako je +uchampova 'Jontana( iz /C/A. proglaena krajem 200>. u anketi ?00 umjetnikih strunjaka za najvrijednije djelo likovne umjetnosti 20. stoljea. "ako original '+uchampove 'Jontane(ne postoji 4nije !io ni izloen odnosno !aen je na nepoznato smetlite5 ipak je ideja je nagraena. - i ta ideja esto je predstavljana preko kopije 'Jontane( kao stvarnost. Upravo ta originalna kopija
:etvrti razred 20

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA ili kopirani original opet je uniten. #ierre #inoncelli 4#jer #inoneli5 AA. godinji francuski trgovac u mirovini koji je >. sijenja 200@. na prigodnoj dadaistikoj izlo!i u Eentru 6eorges #ompidou u #arizu otetio pisoar ,arcela +uchampa kiparsko djelo poznato pod nazivom 'Jontana( 4procijenjen oko 2 0 milijuna eura5 morao je kako je dosudio pariki sud odleati tri mjeseca u zatvoru i platiti >?.000 eura otete i />.000 eura za o!novu.

:etvrti razred

2C

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Na%"ealizam 6odine /C2>. nakon to se ,arcel +uchamp povukao jedna grupa njegovih prijatelja Wokuala je sreuW osnivajui nasljednike dadaista. $ako je nastala grupa nadrealista. *adrealizam je umjetniki pokret koji je nastao u Jrancuskoj u #arizu kao posrednik talijanskoga metafizikoga slikarstva i vicarskoga dadaizma. 6lavni predstavnik -ndrF )reton francuski pjesnik napisao je /C2>. prvi ,anifest nadrealizma. " nadrealisti su se !orili protiv svih zakona i ustaljenih o!iaja. -li umjesto politike !or!e svoju snagu usmjerili su u istraivanje ljudskoga duha. %matrali su da je ljudski duh zaro!ljen i potisnut u nestvarnost i uguen drutvenim i politikim pritiscima. 9ato je )reton o!javio da je nadrealizam kao Wdiktat misli !ez kontrole razuma izvan svake estetske ili moralne preokupacijeW. #oznato je u povijesti stvaralakoga duha da je fantazijska iracionalna imaginacijska umjetnost oduvijek izraavala tajnovite predjele ljudske due. "ako je europska likovna umjetnost uvijek otvarala izvore imaginacijskog na razne naine tek u nadrealizmu su ove strukture ljudskog !ia izale u prvi plan i umjetnici su se okupili u jedinstveni pokret. .no to dadaizam nije mogao postii poradi svoje prirode pokuao je napraviti nadrealizam. +adaizam je svoju slo!odu nalazio u neprestanom poricanju nadrealizam je toj slo!odi pokuao dati temelje WnaukeW. $o je prijelaz iz negacije u afirmaciju. ,noge postavke dadaizma nastavljaju se u nadrealizmu mnoge geste mnoga destruktivna stajalita opi osjeaj po!une ak i provokativne metode ali sve to poprima drugaije o!iaje. $a Wpars destruensW poprima novi o!lik stoga to joj je prirodan jedan konstruktivni dio. *aime ako se isti anarhizam dadaizma temeljio iskljuivo na podrugljivoj naravi njegove polemike dostiui u naj!oljem sluaju poimanje slo!ode kao neiz!jeno i ivotno od!acivanje svake moralne ili drutvene konvencije nadrealizam se javlja s prijedlogom rjeenja koje !i ovjeku jamilo pozitivno ostvarljivu slo!odu. Umjesto dadaistikog posvemanjeg spontanog i primitivnog od!acivanja nadrealizam nudi eksperimentalno istraivanje oslanjajui se na filozofiju i psihologiju. +rugim rijeima istom anarhizmu suprostavlja spoznajni sustav. #oloaj dadaizma !io je privremen nastao iz munine rata i nastavljen u poslijeratnom rasulu= teme su se sada djelomice izmijenile situacija se izgleda zatvarala= WskandaliW su sve manje uspjeno izraavali znaenje intelektualne po!une protiv drutva. $ako se kriza sve vie pojaavala i izazivala pro!leme. %vijest o tom lomu od poetka je vrlo prisutna u nadrealizmu3 lom izmeu umjetnosti i drutva izmeu vanjskog i nutranjeg svijeta izmeu mate i z!ilje. 9!og toga se sva snaga nadrealizma usmjerila na traenje posrednika izmeu tih dviju krajnosti toke u kojoj !i se one sastale i tako sprijeile irenje krize. Upravo u tomu sastojala se prvotna !it tog pokreta. .sjeanje loma i krize nalazimo i u ekspresionizmu i u dadaizmu no samo je u nadrealizmu traenje rjeenja preuzelo tako specifinu ulogu. %toga osnovni pro!lem nadrealizma ostaje pitanje slo!ode. " nadrealizam se poput dadaizma ne predstavlja kao knjievna ili umjetnika kola. Him!audova izreka Wknjievnost je idiotizamW postaje izrekom nadrealista= ulog u igri mnogo je vaniji od vjetine slikanja ili pisanja stihova= u igri je sud!ina ovjeka njegova srea ili propast na zemlji. $o je ono to nadrealizam razumije i upravo prema toj istini !ez skrivenih misli zapoinje svoje djelovanje. ;o jedan novi vid nadrealizma jest njegova elja da svlada protest i po!unu kako !i postigao jasni revolucionarni poloaj. #o nadrealistima pro!lem slo!ode ima dva lica3 jedno je individualno a drugo drutvena slo!oda= stoga moraju postojati i dva rjeenja a drutvena slo!oda koju valja iz!oriti revolucijom tre!ala !i !iti neiz!jenom pretpostavkom za potpuno oslo!oenje duha. *adrealizam je kao to smo rekli nastao /C2>. u #arizu. &ao umjetniki pravac vue korijen iz dadaizma. *adrealisti su na svojim slikama do krajnjih granica izmijeali vidljivu stvarnost i nevidljivi osjeaj. Umjetniko nadahnue trae u podsvjesnome pa su im prizori koje oslikavaju esto nepovezani. $akva likovna djela izgledaju nastrana 4!izarna5 neo!ina i uznemirujua. Hado su isticali da ive zajedno s udovitima ljudskoga uma ili razuma. *adrealisti su se oslanjali na teoriju austrijskog psihijatra %igmunda Jreuda osnivaa psihoanalize prema kojoj ovjek ima dvije naravi jednu svjesnu i !udnu a drugu podsvjesnu i potisnutu odgojem i zakonom zajednice. )udui da se ljudska podsvijest oslo!aala preko snova nadrealisti su oso!itu pozornost pridavali snovima i matanju. -l!ert %kira !i!liofil koji je u svojoj izdavakoj kui o!javio 2?. listopada /C1/. knjigu .vidijevih ,etarmofoza 4koju je na poziv #ierra ,atissea ilustrirao #a!lo #icasso s 10 !akroreza5 povjerio je -ndrFu )retoneu ureivanje i novog umjetnikoga asopisa pod nazivom3 ,inotaure 4naslovnicu za prvi !roj naslikao je #a!lo #icasso5 u kojemu su nadrealisti iznosili svoja stajalita. #rvi manifest nadrealista napisao je An%"F 2"eton. $o je glavni dokument pokreta o!javljen je /C2>= drugi manifest o!javljen je /C10.= trei manifest o!javljen je /C>2. godine. .d /C21. do /C1?. teorijsko istraivanje )retona i njegovih istomiljenika usmjereno je na rasvjetljavanje dvaju pitanja slo!ode. U manifestima 4u raspravama i u pjesmama5 vrlo esto se pozivaju na tu temeljnu postavku. )reton kao duhovni voa pokreta jasno saima i osvjetljava razliite momente ove prie sainjene od iskustva pokuaja sumnji i proturjeja.
:etvrti razred 10

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA $om traenju prethode dva imena koja su imala presudno znaenje za razvoj nadrealizma3 ,arN kao teoretiar drutvene slo!ode i Jerud kao teoretiar individualne slo!ode. $ako je nadrealizam razdijeljen u dvije due u dui koja je !atinik najnemirnijih romantiarskih duhova i u dui koja eli prihvatiti poruku drutvene revolucije. *adrealizam nipoto nije jedinstven teorijski cjelovit te niti )retonova zadaa da ga odri !arem kao pokret nikako nije lagana. $e dvije due koje su polovi nadrealistike dijalektike i koje su u okviru samoga nadrealizma i nadalje odraz stvarne povijesne situacije loma izmeu umjetnosti i ivota izmeu umjetnosti i drutva doista vrlo esto nagone nadrealiste na jednostrana rjeenja !ilo isto literarna ili isto politika. +odirna toka tih dviju dua najee ostaje u stanju du!oke nostalgije ili !olne elje. Ielja je nadrealista da prodru u povijest i to upravo u politiku kako !i stvorili uvjete za materijalnu i duhovnu slo!odu ovjeka. $o je jedina elja koja je kadra iznijeti kulturu iz krize. "ako se takva elja pojavila i u dadaizmu i ekspresionizmu ipak se jedino u nadrealizmu radi o itavom pokretu koji upravo u svom jedinstvu osjea potre!u da taj zahtjev teorijski uo!lii i ostvari. 6odinu dana nakon o!javljivanja manifesta u ljetu /C2?. nadrealizam se odluno priklonio politici. -li je u!rzo dolo do neslaganja nadrealista 4koji se mahom !ili lanovi komunistike partije5 i francuske komunistike partije 4)reton je /C11. iziao iz komunistike partije5. ,eutim glavno opredjeljenje pokreta ne mijenja se ni na teorijskom ni na praktinom planu. #rema manifestu !it pitanja nadrealistikog automatizma 4spontanosti5 jest3 povratiti ovjeku njegovu mo. $o je prema nadrealistima revolucija3 uz drutvenu revoluciju stoji i individualna revolucija koja mora raskinuti lance jedne duge prisile to je ve izo!liila ljudsku narav. $oj revoluciji to djeluje u pojedincu Jreud je oso!ito svojim prouavanjima psihologije sna te openito istraivanjima podsvjesnog pruio nezamjenjiva oruja. )reton kae3 ,ata je na putu da ponovno osvoji svoja prava 4"pak je zanimljivo rei kako je Jreud kojega su nadrealisti tovali izjavio da ne razumije to je zapravo nadrealizam5. "pak je teko definirati nadrealizam. )reton ga ovako definira3 *adrealizam je isti psihiki automatizam kojim se izraava stvarno djelovanje misli izraene govorom pismom ili nekim drugim nainom= nadrealizam je diktat misli u kojemu je odsutna svaka kontrola razuma izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija. W-utomatizamW je dakle kljuna rije nadrealistike poetike. De su dadaisti doli do neeg slinog 4$zara je rekao3 ,isao se o!likuje u ustima.5. *adrealistiki automatizam 4spontanost5 ipak se razlikuje od dadaistikog 4manje je psihiki a vie mehaniki.5. *akon svega ipak ostaje otvoreno pitanje likovnog izraavanja. %likarstvo i kiparstvo doista ne pruaju istu mogunost kao knjievnost ili poezija. :ak su neki nadrealisti 4#ierre *aville #Fretom5 izjavili da Wnadrealistiko slikarstvo ne postojiW. *a tu izjavu )reton je napisao pose!ni esej 4/C20.5 u kojemu !rani slikarstvo nadrealista. %matra da je pogreno misliti da se tema sadraj ili motiv mogu uzimati samo iz vanjskog svijeta. *utrina o kojoj govori )reton svakako jest svijest o WizdajiW vidljivih stvari. +akle cilj nadrealistikog slikarstva je ruenje odnosa meu stvarima kako !i se na taj nain koliko god je mogue pridonijelo ruenju ope krize svijesti to i jest prvotni cilj nadrealista. *adrealistiko slikarstvo ide za stvaranjem svijeta u kojemu !i ovjek naao WudesnoW 4kraljevstvo duha u kojemu se ovjek oslo!aa svake za!rane svakog kompleksa dostiui jedinstvenu !ezuvjetnu slo!odu5. U tom WudesnomW nalazi se slo!oda koja je u mogunosti spajanja sna i z!ilje ili z!ilje i sna spajanja koje e konano vratiti ljudima njihov smisao ivljenja. &ako u poeziji tako i u slikarstvu temelj nadrealistikog stvaralakog djelovanja jest slika. "pak ne radi se o tradicionalnoj slici kojoj je polazite da WuslikaW slinost sa stvarima. *adrealistika slika upravo je suprotno jer se oslanja na ne7slinost. %toga umjetnik nadrealist dajui slici ivot kri prirodne i drutvene zakone. %tara grupa nadrealista u odreenom trenutku se raz!ila. )reton je uzalud nastojao na okupu. +vostruka dua u pokretu nije se uspijevala stopiti u jednu. )reton nastoji da dvije due 4drutvenu i individualnu5 ostanu odvojene3 $a dva pro!lema !itno su razliita i mi smo uvjereni da !ismo se tuno razoarali ukoliko takovima ne !i i ostali. "ma dakle razloga za reagiranje protiv svakog pokuaja njihova spajanja. *adrealistika teorija !ila je WzainjenaW naukom iz psihoanalize. U nesvjesnom 4WudesnomW5 postoji novi svijet !ez odreenih ljudskih zakona koji nas sputavaju. $u je ovjek slo!odan. Upravo tu slo!odu tre!a WslikatiW. +a !i se to ostvarilo za umjetnika ne vrijede nikakvi moralni i dravni zakoni. %ve ono to smeta slo!odi protiv je nas. U elji da !udu potpuno slo!odni zaro!ili su se u nestvarnom svijetu skuavajui umjetniki izraaj samo na jedan uski sadraj. "deja da se san 4WudesnoW5 moe prenijeti neposredno iz podsvijesti na slikarsko platno nije se moglo primijeniti u praksi. %toga su mnoge slike nadrealista samo WslikeW za psihoanalitiare. *eki se nadrealisti nisu slagali s naukom )retona te su se odvojili od pokreta 4prvo -ragon kasnije i drugi5. Na%"ealisti('i #mjetni)i <ikovni motivi nadrealistikih slika povezuju nespojive o!like u stvarnom i fizikom svijetu. $ako su neki umjetnici oslikavali !ioloki WmogueW ali neviene i nepostojee o!like organikog svijeta oso!ito oslikavajui !eskrajna prostranstva u kojima se nalaze prizori iz podsvijesti. ;oan ,ird ,oda je od svih nadrealista !io najumjereniji panjolski slikar ;oan ,ird jer su njegove slike izgledale kao 'igra veselih !oja( koje su rasute po apstraktnim o!licima njegove mate.
:etvrti razred 1/

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA %alvatore +ale *ajpoznatiji panjolski nadrealist %alvatore +ale 4/C0>. 7 /C0C.5 pokuao je svojim slikama prodrijeti u tajne ljudske podsvijesti oso!ito oslikavajui strah !ijes nemo. 9ato +ale nastoji to tonije prikazati ono to je u stvarnosti ili z!ilji nemogue pa preko crtea iz snova uvjerljivo prikazuje motive i radnje koje izgledaju da su stvarne i istinite. *jegove Wfotografije snaW naslikane su sasvim realistiki i podsjeaju na naturalistike prikaze prirode iako im sadraj nije ivotna stvarnost nego vizije to je mata stvara u snovima. #aul &lee $ako vicarski slikar #aul &lee 4/0AC. 7 /C>0.5 esto oslikava nepostojei prostor koji je sastavljen od mnotvo poslaganih ploha vrlo njenih !oja. *a njegovim slikama vidljivo je preputanje mati koja nastaje kao spoj djeje naivnosti i jednostavnosti s vrhunskim znanjem i majstorstvom umjetnika. %ve u svemu jedno poetino i apstraktno slikarstvo u kojem umjetnik i !oja ima potpunu slo!odu izraaja. &ako je &lee i govorio3 'Umjetnost je izrazito su!jektivna(= ili3 'Umjetnost ne predstavlja ono to je vidljivo nego stvara vidljivo.( ,aN Brnst *eo!ine prizore svojih snova oslikavao je i njemaki nadrealist ,aN Brnst 4/00/. 7 /CA@.5 koji je od dadaizma postao jedan od istaknutijih nadrealista. U svojim slikama spajao je kola i frota 4franc. frottage L trljanje5 iz kojeg je do!ivao pose!ne slikarske efekte. 6iorgio de Ehirico 6iorgio de Ehirico 4/000. 7 /CA0.5 talijanski slikar pretea nadrealizma. .slikavao je gradske dijelove i predmete osvijetljene arkom 4sunanom5 !ojom. #redmete je ocrtavao otrim ru!ovima oso!ito u slikanju klasinih graevina koje postavlja u nenastanjeni i pusti krajolik s dugim sjenama. Bmotivno njegove slike podsjeaju na izgu!ljenost otuenost i osamljenost ovjeka u suvremenom drutvu. 9ato mu prizori na slikama izgledao kao neki !ezosjeajni svijet sastavljen od hladnih i nepominih o!lika kao 'nostalgija !eskonanoga(. -ko je i naslikao ljude meu zgradama ili na ulici na njima se ne primjeuje ivost pa izgledaju kao lutke. *a njegovim slikama mogli !ismo rei vrijeme je zaustavljeno a nestvarnost i stvarnost kao da se izmjenjuju. ,arc Ehagall ,arc Ehagall 4/00A.7/C0?.5 ruski Iidov pretea nadrealizma. U #arizu je slikao lirsku poetiku s elementima djeje naivnosti. 9ato je na njegovim slikama sve mogue nema zakona tee i ne vrijede zakoni fizike pa mu likovi izgledao kao da le!de i plove prostorom a duh slo!odno luta vremenom. *jegova !oja ima slikarsku i sim!olinu funkciju a motivi su mu vezani za selo !rak ivotinje !i!lijske prizore. Ukratko reeno njegova likovna djela zapravo su anti7 logino figurativno lirsko slikarstvo iz njegovih snova.

:etvrti razred

12

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA A*st"a'tni e's*"esionizam -pstraktni ekspresionizam kao to sama rije kae oznauje onu vrstu umjetnosti u kojoj se ekspresija oituje preko nefigurativnoga likovnog motiva. #oetkom 20. stoljea ova vrsta likovnoga izraaja poznata je mnogim umjetnicima kako u Buropi tako i u -merici. $ako moemo rei da u apstraktni ekspresionizam ili ekspresionistiki apstraktizam spadaju umjetnike avangarde 20. stoljea kao to su neke francuske njemake talijanske ruske nizozemske ili amerike umjetnike udruge. -meriki apstraktni ekspresionizam -pstraktni ekspresionizam je zajedniko ime za grupu amerikih umjetnika iz *eX Yorka koji su izmeu dva svjetska rata strastveno i emocionalno stvarali umjetnika djela oso!ito slike pomou de!elih nanosa !oje i raznoga materijala Umjetnici su tako prikazivali svoje duhovne emocije da je vie od svih stilova apstraktna umjetnost izazvala negodovanje kod gledatelja. "zgledalo je da se gledatelji nisu htjeli zamarati umjetnikim pogledima na pose!nost umjetnikoga izraaja. +ok su umjetnici oslikavajui likovne motive pogotovo figurativne pokuavali oslikati !it likovnoga sadraja svodei ga esto na krajnje granice prepoznatljivosti gledatelji su jo shvaali umjetniki trud. -li kada su preli na 'nerazumljivu apstrakciju( kako se govorilo na 'slikanje iznutra( umjetnici su se udaljili od likovnoga motiva i njegove predmetnosti i prepoznatljivosti kao figurativnoga motiva i ostali su na istim likovnim formama kao to su linije !oje o!risi kompozicije improvizacije... <ikovna djela 'naslikana iznutra( otkrivali su umjetnikovo emocionalno duhovno stanje ali za gledatelje nisu pokazivali nita iz stvarnoga svijeta. "pak apstrakcija nije neto neumjetniko i neprirodno iako koji put prikazuju '!esteinsko stanje( umjetnikoga duha. Buropski apstraktni ekspresionizam -pstrakcija je nefigurativna nepredmetna umjetnost i kao umjetnika pojava karakteristina je za 20. stoljee u kojoj je teite na istoj ekspresiji o!lika linija i !oja !ez izravnih asocijacija na predmetni svijet. #oeci apstraktne umjetnosti u Buropi vezani su uz ideje #. EFzannea 4/01C7/C0@5 koji je smatrao da prirodni o!lici mogu !iti svedeni na kuglu stoac i valjak. .dluujui poticaj i teoretsku osnovu apstrakciji dao je Zasilije &andinskV 4/0@@7/C>>5 svojom raspravom W. duhovnom u umjetnostiW 4/C/25 te svojim slikarstvom od /C/0. pa nadalje. -pstrakcija se u umjetnosti pojavila oko /C/0. gotovo istodo!no u razliitim dijelovima Burope pa je teko rei koji je umjetnik prvi napravio apstraktno djelo. -li od te godine apstrakcija ulazi u povijest suvremene umjetnosti. &asnije oko /C10. neki su kritiari htjeli izraz apstrakcija zamijeniti s izrazom3 konkretizam jer su smatrali da je svaka slika koliko god izgledala apstraktna sama po se!i konkretna jer iste apstrakcije ionako nema. :ista apstrakcija koja se ni na koji nain ne nadahnjuje prirodnom z!iljom te stoga iz nje ne izvlai niti jedan element to jest nije posljedica apstrahiranja ve je prijedlog nove z!ilje logiki se ne uklapa u takav naziv. -li upora!a rijei apstrakcija toliko je rairena da je nema razloga ni mijenjati. Dasilije &andinski u ,Knchenu !io je zaetnik apstrakcije ali se njegova apstrakcija temeljila na lirskim poticajima povezanima s naelima romantikog nadahnua shvaenog kao izljev duha. ,eutim oko /C/0. javlja se apstrakcija intelektualne naravi. $o ne znai da ova dva razliita vida apstrakcije nema neto zajednikoga. ,ondrijanov misticizam je mentalne a ne emotivne naravi kao u &andinskog. U predstavniku intelektualnog apstraktizma 7 u ,ondrijana susreemo npr asketizam kalvinistikog podrijetla koji eli nadvladati kole!ljivost osjeaja. U ,ondrijanovu !uduem svijetu ovjek nee !iti sam po se!i nita 7 kako on kae 7 nego e !iti tek dio cjeline i kad se oslo!odi tatine svoje male i sla!e individualnosti !it e sretan u tom Bdenu koji e stvoriti. $aj Bden koji on nudi nije nita drugo nego W!udui gradW izgraen prema pravilima neoplasticizma. -pstraktna kretanja javljaju se gotovo istodo!no u Husiji 4rejonizam suprematizam konstruktivizam5 *izozemskoj 4+e %tijl neoplasticizam5 Jrancuskoj 4orfizam ku!izam5 "taliji 4futurizam5 a neto kasnije u okviru dadaizma u Gvicarskoj i *jemakoj 4+ie )rKcke der !laue Heiter5. *akon odlunog prodora apstrakcije izmeu /C/0. i /C20. dolazi do njezina zastoja ali i intenzivnijega istraivanja njezinih stvaralakih mogunosti u okviru )auhausa 4/C/C7115 moskovske kole Dhutemas 4/C205 i francuske grupe -!straction7ErFation 4od /C1/5. *akon "". svjetskoga rata apstraktizam ponovno do!iva snaniji polet. U Buropi dominiraju lirska i geometrijska apstrakcija a u americi apstraktni ekspresionizam i taizam. Danu ulogu u promicanju apstrakcije u Buropi odigrao je %alon des HFalitFs *ouvelles u #arizu od /C>@ Qochschule fKr 6estaltung u Ulmu osnovan /C>C. )ijenale u Deneciji i izlo!a +okumenata u &asselu od /C??. U apstrakciji poslije /C>?. do danas mogue je u svim likovnim disciplinama uoiti dvije osnovne struje= prva je utemeljena na su!jektivnoj ekspresiji 4enformel lirska apstrakcija apstraktni ekspresionizam taizam5 a druga racionalizira ekspresiju i konstruira estetski o!jekt 4geometrijska apstrakcija kinetika umjetnost op7art minimalna umjetnost5. %redinom @07ih godina u apstrakciji se javlja zanimanje za isto optike fenomene redefiniraju se naela apstraktne umjetnosti 4slikarstvo Wtvrdih ru!ovaW5 i uvode se kinetiki elementi u programiranu likovnu strukturu. U konceptualnoj umjetnosti od ranih A07ih godina apstrakcija je prisutna kao postupak ali ne i kao dominantna stilska
:etvrti razred 11

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA oso!ina. *akon razdo!lja kojim dominiraju post7moderni retrostilovi 4anakronizam transavangarda5 krajem osmoga decenija apstrakcija se ponovno uvodi u umjetniku praksu 4neo7geo primarno slikarstvo5. -pstraktni ekspresionizam izrazio se kao o"&ani('a a*st"a')ija i kao &eomet"ijs'a a*st"a')ija. .rganika apstrakcija .rganika apstrakcija najprije se pojavila na slikama Dasilija &andinskog oko /C/0. godine. )udui da je volio glaz!u htio je da njegove slike izgledaju kao prave glaz!ene kompozicije pa ih naziva neo!inim imenima kao to je impresija improvizacija ili kompozicija. *jegove su improvizacije plod njegove mate i osjeaja izraene !rzim pokretima kista i !oje. 9ato su mu slike ne7predmetne dakle !ez likaOfigure to jest apstraktne. &andinskV je napisao i knjigu o apstraktnom slikarstvu pod nazivom3 . duhovnom u umjetnosti ,unchen /C//. godine. *akon iskustva s organikom apstrakcijom preao je na geometrijsku apstrakciju. 6eometrijska apstrakcija 6eometrijska apstrakcija iznaae je ruskoga slikara &azimira ,aljevia. #rimjer mu je slika pod nazivom3 Erni kvadrat na !ijelom polju iz /C/1. kojim je izrazio da je kontrast glavna oznaka likovne umjetnosti. 6odine /C/?. o!javio je manifest W.d ku!izma do suprematizmaW u kojem se zalae za prevlast 7 supremaciju istog osjeaja u umjetnosti. *astoji dosegnuti savren sklad o!lika i !oja nepredmetnim slikama kompozicijama crta i osnovnih geometrijskih likova kao to je kvadrat krunica i trokut. #rema ,aljeviu suprematizam je najvii stupanj apstraktne likovne umjetnosti to je pokazao na slici3 )ijeli kvadrat na !ijelom polju. 9a razliku od ruskih suprematista nizozemski slikar #iet ,ondrijan geometrijsku apstrakciju ne preputa osjeaju nego razumu geometriji i matematici. .d figurativnoga i prirodnoga motiva dolazi do iste apstrakcije oso!ito do geometrijske apstrakcije poznate pod nazivom neoplasticizam ili +e %tijl po nazivu nizozemskoga asopisa koji je irio njegova slikarska razmiljanja. #iet ,ondrijan je svoja likovna djela slikao pomou tri osnovne !oje 4uta crkvena i plava5 koristei igru ravnih crta i pravokutnih ploha. 9ato je postao slikar su!jektivnoga ekspresionizma jer je iz nesimetrine ravnotee plonoga slikarstva iskljuio svaku vezu sa stvarnou i prostornou. "z ideje geometrijske apstrakcije rodila se konstruktivna umjetnost odnosno moderni dizajn 4design5 pose!no meu mladim umjetnicima u njemakoj koli )auhaus.

:etvrti razred

1>

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA :#s'i a*st"a'tni e's*"esionizam -pstraktizam se oso!ito proirio kao umjetniki pokret u Husiji i iskazao se u vie pravca kao to je rejonizam suprematizam konstruktivizam lef. U Husiji su se pozitivno odrazili novi umjetniki pokreti koji su nastajali diljem Burope oso!ito u Jrancuskoj. Jrancusko slikarstvo od fovista do ku!ista imalo je umjetnike o!oavatelje. Huski se umjetnici ipak nisu zadovoljili da samo skupljaju nova iskustva koja dolaze sa zapada nego su htjeli neke umjetnike ideje stvoriti i sami. #onajvie su se oslanjali na ku!istiku pouku oso!ito na geometrijsku apstrakciju. :ejonizam Hejonizam se u Husiji pojavio /C0C. %tvorili su ga Mi,ail La"iono$ i 6onarova. :etiri godine kasnije /C/1. ,ihail <arionov o!javio je ,anifest rejonizma u prigodi izlo!e u ,oskvi. %lijedee godine zajedno s 6onarovom napustio je Husiju da !i kao scenograf i crta suraivao s !aletom +jagiljeva. ,eutim rejonizam kao pokret ugasio se iste godine. ,i tvrdimo da duh naeg vremena 7 pie <arionov u ,anifestu 7 moraju !iti3 hlae kaputi cipele tramvaj auto!us zrakoplov divni !rodovi. +ivne li stvari velike li epohe kojoj nema ravne u svjetskoj povijestif U ,anifestu kae da osporava individualnosti !ilo kakvu vrijednost u vezi s umjetnikim djelom. Umjetniko djelo tre!a paljivo promatrati uzimajui ga u o!zir samo sa stajalita sredstava i zakona na kojima se temeljilo njegovo stvaranje. rejonizam !i za njega !io neovisni stil u slikarstvu ija se neovisnost oituje u z!iljskim o!licima koji ivi i koji se razvija shodno pravilima slikarstva. Hejonizam je sinteza ku!izma futurizma i orfizma. $vrdimo da kopije nikad nisu postojale 7 kae <arionov 7 i pozivamo da se lika na osnovi iskustva prolosti= tvrdimo da slikarstvo ne poznaje granice vremena. Hejonizam se !avi prostornim o!licima koji proizlaze iz presijecanja zraka to ih odraavaju razliiti predmeti i o!lici koje je razaznao samo umjetnik. Hejonizam se moe definirati kao sinteza ku!izma futurizma i orfizma. S#*"ematizam %uprematizam je umjetniki avangardistiki pravac koji je nastao u Husiji /C/1. godine. 6lavni osniva suprematizma je Kazimi" Malje$i( poznat po dvije 4suprematistike5 slike3 'Erni kvadrat na !ijelom polju( i ')ijeli kvadrat na !ijelom polju(. #rvi manifest suprematizma o!javio je &azimir ,aljevi u #etrogradu /C/?. *apisao je manifest suprematizma pod nazivom3 .d ku!izma do suprematizma. U svom proglasu zalae se za prevlast 4supremaciju5 istog osjeaja u umjetnosti a na svojim slikama je pokuavao postii savren sklad o!lika i !oja apstraktnim ili slikama crtama u osnovnim geometrijskim o!licima. &asnije je ,aljevi razvijao svoju teoriju u raznim lancima a pogotovo u sadraju pod nazivom3 suprematizam ili svijet neprikazivanja. #o ,aljeviu umjetnost prolosti i dan danas ivi ne poradi onoga to prikazuje 7 mitoloki prizori junaki podvizi svete slike 7 ve po ne7vremenskoj snazi koja nadvladava sluajnost i praktinu svrhu tih prikaza. #od suprematizmom podrazumijevam 7 pie ,aljevi 7 pravlast istog senzi!iliteta u figurativnim umjetnostima jer pojave o!jektivne prirode same po se!i sa stajalita suprematista liene su znaenja= senzi!ilitet kao takav u stvari posve je neovisan o am!ijentu u kojemu se pojavio. -kademski naturalizam naturalizam impresionista cFssanizam ku!izam... u stanovitoj mjeri nisu nita drugo doli dijalektike metode koje same po se!i ne odreuju specifinu vrijednost umjetnikog djela. 9a suprematista uvijek e vrijediti ono izraajno sredstvo koje omoguuje izraz po mogunosti pun senzi!iliteta kao takvog i koje je strano uo!iajenoj predmetnosti. .!jektivno samo po se!i !ez znaenja je za suprematiste a prikazivanje svijesti za njih nema vrijednosti. *asuprot tom odluan je senzi!ilitet i umjetnost u suprematizmu dosie stvarnost !ez predmeta njegovim posredstvom. 9a suprematiste umjetnost ne smije !iti ni u ijoj slu!i ni drave ni vjere ni ikoje politike ideologije. %uprematisti su samoinicijativno odustali od predmetnog prikazivanja da !i doprli do vrha prave nezakra!uljenosti u umjetnosti i da !i se odatle divili ivotu kroz prizmu istog umjetnikog senzi!iliteta. .dustali su od prikazivanja ljudskog lica stoga to suprematisti ne gledaju i ne dodiruju3 oni samo sudjeluju. %uprematizam otvara umjetnosti nove mogunosti jer odustajanjem od takozvanog Wpotivanja poklapanja sa svrhomW postaje mogue u prostor prenijeti plastinu percepciju reproduciranu na povrini slike. Umjetnik 7 slikar vie nije vezan za platno za povrinu slike ve je u mogunosti svoje kompozicije s platna prenijeti u prostor. %uprematizam zapravo ne znai nita drugo nego apsolutnu nadmo iste senzi!ilnosti u figurativnoj umjetnosti. 9ato je ,aljevi sam se!i htio napraviti WpustinjuW. )io je uvjeren da u toj pustinji u njenoj istoi konano moe uti onaj voN clamantis umjetnosti koji je nemogue uti u zaglunom z!ivanju o!jektivnog svijeta. .n suprematizam dijeli na tri razdo!lja3 crno crveno i !ijelo razdo!lje. *aprimjer u !ijelom razdo!lju slikao je !ijele o!like na !ijeloj podlozi. ,aljevi je zajedno s Dladimirom $atljinom tvorcem konstruktivizma u veljai /C/?. organizirao izlo!u u #etrogradu. *akon te izlo!e njih dva su se razili jer se nisu slagali u nainu slikanja.

:etvrti razred

1?

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Konst"#'ti$izam &onstruktivizam je umjetniki avangardistiki pokret koji je nastao /C/1. u Husiji. 6lavni predstavnik i osniva je Kazimi" Malje$i(. #okret je nastao kao zanos tehnikim i industrijskim dostignuima. Umjetnost prema njima ne smije !iti samo dekoracija nego praktina i funkcionalna. Drijednost umjetnosti je u materijalu a ne u umjetnikom izraaju. $ako na primjer za njih kua mora !iti kao stroj za stvaranje a ne samo prostor za stanovanje. %likar *aum 6a!o napisao je manifest o konstruktivizmu u ,oskvi u kolovozu /C20. godine. U manifestu je htio svoj estetiki konstruktivizam razlikovati od $atljinova praktinog konstruktivizma. $ako je taj manifest razdvojio konstruktivizam u dva razliita pravca. produktivizam i pozitivizam. #roduktivizam #rogram produktivistike grupe o!javljen je /C20. u prigodi izlo!e koju su organizirali -. Hodenko i )ar!ara %tepanova. $o je manifest koji odraava $atljinove ideje i politika stajalita i koji se izravno suprostavlja WneutralizmuW u umjetnosti koji je zastupao #evsner. U ovo se vrijeme naziv WproduktivizamW upotre!ljavao na isti nain i s istim znaenjem kao i naziv WkonstruktivizamW. 9adaa produktivistike grupe jest 7 pie na poetku manifesta 7 da komunistiki izrazi materijalistiki konstruktivni rad. 6rupa se !avi rjeenjem tog pro!lema oslanjajui se na znanstvene pretpostavke i istiui nunost sinteziranja ideolokog formalnog aspekta kako !i se eksperimentalni rad usmjerio na put praktine djelatnosti. #ozitivizam "deoloki aspekt grupe pozitivista opisan je u tri toke3 &ao prvo jedini temeljni koncept je znanstveni komunizam utemeljen na teoriji povijesnog materijalizma. &ao drugo poznavanje eksperimentalnih procesa %avjeta navodi grupa da svoju istraivalaku djelatnost prenese s aspektnoga na z!iljno. " kao tree specifini elementi djelatnosti grupe jest konstruiranje i proizvod ideoloki teorijski i iskustveno opravdavaju promjenu materijalnih elemenata industrijske kulture u volumenu povrini !oji prostoru i svjetlosti. Le8 9animljivo je da su u Husiji gotovo svi avangardni umjetnici preli na stranu revolucije. .d avangardnih umjetnika koji su najgorljivije htjeli izai iz individualizma i prihvatiti nove zahtjeve revolucionarne kulture !ila je &"#*a Le8 koju je organizirao Dladimir ,ajakovski. <ef je !io lijeva fronta umjetnosti kako su ga zvali oko kojega su se okupljali filmski radnici poput Bisensteina ili kazalini redatelji poput ,ejerholda pisci poput )a!elja. <ef se !ori protiv svega to je preivjelo 7 pisao je Bisenstein 7 sluei se novinama javnim predavanjima raspravama. Hevolucionarni polet o!iljeavao je sveukupni rad umjetnika iz grupe <efa. %hvatili su da nova umjetnost ne smije preskoiti injenicu da je jedan veliki narod postao glavnim glumcem povijesti drava vlada socijalistikih nacija... Djerovali su da umjetnost vie ne smije !iti isti eksperiment !ezrazlona igra ve izraz revolucionarne istine iritelj osjeaja i ideja koje je revolucija po!udila. Umjetnici <efa ipak su shvaali da je takav pothvat mogu samo ako ostanu na podruju moderne polemike umjetnosti ali polazei iz unutranjosti svoje dijalektike i razvijajui prave nove izraajne vrijednosti originalne postupke najsigurnija otkria i izume avangarde. .ni su !ili uvjereni da je nemogue mlado jako vino revolucije staviti u stare !ave tradicije /C. stoljea.

:etvrti razred

1@

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Nizozems'i a*st"a'tni e's*"esionizam 6e Stijl +e %tijl je umjetniki pokret osnovan /C/A. godine u *izozemskoj. *aziva se i neo*lasti)izam ili no$a *lasti(na #mjetnost. "meOnaziv dolazi od nizozemske rijei stil. 6lavni predstavnik je -iet Mon%"ian koji je oslikavao istu apstrakciju pomou forme i !oje3 forma je svedena na osnovne dijelove horizontalne i vertikalne linije a !oje su ograniene na osnovne !oje kao to su kromatske 7 uta crvena i plava i akromatske 7 !ijela i crna. ,ondrijan je do apstrakcije doao postupno. .n postupno predmetu oduzima sve njegove raspoznatljive znakove sve njegove oso!nosti dokle god ga ne svede na kostur na stilizaciju na crtu to jest dokle god ne uini da iezne. %toga njegova umjetnost !arem u tom razdo!lju doista zasluuje naziv WapstraktneW umjetnosti kao one umjetnosti koja svoje rezultate trai preko neke vrste oienja na kraju kojega na platnu ostaje tek neodreena z!ilja. .no to je ,ondrijan nazvao neoplasticizmom pojavilo se kod njega tek oko /C/A. u <arenu u *izozemskoj kamo se vratio iz #ariza. U *izozemskoj je upoznao $hea van +oes!urga i s njim u <eVdu pokrenuo novi asopis pod nazivom W+e %tijlW oko kojega su za kratko vrijeme okupili naj!olje europske slikarske snage upuene u apstraktnom pravcu. &ao program grupe moemo navesti izreku koja se pojavila /C/C. na poetku #redgovora "".3 %vretak prirode je ovjek svretak ovjek je stil. #rvi manifest o!javljen je u drugom !roju W+e %tijlaW /C/0. drugi manifest ve u treem !roju asopisa 4/C20.5 trei manifest u !roju etiri 4/C2/.5. %va tri manifesta zastupaju temeljnu ideju3 individualizam u umjetnosti kao i u ivotu uzrokuje svako ruenje ili iskrivljivanje tonosti3 tre!a mu suprostaviti vedru jasnou duha koja jedina moe uspostaviti ravnoteu izmeu Wuniverzalnog i individualnogW. +ruga temeljna ideja grupe jest elja da se umjetnost izjednai sa ivotom. Umjetnost e !iti ivot 7 govorio je ,ondrijan 7 kad prestane postojati kao umjetnost. -pstraktno iskustvo u umjetnosti ipak je ostavilo du!ok trag u suvremenoj europskoj umjetnosti !ez o!zira kako se manifest ili grupa nazivali. #iet ,ondrian #ieter Eornelis 4#iet5 ,ondriaan 4od /C/2. ,ondrian5 roen u -mersfoortu A. oujka /0A2. a umro je u *eX Yorku /. veljae /C>>. nizozemski je slikar i umjetniki teoretiar. 6lavni je predstavnik umjetnike grupe +e %tijl 4stil5 koju je osnovao slikar $eo van +oes!urg. 6odine /0C2. poeo je studij umjetnosti na akademiji u -msterdamu. 9animala ga je religiozna pro!lematika oso!ito teozofija 4theo M sofia L !oja mudrost= vrsta religiozne mistike5 i rado je oslikavao mistine teme. *akon toga poeo je o!likovati plono slikarstvo koje se oitovala u slo!odnoj i nepreglednoj igri o!ojenih kvadratnih povrina s osnovnim kromatskim i akromatskim !ojama. 6odine /C/A. jedan je od osnivaa 4sa slikarom $eom van +oes!urgom5 umjetnikoga pokreta pod nazivom +e %tijl.

:etvrti razred

1A

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Ame"i('i a*st"a'tni e's*"esionizam -pstraktni ekspresionizam je pokret u amerikom apstraktnom slikarstvu koji je nastao >07ih godina 20. stoljea u *eX Yorku a ?07ih godina preao i u Buropu. #rvi umjetnici amerikoga apstraktnoga ekspresionizma !ili su slikari akcijskoga slikarstva. A')ijs'o sli'a"st$o D a)tion *aintin& D &est#"al abst"a)tion D *itt#"a %Tazione -pstraktni ekspresionisti zastupali su kao i nadrealisti spontanost 4automatizam5 koja se postie pomou gestualne aktivnosti izvan razumske kontrole i !ez prethodne mislene pripreme. *jihova slika nije prikaz nekoga motiva ili sadraja nego 'trag( razliitih radnji otisak ili zapis spontanoga 4ne7realistikog automatizma5 koje postaje umjetniko djelo. ,eu te radnje spadaju umjetnikove intervencije i automatiziranje kretnje koje ostavljaju trag a trag postaje likovni motiv 4tema ili sadraj5. $rag spontanih radnji na slikarskom platnu mogu se uiniti na razliite naine3 umjetnik svoje tijelo ili tijelo ivoga modela namae !ojom i tako prijee ili se provalja preko slikarske povrine= !ojom i kistom prolijevanjem !oje iz posude prskanjem !oje pomou etke ili metle 4dripping5 otiskom ruku ili nogug pri emu nastaje slika !ezlinoga sadraja i !ez kompozicije. $oka gledanja odnosno sredite slike ne postoji jer se izgu!ilo u vrtlogu gestualnih radnji u kojima je !oja razlila na sve strane. Umjetnike koji 'ostavljaju spontani trag( na slikarskom platnu nije povezivao neki zajedniki manifest ili neki zajedniki slikarski stil nego ideja da se stvaralakom inu moe pristupiti spontano !ez ikakve razumske kontrole. #od utjecajem nadrealista i egzistencijalne filozofije ovi su umjetnici otkrili novi pristup umjetnosti gdje je slikarstvo postalo zamjena za ivotne pro!leme. *ajpoznatiji slikar spontanoga apstraktnoga ekspresionizma jest ameriki akcijski slikar ;ackson #ollok. Ja)'son -ollo)' -a#l Ja)'son -ollo)' ameriki slikar roen je na ranu Zatkins u gradiu EodV na sjeverozapadu drave ZVoming 20. sijenja /C/2. a umro je u mjestu %prings //. kolovoza /C?@. godine. *ajprije je !io ekspresionist a kasnije prelazi na apstraktno slikarstvo. "ako je figura kao volumen 4ovjek ivotinja !iljka stvar5 sastavni dio njegova umjetnikoga doivljaja kada je slika pretvara je u apstraktni i nefigurativni motiv. *jegova djela nastala kapanjem !oje po platnu 4 %"i**in&5 nije ostavljala ravnodunim ni gledatelje ni likovne kritiare. U!rzo je postao vodei ameriki umjetnik akcijskoga slikarstva tako da je do!io nadimak3 Ja)' T,e 6"i**e" 7 Ja)' Ka*atelj 4prvi put spomenut nadimak u magazinu $ime /C?@. godine5. .dao se porocima nemoralu oso!ito pijanstvu nosio je dugu kosu stalno se prepirao s prijateljima nije volio autoritet zapadao je u depresiju lijeio se na psihijatriji. #oginuo je u >>. godini ivota u prometnoj nesrei kada se pijan autom za!io u drvo. "mao je dvije suputnice u autu= jedna je ostala mrtva dok je druga preivjela nesreu. %likao je velike apstraktne kompozicije pomou prskanja ili prolijevanjem !oje po vodoravno poloenom slikarskom platnu. *e samo da je spontanost pokazao kruei oko platna nego je znao i ugaziti na platno i stojei na njemu slikati kako !i se reklo 8 akcijski. " tako je nastalo njegovo akcijsko slikarstvo. #romatrajui njegove slike posjetitelji su se pitali3 zato je #ollock pljusnuo ljudima !oju u lice2 #o njegovu miljenju on je nije htio da !oja !ude pasivna masa s kojoj on radi to hoe nego je dozvolio !oji da se oslo!odi stege umjetnika. Hezultat njegova slikanja izraena je u ivoj povrini platna. "pak #ollock kada Woslo!aaW !oju ne Wdie rukeW od nje i ne ostavlja je sluaju. .pet je on onaj zadnji upravitelj koji svojom energijom WkrotiW sile koje su sadrane u !oji. Daljda zato i upotre!ljava velika platna da !i imao veliko polje za W!or!uW da slika ne samo rukama nego cijelim tijelom. *jegova su slikarska djela satkana od isprepletenih i razlivenih poteza i rasprsnutih prolijevanja !oje. &ao slikar svoje umjetnike osjeaje spontano 4ekspresivno5 prenio je na platno stvarajui apstraktnu sliku 4!ez prepoznatljivoga motiva5 !ez toke gledita 4!ez sredita5 !ez poetka i kraja. *aslikano likovno djelo zapravo je spontani trag umjetnikova putovanja kroz prostor i vrijeme. *jegove slike predstavljaju rasprsnutost umrljanost isprepletenost diskontinuiranost razlivenost poteza koji vjerno odraavaju putanje umjetnikova tijela u stvarnom prostoru. %likar svoje osjeaje ekspresivno prenosi jasnim potezima tragova stvarajui apstraktnu sliku !ez ikakve kompozicije ili perspektive. *jegova slikarska tehnika o!ojenih tragova rijetko je koga ostavila ravnodunim. $ako je njegova slika No > veliine 200 N/00 cm prodana za />0 A milijuna dolara to je najvea cijena ikada plaena za jednu sliku na meunarodnoj aukciji. %liku P*o ?P prodao je ameriki medijski magnat +avid 6effen meksikom gospodarstveniku +avidu ,artinezu.

:etvrti razred

10

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA E#"o*s'i a')ionisti -pstraktni ekspresionizam u stilu akcionistikoga umjetnikog spontanizma !rzo je stekao pristae meu europskim umjetnicima kao to su lanovi umjetnike udruge E.)H-. CO2:A %likari spontai !ili su i lanovi umjetnike udruge E.)H- 4ime nastalo od poetnih slova gradova iz kojih su doli umjetnici3 Copenhagen 2"uNelles Amsterdam5. )ili su to3 +anac -sger ;orn iz Eopenhagena )elgijanci #ierre -leschinskV i 6uillaume Eorneille iz -msterdama i *izozemac &arel -ppel iz )ruNellesa. 6lavne znaajke ove grupe3 !rzi potezi kista krivudave linije jaki kolorizam. .snovna su likovna o!iljeja grupe siloviti potezi kistom iskrivljeni o!lici i naglaeno jak kolorit dok su iz!or tema i kromatski registri manje sumorni u odnosu na ekspresionistike. As&e" Jo"n +anski slikar -sger ;orn 4-sger .luf ;hrgensen5 roen u mjestu Dejrum 1. oujka /C/>. a umro /. svi!nja /CA1. godine. 9avrio je likovnu akademiju u #arizu. )io je jedan od utemeljitelja grupe E.)H-. -ie""e Ales),ins'G )elgijski umjetnik #ierre -leschinskV roen je u )ruNellesu /C. listopada /C2A. godine. Uio je slikarstvo u )ruNelleseu. *ajprije se !avio oslikavanjem knjiga i tiskarstvom a ponekad je slikao prema post7ku!istikom nainu. 6odine /C>0. postao je lan grupe E.)H- i s njima sudjelovao na izlo!ama. " tako je stekao svjetsku slavu. ;#illa#me Co"neille )elgijski umjetnik 6uillaume Eorneille pravim imenom Eornelis Dan )everloo roen je u gradu <iegi /C22. godine. U -msterdamu je zavrio likovnu akademiju. U poetku je slikao kao nadrealist. #ridruio je grupi E.)H- i s njima sudjelovao na izlo!ama. #utovao je egzotinim krajevima. *akon apstraktnoga ekspresionizma @07ih godina 20. stoljea vratio se figurativnom slikarstvu i grafikim tehnikama. Ka"el A**el *izozemski umjetnik &arel -ppel roen je u amsterdamu 2?. travnja /C2/. a umro je u 9urihu >. svi!nja 200@. godine. U amsterdamu je studirao likovnu akademiju. +ruio se s poznatim slikarima svoga vremena. 6odine /C>0. pridruio se grupi E.)H-. +ugo je vremena ivio u #arizu i tu je stekao svjetsku umjetniku slavu. #utovao je diljem svijeta i izlagao u najpoznatijim galerijama u *eX Yorku %an Jrancisku <ondonu )ostonu. ,ontrealug

:etvrti razred

1C

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA -o* a"t -o* a"t 4skraenica na engleskom3 popular art L narodna ili puka umjetnost5 je vizualni i umjetniki pokret koji se /C@07ih godina 20. stoljea pojavio u Bngleskoj i -merici kao proslava zapadnog konzumerizma nakon oskudnosti ratnih godina. $akoer se moe protumaiti kao prva manifestacija postmodernizma. -pstraktni ekspresionizam je radikalnom promjenom umjetnike forme 4naina i pristupa likovnom djelu5 postao gledateljima nerazumljiv i neshvatljiv. 9ato popularna umjetnost 4pop7art5 reakcijom protiv oz!iljnosti apstraktnog ekspresionizma i po!unom protiv prevladavajuih svakodnevnosti u umjetnosti i u ivotu openito pokuava umjetnost pri!liiti gledateljima odnosno htjeli su i gledatelje aktivno ukljuiti u stvaranje likovnih djela. *ova umjetnika praksa stvaranja likovnoga djela u kojoj sudjeluje i umjetnik i gledatelj imala je nakanu ukinuti granicu izmeu profesionalne i amaterske umjetnosti i povezati visoku akademsku i o!inu narodnu umjetnost. +a !i ostvarili svoju nakanu umjetnici nisu samo promijenili nain likovnoga stvaranja nego su promijenili i likovni materijal pa su se poeli sluiti tzv. nelikovnim materijalnom potroake kulture. $ako je umjetnost tre!ala postati masovna kultura za sve ljude a ne samo za oda!rane pojedince. "z samoga imena 7 pop7art L popularna umjetnost 7 prepoznatljiva je njegova tenja da postane mas7pok 7 masovni narodni kulturni pokret i da !ude prihvaen 8 popularan od to veeg !roja ljudi 4populus L narod5. +a !i se to vie pri!liili o!inom ovjeku umjetnici su za likovni materijal koristiti praktine predmete iz svakodnevne upora!e kojima se sluio suvremeni ovjek kao to su reklame oglasi naljepnice crtani romani fotografije iz asopisa konzerve !oceg %ve to suvremeni ovjek koristi u svakodnevnom ivotu moglo je postati likovni motiv i moglo se koristiti kao umjetniki materijal. &ritiare modernizma okirala je upora!a tako trivijalnih tema od strane pop umjetnika i njihovo naoigled nekritiko tretiranje likovnih motiva u umjetnike svrhe. U stvari pop art je odveo umjetnost u nova podruja i razvio je nov nain prikazivanja likovnih tema u umjetnosti. Ame"i('i *o*Da"tizam #remda se o pop7art ponekad govori kao o Wnovom realizmuW teko da taj izraz odgovara za amerike umjetnike koji su se ukljuili u pop7art avangardu. *jihove temu koju su slikali 4zastave !rojke slova znakove znake stripove5 same su po se!i apstraktne teme. "z nastojanja da se umjetnikim djelima prui nova mogunost !risanjem jasne granice izmeu slike i stvarnosti nastale su i mnogo!rojna umjetnika djela u pop7art avangardi. ,eu amerike pop7artiste u!rojit emo glavne slikarske i kiparske predstavnike kao umjetnike koji su pokuavali kom!inirati elemente popularne i visoke kulture kako !i iz!risali granice izmeu njih koristei nove tehnike znakova umjetnosti. Ame"i('i *o*Dsli'a"i #rvi predstavnici u -merici !ili su ;asper ;ohns i Ho!ert Hauschen!erg. .sim prvih predstavnika u -merici 4;asper ;ohns i Ho!ert Hauschen!erg5 najpoznatiji ameriki popartisti su3 slikari HoV <ichenstein i -ndV Zarhol. Jas*e" Jo,ns Jas*e" Jo,ns ameriki slikar roen je u mjestu -ugusta /?. svi!nja /C10. godine. U poetku je slikao po uzoru na dadaiste. Hado se sluio s "ea%G ma%e od!aenim predmetima za svakodnevnu upora!u. #oetkom ?07ih godina 20. stoljea poeo je slikati u pop7art stilu stvarne o!jekte kao to su zastave u tehnici enkaustike 4drevna za!oravljena slikarska tehnika pomou voska i pigmenta u !oji5. .ve umjetnike slike izgledale su kao otisak 4kopija5 ili naljepnica pravih amerikih zastava. $ako je dolo do izjednaavanja oslikanoga predmeta 4stvarne zastave5 i likovnoga motiva 4naslikane zastave5. $o se oso!ito moe vidjeti na njegovoj slici amerike zastave koji je naslikao od ru!a do ru!a pod nazivom3 T"i zasta$e. %liku je izradio /C?0. na platnu u dimenzijama //1NA0 cm a danas se nalazi u privatnoj z!irci o!itelji )urton $remaine u ,eridenu u -merici. #romatrajui sliku mogli !ismo se zapitati3 u emu je zapravo razlika izmeu umjetnike zastave i stvarne zastave2 &ako njegova slika prikazuje 'pravu( zastava odnosno zastava je potpuno sukladna slici poput kakva otiska ili preslike dolo je do izjednaavanja umjetnike slike 4kao predmeta5 i prikazanog predmeta 4zastave5. *a slici odmah prepoznajemo ameriku zastavu s !ijelim zvijezdama na plavom polju i crvenim prugama. ,eutim zastava odnosno zastave kao da se ponaaju neprirodno umjesto da lepraju one kao da stoje u stavu mirno ukoene. #a ipak se primjeuje pokret3 crvene !ijele i plave povrine nisu podruja pune !oje nego su lagano modulirane kao da su salivene i nalijepljene. 6ledatelj se moe pitati3 jesu li to tri zastave ili je to jedna zastava. $akva zastava postojala je samo u umjetnikovoj zamisli sada i na platnu i kao takva zastava ili zastave zasluuje nau panju.
:etvrti razred >0

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA :obe"t :a#s),enbe"& -meriki umjetnik pravim imenom Milton E"nst :a#s),enbe"& roen u #ort -rthur 22. listopada /C2?. godine a umro u Eaptiva "sland u Jloridi /2. svi!nja 2000. godine. Ho!ert Hauschen!erg kao apstraktni ekspresionist stvarao je nova umjetnika djela pomou slaganja i lijepljenja izrezanih naslova iz dnevnih novina i reklama iz asopisa dakle kolairanjem i u!acivanjem svakojakih od!aenih predmeta i proizvoda potroakoga drutva 4francuski3 obje)t t"o#$e5. *ije samo slagao pronaeni predmet jedan do drugoga nego je od njih spajanjem vie istih ili razliitih u jednu cjelinu znao stvarati nove predmete razliitoga o!lika i znaenja3 asambla@ 4francuski3 assem!lage L spajanje sklapanje= slikarsko7kiparska tehnika spajanja i lijepljenja 7 kolairanja razliitih predmeta i materijala5. )avio se i grafikim tehnikama i rado otiskivao slike na svili. *jegova umjetnika djela stilski pripadaju neodadaizmu iako ih je on nazivao3 com!ines. $im pojmom htio je rei da njegova djela nisu ni slika ni skulptura nego neto izmeu slike i kipa 8 kom!inirana tehnika. :oG Li),enstein :oG Li),tenstein ameriki pop7art umjetnik roen je u *eX Yorku 2A. listopada /C21. godine a umro je u *eX Yorku 2C. rujna /CCA. godine. #rve likovna djela kojima je stekao svjetsku slavu !ile su serije slika uveanih crtea iz stripova kao vinjeta 7 ukrasa. "ronino je uveavao sliice iz stripa do velikih formata. $akva sliica iz stripa poveana na dimenziju velike slike do!ila je novo znaenje i svojom uvjerljivou djelovala na gledatelje da prestanu prelistavati i 'gutati( sve ono to nudi tisak jer se moramo i kao umjetnici i kao gledatelji zapitati kuda nas to vodi vizualni svijet u kojemu ivimo. *jegovi 'poveani stripovi( su doslovno naslikani u tehnici poentilizma 8 tokica u !oji. 9a izradu svojih slika koristio je tehnike komercijalne umjetnosti3 projektorom je poveavao toke koje izrauje pomou pitolja za pricanje !oje kako !i slike izgledale kao novinski stripovi gledani kroz povealo. +ok je tokastom tehnikom oponaao raster crtanoga romana odnosno stripa njegove su slike ipak djelovale hladno i rugajue. *jegove slike nemogue je !ilo tiskati u knjigama jer kad se smanje izgledaju kao pravi strip u !oji pa mnogi donose tek male detalje da se vide o!ojani dijelovi koje je umjetnik radio. An%G Wa",ol An%G Wa",ol znao je nadoslikavati poznate reklamne proizvode i oso!e svoga vremena tako da je na fotografije 4proizvoda i oso!a5 nanosio tek malo !oje 4kao oso!nu umjetniku intervenciju i jednostavni dodatak5. $ako je pokuao pro7slaviti ameriki konzumizam 4konzumerizam5 oso!ito umnaajui i ponavljajui poznate proizvode i oso!e amerike popularne 4narodne5 kulture kao to je Cam*bell j#,a Ma"ilGn Mon"o ili El$is -"esleG. #omou poentilistike tehnike crtanja u !oji to jest pomou slaganja razno!ojnih tokica slikarsku povrinu pretvorio je u o!inu poveanu novinsku sliku. 9ato je postupak izgledao kao reprodukcija a slike djelovale previe mirno ironino i hladno !ez emocije. Ame"i('i *o*D'i*a"i -meriki kipari Claes Ol%enb#"& i ;eo"&e Se&al stvaraju naturalistike reprodukcije stvarnih likova i predmeta u nelikovnom materijalu oso!ito u plastici. <ikove esto grupiraju i previe z!ijaju. $ako gledatelje upozoravaju da ivimo u vremenu u kojemu smo razliite materijale iz !ogate kulturne prolosti 4kao to su staklo drvo porculan kristal5 zamijenili lanim proizvodima pomou industrijske pokretne trake. Claes Ol%enb#"& Claes Ol%enb#"& radio je s razliitim tehnikama ukljuujui crtanje slikanje film meko kiparstvo i velike skulpture u eliku ali njegovo najpoznatije djelo su ogromni spomenici svakodnevnih predmeta. Uzimajui te svakodnevne predmete i predstavljajui ih izvan konteksta i u takvim kolosalnim proporcijama .lden!urg je tjerao gledatelje da preispitaju svoje ivote i vrijednosti. *jegov rad je drutveni komentar amerike popularne kulture i pristupa ivotu u tadanjem drutvu. *jegova djela 3loo" 2#"&e" 3a& En% i ;iant I)e 2a& neka su od njegovih velikih skulptura koje su namijenjene izlaganju u prostorijama. Li*sti)' XAs)en%in&4 on Cate"*illa" T"a)'s 4/C@C5 !io je njegov prvi spomenik nainjen za vanjsko izlaganje. ;eo"&e Se&al An%G Wa",ol !io je vodea oso!a u pokretu pop umjetnosti i jedan od najutjecajnijih umjetnika kasnog dvadesetog stoljea. Zarhol se usredotoio na povrinu stvari !irajui svoje slika iz svijeta svakodnevnih predmeta kao to su dolarske novanice limenke juhe !oce gaziranih pia i kutije za sapun. *aizmjence mu se pripisuje ismijavanje i slavljenje vrijednosti amerike srednje klase !risanjem razlika izmeu popularne i visoke kulture. ,onotonija i ponavljanje postali su znakovi prepoznavanja njegovih vieslikovnih masovno proizvedenih slika na svilenom platnu kao to su portreti Ma"ilGn Mon"oe Ja)H#eline Kenne%G C,e ;#e$a"e i mnogih drugih ikona toga do!a kao i njegovi autoportreti.
:etvrti razred >/

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA E#"o*s'i *o*Da"tizam *ova umjetnika praksa stvaranja likovnoga djela u stilu pop7artista pronala je plodno tlu meu europskim umjetnicima koji su se poeli sluiti tzv. nelikovnim materijalnom potroake kulture. 2"itans'i *o*Da"tizam #redstavnici !ritanskoga pop7artizma su3 Bduardo #aolozzi Hichard Qamilton #eter )lake Honald )rooks &itaj i +avid QockneV. E%#a"%o -aolozzi E%#a"%o -aolozzi !ritanski slikar i kipar utemeljitelj pop arta roen je u mjestu <eith pokraj Bdin!urga u Gkotskoj A. oujka /C2>. u o!itelji talijanskih doseljenika a umro je u <ondonu 22. travnja 200?. godine. <ikovnu nao!raz!u stekao je na londonskom sveuilitu nakon ega odlazi u #ariz gdje !oravi od gdje upoznaje najznaajnije umjetnike onog vremena. *ajprije je poeo izrezivati neo!ine ilustracije iz raznih asopisa i lijepio ih u stilu kolairanja u svoju !iljenicu. $ako su nastali njegovi prvi pop7artistiki likovni radovi. *ajpoznatiji uradak iz te !iljenice koja se danas uva u $ate 6allerV u <ondonu navodi se kola I Was a :i), ManYs -laGt,in& iz /C>A. godine na kojemu je nalijepio realistiki crte amerikog ratnog !om!ardera !ocu Eoca7Eole i ruke koje dre pitolj iz ije izlazi o!lak dima u kojem pie3 -O-. Hadi se o svojevrsnom #aolozzijevu proroanstvu jer e stilski pravac kojeg je on utemeljio do!iti naziv pop7art tek desetak godina kasnije. #rema nekim svjedoenjima ime pop7art prvi je dao !ritanski kritiar <aXrence -lloXaV. #aolozzijevi kasniji likovni radovi odlikuju se grafikom istoom koji uz pop artistike sadri i !rojne nadrealistike dijelove. $ijekom @07ih godina uz slikarstvo izraivao je !rojne kiparske instalacije prema ku!istikim primjesama. 6lavninu #aolozzijevih radova uva Gkotska nacionalna galerija moderne umjetnosti kojoj je on /CC>. donirao veinu svojih radova te gotovo cjelokupni inventar svojeg ateliera. 6odine /C0C. !ritanska je kraljica Bliza!eta "". dodijelila mu je titulu viteza. :i),a"% Eamilton Bngleski likovni umjetnik :i),a"% Eamilton rodio se u <ondonu 2>. veljae /C22. godine. .sim slikarstva i dizajna !io je ilustrator. ;edan je od utemeljitelja pop7arta. #otjee iz radnike o!itelji. *ajprije se zaposlio u tvornici elektrinih dijelova. *akon zavrenog teaja crtanja upisao je &raljevsku akademsku kolu koju nije zavrio. Upoznao je razliite stilove ali se pridruio pop kolaima Bduarda #aolozzija i instalacija ,arcela +uchampa. )io je zanesenjak nove ur!ane potroake kulture napose njezinim umjetnikim izraajima u pop7art kulturi. *ajpoznatiji njegov kola zove se J#st W,at Is It T,at Ma'es To%aGYs Eomes So 6i88e"ent= So A**elin&Z reproduciranom na plakatu glasovite izlo!e *eovisne grupe $his is $omorroX odrane /C?@. Zhitechapel -rt 6allerV u <ondonu koji je sve donedavno pogrjeno navoen kao prvo pop artistiko djelo premda je nastao nakon poznatih likovnih djela istoga stila. *avedeno djelo velia glavne nositelja pop kulture amerike srednje klase3 prenaglaenu seksualnost 4muki i enski poluaktovi5 kult za!ave 4$D7prijemnik i uokvireni strip5 kult tehnike 4magnetofon usisava5 i naravno konzumerizam 4ogromna lizalica s natpisom #.# !izarno umetnuta u ruke !odV !uildera u prvom planu slike5. $akav Qamiltonov plakat tre!ao je posjetitelje pripremiti na glavna djela ove neo!ine izlo!e3 ro!ota Ho!!Va 8 junaka amerikog znanstveno7fantastinog filma 9a!ranjeni planet postere s prikazima pageta i pivskih !oca i sl. &ola Inte"ije" II iz /C@>. pokazuje u kojem se smjeru dalje razvijao Qamiltonov likovni izriaj3 u sreditu slike nalazi sa amerika glumica #articia &night u sceni iz filma %hockproof. &ola je meutim !itno pojednostavljen i u njega je osim novinskih izrezaka umetnuta plastina a!lona. " dok se ameriki pop umjetnici u svojim djelima okreu slavnima Qamilton !ira relativno nepoznatu glumicu. .n je tako odredio glavne odlike pop umjetnosti3 prolazna popularna jeftina masovno izraena umjetnost. %redinom 007ih godina Qamilton se neko vrijeme !avi industrijskim dizajnom. *ajvee priznanje za svoj rad Qamilton je primio /CC1. kada njegovo predstavljanje )ritaniju na Denecijanskom )iennalu okrunjeno 9latnim lavom. 6odine 2002. )ritish ,useum prireuje izlo!u Qamiltonovih ilustracija ;oVceova Uliksa na kojima je umjetnik radio vie od pola stoljea. -ete" 2la'e -ete" 2la'e !ritanski umjetnik roen u mjestu +artford u &entu 2?. lipnja /C12. godine. ;edan je od utemeljitelja pop7arta. ;o od mladosti zanosio se za amerikom popularnom kulturom. *akon umjetnike nao!raz!e pridruio se istomiljenicima u pop7artu. *ajpoznatije mu je djelo Na bal'on# koje je izradio od /C??. do /CCA. a danas se uva u $ate 6allerV u <ondonu. Hadi se o ulju na platnu koje prikazuje njegove kolege s likovne akademije kako na klupi u parku dre svoje slike. .ko likova )lakeovih kolega su u tehnici kolaa naslikani razni predmeti pop kulture tog vremena3 kutije cigareta i corn flakesa asopisa i pia... )lakeovi kolege na prsima nose !edeve koji takoer odraavaju zapadnu pop kulturu toga do!a 4kao to je " <.DB B<D"%5. )lake je prikazivao frontalne poze likova i ukoeno to je odlika puke umjetnosti ili pop kulture 8 pop arta. U svojim
:etvrti razred >2

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA djelima koristio je predmete iz svakodnevne upora!e. za svoje prikaze. +jelo +jevojaka vrata nastalo na nain da je )lake na prava vrata nalijepio pin7ap slike poznatih manekenki i glumica. Uz poznate oso!e koristio je slike i o!inih ljudi. $ako je /C@/. godine nastao njegov A#to*o"t"et s be%@e$ima na kojem je se!e prikazao s jednom rukom u depu dok u drugoj dri asopis znakovitog naziva Blvis koji na naslovnici ima filmsku fotografiju Blvisa #resleVa. U njegovim djelima vidljiva je cool7ness hladnoa i razdvojenost umjetnika i likovnoga motiva. 6odine /C@A. dizajnirao je ovitak poznatoga al!uma T,e 2eatlesa St&. -e**e"Ts LonelG Eea"ts Cl#b 2an% . 6odine 2002. !ritanska kraljica Bliza!eta "". dodijelila mu je titulu viteza za njegova umjetnika ostvarenja. :onal% 2"oo's Kitaj :onal% 2"oo's Kitaj !ritansko7ameriki umjetnik roen u mjestu Ehagrin Jalls u .hio 2C. listopada /C12. godine a umro je u <ondonu 2/. listopada 200A. godine 4vjerojatno samou!ojstvo5. &itaj je studirao umjetnost u )eu *eX Yorku u .Nfordu i <ondonu. #ridruio se pop7artistima i !io pravi intelektualac meu popularcima. )io je odlian crta i kolorist rado je koristio kola. <ikovna djela su mu privlana za gledatelja na kojega ostavljaju dojam razmatranja. #oznat mu je kola Ubojst$o :ose L#?emb#"& iz /C@0. godine s kojim o!rauje povijesne teme. "pak najvie se !avio o!inim pop motivima kao to su filmske zvijezde sportai i umjetnici ili strip junaci. 6odine /C0C. o!javio je #rvi dijasporistiki manifest u kojem ralanjuje vlastito otuenje 4kao -merikanca u )ritaniji te k tome Iidova5 i nain na koji je ono utjecalo na njegov rad. *a koncu je zakljuio3 *e morate !iti Iidov da !iste !ili dijasporist. #oetkom devedesetih postao je lanom !ritanske &raljevske akademije. 6odine /CC>. londonska $ate 6allerV mu je priredila veliku retrospektivnu izlo!u. Njema('i *o*Da"tizam U *jemakoj je glavni predstavnik Si&ma" -ol'e koji je uveo novu praksu popularne ili narodne umjetnosti u germansko podruje. Si&ma" -ol'e Si&ma" -ol'e njemaki umjetnik slikar i fotograf roen je u poljskom mjestu .lesnica /1. veljae /C>/. godine. "z lju!avi prema umjetnosti upisao je likovnu akademiju u +Ksseldorfu. % nekoliko njemakih umjetnika osnovao je stilski pravac '&apitalistiki realizam( na zasadama amerikoga pop7artizma. -meriko7ruski hladni rat i ameriki rat u Dijetnamu promijenio mu je miljenje o kapitalistikoj premoi pa se posvetio jednostavnim temama i o!inim ljudima. $ako je /C@@. nastao ciklus Osam st#%enti)a posveen medicinskim sestrama koje su u Ehicagu stradale kao rtve viestrukog u!ojice. "ste godina nastaje #olkeovo ulje na platnu :aste"Dsli'a s *almama u kojoj ironizira svoje donedavne amerike uzore. U slici Mo%e"na #mjetnost= iz /C@0. pokuava po!jei od medija i svjetske javnosti. %ve vie oslikava pod utjecajem dadaista. $ako nastaje djelo Vi+e sile s# na"e%ile5 obojite &o"nji %esni #&ao )"no f .vdje je itko napisao navedenu zapovijed i o!ojio je desni gornji kut slike u crno. " ne samo kut jer crna !oja prelazi i na lijevu polovicu slike da !i kako mnogi izvravaju crne nared!e viih sila. NeoD*o*Da"t *ijedan umjetniki pravac nije tako utjecao na proizvoaku industriju kao pop7art. &ao primjer navedimo ironini prikaz potanske markice <.DB koju je izradio Ho!ert "ndiana. #oetkom 007ih godina 20. stoljea nastaje nova popularna umjetnost pod nazivom neoD*o* ili neoD*o*Da"t. 6lavni predstavnici3 :obe"t In%iana i Je88 Koons. :obe"t In%iana :obe"t In%iana roen kao Ho!ert Elark ameriki slikar i kipar roen u mjestu *eX Easle u saveznoj dravi "ndiana /1. rujna /C20. godine. U svojem radu esto je mijeao elemente pop kulture s vlastitim egzistencijalistikim pogledima na svijet. 9!og njegovog zanimanja za filozofska i transcendentalna pitanja neka "ndianina djela odstupaju od o!inoga pop arta i prelaze metafiziku umjetnost. $o oso!ito vrijedi za "ndianino monumentalno platno XD> iz /C@1. kada je imao 1? godina. *a slici je "ndiana prikazao tri 415 petice 4?5 tri pentagrama i tri petokrake zvijezde u krugovima. "ndiana je /C@>. najpoznatiji po kiparskom radu pod nazivom LOVE s nakrivljenim slovom .. .vo je djelo postalo najpoznatiji pop 8 kiparski rad uope. +jelo je nastalo kao ilustracija za ,.,-7inu !oinu estitku 4,.,- 8 muzej moderne umjetnosti u *eX Yorku u sreditu ,anhattana5 a amerika pota ga je stavila na seriju markica /CA1. godine. 6odine 2000. izradio je rije EO-E za predsjedniku kampanju )araka .!ame. Je88 Koons Je88 Koons ameriki umjetnik roen u mjestu York u #ennsVlvaniji 2/. sijenja /C??. godine. .d djetinjstva se zanimao za slikarstvo a umjetnost je studirao u *eX Yorku Ehicagu i ,arVlandu. $ijekom 007ih godina plaao je reklame svojih radova u glavnim svjetskim art magazinima i davao intervjue u kojima o se!i govori u treem licu smatrajui se velikim umjetnikom. $akav pristup umjetnosti imao je odjeka kod mnogih kolekcionara. U *eX Yorku je
:etvrti razred >1

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA otvorio atelier u kojemu je nekada radilo i vie od 10 pomonika. ;edno od prvih likovnih djela kojima je &oons privukao panju umjetnikog svijeta je NeM S,elton Wet!6"G T"i*le 6e)'e" iz /C0/. godine. Hije je o trostrukoj vitrini od pleksiglasa u kojoj su u identinom rasporedu poslagani najnoviji usisavai te je potom iz nje isisan zrak ime je do!iven vakuum. *a slian nain godine /C0?. nastaje i drugo njegovo vano djelo3 One 2all Total EH#ilib"i#m Tan' !azen u kojem se u destiliranoj vodi nalazi koarkaka lopta ispunjena slanom vodom to za posljedicu ima injenicu da se lopta uvijek nalazi u geometrijskoj sredini !azena. 6odine /C00. nastaje pozlaeni porculanski uradak u prirodnoj veliini pod nazivom Mi),ael Ja)'son an% 2#bbles koji prikazuje poznatog pop pjevaa u drutvu svojeg lju!imca impanze. $aj je rad svojevrstan manifest neukusa i kia koji e !iti glavnom odlikom &oonsova opusa tijekom devedesetih sve do danas. 6odine /CC/. &oons je oenio poznatu porno glumicu "lonu %taller poznatiju pod nadimkom Eicciolina. i tada nastaju serije slika fotografija i kiparski radova s motivima &oonsa i Eiccioline u razliitim pozama spolnog odnosa. +jela je zamislio &oons ali su i njih zapravo izveli njegovi pomonici ili vanjski suradnici i tvrtke. *o moda naj!izarniji od svih &oonsovih uradaka je -#**G iz /CC2. godine. Hije je o ogromnom /2.> m visokom prikazu psia terijera izvedenom u kom!inaciji nehrajueg elika i cvijea izloen za izlo!u u )ad -rolsenu u *jemakoj a kasnije postavljenom ispred ,uzaja 6uggenheim u )il!au glavnom gradu pokrajine )askije u Gpanjolskoj. <ikovni kritiari vole govoriti o &oonsovim djelima kao o neo7pop7art umjetnosti. +ok ga neki smatraju velikim umjetnikom premda za to ne navode oso!ito uvjerljive argumente drugi nisu toliko !lagonakloni. "pak cijene &oonsova djela na aukcijama u pravilu doseu rekordne milijunske iznose.

:etvrti razred

>>

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA O*DA"t U -merici je ?07ih godina 20. stoljea prihvaaen jo jedan avangardni stil poznat pod nazivom3 o*Da"t iako je nastao u Buropi. *aziv je prvi put koriten /C@>. godine za izlo!u T,e :es*onsi$e EGe u ,uzeju umjetnosti u *eX Yorku a naziv je nastao od imena pop7art stila. .p7artisti koriste poznavanje geometrije i optike kako !i akromatskim !ojama 4crna i !ijela5 ili kromatskim !ojama 4spektar !oja5 na dvodimenzionalnoj plohi izveli optiku iluziju ili dojam pokreta svojih likova. Umjetnici su koristili nove mogunosti koje im prua moderna tehnika. &ada se u svakodnevnom ivotu sluimo oima mi podrazumijevamo da svijet oko nas jest onakav kako ga mi zapaamo. %amo onda kad naiemo na nesklad kako nas Woi varajuW postajemo svjesni da je svijet oko nas mnogo sloeniji nego to mislimo iako te procese sklada i nesklada ne umijemo svaki put rijeiti. &ad kaemo da nas nae oi varaju mi oi zamiljamo kao vidni instrument neto nalik na foto7aparat kojim moemo snimati ono to vidimo. -li ako su oi samo orue naeg vida onda su one samo mehanika sprava. -li kako mehanika sprava moe imati svoje miljenje2 ;er mi kaemo3 oi nas varaju ili oi nas ne varaju. Gto e !iti ako naslikamo optiku varku2 *astat e slika op7arta. *ovost op7arta je u tom to nastoji proiriti podruje optike varke u svim moguim pravcima. 9ato se slike op7arta sastoje od konstrukcija ili Wam!ijenataW iji efekt zavisi od svjetlosti i pokreta. $akva umjetnika djela ne moemo reproducirati na fotografijama jer op7art koristi onda aspekte naeg vida koji su najmanje slini foto7aparatu. -"e%sta$ni)i o*Da"ta 6lavni teoretiar op7arta je Dictor DasarelV. *jega su slijedili mnogi umjetnici meu koje spadaju3 )ridget HileV i ;esis Hafael %oto. Vi)to" Vasa"elG 6lavni teoretiar op7arta !io je francuski slikar maarskoga podrijetla pravim imenom V[s[",elGi ;G\z\ roen u #euhu C. travnja /C0@. umro u #arizu /?. oujka /CCA. godine. U #arizu je poetkom 107ih godina 20. stoljea radio kao grafiki urednik. $ada je izradio svoje prvo poznato djelo 9e!ra koje se sastoji od zakrivljenih crnih i !ijelih pruga. 9e!ra se danas smatra prvim djelom op7arta. 9ato je do!io nadimak da je otac op7arta. ,noge njegove slike crtei i konstrukcije izvedene su u strogoj crno7!ijeloj tehnici kao i njegovo veliko platno pod nazivom3 Ve&a 4slika je nazvana po najsjajnijoj zvijezdi u zvijeu Li"e a naslikao ju je /C?A. u dimenzijama /2AN/C2 cm danas u o!iteljskoj z!irci5. $o je jedna velika ahovnica ija je pravilnost naruena izvijenim linijama koje sainjavaju kvadrate. Deliina standardnih kvadrata u odnosu na veliinu itavog polja paljivo je iza!rana tako da nas navede na iskuenje da crne kvadrate povezujemo u mreu dijagonala kada sliku promatramo u s odreene udaljenosti. *o kako su mnogi od ovih kvadrata izo!lieni njihove se veliine znatno razlikuju najvei je preko deset puta prostraniji od najmanjeg. #osljedica ovako sloenih kvadrata jest da nae oi !ez o!zira na udaljenost od slike primaju proturjene podatke3 mi neke dijelove polja tumaimo u smislu dijagonala a neke u smislu vertikala i horizontala. $ako nas slika ustvari prisiljava da se primiemo i odmiemo i dok to inimo osjeamo da se i ahovska polja okreu rasteu skupljaju. &ad !i slika !ila trodimenzionalna !ogatstvo efekata !io !i izraeniji. 2"i%&et :ileG 2"i%&et Lo#ise :ileG engleska umjetnica roena je u <ondonu 2>. travnja /C1/. godine. *akon studija likovne umjetnosti sudjelovala je u svim pokretima svoga do!a ali joj je pop7art !io najdrai stil. U poeku je izraivala monokromatske slike u crno7!ijeloj tehnici. &oristila je geometrijske mogunosti oso!ito kada je slikala kocke u akromatskoj crno7!ijeloj !oji. 9ahvaljujui geometrijskoj igri i svjetlosnom efektu na dvodimenzionalnoj plohi stvarala je osjeaj optike varke. *ajpoznatija slika iz ovoga razdo!lja zove se Jall iz /C@1. godine. &asnije je prela na slikanje u kromatskim !ojama tako da je pomou spektra stvarala iluzionistiku optiku varku. *ajpoznatija slika iz koloristikoga razdo!lja je S,a%oM*laG iz /C0@. godine. "zlagala je na mnogim zajednikim i oso!nim izlo!ama u #arizu <ondonu *eX Yorku. Jes]s :a8ael Soto Denecuelski slikar i kipar roen u Eiudad )olivar ?. lipnja /C21. umro u #arizu />. sijenja 200?. godine. %tudirao je likovnu umjetnost u Earacasu i u ,aracai!o. 6odine /C?0. u #arizu je upoznao vodee pop7art umjetnike i oduevio se za ovaj stil. *akon #ariza izlagao je u mnogim galerijama diljem svijeta a najpoznatiju izlo!u mu je priredio ,.,8 ,useum of ,odern -rt u *eX Yorku. 6odine /CA1. osnovao je svoj muzej i galeriju ,useum of ,odern -rt ;esis %oto u mjestu Eiudad )olivar. Uz op7art !io je poznat i u kinetikoj umjetnosti. Uz slike radio je i kiparska djela.
:etvrti razred >?

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Umjetni('e #%"#&e na'on II. s$jets'o&a "ata *akon "". svjetskoga rata umjetnost je postala glo!alistika pojava. Umjetnika praksa stvaranja novih naina likovnoga izraaja sihronizirano je zastupljena u cijelome svijetu. .vdje emo prouiti neke od poznatih umjetnikih avangardi koje su nastale nakon "". svjetskoga rata. In8o"male D En8o"mel D In8o"mel "nformel je pojam kojim se odreuje ire shvaanje umjetnosti karakteristino za razdo!lje neposredno poslije "". svjetskog rata u Buropi otprilike do /C@0. a predloio ga je francuski kritiar ,. $apiF uz izlo!u WDFhFmences EonfrontFesW u #arizu /C?/. "nformel znai razgraivanje likovne forme negiranje tradicionalne kompozicije i slikarskog postupka. U traganju za naglaenim dramatinim efektima slikarske povrine slikari informela upotre!ljavaju razliite materijale 4smola pijesak gips cement od!aene taknine5. $ijekom ?07ih godina informel postaje sredinja umjetnika pojava 4oso!ito na jj"j. !ijenalu u Deneciji /C?0.5. *ajee se vee uz slikarstvo antikoninog koncepta Zolsa Jautriera +u!uffetta ,ichauNa $kpiesa ,athieua )urrija te grupe WEo!raW. 6rupa Cob"a3 ime nainjeno od poetnih slova gradova iz kojih dolaze umjetnici3 Copenhagen 7 +anska3 -sger ;orn 2"uNelles 7 )elgija3 #ierre -leschinskV i 6uillaume Eorneille Amsterdam 7 *izozemska3 &arel -ppel. Jrancuska rije informel znai !ez forme a ne neformalan. Umjetnici su traili novi nain slikanja !ez koritenja tradicionalne forme. *aputali su geometrijske i predmetne forme i okuavali pronai novi umjetniki rjenik. "nformel su u hrvatskoj umjetnosti pojavljuje /C?@. u djelu slikara ". 6attina. "zmeu /C?0. i /C@1. u okviru apstraktnih tendencija u hrvatskoj umjetnosti postaje gotovo dominantan slikarski izraz. Usvajaju ga itav niz umjetnika3 J. &ulmer G. #eri 8. %edlar ,. ;evovar D. &ristl -. &inert .. #etlevski $. Qrukovec B. Jeller. U okviru grupe W 6orgonaW 4od /C?C5 i grupe W,artW postoji takoer zanimanje za informel poglavito u slikarstvu 8. %edara i ,. ;evovara. ,eu kiparima koji se pridruuju poetici informela istiu se +. +amonja i %. <uketi. "nformel su u Qrvatskoj kritiki interpretirali D. Qorvat #intari ". 9idi i +. Qorvati a sinteze su pisali ;. +enegri i 9. Hus.

:etvrti razred

>@

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA Kon)e*t#alizam &onceptualna umjetnost je smjer u suvremenoj umjetnosti koji se razvio @07ih godina 20. st i trajao do sredine A07ih godina. Hezultat je tenje umjetnika da pomaknu interes s materijaliziranoga umjetnikoga predmeta 4slike kipa5 na zamisli odnosno konceptualne sadraje koji djelu prethode ili su u njemu sadrani. #ri tome se esto ra!e netradicionalni umjetniki postupci i materijali 4fotografija polaroid filn video ak i tijelo umjetnika5 kojima je konceptualna umjentnost proirila podruje umjetnikog stvaralatva. jedno od o!iljeja konceptualne umjetnosti jest i stalan kritiki stav u odnosu na tradicionalne umjetnosti i kulturne vrijednosti. +a !i se jasnije naglasio !itno drugaiji pristup umjetnikom djelu i o!uhvatila sva irina umjetnikova djelovanja kao i razliiti mediji kritika je za pojave vezane uz konceptualnu umjetnost upotre!ljavala i naziv Wnova umjetnika praksaW. U apstraktni ekspresionizam u!raja se i konceptualna umjetnost3 -rte concettuale 7 Eonceptual art 8 &onzeptkunst kao likovni pravac koji je nastao u Buropi /C@07ih godina 20. stoljea. "meOnaziv dolazi od latinske rijei conceptum L zamisao. &o nova umjetnika praksa ima vie vrsta konceptualnih umjetnosti u koje moemo u!rojiti ove pokrete3 Qard7edge Qappening "nstalacija Dideo umjetnost )odV art. 9naajke konceptualne umjetnosti sastoje se u tome da umjetnici ele pokazati sadraje koji prethode likovnom djelu. $ako pokuavaju dematerijalizirati likovni motiv i umjetniko djelovanje. #ravacOstilOpokret nastao je kao reakcija protiv akademizma i formalizma i komodifikacije u likovnoj umjetnosti. #o!unili su se protiv galerija i muzeja i !ili su protiv umjetnika kao vlasnika umjetnina. U umjetnosti koriste netradicionalni postupak i neumjetniki materijal kao to je fotografija polaorid film video ak i tijelo umjetnika. &onceptualna umjetnost je zamisao 4koncept5 umjetnikoga stvaralatva koja pronalazi drugaiji pristup umjetnikom djelu. *ova umjetnika praksa kritiki se 4donekle i negativno5 odnosila na tradicionalni nain likovnoga izraaja. 6lavni predstavnici3 ;oseph )euVs ,ario ,erz Ehristo )ernet *eumann ;oseph &osuth Ho!ert ,oris Yoko .no %ol leZitt <aXrenze Zeiner Ho!ert )arV. #retea konceptualne umjetnosti je ,arcel +uchamp kao predstavnik dadaizma. *jegovo najpoznatije djelo je3 Jontana 8 #isoar. *jegovom umjetnikom eljom kao predmet namijenjen za opu upora!u do!io novi smisao3 umjetniko djelo. #redmet je kupljen /C/A. u prodavaonici vodoinstalaterske opreme ;< ,ott "ronXoN u *eX Yorku. +uchamp je na njemu potpisao se!e kao nepoznatoga umjetnika3 H. ,U$$ /C/A. ;oseph )euVs njemaki avangardni slikar 4&refeld /2. ?. /C2/. 7 +usseldorf 21. /. /C0@.5 Ho!ert Hauschen!erg pravo ime ,ilton Brnst Hauschen!erg ameriki slikar 4#ort -rthur 22. /0. /C2?. 7 Eapitiva "sland /2. ?. 2000.5. *a poziv parike galerije "ris Elert da sudjeluje /C@/. u projektu izrade portreta vlasnice "ris Elert Hauschen!erg odgovara telegramom3 $his is a portrait of "ris Elert if " saV so 7 .vo je portret "ris Elert jer ja tako kaem. Ho!ert ,orris ameriki umjetnik 4/C1/.5 i predstavnik konceptualne umjetnosti 8 hacker. %like3 )oN Xith the %ound of its .Xn ,aking /C@/. Jountain /C@1. u ast poznate dadaistike instalacije Jontane ,arcela +uchampa. Yoko .no japanski konceptualist 4/0. 2. /C11 $okVo ;apan5 apstraktni ekspresionist. +jela3 6rapefruit asopis za umjetnike od /C@>. godine ;oseph &osuth ameriki konceptualist 4$oledo 1/. /. /C>?.5. djela3 .ne and $hree Ehairs iz /C@?. kada je konceptualnu instalaciju izveo od drvene stolice fotografije iste stolice i uveanog prikaza rjenike definicije rijei slolica. %ol <eZitt ameriki konceptualist 4Qartford Eonnection C. //. /C20. 7 *eX York 0. >. 200A.5 <aXrence Zeiner ameriki konceptualist 4/0. 2. /C>2. )ronN *eX York.5 Ho!ert )arrV ameriki konceptualist 4C 1. /C1@. *eX York EittV5 izjavio je3 $ijekom izlo!e pokuat u telepatski prenijeti umjetniko djelo prirodu kojeg ini niz misli koje se ne mogu izraziti rijeima ili slikama. Ehristo l ;eanne7Elaude Ehristo ;avacheff roen je /1. @. /C1?. U mjestu 6a!rovo u )ugarskoj a ;eanne7Elaude +enat de 6uille!on. +voje amerikih konceptualista proslavili se Ro!laenjemS razliitih o!jekata kao sta!ala mostova zgrada prirodnih parkova. .!loili su njemaki Heichstag u )erlinu u lipnju /CC?. godine.

:etvrti razred

>A

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA V"ste 'on)e*t#alni, #mjetnosti Ea"%De%&e -pstraktni ekspresionistiki pravac 4engleski3 Qard7edge njemaki3 Qarte &ante5 nastalo je /C@07ih godina u -merici. #ojam u likovnoj umjetnosti koji oznauje postmodernu praksu oslikavanja apstraktnih geometrijskih likova pomou kromatskih ili akromatskih !oja oso!ito igrom istih i jasnih !oja iz spektra. #oznate izlo!e hard7edge /C@07ih godina3 Jour -!stract Elassicists podnaslovljena Ealifornia Qard7Bdge i Ealifornia Qard7Bdge #ainting. #redstavnici umjetnici3 BllsXorth &ellV -leNander <i!erman Jrank %tella Qelen <unde!erg. Ea**enin& -pstraktni ekspresionistiki pravac nastalo /C?0. godine u -merici. Bngl3 happening L hep4e5ning sluaj dogaaj z!ivanje. #odvrsta konceptualne umjetnosti . #ojam u likovnoj umjetnosti koji oznauje konceptualnu praksu kojemu je glavna svrha3 iznenadi gledatelje. +oslovno znai3 ono to se upravo dogaa. U stvaranju happening umjetnosti sudjeluju i umjetnik i gledatelji. #rostorno7vremenski umjetniki spontani dogaaj 8 improvizacija. #otraga za sintezom svih umjetnosti. #redstavnici umjetnici3 ;ackson #ollock -llan &aproX *am ;une #aik ,eVer schapiro ;ohn Eage. 3l#?#s -pstraktni ekspresionistiki pravac nastalo /C@/. godine 4latinski fluNus L tok tijek= njemaki3 fliemend= engleski3 to floX5. Umjetniki internacionalni pokret u sklopu happeninga. #redstavnici umjetnici3 ;oseph )euVs *am ;une #aik. Instala)ija -pstraktni ekspresionistiki pravac konceptualne umjetnosti nastao /C@07ih godina 20. stoljea 4latinski3 installare L postaviti5 kao ustolienje nove umjetnike prakse. #odvrsta konceptualne umjetnosti. *ovi nain mjetnikoga stvaranja i o!likovanje likovnih djela pomou neuo!iajenih i razliitih o!jekata i materijala u prostoru. #ostavljanje umjetnikoga djela 4instaliranje5 na odreenom mjestu. #redstavnici slikari3 +ouglas Que!ler ;oseph &oshut. -e"8o"mans -pstraktni ekspresionistiki pravac konceptualne umjetnosti nastao /C@07ih godina 20. stoljea 4engleski3 performans L predstava predstavljanje izved!a5 kao stvaranje spontane umjetnike prakse. %tvaranje spontanoga umjetnikoga djela 4dogovorno ili nedogovorno5 pred gledateljima. #redstavnici slikari3 ;oseph )euVs 2o%G a"t -pstraktni ekspresionistiki pravac konceptualne umjetnosti nastao /CA07ih godina 20. stoljea 4engleski3 !odV art= njemaki3 &brperkunst= talijanski3 arte del corpo5 kao podvrsta performansa. +oslovno znai3 umjetnost tijela. Umjetnik koristi svoje vlastito tijelo kao materijal za umjetniki izraaj. <judsko tijelo slui umjesto likovnoga materijala. %pektakularni i provokativni umjetniki fenomen. #redstavnici slikari3 +ennis .ppenheim -rnaulf Hainer Earsten Qbller. Lan% a"t -pstraktni ekspresionistiki pravac nastao /C@?. godine u -merici. Bngl3 land art. -m!ijentalna instalacija 7 umjetnost krajolika L pejzana umjetnost. %tvaranje umjetnikoga djela s materijalima iz prirode. Umjetniko djelo postavljeno u prirodnom prostoru. Umjetniki materijal3 tlo i okruenje. #redstavnici umjetnici3 Ehristo l ;eanne7Elaude Ho!ert %mithson Zalter de ,aria. Minimalizam -pstraktni ekspresionistiki pravac nastao /C@07ih godina. Bngl3 minimal art. "meOnaziv3 prvi primijenio /C@?. filozof Hichard Zollheim. ,inimalistika umjetnost L doslovna umjetnost ili strukturalizam. Umjetniko djelo !ez 'umjetnikoga( materijala. %tvaranje am!ijentalno kiparstvo L kip u koji se moe 'ui(. #redstavnici umjetnici3 +onald ;udd +an Jlavian Earl -ndre Ho!ert ,oriss %ol <eZitt. A"te *o$e"a -pstraktni ekspresionistiki kiparski pravac nastao /C@A. 6odine u "taliji. $al3 povero L siromaan. "straivanje suodnosa izmeu umjetnosti i ivota. %tvaranje umjetnikih djela pomou skromnih i !eznaajnih materijala. #ovezati prirodno i umjetno ur!ano7gradsko i ruralno7seosko. &iparsko djelo oslo!oditi 'velikoga oekivanja( i herojskoga idealizma. #redstavnici umjetnici3 ,ario ,erz 6iovanni -nselmo ;annis &ounellis ,ichelangelo #istoletto.
:etvrti razred >0

LIKOVNA UMJETNOST XX. STOLJEA E"$ats'i 'on)e*t#alizam U 9agre!u su %. ). +imitrijevi i 6. $r!uljak stvorili /C@C. grupu W#enzioner $ihomil %imiW. *jihove su akcije !ile usmjerene na demistifikaciju umjetnikog ina i na istraivanje sluajnosti u nastajanju onoga to do!iva status umjetnikoga djela. .d /C?C. do /CA/. u 9agre!u djeluje niz autora3 ). )uan +. ,artinis %. "vekovi +. $omii ;. &aloper i 6orki Iuvela. #rvo se vrijeme !ave intervencijama i izlaganjem u ur!anome prostoru 4izlo!a W,ogunosti PA/W5 a nakon toga razvijaju svaki svoj specifian nain djelovanja. +. ,artinis se !avi pro!lemom identiteta uz pomo videa= %. "vekovi se slui videom da !i istraila njegove medijske specifinosti !avi se pro!lematikom identiteta ene u svijetu mas7medija. #oetkom A07ih godina ;. %toi istrauje strukturu mentalnih procesa u vizualnoj poeziji a $. 6otovac Q. Gercar i ". <ukas autori su naega prvoga happeninga 4/C@A5. 6. Iuvelu zanimaju sociopolitike teme <adislav 6aleta istrauje zakonitosti video7slike. +vije istaknute grupe WErveni peristilW u %plitu /C@0 4pavao +uli $ama naleta %laven %umi nenad 8api Hadovan &ogej %ran )alevi i D. +odig7$rokut5 i grupa W6rupa estorice autoraW u zagre!u /CA? 4). +emur o. ;erman Dlatko ,artek ,. %tilinovi %ven %tilinovi i Jedor Deemilovi5 izvodili su akcije i intervencije te oraganizirale izlo!e na otvorenim prostorima gradova potiui gledatelje na razmiljanje o poloaju i svrsi umjetnikog djela. Hazdo!lje konceptualne umjetnosti odnosno nove umjetnike prakse zavrava oko /CA0 kada se pojavljuju postkonceptualno slikarstvo i razni o!lici tzv nove slike.

:etvrti razred

>C