Sie sind auf Seite 1von 53

Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja

Grki jezik
Ispitni katalog za dravnu maturu
u kol. god. 2009./2010.

lipanj 2008

Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Grkoga jezika:


Inga Frbe Naprta, prof., Klasina gimnazija, Zagreb voditeljica
Koraljka Crnkovi, prof., Privatna klasina gimnazija, Zagreb
Ivana Marijanovi, prof., I. gimnazija Split, Nadbiskupijska klasina gimnazija Don Frane Buli,
Split
Zdravka Martini-Jeri, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija, Zagreb
Ninoslav Zubovi, prof., Filozofski fakultet, Zagreb

SADRAJ
1. Uvod....................................................................................................... 3
2. Podruja ispitivanja . ............................................................................. 5
3. Obrazovni ishodi..................................................................................... 5
3.1. Razumijevanje i uporaba jezika..................................................................... 5
3.2. Vokabular...................................................................................................... 6
3.3. Civilizacija i knjievnost................................................................................ 6

4. Struktura ispita...................................................................................... 8
4.1. Razumijevanje i uporaba jezika..................................................................... 8
4.2. Vokabular...................................................................................................... 9
4.3. Civilizacija i knjievnost................................................................................ 9

5. Tehniki opis ispita............................................................................... 10


5.1. Trajanje ispita............................................................................................. 10
5.2. Izgled testa i nain rjeavanja.................................................................... 10
5.3. Pribor.......................................................................................................... 10

6. Opis bodovanja..................................................................................... 11
6.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline................................................................ 11
6.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline.............................................................. 11
6.3. Vrjednovanje tree ispitne cjeline............................................................... 11

7. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem......................................... 12


7.1.
7.2.
7.3.
7.4.

Primjer
Primjer
Primjer
Primjer

zadatka
zadatka
zadatka
zadatka

viestrukoga izbora...........................................................
kratkih odgovora...............................................................
dopunjavanja.....................................................................
povezivanja.......................................................................

12
12
13
13

8. Kako se pripremiti za ispit.................................................................... 14


9. Literatura............................................................................................. 15
9.1.
9.2.
9.3.
9.4.

Preporuena literatura za pristupnike...................................................................... 15


Preporuena literatura za profesore......................................................................... 15
Korisni linkovi.......................................................................................................... 16
Odlomci iz djela autora propisanih planom i programom.......................................... 16

10. Dodatci............................................................................................... 18
10.1. Vokabular.................................................................................................. 18
10.1.1. Imena.................................................................................................................. 42

10.2. Tablice glagola.......................................................................................... 48


10.2.1. Glagoli prema zavrnom glasu osnove (verba vocalia, verba muta i
verba liquida)..................................................................................................... 48
10.2.2. Glagoli na
49
10.2.3. Glagoli s osobitom tvorbom oblika....................................................................... 50

............................................................

1. Uvod
Grki jezik je na dravnoj maturi obvezan predmet.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Grkoga jezika temeljni je dokument ispita
kojim se jasno opisuje to e se i kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga predmeta u
kol. god. 2009/2010.
Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i detaljna pojanjenja o obliku i sadraju
ispita. Njime se jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim etverogodinjim nastavnim planom i programom za
Grki jezik u klasinim gimnazijama. Razina ispita iz Grkoga jezika na dravnoj maturi u
kol. god. 2009./ 2010. je ista za sve uenike, kako za one koji su upisali program klasine
gimnazije kao poetnici, tako i za one koji su je upisali kao nastavljai.

Ispitni katalog sadri sljedea poglavlja:


Podruja ispitivanja
Obrazovni ishodi
Struktura ispita
Tehniki opis ispita
Opis bodovanja
Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem
Kako se pripremiti za ispit

U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai odgovor na pitanje to se ispituje.


U prvome su poglavlju, kao to i sam naziv ukazuje, navedena podruja ispitivanja, odnosno
kljune vjetine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom.
U drugome je pak poglavlju, kroz konkretne opise onoga to pristupnik treba znati, razumjeti
i moi uiniti, pojanjen nain na koji e se navedena znanja i vjetine provjeravati.
Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje te su u njima pojanjeni
struktura i oblik ispita, vrste zadataka, nain provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka
i ispitnih cjelina.
esto poglavlje sadri primjere svih tipova zadataka.
Slijedi poglavlje koje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. U tom poglavlju nalaze
se savjeti koji pristupnicima pomau u pripremi ispita.
Dodatci su priloeni s istom svrhom.

Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, kolske novine, Zagreb, 1994.





Dodatno, uz ispitni katalog za dravnu maturu iz Grkoga jezika bit e objavljen ogledni
primjerak testa, klju za odgovore i nain bodovanja.
Bitno je napomenuti da e se za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama izvriti
prilagodba ispita u skladu s Uputama za provoenje dravne mature za pristupnike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama koje je u 2007. godini usvojilo Vijee Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta za uvoenje dravne mature u hrvatski kolski sustav i koje su
objavljene u studenome 2007. godine (ISBN 978-953-7556-02-0, CIP 650407).
Vrjednovanje uradaka takoer e se izvriti u skladu s postupcima predvienim u
navedenome dokumentu.
Za svaki predmet Struna radna skupina za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama izradit e zajedniku brouru u kojoj e biti detaljno objanjena prava i
mogunosti prilagodbe ispitne tehnologije u odnosu na vrstu i stupanj tekoe uenika.

2. Podruja ispitivanja
Dravnom maturom iz Grkoga jezika provjeravaju se sljedea kljuna znanja i vjetine:
razumijevanje jednostavnijega izvornoga grkoga teksta
poznavanje i uporaba jezinih zakonitosti grkoga jezika
ovladanost osnovnim vokabularom
poznavanje osnova grke civilizacije i knjievnosti
Ispit iz Grkoga jezika se, sukladno tome, sastoji od tri ispitne cjeline.
Prvom cjelinom ispituje se razumijevanje i uporaba jezika, drugom cjelinom vokabular, a
treom cjelinom civilizacija i knjievnost.

3. Obrazovni ishodi
U ovom su poglavlju za svaku ispitnu cjelinu odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni
opisi onoga to pristupnik mora znati, razumijeti i moi uiniti kako bi postigao uspjeh na
ispitu.

3.1. Razumijevanje i uporaba jezika


Prvom ispitnom cjelinom (razumijevanje i uporaba jezika) provjerava se u kojoj mjeri
pristupnik zna, odnosno moe:
pravilno pisati i itati grki tekst
pravilno naglaavati grke rijei prema pravilima o naglaavanju
prepoznati glasovne promjene (prijevoj, naknadno produljivanje, asimilaciju)
primijeniti pravila o stezanju vokala
prepoznati osnovne zakonitosti prozodije i metrike
prepoznati metrike sheme heksametra, elegijskog distiha i jampskog trimetra
prepoznati sve vrste rijei
razlikovati i koristiti kategorije nominalnoga sustava

lanove

padee

rodove

deklinacije

zamjenice

brojeve

stupnjeve komparacije
razlikovati i koristiti (primijeniti) kategorije i oblike glagolskoga sustava

lice

broj

nain

vrijeme

aspekt i dijatezu
5


participe i infinitive

razlikovati tematsku i atematsku konjugaciju i sve oblike tih konjugacija (prezentsku,

futursku, aoristnu, perfektnu i pasivnu osnovu)
analizirati reenice
prepoznati i prevesti osnovne sintaktike elemente u nekoj reenici

vrste participa

vrste konjunktiva i optativa u nezavisnim reenicama

vrste nezavisno sloenih reenica

vrste zavisno sloenih reenica

reenine konstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom i genitiva apsolutnoga
prepoznati ispravan prijevod reenice iz nekoga originalnoga grkoga teksta od pisaca
propisanih programom
povezivati i razumjeti dijelove neke grke reenice
razumjeti sadraj jednostavnijega originalnoga grkoga teksta nekoga od pisaca propisanih
programom

Ksenofont

Demosten

Homer

Herodot

liriari

filozofi

tragici Eshil, Sofoklo, Euripid

3.2. Vokabular
Drugom ispitnom cjelinom (Vokabular) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna, odnosno
moe:
prevesti (navesti znaenje) rijei iz propisanoga vokabulara
prevesti (navesti znaenje) rijei koje proizlaze iz propisanoga vokabulara
prepoznati etimologiju rijei podrijetlom iz grkoga jezika i navesti njihovo znaenje
na temelju poznatoga vokabulara povezivati sinonime i antonime u grkom jeziku

3.3. Civilizacija i knjievnost


Treom ispitnom cjelinom (Civilizacija i knjievnost) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna,
odnosno moe:
navesti i opisati likove i prie iz grke mitologije
navesti i objasniti osnovne pojmove grke religije
prepoznati i opisati najvanije dogaaje grke povijesti
prepoznati i opisati drutvene i kulturne prilike iz pojedinih razdoblja grke povijesti
prepoznati i razumjeti osnovne pojmove svakodnevnoga privatnoga i drutvenoga ivota
Grka (opisati svakodnevni privatni i drutveni ivot Grka)
6

objasniti periodizaciju grke knjievnosti


prepoznati, navesti i objasniti osnovne karakteristike pojedinih knjievnih vrsta
(epika, lirika, historiografija, retorika, filozofija, drama)
navesti podatke o ivotu i djelu najistaknutijih predstavnika pojedinih knjievnih vrsta
prepoznati glavne stilske karakteristike autora propisanih programom

4. Struktura ispita
Ispit iz Grkoga jezika se sastoji od triju cjelina.
Prvom cjelinom ispituje se razumijevanje i uporaba jezika, drugom cjelinom vokabular,
a treom cjelinom civilizacija i knjievnost.
U tekstu koji slijedi detaljno je opisana struktura svake ispitne cjeline.

4.1. Razumijevanje i uporaba jezika


Ovim dijelom ispita provjerava se razina razumijevanja proitanoga teksta, dijela teksta ili
reenice te znanja i vjetine koje je pristupnik stekao u podrujima morfologije i sintakse.
Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 1.
Tablica 1. Struktura prve ispitne cjeline

ZADATAK
1.-5.
6.-9.

10.-13.
14.-17.
18.-20.

21.-22.
23.-26.
27.-30.
31.-36.
37.-41.
42.-46.
47.-51.
52.-56.

ISPITIVANA
PODVJETINA
razumijevanje sadraja
teksta
prepoznavanje sintaktikih
elemenata reenice

VRSTA
ZADATAKA
zadatci viestrukoga izbora

BROJ
ZADATAKA
5

zadatci viestrukoga izbora

odreivanje glagolskih oblika


analiza reenice
prepoznavanje
ispravnoga prijevoda
reenice
prepoznavanje metrikih
zakonitosti
povezivanje i razumijevanje
strukture grke reenice
prepoznavanje ispravnoga
prijevoda reenice
poznavanje morfologije
poznavanje morfologije
poznavanje morfologije
poznavanje morfologije
poznavanje morfologije

zadatci kratkih odgovora


zadatci kratkih odgovora
zadatci viestrukoga izbora

4
4
3

zadatci viestrukoga izbora

zadatci povezivanja

zadatci viestrukoga izbora

zadatci
zadatci
zadatci
zadatci
zadatci

6
5
5
5
5

kratkih odgovora
povezivanja
viestrukoga izbora
viestrukoga izbora
viestrukoga izbora

Napomena!
Polazni tekstovi na kojima e se ispitivati razumijevanje sadraja u zadatcima od 1. do 5. bit
e izabrani iz djela propisanih autora, ali ne iz odlomaka propisanih u ovom katalogu u dodatku Literatura. U zadatcima od 10. do 20. tekstovi (reenice) e biti izabrani iz odlomaka
propisanih u ovom katalogu u dodatku Literatura.

4.2. Vokabular
Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje vokabulara iz tekstova propisanih nastavnim
planom i programom za klasine gimnazije.
Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 2.
Tablica 2. Struktura druge ispitne cjeline

ZADATAK
57.-61.

ISPITIVANA
PODVJETINA
poznavanje vokabulara

VRSTA
ZADATAKA
zadatci povezivanja

62.-67.

poznavanje etimologije rijei

zadatci viestrukoga izbora

BROJ
ZADATAKA
5
6

4.3. Civilizacija i knjievnost


Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje civilizacijskih sadraja propisanih nastavnim
planom i programom za uenike klasinih gimnazija.
Struktura tree ispitne cjeline prikazana je u tablici 3.
Tablica 3. Struktura tree ispitne cjeline

ZADATAK
68.-72.
73.-77.
78.-83.
84.-88.

ISPITIVANA
PODVJETINA
poznavanje grke civilizacije
knjievnosti
poznavanje grke civilizacije
knjievnosti
poznavanje grke civilizacije
knjievnosti
poznavanje grke civilizacije
knjievnosti

VRSTA
ZADATAKA
i zadatci povezivanja

BROJ
ZADATAKA
5

i zadatci viestrukoga izbora

i zadatci dopunjavanja

i zadatci viestrukoga izbora

5. Tehniki opis ispita


5.1. Trajanje ispita
Ispit iz Grkoga jezika je pisani ispit ukupnoga trajanja 90 minuta.
Pristupnik sam rasporeuje zadano vrijeme i nije vremenski ogranien pri rjeavanju
pojedinih dijelova ispita. Za vrijeme trajanja ispita pristupnik ne smije naputati prostoriju.

5.2. Izgled testa i nain rjeavanja


Pristupnici dobivaju omotnice u kojima se nalaze ispitna knjiica i list za odgovore.
Od pristupnika se oekuje da paljivo proitaju upute koje e slijediti pri rjeavanju testa,
otisnute na prvoj desnoj stranici unutar ispitne knjiice.
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa za rijeavanje. itanje ovih uputa je
bitno jer je u njima naznaen i nain zabiljeavanja tonih odgovora.
Zadatke viestrukoga izbora i zadatke povezivanja pristupnici rjeavaju oznaavanjem slova
tonoga odgovora. Slova tonih odgovora oznaavaju se znakom X.
Ukoliko pristupnik oznai vie od jednoga odgovora zadatak e se bodovati s 0 (nula) bodova
bez obzira na to to meu oznaenima i toan odgovor.
Zadatke dopunjavanja pristupnici rjeavaju upisivanjem tonoga odgovora na za to
predvieno mjesto koje je naznaeno u uputi.
Prostor s naznaenim brojem bodova popunjava ocjenjiva.

5.3. Pribor
Pribor koji je doputeno rabiti tijekom pisanja spita iz Grkoga jezika su kemijske olovke
plave ili crne boje.
Pristupnici ne smiju koristiti rjenike, gramatike saetke kao ni ostala pomagala.
Nije dozvoljena uporaba tehnikih pomagala. Tijekom trajanja ispita nije dozvoljeno
naputanje prostorije u kojoj se ispit provodi.

10

6. Opis bodovanja
Uspjenost pristupnika na ispitu odreuje se tako da ostvareni bodovi u svakoj od triju
cjelina u ukupnom rezultatu sudjeluju s odreenim udjelom.
Udio ispitnih cjelina u ukupnom uspjehu na ispitu prikazan je u tablici 4.
Tablica 4. Udio ispitnih cjelina u ispitu

Razumijevanje i uporaba jezika


Vokabular
Civilizacija i knjievnost

60 %
10 %
30 %

6.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline


Bodovi: Toan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod.
Ukupni broj bodova: 56.

6.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline


Bodovi: Toan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod.
Ukupni broj bodova: 11.

6.3. Vrjednovanje tree ispitne cjeline


Bodovi: Toan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod.
Ukupni broj bodova: 21.

11

7. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem


U ovom poglavlju nalaze se primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka ponuen je opis te
vrste zadatka, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, toan odgovor te
nain bodovanja.

7.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora


Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i
koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja) te ponuenih
odgovora, od kojih je jedan toan.
Paljivo proitajte zadatke. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka znakom X
oznaite slovo tonoga odgovora.

,
.
Potcrtana zavisna reenica je
A. vremenska
B. namjerna
C. posljedina

TOAN ODGOVOR: B.
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i prevesti (...) vrste zavisno sloenih reenica
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor
0 bodova netono ili ukoliko se zaokrui vie odgovora

7.2. Primjer zadatka kratkih odgovora


U zadatku kratkih odgovora pristupnik treba odgovoriti rjeju ili jednostavnom reenicom.
Svoj odgovor treba upisati na za to predvieno mjesto. U pridruenoj uputi naznaen je
nain rjeavanja zadatka.
Potpuno opiite zadane oblike iz teksta. Upiite svoje odgovore uz redni broj
zadatka na listu za odgovore.

________________________

TOAN ODGOVOR: 3. l. sg. ind. impf. akt.


OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati i koristiti (primijeniti) kategorije i oblike glagolskoga

sustava





12

Za svaku vrstu zadatka dan je primjer, bez obzira na ispitne cjeline. Primjere i specifinosti zadataka u
pojedinim ispitnim cjelinama moe se pogledati u oglednom primjerku testa.
Primjer je preuzet iz prve ispitne cjeline (zadatci od 6. do 9).
Primjer je preuzet iz prve ispitne cjeline (zadatci od 10. do 13.)

BODOVANJE: 1 bod toan odgovor



0 bodova netono ili prazno

7.3. Primjer zadatka dopunjavanja


U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovriti zadanu reenicu upisivanjem pojma koji
nedostaje na za to predvieno mjesto. U pridruenoj uputi naznaen je nain rjeavanja
zadatka.
Paljivo proitajte tvrdnje. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upiite rije
koja nedostaje.
Jedina Eshilova sauvana tragedija s povijesnim sadrajem zove se ________________.
TOAN ODGOVOR: Perzijanci
OBRAZOVNI ISHOD: navesti podatke o ivotu i djelu najistaknutijih predstavnika

pojedinih knjievnih vrsta
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor

0 bodova netono ili prazno

7.4. Primjer zadatka povezivanja


Zadatak povezivanja i sreivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja
zadatka), osnove (pitanja), pet estica pitanja te osam estica odgovora. Dodatno,
priloen je i primjer.
Paljivo proitajte zadatak i poveite pojmove (od 57. do 61.) s njima istoznanim
pojmovima (od A do H). Na listu za odgovore uz redni broj zadatka znakom X
oznaite slova tonih odgovora.

57.
58.
59.
60.
61.
0.

B.
C.
D.
E.
F.
G.
H.
I.
A.

TOAN ODGOVOR: 57. A, 58. F, 59. B, 60. C, 61. G


OBRAZOVNI ISHOD: na temelju poznatoga vokabulara povezivati sinonime i antonime u

grkom jeziku
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor

0 bodova netono ili prazno
 Primjer je preuzet iz tree ispitne cjeline (zadatci od 78. do 83.)
 Primjer je preuzet iz druge ispitne cjeline (zadatci od 57. do 61.)
 U ispitu iz Grkoga jezika za svaku vrstu zadataka priloen je primjer. U ovome zadatku to su 0. i I.
13

8. Kako se pripremiti za ispit


Ispitom na dravnoj maturi provjerava se kako su i koliko pristupnici sposobni koristiti se
znanjima i vjetinama iz grkog jezika, koje su stjecali i razvijali tijekom klasinoga
gimnazijskoga obrazovanja.
Ispit iz Grkoga jezika temelji se na vaeem nastavnom programu za klasine gimnazije.
Redovito uenje vano je za bolje razumijevanje gradiva i pridonosi da pamenje bude trajno
i svrsishodno. Preduvjet za uspjeno polaganje ispita je temeljna jezina pismenost i osnove
itanja s razumijevanjem.
U pripremama za dravnu maturu valja:
ponoviti morfologiju (oblike deklinacije, komparacije i konjugacije, ponoviti vremena
pravilnih i nepravilnih glagola)
ponoviti sintaksu (analiza reenice, sintaksa padea osobito posvojni genitiv,
dijelni genitiv, genitiv usporeivanja, genitiv apsolutni, sintaksa reenice)
ponoviti vokabular propisan ovim ispitnim katalogom
ponoviti tekstove autora koji su propisani programom
Ksenofont, Herodot, Homer, Demosten, Platon, Eshil, Sofoklo, Euripid
(odlomci iz djela autora propisanih planom i programom nalaze se u poglavlju Literatura)
ponoviti civilizacijsko-povijesne sadraje (mitologija i religija, povijest, svakodnevica)
ponoviti knjievno-povijesne sadraje autora, knjievnih vrsta i razdoblja u grkoj
knjievnosti, periodizaciju knjievnosti, pregled i razvoj knjievnih vrsta (epika, lirika,
historiografija, retorika, razvoj drame i kazalita, filozofija), ivot i djelo autora

14

9. Literatura
9.1. PREPORUENA LITERATURA ZA PRISTUPNIKE
Dukat, Manthano, Alfa, Zagreb, 1998.
Dukat, Gramatika grkog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1983.
Majnari, Gorski, Grko-hrvatski rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1976.
Martini-Jeri, Matkovi, Prometej, kolska knjiga, Zagreb, 2003.
Musi, Majnari, Gramatika grkog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1980.
Sabado, Sironi, Zmajlovi, Grka vjebenica, kolska knjiga, Zagreb, 2003.
Sabado, Sironi, Zmajlovi, Chrestomathia Graeca, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
Sabado, Sironi, Zmajlovi, Anthologia Graeca, kolska knjiga, Zagreb, 1971.
Schwab, Najljepe prie klasine starine, Mladost, Zagreb, 1963.
Zamarovsky, Junaci antikih mitova, ArtResor, Zagreb, 1985.

9.2. PREPORUENA LITERATURA ZA PROFESORE


Der kleine Pauly, Lexicon der Antike in 5 Bden, Mnchen, 1979.
Der neue Pauly, Stuttgart-Weimar, 1996.
Dukat, Ogledi o grkoj tragediji, Izdavaki centar Rijeka, Biblioteka Dometi, 1981.
Dukat, Homersko pitanje, Globus, Zagreb, 1987.
Eshil-Sofoklo-Euripid, Sabrane grke tragedije, Vrhunci civilizacije, Beograd, 1988.
Herodot, Povijest, Matica Hrvatska, Zagreb, 2000.
Juric, Grka od mitova do antikih spomenika, Andromeda, Rijeka, 2001.
Lesky, Povijest grke knjievnosti, Gloden marketing, Zagreb, 2001.
Musi, Nacrt grkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.
Olalla, Mitoloki atlas Grke, Golden marketing, Zagreb, 2007.
Povijest svjetske knjievnosti, II. dio, Mladost, Zagreb, 1977.
Schein, Smrtni junak, Globus, Zagreb, 1989.
The Oxford Concise Companion to Classical Literature, Oxford, 1993.
The Oxford Companion to Classical Civilization, Oxford, 1998.
The Oxford Classical Dictionary, Oxford, 1996.
The Penguin Dictionary of Classical Mythology, London, 1990.
The Penguin, Historical Atlas of Ancient Greece, London, 1996.
Sironi, Rasprave o helenskoj knjievnosti, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997.
kiljan, Leksikon antikih autora, Latina&Graeca, Zagreb, 1996.
kiljan, Leksikon antikih termina, Latina&Graeca, Zagreb, 2003.
Zaninovi, Od Helena do Hrvata, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
Zamarovsky, Otkrie Troje, Globus, Zagreb, 1965.
Zamarovsky, Grko udo, kolska knjiga, Zagreb, 1978.

15

9.3. KORISNI LINKOVI


http://www.teacheroz.com/greeks.html
http://www.wsu.edu:8080/~dee/GREECE/GREECE.HTM
http://www.crystalinks.com/greece.html
http://www.nalanda.nitc.ac.in/resources/english/etext-project/history/athens/index.htm
http://www.sikyon.com/index.html
http://www.factmonster.com/spot/ancientgreece-litmyth.html
http://www.theatredatabase.com/ancient/
http://www.bulfinch.org/fables/welcome.html
http://www.museum.upenn.edu/Greek_World/Index.html
http://www.perseus.tufts.edu/Olympics/index.html
http://www.historyforkids.org/learn/greeks/literature/greeklit.htm
http://ancienthistory.about.com/od/greekliterature/
http://www.infoplease.com/spot/ancientgreece-litmyth.html

9.4. ODLOMCI IZ DJELA AUTORA PROPISANIH PLANOM I PROGRAMOM


Ksenofont,
Ksenofont,
Ksenofont,
Ksenofont,
Herodot,
Herodot,
Herodot,
Herodot,
Herodot,

Anabaza,
Anabaza,
Anabaza,
Anabaza,

Historiae,
Historiae,
Historiae,
Historiae,
Historiae,

I, 1, 1-6, Uzroci
I, 2, 10-18, Smotra
I, 8, 12-17, Lozinka
IV, 7, 19-27, More, More!

I, 23-24,
VII, 202,
VII, 208,
VII, 220,
VII, 228,

Arion
204-205, Leonida i njegovi junaci
Bezuspjene navale Perzijanaca
222-225, Herojska smrt Leonide i njegovih drugova
Spomenik palim junacima

Demosten, Protiv Filipa 3, 8-12


Demosten, Protiv Filipa 3, 70-76
Platon, Protagora, II
Platon, Protagora, XI
Platon, Kriton
Aristotel, gl. 4 Razvoj tragedije
Aristotel, gl. 6 Odreenje tragedije
Homer, Ilijada, I, 1-54, Srdba
Homer, Ilijada VI, 369-432, Rastanak Hektora i Andromahe
Homer, Odiseja, I, 1-43

16

Eshil, Okovani Prometej, 1-51


Eshil, Okovani Prometej, 436-471
Sofoklo, Antigona, 1-68
Euripid, Medeja, 1002-1055
Lirika, izbor
Tirtej, Dulce et decorum est pro patria mori
Mimnermo, Kao lie
Arhiloh, Pjesnik i vojnik; Otok Tas
Semonid, Radina ena
Alkej, O navis, Bibamus
Sapfa, Afroditi, ar ljubavi
Napomena uz liriku! Vano je poznavati opus pjesnika i sadraj pjesama navedenih autora,
te razvoj i karakteristike lirskih vrsta u okvirima knjievno-povijesnih sadraja i na razini
prepoznavanja.

17

10. DODATCI
10.1. VOKABULAR

A
3 i 2
3

, ,
, ,
, ,

, ,

, ,

, ,
, ,

, ,

, ,
2

, ,
2
, ,

, ,
, ,
, , /

, ,
18

besmrtan
dobar, estit
voljeti
ljubav
nakit; ponos; kip; zavjetni dar
glasnik
javljati
sidro
skupljati; sazivati
skuptina, trg, trgovina
javno govoriti
polje
igra, natjecanje; zborite; boj
natjecati se, boriti se
voditi
brat
initi krivo; biti krivac; biti nepravedan
nepravda
nepravedan; zao
pjevati
uvijek
zrak
besmrtan
borba, nadmetanje; muka
skupljati
eter; nebo; zrak
krv
koza; jarac
opaziti, osjetiti
osjeanje

, ,

, ,

ruan, gadan

3
, ,
3

, ,
, ,

, ,
, ,

, ,
, ,

, ,
, ,
(+ak.)

, ,
, ,
, ,

, ,
3
, ,
, ,
, ,

vinji, gornji, krajnji

uzeti, uhvatiti, pograbiti


moliti, traiti
uzrok, krivnja
sluati
bacati koplje
gornji grad, tvrava

protiv volje
bolan, muan
osjeati bol
bol
istina
govoriti istinu
istinit
ali, nego
drugi
supruga, ena
promaiti; pogrijeiti
pogreka, grijeh
pogreka, grijeh
promijeniti; odgovarati
vinova loza
slukinja
uz, po
uzlaziti, penjati se
uspon
nuda, sila; sudbina
vladar
vladati
hrabrost
muevan, hrabar
vjetar
mu, ovjek, junak
cvijet
19

, ,
/
3
, ,
(+ gen.)

, ,
, ,
, ,
2
, ,
, ,

, ,

, ,
, ,
, ,

, ,

, ,
2
, ,

ovjek
otvarati
vrijedan, dostojan
pjeva
od
umirati
otkupnina
neprilika
srebrn
srebrnoluk; epitet za Apolona
vrlina, hrabrost
veza, spajanje; sklad
spajati; uskladiti se
poetak, vlast, zapovjednitvo, pokrajina
poinjati, vladati, zapovijedati
zapovjednik
tit
grad, (najee se odnosi na Atenu)
sramotiti, prezirati, ne tovati
zraka (sunca)
govoriti
frula, svirala
koji se sam od sebe pokree
sam, isti, on (u kosim padeima)
poveavati
stii
nerazuman, lud

B
, ,

2
, ,
, ,
20

dubok
ii, koraati, stupati
bacati
negrki, barbarski
teak
kraljevina, kraljevska vlast

, ,
, ,

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

,,

, ,

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

kraljica
kralj
kraljevati, vladati
aba
sila
knjiga
knjiica
ivot
koditi, tetiti
gledati
zvati
vika
vijeati, savjetovati; med. odluivati
savjet, dogovor, odluka ; vijee
htjeti, eljeti
govedo
volooka, epitet za Heru
spor
kratak
smrtan; supst. smrtnik
rtvenik

, ,
, ,

, ,
, ,
, ,

, ,
, ,
, ,

mlijeko
svadba, brak
eniti se
naime, jer
smijati se
smijeh
postanak, roenje
rod, pleme
stariti, slabjeti
starac
zemlja
starost
21

3
, ,

, ,
, ,
, ,

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

, ,
3
, ,
, ,

star; supst. starac


div
postajati, biti
poznavati, spoznavati
sovooka, sjajnooka; epitet za Atenu
sova
sladak
urezati u kamen, isklesati
jezik
miljenje, odluka
roditelj
koljeno
slovo; knjiga; pl. knjievnost, itanje i pisanje
gramatika
pisati
vjebati
vjebalite
gol; oskudno odjeven
ena
jastreb

, ,
3 i 2
, ,

3
, ,
, ,
, ,
3
, ,
22

boanstvo, zao duh, duh uvar


boanski, demonski
lovor
a, ali, no
treba
plaiti se
pokazivati
straan
delfin
drvo
desnica
desni
koa

, ,
, ,
, ,
, ,

, ,
, ,
( + gen.)
, ,

, ,

, ,
3
, ,
, ,
3

( )
, ,
, ,

, ,

, ,

, ,

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

ue, pl.okovi
(pridjev) svezan, okovan; (imenica) zarobljenik
gospodarica
gospodar
primati
narod
demokracija, vlast naroda
kroz, preko; (+ ak.) zbog
nasljednik, zamjenik
unitavati, pustoiti
uitelj
pouavati
davati
ditiramb, korska pjesma u ast Dioniza
pravedan
pravda
pravo, pravednost
bogolik; boanski; astan
(pro)goniti
misliti (ini mi se)
misao, glas, slava
koplje
robovati
rob, sluga
zarobiti
djelo, in; drama
initi, raditi
tranje, utrka
moi
sila, snaga, mo
zalazak, zapad
nesrea
stan, kua, dom
dar

23


, ,

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

, ,
(+ak)
(+gen)
, ,
, ,
2
, ,

, , /
, ,
3
, ,
, ,
3
(+dat)
, ,
, ,
, ,

, ,
, ,
24

proljee
dopustiti
probuditi se, biti budan
ja
narod
lik, oblik, ideja
lik, prilika, prikaza
narod
obiaj
sudbina
biti
ii u
mir
u, na, za
iz
sveana rtva
onaj, ona, ono
dalekometni, epitet za Apolon
maslina
kretati; jahati; hodati, ii
jelen
sloboda
slobodan
slon
nada, pouzdanje
moj
u, na, o, po
vojna smotra; ispit
izlaz; eksod, izlazna pjesma kora u tragediji
epizodij, dio tragedije (odgovara inovima)
(+gen) na, kod, uz; (+dat) na, pri, kod; (+ak) na, protiv, za
znati
znanje
pismo, zapovijed


, ,

, ,
, ,
, ,
3

, ,

3
, ,
, ,
3
, ,

, ,
,
2

, ,

, ,

2
, ,
3

, ,

slijediti
rije; govor; pjesma
udjeti, voljeti
raditi, initi
djelo, posao
srdba, ljutnja, bijes
vjesnik, glasnik
crven
dolaziti, ii
elja, ljubav
pitati
estit
ulaz
drug, prijatelj
drugi (od dvojice)
godina
dobro, valjano
srea, blaenstvo
sretan
plemenit
nalaziti, otkrivati
irok, prostran
biti sretan
molba, molitva
moliti
lijevi
neprijateljstvo, mrnja
neprijateljski, mrzak
imati, drati
zora

ivjeti
, , / ,
, / , ,

jaram

25


, ,
, ,

, ,

ujarmiti
ivot
pojas
opasati
ivotinja

, ,
, ,

, ,
, ,

, ,

, ,
3
, ,
, ,
, ,

mladost
voa, zapovjednik
voditi, biti voa
ve
naslada, radost
ugodan
doao sam, ovdje sam
sunce
mi
dan
na
pola, polovica
heroj, junak
poraz

, ,
, ,

, ,

, ,
(+ak)
, ,

, ,
()
, ,
26

brana odaja (spavaa soba)


more
cvasti
smrt
sahranjivati
udo
uditi se, diviti se
boica
gledati
kazalite, gledalite
eljeti
bog


3
, ,

, ,
, , / ,

/
, ,

3
, ,
, ,
, ,
, ,

, ,

njegovati, lijeiti, tovati


vru, topao
ljeto
trati
blago
zvijer, ivotinja
loviti
al
umirati
smrtan
dlaka, kosa
ker
srce, dua
rtva
rtvovati
oklop

, ,
3
, ,
3

, , / ,
,

, ,
, ,
3

, ,

lijenik
vlastit
sveenik
svet
slati
dolaziti
biti pribjegar
pribjegar
da (namjerni veznik)
konjanik, vitez
konj
jednak, isti
staviti
ispitivanje, povijest
ispitivati, istraivati

27

, ,

riba

, ,
//

, ,

3
, ,

, ,
3

, ,
, , /

, ,
, ,
, , /
3
(+gen.)

, ,
, ,
, ,
, , /,
,

3
, ,
28

istiti, prati
katarza, proienje
sjediti
i, pa
prava, mjera, zgodan as
paliti
zao
trska
zvati
ljepota
lijep
sakrivati
umor, muka
deva
muiti se
savijati
srce
plod
brat, sestra
bratski; supst. brat, sestra
sa, dolje, niz ; (+ak.) kroz, prema, du
silaziti
silazak
popis, imenik
uhoda
srce
leati
zapovijedati
prazan
rog; krilo vojske

, ,
, ,
, ,

, ,
, ,
, ,

3
, ,

, ,
3

, ,

, ,
, ,
2

, ,
, ,
, ,
, ,

, ,

, ,
, ,
, ,

glava
srce
glasnik
javljati, biti glasnik
kitara, iani instrument
kitara, pjeva uz kitaru
opasnost
izlagati se opasnosti
pokretati; micati
ii
plakati
slavan
slava
krasti
nazuvak
zajedniki
uspavati
kosa
udarati, tui, posjei, ubiti
gavran
kaciga s perjanicom
sjajnoljemac (Hektor)
ukrasiti, urediti
raspored, red, nakit
kaciga
vr; kotlina, krater
snaga
(pro)suditi
sudac
sakrivati
stjecati
ubijati
imetak; pl. blago
krug
gospodar, gospodin
29

, , /
, ,
, ,

pas
selo
komedija, vesela igra

, ,

, ,
3

, ,

, ,

3
2
, ,
, ,

, ,
, ,
, ,
, ,

, ,

, ,
3 / 3

labirint
(drijebom) dobiti
uzimati, primati
baklja, lu, zublja; svjetlost
sjajan
sjati
biti sakriven
narod
govoriti, priati
livada
ostavljati
bijel
bjeloruka
lav
luka
moliti
rije, govor
kuga
koplje
lohag - etovoa
prati se, kupati se
vuk
alostiti; (med.)tugovati
tuga
tuan; alostan, jadan, bijedan
odrijeiti, osloboditi

, ,
, ,
30

nauk, znanje, uenje


uenik

, ,
, , /
, ,
, ,

, ,
, ,

, ,
,

3
(+gen)=s,

ludovati, bjesniti
dug
vrlo, veoma, rado
najvie, osobito
vie, jae, radije
uiti
vra
svjedok
ma
bitka
boriti se
dvorana, soba; pl. odaje; svetite (dio hrama)
velik
mijeati
pela
lirska pjesma
a, pak, zaista
ostajati, ekati
srednji

sa; (+dat)=meu;
(+ak)=poslije, iza

, ,
, ,

, ,
, ,

, , /
, ,
3

, ,

mjera
elo
ne, da ne
srdba
majka
izmiljati, mudrovati
izum, stroj
malen
podsjeati
sjeati se
mrziti
pamenje, spomen, sjeanje

31

3
, ,
, ,

, ,

, ,

jedini, sam
sudbina; dio
oblik
muiti se
muka
pripovijedati
pria

, ,
, ,
, ,
, ,
3

, ,

, ,

, ,

, ,
, ,
, ,
, ,

, ,

stanovati
boriti se na moru
pomorska bitka
laa
mornar
mladi
mrtav
dijeliti
mlad, nov
plivati
oblak
plivati
otok
pobjeivati
pobjeda
misliti
smatrati, obiavati
zakon
bolest
povratak
pamet ; miljenje
sada
no

, ,
32

gostoljublje, gostoprimstvo

3
, ,

tu, stran; supst. stranac, gost


ma

, ,
, ,
, ,

3
, ,

, ,
, ,
, ,
, , /

,
, ,
, ,
3

3
3

, , / ,
, ,

, ,
, ,

ovaj, ova, ovo


put
zub
znati
nabujati, nateknuti
kuni, domai
ukuanin, rob
stanovati
kua
kua
vino
ovca
otii, otputovati
misliti
ptica (grabeljivica jastreb, orao)
propast
malen
upropatavati, kvariti
itav
jednak
slagati se
san
ime
nazivati
znamenit
naoruavati
hoplit teko naoruani pjeak
oruje
gledati
uspravan
uspravljati
33


, , /
, ,
, ,
, ,
3
3
, ,

(, //)
, -, -
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

kretati, tjerati
ptica
brdo, planina
plesite
koji, koja, koje
svet
kolik
kost
kad
da
ne
nijedan
nebo
uho
taj, ta, to
oko
gledanje, vid, oko

, ,
, ,

, , /

3
2
(+ dat),(+ ak)
, ,

, ,
, ,

34

pedagog, odgojitelj, rob koji je odvodio djeake u kolu


odgoj
odgajati
dijete, djeak, djevojica
igrati se
star
javni, opi, narodni
uz, pokraj
perzijska milja 5, 5 km
pripremati
biti prisutan
pruati, dati
prevaliti
djevica, djevojka
parod, ulazna pjesma kora u tragediji

, ,

, ,
, ,

, ,

(+ gen), (+ dat)

, ,

, ,
3

, ,

, ,

, ,

, ,
3

, ,
, ,
, ,
, ,

sav, svaki
trpjeti
otac
domovina
prestati
ravnica
nagovarati, uvjeravati; med. sluati, pokoravati se
slati
oko, o
razarati
stijena
skakati
skok
gorak
piti
padati; poginuti
vjerovati
vjera
lutati
ploviti
splav, brod
obogatiti
bogatstvo
puhati
brzonogi
brzonogi
initi
pjesnik
aren
ratovati
neprijatelj
rat
grad, drava
graanin
esto
35

2
2
, ,
, ,

, ,
, ,
, ,
, ,

, ,
, ,
, ,
(+ dat)
3
, ,
, ,
, ,

domiljat
lukav, okretan/vjet/sposoban
mnogi
mudar, vrlo razborit
putovati
rijeka
tovana, asna; gospodarica
noga
djelo, posao
initi, raditi
star
izdajnik
prolog, uvodni dio tragedije
kod; (+ ak) prema
prvi
pero, krilo
vatra
kula

, ,
, ,

, ,
2
, ,
, ,

tei
govornik
korijen
bacati
nos, rilo
ruoprst, epitet za Zoru ()
rua
snaga

, ,
2
, ,

36

satrap
jasan
znak
oznaiti, objasniti
utjeti


, ,
, ,
, ,

3
, ,
3

, ,
, ,

, ,

, ,

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

, ,
, ,
, ,
, ,

, ,
, ,
(+dat)
, ,
, ,
, ,

raspriti
odijelo, nonja
ator
ezlo
promatrati, gledati
tvoj
mudrost
mudar; supst. mudrac
sijati
stanica, postaja
stazim, stajaa pjesma kora u tragediji
slati
povez
voljeti, ljubiti
vijenac
ovjenati
prsa
stup, spomen stup (nadgrobni)
usta
vojni tabor
vojska
ratovati
biti vojskovoa
vojskovoa
vojska
vojnik
vojska
okretati
ti
saveznitvo
saveznik, suborac
s, sa
kugla, lopta
oblik
mir, dokolica, kola
37


, ,
, ,
, ,
2

spaavati
tijelo
spasitelj
spas
mudar, razborit

, ,
, ,

, ,
, , / , ,

, ,

, ,
, ,

, ,

, ,
, ,

, ,
,
,

, ,

, ,
, ,
, ,
, ,
38

jadan
red, bojni red
redati
bik
grob
brz
i
zid(ine)
dijete
zavravati
zavretak, kraj
rezati
veselim
cvrak
umjetnost, vjetina
stavljati
raati
astiti
ast, cijena
tko?, to?
netko, neto
usuditi se; podnositi, trpjeti
rezanje, rez; odsjeeni dio
gaati lukom
pl. luk i strelice; streljaka vjetina
mjesto, prilika
jarac
tragedija, ozbiljna drama

3
, ,

hraniti
trati
postii; dogoditi se
udarati
slijep
dogaaj, sudbina, srea

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

, 3
, ,
(+gen)
, ,
(+gen)

obijestan biti
obijest
voda
sin
uma
himna, hvalospjev
vi
va
hiparh namjesnik, upravitelj
za, preko, iznad; (+ak) preko
san
od, ispod, radi; (+dat) pod

, ,
, ,
, ,

, ,

, ,
3
, ,

pokazivati
falanga bojni red
gudura, bezdan
lijek, otrov
zavidjeti
zavist
nositi, podnositi
bjeati
govoriti
voljeti
prijateljstvo
drag, mio; supst. prijatelj
filozofija, mudrost
39

, ,
3

, ,
3
, , /
, ,

, ,

, ,

, ,
, ,
, ,
, ,

, ,

, ,
, ,

filozof, mudrac
straan
plaiti
strah
sjajan
grimizan; grimizna boja
ubojica
ubiti
srce, dua, um, razum; miljenje
misliti
bijeg
uvati
uvar
straa
list
priroda
saditi
biljka
roditi
govoriti
glas
svjetlost

3
, ,
, ,
, ,
, , / ,
,
, ,

, ,
, ,
40

radovati se, pozdravljati


teak
mjeden
oklopnik
ljubav, milost
zima
ruka
lijevati
zemlja
hiton - haljina bez rukava ; oklop


, ,
,

, ,
3 i 2/ ,
3

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

, ,

plesati
horeg, voa kora
kolo, ples, kor
upotrebljavati, trebati
treba
stvar; pl. imutak, novac
koristan
mazati
vrijeme
zlatan
zlato
boja
koa
prostor, mjesto, zemlja
maknuti se, ii naprijed
mjesto, zemlja, kraj

2
, ,

,
, ,
3
, ,

laan
la
varati; med. lagati
glasovati
zakljuak
kameni za glasovanje
elav
dua

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

pjesma
brz
lakat
plea, rame
doba
kako; kao; jer; kad
oko, vid, lice (kod Homera)
41

10.1.1. IMENA

A
, ,
, ,
, ,
, 3
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Agamemnon, mikenski kralj, voa Grka pod Trojom

, o,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Arion, slavni pjesnik s Lezba

42

Atena, boica
Atena, grad u Atici
atenski; supst. Atenjanin
Ajant
Had, bog podzemlja; personifikacija za podzemni svijet
Egej, Atenski kralj, otac Tezejev; po njemu nazvano Egejsko more
Egist, Agamemnonov brati, s Klitemnestrom ubio Agamemnona
Egipat, zemlja na Nilu
Eshil, grki tragiar
Akademija, Platonova kola
Aleksandar (Veliki); drugo ime za Parisa
Alkej, lirski pjesnik
Andromaha, Hektorova ena
Antigona, Edipova i Jokastina ki
Apolon, sin Zeusa i Lete, bog proricanja
Argonauti
Arg, grad u Argolidi
Ares, bog rata
Arijadna, kretska kraljevna; Minosova ki; pomogla Jazonu ui u
labirint
Aristotel, grki filozof
Artakserkso, Kserksov brat
Artemida, boica lova
Astijanakt, sin Hektora i Andromahe
Asklepije, bog lijenitva
Atrejevi, Agamemnon i Menelaj
Atika, pokrajina u Grkoj (Atena gl. Grad)
Afrodita, boica ljubavi i ljepote, Apolonova sestra
Ahejci, Grci
Ahilej, sin Peleja i Tetide, voa Mirmidonaca, najvei grki junak


, ,
, ,

Bakho, epitet Dionizov


Beotija, pokrajina u sz.Grkoj

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Danaide, Danajeve keri

, ,
, ,
, ,
(), ,
, ,

Demetra, zatitnica ita, Perzefonina majka

Danajci, Grci
Dedal, atenski arhitekt, graditelj poznatog labirinta na Kreti
Darije, perzijski kralj
Delfi, Apolonovo proroite u pokrajini Fokidi
Del, kikladski otok u Egejskom moru; rodno mjesto Apolona i
Artemide
Demosten, grki govornik
Diomed, junak pod Trojom
Dioniz, sin Zeusa i Semele, bog vinove loze; zatitnik tragedije
Dionizije, svetkovine u ast Dioniza

, ,
, ,
, ,
, ,
3
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Hekaba, Prijamova supruga, trojanska kraljica


Hektor, sin Prijama i Hekabe, najvei trojanski junak
Grka
Grk
grki
Helena, ki Zeusa i Lede, ena Menelajeva
Epidaur, grad u Argolidi sa znamenitim kazalitem
Epimetej, Prometejev brat
Erida, boica srdbe
Hermo, Sin Zeusa i Maje, glasnik bogova
Eros, bog ljubavi
Efijalt, izdajica grke vojske u bici kod Termopila
Euridika, Orfejeva ena
Euripid, grki tragiar
Eurikleja, kljuarica u Odisejevoj kui
Europa, ki Feniksova; djevojka koju je Zeus oteo i odnio na kretu

43


, ,

Zeus, vrhovni grki bog

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Elektra, ki Agamemnona i Klitemnestre


Helije, kralj sunca
Hera, Zeusova sestra i supruga
Heraklo, najvei grki junak, sin Zeusa i Alkmene
Herodot, grki povjesniar (rodom iz Halikarnasa)
Hefest, sin Zeusa i Here, kova i oruar bogova
Jeka (personificirana boginja jeke)

, ,
, ,
, ,
, ,
, , / 3
, ,

Temistoklo, atenski vojskovoa


Teba, grad u Beotiji
Tezej, Atenski kralj
Tukidid, grki povjesniar
Trakija, pokrajina u sj.Grkoj / Traki
Filoktet, glasoviti strijelac iz Trojanskog rata; posjedovao Heraklov
luk i strijele

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Jazon, voa Argonauta


Isus
Itaka, otok u Jonskom moru, Odisejeva domovina
Ilij, Troja
Hipolit, sin Tezejev, Fedrin posinak
Ismena, sestra Antigonina
Vis
Ifigenija, ki Agamemnona i Klitemnestre

, ,
, ,
, ,
44

Kalipsa, ki Atlantova, nimfa, ivjela na otoku Ogigiji


Kalhant, vra
Kirka, ki Helija i Perse, nimfa, arobnica s otoka Eeje

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Klitemnestra, Agamemnonova ena


Kreont, kralj Tebe nakon Lajeve smrti
Kreta, otok u Egejskom moru
Kiklop
Kir, perzijski vladar

, ,
, ,
, ,
, ,

Laj, tebanski kralj, Edipov otac


Lezb, otok u Egejskom moru, rodno mjesto Sapfe
Leonida, spartanski zapovjednik u bici kod Termopila
Leta, majka Apolona i Artemide

, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Medeja, Jazonova ena


Meanin (Perzijanac)
Mimnermo, elegijski pjesnik
Muza
Mikena, grad u Argolidi, Agamemnonova prijestolnica

, ,

Naks, kikladski otok u Egejskom moru; mjesto odakle je Dioniz


oteo Arijadnu

, ,
, ,
, ,

Nausikaja, feaka princeza


Nestor, najstariji i najmudriji junak u Trojanskom ratu
Nika, pridjevak Atene

, ,
, ,

Ksenofont, grki povjesniar


Kserkso, sin Darijev; kralj Perzije

, ,
, ,
, ,
, ,

Odisej, sin Laertov, kralj Itake


Edip, sin Laja i Jokaste, mitski junak
Olimp, planina u Tesaliji, mitsko sjedite bogova
Olimpija, grad u Elidi; Zeusovo svetite

45

, ,
, ,

Homer, grki pjesnik


Orest, sin Agamemnona i Klitemnestre

, ,
, /,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Palada (Atena)
Paris, trojanski kraljevi
Parnas, planina u Fokidi (prebivalite Muza)
Par, kikladski otok u Egejskom moru
Parisatida, ena Darija, Perzijskog kralja
Patroklo, Ahilejev vjerni prijatelj
Periklo, Atenski dravnik
Pelejevi, Ahilej nadimak
Penelopa, Odisejeva vjerna supruga
Pindar, lirski pjesnik
Platon, grki filozof
Polifem, Kiklop
Polinik, Antigonin brat
Posejdon, bog mora
Prijam, trojanski kralj
Prometej
Protagora, grki sofist

, ,
, ,

Rod, otok u Egejskom moru


Rim, grad u Italiji

, ,
, ,
, ,
, ,

Sam, otok u Egejskom moru

, ,
, ,

Sicilija

46

Sapfo, lirska pjesnikinja s Lezba


Sofoklo, grki tragiar
Sparta, pokrajina i istoimeni grad u Lakedemonu; prijestolnica
Menelajeva
Sokrat


, ,
, ,
, ,
, ,
, ,
, ,

Tiresija, tebanski vra


Telemah, sin Odiseja i Penelope
Tisaferno, perzijski satrap
Troja
Trojanci
Tirtej, elegijski pjesnik

, ,
, ,

Hvar, kolonija Grka s otoka Para


Feb (Apolon)

, ,

Krist, Pomazanik

47

10.2. TABLICE GLAGOLA


10.2.1. GLAGOLI PREMA ZAVRNOM GLASU OSNOVE (verba vocalia, verba

muta i verba liquida)
PREZENT

ZNAENJE

OSNOVA

FUTUR

AORIST

PERFEKT

PERFEKT M-P.

AORIST PAS.

GLAG. PRID.

loviti

initi

zarobljavati

zapovijedati

-/
-

()

()

()

vjebati

spaavati

istiti

-,
-

astiti

zvati

uti
voditi
bjeati
vladati
raditi, initi
redati
slati
pisati
koditi
pokapati
udarati
bacati
krasti
hraniti
nagovarati
sluati
varati

lagati

pokazivati
pokazivati

se

48

javljati
slati
sijati

kvariti

ubijati

buditi
suditi
bacati

-/
-

FUTUR

AORIST

PERFEKT

PERFEKT M-P.

AORIST PAS.

GLAG.

10.2.2. GLAGOLI NA
PREZENT

ZNAENJE

metati

OSNOVA

PRID.

---

slati

--

stavljati

--

govoriti

pokazivati

mijeati

, -

gasiti

mijeati

upropatavati

-/
-/
-/
-

propadati

dati

spajati

()

()

49

10.2.3. GLAGOLI S OSOBITOM TVORBOM OBLIKA


PREZENT

ZNAENJE

OSNOVA

govoriti

uzimati

bivati

FUTUR

AORIST

PERFEKT

PERFEKT M-P.

AORIST PAS.

NAPOMENA

-/
-/-

VIII. raz.

VIII. raz

VI. raz.

uhvaen

grijeiti

V. raz.

troiti

VI. raz.

umirati

/-

poveavati

odlaziti

ii

/-

eljeti

starjeti

postajati

()

poznavati

treba

trebati,

VI. raz.

V. raz.
V. raz.

V. raz.

VII. raz.
VI. raz.
VII. raz.

VI. raz.
VII. raz.

VII. raz.

VI. raz.

moliti

pouavati

misliti

goniti

eljeti

/
-

slijediti

-/-

ii

-/-

jesti

nalaziti

-/-/

imati

-/-

ivjeti

-/ -

VIII. raz.

sjediti

-/-/-

VIII. raz.

50

VII. raz.

V. raz.

VII. raz.
VIII. raz.
VIII. raz.

VIII. raz.

VI. raz.
VIII. raz.

uzimati

/-

biti skriven

/-

govoriti

uiti

V. raz.

boriti se

VII. raz.

brine me

VII. raz.

eljeti

ostajati

opominjati

dijeliti

misliti

gledati

koristiti

-//-

udarati

trpiti

piti

padati

doznavati

trati

VIII. raz.

pogaati

V. raz.

nositi

-/
-/
-/
-/-/
-///
-/
/
-/-/
-

V. raz.
V. raz.

VIII. raz.

VII. raz.
VII. raz.

VI. raz.

VII. raz.

VII. raz.

VIII. raz.

VII. raz.

VIII. raz.

VIII. raz.

VIII. raz.

VIII. raz.

V. raz.

VIII. raz.

51