I.dio 1. TIPOLOGIJA POLITIKIH SUSTAVA -Klasifikacija oblika drave i vladavinbe prema odreenim obiljejima nastaje u 5-st.pr.kr.

Herodotovim razgovorima s Perzijancima -vrhunac dostie u gr koj !ntici - !ristotel- podjela drava prema kvantitativnom "tko vlada#$ i kvalitativnom "kako se odnosi prema op%em dobru#$ kriteriju& '()!* P(*+'!K ,(- P(*+'!K

.+'/! (0()! /! 1,!023 4!,()*(./3 /! 1,!023 4/(5()*(./3 /! 1,!023

monarhija

tiranija

aristokracija

oligarhija

politiea

demokracija

-4acchiavelli ra6 lanjuje sve poznate drave na republike i kneevine - 4ontes7uieu razlikuje republiku8 monarhiju i despociju - Merkel predstavlja 6 kriterija klasifika ije !a "odjel# "oliti$ki% s#sta&a& 9.legitimacija vlasti-kako se i u kojem opsegu vlast legitimira# :.pristup vlasti- bira vlasti- postoji li univerzalno bira ko pravo# ;.monopol na vlast-tko donosi politi ki obvezuju%e odluke# <.struktura vlasti-je li dravna vlast podijeljena# 5.pretenzija na opseg vlasti-.je li drava ograni ena od presezanja mo%i# =.na in vladanja-je li rije o pravnoj dravi8 samovoljnoj dravi ili ne6to tre%e# -Ha's Kelse' tvrdi kako postoje : tipa politi ke vladavine8 4erkel preuzima od njega ovu teoriju8 radi se o '+4(K*!>3.!4! i !?2(K*!>3.!4!&

!?2( Totalitar'i re(i)

K*!>3.+ A#torirtar'i re(i)

'+4( *efekt'a de)okra ija

K*!>3.+ *e)okra ija "ra&'e dr(a&e+ "oliar%ija

svi su kriteriji naru6eni

neki od = kriterija su naru6eni

neki od = kriterija su naru6eni

svi su kriteriji zadovoljeni

suspendira institut slobodnih i otvorenih izbora

ipak8 demokratski izbori postoje

-izmeu vrlo defektne demokracije i slabog autoritarnog reima moe postojati vrlo malo razlika@ 1.1 *,MOK-ATSKI SUSTAVI 1.1.1 poliarhija +-.*a%l +poliarhiju opisuje kao Asvakodnevnu demokracijuA8 udaljenu od idealne koja u stvarnosti ne postoji -navodi dva elementarna8 meusobno povezana definicijska obiljeja demokracije& mora se zajamiti otvoreno natjecanje za politike dunosti te mora postojati prostor za politiku participaciju svih graana!

9BPage

-on navodi i . i'stit# io'al'i% ja)sta&a de)okra ije& "uvjeti bez kojih ona nije ostvariva$ 9. sloboda udruivaja i koaliranja :. pravo na slobodno iskazivanje mi6ljenja ;. pravo da se bira <.pravo da se bude izabran 5.pravo politi kih elita da se natje u za glasove =.postojanje pluralisti kih izvora informiranja C.slobodni i po6teni izbori D. institucije koje politiku vlasti ine ovisnom o glasovima bira a -rezultati politi kih odluka u demokracijama nisu8 kao u autokracijama odreeni eE ante nego nastaju kao rezultat djelovanja konkurentskih politi kih snaga 1.1.2 usidrena demokracija -ovaj koncept slijedi zamisao da su stabilne demokracije u pravnoj dravi dvostruko usidrene& iznutra8 budu%i da pojedini parcijalni reimi u demokraciji osiguravaju svoje normativno i funkcionalno postojanje pomo%u meusobne ovisnosti i samostalnostiF izvanjski8 budu%i dasu parcijalni reimi u demokraciji usidreni pomo%u niza uvjeta koji omogu%uju demokraciju i 6tite je od izvanjskih i unutarnjih 6okova i tendencija nestabilnosti. -demokraciju u pravnoj dravi defi'ira / "ar ijal'i% re(i)a0 !$ demokratski izborni reim -ima funkciju povezivanja pristupa sredi6njim poloajima u dravnoj vlasti s otvorenim natjecanjem za glasove graana8 a osim toga predstavlja glavnu razliku u odnosu prema autokraciji- periodi ni8 slobodni8 op%i i jednaki izbori -prema 'ahlu8 demokratski izborni reim obuhva%a < nosiva elementa& univerzalno aktivno i pasivno izborno pravo8 slobodne i po6tene izbore te izabrane nositelje mandata )$ prava na politiku participaciju-politike slobode -funkcija mu je da omogu%i demokratske izbore -zajedno sa parcijalnim reimom A!A poti e responzivnu vlast jer se periodi ki izbori dopunjuju kontrolom javnosti >$ Graanska prava na slobodu -nadopuna parcijalnim reimima ! i )8 slui za postavljanje prepreka koje sprje avaju da se pomo%u demokratske ve%ine pot injavaju pojedinci8 skupine ili politi ka opozicija -jam e pravnu za6titu ivota8 slobode i vlasni6tva '$ odjela vlasti i horizontalna odgovornost -izabrani dunosnici se kontroliraju preko mree razmjerno samostalnih institucija - uravnoteena je meusobna ovisnost izmeu zakonodavne8 izvr6ne i sudske vlasti +$ !jelotvorno vladanje vlasti - nunost da izabrani predstavnici budu doista oni koji vladaju -demokraciju ne treba shva%ati kao jedinstven reim nego kao sklop parcijalnih reima@ -meusobna usidrenost zna i obavljanje komplementarno nunih Adostavnih uslugaA za neki drugi parcijalni reim "npr. ) i > za ! itd.$ Vanjska usidrenost -svaka je demokracija vanjski usidrena u okolinu -najvanije karike vanjskog usidrenja jesu& !$ dru"tveno-ekonomski kontekst -,ipset-6to je zemlja bogatija8 ve%i su izgledi da demokracija opstane )$ civilno dru"tvo -razvijeno civilno dru6tvo doprinosi razvoju demokracije >$ meunarodna i regionalna integriranost 1.1.3. Defektne demokracije -razlikuju se po tome koji je parcijalni reim u demokraciji naru6en -dijelimo ih na < oblika& 9.ekskluzivna d."odreen broj graana ne moe glasovati$ :.enklavna "vojska preuzima veto ulogu u policiji$ ;.neliberalna "ograni ena je kontrola zakonodavne i izvr6ne vlasti od strane sudstva$ <.delegativna "slab je obvezuju%i u inak ustavnih normi na djelovanje vlasti$ -uzroci defektnih demokracija mogu biti razni8 npr.niska razina modernizacije i teak put prema njoj8 privreda optere%ena ekonomskim krizama8 slab socijalni kapital8 politi ke institucije ranjene klijentelizmom itd. 1.1 AUTOK-ATSKI SUSTAVI -u autokracijama su rezultati politi kog odlu ivanja manje otvoreni nego u demokracijama8 a pravila pol. odlu ivanja esto nisu a priori odlu ena

:BPage

- u autokratskim je sustavima naru6eno barem jedno "ponekad i sva$ pravilo klasifikacije pol. sustava& 9. legitimacija vlasti& pol. vlast se ne temelji na principu narodne suverenosti :. pristup vlasti& ograni eno aktivno iGili pasivno bira ko pravo ;. monopol vlasti& monopol dr. vlasti nije pod kontrolom demokratski izabranih institucija <. struktura vlasti&nema ograni enja ni kontrole vlasti 5. pretenzija na opseg vlasti& povrijeena ili stavljena izvan snage temeljna graanska prava =. na in vladanja& ne po6tuje se ustav niti se vlada prema na elima pravne drave A#toritar'i s#sta&i 'efiniciju autoritarnih sustava - .uan .. Li'! !utoritarne sustave razlikuju od demokratskih i totalitarnih sustava ponajprije tri obiljeja& ? autoritarnim je sustavima politi ki "l#rali!a) ograni en "pluralizmu u demokracijama i monizmu u totalitarnoj vladavini$. ,egitimiraju se posezanjem za pojedina nim &rijed'osti)a iHmentalitetimaI8 kao 6to su patriotizam8 nacionalizam... "2otal sustavi - svjetonazorom koji obuhva%a sva podru ja ivota$. Politi ka je "arti i"a ija ograni ena8 a dru6tvo demobilizirano "osim u po etnoj fazi autoritarne vladavine$F nasuprot tome8 totalitarne sustave obiljeuje trajna8 odozgo inscenirana8 kontrolirana i ritualizirana mobilizacija.

Podtipovi autoritarnih sustava. Li'! tako razlikuje& 2irokratsko+&oj'e reime "kriteriji& nositelji vlasti8 struktura vlasti$ kor"orati&isti$ko+a#toritar'e reime "kriteriji& struktura vlasti8 na in vladanja$ )o2ili!iraj#3e a#toritar'e reime "kriterij& na in vladanja$ "oslijekolo'ijal'e a#toritar'e reime "kriterij& naslijee vladavine$ ras'e i et'i$ke 4de)okra ije5 "kriteriji& isklju enost iz vlasti8 nositelji vlasti$ 'e"ot"#'e totalitar'e i "redtotalitar'e re(i)e "kriterij& razvoj vladavine$ "osttotalitar'e a#toritar'e reime "kriterij& razvoj vladavine$.

2rojna tipologija 6ar2are Geddes mora se ozna iti premalo kompleksnom. (na razlikuje samo vojne8 personalisti ke i jednostrana ke reime prema kriteriju nositelja vlasti primarni definicijski kriterij - legitimiranje vlasti. Ma7a 8e2era8 koji ukazuje na to da su dru6tveno djelovanje i dru6tveni odnosi ponajprije usmjereni na predodbu o legitimnom poretku. H...Prema tome8 svrhovito je razlikovati vrste vladavine prema njihovu tipi nom zahtjevu za legitimacijomI. 2ipi ni oblici legitimacije autoritarne vladavine ":Jst.$& komunizam8 fa6izam8 KmilitarizamK8 korporativizam8 rasizam8 modernizaciju8 religiju8 dinastiju. 2i se oblici legitimacije nipo6to meusobno ne isklju uju. *eset temeljnih ti"o&a a#toritar'e &lada&i'e # 19. stolje3#0 9. komunisti ki autoritarni partijski reimi :. fa6isti ki autoritarni reimi ;. vojni reimi <. korporativisti ki autoritarni reimi 5. rasisti ki autoritarni reimi =. modernizacijski autoritarni reimi C. teokratski autoritarni reimi D. dinastijski autoritarni reimi L. sultanisti ki autoritarni reimi 9J. rentijerski autoritarni reimi. ?voenje jednog jedinog dodatnog kriterija kako bi preciznije kategorizirali autoritarne podtipove& kriterij nositelja vlasti. /ositelje vlasti kao 6to su& voa8 stranka8 vojska8 kler8 monarh. (datle proizlaze sljede%i podtipovi autoritarne vladavine. 1. Komunistiki autoritarni partijski reimi. Komnisti ki reimi povijesno su se pojavili ponajprije u dvije varijante& kao komunisti ka partijska diktatura ili kao komunisti ka diktatura

;BPage

voe. Kao autoritarni reimi u obzir dolaze ponajprije komunisti ke partijske diktature8 dok su komunisti ke diktature voa ve%inom obuhva%ene totalitarnim tipom. Komunisti ka partija - jedino legitimno sredi6te dravne vlasti. 0redi6te vlasti obi no je mali politbiro na partijskom vrhu. 2aj najui krug vodstva donosi politi ke odluke uvelike neovisno o partijskoj bazi.Prihva%a minimalni pluralizam. 0ovjetski 0avez 9L:<-9L:L8 9L5;-9L5=8 9LD5-9LL9. ili komunisti ki sustavi Poljske i 4aarske. /arodna *epublika Kina transformirala se KLJ-ih godina iz totalitarnoga u autoritarni komunisti ki partijski reim. 2itova snano personalizirana vladavina u .ugoslaviji "9L<59LDJ$ ostala je jedini primjer autoritarne komunisti ke diktature voe. 2. Faistiki autoritarni reimi. Postoji samo kao fa6isti ka diktatura voe. 2o zna i da su Hf. pokretI8 Hf. strankaI ili f. dravni aparat uvijek podreeni neospornom HvoiI HpokretaI8 HstrankeI8 drave i naroda. Prema ,r'st# :olte# o fa6isti koj se diktaturi moe govoriti onda kada postoji Hfa6isti ki minimumI sljede%ih obiljeja& protusocijalizam8 protuliberalizam8 na elo voe8 korporativisti ka ideologija i organizacijske strukture8 strana ka vojska8 reakcionarni cilj kombiniran s modernim sredstvima masovne mobilizacije8 te podupiranje kapitalisti koga privrednog poretka uz istodobno zadravanje zahtjeva za totalno6%u u politi kim pitanjima. Povijesni prototip fa6izma uspostavio je 4ussolini u 3taliji od 9L::. "4ar6 na *im$8 odnosno od 9L:=. "isklju enje politi ke opozicije$ do 9L<;. odnosno 9L<5. 3 njema ki nacionalsocijalizam slovi kao klasi an slu aj fa6isti ke diktature voe. 2re%i *eich moe se ozna iti kao totalitarni sustav vjerojatno od 9L;D. "od isklju enja starog vrha #ehrmachta$8 prema drugoj procjeni8 prijelomnica bi mogla biti 9L;<. godina8 kad su zabranjene ili unificirane stranke i udruenja8 a najkasnije od 9L<9. Ma6isti ki reimi esto se poku6avaju ideolo6ki legitimirati pozivanjem na mitske8 predmoderne obrasce poretka8 kao 6to je mit o germanstvu ili mit o romanstvu. 0 time je povezan poku6aj da se emancipacijski i prosvjetiteljski proces sprije i. Historijski manje vane varijante fa6isti ke drave voe jesu& usta6ka H/ezavisne 'rava HrvatskaI "9L<9-9L<5$ pod za6titom njema kog #ehrmachta8 fa6isti ki reim !ntonescua u *umunjskoj "9L<J-9L<<$ ili klerikalni fa6izam monsinjora 2ise u 0lova koj. 3. Vojni reimi. H4ilitarizamI kao oblik legitimacije vlasti shva%en je kao skupni pojam za nacionalne vrijednosti i tradicionalne mentalitete . /ajvaniji su patriotizam8 nacionalna sigurnost8 te mir i red. 1ojske se nastoje legitimirati kao jamci tih vrijednosti - samo kratkoro no. 2ri najvanija oblika vojne diktature. a) $irokratsko-vojni reimi. 1e%inom vodi hunta nekarizmati nih vojnih asnika. ?smjeravaju se na ideolo6ki siroma6an pragmatizam koji se orijentira na vrijednosti nacionalne sigurnosti8 modernizacije i la% and order. Nesto nasljeuju liberalne demokracije. 2aj se tip reima nailazilo ponajprije u ,atinskoj !merici K=J-ih i KCJ-ih godina8 u 5r koj 9L=C-9LC<8 te od kasnih K;J-ih god do 9LDD. u 2ajlandu i od 9L=9. do 9LDD. u .. Koreji. ) &ojni reimi voa. /jima ne vlada hunta nego jedan8 naj e6%e karizmatski vojni voa. /akon osvajanja vlasti on se esto odvaja od preuske povezanosti s Hvojskom kao institucijomI Historijski su primjeri reimi admirala HorthOja u 4aarskoj "9L:J9L<<$8 Hmeka diktaturaI poljskog generala Pilsudskoga "9L:=-9L;5$ ili Paragvaj pod vojnim diktatorom !lfredom 0troessnerom "9L5<-9LDL$. c) &ojni reimi gangstera i gospodara rata. Posebna su varijanta vojnih diktatura voa vojni reimi koji stalno nastaju8 ponajprije8 u !frici. Nesto ih treba promatrati kao iste represivne reime bez vrijednosno orijentiranih ciljeva8 koji su gotovo isklju ivo zainteresirani za puku uzurpaciju vlasti i osobno boga%enje. 4obutova reima "9L=5-9LLC$ u Kongu8 u !fganistanu "9LLJ-9LL5$8 u ,iberiji pod >harlesom 2aOlorom "9LLC-:JJ;$89L u 0omaliji od devedesetih godina i sve vi6e u 4Oanmaru. PP2akvi se reimi privremeno ve%inom iskristaliziraju kao 'ailing ili 'ailed states. !. Korporati"istiki autoritarni reimi. 0 takozvanom Horganskom demokracijomI predstavljao se kao alternativa i izlaz iz pluralisti kih i vrlo konfliktnih klasnih dru6tava parlamentarnih demokracija. Krupni privredni i dru6tveni interesi obuhva%eni su u HprivrednimI i Hprofesionalnim staleimaI odnosno HkorporacijamaI koje kontrolira drava. 3nstitucionalno mjesto za to stalno prisilno poravnavanje u Hzajedni kome nacionalnom interesuI ve%inom je drugi dom parlamenta koji postoji formalno. Historijski su primjeri tog tipa reima (stado )ovo pod diktatorima 0alazarom i >aetanom u Portugalu "9L:=-9LC<$8 'ollfussov reim u !ustriji "9L;<-9L;D$8 te povremeno i djelomice Mrancov reim u -panjolskoj i 4ussolinijev u 3taliji u ranoj fazi. #. $asistiki autoritarni reimi. 2e reime obiljeuje isklju enost neke rasno ili etni ki definirane skupine iz sudjelovanja u demokratskim procesima i graanskim pravima8 kao 6to je bilo u prija6njoj .unoj !frici ili u nekada6njoj *odeziji. ?nutar bijele manjine vladalo se prema demokratskim

<BPage

normama i postupcima8 6to je .uana .. Li'!a potaknulo da govori o Hetni kim demokracijamaI. PPQa oznaku reima aparthejda ini se prikladnijim pojam Hrasna oligarhijaI 6to ga je odabrao H#'ti';to'. (sim .une !frike i *odezije8 kao primjer rasisti koga autoritarnog reima mogu se ozna iti i 0!' do graanskog rata "9D=9-9D=5$ R etni ka diskriminacija u brojnim autoritarnim reimima i defektnim demokracijama u 3sto noj +uropi8 0rednjoj !ziji8 3sto noj !ziji i !frici. %. &oderni'acijski autoritarni reimi. 2aj se tip pojavljuje kao vojni reimi u ,atinskoj !merici i 3sto noj !ziji kao jednostrana ki reimi u 3sto noj !ziji "2ajvan$ ili kao reimi voa ili jednostrana ki reimi ponajprije u poslijekolonijalnoj !frici. /astanak tih reima8 osobito u poslijekolonijalnoj !frici moe se svesti na nedostatak tradicionalnog autoriteta vlasti8 te na nerazumijevanje kompleksnosti legalne vladavine. Poslijekolonijalna dravna vodstva8 koja su esto potjecala iz oslobodila kih pokreta8 su vjerovala da se autoritarnim modernizacijskim reimom moe potaknuti zaka6njeli proces stvaranja nacije i dru6tveno-ekonomske modernizacije. /a elu reima esto su bile figure karizmatskih voa. Primjeri su !taturkova 2urska "9L:J-9L;D$8 reim Perona u !rgentini "9L<=-9L55$8 +gipat reim /asera "9L5<-9LCJ$8 !lir )en )ele "9L=;-9L=5$8 ali i vojni reim generala !ugusta Pinocheta u Nileu "9LC;-9LLJ$. (. )eokratski autoritarni reimi. "teokracija S )oja vladavina$ imaju svjetonazor koji je obvezan za sva podru ja ivota. (dnose se na obvezuju%e propise nekoga vjerskog nauka o spasenju. 2endiraju ka totalitarizmu. -ijitski kler u 3ranu prvi je uspio u vrstiti trajnu teokratsku autoritarnu vladavinu. 3 2ibetom pod vladavinom 'alaj ,ame od 9L99. do 9L5J. "do pripojenja /* Kini$ vladalo se autoritarno teokratski. /akon islamske revolucije u 3ranu "9LCL$8 slijede%ih je desetlje%a do6lo do sve ve%ega uzajamnog isprepletanja svjetovnih diktatura8 vojske i monarhijskih despota. Poseban je slu aj 0audijska !rabija8 u kojoj tradicionalisti ki fundamentalisti ki vahabizam u znatnoj mjeri8 kao dravna doktrina8 odreuje unutarnji na in vladanja 0auda. *. Dinastijski autoritarni reimi. Pristup vlasti na vrhu drave nije ureen bira kim pravom demosa nego dinastijskim na elom. 'vije razli ite varijante& Pr&a je oblik ustavne monarhije u kojoj vlast monarha ograni uju ustav i uglavnom neka vrsta poludemokratski nastalog parlamenta. Qa taj poluautoritarni tip reima zna ajne su ustavne monarhije u +ngleskoj od 9C. do :J. st. *r#;a autoritarna varijanta jesu neustavne monarhije. Kralj je istodobno vrhovna izvr6na i zakonodavna vlast. /ema pravih ovlasti parlamenta ili jasnih ograni enja monarhijske vlasti od strane pravne drave. Primjeri su tog tipa reima kraljevine 4aroko i .ordan. +. ,ultanistiki autoritarni reimi. Pomije6aju li se krajnje personalisti ki stil vladanja8 strukture i mehanizmi vladavine obiteljskog klana s elementima autoritarnih ili totalitarnih sustava. (n je zamisliv i ostvariv u autoritarnom ili totalitarnom obliku. Pr. >eauTescuov reim u *umunjskoj. 1-. $entijerski autoritarni reimi odnosno rentijerske dra"e. 5lavna se legitimacija sastoji od kori6tenja takozvanih rentijerskih prihoda "eksplotacije nafte$ kako bi se podanici rasteretili od poreza i odbitaka. /ositelji vlasti esto su dinastijski ili sultanisti ki mo%nici8 a katkad i vojnici ili mule. ? stvarnosti nisu rijetki mje6oviti tipovi. (visno o tome kako su organizirali pristup vlasti8 strukturu vlasti8 pretenziju na opseg vlasti i na in vladanja8 mogu se ozna iti kao poluautoritarni8 autoritarni ili predtotalitarni reimi. 'va podtipa8 poluautoritarni ili predtotalitarni reimi8 ve%inom se nalaze u prijelaznom stadiju ka demokraciji ili ka totalitarizmu. Pojam izborni autoritarizamizam koji se koristio u novije doba8 nije posebno razvrstao autoritarne reime8 jer su izbori bili etablirani i u ve%ini komunisti kih totalitarnih reima nakon 9L<5. Totalitar'i s#sta&i Pojam HtotalitaranI potje e iz talijanskog jezika. (biljeio ga je 9L:;. liberalni opozicijski politi ar 5iovanni !mendola kad je o 4ussolinijevoj 3taliji govorio kao o sistema totalitario. 4ussolini je preuzeo pojam i pridao mu pozitivno zna enje8 ozna uju%i fa6isti ku dravu kao stato totalitario. 'va sredi6nja aspekta& "r&o8 etatistiki aspekt8 to jest svjesno postdemokratsko utemeljenje novoga protuliberalnog i protupluralisti kog oblika vladavineF dr#;o8 akcijski aspekt8 to jest tendencijski iracionalan radikalizam neograni enoga8 militantnog vladanja voe u sklopu

5BPage

etatisti kog oblika vladavine. 3z te dvostruke etatisti ke i akcijske perspektive totalitari!a) se moe definirati kao na elo onoga oblika politi ke vladavine koji zahtijeva neograni eno vodstvo nad onima kojima vlada& nad njihovom politi kom egzistencijom8 nad svijetom njihove svakida6njice i nad svije6%u svakog pojedinca. Ha''a% Are'dt8 razlikovala je autoritarne sustave od totalitarnih prema razli itom uni6tavanju osobne slobode& autoritarna vladavina ograni uje slobodu8 a totalitarna je vladavina ukida. /eograni en dispozicijski zahtjev vlastodraca kao dominantno na elo vladavine. 1ladavinu ideolo6ki legitimiraju i progla6avaju obvezatnom za sve pojedince totalitarna svjetonazorska stranka ili njezin voa. 2otalitarnu vladavinu definira upravo komplementarno djelovanje izvan dravnih institucija8 dakle politi ka vlast koja nije vezana za norme. PP+rnst <rae'kel je na primjeru 2re%eg *eicha nazvao to napetom komplementarno6%u normativne i samovoljne drave. (na je usmjerena na potpuni prodor u dru6tvo i politi ku kontrolu nad njim. ,av 2rocki vrlo je primjereno opisao tu pretenziju na opseg vlasti na primjeru staljinizma& K0taljin moe s pravom kazati...Ula societe cVest moiV Politi ko-ideolo6ki prodor vlasti u dru6tvo. -a!&oj teorijsko; ko' e"ta totalitari!)a. U to) se ra!&oj# ras"o!'aje "et fa!a. 1. 1+22.1+3-. Podrijetlo koncepta potje e od nekih ranih talijanskih i njema kih kriti ara fa6izma8 kao 6to su 5iorgio !mendola8 ,elio )asso i Hermann Heller. 2. 1+3-.1+!#. ? drugoj fazi bilo je prvih sustavnih poku6aja da se usporedbom fa6isti koga odnosno nacionalsocijalisti kog sustava vladavine s bolj6evi kim iznae ono 6to je strukturno i funkcionalno zajedni ko totalitarnim diktaturama. Mranz )orkenau i 0igmund /eumann. Kasnije !rthur Koestler8 3gnazij 0ilone i 5eorge (rWell. 3. 1+#-.1+%#. 1rhunac filozofijske i politolo6ke teorije totalitarizma Hannah !rendt8 >arl .. Mriedrich i QbignieW )rzezinski te Karl 'ietrich )racher. Qa tu su fazu bila zna ajna tri temeljna uvida& totalitarizam je historijski nov oblik vladavine8 tipi an za masovno doba :J. stolje%a unato razli itim ciljevima i vlastitim ocjenama8 nacionalsocijalizam i staljinizam imaju bitna zajedni ka svojstva mase se mobiliziraju pomo%u ideologija napretka i utopijskih ciljeva. !. Kraj e'desetih i sedamdesete /odine . >. P. L#d! posumnjao je u znanstvenu plodnost koncepta totalitarizma i uputili su mu slijede%e kriti ke prigovore& to je bio politi ki borbeni pojam iz Hladnoga rata ogrije6io se o Htemeljno metodi ko na eloI da se poe od samorazumijevanja sustava ima stati ni na in gledanja i stoga ne moe shvatiti poststaljinisti ki razvoj 3sto ne +urope. #. 0akon 1+*+. 0lomom komunisti kih sustava u 3sto noj +uropi renesansu je vi6e doivio izraz HtotalitarizamI nego njegovo daljnje teorijsko utemeljenje. 'a bi se diktature mogle nazvati totalitarnima8 moraju8 prema <riedri %# i 6r!e!i'sko)e8 ispuniti najmanje 6est slijede%ih kriterija& 1. Ideolo;ija koja nadsvouje cijeli sustav& ona obuhva%a sve ivotno vane aspekte ljudskog postojanja. 3deologija ima telos8 obi no neku vrstu idealnoga kona nog stanja. (stvarenje tog cilja legitimira radikalno odbacivanje pluralisti ki izdiferenciranog dru6tva8 s jedne strane8 i izbor sredstava za izgradnju novoga homogenog dru6tva8 s druge strane. 2. .edna jedina )aso&'a stra'ka& njome obi no upravlja jedan voa i po pravilu je organizirana kao centralisti ko-hijerarhijska zapovjedna struktura. Nesto je izvan odnosno iznad dravnog aparata. 3. 0ustav terora& izgradile su ga i kontroliraju ga stranka i tajna sluba. 4. Medijski )o'o"ol 5. Mo'o"ol 'ad or#(a'i) s'a;a)a 6. =e'tral'o #"ra&lja'je "ri&redo) Hcentralno upravljanje i kontrola cijele privredeI. ?zme li se8 primjerice8 taj kriterij ozbiljno8 onda se nacionalsocijalisti ka /jema ka do 9L;D. ne moe ozna iti kao totalitarni sustav. 2o jo6 vi6e vrijedi za talijanski fa6izam8 koji je morao prihvatiti da su8 uz njega8 djelomice neovisni nositelji mo%i bili crkva8 kralj i kapital.

=BPage

.edna od sredi6njih slabosti HteorijeI totalitarizma bilo je to 6to ne samo da nije predvidjela iznutra uzrokovan slom komunisti kih sustava 3sto ne +urope8 nego ga na temelju vlastite logike uop%e nije ni mogla predvidjeti. /ije jasno kada su i za6to opozicijski akteri odjednom postali tako mo%ni da su mogli uspje6no postaviti pitanje vlasti. .edna od velikih slabosti teorije totalitarizma i njezine primjene bilo je nezadovoljavaju%e razdvajanje konstrukcije idealnog tipa Htotalitarnog sustavaI i realnih pojavnih oblika komunisti kih i fa6isti kih diktatura. >>Gio&a''i Sartori naziva totalitarni sustav Hpolarnim tipomI8 jer je smje6ten na krajnjem polu kontinuuma reima 6to ga ograni uju Hidealna demokracijaI i Htotalitarni sustavI Ti"o&i totalitar'i% s#sta&a ?nutar idealnog tipa mogu se razlikovati tri podtipa totalitarne vladavine& 1. Komunistiki totalitarni susta"i. Pristup vlasti potpuno je zatvoren. Komunisti ka partija ima8 prema ustavu8 isklju ivu vode%u ulogu. Pristup vlasti de 'acto kontrolira politbiro komunisti ke partije8 odnosno njegov generalni sekretar8 uz pomo% partije. 1last je strukturirana monisti ki i nema za etaka politi koga8 dru6tvenog ili privrednog pluralizma. 0vaku opoziciju i odstupanje uni6tava represivno i teroristi ki. 0toga je navlastiti oblik totalitarne komunisti ke vladavine diktatura voe8 koja uz pomo% partije i obuhvatnoga marksisti kolenjinisti kog svjetonazora ostvaruje svoju pretenziju za totalnom vla6%u. 5eneralni sekretar komunisti ke partije esto je napu6tao ulogu primusa inter pares u politbirou8 te je u svojim rukama koncentrirao svu vlast u partiji i dravi. Komunisti kim reimom tada de 'acto nije vi6e upravljao kolektiv8 nego jedan jedini karizmati ni voa. 2ipi ni su primjeri 0taljinov 0ovjetski 0avez "9L:L-9L5;$8 /* Kina pod 4ao >etungom "9L<L-9LC=$8 Kamboda pod Polom Potom "9LC5-9LCL$8 0j. Koreja pod Kim 3l 0ungom "od 9L<D. do danas$8 !lbanija pod +. HoEhom "9L<=-9LD5.$ ili *umunjska pod >eauTescuom "9LC<9LLJ$. PP/icolae >eauTcescu probio se na elo partije i komunisti kog aparata vlasti ve% 9L=58 ali se tek do 9LC<. otresao ostataka kolektivnog vodstva u partiji i dravi8 da bi se u sultanisti koj maniri HokrunioI za predsjednika koji vlada sam. 'ok se prema ja ini prodora i kontrole dru6tva od strane aparata komunisti ke drave komunisti ke partijske diktature mogu zamisliti i mogu historijski postojati kao autoritarne "Poljska8 4aarska$ i totalitarne varijante vladavine "Nehoslova ka8 '* /jema ka$ 2. Faistiki totalitarni reimi. 3 tu vrijedi da pristup vlasti mora biti potpuno zatvoren8 vlast je strukturirana monisti ki8 a na in vladanja je teroristi ki. Qa njih ina e vrijede svi karakteristi ni elementi koji su navedeni uz tip Hfa6isti koga autoritarnog sustavaI .edini je historijski primjer nacionalsocijalisti ka /jema ka od 9L;D. do 9L<5. 3. )eokratski totalitarni reimi. 2eokratski reimi8 osobito u islamskoj varijanti8 mogu se svrstati u totalitarne sustave. Pretendiraju na to da reglementiraju i kontroliraju dru6tveni ivot sve do intimne sfere pojedinih graana. *eligija se8 kao u islamisti kom fundamentalizmu8 instrumentalizira u sveobuhvatnu ideologiju politi ke legitimacije. 3slamska teokracija jedva da ustvari dira kapitalisti ku organizaciju privrede. 2eokratski totalitarni sustav stoga je8 dodu6e8 idealan tip totalitarne vladavine8 ali u povijesnoj stvarnosti nikad jo6 nije bio ostvaren. 5iovanni 0artori predloio je da se pomo%u takozvanoga kontrolnog popisa8 prvo8 obuhvate promjene oblika i intenziteta vladavine u totalitarnim i autoritarnim sustavima te8 drugo8 omogu%i diferencirana usporedba razli itih totalitarnih sustava. *+ablica ,. -ontrolni popis elemenata totalitarnih sustava *u odreenim trenucima. - nebitno. Promijeniv6i idealni tip 4aEa Xebera8 0artori ozna uje Htotalitarni sustavI kao polarni tip. Kao takav8 on ini logi an kraj kontinuuma "HpolI$8 iji suprotni kraj ini Hidealna demokracija. 2o zna i da se ni od jednoga konkretnog sustava ne o ekuje da bude Y istoV totalitaran8 kao 6to se ne o ekuje ni to da se u nekoj demokraciji otkrije ista demokracija. ? Htre%oj faziI pedesetih i 6ezdesetih godina8 ubrajalo se to da slom ili radikalne promjene totalitarnih sustava mogu do%i samo izvana. 0artorijev fleksibilniji kontrolni popis omogu%uje da se analiti ki obuhvate promjene u ideologiji vlasti8 u pristupu vlasti s obzirom na monopol vlasti8 u strukturi vlasti8 u pretenziji na opseg vlasti8 u sredstvima vlasti8 budu%i da zahva%a intenzitete prodora totalitarnih ili

CBPage

autoritarnih vlasti koji se mijenjaju tijekom vremena. H2otalitarni sustavI i dalje se koristi kao idealan tip8 ali se odustalo od njega kao jasno ozna enoga temeljnog tipa politi ke vladavine8 te se on poima samo kao ekstremni podtip autokratskih sustava kojega nije mogu%e to no razgrani iti. Sta2il'ost "oliti$ki% s#sta&a HHibridni sustaviI ili Hreimi u sivim zonamaI 'iskriminantu ini poreme%ena "u defekntoj demokraciji$8 odnosno razorena "u autoritarnim reimima$ logika Hdemokratske igreI izmeu parcijalnih reima cjelokupnoga politi kog sustava. Politi$ki s#sta&i apstraktno se mogu shvatiti kao jeli'a str#kt#ra "institucija$ i "ra&ila "postupaka$8 koja politi ke i dru6tvene aktere "stranke8 udruenja8 organizacije8 pojedince$ dovodi u meusobne8 pravilima odreene8 interakcijske odnose. 'a bi politi ki sustav bio stabilan mora biti postavljena tako da bude sposoban rije6iti zadatke koje sustavu postavlja HokolinaI. H0posobnost preivljavanjaI8 politi kog sustava ovisi8 naime8 ponajprije o tome kako savladava pet bitnih izazova& 1. 2. 3. 4. 5. politi ku i dru6tvenu integraciju "integracijski kapacitet$ mobilizaciju resursa "mobilizacijski kapacitet$ odravanje mirno ureenih odnosa s drugim dravama "kapacitet za meunarodnu prilagodbu$ sudjelovanje stanovni6tva u procesu politi kog odlu ivanja "participacijski kapacitet$ raspodjelu dru6tvenog proizvoda pomo%u izvantri6nih mjera privredne i socijalne politike "distribucijski kapacitet$.

'a bi se mogao suo iti s tim izazovima8 politi ki sustav mora razviti kapacitete za rje6avanje problema. 2o se moe predo iti pomo%u modela sustava 'avida ,asto'a i njegova razvoja od strane !lmonda i PoWela. /lika ,. olitiki sustav0 str. 11!!!!!!!! 'a bi HpreivioI8 politi kom je sustavu potreban zadovoljavaju%i input za aktivnu i pasivnu potporu8 to jest onaj stupanj lojalnosti masa koji podrava njegovo postojanje. Proces pretvaranja i provedbe u politolo6koj teoriji sustava obuhva%a etiri sredi6nje 4"ro es'e f#'k ije50 artikulaciju interesa8 agregaciju interesa8 oblikovanje politike "polic2 making$ i primjenu politike8 te mogu%u kontrolu normi od strane ustavnog suda ili preispitivanje dravnih mjera od strane upravnog suda. Procesne su funkcije nadsvoene 4f#'k ija)a s#sta&a50 socijalizacijom8 regrutacijom elita i dru6tvenom komunikacijom. 3z procesnih funkcija politi kog sustava proizlazi output. (n se sastoji od provedenih politi kih odluka8 kao 6to su zakoni8 naredbe i propisi. 2e sadrajno raznovrsne odluke mogu se povezati s trima temeljnim polic2 'unkcijama& e3traction8 regulation i distribution. (3traction se odnosi8 u prvom redu8 na sposobnost politi kog sustava da iz dru6tva Hizvu eI nune poreze koji su mu neophodni da bi obavio svoje zadatke. 4egulation zna i ureenje pona6anja i odnosa graana jednih s drugima i s politi kim institucijama. 0 distribution !lmond i PoWell ozna uju raspodjelu materijalnih dobara8 usluga8 statusa i ivotnih 6ansi u dru6tvu. 5utput odnosno outcome "materijalni rezultati politike$ i input povezani su povratnim mehanizmom. /peci'ina *utilitaristika. potpora reagira na rezultate djelovanja politi kog sustava koje je stanovni6tvo uo ilo i i nositelja vlasti u njemu. !i'uzna *i a'ektivna. potpora ti e se temelja politi kog poretka8 njegova na elnog priznavanja i legitimnosti. /o8 ako politi kom sustavu dugoro no nedostaje dostatna i specifi na i difuzna potpora8 on ne moe zadovoljavaju%e ispunjavati svoje funkcije i postaje nestabilan. U'#tar'ja sta2il'ost de)okratski% s#sta&a /asuprot autokratskim sustavima8 demokracije imaju jednu izrazitu prednost& pomo%u op%ih i slobodnih izbora one su institucionalizirale mehanizam 'eedbacka "pristup vlasti$ Postoji opasnost da budu opozvane. (sim pristupa vlasti koji je ureen slobodnim izborima te time institucionalizirane prisile u enja8 demokratski sustavi imaju i tu prednost 6to samoograni uju pretenziju na opseg vlasti. Kako ne pretendiraju na to da urede i kontroliraju sva podru ja ivota8 daju vi6e prostora pojedinim parcijalnim dru6tvenim sustavima. 'emokratski sustavi su prisiljeni stalno odravati institucionalnu ravnoteu izmeu regulacijskih zahtjeva drave i mogu%nosti politi ke

DBPage

participacije. 3 demokracijama su za to obi no potrebne povoljne pretpostavke. /ajvanije su od njih odreeni stupanj dru6tveno-ekonomskog razvoja8 kulturna integracija i na elni konsenzus ili kompromis politi kih elita o temeljnim pravilima igre u demokraciji i pravnoj dravi. Postojanje nelojalnih ili polulojalnih elita8 sprje ava kontinuirano pove%anje legitimnosti sustava. !ko demokracije preive prvih 95 godina8 ini se da dostiu prag nakon prekora enja kojega je krajnje nevjerojatno da %e se sru6iti. U'#tar'ja 'esta2il'ost a#tokratski% s#sta&a ? usporedbi s demokracijama8 autokratski su sustavi neprijateljski prema participaciji8 zatvoreni8 nefleksibilni8 adaptacijski i inovacijski tromi. 'estabilizacijski potencijal u autokratskim sustavima stalno se iznova stvara8 ponajprije na normativnoj i djelatnoj razini legitimacije. )ormativna razina legitimacije. Protuliberalizam8 protuindividualizam8 protuparlamentarizam8 rasizam8 evokacije anakronisti kih poredaka8 ali i marksisti ko-lenjinisti ki nacrti budu%nosti besklasnog dru6tva svakako su mogli kratkoro no i srednjoro no mobilizirati ograni eni pristanak graana. 'ugoro no8 ti opravdavaju%i nacrti ne mogu proizvesti vjeru u legitimnost koja je nuna da bi se politi ki sustav stabilizirao "Xeber$. PP 2emeljita demokratizacija Nilea dogodila se 9L;:8 ali uz strogi izborni cenzus. Zene su dobile bira ko pravo 9L<L8 a nepismeni tek 9LCJ. 4arksisti ko-lenjinisti ka legitimacija u sada6njosti je zahtijevala odricanje i pot injavanje8 a obe%avala je slobodu i blagostanje u sve neizvjesnijoj budu%nosti. Presu6ivao je i ideolo6ki izvor legitimnosti. ? autokratskim su vladavinskim porecima uspjesi u privrednoj modernizaciji proizveli podvojene u inke& prvotno stabiliziraju%e8 a dugoro no enormno destabiliziraju%e. ? autokracijama postoji gruba asimetri nost izmeu obveza i prava graana. 0poznaja mnogih graana o Hnama doljeI i Hnjima goreI8 koja je esto problemati na i u demokraciji8 u autokratskim se sustavima pretvara u nepremostiv jaz izmeu onih koji vladaju i onih kojima se vlada. 0toga se difuzna potpora8 koju je 'avid +aston smatrao temeljem preivljavanja politi kih sustava8 u njima te6ko moe dugoro no razviti. Djelatna ra'ina le/itimacije. Kako nemaju nikakve djelotvorne mehanizme povratne povezanosti s dru6tvom8 izgubili su sposobnost da uop%e prepoznaju kad politi ki sustav ugroava sam sebe. /asuprot izborima8 informacije tajnih slubi ne uzrokuju eventualno kanjavanje onih koji vladaju "opoziv$8 nego uvijek kanjavaju one kojima se vlada. 0posobnost cijelog niza diktatura da preive ona svodi na strategiju HpodjeleI vlasti ili organiziranja suradnje i kooptacije pomo%u politi kih renti. !utokratsku vladavinu mogu8 ustvari8 stabilizirati prividno pluralisti ni izbori8 pseudodemokratski parlamenti i kooptacija novih elita. Qamrznuta je ili unazaena i 'unkcionalna di'erencijacija dru6tva na specijalizirane parcijalne sustave 6to je nastala u procesu modernizacije. Posljedice 'unkcionalne dedi'erencijacije dru6tva8 koje su disfunkcionalne za autokratske vladavinske poretke8 treba ukratko objasniti na primjeru komunisti kih reima. Komunisti ke su diktature privreivanje8 znanstvenost8 zakonitost i strukovnu kompetentnost uvelike podredile prevlasti binarnoga kontrolnog kriterija Hsocijalisti ko nasuprot nesocijalisti komeI. Pretena ve%ina privredno razvijenih demokracija pokazala se stabilnima "iznimke su /jema ka 9L9D-9L;;8 !ustrija 9L9L-9L;<8 ?rugvaj 9L<:-9LC;$. ?. POJMOVI T-A:S<O-MA=IJ, ? istraivanju procesa transformacije bitno je shvatiti dvije isprepletene dimenzije& 9. Preciziranje predmeta analize [ 6to se transformira "vlada8 sustav vlasti8 reim...$ :. Kako se transformacije dogaa8 u kojem obliku8 kojom brzinom i u kojim etapama8 koji politi ki i dru6tveni akteri sudjeluju u njoj ?.1. Vlada@ re(i)@ dr(a&a@ s#sta& 1lada Konstitutivna sastavnica i dio politi ke normalnosti etabliranih demokracija Prva promjena politi kih pravaca u vladi je pou an ispit u napredovanju konsolidacije novog sustava

LBPage

'ruga promjena vlade koja rezultira druk ijom strana ko-politi kom konstelacijom izmeu vlade i opozicije pokazuje dvije strane& 9. 'vije glavne skupine politi kih voa u dru6tvu dovoljno su vjerne demokraciji da predaju dunost i vlast nakon izgubljenih izboraF :. +lite i javnost djeluju unutar demokratskog sustava& kad stvari krenu lo6e8 mijenjaju se oni koji vladaju a ne reim 1lade se mogu promijeniti i u autoritarnim i totalitarnim sustavima8 kad diktator promijeni 6efa vlade8 npr Mranco u -panjolskoj 9L5L. godine8 te promjene nisu temeljne8 ali znaju biti opasne za cijeli reim i mogu biti izraz unutarnje krize sustava 1lade su najmanje trajni oblici organizacije politi ke vladavine Promjene vlade su najmanje problemati ne *eim (zna uju formalnu i neformalnu organizaciju sredi6ta politi ke vladavine8 s jedne strane8 i njegovo posebno oblikovane odnose s cjelokupnim dru6tvom8 s druge strane *eim odreuje pristupe politi koj vlasti8 odnose mo%i meu vladaju%im elitama8 te odnos nositelja vlasti prema onima koji su pot injeni vlasti (ba odnosa mo%i moraju biti institucionalizirani8 tj mora im biti dana neka trajnost Promjene makar samo jedne od dviju dimenzija reima uzrokuju destabilizaciju reima i mogu biti po etak promjene reima 2ako demokracije mogu prije%i u autoritarne ili totalitarne reime i vice versa Promjena je izvr6ena kad se temeljito promijene pristup vlasti8 struktura vlasti8 pretenzija na opseg vlasti i na in vladanja 'rava 2rajna struktura vladavine koja u svoju jezgru uklju uje legitimna ili nelegitimna sredstva prisile koja su nuna da bi vladala dru6tvom i iz njega izvla ila resurse koj isu nuni za vladanje 'rava ostaje i kad reimi odlaze i dolaze 'ravni aparati8 koji se strukturno jedva razlikuju8 mogu jednako dobro sluiti demokratskom sustavu kao 6to su prije sluili autoritarnom reimu8 to vrijedi i za organizacijsku strukturu i za dravne dunosnike Primjeri& promjena reima u /jema koj 9L9D. 3li 9L<5.F 3taliji i .apanu nakon 9L<5.F -panjolskoj nakon 9LC5.F 3sto noj +uropi nakon 9LDL. 0ustav Politi ki sustav obuhva%a& vladu8 reim i dravu 0lomom komunisti kih reima porasla je vanost pojma sustav u istraivanju transformacije jer& 9. (n je obuhvatniji od pojmova \draveH i \reimaH8 pa podru je analize moe obuhvatiti i raznovrsne meuovisne procese transformacije parcijalnih politi kih8 privrednih 8 socijalnih i kulturnih sustavaF :. (n je specifi niji zato 6to je primjenjiv na svaki pojedini8 funkcionalno razgrani iv8 parcijalni sustav "politika8 privreda8 pravo...$ *azlikovanje izmeu op%ih posljedica potpore koje su usmjerene na temeljne norme8 pravila i postupke sustava " dif#!'e "ot"ore$ i potpora koje su usmjerene na materijalne rezultate politike " s"e ifi$'e "ot"ore$8 daje vane upute o tome kako i za6to neki sustav moe proizvesti ili ne proizvesti nuan dotok legitimnosti "'avid +aston$ 0manji li se koli ina obaju izvora legitimnosti "difuzne i specifi ne potpore$ ispod razine koja osigurava opstanak8 politi ki sustav postaje nestabilnim i izlae se pritisku da se transformira ?.1. Mije'ja'je re(i)a@ "ro)je'a re(i)a@ tra'!i ija i tra'sfor)a ija 4ijenjanje reima Po inje kada se po nu mijenjati temeljni na ini funkcioniranja i strukture poretka vladavine Proces mijenjanja te e evolucijski !ko mijenjanje vodi u drugi tip reima8 o izvr6enoj promjeni moemo govoriti eE post8 onda kada su temeljito promijenjeni pristup vlasti8 struktura vlasti8 pretenzija na opseg vlasti i na in vladanja Primjeri uspje6nog mijenjanja autoritarnog u demokratski reim& -panjolska "9LC5.-9LCD.$8 )razil "9LCD.-9LD5.$8 ?rugvaj "9LDJ.9LD5.$8 2ajvan "9LD=.-9LL<.$ i .una Koreja " 9LD5.-9LDC.$ !ko se odstrane vanjski i unutarnji imbenici porema%aja8 proces mijenjanja se moe opet svesti na razmjerno stabilnu ravnoteu istog tipa reima [ tada mijenjanje reima ne uzrokuje i promjenu reima Primjeri silom zaustavljenog procesa reforme u komunisti kim sustavima& 4aarske "9L5=.$ i Nehoslova ke "9L=D.$ !ko procesi mijenjanja obuhvate osim struktura politi ke vlasti i dru6tveno-ekonomske odnose8 govorimo o promjeni sustava Pro)je'a re(i)a i s#sta&a 1ijesnici promjene reima i sustava mogu biti tendencije evaluacijskoga ili reformski induciranog mijenjanja 'a bi se pojmovno razlikovala od mijenjanja reima8 presudno je da se o promjeni reima govori samo onda kada su na elno promijenjeni pristup vlasti8 struktura vlasti8 pretenzija na opseg vlasti i na in vladanja u nekom reimu Hibridni reimi i defektne demokracije [ zaustavljena ili nepotpuna promjena reima 2ranzicija

9J B P a g e

Pojam je postao vaan zahvaljuju%i projektu \2ransition to democracOH "(K'onnell8 0chmitter i Xhitehead$ 5otovo se isklju ivo koristi da ozna i prijelaz iz autokratskih u demokratske sustave 2zv istraivanje tranzicije vano je zbog& 9. Posve%uje posebnu pozornost ulozi aktera u prijelazu u demokracijuF :. Po prvi put razvija sustavnu periodizaciju procesa tranzicije 2ransformacija /ema posebno zna nje ve% je to vi6i pojam za sve oblike8 vremenske strukture i aspekte mijenjanja sustava i promjene sustava ?klju uje mijenjanje reima8 promjenu reima8 mijenjanje sustava i promjenu sustava ili tranziciju A. T,O-IJ, T-A:S<O-MA=IJ, Pedesete i 6ezdesete [ makrosociolo6ki koncepti Parsonsa8 ,ipseta8 )arringtona 4oorea i Huntigtona (samdesete i po etak devedesetih [ mikropolitolo6ka razmatranja terije aktera 0chmittera8 (K'onnella8 Xhiteheada i PrzeWorskoga 'evetesete [ komparativne teorijske analize "Karl8 0chmitter8 Huntigton8 )eOme8 4erkel8 (ffe8 ,inz8 0tepan8 4orlino8 Puhle...$ < velika pravca u istraivanju transformacije& 9. 2eorije sustava [ uzroke trae u privredi i dru6tvu :. 0trukturne teorije [ uzroke trae u dravi i dru6tvenim klasama ;. Kulturne teorije [ uzroke trae u religiji i kulturi <. 2eorije aktera [ uzroke trae u genuinoj politi koj sferi djelovanja A.1. Teorije s#sta&a (svjetljava svezu izmeu funkcionalnih zahtjeva dru6tveno-ekonomskih sustava i izgradnje dru6tvenih i politi kih struktura koje te zahtjeve ispunjavaju +ksplanacijska snaga u obraivanju disfunkcije staroga sustava koje su uzrokovale transformaciju8 te dru6tveno-ekonomske i politi ko- legitimacijske uvjete koji omogu%uju novi sustav *a6 lanjuje se na tri razli ita pravca&

<.9.9. Parsonsova teorija sustava 2eorem o funkcionalnoj diferencijaciji [ razvoj od tradicionalnih do modernih dru6tava moe se opisati kao diferencijacija parcijalnih dru6tvenih sustava "od diferencijacije ekonomije i politi ke vlasti do odvajanja dru6tvenih normi od vjerskih obrazloenja$ Parsonsov put u modernost vodi preko diferencijacije etiriju sredi6njih funkcionalnih sustava& privrede "prilagodba$8 politike "ostvaranje cilja$8 dru6tvene zajednice "intergracija$ i kulture "odranje vrijednosnih obrazaca$ 0amo ako dru6tva izgrade odreene KKevolucijeske univerzalijeKK mogu dugoro no osigurati razinu kapaciteta svoje prilagodbe okolini8 a time i vlastito postojanje /ajvanije univerzalije& birokracija8 organizacija tri6ta8 univerzalisti ke norme u pravnom sustavu8 pravo na demokratsko udruivanja i op%e slobodne izbore ? procesu modernizacije kompleksna se dru6tva ne mogu vi6e integrirati autoritarnim oktroiranjem dru6tvenih normiF obrazac moderne integracije ne temelji se primarno na prisili8 nego na reflektiranom priznavanju vrijednosti i njihovu internaliziranju od strane lanova dru6tva -to je dru6tvo funkcionalno diferenciranije to je vanija djelotvorna politi ka organizacija poseban u inak demokratskih institucija nije op%e legitimiranje vlasti i vladavine8 nego posredovanje konsenzusa o obavljanju vlasti 6to autokratski oblici vladavine ja e ostvaruju KKtotalitarnoKK prodiranje politike u dru6tvo8 to snanije spre avaju funkcionalnu diferencijaciju parcijalnih dru6tvenih sustava <.9.:. ,uhmannova autopoieti na teorija sustava ,uhmann radikalizira Parsonsov teorem o funkcionalnoj diferencijaciji 2eorije koje jo6 uvijek polaze od nekog vrha ili sredi6ta ne shva%aju injenicu da je s prijelazom od stratifikacijske na funkcionalnu diferencijaciju postala opsolentna i mogu%nost jedne upravlja ke instancije koja je nadreena parcijalnim dru6tvenim sustavima Parcijalni sustavi izgrauju temeljne komunikacijske kodove koji se na elno meusobno ne razlikujuF to djeluje poput nekoga \prirodnog osiguranja samostalnostiH -to politi ki reimi na kontinuumu od idealne demokracije do potpunog totalitarizma vi6e tendiraju k totalitarnom polu8 to su funkcionalni imperativi politile nadmo%niji kodovima pracijalnih sustava8 spre avaju njihovo prevoenje u programe i tako ko e daljnju funkcionalnu diferencijaciju pracijalsnih dru6tvenih sustava8 koja je nuna za porast eficijentnosti

99 B P a g e

pojam autopoiesis u teoriji sustava zna i da je naru6en k]d koji po iva na pla%anjima i koji sam jam i ekonomsku racionalnost u rukovanju s oskudnim dobrima8 kao i to da mu je nadreen politi ki kod koji je obvezan za6tititi vlast i komunisti ki model dru6tva realni socijalizam [ umjetnim i nasilnim instaliranjem drave kao svenadlenog vrha dru6tva parcijalni su sustavi bili preusko vezani za politikuF stoga su se gubici u eficijentnosti i funkcionalne krize u parcijalnim sustavima8 napose u privredi8 izravno probijali u politi ki sustav sredi6nji argument toerije sustava& ako se funkcionalna diferencijacija parcijalnih dru6tevnih sustava blokira i sprije i8 to dugoro no uzrokuje krize eficijetnosti i legitimnosti koje potkopavaju stabilnost sustava

<.9.;. 2eorija modernizacije ,ipset [ temeljni uvjet uspjeha demokratizacije [ 6to je nacija bogatija8 ve%i su izgledi da %e se demokracija odrati 2eorija ne navodi deterministi ku vezu8 ve% zna ajnu tendenciju +ksplanacijsku snagu snagu teze o demokratizaciji u teoriji modernizacije treba poblie ispitati pomo%u odgovora na ; pitanja& 9. Kakve se dru6tvene injenice skrivaju iza visoko agregiranoga ekonomskog indikatora dru6tvenog bruto proizvoda po glavi stanovnika# *azmjerno visoka razina dru6tveno-ekonomskog razvoja 1elika vertikalna mobilnost )rojan srednji sloj ili srednji sloj koji brzo raste8 te radni ka klasa i donji sloj koji nije egzistencijalno ugroen Qadovoljavaju%e obrazovno stanje 0ustav razmjerno egalitarnih vrijednosti 1isoka razina organizacije i participacije u klubovima i druenjima ? novije s vrijeme uzima u obzir i raspodjela dogotka koja ne smije podijeliti dru6tvo na krajnje bogate i siroma6ne :. Koje su injenice \rekvizitiH8 dakle nune pretpostavke nastanka i opstanka demokracije# ,ipset pretpostavlja pojam \rekvizitiH "zahtjevi$ izrazu \prerekvizitiH "preduvjeti$8 dakle ne zna i da dru6tva koja nemaju gore navedene ekonomske pridjeve modernosti ne bi mogla uvesti sredi6nje demokratske institucije8 meutim slabi su izgledi da takve demokratske institucije potraju i preive ;. Postoji li uzro ni odnos izmeu ekonomskog razvoja demokracije# Privredni razvoj uzrokuje porast razine obrazovanja i demokrati niju politi ku kulturu 1e%e privredno blagostanje smanjuje krajnju ekonomsku nejednakost8 oslabljuje stale6ke8 klasne i statusne razlike8 ublaava politi ki ekstremizam i donjih i gornjih slojeva8 te ja a srednje slojeve koji zahtijevaju demokratsko pravo rije i 'ru6tvo blagostanja jedan je od najvanijih uzroka uspje6nih procesa demokratizacije8 kao 6to je dru6tveno siroma6tvo jedna od najve%ih prepreka na putu u konsolidiranu demokracijuF odnos izmeu ekonomske modernizacije i demokracije je uzro an8 ali nije jednouzro an PrzeWorski i ,imongi [ razlikuju endogene i egzogene teorije modernizacije +ndogene [ slijede klasi nu postavku da dru6tevno-ekonomski razvoj pospje6uje demokratizacijuF egzogena postavka tvrdi da privredni i socijalni razvoj nekog dru6tva u vr6 uje demokraciju nakon 6to se ona etablira PrzeWorski argumentira da endogeno obja6njenje nije izdralo statisti ku provjeruF egzogeno obja6njenje je8 ustvrdili su da kad neka zemlja postane dovoljno bogata ")'P - =JJJ ?0'$ demokracija %e sigurno preivjeti )oiE i 0tokes navode tri empirijska i terijska prigovora u korist endogene teorije& 9. Pokazali su da vjerojatnost demokratizacije zna ajno raste upravo u zemljama s niskim i srednjim nacionalnim dohotkomF :. Pro6irenjem statisti ke osnovice do razdoblja koje j eprethodilo nastanku prvih demokracija utvrdili su \sanan edogeni u inakHF ;. ?veli su obuhvatan skup kontrolinih varijabli8 koji je omogu%io da se uvjerljivo izolira partikularni u inak stanja dru6tevnog razvoja na karakter politi kog reima Prema razmatranjima teorije modernizacije dru6tveno-ekonomska modernizacija ima8 dakle8 sljede%e u inke na demokratizaciju& ?vodi zemlju u ekonomsku KKtranzicijsku zonuKK "iz autokracije u demokraciju$ ? tranzicijskoj fazi razina privredne modernizacije snano ujte e na izglede demokracije da se konsolidira .a aju%i srednje slojeve8 modernizacija ja a klasu koja ublauju klasnu suprotnost i klasu koja je sve zainteresiranija za politi ku participaciju Privredni rast uvijek legitimira demokraciju8 za razliku od autokracije gdje budi zahtjevi za ve%im pravima /edostaci i slijepa mjesta klasi ne teorije modernizacije /edostatno je utvrdila stupanj modernizacije na kojemu vrlo vjerojatno po inje prijelaz u demokraciju /ije mogla objasniti po etak i uzroke procesa domokratizacije u slabije razvijenim dru6tvima

9: B P a g e

/e obja6njava slom demokratskih sustava u razmjerno vrlo razvijenim dru6tvima /e moe dati ni utemeljene podatke o kulturnim i vjerskim kontekstima koji poti u ili sprje avaju demokratizaciju /avodi samo dugoro ne i globalne prosje ne trendove8 ne moe odrediti vremensku to ku na kojoj po inje demokratizacija 2e nedostatke uzrokuje to 6to pristupi te teorije 6ute o konstelacijama aktera i stanjima za djelovanje 6to su povoljni i nepovoljni za izglede da se demokratizacija ostaviF ona ne govori ni o politi ko-institucionalnim aranmanima koji poti u i ko e demokratizaciju

A.1.

Str#kt#ralisti$ke teorije

<.:.9. /eomarksisti ki strukturalizam 3sti e KKprisile socijalnih struktura i struktura mo%iKK kojima podlijeu procesi transformacije 0trukturalisti ki istraiva i poku6avaju historijsko-kvalitativnim usporedbama izlu iti imbenike koji utje u na put neog dru6tva u diktaturu ili u demokraciju Po toj teoriji uspostava demokracije ovisi o 5 imbenika& raspodjeli mo%i unutar elitaF ekonomskoj osnovici gornjega agrarnog slojaF konstelaciji klasnih koalicijaF raspodjeli mo%i meu dru6tevnim klasamaF samostalnosti drave u odnosu prema dominantnim klasama 4oore nazna uje tri mogu%a puta dru6tevnog razvoja od predindustrijskoga u moderni svijet& 9. 5raansku revoluciju "+ngleska8 0!'8 Mrancuska$F :. (dozgo iniciranu revoluciju "/jema ka8 .apan$F ;. 'estruktivnu selja ku revoluciju "*usija8 Kina$ Pokreta ku dru6tvenu snagu demokratskog razvoja 4oore vidi u privrednom graanstvu [ bez buroazije nema demokracije *ueschemeOer i suradnici modificirali su i razvili 4oorova srazmatranja& oni smatraju da su za izglede neke drave da se demokratizira presudni oblikovanje odnosa mo%i izmeu drave i dru6tvenih klasa8 meu samim klasama8 te nadnacionalni utjecaj na te odnose /a izglede da se demokracija uspostavi i konsolidira utje u ponajprije dvije varijable& 9. Klasne strukture i klasne koalicije [ kapitalisti ki razvoj poti e demokraciju8 budu%i da uzrokuje nastank i porast radni6tva i srednjih slojeva koji su motor demokratskog razvojaF klasa zemlji6nih veleposjednika je najve%a prepreka demokratskom razvoju :. (dnos mo%i izmeu drave i civilnog dru6tva [ 6to dravne elite kontroliraju vi6e resursa i 6to mo%nije predstavljaju ideolo6ki jedinstven dravni aparat8 to su ja i samostalnost i vlastiti interesi drave8 te je i vjerojatnija izgradnja autoritarnog reimaF ako sigurnosna tijela "vojska8 policija$ postoje kao KKdrava u draviKK predstavljaju mo%ne veto aktere u odnosu prema domkracijiF ako su u civilnom dru6tvu nastale samostalne organizacije poput stranaka i udruenja8 pove%avaju se izgledi za demokratizaciju jer one predstavljaju protuteu vlasti <.:.:. 2eorem o disperziji mo%i *azvio Minac 2atu 1anhanen /astavlja izvoditi 'ahlov koncept poliarhije te razvija postavku& 6to su izvori mo%i u dru6tvu raspr6eniji8 vi6i je stupanj njegove domokratizacije /ijedna skupina ne smije biti sposobna pot initi svoje dru6tvene konkurente ili druge skupine 'emokracija nastaje kao racionalni kompromis meu elitama i skupinama u nekom dru6tvu 1anhanen je izradio KKindeks izvora mo%iKK "3P*$ - sastoji se od triju sastavnica koje mjere dipsrziju privrednih8 kognitivnih i profesionalnih resursa u nekom dru6tvu na podlozi stupnja njegove urbaniziranosti8 raspodjele resursa8 znanja i obrazovanja8 raspodjele zemlji6nog posjeda i dr ekonomskih resursa9 4inimalni 3P* je J8 a maksimalni 9JJ "0!'- 55.:8 0* /jema ka- <<.;8 .una Koreja- ::8 Kina- J.9$ /ajpovoljniju konstelaciju za demokraciju [ snano radni6tvo8 snani moderni srednji sloj8 moderna buroazija8 slabi sloj zemlji6nih veleposjednika i vrlo raspr6ena podjela mo%i /ajnepovoljnija konstelacija [ snaan sloj zemlji6nih veleposjenika8 pot injeni zemljoradnici8 slabi srednji slojevi podreeni dravi kojom dominira zemlji6na aristokracija8 te krajnje nejednaka raspodjela izvora mo%i

Qa izradu indeksa 1anhanen koristi = *okkanovih varijabli& 9. ?dio gradskog stanovni6tva u ukupnom stanovni6tvuF :. ?dio onih koji ne rade u poljoprivredi u ukupnom stanovni6tvuF ;. )roj studenata na 9JJ JJJ stF <. 0topu nepismenosti ukupnog stanovni6tvaF 5. Povr6inski udio obiteljskih selja kih imanja u cjelokupnome zemlji6nom posjeduF =. 0utpanj decentralizacije neagrarnih privrenih resursa

9; B P a g e

Kritika sturukturalisti ke teorije& potcijenili su kompleksnost interesnih poloaja velikih interesnih dru6tvenih klasaF nisu zadovoljavaju%e shvatili strate6ko djelovanje elita tijekom procesa transformacijeF malo su uzeli u obzir i religijsko-kulturnu usidrenost klasnih odnosa8 djelovanja drave i raspodjele mo%i

A.?. K#lt#ralisti$ke teorije 0ukob civilizacija [ 0amuel P. Huntington 1ane su duboko ukorijenjene religijsko-kulturne tradicije zato 6to one [ za razliku od politi kih institucija i dru6tvenih struktura [ izmi u kratkoro no usmjerenim promjenama

<.;.9. *eligijsko-kulturni tipovi civilizacije Postavka& fundamentalisti ka religijska kultura sprje ava 6irenje normi i na ina pona6anja u dru6tvu koji podupiru demokraciju Kulturalisti ka hipoteza moe se formulirati na : na ina& 9. *estriktivna verzija [ samo je zapadna kultura poticajna osnovica demokraciji8 dok je nezapadnim dru6tvima demokracija neprikladnaF :. ?mjerena verzija [ ne postoji samo jedna "zapadna$ civilizacija koja je prikladna osnovica demokracije8 nego ima nekoliko vjerskih kultura koje se odnose pozitivno prema demokraciji8 dok su ostale izrazito skepti ne Huntingtonovih D tipova civilizacije& zapadna kultura "liberalizam i protenstantizam$8 latinoameri ka "katoli anstvo$8 japanska8 slavnesko-pravoslavna8 hinduisti ka8 afri ka8 konfucijanska i islamska Prva tri tipa religijske kulture su kompatibilna s zapadnom demokracijom8 slavensko- pravoslavna8 hinduisti ka i afri ka nisu osobito poticajne za demokraciju ali nisu ni neprijateljske8 konfucijanska i islamska su nespojive s demokracijom -on'ucijanske kulture Huntington [ klasi no kinesko konfucijanstvo i njegovi ogranci u Koreji8 1ijetnamu8 0ingapuru i 2ajvanu stavljaju skupinu iznad pojedinca8 autoritet izand slobode8 tradicionalne odgovornosti iznad prava zapisanih u pravnoj dravi8 harmoniju iznad konfliktnog nadmetanja8 te nemaju tradiciju prava pojednica u odnosu prema dravi MukuOa odgovara Huntingtonu sa < komponente kunfucijanstva koje poti u demokraciju& 9. Posebno isticanje obrazovanja i izobrazbe :. *azmjerna tolerantnost konfucijanstva ;. *azmjerna egalitarnost konfucijanstva <. ? kineskom konfucijanstvu najvi6u vrijednost nije drava ve% obitelj 6slamske kulture Politi ka se legitimnost temelji na vjerskim na elima8 konkretna politika ne ovisi o demokratski promjenjivim preferencijama nego o nedvremenski vae%im dogmama koje kontroliraju islamski duhovnici 2urska [ uspostavila razmjerno demokratski politi ki sustavF ,ibanon [ konsenzusna demokracija kolabirala kad su se muslimani fundamentalizirali uz sirijsku pomo%F Pakistan [ islamisti ki pripadnici oruanih snaga opetovano su prekidali poku6aje da se demokracija etabliraF 4ali i 3donezija [ pokazuju da je mogu%e pomiriti islamsku vjeru i demokraciju Qapreke demokraciji u islamskim zemljama& prednost )ojeg prava nad demokratski konstituiranim porecima pravne drave8 nejednakost ena -to se religije manje mire sa svojom ulogom u sekulariziranim dru6tvima i 6to vi6e tee ulozi suca u odnosu prema demokratski donesenim odlukama8 to su ve%a prepreka za demokratizaciju drave i dru6tva So ijal'i ka"ital (sim religijskih kultura8 vanu ulogu imaju dru6tvene vrijednosti8 socijalne trdicije i historijska iskustva zajednice i suradnje8 na koje opet utje u religijske kulture. 1jeruje se da su same formalne politi ke institucije nestabilne i da nisu dostatno \institucionaliziraneH ako nemaju primjerenu dru6tvenu potporu civilne kulture koja je sklona demokraciji. 'ru6tvene vrijednosti i na ini pona6anja koji podupiru demokraciju moraju se nau iti8 habitualizirati i povijesno akumulirati kao \socijalni kapitalH dugoro nim angamanom u civilnom dru6tvu. -to je ve%e dru6tveno povjerenje8 vjerojatnija je dru6tvena suradnja8 suradnja8 sa svoje strane8 stvara sve ve%e povjerenje meu sudionicima. 'va su8 dakle8 mogu%a izvora dru6tvenog poverenja koja se meusobno ja aju& norme uzajamnosti i mree kooperativnog civilnog angamana. Prvo je kratkoro an proces8 u drugom se mora ra unati na dulja razdoblja. Teorija aktera /asuprot teorijama modernizacije8 kulturalistima i strukturalistima8 teorije aktera postavljaju djelatne aktere na mikrorazinu i mezorazinu. 2ime probijaju dotad stati no promatranje strukturnih pretpostavki i zapreka uspje6ne demokratizacije. /ipo6to ne pori u njihove spoznaje8 nego ih promatraju kao strukture koje ozna avaju okvire djelovanja aktera koji ele demokratizaciju i njihovih oponenata. 2eorije aktera nagla6avaju neodreenost politi kog djelovanja s obzirom na tijek i ishod promjene sustava. (ne smatraju da je odluka za ili protiv demokracije8 naposljetku8 rezultat situacijski odreenoga8 stalno novog definiranja uo enih preferencija8 strategija i

9< B P a g e

mogu%nosti djelovanja relevantnih aktera. (ni odreuju odluke8 primjenjive saveze8 procese i procesne obrasce transformacije. 'jelovanje aktera pritom se primarno shva%a kao djelovanje elita& sudjelovanje masa samo je kratkoro na8 prolazna pojava na po etku tranzicije. 'ominantni akteri jesu elite. 'ru6tveno-ekonomske strukture8 politi ke institucije8 meunarodni utjecaji i povijesna iskustva ine samo koridor za djelovanje unutar kojega demokratski i autokratski nastrojene elite slijede svoje politi ke ciljeve. ?nutar teorije aktera8 raspoznaju se dvije glavne struje& deskriptivno-empirijska struja "( 'onnell8 0chmitter i Xithehead8 'i Palma$ deduktivni pristup racionalnog izbora "PrzeWorski8 +lster8 >olomer$ !eskriptivno-empirijske teorije aktera /jihova posebnost je 6to su usmjerene prema promjenjivim konstelacijama aktera u pojedinim fazama transformacije i izmeu njih. /aime8 obi no je ve% liberalizacija autoritarnog reima proizvod vi6eslojnih promjena u vladaju%em bloku. 2ijekom nje se u dru6tvenim slojevima koji podupiru reim smanjuju percepcije opasnosti od opozicijksih skupina. Popu6tanje reima je i njegova privola da otpo ne demokratizacija ponajprije su rezultat racionalnih tro6kova ra unica starih reimskih elita. !utokratske reimske elite odlu uju se za demokratizaciju- ako nisu izravno prisiljene na to- kad misle da %e o ekivani dru6tveni i politi ki tro6kovi represije 6to bi nastali pri novome autoritarnom zatvaranju reima biti ve%i od pretpostavljenih tro6kova gibitaka vlasti zbog demokratizacije. ? nastavku procesa demokratizacije obi no dolazi do promjene aktere na strani opozicije. 4obiliziranje masa ve%inom zamjenjuju pregovori kojima dominiraju elite8 organizacije civilnog dru6tva ili ak stranke8 te institucionalizacija demokratskih postupaka. *eismke elite koje su pripravne na reformu i voe opozicije koji su voljni pregovarati odreuju po etnu fazu \paktovske tranzicijeH. Maze tranzicije jesu trenuci velike politi ke neizvjesnosti& politi ki akteri ne znaju kakvi su to no donosi mo%i8 a stalno se mijenjaju politi ka pravila8 izvori mo%i i strategije. 'emokratizacija stoga zna i pretvaranje tih politi ko-institucionalnih \neizvjesnostiH i \izvjesnotiH8 jer relevantni akteri esto8 eksplicitno ili implicitno8 sklapaju konstutivne paktove koji definiraju sadraje i granice demokratizacije. (slanjaju%i se na 'ahla8 oni obuhva%aju dvije dimenzije& utvrivanje op%ih graanskih prava i sloboda8 te pro6irenje politi ke politi ke participacije na relevantna podru ja i institucije. Procesi demokratizacije mogu dakako8 uspje6no te%i i bez paktova. 2o se dogaa8 onda kada stari vlastodr6ci neglo izgube osnovicu vlasti u svojoj autokratskoj vladavini8 kao u 5r koj 9LC<8 u !rgentini 9LD:. ili u Nehoslova koj 9LDL. Kod teorija aktora8 uspje6na je demokratizacija mogu%a samo ako se8 sukladno ra unicama tro6kova i koristi relevantnih aktera8 racionalno odlu i za demokratsku alternativu sustava. Mormulira li se bit razmatranja teorija aktera u kondiocionalnim re enicama8onda uspje6an tijek prvih faza liberalizacije i demokratizacije op%enito ovisi o sljede%im konstelacijama aktera i interesa& ako unutar autokratskog reima nastane rascjep na hardliners i softliners ako postonji steknu politi ku prevlastu ili uvjere hardliners da strategija liberalizacije ima izgleda uspjeti ako ograni eno otvaranje autoritarnog reima 6to ga je zapo ela reformska reimska frakcija dru6tvo uo i i iskoristi za oblikovanje opozicijckih potencijala ako reformske snage staroga reima i umjereni opozicionari sklope liberalizacijsku ili demokratizacijsku koaliciju8 te demokracija postane stvarna alternativa sustavu ako se reformske elite staroga reima sposobne neutralizirati vetovski potencijal reimskih snaga koje su ostale ortodoksne ako u opozicijskom spektru nastanu snage s umjerenim stavovima ako se demokratska opozicija i umjerene autoritarne reimske elite ujedine oko ustavnog i politi kog pakta8 6to osobito pogoduje institucionalizaciji demokracije *ezultati deskriptivno-empirijskih teorija aktera u postupku analize uglavnom opisuju konstelacije aktera i politi ka djelovanja nego 6to ih analiziraju u formaliziranim modelima8 u ceteris paribus8 uvjetima njihova meusobnog odnosa. ristupi racionalnog izbora Pristup racionalnog izbori odbacuje opis aktera samo prema njihovim interesima i strategijama kao nedostatan. 3z perspektive racionalnog izbora u teoriji aktera8 na liberalizaciju autokratskog sustava gleda se kao niz promjenjivih strate6kih situacija koje se mogu rije6iti u teoriji igara. 0vaka je situacija odreena konfiguracijom odreenih politi kih snaga u razli itim interesima8 koji djeluju u uvjetima koji su opet rezultati prethodnih akcija i izvanjskog pritiska. Promjene jedne situacije u drugi rezultat su djelovanje aktera8 koje se moe okon ati demokracijom kao kontignentnim rezultatom politi kih sukoba. Teorijska si'te!a /ema dvojbe da su velike paradigme sustava i aktera u tvorbi teorije u dru6tvenim znanostima znatno utjecale i na istraivanje transformacije. /o one nisu dostatne za obuhvatne analize transformacije8 pa moraju biti dopunjene dugim teorijskim konceptima koji se mogu nadovezati jedni na druge. 2eorije sustava i djelovanja ne konkuriraju vi6e paradigmatski jedne drugima ako se pomo%u teorijskih koncepata struktura8 kultura i institucija umree u sintetski pristup. Qaklju ujemo & 2eorije sustava i teorije aktera ne mogu same zadovoljavaju%e objasniti ni po etak8 ni tijek8 ni rezultat promjene sustava. 2eorije sustava i teorije aktera imaju djelomice razli ite objekte analize i prema tome8 razli ite analiti ke snage. 2eorijama sustava i teorijama aktera potrebni su odreeni povezuju%i koncepti koji se meusobno mogu nadovezati i sluiti kao teorijski most izmeu makrosociolo6kih i i mikropoliti kih pristupa.

95 B P a g e

Povezuju%i se koncepti mogu na%i u teorijskim razmatranjima kultura8 struktura i institucija. Korisno je ako politi ki znanstvenici u analizi procesa promjene sustava shvate socijalno-ekonomske8 kulturne i institucionalne oportunitetne strukture kao koridor djelovanja unutar kojega mjerodavni akteri donose odluke koje su vane ta transformaciju. (predjeljenje za perspektivu teorije aktera nipo6to ne zna i prihvatiti da akteri uvijek imaju najvaniju ulogu u svim fazama promjene sustava. (sim navedenih uvjeta8 to ovisi i o na inu promjene sustava i o respektivnim fazama promjene sustava. ( pitanju 6to ima presudan utjecaj8 varira od jednog slu aja transformacije do drugoga. 2eorije djelovanja odnosno teorije aktera vode od op%e razine ekonomskih8 strukturnih i kulturnih pretpostavki demokratske promjene sustava ne konkretnu situaciju politi kih aktera. )ez nje se ne mogu objasniti uspje6ni ili propali procesi transformacije. 4odeliranje strate6kih igara izmeu "autokratskog$ reima i "demokratske$ opozicije8 s jedne strane8 kao i metaigara unutar reimskih elita i opozicije8 s druge strane8 promatra u moe osigurati uvid u racionalni8 kognitivni proces oblikovanja strate6kih preferencija i politi kih djelovanja. 2eorije aktera tako popunjavaju analiti ku prazninu koju za sobom nuno ostavlja determinizam puristi ki primjenjenih teorija sustava8 strukturalisti kih i kulturalisti kih teorija. MAS, I ,LIT, U T-A:S<O-MA=IJI Ulo;a )asa i elita # literat#ri i tra'sfor)a iji Kad se u istraivanju transformacije posebna uloga pripisuje akterima8 jasno prevladava mi6ljenje da su elite nadmo%ni akteri8 a mase uglavnom ovisna dru6tvena kategorija koju elite mobiliziraju ili demobiliziraju ovisno o problemskom sklopu8 vrsti reima8 kontekstu mo%i i fazi transformacije. ? teorijama modernizacije =Jih godina8 koje su se vezivale za postavku 4artina 0eOmoura ,ipseta o \dru6tvenim pretpostavkama demokracijeH8 akterima8 bile to elite ili mase8 pridaje se mala vanost u stvaranju sposobnosti politi kog sustava za demokraciju. +lite su samo implicitno generatori modernizacije koju proizvodi ekonomska razina dru6tva 6to je nuna za demokraciju. \4aseH se obi no spominju samo kao novonastali srednji slojevi koji imaju stavove sklone demokraciji. Qa izglede demokatizacije ina e je odlu na razina ekonomskog razvoja. Prvi odgovor na zapostavljanje djelatnih aktera u teorijama modernizacije bio je neomarksisti ki pristup )arringtona 4oorea fiksiran na dru6tvene klase. Prema njemu8 o tome ho%e li se neka zemlja uputiti u modernu preko diktature ili preko demokracije odlu uju ponajprije ternutak industrijalizacije8 u njoj nastale dru6tvene klase8 njihovi meusobni odnosi mo%i8 kao i utjecaj na djeovanje drave. +lite i mase8 4oore ne razlikuje sustavno8 nego odreenim dru6tvenim klasama pripisuje preferiranje demokratskih ili autoritarnih oblika vladavine. 0vojim na inom gledanja 4oore izbjegava dru6tveno-ekonomska pojednostavnjenja teorije modernizacije. 4eutim8 ne moe se potpuno osloboditi klasno fiksiranog determinizma8 jer na podlozi njihova dru6tveno-ekonomskog interesnog poloaja dru6tvenim klasama pripisuje vrsta preferiranja demokracije ili diktature. 2ime potcjenjuje historijsku kontigentnost u strate6kim odlukama skupina elita8 koje su katkad suprotne shematskom svrstavanju klasnog interesa uz oblik drave. 'ankWart *ustoW8 je8 prije svih8 u jednom svojem utjecajnom lanku iz 9LCJ. istaknuo nadmo%nu ulogu stavova i pona6anja elita u uspostavi8 stabilizaciji i destabilizaciji demokracija. ? svojem etverofaznom modelu historijskih procesa demokratizacije *ustoW je pridao elitama odlu uju%u ulogu u ponajprije8 vanoj tre%oj fazi & demokartska pravila igre svjesno mogu uspostaviti samo \politi ke voeH. 3 u <. fazi transformacije8 uvjebavanju i habitualiziranju demokratskih pravila igre8 elite jo6 imaju primjerenu inicijativu koju8 u slu aju pozitivnog razvoja8 6iroki slojevi bira a slijede sa stanovitim vremenskim odmakom. .uan .. ,inz i !lfred 0tepan takoer su pridavali elitama sredi6nje zna enje u promjenama sustava. ? pionirskim studijama o \slomu demokracijaH CJ ih godina njihova je spoznajna perspektiva bila usmjerena na pona6anje elita u pogledu na razaranje demokracije. 3 kolaps meuratnih demokracija u +uropi8 i slom poslijeratnih demokracija u ,atinskoj !merici oni posebno svode na duboke razlike i o6tro polariziranje unutar politi kih elita. +lite esto8 po potrebi8 mobiliziraju8 demobiliziraju8 odnosno instrumentaliziraju masovne pokrete radi ciljeva svoje politi ke vlasti. ? utjecajnim studijama o \tranziciji u demokracijuH iz sredine DJ-ih godina 5uillermo ( 'onnell8 Philippe >. 0cmitter i ,aurence Xhitehead jo6 su ja e istaknuli sredi6nju ulogu elita. /isu ostavili sumnje u to da uspje6ne promjene sustava ovise o dispozicijama8 ra unicama i paktovima elita. /a primjeru liberalizacije autoritarnih sustava to nije su odredili 6to zna i dinamika \procesa otvaranjaH 6to su ga zapo ele elite za civilno dru6tvo i otvaraju%e mogu%nosti djelovanja 6irokih slojeva stanovni6tva. )urton8 5unther i HigleO takoer isti u ulogu elita. Pona6anje elita je prema njima8 \klju na varijablaH za obja6njenje uspjeha i neuspjeha procesa demokratizacije. /agla6uju temeljno zna enje elite settlementa i elite convergence u procesima transformacije. /jihova sredi6nja postvka glasi& mlade se demokracije mogu uspje6no konsolidirati samo ako nastane na elni kompromis elita o temeljnim demokratskim pravilima igre. Kompromis elita mora se odnositi8 u najmanju ruku8 na proceduralnu razinu politi ke interakcije. /a elni kompromisi elita obi no se sklapaju brzo8 i pod8 dominacijom malobrojnih iskusnih politi kih voa8 umnogome tajno8 to jest 6to je mogu%e samostalnije od skupina8 pokreta i masa koje ih podupiru. 4ase se pojavljuju samo kao dio konteksta djelovanja na koje elite moraju ra unati8 ali ga one znatno mogu oblikovati i instrumentalno uklju iti u svoje strategije. Ulo;a )asa i elita # fa!a)a tra'sfor)a ije Kolektivne mobilizacije obi no dostiu vrhunac u posljednjoj fazi autoritarnoga reima ili na po etku institucionaliziranja demokracije. ? toj fazi mobilizacije masa uglavnom zna ajno pro6iruju ili suzuju opcije djelovanja razli itih skupina elita. !ko su mase snano mobilizirane kao dru6tveni pokreti8 u ranom razdoblju promjene sustava privremeno mogu uvelike utjecati ak i na agendu

9= B P a g e

transformacije. 2u postavku potvruju razli iti slu ajevi poput Portugala nakon 9LC<8 )razila nakon 9LD<.-9LD5.8 Koreje nakon 9LD=8 Poljske nakon 9LDD. i '* /jema ke nakon 9LDL. 1rhunac dru6tvene mobilizacije zavr6ava na kraju faze demokratizacije8 po pravilu ustavnim etabliranjem demokratskih institucija. 2ri su nadregionalna i nadkulturna razloga slabljenja masovnih pokreta i aktivnosti civilnog dru6tva u toj fazi promjene sustava& 9. ?svajanjem novih ustavnih normi8 uspostavom demokratskih institucija i konstitutivnim demokratskim izborima popunjava se vakuum vlasti i institucija 6to je nastao na po etku transformacije. /ormiraju se8 kanaliziraju8 a time i iznova suzuju mogu%nosti djelovanja dru6tvenih pokreta8 udruenja civilnoga dru6tva i stanovi6ta uop%e. :. Konstituiraju se i konsolidiraju novi politi ki akteri "stranke8 parlamenti8 vlade$ koji raspolau pravnim8 upravnim i privrednim resursima i povlasticama. /a vrhu tih institucija kristaliziraju se nove elite-katkada su to i preobra%ene stare elite. ;. 3stodobno se kod graana pojavljuju otrenjuju%i u inci o spoznatima granicama utjecaja dru6tvene mobilizacije. <a!e tra'sfor)a ije Maze promjene sustava od autokracije u demokraciju najjasnije su izloili 5uillermo ( 'onnell i osobito Philippe >. 0cmitter. 0voj fazni model ustvari su uvelike orijentirali na procese tranzicije u .unoj +uropi i ,atinskoj !merici8 a koje su esto po injale elite staroga reima. Promjena sustava op%enito se moe definirati kao interval izmeu staroga i novog politi kog sustava. 0adrava raspad stare i izgradnju nove strukture politi ke vlasti. 4ijenjaju se temeljne strukture8 funkcije i mehanizmi integracije. Promjena je sustava8 dakle8 ponajprije povezana sa zama6nom dediferencijacijom starih institucija i potom s rediferencijacijom novih. ? procesu nove diferencijacije grade se nove politi ke strukture koje su usklaene s na elima i normama demokracije i pravne drave i koje su mnogo otvorenije prema dru6tvenoj okolini. Promjena autokracije u demokraciju razgrani ena je sa dviju strana. Prvo razgrani enje obiljeava po etak raspadanja staroga autoritarnoga odnosno totalitarnoga reima. 'rugo razgrani enje obiljeeno je novouspostavljenim demokratskim sustavom. 3zmeu autokratskog sustava i konsolidirane demokracije nalaze se tri faze prave promjene sustava& kraj autokratskog reima8 institucionalizacija demokracije8 konsolidacija demokracije. ? stvarnosti se ti dijelovi esto preklapaju. Kraj a#tokratsko; s#sta&a *azlikujemo uzroke i procesne oblike. U!ro$'i ko)"leksi Posebne kombinacije strukturnih uzroka koji izazivaju slom autokratskog sustava mijenjaju se8 kao i broj8 vrsta i vanost aktera koji sudjeluju i njihova djelovanja. 0toga je uvijek potrebna konkretna analiza povezanosti strukturnih promjena i politi kih djelovanja kako bi se objasnio slom nekog politi kog sustava. \0truktureH i \djelovanjaH jesu8 dakle8 dvije temeljne dimenzije koje u analizama sloma autokrastkih sustava8 kao i promjene8 cijeloga sustava8 uvijek moraju biti8 meusobno povezane. 0trukture definiraju \koridor djelovanjaH kroz koji razli iti akteri poku6avaju ostvariti svoje interese pomo%u vlastitih strategija djelovanja. ?spje6ne su akcije posve sposobne pro6iriti \koridor djelovanjaH i omogu%iti dodatne opcije djelovanja. \0truktureH nisu samo ograni enja djelovanja8 nego su u stanovitim okolnostima i izvori djelovanja. Kao takve8 one tvore okvir8 \oportunitetnu strukturuH djelovanja svih aktera koji sudjeluju u promjeni sustava. 0ustavno moemo razlikovati unutarnje i izvanjske imbenike sustava koji izazivaju odreene reakcije u autokratskim elitama i u opoziciji reimu8 u koje mogu uzrokovati kraj autokratskog sustava. U!ro i #'#tar s#sta&a -riza legitimnosti zbog ekonomske nee'icijentnosti !utokratski su sustavi optere%eni stalnim8 sustavom uvjetovanim nedostatkom legitimnosti. Kako bi nadoknadili nedostatak politi ke legitimnosti8 mnogim se autoritarnim odnosno totalitarnim sustavima ini kako je privredna modernizacija8 komparativno gledano8 put s malo rizika da se stanovni6tvo materijalno \obe6tetiH zbog politi kog tutorstva. /o8 ako privredna modernizacija propadne8 \diktature i razvoju bez razvojaH dospijevaju u opasnu krizu legitimnosti. 2o se dogaa osobito onda kada se po ne oblikovati masovni politi ki prosvjed8 a vladaju%e se elite podijele oko pitanja treba li tom prosvjedu pri%i s poja anom ili s opreznom politi kom liberalizacijom. 0vaka je reakcija reima povezana s nepredvidivim rizicima za sigurnost autokratske vlasti. -riza legitimnosti zbog ekonomske e'icijentnosti 2eorija modernizacije^ali i istraivanje ,atinske !merike ukazali su na posebnu podvojenost procesa modernizacije u autokratskim sustavima. Krizu i kraj autoritarne ili totalitarne vlasti ne mora uzrokovati samo propast8 nego ponajprije uspjeh dru6tveno-ekonomske modernizacije. 2eorijski plauzibilna i empirijski esto potvrivana argumentacija u teoriji modernizacije glasi ovako& ako strategija modernizacije uspije8 to jest ako privreda raste8 pove%ava se razina obrazovanja i potro6nje8 a sektorska struktura privrede pomi e se od poljoprivrednoga ka industrijskome i uslunom sektoru8 6to uzrokuje znatne promjene dru6tvene strukture.1eliki dijelovi politi ki pasivnog seoskoga stanovni6tva8 vezani za parohijalnu politi ku kulturu8 koji se tradicionalno ubrajaju meu dru6tvene oslonce autoritarnih reima8 postupno \nestaju zbog modernizacijeH. 3stodobno8 snano raste gradski industrijski proletarijat i stvaraju se novi8 obrazovani8 samosvjesni srednji slojevi. -riza legitimnosti zbog kljunih politikih dogaaja 0ukobi elita unutar reima ".una Koreja DJ ih$8 skandali8 korupcije8 povrede ljudskih prava. U!ro i i!&a' s#sta&a oraz u ratu Postoje dvije tj. tri varijante &

9C B P a g e

0lom autokratskog reima dogaa se kao posljedica njegova poraza u vojnom sukobu sa demokratskim dravama. Pobjedni ke sile esto uvode po etke redemokracije. Humanitarne intervencije koalicija drava kao napada ki ratovi protiv autokrataskih reima. "!fganistan8 3rak8 Kosovo$ ? tre%em slu aju porazi autokratskih okupacijskih reima oslobaaju put za redemokratizaciju okupirane zemlje. 6zostanak izvanjske potpore 3straivanja pokazuju da uskra%ivanje potpore elitama autokrataske vlasti moe biti vanije od izravne potpore demokratskim opozicijskim skupinama. 7inak domina Primjer& zemlje 3sto ne +urope8 raspad komunisti kih sustava Pro es'i O2li i ?nutar ; vala demokratizacije u 9L. i :J. stolje%u raspoznaje se = idealtipskih procesnih oblika smjene autokratskih sustava& dugotrajna evolucija- prvi val demokratizacije promjena sustava kojom su upravljale elite starog reima "!lbanija8 )ugarska8 *umunjska8 Nile8 )razil8 4eksiko itd--$ odozdo iznuena promjena sustava "Portugal8 '* /jema ka8 Nehoslova ka8 Milipni8 3ndonezija$ pogodbena promjena sustava "-panjolska8 4aarska8 Poljska8 .una Koreja8 ?rugvaj8 )olivija8 2ajland$ kolaps reima "5r ka8 !rgentina8 Peru8 Panama$ raspad i osnutak novih drava 'ugotrajna evolucija-demokracija se ostvaruje evolucijski u dugom razdoblju8 a ne zbog dramati ne historijske prijelomnice. Promjena sustava kojom su upravljale elite staroga reima& Promjenu sustava poti u elite staroga autokratskog reima i one uvelike kontroliraju nastavak tog procesa. Pogodbena promjena sustava& ako se izmeu reimskih elita i opozicije reimu iskristaliziralo pat stanje8 pa nijedna strana nema mo% da jednostrano definira modalitete budu%e politi ke vlasti8 a uz pretpostavku da obje strane djeluju \racionalnoH8dolazi do pregovora o novom obliku pol. vlasti. Kolaps reima& /agli slom autokratskog sustava. Nesti su izvanjski uzroci. *aspad drave i osnutak novih drava& !utokratski reimi katkada nestaju i zbog raspada autoritarnoga ili totalitarnoga imperija. /astaju nove drave8 koje u osnutku drave vide i priliku za novi demokratski po etak. 6.1. *,MOK-ATIBA=IJA (V'onnell8 0chmitter i Xhitehead [ podijelili su promjenu sustava na tri faze& li2erali!a ij#@ tra'!i ij# i ko'solida ij# . (vo je "4erkel$ jednozna no to no samo za& evolucijsku demokratizaciju tijekom 9L.-tog i po etkom :J.-og stolje%a procese transformacije kojima upravljaju elite starog reima promjenu sustava dogovorenu izmeu reima i opozicije =.:.9. 3nstitucionalizacija demokracije 4erkel [ op%enitija periodizacija promjene sustava u tri faze& smjena starog reima8 institucionalizacija i konsolidacija demokracije. def. *,MOK-ATIBA=IJA je proces u kojemu se neograni ena8 nekontrolirana i beskompromisna politi ka vlast jedne dru6tvene skupine ili osobe premje6ta u institucionalizirane postupke koji izvr6nu vlast ograni uju8 stalno kontroliraju8 ine propisno odgovornom i omogu%uju kontigentne rezultate. <a!a i'stit# io'ali!a ije de)okra ije je onaj dio promjene sustava u kojem se uspostavljaju nove demokratske institucije. Maza demokratizacije zavr6ava dono6enjem ustava. 'emokratski sustavi vlasti sustavno se razlikuju na temelju odnosa izmeu zakonodavne i izvr6ne vlasti. S%#;art C $etiri ti"a s#sta&a &lasti0 9. redsjedniki sustav vlasti [ predsjednika kao 6efa vlade izravno biraju graani. (n nominira ili imenuje lanove kabineta. /e postoji ni glasovanje o nepovjerenju parlamenta vladi8 ni mogu%nost da vlada raspusti parlament. _!rgentina8 3ndonezija8... :. redsjedniko 8 parlamentarni sustav vlasti [ ima dvoglavu izvr6nu vlast u kojoj predsjednika drave izravno bira narod8 a premijera nominira predsjednik i "neizravno$ bira parlament. Predsjednik ima prava opozvati pojedine ministre ili cijeli kabinet i protiv parlamentarne ve%ine. Predsjenik moe uloiti veto na glasovanje parlamenta o nepovjerenju vladinu kabinetu te moe raspustiti parlament. _*usija8 ?krajina8... ;. arlamentarno 8 predsjedniki sustav vlasti [ takoer ima dvoglavu izvr6nu vlast. !li predsjednik ne moe otpustiti vladu ili 6efa vlade protiv volje parlamentarne ve%ine. H*1!20K!8 *umunjska8 Poljska8... <. arlamentarni sustav vlasti [ parlament je suveren kako u izboru ili opozivu vlade8 tako i u zakonodavstvu. 'ravni poglavar nema samostalnih ovlasti da intervenira u tvorbu vlade ili da raspusti parlament. /ema ni neovisnih ovlasti da intervenira u zakonodavni proces u parlamentu. _ 4aarska8 0lova ka8 2ajland8... 9una (uropa [ parlamentarni sustavi vlasti :atinska ;merika [ predsjedni ki sustavi vlasti ,TI-I ,KSPLA:A=IJSKA P-ISTUPA za6to su uo ljive razli ite strukturne tvorevine u sustavima vlasti&

9D B P a g e

<istorijsko 8 ustavna obja"njenja [ vrsta i oblik ustava tuma e se kao rezultat konkretnih historijsko-ustavnih iskustava u nekoj zemlji8 normativnih uvjerenja ustavotvoraca i posebnosti u dru6tvenoj strukturi neke zemlje :. rocesno orijentirana obja"njenja [ utvruje se povezanost procesa promjene sustava s konkretnim oblikom nastaju%eg sustava vlasti ;. erspektiva teorije aktera - ustav i oblik sustava tuma e se kao rezultanta racionalnih strategija i djelovanja racionalnih aktera koji su ponajprije zainteresirani za vlastitu korist <. 5bja"njenje o uvozu [ ustav i sustav vlasti oblikuju se ponajprije prema obrascu \uspje6nihH uzornih demokracija (vi pristupi se ne isklju uju meusobno te ih treba primjenjivati komplementarno "npr. ,atinska !merika [ historijsko-ustavna obja6njenja treba povezati s obja6njenjem o uvozu$. 6.?. KO:SOLI*A=IJA Po etkom demokratske konsolidacije esto se nazivaju prvi slobodni izbori8 tzv. konstitutivni izbori "founding elections$. Qa 4erkela je dono6enje ustava ili demokratska revizija stargo ustava po etak demokratske konsolidacije. GeoffreD Prid%a) [ razlikuje \negativnuH i \pozitivnuH konsolidaciju& negativno& nijedan vaan politi ki ili dru6tveni akter ne trai svoje interese i ciljeve izvan demokratskih institucija8 jer u tom trenutku ne postoji nikakva privla na sustavska alternativa demokraciji pozitivno& cijeli je sustav legitiman i nema alternative u o ima elita. (brasci stavova8 vrijednosti i pona6anja graana odraavaju stabilnu vjeru u legitimnost demokracije. Merkel [ pozitivna konsolidacija [ etiri analiti ke razine& 9. ustavna konsolidacija [ odnosi se na sredi6nje ustavne politi ke institucije kao 6to su dravni poglavar8 vlada8 parlament8 sudstvo i izborni sustav "makrorazina& strukture$. ?stavna konsolidacija obi no biva najranije dovr6ena te djeluje kroz normativne8 sankcioniraju%e naputke i utje e na ostale razine time 6to strukturira i ograni ava djelovanje. :. predstavnika konsolidacija [ ti e se teritorijalnoga i funkcionalnog predstavljanja interesa8 ponajprije stranaka i interesnih udruenja "mezorazina& akteri$. Konstelacije i djelovanje aktera na drugoj razinai odlu uju8 s jedne strane8 o tome kako se konsolidiraju norme i strukture na prvoj razini te8 s druge strane8 utje e li konfiguracija prve i druge razine pozitivno ili negativno na pona6anje aktera na tre%oj razini s obzorom na demokratsku konsolidaciju. ;. konsolidacija pona"anja [ na ovoj razini djeluju \neformalniH tj. potencijalni politi ki akteri kao 6to su vojska8 zemlji6ni veleposjednici8 financijski kapital8 poduzetnici8 radikalni pokreti i skupine "mezorazina& neformalni politi ki akteri$. (vise o uspjehu prve i druge razine. <. konsolidacija graanskog dru"tva "civic culture i civic societO$ [ zavr6ava se konsolidacija demokratskoga politi kog sustava izgradnjom graanske kulture kao socijalno-kulturnog temelja demokracije. 4oe trajati desetlje%ima i biti zape a%ena smjenom nara6taja "mikrorazina& graani$. 3z konsolidirane demokratske civilne kulture proizlaze imuniziraju%i utjecaji na prvu8 drugu i tre%u razinu ako su njihova stabilnost "9. i :.$ ili integracija ";.$ ugroene izvanjskim "privrednim8 vanjskopoliti kim i drugim$ krizama. =.;.9. ?stavna konsolidacija ?stav se donosi na po etku procesa konsolidacije. .am i utvrivanje postupka u procesima odlu ivanja. ? dijelu o dravnom pravu on odreuje kako se i u kojoj instituciji stvaraju op%e i posebne norme pravnog poretka. Kako )ladi #sta&i stje$# "otre2'# o2&e!at'ostE 9. ?stavi stje u stabilnost pomo%u dravnopravno obveznih postupaka izrade i usvajanja "\'ormalna legitimnostH$ :. (sobito pomo%u svoje sposobnosti da pravi no i djelotvorno rije6e dru6tvene sukobe i probleme "\empirijska legitimnostH$ Mormalna legitimacija ustava [ primarno se izvodi iz postupka njegova postavljanja to jest izrade i usvajanja. *e)okratska le;iti)'ost "ost#"ka kojo) se do'osi #sta& [ tri razine& 9. :egitimacija odozgo [ ustav moe pretendirati da bude demokratski legitiman ako je ustavotvorna skup6tina nastala demokratski legitimno :. 6nterna legitimacija ustava [ postupak u ustavotvornoj skup6tini mora po6tovati demokratska na ela ;. :egitimacija odozdo [ nacrt ustava daje se na referendum kako bi ga ratificirao narod etiri ti"a le;iti)a ije #sta&a0 9. /arod bira skup6tinu koja stvara ustav. Podnosi ga na referendum _Netvrta republika - Mrancuska :. ?stavotvorna skup6tina biras se demokratski. 3zrauje ustav8 odlu uje i usvaja ga sama. /e podnosi ga na referendum. _1ajmarska republika ;. (dreeno dravno tijelo izrauje nacrt ustava kojega obi no usvaja parlament. (drava se referendum. _Peta republika [ Mrancuska <. (dreeno dravno tijelo izrauje nacrt ustava [ odnosno revidira stari ustav [ a usvaja ga parlamet. _4aarska i Poljska nakon 9LDL. godine Kla#s &o' 6eD)e [ isto noeuropske elite koje su eljele demokratizaciju su obi no morale rije6iti \hitnije problemeH i \nisu imale vremena za dvostruko sudjelovanje narodaH pa stoga nisu izabrale demokratski uzoran put tvorbe ustava.

9.

9L B P a g e

,)"irijska le;iti)a ija [ zna i da ustav stje e dostatnu \vjeru u legitimnostH "4aE Xeber$8 odnosno specifi nu i difuznu potporuH "'avid +aston$8 posredstvom svoga utjecaja na stvarnu politiku i dru6tvene odnose. 3zgledi za to posebno su dobri ako su u ustav snano ugraena tri na ela& 9. !ru"tvena i politika inkluzivnost [ ne smije biti ve%ih strukturnih manjina kao ni politi kih i dru6tvenih skupina koje su grubo o6te%ena u institucionalnom pristupu politi koj vlasti. :. 6nstitucionalna e'icijentnost [ politi ke institucije moraju omogu%iti neometana odlu ivanja i implementacije ;. olitika djelotvornost [ politi ke odluke moraju vidljivo pridonositi rje6avanju dru6tvenih problema ( ovim problemima raspravlja se na dvije razine& 9. na razini sustava vlasti& jesu li za konsolidaciju mladih demokracija najprikladniji parlamentarni8 predsjedni ki ili polupredsjedni ki sustavi vlasti :. na razini vrste politikog predstavni"tva i oblika odluivanja & ispunjavaju li potrebe za konsolidacijom najbolje ve%inske ili konsenzusne demokracije O*A6I- SUSTAVA VLASTIE .uan ,inz [ saeo je prednosti parlamentarnog sustava u pojmu \fleksibilnostiH koju suprostavlja \rigidnostiH prezidencijalizma. Mleksibilnost zna i da parlamentarni sustavi vi6e jam e dru6tveno-politi ku inkluzivnost i eficijentnost vlasti kao imperative konsolidacije -ABI:, KO:SOLI*A=IJ,0 9. ustavne institucije8 sustav vlasti :. institucije intermedijarnog posredovanja interesa =.;.:.Predstavni ka konsolidacija ST-A:AKI SUSTAVI C o2lik#j# se "od tri #tje aja0 9. kroz transformacijski sukob izmeu autoritarnog reima i demokratske opozicije :. kroz strukturu dru6tvenih rascjepa ;. kroz izborni sustav IB6O-:I SUSTAVI ve%inski esto diskriminiraju ve%e dru6tvene i politi ke skupine u pristupu pol.vlasti isti razmjerni oteavaju formiranje stabilnih vladinih ve%ina ST-A:AKI SUSTAVI djel#j# "oti aj'o 'a de)okratsk# ko'solida ij# ako imaju odreena svojstva s obzirom na tri kriterija& 9. 'ragmentacija [ vrlo fragmentirani strana ki sustavi _ opasni za stabilnost poretka :. polarizacija [ mala distanca izmeu stranaka na lijevom i desnom krilu _ prednost ;. volatilnost [ fluktuacija niska ili srednja _poticajno za konsolidaciju =.;.;. Konsolidacija pona6anja neformalnih politi kih aktera Veto sile se shva%aju kao mo%ni dru6tveni i dravni akteri koji nemaju ustavni mandat da politi ki djeluju. /ajvaniji \neformalni politi ki akteriH8 odnosno \politi ke veto sileH koje utje u na uspjeh ili neuspjeh procesa demokratizacije jesu& vojska8 paravojna udruenja8 predstavnici financijskoga i industrijskoga kapitala8 krupni zemljoposjednici8 radikalni sindikati ili teroristi ke grupacije. =.;.<.Konsolidacija graanskog dru6tva 5raanska kultura8 pojmljena kao temelj demokracije8 moe se podijeliti na dvije meusobno ispretpletene dimenzije& civic culture i civil societ2. =i&i #lt#re [ ovu idealnu graansku kulturu obiljeuje trostruka ravnotea& 9. meu ideolo6kim podkulturama nekog dru6tva :. izmeu parohijalnih8 integrativno-pasivnih i demokratsko-participacijskih podkultura u dru6tvu ;. izmeu parohijalnih8 integrativno-pasivnih i demokratsko-participacijskih stavova i vrijednosti u svijesti svakoga pojedinca =i&il so ietD [ ozna uje aspekt djelovanja graana u dru6tvu i prema dravi. *azvijrno civilno dru6tvo pridonosi ja anju demokracije. Netiri najvanija obrazloenja& 9. zamisao o neovisnoj sferi dru6tva i kontroli drave posebno je izvedena u liberalnoj tradiciji koja se vra%a na ,ockea. 0redi6nja je funkcija civil societO autonomija pojedinca8 osiguranje vlasni6tva i sfera dru6tva za6ti%enih od drave. Prema tom shva%anju8 civilno dru6tvo ima negativnu funkciju& osiguranje slobode i vlasni6tva od intervencije drave. 0lui tome da se ograni e pretenzija i opseg vlasti drave. :. 2eoreti ari pluralizma obrazlau da gusta i meusobno isprepletena komunikacijska mrea8 kao i preklapaju%a lanstva u dru6tvenim organizacijama pridonose slabljenju dru6tvenih sukoba. 3z perspektive teorija pluralizma civilno se dru6tvo pita o svojim funkcionalnim doprinosima odranju predstavni ke demokracije na temelju tri6ne privrede. ;. !leEis de 2oc7ueville [ sredi6nji argument& organizacije i udruenja civilnoga dru6tva jesu \6kole demokracijeH u kojima se demokratsko mi6ljenje i pona6anje uvjebava u svakodnevnoj praksi. >ivilno dru6tvo stavlja na raspolaganje demokraciji normativni8 participacijski i osobni potencijal koji slui imuniziranju demokracije od autoritarnih napada i nastojanja. <. Kriti ka teorija [ strukture civilnog dru6tva pro6iruju podru je artikulacije i agregacije interesa izgradnjom \pretpoliti keH pluralisti ke interesne mree u kojoj se i interesne skupine koje je te6ko organizirati ili su zapostavljene mogu obratiti javnosti odnosno uspostaviti javnost.

:J B P a g e

II.dio 11. Valo"i demokrati'acije u 2-.stolje2u3 'o 9L. stolje%a predodbe o demokraciji uvijek su se ostvarivale [ koliko god to bilo ograni eno [ na malim prostorima i unutar ekskluzivno odreenog kruga osoba8 kao 6to su anti ki gradovi-drave8 gradske republike u renesansnoj 3taliji ili plem%ke republike u ,itvi i Poljskoj. -Huntington navodi razdoblja koja se mogu ograni itiF raspoznaje tri velika vala demokratizacije8 pri emu je nakon prva dva vala uslijedio autoritarni protuval u kojemu su se mnoge demokracije slomile8 te su opet morale ustuknuti pred autoritarnim i totalitarnim reimima. - Val de)okrati!a ije definira kao Hskupinu prijelaza iz nedemokratskih reima u demokratske koji su se dogodili u specifi nom razdoblju i koji su broj ano znatno nadma6ili prijelaze u suprotnom smjeru u istom razdobljuI - Huntington periodizira velike valove demokratizacije i autokratizacije& 9. prvi dugi val demokratizacije& 9D:D-9L::G9L:=. :. prvi autokratski protuval& 9L::G9L:=-9L<:. ;. drugi kratki val demokratizacije& 9L<;-9L=:. <. drugi autokratski protuval& 9L5DG9L=:-9LC<. 5. tre%i val demokratizacije& 9LC<-"9LL5$ - demokratizacija autokratskih zemalja nakon 9LL5. je stagnirala8 tj. tre%i val se demokratizacije iscrpio. 1.F P-VI VAL *,MOK-ATIBA=IJ,0 :ASTA:AK *,MOK-A=IJA - duhovni i politi ki pokreta ki impulsi od !meri ke i Mrancuske revolucije. - vrhunac nakon 3.svj rata - po etak prvog vala 9D:D S` u 0!'-u prvi puta vi6e od 5Ja bijelog mu6kog stanovni6tva imalo bira ko pravo8 vlast postavljena izravnim izborima 6ro su se odravali periodi no ili je morala imati povjerenje ve%ine u parlamentu. 1.F P-VI AUTOK-ATSKI P-OTUVAL0 SLOM *,MOK-A=IJA - po eo je 4ussolinijevim 4ar6om na *im 9L::8 posljedica kojega je bila kapitulacija krizama potresane8 krhke talijanske demokracije gotovo bez reakcije - 'o sredine tridesetih godina raspale su se mnoge demokracije koje su demokratski oblik drave poprimile na kraju Prvoga svjetskog rata. - 9L;:. /acionalsocijalisti ka radni ka stranka /jema ke "/0'!P$ S` Hitler i /0'!P su osvojili vlast legalno8 u okviru vae%ega demokratskog ustava. - 9L;D8 dakle prije nego 6to su Hitler i njema ka vojska napali europske zemlje i u njima uspostavili okupacijske reime8 9= od :D demokracija iz 9L:J. godine bilo je zamijenjeno diktaturama. 5odine 9L;D. u +uropi je bilo 9= demokracija i 9= diktatura. (d 9= demokracija iz 9L;D. godine 9: je bilo smje6teno na sjeveru i zapadu +urope8 dok su se diktature nalazile u .unoj8 0rednjoj i 3sto noj +uropi. (sim Mrancuske i )elgije8 9L;L. godine sve su demokracije ve%inom bile protestantske8 dok su8 osim /jema ke8 svi autoritarni reimi ve%inom bili katoli ke ili pravoslavne vjere. Prema tome8 zemljopisno-religijska razdjelnica izmeu HdemokratskeI i HautoritarneI +urope postojala je jo6 u meuratnom vremenu. Qemlje svjerozapadne HdemokratskeI +urope u prosjeku su dru6tveno-ekonomski bile razvijenije od zemalja na jugu i istoku +urope - /jema ka i !ustrija S` :Jtih i ;Jtih su se ubrajale u privredno najrazvijenije zemlje8 dok su skandinavske zemlje u meuratnom vremenu bile nerazvijenije od njih i u njima je prevladavala poljoprivreda. - (d vjerskoga8 pa ak i od argumenta o ekonomskoj modernizaciji8 ja i je imbenik da su se u meuratnom vremenu raspale ponajprije one demokracije koje su bile nastale nedavno8 nakon 9L9D8 ili koje su stekle dravnost kao posljedicu pari6kih mirovnih sporazuma 9L9L-9L:J. S` slaba KKlegitimacijska podlogaKK mladih drava i demokracija. - (svajanje vlasti od strane autoritarnih elita u prvom protuvalu karakteriziralo je to 6to se nekonsolidirane mlade demokracije jo6 nisu bile obra unale sa sredi6njim politi kim problemima "privrednom krizom8 raspadom unutarnjeg poretka8 iredentizmom- nerije6ene toritorijalne pretenzije8 vanjskopoliti kom prijetnjom$. ? takvim kriznim stanjima suzio se prostor djelovanja demokratskih vlasti. 'ogovori o koalicijama8 savezima i politici sve su se vi6e premje6tali iz legitimnih politi kih institucija u neformalne krugove osoba. ? mnogim mladim demokracijama upravo su stavovi i vrijednosti relevantnih elita "vojske8 aristokracije8 te6ke industrije$ esto bili oblikovani u skladu s autoritarnim obrascima. TIPI:I =IKLUS K-IB, I SLOMA0 politika je zakazala u rje6avanju presudnih privrednih8 socijalnih i politi kih problema to uzrokuje smanjenje prihva%enosti novoga demokratskog sustava meu graanima gubi se speci'ina legitimnost S` pro6iruje u krizu koja ugroava opstanak jo6 nekonsolidirane demokracije8 nije se mogla izgraditi HpodlogaI di'uzne legitimnosti esto dolazi do hiperpolitizacije i porasta politi ki organiziranoga i anomijskog nasilja protudemokratska opozicija pripravna je iskoristiti krizno stanje za svoje autoritarne ciljeve parlament je ve%inom oslabljen ili ak suspendiran8 dok je istodobno oja ala izvr6na vlast bitne politi ke odluke esto premje6taju s institucija na osobe8 ve%inom na jake vojne li nosti ili karizmati ne voe

:9 B P a g e

politi ke odluke postaju neprora unljive i ovisne o kontigentnoj vrijednosnoj lojalnosti djelatnih elita u ve%ini demokracija 6to su se raspale elite ve%inom nisu bile demokratske posljedica je slom demokracije i preuzimanje vlasti od strane vojske ili "polu$fa6isti kih stranaka i njihovih voa. JUA: LI:B+ ra!li$iti o2ras i "re)a koji)a s# "ro"ale de)okra ije # )eG#rat'o) do2#0 9. Protuustavno zbacivanje demokratski izabrane vlasti od strane neke skupine 6to je pripravna upotrijebiti nasilje "ve%inom vojni asnici$8 a kojoj pristup vlasti esto olak6avaju mjere koje su predviene za izvanredna stanja unutar demokratskog sustavaF nakana da se nakon stanovite Hfaze sreivanjaI8 a uz odreene HpopravkeI opet instaliraju demokracijeF Portugal8 -panjolska8 ,atinska !merika K:J. i K;Jtih. :. 1last se preuzima kombinacijom izvanustavnih koraka8 pri emu se dijelovi politi ke klase staroga8 djelomice demokratskog8 reima kooptiraju u novi autoritarni poredak vladavine. (sim toga8 nema zapravo bitnih strukturnih promjena u dru6tvuF tipi an za kraljevske diktature u 3sto noj +uropi "u *umunjskoj8 .ugoslaviji i )ugarskoj$8 ali i za 6ovinisti ki vojni reim u .apanu od 9L;:. do 9L<5. ;. 1last se osvaja pomo%u dobro organizirane protusustavske opozicije koja je mobilizirala masovnu dru6tvenu osnovicuF nove institucije politi ke vlasti i tei se novome dru6tvenom poretkuF biv6i demokratski politi ari isklju uju se iz politi ke vlastiF *ezultat je nastanak autoritarnog sustava koji tijekom vremena nastoji svoju vladavinu osigurati totalitarnoF fa6isti ka 3talija i nacionalsocijalisti ka /jema ka. <. ?nato oslabljenome demokratskom sustavu8 autoritarne snage ne uspijevaju preuzeti vlast polulegalnim pu em ve% to moraju posti%i dugotrajnim graanskim ratomF Mrancovo osvajanje vlasti nakon graanskog rata 9L;=.-;L. - izmeu 9L:J. i 9L;D. )erg-0chlosser i 'e 4eur "9LL=$ su izdvojili sljede%e zajedni ke varijable preivljavanja meuratnih demokracija& - razmjerno visok stupanj dru6tveno-ekonomskog razvoja8 mjeren bruto dru6tvenim proizvodom po glavi stanovnika i razinom obrazovanja - komparativno snani srednji slojevi - politi ka kultura obiljeena tolerancijom8 sekularno6%u i razmjerno visokom participacijomF i obratno8 slabo su bili izraeni nasilje8 obrasci parohijalnih stavova i Hpodani ka kulturaI< - vojska se suzdrava od mije6anja u unutarnju politiku8 a ne postoje ni zna ajne paravojne skupine - izvr6na vlast u dravi po6tuje politi ka i civilna prava graana - esto su postojala parlamentarna i demokratska iskustva prije Prvoga svjetskog rata. 0ame li se zajedni ko obiljeje propalih demokracija u meuratnom vremenu8 pokazuje se da su bili gotovo izokrenuti pozadinski uvjeti koji su obiljeavali HpreivjeleI demokracije u meuratnom dobu. 2o su& komparativno niska razina dru6tveno-ekonomskog razvoja ekstremne klasne i socijalne razlike slaba tolerancija8 visoka pripravnost na uporabu nasilja8 niska politi ka participacija i pro6ireni obrasci parohijalnih stavova u politi koj kulturi mije6anje vojske u unutarnju politiku i postojanje paramilitarnih politi kih milicija zanemarivi utjecaji pragmati ne8 parlamentarne i demokratske anglosaksonske politi ke kulture fragmentirani i polarizirani strana ki krajolici visoka nestabilnost vlada. zapravo dva skupa kontekstualnih varijabli i uvjeta koji omogu%uju diktature i demokracije /jema ka je u meuratnom vremenu ispunjavala gotovo sve pretpostavke dru6tveno-ekonomske modernizacije da bi demokracija funkcionirala. /o posljedice svjetske privredne krize8 politi ka i privredna optere%enja iz 1ersajskog ugovora o kontribucijama8 stavovi dru6tvenih i politi kih elita koje su bile nelojalne ili samo polulojalne prema demokraciji8 slaba demokratska iskustva8 a sve to osnaeno izraenom podani kom kulturom8 uzrokovali su radikalizaciju politi kih snaga. Primjer /jema ke opetovano pokazuje da o pitanju vodi li put umodernost bez zaobilaznica u demokraciju ili diktaturu nikako ne odlu uju samo strukturni uvjeti. A BAJ,*:IKA O6ILJ,HJA SUSTAVA AUTOK-ATSKIH -,HIMA 1I11.+1I?..& " prva dva da se objasni uspon8 druga dva propast diktatura$ 9. 2ijekom prvoga autoritarnog protuvala beziznimno su nastale desne diktature. /ova fa6isti ka ili stara konzervativno-reakcionarna desnica traila je8 uz potporu deklasiranoga sitnog graanstva8 spas u desnim autoritarnim dravnim porecima. :. )ile su to etatisti ke diktature. )eziznimno su 6irile mo% izvr6ne vlasti na ra un8 ponajprije8 parlamenta8 koji je esto bio prokazivan kao brbljaonica. +ksplicitno su odbacivale demokraciju i federalnu podjelu dravne vlasti. /jihove su vrijednosti bile red8 disciplina i nejednakost politi kih8 graanskih i socijalno-ekonomskih prava. Nuvar tih autoritarnih vrijednosti trebala je biti jaka centralisti ka drava. ;. )ilo je diktatura koje su uglavnom bile uspostavljene kao vladavina jednog ovjeka. 2o vrijedi i onda kada se ti reimi shva%aju kao diktature vojske8 pokreta ili stranke. /a in vladanja esto je bio obiljeen institucionalnim kaosom8 to jest konkurencijom institucija8 mo%nih skupina i osoba koje su esto izigravali jedni druge prema na elu divide et impera. 2a strategija8 koja je trebala ja ati poloaj diktatora8 istodobno je bila i sustavska slabost diktatura.

:: B P a g e

<. 0ve su diktature bile nacionalisti ke. .edan od njihovih politi kih ciljeva i istaknuti obrazac legitimiranja bio je postulat o vlastitoj superiornosti u odnosu prema ostalim nacijama8 a nerijetko i pot injavanje etni kih i vjerskih manjina u vlastitoj zemlji. 3z te su se nacionalisti ke inspiracije esto razvijale agresije u vanjskoj politici8 kao 6to se posebno jasno isticalo u fa6isti koj 3taliji i nacionalsocijalisti koj /jema koj. ?darac je do6ao HizvanaI8 u obliku 'rugoga svjetskog rata 6to su ga izazvali njema ki nacionalsocijalisti8 a koji je razorio autokratske sustave8 s iznimkom Portugala i -panjolske te nekih latinskoameri kih diktatura8 i oslobodio put poku6aju obnove demokratizacije. ?.F *-UGI VAL *,MOK-ATIBA=IJ,0 POSLIJ,-AT:, *,MOK-A=IJ, U :J@I@J - vrhunac drugoga kratkog vala demokratizacije "9L<;-9L=:$ bio je neposredno nakon 'rugoga svjetskog rata. 3zravna posljedica ratnog poraza fa6isti kih i vojnih reima u 3taliji8 /jema koj8 !ustriji i .apanu bila je okupacija tih zemalja od strane pobjedni kih savezni kih sila8 te dekretiranje8 iniciranje i nadgledanje demokratizacije pod posebnim nadzorom 0!'-a. Qemlje 0jeverne i Qapadne +urope "'anska8 /orve6ka8 /izozemska8 )elgija i Mrancuska$ - Qemljama 3sto ne +urope nije bila zajam ena usporediva prigoda da se demokratiziraju S` pripale podru ju sovjetske vlasti. Hladni rat je za njih zna io kraj svih poku6aja demokratizacije. - !zija i !frika S` proces dekolonizacije S` nastale nove drave. ? !frici nisu poduzeti ozbiljnjiji poku6aji demokratizacijeF 3ndija8 3ndonezija i -ri ,ankaS` uspostavile demokratske institucije8 iako su u 3ndoneziji i -ri ,anki kasnije kolabirale. 3ndija i 3zrael uspjele trajno uspostaviti demokraciju. / #!roka 'o&o; slo)a de)okratski% s#sta&a # Lati'skoj A)eri i i djelo)i e # Afri i@ ako s# # 'joj de)okra ije #o"3e i 'astale0 b propala odnosno blokirana privredna modernizacija b blokirane socijalne promjene b nerije6eni problemi tvorbe nacije i drave "ponajprije u postkolonijalnim dravama !frike$ b mali kapital civilnog dru6tva i visoka pripravnost da su upotrijebi nasilje b geostrate6ka instrumentalizacija pitanja demokracije od strane 0!'-a u sklopu sukoba 3stoka i Qapada. - /aime8 konsolidiranje mladih demokracija ne ugroava samo zbroj socijalnih8 privrednih i politi kih problema8 nego i istodobnost elementarnih problema8 kao 6to su tvorba nacije i drave8 privredna modernizacija i mijenjanje dru6tva. - 4+*K+,& u razdoblju drugog vala demokratizacije "9L<;-9L=:$ u demokraciju je pre6lo :5 zemalja. 'o :JJJ. samo je osam od njih bilo po6teeno povrataka u autoritarnost& !ustrija8 >ipar "od 9LC<. gr ki dio$8 3talija i /jema ka8 te 3zrael8 .apan8 .amajka i Kostarika. ? svim ostalim zemljama iznova su bili uspostavljeni autoritarni reimi8 ve%inom do tre%eg vala demokratizacije. ?.1.F VA:JSKI IM6,:I=I UTJ,=AJA Philipp >.0>H4322+* S` < 0K?P! 1!/.0K3H N34)+/3K!K(.3 0?('*+c?.? /!P*+'!K8 ?0P.+H 3,3 /+?0P.+H P*3.+,!Q! 3Q !?2(K*!20K3H ? '+4(K*!20K+ 0?02!1+& 2343/5- norme koje vladaju u meunarodnoj zajednici8 izvanjske potpore i mree8 regionalni procesi u zemljama koje su susjedi transformacijskoj dravi. +1+/20- inozemne intervencije i okupacija8 vojne urote i bijeg kapitala 2*+/'0- stupanj i budu%i razvoj dru6tveno-ekonomske modernizacije8 integraciju u svjetsko tri6te i intenzitet dru6tvenih sukoba. >d>,+0- razvoj meunarodne privredne konjukture8 razvoj vanjske trgovine8 razvoj nacionalne zaposlenosti i proizvodnje. 2imingeevents S` 3'+(,(-K! 3 4!2+*3.!,/! P(2P(*! '+4(K*!23Q!>3.3 3Q1!/! 2rendsecOcles S` P*31*+'/3 *!Q1(. ? *!Q'(),.? '+4(K*!23Q!>3.+. ?.1.1.F IBVA:JSKA POTPO-A *,MOK-ATIBA=IJI 'emokratizacija triju zemalja dogodila se u povoljnom razdoblju& obzirom na vladaju%e ideologije8 dominiraju%e politi ke norme8 meunarodneodnose8 inozemne potpore i privredni razvoj u zapadnome kapitalisti kom svijetu. /ajvaniji pozitivni kontekstualni uvjeti za razvoj demokracije& diskreditiranje fa6isti kih i militaristi kih ideologija vladavine kanjavanje ratnih zlo inaca "u /jema koj i .apanu$ od strane saveznika u sklopu Hladnog rata i ideolo6ko-politi ke konkurencije sustava 0!' su8 kao hegemonijska sila8 osobito podupirale zapadne demokracije kao model suprotan komunisti koj diktaturi okupacija od strane saveznikaF Hdemokratizacijske kampanjeI "obrazovni sustav8 mediji$ 4arshallov plan uklju ivanje u meunarodne privredne kooperacije i zapadne vojne saveze nepostojanje vojske8zbog demilitarizacijske politike okupacijskih sila u prvome poratnom desetlje%u. 2i su imbenici djelovali stabiliziraju%e na sve tri mlade demokracije. *azlikovali su se samo konkretni oblik i snaga djelovanja. 2otalitarni razvoj '* /jema ke nakon 9L<D. ubrzao je potpuno odbacivanje komunisti kog sustava kao alternative u Qapadnoj /jema koj. ? .apanu su neposredan pogled na Korejski rat i susjedstvo s komunisti kom /* Kinom i 0ovjetskim 0avezom uzrokovali

:; B P a g e

potpuno dru6tveno odbacivanje autokratskoga realnog socijalizma. 0amo su u 3taliji reformirana komunisti ka ideologija i stranka stekle zamjetnu privla nost. /ajvanije jamstvo uspje6nog okretanja ka demokraciji u prvoj fazi bila je nazo nost okupacijskih sila zapadnih saveznika8 prije svih 0!'-a. 2o posebno vrijedi za Qapadnu /jema ku i .apan. 0aveznici su nadzirali i podupirali izradu demokratskog ustava. (snutkom 0avezne *epublike /jema ke i sve ve%im povla enjem !merikanaca iz izravnog mije6anja u unutarnju politiku zemlje8 vanjsku Hkontrolnu funkcijuI preuzelo je jasno vezivanje demokracije 0* /jema ke za Qapad8 6to ga je ostvario !denauer. Qapadna /jema ka ak se moe ozna iti kao uzoran primjer penetrated s2stem8 budu%i da su Hponovno naoruavanje Qapadne /jema ke8 lanstvo u zapadnom savezu8 te proces integracije Qapadne +urope usidrili Qapadnu /jema ku mnogo dublje u meunarodni poslijeratni sustav nego prije 9L<5. 4eunarodna isprepletenost i vrsto vezivanje za Qapad otpo etka su sprje avali Hnacionalisti ku politiku mo%i koja je bila toliko kobnaI u novijoj njema koj povijesti i uvelikoj su mjeri stabilizirali mladu demokraciju u Qapadnoj /jema koj. ? .apanu je izravno mije6anje 0!'-a kao okupacijske sile prvotno bilo jo6 izraenije nego u Qapadnoj /jema kojF razbijen je vojnoindustrijski kompleks8 te je u poslijeratnom .apanu postala opsolentnom opcija militaristi ke restauracije. 'vostrani sporazum o sigurnosti sa 0!'-om8 uska vezanost za zapadnu supersilu u vanjskoj politici i dalekosena ameri ka jamstva sigurnosti vrsto su vezali .apan za zapadni demokratski svijet. .apan je kao i /jema ka bio rastere%en od izdataka za naoruanje8 tako je mogao ve%a dravna sredstva ciljano upotrebljavati za obnovu privrede8 6to je ja alo legitimnost novoga demokratskog sustava s gledi6ta graana. ? 3taliji je utjecaj saveznika [ najprije +ngleza8 a potom8 prije svih8 !merikanaca [ bio mnogo manji. (ni su8 dodu6e8 najprije u junoj 3taliji "9L<;$8 a nakon 9L<5. i u cijeloj 3taliji8 osigurali da se stare fa6isti ke snage dre dalje od politi ke vlasti. /o8 nisu znatno utjecali ni na referendum o pitanju monarhije ili republike 9L<=.8 ni na izradu ustava koji je stupio na snagu 9L<D. ? 3taliji nije postojao savezni ki okupacijski reim kao u /. i .8 bilo je najmanje nunoF u 3taliji se 9L<;. s resistenza stvorila 6iroka politi ka i dru6tvena fronta otpora. 0ve su tri zemlje dobile izda6ne kredite i pomo% u kapitalu iz 0!'-a. 0redstva iz (uropean 4ecover2 rograma "+*P$8 tzv. 4arshallova plana8 zna ila su pravi po etak privrednog uda u /jema koj i 3taliji. /.- dobro obrazovana radna snaga8 spremna raditi8 postojala enormna gotovo nezasitna potranja S` uzlet proizvodnje. 0amu li se svi kontekstualni uvjeti u kojima je etablirana demokracija u Qapadnoj /jema koj8 mora se govoriti o gotovo idealnome ideolo6kom8 privrednom i politi kom prostoru koji je od kraja etrdesetih godina i tijekom najmanje dva desetlje%a stvorio krajnje povoljne vanjske pretpostavke za unutarnje konsolidiranje demokracije u 0* /jema koj. ?z neka ograni enja8 on se otvorio i za mlade demokracije u 3taliji i .apanu. ?.1.1.F P-IV-,*:I -ABVOJ I *,MOK-ATIBA=IJA - izvanredno povoljne privredne okolnosti. /i demokracijama prvoga8 kao ni onima tre%eg vala nije pogodovao8 komparativno gledano8 tako pozitivan ekonomski razvoj. - potkraj etrdesetih&dugi8 postojani val ekonomskog rasta8 okon an tek s naftnom krizom 9LC<. 5otovo tri desetlje%a historijski jedinstvenoga privrednog rasta u kapitalisti kom svijetu izvana su podupirala fazu konsolidacije triju novih demokracija. .apan8 0* /jema ka i 3talija profitirali su8 osim toga8 od tipi nih unutarnjih u inaka obnove i potranje. - ja e privredno 6irenje nego ostatku kapitalisti kog svijeta. - vodile su izvoznu strategiju rasta koja je preko poreznih zahvata drave uspje6no ciljala na prioritetno poticanja akumulacije industrijskog kapitala S` vrlo brzo uzrokovalo sve ve%u razliku izmeu prihoda od kapitala i prihoda od rada. - bio savladan i problem inflacije& u 0* /jema koj reformom valute8 a u .apanu 6tedljivim konzervativnim fiskalnim !odge :ineomameri ki bankar .osepha 4. 'odgea8 kojega je predsjednik 0!'-a 2ruman 9L<L. imenovao Hpovjerenikom za financijeI .apana i koji je ondje provodio protuinflacijsku8 fiskalno ortodoksnu financijsku i kreditnu politiku -narodne privrede .apana i /jema ke profitirale su od goleme potranje za industrijskim dobrima8 a da pritom nisu dospjele pod pritisak inflacijeF izvozna strategija8 koja je preferirala akumulaciju kapitala i umjereni rast pla%a8 srednjoro no djelovala povoljno na pove%anje blagostanja8 a time i na konsolidaciju demokracije. Primijene li se 4achiavellijevi "9LC:$ pojmovi na demokratsku konsolidaciju8 to zna i da su virt= politi ara u privrednoj politici i 'ortuna korejskim ratom izazvanog privrednog buma bili vrlo poticajni za stabilizaciju mladih demokracija. - u .apanu i 3taliji potranja za jeftinom industrijskog radnom snagom zadovoljavala se ponajprije iz poljoprivrednog sektora. - u 3taliji se pedesetih godina kvota nezaposlenosti gotovo i nije smanjivala. 2o je zasigurno rezultat dualisti noga privrednog razvoja8 koji je na 0jeveru uzrokovao brzu industrijalizaciju i modernizaciju8 dok je na .ugu zemlja ostala nedovoljno razvijena. Promatra li se privredni razvoj u cjelini8 on je bez ograni enja u vrstio konsolidaciju demokracije u 0* /jema koj i .apanuF i talijanski je miracolo economico sa stalnim pove%anjem blagostanja pribliio demokraciju tri6ne privrede graanima. ?.1F U:UTA-:JI IM6,:I=I UTJ,=AJA Pravi proces demokratizacije zbiva se i odlu uje u politi kom sustavu koji je8 istina8 usko isprepleten s privredom i dru6tvom. ?.1.1.F P-,*AUTOK-ATSKA ISKUSTVA S *,MOK-A=IJOM 0ve su se tri zemlje 9L<5. mogle osloniti samo za kratke faze iskustava s demokratskim sustavom. /isu bila izrazito kratka iskustva samo s demokratskim sustavom. 0ve su tri zemlje imale posla i s nestabilnim demokracijama koje su potresale krize8 te u kojima dru6tvene i politi ke elite nisu dostatno prihvatile upravo sredi6nje demokratske institucije i organizacije. 'ominantne politi ke elite u /jema koj8 3taliji i .apanu ostale su plemi%ke i vojne oligarhije8 krupni zemljoposjednici i reakcionarni

:< B P a g e

poduzetnici u te6koj industriji. Kako su se privredne i politi ke krize zao6travale8 oni su se povezivali u neformalne protudemokratske saveze8 te su se najprije prikriveno8 a kako je kriza napredovala i sve otvorenije8 mije6ali u poslove unutarnje politike. ? tom se stanju pokazalo da je bio slabo razvijen i civilno-kulturni temelj politi ke kulture koja je sklona demokraciji. ?korjenjivanje demokratskih vrijednosti i stavova ko ila je i funkcionalna slabost vanih institucija S` vlade bile krajnje netabilne8 strana ki sustavi bili ideolo6ki jako polarizirani8 stranke usko isprepletene s velikim koncernima8 snano fragmentirane i krajnje polarizirane. /ijedan od tih strana kih sustava nije mogao istodobno ispunjavati dvije funkcije koje stabiliziraju demokraciju& dru6tvenu uklju enost "predstavljanje dru6tvenih interesa$ i politi ku u inkovitost "tvorbu stabilnih vlada koje su sposobne djelovati$. ? sve je tri zemlje iskustvo s demokracijom bilo prekratko8 prejako obiljeno krizama i po svojim u incima preslabo da bi se demokratske institucije i postupci pozitivno upisali u kolektivnu svijest dru6tva i u upravnu strukturu drave. (sim toga8 u sve je tri zemlje ustavna struktura otvarala institucionalne putove autoritarnim politi kim snagama da Hlegalno preuzmu vlastI. 3z kratkih i kriznih iskustava demokracije naslijeeni su slabo zna enje pozitivne ostav6tine tek ste ene suverenosti naroda "op%e bira ko pravo$ i na njoj izgraenih demokratskih institucija. ?.1.1.F ISKUSTVA S AUTOK-ATSKIM -,HIMIMA !utokratski reimi u /jema koj i .apanu8 koji su vladali 9: odnosno 9; godina8 bili su vidno kra%i od 4ussolinijeve fa6isti ke diktature u 3taliji8 koja je trajala :9 godinu. - nacionalsocijalisti ki reim /jema ke rangiran je najdalje na totalitarnom kraju8 dok su autoritarna intervencija i kontrola dru6tva od strane japanskoga vojnog reima bili intenzivniji nego u 3taliji. ? 3taliji su s monarhijom savojske dinastije8 a napose s vojskom koja je ostala lojalna kralju8 te s crkvom8 ostala vana sredi6ta mo%i koja nikad nisu bila potpuno podreena fa6isti kom sustavu. Ma6izam nije mogao osigurati nespornu ideolo6ku hegemoniju ak ni u dru6tvu. ?vijek su opstajali ostaci ograni enog pluralizma u dravi i dru6tvu. 2alijanski fa6izam pokazao se razmjerno neuspje6nim i u tvorbi institucija. 'jelotvorno se nisu mogli institucionalizirati ni fa6isti ka stranka P/18 ni korporativne Hstale6ke komoreI8 ni fa6isti ki sindikati. 2alijanskom fa6izmu nije po6lo za rukom totalitarno proimanje privrede8 drave8dru6tva i svijesti8 kao ni institucionalno osiguranje vlastite vladavine. ? /jema koj je proimanje drave i dru6tva totalitarnom vla6%u bilo mnogo uspje6nije. +rnst Mraenkel8 politi ki znanstvenik koji je emigrirao u 0!'8 ve% je sredinom rata "9L<9$ nacionalsocijalisti ki sustav vlasti to no okarakterizirao kao Hdvostruku dravuI u kojoj je Hnormativna dravaI supostojala s Huredbovnom dravomI. /ormativna drava8 koja je po pravilu po6tovala zakone8 sluila je legitimaciji8 dok je Huredbovna dravaI omalovaavala zakone kako bi nacionalsocijalisti ku vlast za6titila od stvarnih ili navodnih unutarnjih politi kih protivnika. /i unutar te dvostruke strukture nisu bili jasno i hijerahijski izgraeni aparat vlasti i dravni aparat S` struktura vlasti u nacionalsocijalisti koj diktaturi bila obiljeena karakteristi nom podvojeno6%u izmeu monokratskih i polikratskih elemenata. H2eret naslijeaI inile su8 naprotiv8 mnoge inkriminirane srednje elite nacionalsocijalisti ke drave8 koje su i nakon 9L<5. opet preuzele vane funkcije u dravi8 pravosuu i privredi. .o6 je vi6e optere%ivala tradirana podani ka svijest8 koja se dugo konzervirala u politi koj kulturi 0* /jema ke. H2eret naslijeaI pogaao je sve tri drave8 dok se tradirana podani ka svijest odnosila ponajprije na .apan i 0* /jema ku. ?.1.?.F K-AJ AUTOK-ATSKOG -,HIMA /akon vojnog poraza uslijedio je kolaps reima. potom su /. i . posebno8 krenule putem demokratizacije S` izvana nadzirana "re$demokratizacija "!lfred 0tepan$. 3talija je bila meuslu aj koji se nalazi izmeu Hizvana nadzirane "re$demokratizacijeI i tranzicije putem Hunutarnje redemokratizacije8 nakon 6to je okupacijska vlast pobijeena pomo%u vanjske sileI. ? 3taliji se ne moe utvrditi precizan datum kraja fa6isti ke vladavine. Kolaps se zbivao u : etape& 9.$ iskrcavanjem saveznika na 0iciliju 9J. srpnja 9L<;. Kako je ratni poraz postao o itim8 Hfa6isti ko 1eliko vije%eI smijenilo je diktatora 4ussolinijaS` uhi%enF 3talija promijenila ratne fronte S`` kraj fa6isti ke vladavine u cijeloj 3taliji. :.$ talijanski pokret otpora " resistenza$ ujedinio se u 6irok pokret u kojemu su se protiv nacionalsocijalisti kih okupatora i ostataka talijanskog fa6izma zajedno oruano borili katolici8 laicisti8 liberali8 socijalisti i komunisti. Presudna je razlika u odnosu prema /jema koj i .apanu bilo to 6to su diktaturu okon ali sami 2alijani i 6to su od 9L<:. po eli formirati 6irok pokret otpora fa6izmu. 3 ponovna uspostava ustava8 pravne drave i demokracije u 3taliji u mnogo je ve%oj mjeri bila politi ko djelo samih 2alijana. Pristanak na demokraciju i aktivna potpora demokraciji u 3taliji bili su izraeniji nego u /jema koj i .apanu. Premda je u poslijeratnom dobu zna enje pokreta otpora predimenzionirano do nacionalnog mita8 on je potaknuo i novi demokratski po etak8 i konsolidaciju poslijeratne demokracije u 3taliji. /i /jema ka ni .apan nisu se mogli ili se nisu htjeli osloboditi svojih diktatura. Kraj autokratskih sustava vladavine bio je isklju ivo djelo saveznika. ?z blage ograde8 to vrijedi i za prve korake u demokratizaciji. 4P#t de)okrati!a ije koje;a i!&a'a 'ad!ire5 neka okupcijska sila8 kao u /jema koj i .apanu nakon 9L<58 nosi u sebi podjednako i ri!ike i "red'osti. ?mjereni rizik ini 4le;iti)a ijski &ak##)5. /aime8 ako stanovni6tvo doivi novi demokratski poredak kao oktroiranje stranih sila8 ono prvotno moe i demokratski ustav doivjeti kao ne6to strano i nametnuto. 3 afektivna Hdif#!'a "ot"oraI graana novom ustavu te6ko da nastaje ve% u samom procesu dono6enja ustava8 nego se moe stvoriti tek kasnije8 preko utilitaristi ki orijentirane Hs"e ifi$'e "ot"oreI8 i to zbog dobre materijalne bilance u inka novog sustava. Prednost je demokratizacije pod stranim nadzorom brzo8 nerizi no i dugoro no djelotvorno politi ko razvla6%ivanje preostalih vladaju%ih elita staroga autokratskog sustava pomo%u nadmo%ne vojne i politi ke sile okupacijske vlasti. ? slu aju Qapadne /jema ke i .apana prevagnule su "red'osti savezni ke okupacije.

:5 B P a g e

/jema ki i8 na sli an na in8 japanski na in postupanja s elitama starog reima ukazuje na est problem postautokratskog razvoja demokracije& kako postupati s politikim voama0 elitama0 pomagaima i suputnicima starog reima0 a da se izvr"i pravda na nain pravne drave0 s jedne strane0 te da se ne ugrozi demokratizacija i da se ojaa konsolidacija demokracije0 s druge strane> 2aj je problem 0amuel P. H#'ti';to' jezgrovito sveo na alternativu& 4"ro es#ira'je i ka('ja&a'je 'as#"rot o"roJtaj# i !a2ora&#5. Premda okupacijske sile ne bi ugrozile demokraciju kad bi kaznile zlo ince8 u Qapadnoj /jema koj osueni su apsolutni vode%i vrhovi reima "nirnber6ki procesi$8 malobrojne privredne voe8 a kasnije i neke neposredne ubojice iz koncentracijskih logora. 0 obzirom na gnjusne zlo ine8 to zbog moralnih razloga moe biti vrijedno aljenja. 4aE 8e2er je ozna io pojmovima 4etika #&jere'ja5 i 4etika od;o&or'osti5. 0amuel P. H#'ti';to' je suprotstavio argumente Ho"roJtaja i !a2ora&aI argumentima H"ro es#ira'ja i ka('ja&a'jaI. /ajvaniji argumenti koji govore # "rilo; kanjavanju jesu& 'asljed'i de)okratski re(i) i)a )oral'# o2&e!# ka!'iti !lo$i'e "roti& $o&je$'ostiK to "o'aj"rije &rijedi # od'os# "re)a (rt&a)a re(i)a ka('ja&a'je je '#('o kako 2i se od&ratilo od 2#d#3i% "o&reda lj#dski% "ra&a ka('ja&a'je tre2a "oka!ati da je de)okra ija dostat'o )o3'a da 'e "oklek'e "red "rijet'ja)a elita staro; re(i)a i da de)o'strira 'ad)o3 "ra&'e dr(a&e i de)okra ije. Proti& kanjavanja mogu govoriti slijede%i razlozi& de)okra ija se )ora te)eljiti 'a "o)ire'j# i 'e s)ije i!'o&a st&arati ja!o&e # dr#Jt&# kr%ki "ro es de)okrati!a ije tra(i ja)st&o da 'e3e 2iti od)a!de "re)a !lo$i'i)a "rijaJ'je; re(i)a kako se 'e 2i st&orili &eto "ote' ijali "roti& )lade de)okra ije kako s# $esto # "o&reda)a lj#dski% "ra&a s#djelo&ale@ # ra!li$itoj )jeri@ )'o;e sk#"i'e i "ojedi' i@ a)'estija st&ara "o&olj'ij# "ola!iJ'# os'o&# !a de)okra ij# od )o;#3e;a ar2itrar'o; ka('ja&a'ja 'ositelja staro; re(i)a ka('ja&a'je )o(e #;ro!iti ko'solida ij# de)okra ije. Sta2ili!a ija s#&re)e'e de)okra ije jest &iJe do2ro od ka('ja&a'ja "roJli% !lo$i'a. H#'ti';to' ne ostaje samo na pukom nabrajanju i suprotstavljanju argumenata8 nego ih formulira u re enicama 4ako+o'da58 koje su primjenjive na konkretna postautokratska stanja. 1. Ako tra'for)a ija "o$'e "re;o&ori)a i!)eG# elita staro; re(i)a i o"o!i ije re(i)#@ o'da se )o(e !a'e)ariti ka('ja&a'je dijelo&a a#tokratski% elita@ 2#d#3i da "oliti$ki troJko&i "rete(# 'ad )oral'i) do2iti)a. 1. Ako se s#sta& "ro)ije'i kola"so) ili 'a;li) "rekido) sa stari) re(i)o)@ te ako je o$ita o"3a )oral'a i "oliti$ka (elja !a ka('ja&a'je)@ o'da &ode3e elite tre2aj# 2iti ka('je'e od)a%@ "r&e ;odi'e. :o@ od)a% se )ora jas'o o2jas'iti da sred'ji i do'ji ra';o&i 'e3e 2iti ka('je'i. ? prekarnoj8 neposrednoj postautokratskoj fazi H#'ti';to' u dvojbenom slu aju optira za amnestiju umjesto progona i kanjavanja. (d triju drava tu je smjernicu nakon 9L<5. potpuno slijedila samo Italija. ? Ba"ad'oj :je)a$koj su vode%i ratni i reimski zlo inci kanjeni8 odnosno provedeni su dvojbeni postupci denacifikacije8 kao u zapadnim zonama. ? Ja"a'# je i6%enje pogodilo gotovo isklju ivo vojsku i samo malobrojne politi ke vrhove8 izuzimaju%i +enn?. ? sve tri drave premo%na ve%ina pomaga a biv6eg reima opet se vratila u dravnu8 sudbenu i sveu ili6nu slubu. 2o nije ugrozilo nove demokracije8 ali je tijekom prva dva desetlje%a nakon rata pretvorilo dravne i pravosudne aparate u utvrde neliberalnih i poluautoritarnih shva%anja dru6tva. ?.1.A. I'stit# io'ali!a ija de)okra ije Presudan je korak u prijelazu iz autokracije u demokraciju "re'oJe'je "oliti$ke &lasti s neke skupine osoba na 4set5 i'stit# io'ali!ira'i% "ra&ila. Kraj autokratske vladavine moe se shvatiti kao dei'stit# io'ali!a ija8 a po etak demokracije kao rei'stit# io'ali!a ija nekoga politi kog poretka. (p%enito se moe ustvrditi da institucionalizacija demokracije po inje& L1F kad s# "ra&ila a#tokratske &lada&i'e "ot"#'o ili djelo)i e s#s"e'dira'a L1F kad s# stare &ladaj#3e elite i!;#2ile &last ili je )oraj# dijeliti s 'o&i) de)okratski) elita)a . ? istraivanju tijeka institucionaliziranja demokracije posebno se mora odgovoriti na tri slijede%a pitanja& 9. Koji su akteri presudno utjecali na institucionalizaciju demokracije# :. Kojim je "ost#" i)a demokracija institucionalizirana# ;. Kakva i'stit# io'al'a konfiguracija upu%uje na novi8 demokratski sustav vlasti#

:= B P a g e

Akteri 0udjeluju%i akteri sustavno se mogu podijeliti na H&a'jskeI i H#'#tar'jeI. ? drugom valu demokratizacije &a'jski su akteri bile sa&e!'i$ke "o2jed'i$ke sile. Pod #'#tar'ji) akterima misli se na 'o&e de)okratske s'a;e koje su u tri zemlje bile uklju ene u proces institucionalizacije na razli ite na ine. /ajja iji utjecaj pobjedni ke sile8 SA*-a8 bio je u Ja"a'#. ?tjecaji sa&e!'i$ki% !a"ad'i% sila na osnutak 0* :je)a$ke na po etku su8 dodu6e8 bili presudni8 ali su tijekom institucionalizacije demokracije sve vi6e slabjeli. H3zvanaI se 'aj)a'je utjecalo na novo utemeljenje talija'ske demokracije. /asuprot /jema koj8 u Ja"a'# zemlja nije bila podijeljena na razli ite okupacijske zone8 unato po etnim eljama 0ovjetskog 0aveza8 kao 6to nije bilo ni zajedni ke uprave pobjedni kih sila. -tovi6e8 okupacijska je politika pripala samo ,upreme 4ommander of the 5llied 6o7ers LS=APF koji je8 unato svojoj formalnoj vezanosti za sve savezni ke nadzorne vlasti8 bio ovisan samo o uputama vlade 0!'-a u Xashingtonu i samo je njoj polagao ra une. .apanska vlada koju su kontrolirale SA* ostajala je u meuvremenu na dunosti i bila je odgovorna za provoenje direktiva 0>!P-a pomo%u japanske ministarstvene birokracije. ? de)okrati!a iji Ja"a'a raspoznaju se8 dakle8 tri rele&a't'a aktera& 1. a)eri$ke &oj'e &lasti L4&a'jski de)okrati!atori5F 1. ja"a'ska &ladi'a 2irokra ija@ # kojoj s# od "redsta&'ika a#toritar'o; re(i)a 2ili o$iJ3e'i sa)o &ode3i "olo(aji # &ojs i@ "oliti i i "ri&redi Li!&a'a 'ad!ira'a 4#'#tar'ja de)okrati!a ija5F ?. a)eri$ki #sta&'i "ra&'i i Li!&a'a o&laJte'i i&il'i str#$'ja iF. 3zrada novog ustava8 za 6to je bila nadlena skupina ameri kih pravnika8 bila je glavno sredstvo institucionaliziranja demokracije. Klj#$'a "odr#$ja koja su ameri ki stru njaci izradili8 a koja je japanski parlament usvojio 9L<C8 bila su& s&oGe'je #lo;e tenn8a 'a $isto si)2oli$'e f#'k ije@ 2e! ikak&i% "oliti$ki% o&lasti #kida'je &ojske i !a2ra'a #s"osta&e or#(a'i% s'a;a L$l. IF !'at'o o$#&a'je e'tralisti$ko; #reGe'ja dr(a&e "re#!i)a'je "arla)e'tar'o; s#sta&a &lasti s asi)etri$'i) d&odo)'i) s#sta&o) i ka2i'eto) koji je od;o&ora' sa)o *o'je) do)#. 0>!P je8 osim toga8 legalizirao prethodno zabranjene politi ke stranke8 te decentralizirao obrazovni sustav kako bi se odgajali demokratski i punoljetni graani. 'ecentralizirana je i policija i oja ane su lokalne uprave. Kult shinto8 koji je autoritarnom reimu sluio kao ideolo6ki instrument8 ukinut je kao slubena dravna religija. Promjena u ameri kom pona6anju moe se utvrditi ve% po etkom 9L<C8 kad su zbog pogor6anoga privrednog stanja izbili masovni prosvjedi. 0>!P je nastojao depolitizirati stanovni6tvo. (pozvana je decentralizacija policijskih i obrazovnih ustanova. Pod dojmom po etka sukoba izmeu 3stoka i Qapada u ameri koj upravi sve se vi6e probijalo gledi6te da 0!' trebaju biti primarno zainteresirane za stabilnoga i pouzdanog saveznika8 te je stoga oivljavanju ekonomije dana prednost pred demokratizacijom. Qbog premo%i imperativa sukoba izmeu 3stoka i Qapada u vanjskoj politici8 0!' su se sukcesivno povla ile iz aktivne demokratizacije zemlje nakon 6to su u .apanu usaene temeljne crte kapitalisti ke demokracije. Politika je u poslijeratnoj :je)a$koj po ela nakon 9L<5. H"od "rotektorato) ok#"a ijski% silaI. 0aveznici su decentralizirali njema ku upravu. Politi ka i upravna obnova po ela je s najnie8 komunalne razine. Pritom su zapadni saveznici u svojim okupacijskim zonama posegnuli ponajprije za demokratskim politi arima 1ajmarske *epublike8 odnosno za li nostima koje nisu bile optere%ene nacionalsocijalizmom. /jema ki "oliti$ari "r&o; 'araJtaja nedvojbeno su bili najvaniji konstruktori ustava8 ali su ih stalno nadzirali saveznici8 koji su utvrdili njegov "6iroki$ okvir. +ngleski i ameri ki saveznici odreivali su samo vrlo kratku fazu institucionalizacije demokracije u Italiji. Prvotno su8 od jeseni 9L<;. do svibnja 9L<58 postojale Hd&ije ItalijeI8 koje su bile u meusobnome ratnom stanju& 1. fa6isti ka 4epubblica /ociale 6taliano "*03$ na sjeveru 3talije pod 4ussolinijem i zahvaljuju%i milosti /jema ke i 1. Kraljevina 3talija pod nadzorom engleskih i ameri kih saveznika. ? demokratizaciji se mogu uo iti tri vana aktera& sa&e!'i i@ Velika 6rita'ija i SA*@ "ri $e)# s# SA* 2r!o "ostale odl#$#j#3a s'a;a )o'ar% Vittorio ,)a'#ele i )arJal 6ado;lio@ koji s# dod#Je o2ja&ili rat M#ssoli'ije&oj -SI@ ali s# se i sa)i diskreditirali kola2ora ijo) s faJi!)o) od 1I1?. do 1IA?. 4omitati di 9i era'ione 0a'ionale L=L:F@ koji s# "roi!aJli i! resisten'e i koji s# se sastojali od ko)#'ista@ so ijalista@ radikal'i% re"#2lika'a a@ #)jere'i% li2erala@ krJ3a'ski% de)okrata i katolika. U'ato$ !'at'i) #'#tar'ji) s&jeto'a!orski) i "oliti$ki) ra!lika)a@ 'a io'al'i oslo2odila$ki od2ori i "oliti$ke stra'ke Jto s#

:C B P a g e

kas'ije "roi!aJle i! 'ji% #&elike s# #sklaGe'o djelo&ali # stil# 'a io'al'e koali ije !a i!&a'red'o sta'je s&e do i!2ija'ja Hlad'o; rata 1IAM. 0aveznici su imali vanu ulogu samo od 9L<;. do 9L<<. /akon poraza /jema ke i sloma *03-a !merikanci su prenijeli gotovo sve ovlasti na privremenu talijansku vladu. /o8 nema sumnje da su skrajem rata odlu uju%u ulogu u demokratizaciji zemlje imali talija'ski "oliti$ari. Po tome se institucionalizacija demokracije u 3taliji razlikuje od one u .apanu i Qapadnoj /jema koj8 gdje su njezinu genezu i strukturu mnogo ja e obiljeile pobjedni ke savezni ke sile8 to jest Hvanjski akteriI. Post#" i 1rlo su se razlikovali i postupci institucionalizacije demokracije. !ko se na ustavnu konsolidaciju primijene prikazani kriteriji formalne legitimacije kao osnova za ocjenu8 prema postupku izrade i usvajanja najsolidnije je bio legitimiran talijanski ustav8 dok je ustav 0* /jema ke ispunio [ ako ga je uop%e ispunio [ samo podno6ljivi minimum demokratskih standarda. 4odus nastanka japanskog ustava mora se ozna iti HnedemokratskimI. ? slu aju dono6enja talijanskog ustava jednozna no su bili ostvareni legitimacija odozgo i unutarnji postupak legitimacije8 ali ne i legitimacija odozdo. 'ok je u 0* /jema koj legitimacija odozgo bila uvaena samo djelomice8 unutarnja proceduralna legitimacija potpuno8 a legitimacija odozdo uop%e nije bila uvaena. 'ono6enje japanskog ustava odmah je povrijedilo sva tri zahtjeva za legitimno6%u u dono6enju demokratskih ustava. (d tri postupka samo je8 dakle8 proces dono6enja ustava u Italiji potpuno udovoljio sta'dardi)a de)okratske le;iti)a ije. Paradoksalno8 upravo se talijanski ustav pokazao najslabijim i u vlastitoj zemlji sve prijepornijim ustavom. /asuprot tome8 privremeni 2emeljni zakon u 0* /jema koj8 koji je formalnodemokratski bio nezadovoljavaju%e legitimiran8 pokazao se vanim stupom konsolidacije demokracije. Nak je i ?stav .apana8 koji su u velikoj mjeri odredili stranci8 stjecao prihva%enost i suglasnost8 a time i legitimnost8 kako se pove%avalo trajanje njegova vaenja. I'stit# ije Qbog Hhistorijskog kompleksa tiraninaI iz totalitarnih i autoritarnih iskustava s fa6izmom i militarizmom8 u tri poslijeratne demokracije nije bilo izgleda da se ostvare zamisli ni o predsjedni kome niti o polupredsjedni kom sustavu. 0toga su se tvorci ustava u sve tri zemlje odlu ili za "arla)e'tar'e s#sta&e &lasti. *r(a&'i "o;la&ari [ tenn? u .apanu8 predsjednik u 0* /jema koj i predsjednik drave u 3taliji [ dobili su )ale "oliti$ke o&lasti. Vlade u trima poslijeratnim demokracijama birali su parlamenti i one su ovisile o njihovu povjerenju. 0ve tri zemlje imaju d&odo)'e parlamente8 premda s razli itom predstavni kom osnovicom i s razli itim ovlastima. /ajasimetri niji je japanski parlament. Usta&i svih triju zemalja predvidjeli su #sta&'e s#do&e kao vanu kontrolnu instanciju za6tite mladih demokracija od prekora ivanja granica zakonodavca "parlamenta$8 presezanja izvr6ne vlasti ili organskih sporova ustavnih institucija. ?.1./. Ko'solida ija de)okra ije *e)okratska ko'solida ija Sa&e!'e -e"#2like :je)a$ke (d triju zemalja samo se meu graanima 0avezne *epublike /jema ke trajno razvio #sta&'i "atrioti!a). Patriotizam u /jema koj usmjeren je na 'or)e i i'stit# ije demokratske zajednice. /ajvanije 'o&e de)okratske i'stit# ije su& ,ta ilnost "lade& do 9LC:. zakonodavno razdoblje nijedanput nije okon ano prije vremena i nije bilo nijednih prijevremenih izbora. 5utoritet "lade& istaknuti poloaj saveznog kancelara "ovlast da daje smjernice$8 koji je do 9L=;. vjerodostojno obavljao i gradio Konrad !denauer8 simbolizirao je autoritet vlade. 2o je odgovaralo izraenoj Hpodani koj kulturiI koja je jo6 postojala kod mnogih graana. 1' orni i stranaki susta"& stabilnost8 autoritet i eficijentnost vlade podupirao je izborni sustav koji je8 nakon nekoliko modifikacija 9L5;. i 9L5=8 znatno poticao tendencije koncentracije u strana kom sustavu. 'jelomice personalizirani razmjerni izborni sustav s petpostotnomprohibitivnom klauzulom omogu%avao je s)a'je'je po etno visoke fra;)e'ta ije strana kog krajolika "9L<L. je u $undestagu bilo devet stranaka$ na trostrana ki sustav "u )undestagu su 9L5C. bile etiri8 a 9L=9. tri stranke$8 a da nije ukinuta razmjernost kao odlu uju%i element izbornog sustava. (sim toga8 "ri&red'o $#do8 koje je po elo brzo8 dalo je vanu temeljnu pretpostavku da strana ki krajolik u 0* /jema koj bude umjeren. ?spostavio se umjereno pluralisti ki strana ki sustav koji je bio sposoban proizvesti stabilne i djelatno sposobne vlade "stabilnost$8 ne iskrivljuju%i volju bira a u raspodjeli mandata i ne sprje avaju%i uklju ivanje u predstavni6tvo dru6tvenih interesa i politi kih struja "i'kl#!i&'ost$.

:D B P a g e

? 0* /jema koj nije se povoljno razvijalo samo predstavljanje teritorijalnih interesa "stranke$8 nego i predstavljanje funkcionalnih interesa posredstvom udruenja. 2o se osobito odnosi na odnos izmeu kapitala i rada. @akon o suodluivanju u te"koj industriji iz 1AB10 @akon o ustrojstvu poduzeCa iz 1AB2. +e /porazum o modelu rje"avanja sukoba izmeu )jemakoga saveza sindikata i /aveza njemakih udruenja poduzetnika iz 1AB1. ine "rijelo)'e datume u gustoj juridifikaciji industrijskih odnosa8 koje je u razdoblju 6to je slijedilo i nastavljeno. ? 0* /jema koj sukob rada i kapitala ni u jednom trenutku nije bio optere%enje u konsolidaciji mlade demokracije. Po!iti&'i eko'o)ski ra!&oj@ 2r!o s)a'ji&a'je 'e!a"osle'osti i do2ra 2ila' a "ri&red'e "olitike bili su istaknuti $i)2e'i i brze konsolidacije demokracije u 0* /jema koj. /eo ekivani ekonomski prosperitet podupirao je i nove demokratske institucije u politi kom sustavu8 koje su opet davale stabilan okvir u obliku politi kog poretka za pove%anje privredne u inkovitosti. 2ako je iz motiva koji su prvotno bili orijentirani primarno utilitaristi ki izrastala Hspecifi na potporaI demokraciji tri6ne privrede. 3zgradnja demokratske politi ke kulture u 0* /jema koj trajala je dulje nego 6to u to eli povjerovati suvremeno povijesno istraivanje e3 post. Histori ar Hans-Peter S %Nar! to no ozna uje 9L55-9L5C. Kao razdoblje Hko'solida ijeI s obzirom na stabilizaciju institucija8 izgradnju samostalne vanjske politike i odreene reforme u socijalnoj politici. Prema Al)o'd# i Ver2i politi ku kulturu 0* /jema ke potkraj pedesetih godina obiljeavale su slijede%e zna ajke& graani 0* /jema ke dobro su poznavali kako djeluju politi ke institucije "ko;'iti&'i element$8 ali su ponajprije bili zainteresirani za politi ki output "e&al#ati&'i element$ klju nim institucijama parlamentarne demokracije8 kao 6to su izbori8 stranke i parlament8 graani su izraavali slabu afektivnu potporu "afektivni element$ razina aktivne politi ke komunikacije i participacije bila je niska ""arti i"a ijski element$ u znatnom dijelu graana 0* /jema ke prvo su demokratsko desetlje%e preivjeli podani ki nazor8 podlonost vlasti i klerikalno-tradicionalni vrijednosni stavovi unato dobro razvijenom lanstvu u dru6tvenim organizacijama8 graani su pokazivali nisku razinu meusobnog povjerenja i slabu sklonost ka suradnji u dru6tvenim pitanjima koja se nisu ticala zastupanja vlastitih privrednih interesa. /akon dva desetlje%a Al)o'd priznaje 0* /jema koj punu sposobnost da bude demokracija. (brazloio je da su se promijenili temeljni stavovi8 6to je ponajprije sveo na tri imbenika& 9. 'uboka osobna %istorijska isk#st&a8 poput vojnog sloma8 okupacije8 podjele i meunarodnog HponienjaI8 uzrokovali su veliku dista' # prema 'a io'also ijalisti$koj diktaturi i a#toritar'i) oblicima vladavine uop%e. :. 2ijekom prvih dvadeset godina od nastanka 0* /jema ke umje6no je #sta&ot&orst&o "federalizam8 konstruktivno glasovanje o nepovjerenju8 izborni sustav koji poti e stabilnost8 0avezni ustavni sud$ djelovalo sve "o!iti&'ije. Politi ke institucije tada su uvaavane i po6tovane i neovisno o svojemu outputu. ;. 5eneracijska smjena proizvela je H#$i'ak ko%orteI u politi koj kulturi. 4ladi graani8 koji nisu bili politi ki socijalizirani ni u >arstvu8 ni u 1ajmarskoj *epublici8 ni u 2re%em >arstvu nego u 0* /jema koj8 inili su sve ve%i dio stanovni6tva i sve su vi6e dolazili na socijalizacijske i kulturne multiplikatorske poloaje poput 6kole8 visokog 6kolstva i medija. *azvoj politi ke kulture koja je stabilizirala demokraciju tako je8 s jedne strane8 sveden na kolektivni dru6tveni proces u enja8 dok je8 s druge strane8 pripisan Hbiolo6kom u inkuI smjene generacija. !lmondovi su argumenti uvjerljivi8 te ih 'je)a$ka istra(i&a'ja politi ke kulture uvelike dijele8 ali i dopunjuju. 'opunuju ih8 meu ostalim8 i sljede%im elementima& b st#de'tski) "okreto) 9L=D. i promjenom u politici8 dru6tvu i kulturi koju je on izazvao b "ro)je'o) &rijed'osti s pomicanjem preferencija s materijalnih na postmaterijalisti ke vrijednosti b "oja&o) ;raGa'ski% i'i ijati&a i 'o&i% dr#Jt&e'i% "okreta sedamdesetih godina. 2i su imbenici utjecali na duboku promjenu stavova i kulture ve%ine stanovni6tva 0* /jema ke. !li8 dominantan uzrok izgradnje civic culture koja podupire demokraciju bila je res"ekta2il'a "o!iti&'a "oliti$ka i8 ponajprije8 "ri&red'a 2ila' a djelovanja 0* /jema ke. 0* /jema ka slovi kao primjer zemlje u kojoj je ekonomsko-politi ka u inkovitost povukla za sobom i sukcesivno legitimiranje demokratskih institucija i postupaka. Konsolidacija demokracije u 0* /jema koj nije8 dakle8 nipo6to bila zavr6ena potkraj pedesetih godina. *e)okratska ko'solida ija -e"#2like Italije /a konsolidaciju demokracije u 3taliji utjecali su drugi uzroci i konstelacije problema od onih u 0* /jema koj. 'vjema je zemljama bila zajedni ka uklju enost u europske privredne integracije i sjevernoatlantski savez "/!2($8 kao i #irtscha'ts%under odnosno miracolo economico. ?stvari8 talijanska varijanta privrednog uda imala je jedan optere%uju%i nedostatak& nije uzrokovala punu

:L B P a g e

zaposlenost kao u Qapadnoj /jema koj i .apanu. Politi ka i privrednopoliti ka bilanca demokratskih8 dravnih i ekonomskih institucija o ito se pokazala lo6ijom. ? 3taliji se nikad nije razvio ustavni i privredni patriotizam kao u 0* /jema koj. ? 3taliji je stoga uvelike bio zaprije en njema ki put od utilitaristi ki motivirane potpore8 speci'ic support8 do afektivnog prihva%anja novoga demokratskog sustava8 di''use support. 0 prosje nim ivotnim vijekom od jedanaest mjeseci8 vladini kabineti u 3taliji bili su8 uz one u Netvrtoj *epublici u Mrancuskoj8 najkratkovje niji meu zapadnim demokracijama nakon 9L<5. /o8 same su smjene vlada manje uzrokovale nedostatnu eficijentnost u odlu ivanju u talijanskoj politici. 1ladale su de 'acto stalno iste stranke. 1ladinim su kabinetima od 9L<=. do 9LL:. dominirali de)okrJ3a'i u promjenljivim koalicijskim obrascima "centar-desnica8 centarljevica$. 3sti su politi ari bili premijeri zemlje vi6e puta& !e Gasperi osam8 ;ndreotti sedam8 Dan'ani 6est8 Eoro i 4umor po pet puta8 zauzimaju%i i prije i poslije toga opet najvanije ministarske poloaje u zemlji. ? stanovitom je smislu manji problem bilo esto smjenjivanje kabineta nego izostanak smjene politi kih stranaka u vladi. Makti na suspenzija smjene vlade i opozicije uzrokovala je stagnaciju8 reformsku slabost i nedostatnu kontrolu Htrajne vladeI od strane funkcionalno HprepolovljeneI opozicije. Posljedice su bile korupcija8 dravni klijentelizam8 osobno pokroviteljstvo i strana ki motivirana kolonijalizacija dravnog aparata i podravljenog sektora privrede. -a!)jer'o izborno pravo bez prohibitivne klauzule omogu%ilo je oblikovanje polariziranoga mnogostrana kog sustava. ? parlamentu je uglavnom imalo zastupnike vi6e od deset stranaka. (d 9L<D. je protusustavski novofa6isti ki &o"imento ,ociale 1taliano LMSIF zaposjeo des'i pol strana kog sustava8 dok je na lije&o) polu mo%an poloaj imala najja a Ko)#'isti$ka "artija u Qapadnoj +uropi8 artito Fomunista 6taliano "P>3$. Premda se od 6ezdesetih godina moe govoriti o stanovitoj depolarizaciji talijanskoga strana kog sustava8 nikad se8 kao u strana kom krajoliku 0* /jema ke8 nije smanjila krajnja fragmentiranost strana kog sustava i samih stranaka. Pravi je problem bilo to 6to su neofa6isti i komunisti8 dvije relevantne stranke8 neformalnim sporazumom ostalih stranaka "takozvana conventio ad e3cludendum$ a priori bile isklju ene iz svakoga formalnog sudjelovanja u vladi gotovo pet desetlje%a. Qahvaljuju%i tom mehanizmu8 do 9LL<. bila je sprije ena smjena politi ke vlasti. 0mjenu u vladi sprje avali su8 dakle8 struktura strana kog sustava i neformalni pakt graanskih stranaka sa socijalistima. ? 3taliji su se i industrijski odnosi razvijali nepovoljnije za konsolidaciju demokracije nego u 0* /jema koj. 0lijedi li se vladaju%e mi6ljenje u istraivanju korporativizma za dobru suradnju kapitala i rada te8 eventualno8 drave uglavnom su vane tri dimenzije& re"re!e'tati&'ost i e'trali!ira'ost i'teres'i% #dr#(e'ja@ te o2&e!at'i )e%a'i!)i #sklaGi&a'ja i!)eG# i'teres'i% #dr#(e'ja i dr(a&e. ? prvom desetlje%u konsolidacije 3talija se mogla mjeriti sa 0* /jema kom samo po reprezentativnosti8 to jest po stupnju organiziranosti sindikata i udruenja poduzetnika. /o8 ni centralizacija udruenja8 ni njihova pripravnost na suradnju u 3taliji nikad nisu bili na njema koj razini. 0indikati su bili podijeljeni na konkurentska komunisti ka8 socijalisti ko-socijaldemokratska8 demokr6%anska i neofa6isti ka udruenja. 0posobnost usklaenoga strate6kog djelovanja ideolo6ki rascijepljenih sindikalnih tabora u prva je dva desetlje%a nakon rata bila izrazito slaba ? svojoj studiji pet nacija Al)o'd i Ver2a su ocijenili& H,liku talijanske politike kulture: koja proi'la'i i' naih podataka: o iljea"aju politika otu;enost: socijalna i'olacija i nepo"jerenjeI. ? politi koj kulturi 3talije nije bilo ni specifi nog zadovoljstva politi kim outputom8 ni difuzne potpore demokratskim institucijama Postojali su i povjerenje i komunikacija8 ali unutar odvojenih politi kih kultura& H2ijeleI katoli ke i H r&e'eI komunisti ke potkulture8 kao i lai kog tabora. 2vorba kulturnih tabora8 individualisti ka skepti nost prema dravi8 familijalizam i klijentelizam imali su dvostruki karakter s obzirom na konsolidaciju talijanske demokracije& s jedne se strane mogu protuma iti kao defekti u civilnoj kulturi8 a s druge su strane djelovali kao u inkovite prepreke tendencijama ka autoritarno-etatisti kom sustavu i takvim predodbama drave. ? posljedice demokratskog sustava u poslijeratnoj 3taliji nedvojbeno se ubrajaju ublaavanje potencijala dru6tvenih sukoba i centrifugalnih tendencija u dru6tvu koje je bilo podijeljeno na potkulturno u vr6%ene8 komunikacijski otuene i meusobno suprotstavljene svjetove ivota katolika8 komunista i laika. ? stanovitom smislu to je pridonijelo i naknadnoj integraciji velike komunisti ke lje&i e u demokratski sustav. (d 6ezdesetih godina komunisti su se postupno konstruktivno uklju ivali u parlamentarno zakonodavstvo. Premda se 3talija ozna uje i kao Hre"#2lika 2e! &ladeI8 talijanska je demokracija preivjela i bez jake vlade. (sim prethodno navedenih funkcionalnih ekvivalenata za vladu koja je sposobna djelovati8 postoji i dublji8 temeljni razlog za to. /i u jednome trenutku nije bilo alternative demokraciji koja bi dobila potpuru u elitama i ve%ini stanovni6tva zemlje. *e)okratska ko'solida ija Ja"a'a ?nato znatnim razlikama u ishodi6nim uvjetima8 konsolidacija poslijeratne demokracije u .apanu vrlo je sli$'a konsolidaciji demokracije u 0* :je)a$koj.

;J B P a g e

0redi6nje institucije politi kog sustava jednako su ispunjavale demokratske imperative politi ke stabilnosti i eficijentnosti8 te dru6tvene i politi ke integracije. 0 prosje nim trajanjem vlada od :J mjeseci .apan zauzima sred'j# poziciju izmeu 0* /jema ke i 3talije. Qa stabilnost i eficijentnost demokratskog sustava ipak je bilo zna ajnije to 6to je od 9L55. [ kad je osnovana Li2eral'ode)okratska stranka ",'0$ [ pa do 9LL;. ta stranka neprestance bila odgovorna za vladu. 3stina8 to je potaknulo8 sli no kao i u 3taliji8 oligarhizaciju8 oko6tavanje i korupciju u politi kom sustavu8 jer je parlamentarna opozicija "socijalisti8 komunisti$ nezadovoljavaju%e obavljala kontrolnu funkciju kao potencijalna vlada. 0 druge strane8 snano frakcionirani ,'0 nastojao je mno6tvo razli itih dru6tvenih interesa objediniti pod jednim organizacijskim krovom8 te pomo%u uravnoteenog sustava unutarnje podjele mo%i o uvati vlastitu politi ku fleksibilnost i visoku sposobnost prilagodbe zahtjevima najrazli itijih socijalnih slojeva. Neste smjene vlada i s njima povezani novi izbori za 'onji dom manje su izraavali unutarnju politi ku nestabilnost8 a vi6e su bili sredstvo rotacija na vlasti razli itih grupacija unutar ,'0-a. 3 premda nije bilo efektivne promjene politi kih pravaca u odgovornosti za vladu8 koja bi bila u skladu s anglosaksonskim obrascem demokracije8 socijalna i politi ka heterogenost vladaju%e stranke ipak je jam ila djelomi ni pluralizam u natjecanju za dunosti u vlasti8 koji je funkcionirao makar ograni eno. Predominantni status ,'0-a temeljio se ponajprije na izbornom sustavu koji mu je pogodovao8 snanoj ukorijenjenosti frakcijski vezanih nositelja mandata u stanovni6tvu8 te na uskoj povezanosti stranke s dravnom birokracijom. 'ok su8 dakle8 interesi politi kih i privrednih elita staroga autoritarnog reima bili za6ti%eni i u uvjetima novoga demokratskog sustava8 6to je uvelike apsorbiralo njihov veto potencijal protiv nove demokracije8 predstavljanje opozicijskih stranaka u oba doma parlamenta sprje avalo je puzaju%i povratak u autokraciju. (pozicija8 koja je imala veto potencijal na podru ju ustavnih promjena8 takoer je bila vrsto uklju ena u demokratski sustav. Ko)#'isti$ka partija "KP$ mora se u prva tri desetlje%a nakon rata ozna iti kao H"rot#s#sta&ska stra'kaI. ?stvari8 KP .apana nikad nije uspjela osigurati dostatan oslonac u bira kom tijelu na nacionalnoj razini da bi se uspela do relevantnoga politi kog aktera koji je protivnik demokratskog sustava. *azvoj je tekao poticajno za konsolidaciju demokracije i na razini predstavljanja funkcionalnih interesa. 3ndustrijski odnosi na razini poduze%a pokazivali su izrazito nisku razinu konfliktnog potencijala. Qbog kooperativnih radnih odnosa na razini poduze%a8 sukob rada i kapitala svakako nije optere%ivao konsolidaciju demokracije. 3stodobno je formalna i neformalna isprepletenost udruenja poduzetnika i kapitala8 planske birokracije i vlade u okviru Hkor"orati&i!)a 2e! si'dikataI bila jedna od klju nih varijabli japanskoga Hprivrednog udaI. 0li no kao u 0* /jema koj8 pozitivni ekonomski razvoj bio je izvanredno vaan za stabilnost i konsolidiranje japanske demokracije. .apansko Hprivredno udoI8 koje je u znatnoj mjeri bilo potaknuto Korejskim ratom8 s niskom nezaposleno6%u8 koja je do devedesetih godina bila bez konkurencije8 i s najvi6im stopama rasta meu dravama (+>'-a8 stvorilo je ekonomske pretpostavke za ublaavanje suprotnosti izmeu rada i kapitala8 industrije i poljoprivrede8 te je pomoglo da se integriraju oni koji su 9L<5. bili prognani iz Kine8 Koreje i s poluotoka 0ahalina. ?nato pozitivnoj bilanci djelovanja politi kog sustava8 na podru ju politi ke kulture sve do sedamdesetih godina mogli su se utvrditi znatni demokratski i participacijski nedostaci8 koji su razli ite autore potaknuli na pretjeranu interpretaciju da je .apan samo 4djelo)i e de)okrati!ira'5. /ajvaniji su sljede%i 'edosta i& izraena #s)jere'ost politi kih vezanosti i orije'ta ija na osobe8 ponajprije meu seoskim stanovni6tvomF posljedice su bile "erso'ali!a)8 "okro&iteljst&o i klije'teli!a) kao elementi politi kog sustava koji se materijalno reproduciraju politi ki Hfor)ali!a)I8 kojega obiljeuje8 meu ostalim8 i to da ve%ina bira a shva%a glasovanje na izborima manje kao mogu%nost sudjelovanja u demokratskom izboru8 a vi6e kao HobvezuI prema dravnoj vlasti "aro%ijal'e politi ke orijentacije i interesi koji se uglavnom ti u neposrednih podru ja vlastitog ivota8 a kojima je komplementaran element nezainteresiranosti za nacionalnu politiku. Politi ku kulturu .apana pedesetih i 6ezdesetih godina karakterizirali su "re&last "aro%ijal'i% orije'ta ija i "oda'i$ki% )e'taliteta8 s jedne strane8 te 'a"etost i!)eG# "asi&'e output.orijentacije "rete('o # seosko) sta'o&'iJt&# i akti&'e input. orijentacije )laGi%@ #r2a'i% i 2olje o2ra!o&a'i% sloje&a sta'o&'iJt&a. (d po etka sedamdesetih godina rastao je demokratski Hproces sazrijevanjaI. Pro6irenje stavova koji su podupirali demokraciju u svim slojevima stanovni6tva i proliferacija mno6tva organizacija civilnog dru6tva i novih dru6tvenih pokreta na podru jima za6tite okoli6a8 potro6a a ili manjina i prava ena bili su izraz civilnog dru6tva koje se emancipiralo. ?nato participacijskim nedostacima8 politi ka kultura i dru6tvene tradicije .apana nipo6to se ne mogu pau6alno ocijeniti kao prepreka konsolidaciji demokracije. -tovi6e8 visok stupanj usmjerenosti na zajednicu i tradicionalni obrasci odlu ivanja koji su usmjereni na iznalaenje konsenzusa pridonijeli su ublaavanju dru6tvenih sukoba i politi kog disidenstva8 te su time dru6tveno stabilizirali japansku demokraciju. 4onopol vlasti ,'0-a8 koji je desetlje%ima bio dravna stranka8 raspao se devedesetih godina8 ne ugroavaju%i ozbiljno stabilnost japanske demokracije.

;9 B P a g e

;: B P a g e