RAZLIKA METODA KONACIH Finite Dierence Method (FDM) Primjer 1.

Metodom kona cnih razlika odrediti progib wL/2 u sredini proste grede raspona L konstantnog popre cnog presjeka I i modula elasti cnosti E , optere cene jednoliko distribuiranim optere cenjem q
q EI L

Diferencijalna jednad zba progibne linije grede glasi (E (x)I (x)w ) = q (x) .

(1.1)

Ako uzmemo u obzir da su popre cni presjek i modul elasti cnosti konstantni uzdu z grede, a optere cenje jednoliko distribuirano, jednad zba glasi EIw(iv) = q . (1.2)

Prosta greda je na oba svoja kraja slobodno oslonjena sto zna ci da su progibi i momenti u krajnjim to ckama jednaki nuli. Rubni uvjeti glase w(0) = 0 , M (0) = EIw (0) = 0 w (0) = 0 , w(L) = 0 , M (L) = EIw (L) = 0 w (L) = 0 . (1.3) (1.4)

Gredu (podru cje) podijelimo na k jednakih dijelova, h = L/k , a cvorove (k + 1 cvorova) podjele ozna cimo xi = ih, i = 0, . . . , k (diskretizacija podru cja). Vrijednosti funkcije progiba i potrebne derivacije u cvorovima mo zemo kra ce zapisati kao
w(xi ) = wi , w (xi ) = wi . . . ..

(1.5)

U svakoj to cki podru cja (grede) vrijedi diferencijalna jednad zba progiba. Jednad zbu mo zemo zapisati za svaki cvor xi EIwi
(iv )

=q

(1.6)

Aproksimacija potrebne cetvrte derivacije u smislu metode kona cnih razlika glasi
iv wi

1 [wi2 4wi1 + 6wi 4wi+1 + wi+2 ] h4

(1.7)

Ako za svaki cvor xi raspi semo pripadnu jednad zbu dobivamo k + 1 jednad zbi. Zbog toga sto cetvrta derivacija u svakom cvoru aproksimirana u smislu metode kona cnih razlika treba i vrijednosti dva cvora ispred i dva cvora iza cvora xi , u jednad zbama za krajnja dva cvora javljaju se i vrijednosti w2 , w1 , wk+1 , wk+2 , koje su zapravo vrijednosti u to ckama izvan na seg podru cja (grede [0, L]), te imamo k + 5 nepoznanica. Umjesto tih jednad zbi uzimamo rubne uvjete. Umjesto diferencijalne jednad zbe u cvorovima x0 i xk uzmemo jednad zbe za geometrijske rubne uvjete (zadane vrijednosti progiba) u le zajnim

x0 L/4

x1 L/4

x2 L/4

x3 L/4

x4

cvorovima. Za prora cun progiba u cvorovima x1 i xk+1 izvan podru cja uzmemo jednad zbe za iznose momenata u le zajnim cvorovima. Sada podijelimo podru cje (gredu) na cetiri dijela jednake duljine (ekvidistantna mre za), h = L/4, xi = ih, i = 0, . . . , 4. Za svaki cvor raspi semo pripadnu jednad zbu u smislu metode kona cnih razlika EI 1 [wi2 4wi1 + 6wi 4wi+1 + wi+2 ] = q h4 . (1.8)

Dobivamo sustav jednad zbi w 2 w1 w0 1 4 6 4 1 0 0 1 4 6 4 1 0 w1 w2 1 4 6 4 1 w3 0 1 4 6 4 1 0 0 1 4 6 4 1 w4 w5 w6 0 0 1 1 4 qL = 256EI 1 1 1 0 0

(1.9)

U jednad zbama se javljaju i vrijednosti progiba izvan podru cja (grede [0, L]). Potrebno je iskoristiti rubne uvjete. Umjesto jednad zbe za prvi i zadnji cvor uvodimo geometrijske rubne uvjete, w0 = 0 i w4 = 0. Za prora cun vrijednosti progiba u cvorovima izvan podru cja u jednad zbama za cvorove x1 i x3 iskoristit cemo rubne uvjete M0 = 0 i M4 = 0. Momente prora cunavamo prema izrazu M (x) = EIw (x) . Za cvorove x0 i x4 slijede jednad zbe M0 = 0 = EI 1 [w1 2w0 + w1 ] , h2 M4 = 0 = EI 2 [w3 2w4 + w5 ] . h (1.11) (1.12) (1.10)

U izrazima imamo jo s uvijek vrijednosti progiba u to ckama izvan podru cja. Potrebno je izraziti vrijednosti progiba u tim to ckama preko vrijednosti progiba u to ckama unutar podru cja. U to ckama u kojima je moment jednak nuli o cito je i druga derivacija progiba jednaka nuli (w = 0) sto zna ci da su to ujedno i to cke ineksije. Zbog toga mo zemo funkciju progiba izvan podru zja aproksimirati kao antimetri cnu funkciji progiba unutar podru cja, wi = wi . To zna ci da vrijedi w1 = w1 i w5 = w3 . Sustav jednad zbi sada glasi 1 0 0 0 0 w0 0 0 5 4 1 0 w1 4 1 qL 0 4 6 4 0 w2 = (1.13) 256EI 1 . 0 1 4 5 0 w3 1 0 0 0 0 1 w4 0

w1 x1

x0

x1 w1

Rje senje sustava daje vrijednosti progiba u cvorovima mre ze w1 = w3 = 7 qL4 5 qL4 , w2 = 512 EI 512 EI . (1.14)

Pogre ska rje senja dobivenog metodom kona cnih razlika iznosi 5%. Momente u cvorovima prora cunavamo prema izrazu M (x) = EIw (x) , 1 Mi = EI 2 [wi1 2wi + wi+1 ] h Na taj na cin momenti u sredini i cetvrtini raspona iznose ML/2 = EI ML/4 16 qL4 (5 2 7 + 5) = L2 512EI 16 qL4 = EI 2 (0 2 5 + 7) = L 512EI qL2 , 8 3qL2 , 32 (1.16) (1.17)

(1.15)

i jednaki su stvarnim momentima u tim to ckama. Ako podijelimo gredu na 8 dijelova, h = L/8, xi = ih, i = 0, . . . , 8, rje senje u sredini
x0 L/8 x1 L/8 x2 L/8 x3 L/8 x4 L/8 x5 L/8 x6 L/8 x7 L/8 x8

54 qL4 . (1.18) 4096 EI Pogre ska iznosi 1, 25%, sto je cetiri puta manje nego pogre ska rje senja dobivenog podjelom na cetiri dijela. Metoda kona cnih razlika kvadratno konvergira, n puta manji korak povla ci n2 puta manju pogre sku, sto u na sem primjeru zna ci da dvostruko manji korak mre ze cvorova povla ci cetiri puta manju pogre sku. w4 =

raspona glasi

Primjer 2. Metodom kona cnih razlika odrediti progib wL na slobodnom kraju konzolne grede raspona L konstantnog popre cnog presjeka I i modula elasti cnosti E optere cene jednoliko distribuiranim optere cenjem q
q EI L

Konzolna greda je na jednom kraju upeta, a drugi kraj je potpuno slobodan, sto zna ci da su progib i kut zaokreta na upetom le zaju jednaki nuli, a na slobodnom kraju moment i pore cna sila jednaki nuli. Rubni uvjeti glase w(0) = 0 , w (0) = 0 , T (L) = EIw (L) = 0 , M (L) = EIw (L) = 0 . (2.1) (2.2)

Ako za svaki cvor xi raspi semo pripadnu jednad zbu dobivamo k + 1 jednad zbi. Zbog toga sto cetvrta derivacija u svakom cvoru aproksimirana u smislu metode kona cnih razlika treba i vrijednosti dva cvora ispred i dva cvora iza cvora xi , u jednad zbama za krajnja dva cvora javljaju se i vrijednosti w2 , w1 , wk+1 , wk+2 , koje su zapravo vrijednosti u to ckama izvan na seg podru cja (grede [0, L]), te imamo k + 5 nepoznanica. Umjesto tih jednad zbi uzimamo rubne uvjete. Umjesto diferencijalne jednad zbe za cvor x0 uzmemo geometrijski rubni uvjet w0 = 0, a za prora cun vrijednosti progiba w1 iskoristit cemo prirodni rubni uvjet w0 = 0. Za prora cun progiba wk+1 i wk+2 izvan podru cja iskoristit cemo jednad zbe za moment i popre cnu silu u cvoru na slobodnom kraju konzolne grede. Sada podijelimo podru cje (gredu) na cetiri dijela jednake duljine (ekvidistantna mre za), h = L/4, xi = ih, i = 0, . . . , 4. Za svaki cvor raspi semo pripadnu jednad zbu u smislu
x0 L/4 x1 L/4 x2 L/4 x3 L/4 x4

metode kona cnih razlika EI [wi2 4wi1 + 6wi 4wi+1 + wi+2 ] = q Dobivamo sustav jednad zbi w 2 w1 w0 1 4 6 4 1 0 0 w1 1 4 6 4 1 0 w2 1 4 6 4 1 w3 0 1 4 6 4 1 0 0 1 4 6 4 1 w4 w5 w6 0 0 1 1 4 qL = 256EI 1 1 1 0 0 . (2.3)

(2.4)

U jednad zbi se javljaju i vrijednosti progiba izvan podru cja (grede [0, L]). Potrebno je iskoristiti rubne uvjete. Umjesto jednad zbe za prvi cvor x0 uvodimo geometrijski rubni uvjet, w0 = 0. Za prora cun potrebnih vrijednosti progiba u cvorovima izvan podru cja u jednad zbama za cvorove x1 , x3 i x4 iskoristit cemo rubne uvjete w0 = 0, M4 = 0 i T4 = 0. Kut zaokreta tangente na progibnu liniju u cvoru x0 jednak je nuli. Progibnu funkciju izvan podru cja mo zemo aproksimirati kao simetri cnu progibnoj funkciji unutar podru cja, w 1 = w1 .
x1 w1 x0 x1 w1

Momente prora cunavamo prema izrazu M (x) = EIw (x) . Za moment u cvoru x4 slijedi jednad zba M4 = 0 = EI 1 [w3 2w4 + w5 ] h2 . (2.6) (2.5)

na temelju koje mo zemo izraziti vrijednost w5 w5 = 2w4 w3 Popre cne sile prora cunavamo prema izrazu T (x) = EIw (x) . Za popre cnu silu u cvoru x4 slijedi jednad zba T4 = 0 = EI 1 [w2 2w3 + 2w5 w6 ] h3 (2.9) (2.8) (2.7)

na temelju koje mo zemo izraziti vrijednost w6 w6 = w2 2w3 + 2w5 = w2 2w3 + 2(2w4 w3 ) = w2 4w3 + 4w4 . Jednad zba sustava sada 1 0 0 0 0 glasi w0 0 0 0 0 w1 7 4 1 0 4 w2 = qL 4 6 4 1 256EI 1 4 5 2 w3 0 2 4 2 w4 0 1 1 1 1

(2.10)

(2.11)

Rje senje sustava daje vrijednosti progiba u cvorovima mre ze 1 qL4 25 qL4 , w2 = , 64 EI 512 EI 17 qL4 23 qL4 , w4 = . w3 = 256 EI 128 EI w1 =

(2.12)

Pogre ska rje senja dobivenog metodom kona cnih razlika iznosi 6, 25%. Momente u cvorovima prora cunavamo prema izrazu M (x) = EIw (x) , 1 Mi = EI 2 [wi1 2wi + wi+1 ] h Na taj na cin moment na upetom le zaju iznosi M0 = EI 16 qL4 qL2 2 = L2 64EI 2 , (2.14)

(2.13)

i jednak je stvarnom momentu na upetom le zaju.