Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju Ilirski ostaci na Balkanu i propast rimske civilizacije

Mentor:
prof.dr. Salmedin Mesihovi vii ass. Amra ai
Sarajevo, 2014

Student:
Edina Kadi

Cilj rada :

Cilj rada jeste da se prikau dogaaji koji su konano doveli do propasti Rimskog Carstva, kao i neki obiaji koji su se odrali sve do danas, a da se mogu povezati sa Ilirima.

U radu je koritena tematska metoda, kombinovana zajedno sa hronolokim redoslijedom dogaaja.

Bibliografija

IZVORI : Sv. Jeronim

LITERATURA: John Wilkes Hrvoje Graanin Branimir Gabrievi Ivo Bojanovski Aleksandar Stipevi Edin Veletovac

Kulturno historijski procesi u Panoniji i Dalmaciji od III do VII stoljea

Vladavina cara Dioklecijana (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus 285. -305. god. ) oznaila je jedno sasvim novo vrijeme za Carstvo, tanije period dominata. Za svog saradnika izabrao je Maksimijana, a oni su 293. god. izabrali jo dva mlaa cezara Galerija i Konstancija Klora. Donijeli su brojne drutvene i politike reforme, od kojih je najznaajnija podjela provincija.

Podjela provincija

Gornju Panoniju ( Panoniju Superior ) i Donju Panoniju ( Panonia Inferior ) podijelio je u etiri manje provincije. Gornju Panoniju :Pannonia Prima i Pannonia Savia. Donju Panoniju : Pannonia Valerija i Pannonia Secunda Dalamciju je podijelio na dvije provincije : Dalmaciju i Praevelitanu

Nakon bitke kod Milvijskog mosta 212. god. na vlast dolazi Konstantin i njegovi nasljednici, koji vladaju do 363. godine. Bitka kod Hadrianopolja 378. godine. Podjela Carstva 395.godine nakon smrti cara Teodozija I (Flavius Theodosius ) Istoni dio Carstva pripao je Arkadiju ( Flavius Arcadius 395. -408. ) , a zapadni Honoriju ( Flavius Honorius 395. 423. ).

Vladavina Marcelina ( 454. -468. )

Iskoritavajui mnoge povoljne dogaaje u Carstvu, Dalmaciji je uspjelo jedno vrijeme da vodi svoju nezavisnu politiku. Godine 454. pripadala je istonom rimskom carstvu. Vlast u Dalmaciji preuzeo je Marcelin koji je vladao 14. godina u miru i stabilnosti Ubijen je 468. god. na Siciliji.

Julije Nepot (468. -480. )

Roen je u Dalmaciji.

Dolaskom na vlast dobio je titulu magister millitum Dalmatia. Veliku ulogu odigrao je na prijestolju Zapadnog Rimskog Carstva. Godine 474. postao je car Zapadnog Carstva. Sa vlasti ga je svrgnuo njegov zapovjednik Orestes 475., i postavio maloljetnog sina Romula Augustula.

On se nakon toga vratio u Dalmaciji, gdje je nastavio upravljati provincijom. Odoakar, germanski kralj ubio je Orestesa i njegovog sina Romula, nakon ega je preuzeo vlast u Italiji. Julije Nepot ubijen je od strane Ovide i Viatora 480. godine. Nakon to je Odoakar poraen vlast u Dalmaciji preuzeo je ostrogotski kralj Theodorik.

Pojava i irenje kranstva

Legenda o sv. Hilarionu, koji je spasio Epidaur od velike zmije Boas. Prve kranske zajednice u Panoniji i Dalmaciji javljaju krajem III i IV stoljea. Milanski edikt 313. god. sloboda pripovijedanja vjere. Za vrijeme cara Teodozija I ( 347. -395.) postaje slubena religija Carstva.

Osnivaju se prve kranske zajednice, na ijem elu se nalazio episkop ( nadzornik, upravitelj). Biskupi jedne provincije bili su podinjeni glavnom biskupu metropolitu. Sjedite metropolita u Dalmaciji bila je Salona, a Druge Panonije Sirmijum.

Ilirski ostaci
Dokazi koji ukazuju na neke obiaje zabiljeene u kulturi Ilira, a iji se kontinuitet moe pratiti od dolaska Slavena do danas su: Jezik, posebno onomastika i toponomastika graa Nekropole i nain sahranjivanja Tetoviranje, lika kapa, razna religiozna i magijska vjerovanja ( kult zmije, prie o zlim oima.. )

Bibliografija

Izvori : 1. Jeronim 1892.: Saint Jerome u Nicene and Post Nicene Fathers of the Christian Church, series II, volume III, Henry Wace and Philip Schaff, Oxford: James Parker and Company. New York: The Christian Literature Company Literatura : 1. BOJANOVSKI 1988.: Ivo Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antiko doba, ANU BiH, Djela, LXVI, CBI, 6. 2. BADURINA STIPEVI 2004.: Vesna Badurina Stipevi, Legenda o sv. Hilarionu, Slovo, sv. 52. 53., 27. 40. 3. GABRIEVI 1987.: Branimir Gabrievi, Studije i lanci o religijama i kultovima antikog svijeta, Split: Knjievni krug. 4. GRAANIN 2005.: Hrvoje Graanin, Huni i juna Panonija, Scrinia Slavonica, vol. V. br. 1., 9 47. 5. GRAANIN 2006.: Hrvoje Graanin, Goti i juna Panonija, Scrinia Slavonica, vol. VI. br. 1., 83 126. 6. GRAANIN 2010.: Rimske prometnice i komunikacije u kasnoantikoj junoj Panoniji, Scrinia Slavonica, vol. X. br. 1., 9 69.

7. MIGOTTI 1992.: Branka Migotti, Dalmacija na razmei istoka i zapada u svjetlu meusobnog odnosa Jaderske i Salonitanske ranokranske crkve, VAMZ, vol. XXIV. XXV., br. 1., 163. 182. 8. NIKOLAJEVI 1969.: Ivanka Nikolajevi, Kasnoantike presvoene grobnice u srednjovjekovnoj crkvenoj arhitekturi Bosne i Hercegovine, ANU BiH, Posebna izdanja XII, knjiga 4. 217 227. 9. RADIMSKY 1892.: Vaclav Radimsky, Ostanci rimskih naseobina u ipragi i Podbrgju, zatim starobosanski steci u ipragi i uz Vrbanju u Bosni, GZM, god. IV. sv. I. 75 80. 10. STIPEVI 1989.: Aleksandar Stipevi, Iliri, povijest, ivot, kultura, I (1974) i II dopunjeno izdanje (1989), Zagreb. 11. WILKES 1969.: J.J. Wilkes, History of the provinces of the Roman empire, London. 12. WILKES 2001.: J.J., Wilkes, Iliri, Split. 13. VELETOVAC 2013. Edin Veletovac, Provncija Dalmacija u V stoljeu, Filozofski fakultet u Sarajevu

Hvala na panji !!!