SRANI INFARKT

Grupa: Bolesti srca i krvoilnog sustava Ostali nazivi: Srani udar, Infarkt miokarda Posjetite virtualni centar: Bolesti srca

Poremeaj u kojem dolazi do oteenja podruja sranog miia radi njegove nedovoljne opskrbljenosti kisikom.

Uzroci, uestalost i faktori rizika Simptomi Znaci i pretrage Lijeenje Prognoza Komplikacije Pozovite svojeg lijenika Prevencija

Uzroci, uestalost i faktori rizika

Uzroci su ugruak ili spazam jedne od arterija koje snabdijevaju krvlju srani mii (koronarne arterije). To i ostala slina stanja blokiraju dotok kisika u podruje srca, to dovodi do oteenja ili odumiranja stanica u tom podruju. Ovo se najee dogaa u koronarnoj arteriji koja se suava radi promjena izazvanih aterosklerozom. Oteena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela sranog miia. Faktori rizika su: puenje, hipertenzija, hipotenzija, dijabetes melitus, hrana bogata masnoama, visoke koncentracije kolesterola u krvi (LDL), gojaznost, osobe iznad 65 godina starosti i nasljedni faktor. Ujedno, bolest vie pogaa muki dio populacije. Rizik poveavaju osobna ili obiteljska sklonost oboljenjima koronarne arterije, cerebrovaskularne bolesti, oboljenje perifernih ila, angina (osobito nestabilna angina) ili bubreno zatajenje koje zahtijeva hemodijalizu. "Okida" za MI ponekad, premda rijetko, moe biti neoekivani veliki stres. Kod starijih osoba rizini faktor moe biti naprezanje pri defekaciji. Akutni MI godinje pogaa priblino dvoje od 1000 ljudi i najei je uzrok iznenadne smrti odraslih osoba.

Simptomi
Glavni simptom MI je bol u grudima. Meutim u mnogim sluajevima ona je blaga, ak je i nema, posebice kod starijih osoba i dijabetiara. Ostali simptomi poput slabosti, kratkoe daha, munine i povraanja mogu biti dominantni. bol u grudima ispod prsne kosti bol u leima abdominalna bol bol u grudnom kou, rukama i ramenima (vidi: bol u ramenima) bol u vratu, zubima i vilici (vidi: zubobolja, bolno lice) bol u leima trajanje boli se produuje, tipino preko 20 minuta bol nalik angini koja ne prestaje mirovanjem ili uzimanjem nitroglicerina svaka dugotrajnija bol u prsima, leima ili abdomenu Bol je: kao kod "slabe probave" intenzivna, jaka, slaba, nema je ima karakter stezanja ili teine, stezanja remena oko grudnog koa kao da "slon sjedi na grudima" kratkoa daha kaalj vrtoglavica gubitak svijesti munina povraanje znojenje koje moe biti obilato (dijaforeza) suhoa usta osjeaj "bliske smrti" nemir Ostali simptomi koji se mogu povezati s oboljenjem su: grevi malaksalost

 privremeni prekid disanja oteano disanje, potreba za leanjem krvni tlak (nizak, povien, normalan) ponaanje (neobino i uznemireno)

Znaci i pretrage
Pretragom se najee ustanovljuje ubrzani puls. Krvni tlak moe biti normalan, povien ili nizak. Stetoskopom (auskultacijom) se mogu detektirati pucketanja u pluima, um srca i ostali nenormalni zvuci. EKG, jednokratni ili ponavljan tijekom 2-3 dana esto otkriva MI. MI i veliinu sranog oteenja mogue je dijagnosticirati sljedeim pretragama: koronarnom angiografijom ventrikulografijom (MUGA ili RNV) ehokardiografijom ergometrijom Nusprodukti oteenja srca i faktori koji ukazuju na MI utvruju se laboratorijskim pretragama (LDH, LDH izoenzimi, CPK, CPK izoenzimi i dr.)

Lijeenje
Akutni MI zahtijeva hitnu lijeniku intervenciju Obino je potrebno bolniko lijeenje u trajanju 1-14 dana. Potrebno je odmah zapoeti s praenjem EKG-a zbog aritmija koje tijekom prvih nekoliko sati nakon akutnog MI mogu biti fatalne. Cilj lijeenja je smanjenje sranog optereenja kako bi se sprijeile mogue i uklonile postojee komplikacije. U poetku se tjelesne aktivnosti ograniavaju, a zatim postupno poveavaju. Kod hitne intervencije lijekovi i infuzijske otopine unose se intravenskim kateterom. Ovisno o opem stanju, mogu se primijeniti invazivne dijagnostike metode. Za neposredno praenje statusa tjelesnih tekuina unosi se urinarni kateter. Obino se daje kisik, ak i ako je njegova razina u krvi normalna, to osigurava brzu opskrbu tkiva i smanjenje optereenja srca. Ogranienje ishrane nije neizbjeno, ali ako je indicirano hrana ne smije sadravati puno soli, treba biti bez kofeina i niskog

sadraja masnoa. Lijekovi. Morfij je analgetik koji se uglavnom daje za uklanjanje boli. Nitrati kao npr. nitroglicerin, daju se protiv boli i za smanjenje srane potronje kisika. Beta-blokatori(atenolol) smanjuju srano optereenje. Digitalis poboljava rad srca kao pumpe. Blokatori kanala kalcija smanjuju potronju kisika u sranom miiu. Mogu se propisati i antiaritmici i diuretici. Terapija tromboliticima (antikoagulansima) obino zapoinje u roku od 6 sati nakon prvih bolova u prsima. Poetna terapija sastoji se od intravenske infuzije antikoagulansa (streptokinaza ili aktivator tkivnog plazminogena) i odmah nakon toga intravenske infuzije heparina. Heparin se daje tijekom 48-72 sata. Dodatno se oralno daju acetilsalicilna kiselina i varfarin kako bi se sprijeilo formiranje trombova. Kirurki zahvat. U nekih je bolesnika potrebno izvriti hitan kirurki zahvat.

Prognoza
Ishod ovisi o veliini i mjestu oteenog tkiva. Oteenje elektroprovodnog sustava (impulsa koji kontroliraju srani rad) pogorava prognozu. U treini sluajeva ishod je fatalan. Ako pacijent preivi 2 sata nakon napada, vea je mogunost njegova preivljenja, no nisu iskljuene komplikacije. Ako ih nema, mogu je potpuni oporavak. MI ne mora uzrokovati invalidnost, a oboljeli se moe postupno vratiti normalnom ivotu i svakodnevnim aktivnostima, ukljuujui i spolnim.

Komplikacije
Aritmije kao npr. ventrikularna tahikardija, ventrikularna fibrilacija, srani blok, kongestivno zatajenje srca, kardiogeni ok, ekstenzija zahvaenog sranog tkiva, perikarditis, komplikacije lijeenja (npr. primjena trombolitika poveava tijekom lijeenja rizik od krvarenja).

Pozovite svojeg lijenika

Ukoliko osjeate razdiruu bol u grudima ili neke od simptoma akutnog MI, otiite deurnom lijeniku ili nazovite hitnu pomo (telefon 94).

Prevencija
Kad god ste u mogunosti kontrolirajte rizine faktore. Kontrolirajte krvni tlak i ukupni kolesterol, smanjite ili prekinite s puenjem, promijenite ishranu (poveajte unos lipoproteina visoke gustoe i smanjite unos lipoproteina niske gustoe), ako je potrebno napravite test na dijabetes, ako ste gojazni skinite suvinu teinu. Bavite se tjelovjebom kako biste poboljali kardiovaskularni status . (Prije toga konzultirajte lijenika). Nakon MI vano je biti pod stalnom lijenikom kontrolom kako bi se smanjio rizik novog MI. Mnogima se preporua rehabilitacijski program kojime se pospjeuje postupan povratak u normalan ivot. Pridravajte se programa tjelovjebe, reima ishrane i/ili propisane medikacije.