* 902.034(497.

5)
POECI PODVODNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ
Povijesno - arheoloke biljeke
Nika PETRI
Izvorni znanstveni lanak
Nika Petri
Odsjek za arheologiju HAZU
21450 HVAR
U ovom radu se po prvi put opisuje razvoj
podvodne arheologije u Hrvatskoj, ije poetke
biljeimo ve u 16. st., a ozbiljnija istraivanja u 18.
i 19. st. U kulturno-povijesnom, prirodoslovnom i
arheolokom smislu donosi niz izvanredno
zanimljivih, viestruko znaajnih podataka. Ovim
se radom upotpunjuju spoznaje o povijesti
arheologije u Hrvatskoj i doprinosi boljem
suvremenom promiljanju nae arheologije i
kulturne batine.
Uzi maj ui u obzir t ek nekol i ko dosad poznat i h podat aka, govoriti o
poeci ma podvodne arheol ogi j e u Hrvatskoj inilo se j ednost avnom
t emom. Meut i m, paljivijim iitavanjem t ekst ova razliitih kul t ur no-
povijesnih sadraj a, pokazal o se da je zani manj e za st ari ne u j adr anskom
podmorj u i kopneni m vodama Hrvatske te njihovo biljeenje zapoel o ve
vrlo r ano! Laka uoljivost ar hi t ekt ur e i pr edmet a na manjoj dubi ni
omoguena je geomorfol oki m svojstvima j adr anske obal e, emu dopri -
nosi i osobita bi st ri na mor a.
Renesansni pj esni k Pet ar Hektorovi zapi sao je u stihu "kako u
zarcal u sve na dnu vi dei "
1
. Pojava pot onua i st one obal e Jadr ana (za u
prosj eku oko 1 mm godinje) doprinijela je da se mnogi ant i ki pri obal ni
objekti i nj i ma pri padaj ui pr edmet i nau pod mor e m t e da budu kon-
t i nui rano zapaani t i j ekom puni h pet stoljea! Prva zapaanj a biljeimo,
1 P. HEKTOROVI, 1568. (1997).
dakl e, ve u XVI. st., a zatim ih prat i mo sve do sl oeni h arheol oki h opisa
i zahvat a u XIX. i XX. st.
U ovome u r adu kronol oki pri kazat i niz arheol oki h podvodni h
istraivanja.
Iako s uvr emena podvodna arheologija, vezana uz razvoj aut onomnog
ronjenja, zapoi nj e tek oko druge polovice XX. st., poet ke ronjenja i
vaenj a pot onul i h pr edmet a i ost at aka brodova, nal azi mo ve u XIV. st.
Dodue, ti poeci nemaj u i zravne veze s podvodnom arheol ogi j om,
predstavljaju zanimljiv podat ak o davnoj elji da se iz mor a vrati ono to
se u nj emu sl uaj no nalo.
U Arhivu gr ada Dubrovni ka nal azi mo zapi s iz XIV. st. u koj emu se
spomi nj u roni oci to se bave koral j arst vom. Jedan od njih, nast anj en u
Dubrovni ku, ponudi o je da e sa svojom eki pom spasiti kr eansku marci l -
ijanu pot onul u kod otoka Mljeta 1372. godi ne. Sljedei na m podat ak
govori da su iz nave pot onul e u uvali Suur a na i panu 1576. godi ne,
etiri roni oca, nast anj ena u Dubrovni ku, i zroni l a 1607. i 1608. godi ne dva
br onana topa - falkoneta i dr uge br odske pr edmet e, za to i m je bilo
pl aeno.
Iste, 1608. godi ne, j edan roni l ac pot vruj e da je bio pl aen "za sedam
topova i j ednog smirilja i zvaeni h s mor skog dna". Te je godine Stjepan
Pal avi ci ni , iji se gri p nal azi o na mor s kome dnu pod zi di nama
Dubrovni ka, ugovorio s r oni ocem da e ovaj "svojim profesi onal ni m
znanj em i r adom sa dna mor a izvui u pot punost i spomenut i grip". 1609.
godi ne spomi nj e se udruga roni l aca u Dubr ovni ku, koja utvruje da e "na
r azni m mj est i ma. . . izvlaiti stvari iz mor a"
2
.
Renesansna arheologija, u zamahu svog svest r anog i nt eresa, biljei na
podruj u Istre i podmor ske arheol oke podat ke. Prvi i h j e zabiljeio poz-
nat i r enes ans ni kartograf Pietro Coppo, r odom iz Izole. On spomi nj e
ant i ko pri st ani t e u Si monovom zaljevu (Izola), ant i ke zgrade i zidove u
mor u kod Vrsara i punt e Cisane te na uu ri j eke Rae: "Se t r oua i n quest o
cont orno et r i uer a de Orser pur assai Scogli et Isolette, davant i sono quat -
tro Isole: che fanno el Porto de Orser. Se t r oua de sotto alia ri ua del mar
vestigii de ediffitii antiqui vn bon tratto de l ongo sino al fondament o de
saline: che demonst r ano esser sta pur assai habi t at i on, non e dubio quest o
loco esser sta habi t at o da Orsina fameglia Romana venut a ad habi t ar Ii
dapoi la dest ruct i on de Roma".
"Da Collone a Portesuol redut t o cosi dito, mi gl i a t re. et da quia Murazo
altro loco mi a quat t ro. tra Murazo et Col l one si ext ende vna pont a in mar
chi amat a Ci sana sora l aqual in ma r mi a do se vede mur ai e et ediffitii roti
2 S. VEKARI, 1987.
f l O
che demost r ano esser sta vna t erra potria esser sta quel l a che Plinio
nomi na Nexant i o in Istria: che fo r ui nat a da Romani . "
"Larsa I mme sono mi a. XI. La boccha del qual e l arga vno miglio: per
spatio de mi gl i a sei navegabi l e da legni grossi. da Ii in su mi gl i a quat t ro da
piccoli. quat t r o mi a di st ant e dalla boccha e vn t raget o a vn cert o Colfeto el
qual se chi ama el t raget o de San Zorzi. dove se vede vn mur o con mer l i a
r ent e acqua in sabi on doue se iudica esser sta vna t erra' ".
U svom I t i n e r a r u iz proljea 1553. po Dalmaciji, ml et aki sindik
Zuan Battista Giustiano opisuje podmor ske nal aze u Caski na otoku Pagu:
"E' nell' isola una valle detta Cesca, nella quale fu gi una citt chi amat a da
Plinio Issa, non ignorabilis civitas, le cui vestigie si vedono hoggidi par t e
sotto aqua et par t e in t erra, con mur a et mosai chi bellissimi." (Ljubi, 1877)
Ovi su podaci i mal i utjecaja na kasnije aut ore i njihovo zani manj e za
podmor ske ar heol oke osobitosti i st arske obal e.
Vie od stoljea nakon Coppa, oko 1650. godi ne, novi gradski bi skup
Gi acomo Filippo Tommasi ni u svom r ukopi snom djelu (obj avl j enom t ek
1837. g.)
4
, donosi nekol i ko podat aka iz nae t eme. Poznavajui djelo P.
Coppa, citira ga u poet nom dijelu u koj em raspravl j a o pol oaj u
Nezakcija, a zat i m, opisujui Izolu, opisuje Simonov zaljev gdje se u mor u
vidi ant i ki mol sa el j ezni m al kama: "... ed allora cel ebre er a il suo port o
di San Si mon regi st rat o nel l a cart a di navi gare capace d' ogni navi gl i o, e
sotto Pacqua si vede Pantico suo mol o con anelli di ferro a qual i si l ega-
vano le funi delle navi : al pr esent e e qui una piccola chi esa". Opisujui
l uku Savudrije Tommasi ni navodi kako se za oseke vi de veliki kameni
3 UP. , 1540. : "U okolici i uz Vrsarsku rivijeru nalazi se pri l i an broj hri di i otoia. S pr ednj e
st rane su etiri ot oka koja ine Vrsarsku l uku. Pod ri vom, u mor u, nal aze se ostaci st ari h zgr ada koji
se pr ot eu dal eko sve do t emel j a solana i ukazuj u na postojanje kua za st anovanj e. Nema sumnj e da
je ovo mj est o nast ani l a r i mska obitelj Orsina koja je ondje dola stanovati nakon uni t enj a Rima."...
"Od Collone do ut vrde (?) koju zovu Portesuol udaljenost je tri milje, a odavde do sl j edeeg mj est a
Muraza, etiri mi l j e. I zmeu Mur aza i Collona prost i re se u mor u j edan rt zvan Ci sana, na koj em se u
moru u dui ni od dvije milje vide zidovi i sr uene zgr ade koje pokazuj u da je tu nekada bilo nasel j e.
Moglo bi to biti ono koje Plinije naziva Nexantio u Istri, a koje su Rimljani sruili."..."Rijeka Raa
dugaka je XI milja, dok joj je ue iroko j ednu milju. U dui ni od est milja pl ovna je za vel i ke
brodove, a zat i m jo etiri milje za one mal e. etiri milje dal eko od ua nal azi se j edan pri j el az u j ed-
nom mal enom zaljevu, koji se naziva prijelaz Sv. Jurja, gdje se vidi zid s kr uni t em (?) na s a mom r ubu
vode, u pijesku, po koj em se moe prosudi t i da je tu bilo nasel j e. " ; A. DEGRASSI, 1924. U vezi s
ubi kaci j om i st arske Cisse (Caenazzo 1992; Sui 1987.) valja spomenut i neke, ini mi se, nedovol j no
kori t ene podat ke. Nai me, citat P. Coppa "prost i re se u mor u j edan rt zvan Ci ssana, na koj em se u mor u
u duini od dvije milje vide zidovi i sr uene zgrade koje pokazuj u da je tu nekada bilo nasel j e" nije
izmiljen. Sljedei je podat ak A. Fortisa koji je objavio J. St range 1775. godi ne. "U pr vom pi s mu uenog
opata, koje sadri opaanj a o Istri, upoznaj em se s vrlo vani m r i mski m nat pi som, ot kri veni m nedavno
u gomili r uevi na st ari nski h zgrada na Punt a Cissana, na obali (discovered, not long si nce, a mong a
heap of r ui ns of old bui l di ngs, at Punt a Ci ssana, on that coast). Slijedi t oan prijepis: ... (donosi nat pi s) .
Ovaj nat pi s je od vel i ke vrijednosti jer odreuj e poloaj ant i ke Cisse, koji je prije bio nepoznat " (Petri
1998, 146, 156). Smat r ao sam pot r ebni m ovdje i st aknut i navode Coppa, A. Fortisa i J. St r angea zat o j er
nisu konzul t i rani (Sui, 1987), koji e, vjerujem, podrobnijim ar heol oki m i t anj em pomoi t emi .
4 G. F. TOMMASINI, 1837.
I l l
blokovi j ednoga mol a i ostaci antikih zgrada: "La punt a di Salvori e pri n-
ci pal i ssi ma nella provincia per ehe port o, ma gi doveva esser maggi or e,
per ehe si vedono nel cal ar delle acque gr an quadr oni di pi et re, che
di most r ano esservi stato un mol o e si vedono anche in quei cont orni ves-
tigie di edifici antichi".
Za razl i ku od P. Coppa, koji za l uku Vrsar spomi nj e da se u mor u
nal aze ostaci st ari h zgrada koje se pr ot eu dal eko do t emel j a sol ana,
Tommasi ni opisuje l uku i samo "saline di st rut t e". O Bri j uni ma kae: "...ha
fatto quat r o buoni porti per ogni vascello", navodi ant i ke ostatke i donosi
zanimljiv podat ak: "Vi er ano due sal i ne, ora disfatte. Ha un lago bellissimo
che mai si secea, del circuito d' un quart o di mi gl i o, e nel mezzo, quando
l ' acque sono basse, vi si vede un pozzo". Zanimljiv je i njegov tekst o soli
i sol anama. Za Medul i n Tommasi ni kae: "Lungi due mi gl i a a set t ent ri one
vien il port o Medolino all' altra riva, del qual e r est ano anco le vestigia del-
l' antico castello di Medolino".
Podmor ske arheol oke nal aze du obal e Istre ponovo e opirnije opi-
sivati Pietro Kandi er u XIX. te Attilio Degrassi u XX. st., no o njima e vie
rijei biti u daljnjem tekstu.
Vrat i mo se ponovo na kraj nj i j ug hr vat s ke obal e, u bl i zi nu
Dubrovni ka. Iako krat ka, vizitatorska zabiljeka dubrovakog nadbi skupa
G. B. Convent at i j a iz 1716. saeto opisuje podmor ski dio arheol oki h
ost at aka ant i kog naselja Epi daur uma, na mj est u dananj eg Cavtata
(Ragusa Vecchia). On kae: "Poene memor i e del l ' ant i co Epi dauro qui si
r ami r ano, e quest e si rest ri ngono ad al cuni vestigii delle vecchie mur e
bagnat e hor a dal mar e, anzi che le ri copre. . . "
6
.
Padovanski pri rodosl ovac Vitaliano Donat i dugo je pr ouavao geologi-
ju pl ani na, obale i mor skog dna hrvat ske obal e, iz ega je proizalo nj ego-
vo najznaajnije djelo. Raspravljajui o razi ni mor a, t emi koja je nakon
njegova djela, pa sve do danas, pr edmet om znanst veni h r aspr ava i
prouavanj a, on po prvi put donosi nekol i ko podat aka znaaj ni h za pod-
mor s ku arheol ogi j u, koji se odnose na podruj e Istre i Dal maci j e. Donat i
kae: "Vidi in Lissa Isola di Dal mazi a un' ant i chi ssi ma fabbrica che ora
forma una buona part e del Convent o de' Frat i Mi nori Convent ual i ; e ques-
ta nel suo bassament o e mol t o al disotto del comune del mar e cui sta vic-
i na. In quest a stessa isola alia par t e di l evant e scopronsi sul Mare
i ncr ost at ur e di mosai co copert e dal Mare st esso. NellTsola di Bua s' osser-
va al cun vestigio di mosai co a pelo del comune del l ' acque. La piazza di
Zar a sotto il pr esent e pavi ment o da sei pi edi ha un altro bellissimo pavi-
ment o di quadri bi anchi e rossi di mar mo, da me casual ment e vedut o due
5 I. BOJANOVSKI, 1988.; N. PETR1, 1998b.
anni sono, e quelle- senza dubbio e pi basso del comune del mar e. Quivi
pur e sotto la mur a che guar da il mar e a mezzo gi orno in faccia de' Frat i di
S. Fr ancesco, v' e un pezzo di pavi ment o a Mosaico, che di cont i nuo e cop-
erto dal Mar e; e lo stesso a wi e ne sopra un pavi ment o pur di mosai co
l unghi ssi mo, che s' osserva a Diclo, villa poco discosta da Zara; e nel l o
stesso l uogo vi sono al cune grandi Volte, il pi ano delle quali e anzi inferi-
ore al livello comune del Mare stesso. In vi ci nanza di Pola alia par t e di
Levant e s' osserva un mosai co a fior d' acqua, e che in medi ocr e escr escen-
za vi ene copert o. A Zuri , scoglio di Sebenci ano, in Porto Stupiza si t rovano
sotto ma r e ur ne ci ner ar i e, Lucer ne, vasi unguent ar i , e cose simili da un
campo vicino al mar e, e che di sovente dal ma r e stesso vi ene i nnondat o; e
pur e cert a cosa e, che gli ant i chi (la superst i zi one de' qual i nel l a er ezi one
de' loro sepol cri e abbast anza nota) non abbi ano scielto una si t uazi one di
luogo cosi cattiva per abi t ar dopo mort e"
6
.
Ovi pri mj eri , kao i cijelo Donatijevo djelo, uvel i ke su utjecali na
mnoge onodobne znanst veni ke, poglavito na Alberta Fortisa i njegov rad.
Znameni t i Fortis, sa svoja dva djela, veoma je zasl uan za upoznavanj e
kul t ur ne Evr ope s r azni m podaci ma o Istri, Kvar ner u i Dalmaciji, pa t ako
i oni ma koji se odnose na podmor sku arheol ogi j u. Ve u djelu iz 1771.
Fortis donosi nekol i ko podmor ski h arheol oki h podat aka. Tako pri mj eri ce
spomi nj e nal aze kod Pul e, a u Osoru biljei nat pi se iz zbirke bi skupa
Di nari i a. J edan od njih bio je naen u mor u (SI. 1):
I. . . . . L I C I A E . I N .
. . . . A E . D V L G I S S I . .
A N NI S . X I I B E . .
. . . . F I L . C A S T I S .
. . . . A S I M P L I C I A . .
S l t
N
atp
i
s
i
z
Osora (prema
. . . . A M A N T I S S I M A . A. Fortis 1771.)
6 U V. DONATI, 1750.: "Vidio s am na otoku Visu u Dalmaciji j ednu j ako st aru graevi nu koja danas ini
dobar dio samost ana fratara konvent ual aca; a ona je u svojim t emel j i ma mnogo ispod prosj ene r azi ne
mor a koj em se nal azi u blizini. Na ovom istom otoku, na i st onom dijelu otkrivaju se u mor u i nkr ust i -
rani dijelova mozai ka pokri veni mor em. Na otoku iovu vidi se poneki t rag mozai ka tono na r azi ni
vode. Na trgu Zadr u, est st opa pod dananj i m popl oenj em, nal azi se drugi pr ekr asan pod od bijelih
i crveni h kocki ca mr a mor a , koji sam sluajno vidio prije dvije godi ne, i on je bez sumnj e nii od pr os-
j ene r azi ne mor a. Takoer pod zi di nom koja gleda k mor u pr e ma j ugu pred proel j em fratara sv.
Franje, nal azi se komad mozai kog poda koji je nepr est ano pokr i ven mor em; a isto se dogaa i s j ako
dugaki m mozai ki m podom koj eg se primjeuje u Diklu, selu mal o udal j enom od Zadra; a na i st om
mjestu nal azi se nekol i ko vel i ki h lukova, koji su ak nii od pr osj ene r azi ne mora. U blizini Pul e, u
i st onom dijelu, pri mj euj e se mozai k na samom r ubu vode, koji kod prosj enog podizanja mor a bude
pokri ven. Na irju, ot oku na i benskom podruj u, u luci Stupici nal aze se pod mor em urnae cenerari-
ae, lucernae i unguentarii, i sl i ne stvari s pokrajnjeg polja blizu mor a, koje preplavljuju mor e; a i pak
je si gurno da ant i ki st anovni ci (kojih je praznovjerje pri podi zanj u vlastitih grobova prilino poznat o)
nisu i zabral i t ako l oe mj est o za st anovanj e nakon smrti".
U djelu "Viaggio in Dal mazi a", dobro poznaj ui r ad Donatija, Fortis
raspravlja o razi ni mor a te donosi niz vrlo zani ml j i vi h podmor ski h ar heo-
lokih podat aka s dal mat i nske obale. Spomi nj e ant i ke nal aze u Zadru,
ant i ke zidine u mor u Nina, Privlaku te nal az mr a mor nog ukr aenog arhi -
trava u rijeci Krki. Posljednji navedeni podat ak prvi je spomenut i nal az
koji potjee iz neke rijeke na podruj u Hrvat ske. Spomi nj e zatim i ant i ke
ostatke u Prukl j anskom j ezeru, u Makar skoj , i vogou i Naroni . Kod
Suurja, na i st onom kraju otoka Hvara, Fortis opisuje zanimljiv nal az
antikog br odol oma s t eret om amfora. To je prvi opis j ednog ant i kog
brodol oma: "Fuor del capo S. Giorgo suddet t o vedesi in poco fondo d' ac-
qua un gr an mucehi o di ur ne ant i che, che denno aver e una di mora in quel
sito di quat t ordi ci secoli per lo meno; mol t e di quest e ur ne t rovansi anehe
sparse a quat t ro, a due, a tre, colcate l ont ano dal maggi or cumul o. Non
sono sepol t e, che anzi si vede loro pi della met a del corpo; con medi ocr e
spesa e fatica si pu t r ar ne dal mar e qual cheduna. Elle no hanno poco pi
d' un pi ede di di amet r o, e i nt orno a tre d' altezza; por t ano sovent e il nome
del fabbri cat ore in belle e riconoscibili l et t ere r omane. Sembr a che il
naufragio di qual che vascello carico di stoviglia le abbi a cola deposi t at e.
Ora il giro di t ant i secoli ne le ha nascost e sotto la crost a di r ecr ement i
m a r i n i a zat i m: "La villa di S. Giorgio: La sola cosa che possa condurvi
un vi aggi at ore si e la quant i t di ur ne r oma ne che vi si veggono, a poca
distanza dal lido, ammont i cchi at e e sparse pel fondo del mar e, dove giac-
ciono da quat t ordi ci secoli per lo meno. In al cune di esse leggesi il nome
del fabbri cat ore, dopo d' averle spogliate della crost a poco resi st ent e di cui
l ' hanno r i coper t e, nel giro di tanti anni , l ' escare ed altri polipari: i carat -
teri most r ano d' essere de' buoni t empi "
7
. Smat r am da djelo Alberta Fortisa,
zbog obilja podat aka, zasluuje cjelovitiju studiju.
Fortisov prijatelj i mecena, John St range, ar heol og, pri rodosl ovac i
bri t anski r ezi dent u Veneciji, objavio je na osnovi Fortisovih pi sama dva
arheol oka izvjetaja u asopisu Archeol ogi a, Society of Ant i quari es, u
7 U A. FORTIS, 1771. , 18-22, 118, 136 str. i A. FORTIS, 1774.: prijevod Mat e Mar as, 1984., 14, 15, 77, 97,
215, 221, 222, 238 str. Suuraj , 223, 254 str.: "Izvan s pomenut og rt a Suurj a vi di se u plitkoj vodi gomi -
la starih ara koje na t ome mjestu borave bar em et r naest stoljea; mnoge su od tih ara r asut e po
etiri, po dvije, po tri, daleko od glavne hr pe. Nisu zakopane nego i m se vidi vie od pola tijela; uz
osrednji t roak i t rud moe se poneku izvaditi iz mor a. Imaju mal o vie od st ope u promj eru, oko tri
su visoke; esto nose i me proizvoaa ispisano lijepim i raspoznat l j i vi m r i mski m slovima. ini se da ih
je ondje pohr ani o br odol om neke lae s t ovarom posua. Protjecanje tolikih stoljea nije ih skrilo pod
korom mor ski h ot padaka to ju je prouavao Donat i niti je ta kor a nar asl a debljom od pola pal ca na
ar ama koje su nj ome i znut ra i izvana obloene."... "Selo Suur aj , smj et eno na i st onom kraju otoka,
po sebi je neugl edno i osrednj e napueno mjesto. Jedi na st var koja moe t amo odvesti put ni ka jest
mnoi na r i mski h ar a to se na maloj udaljenosti od obal e vide nagomi l ane i r azbacane po mor skom
dnu, gdje lee bar em et rnaest stoljea. Na neki ma od njih itljivo je i me proi zvoaa, kada se s njih
skine neot por na kor a koj om su ih u tijekom tolikih godi na pokrili krast avi i dr ugi polipi: slova pokazu-
ju da potjeu iz dobri h vr emena. "
SI. 2 Crte sarkofaga u moru Vranjica kod Splita (prema M. Sabljar 1854.)
SI. 3 Prikaz podvodnih antikih ostataka u uvali sv. imuna kod Izole (prema A.
Degrassi 1923.)
Londonu 1775. i 1779. godine. U pr vom l anku spomi nj e nal az ri mskog
pl oni ka ispod razi ne mor a u Zadr u te biljei nal az ukr aenog arhi t rava iz
rijeke Rrke.
Zanimljivost je ovog teksta da se radi o pr vi m zabi l j ekama o podvod-
ni m ar heol oki m nal azi ma i zneseni m u j ednom ar heol okom asopisu
8
!
elio bi h, samo usput, spomenut i hrvat skog geni j al nog znanst veni ka
Ruera Bokovia, koji je bio pozvan svojim znanst veni m met odama
popravi t i dvije znaaj ne l uke Italije s ant i kom i srednj ovj ekovnom t ra-
dicijom, Rimini (1764.) i Savonu (1771.), to je vrlo uspj eno obavio. O t om
je pot hvat u pi sano u njegovim djelima
9
.
Anton St ei nbchel von Rhei nwal l , profesor arheol ogi j e i ravnatelj
carskog muzej a u Beu, koji je prat i o car a Fr anza I. Von Habsburga na
put ovanj u po Dalmaciji u prol j ee 1818. godi ne, opi sao je ant i ke
sarkofage u mor u u Vranjicu kod Splita
1 0
(SI. 2).
Pietro Randl er, t ranski polihistor i pokr et a asopi sa "U Istria", u
pr vom je nj egovom broju 1846. objavio arheol oki r ad u kojem opisuje
podmor ske nal aze istarskih l uka od Izole do Pul e. U nekol i ko se navr at a i
8 J. STRANGE, 1775.; N. PETRI, 1998.
9 R. BOROVI, 1765.; Isti, 1892.
10 A. STEINBCHEL, 1820.
kasni j e Kandi er vr aao ovoj
temi. Njegov je r ad bio osobito
poticajan. Nastavili su ga mnogi
arheol ozi , a apsolvirao Attilio
Degrassi (SI. 3)".
Godi ne 1851. J. H. W.
SI. 4 Crte amfore iz Salone (Salone)
(prema M. Sabljar, 1854.)
\

_ 4) -
i *
\6
Henzen objavio je nat pi s iz 184.
godi ne koji govori o gradnj i
most a na rijeci Cetini, to je
naen u rijeci nedal eko Trilja
(rimski Ti l uri um) 1849. godi ne
(SI. )
1 2
. Sljedeih godi na, 1852.
i 1853./54., na svojim put ovanj i -
ma po Dal maci j i , kust os
Narodnog muzej a u Zagr ebu,
Mijat Sabljar, zabiljeio je niz
vrijednih podat aka za na u pod-
mor sku arheol ogi j u. Kao dobar
crta, ostavio na m je i crt ee
uoeni h nal aza (SI. 4). Na ot oku
Pagu, u Caski, Sabljar je zabi -
ljeio zgr ade u mor u, u Vranjicu je nacr t ao ve spomenut e sarkofage, a u
Risnu l uku i ant i ke zidove u mor u (SI. 5)
1 3
.
Fr ancuski put opi sac Charl es Yriarte opisuje 1875. (1878., 1999.)
ant i ku l uku Porea: "Od antikog t eat ra nije preost al o ni t a osim tlorisa
koji otkrivaju ostaci kr unog oblika, no kad i zaemo iz gr ada i obal om
odet amo u San Pietro, kroz bistru se vodu u vri j eme oseke j asno r azabi r u
gol emi t emel j i , el j ezne spojke i zahral i eljezni prst enovi koji l ee na
dnu i ukazuj u na ost at ke ant i ke l uke, nj ene rive i mol ove. "
Podmorski nal azi du istone j adr anske obal e spomi nj u se u mnogi m
djelima t adanj i h znanst veni ka (Petter, Klden, Burt on, Bianchi, Geli,
Rutar, Bizzaro). Art hur Evans navodi t akoer podmor ske nal aze u Cavt at u
i Risnu. Ove pot onj e spomi nj e i Henri Cons
1 4
. Dot adanj e znanj e o pod-
mor ski m ar heol oki m nal azi ma na j adranskoj obali Hrvat ske saet o je
i zraeno u nekol i ko r eeni ca u pri rodosl ovnom djelu J. Wolfa i J. Lukscha
H P . KANDLER, 1846. Kandi er spomi nj e istarske nal aze u jo nekol i ko radova. Njegov je dopr i nos pod-
morskoj arheol ogi j i od vel i kog znaaja.
12 .1. FI. W. HENZEN, 1851.
13 I. MIRNIK, 1972.; Isti, 1981. Biljenice M. Sabljara nal aze se u arhi vu Uprave za zatitu kul t ur ne bat i ne
Mi ni st arst va kul t ur e u Zagr ebu.
14 A. EVANS, 1883/1885. ; H. CONS, 1881.
rut- *-*+- .. .
/ V
-
-vc 2zrm /^r\x- t*.jza-O
t
da j& Jcc<r> " \
)2>

Sl. 5 Crte podmorske arhitekture u Caski kod Novalje na otoku Pagu
(prema M. Sabljar 1852.)
SI. 6 Statua Vespazijana iz Visa
(prema N. Cambi 2000.)
1881. godi ne: "Konano r eeno i na
i nj eni cama zasnovano, postoji poni-
ranj e i st arske i dal mat i nske obale.
Osim postojanja mnogobr oj ni h uvala
i nast anka ot oka, koji su nekada bili
njihov sast avni dio; i pot onul i ostaci
graevi na, sarkofaga i dr. kod Pule,
Visa, Zadra, ibenika, Trogira, Hvara
i Dubrovni ka, rjeiti su svjedoci tih
pr ocesa. Pot puni nes t anak del t e
Neretve i nedost at ak takvih nanosa
kod ostalih rijeka Dal maci j e, moe
posluiti kao dodat na pot vrda"
1
' .
U mor u l uke Visa, gdje se nal azi -
la ant i ka Issa, 1870. godi ne
pr onaena je u mor u skul pt ura cara
Vespazi j ana. Nal az je pokl onj en
admi r al u Mi l oi u, ija j e zbi rka
dospj el a u Kunst hi st or i sches
Museum u Beu (SI. 6)

.
To je ve vri j eme kad se ar he-
ologija u Hrvatskoj poinje razvijati
u s uvr emenom smi sl u. Arheoloki
muzej u Spl i t u pokr ee asopi s
Bullettino di archeologia e storia dal-
mata, 1878. godi ne, a don i me
Ljubi, ravnat el j Arheol okog muze-
ja u Zagr ebu, osniva 1878. godi ne
15 L J. WOLF - J. LUKSCH, 1881. , 44 str.: "Ent schi eden ausgespr ochen und auf That sachen basi ert , stellt
sich der Ni eder gang der i st ri chen und dal mat i schen Gest ade her aus . Neben den zahl r ei chen
Rst enei uschni t t en und der ei gent hml i chen Format i on der vor gel ager t en Insel n geben auch die
unt er Waser l i egenden Baur est e, Sarkophage etc. bei Pola, Lissa, Zar a, Sebeni co, Trau, Lesina und
Ragusa s pr echendes Zeugni s fur das Best ehen dieses Vorganges. - Das al l mhl i che Verschwi nden des
Delta der Narent a und das Fehl en von derlei Bi l dungen bei ander en Fl ssen Dal mat i ens mgen als
wei t wrw Best t i gung di enen". Stoljetna tradicija o pot onul om gr adu kod Rovinja potakla je zapovjed-
nitvo austrijske mor nar i ce iz Pule da poduzme 1890. godine podmor sko istraivanje o emu postoji
zapisnik s izjavom roni oca (Caenazzo 1922.).
16 W. GURLITT, 1877.; N. CAMBI, 2000. Jo Fortis spominje u vikoj luci "e s egnar ament e di pavi ment i a
mosai co, che vengono copert i dal mar e quando le acque si al zano", a 1873. se t akoer spomi nj e "Nel
porto di Lissa, in t empo di bassa mar ea, ri escono distinguibili del l e ant i che const ruzi oni e perfino dei
pavi ment i a mosai co" ( Maschek, Manual e, 3, 1873, 114 str. ). ezdeset i h godi na 20 st. je bila u mor u kod
Prirova naena skul pt ur a boga Mart a.
Villsig-gio cli Vranjic
Est
copercliio di
luiijro 1
-
77m'.
sarcofago
largo OGin.
ot i ! . n: ] \ r
w
X
^ 5
conorcliio di -
fago lungo l' 77in.
largo 0'(> > .
M u r o :i Ii t i c 0 i li ni u C
O
ei
es O
O
t-
c:
area di
sarcofaL
r
o
lunga l' 77m.
larga O'm.
area di
sarcofago
lunga 2'0Sin.
larga *75m.
5/. 7 Antiki sarkofazi u moru Vranjica kod Splita (prema F. Buli 1899.)
Hrvatsko arheoloko drutvo. Od 1879. on pokree pri muzej u asopis
Viestnik Hrvatskoga arheologikoga drutva. Simbolino je da ve u
prvom broj u Viestnika don ime Ljubi objavljuje bakr enu skulpt uru
morske boice pod nazivom "Kip morske boginj e s j ednozubnim sidrom"
te pie o ant ikim sidrima. U mnogim broj evima asopisa nalaze se podaci
zanimljivi za podvodnu arheologiju, odkojih u neke ovdje spomenut i.
Spominju se zidine Biograda koje se naziru u mor u te mozaik uz
morsku obalu u Baski na Krku. Za rij ene nal aze znaaj ni su lanci .
Ljubica o nal azu broda i antikih novaca u Dravi kod Osijeka, rimske
kacige s nat pisom naene u Savi kod Mitro vice te ant ikih nalaza u rijeci
Kupi u Sisku
1 7
.
17 . LJ UBI , 1879.; I sti, 1883.; Isti, 1885.; Isti, 1886.
Don Fr ane Buli, rav-
natelj Arheol okog muze-
j a u Splitu i ur edni k
Bulletina, biljei pod-
mor s ke nal aze u
Dalmaciji. Tako na pr i m-
j er spomi nj e nal aze kod
Novalje i aske na ot oku
Pagu, te nal aze na ot oku
Ugljanu. Biljei ukr at ko i
ant i ke nal aze i neol i t i ku
sj eki r u iz r i j eke Cet i ne
kod Omi a, ant i ke nal aze
u uval i Splitska na ot oku
Br au, a pi e i o l uci
SI. 8 Crte ranokranske svjetiljke iz hvarske luke Sal one. Kao ar heol oga
antiki sarkofazi u mor u, koje su rani j e spominjali St ei nbchel i Sabljar.
Buli je ak unaj mi o roni oce kako bi preci zno dokument i r ao sarkofage i
provjerio mogunost njihovog vaenj a. Bio je to prvi pokuaj or gani zi r ane
podmor ske ar heol oke akcije (SI. 7)
1 8
.
Od ravnat el j a Arheol okog muzej a u Zagr ebu, Josipa Br unmi da,
i mamo nekol i ko vri j edni h i zanimljivih zabiljeki na t emu podvodne ar he-
ologije. Opisujui ar heol oke zbi rke u Hvaru, s pomenuo je nal az gr an-
itnog st upa i lijepe r anokr anske svjetiljke u hvarskoj luci, koje je crt e
sauvan u njegovoj biljenici. Brunmi d je zabiljeio i kameni nat pi s s
etiri gr ka slova naen u Potoku u Senju, numi zmat i ke nal aze iz pot oka
Medveaka u Zagr ebu te sitne ant i ke skul pt ure i dr uge ant i ke nal aze iz
rijeke Rupe kraj Siska (SI. 8)

.
Don Luka Jeli pi sao je o podmor ski m nal azi ma u Bibinju kraj Zadr a,
l ukobr anu u mj est u Pakot ane te nal azi ma u uval i Boani kraj Bi ograda.
Godine 1913. donosi i nacr t ant i kog graevnog skl opa u uvali Stari Trogir,
kojega se dijelovi nal aze u mor u (SI. 9)
2 0
.
Alberto Puschi 1898. je godi ne pi sao o nal azi ma na Bri j uni ma, a R.
Wei sshupl 1892. godi ne o amf or ama iz Pul e. J. Bersa 1902. godi ne
18 F. BULI, 1885/86.; Isti, 1898.; Isti, 1899.; Isti, 1900.; Isti, 1900a.; Isti 1902.
19 J. BRUNMID, 1895.; Isti 1907.; Isti, 1900.; Isti, 1914. Njegova se biljenica nal azi u Arheol okom muz e -
ju u Splitu, AMS Arhiv Abrami , 13/ .
20 L. JELI, 1898.; Isti, 1913.
(prema J. Brunmid 1896.)
r odom iz Vranjica,
neobi no su ga zani mal i
SI. 9 Antiki graevni sklop u uvali Stari Trogir
(prema L. Jeli 1913.)
SI. 10 Peati na amforama iz radionica Gaja Lekanija Bassa iz antike vile u uvali
Verige na otoju Brijuni (prema A. Gnirs, 1910a)
spomi nj e ant i ke nal aze pod mor em u Zadru, a N. Z. Bjelovui u r adu o
povijesti pol uot oka Peljeca 1907. godine donosi i podat ak o antikoj
arhi t ekt uri u mor u, u uvali Lovite na nj egovom zapadnom rt u. M.
Abrami i A. Col nago biljee 1909. podmor ske nal aze u Starigradu
(Argyrunt um), a N. tuk 1913. amforite u Sr ebr enu kod Dubrovni ka
2 1
.
Konzervat or za Istru, Anton Gnirs, svojim je ar heol oki m djelovanjem
znat no i bitno dopri ni o poznavanj u podmor ski h nal aza uz obalu Istre.
Tako ve 1901. opisuje ar hi t ekt ur u, amfore i dolije koji se nal aze u t om
podruj u. Osobito su znaaj ni njegovi nacrt i uzmor ski h villa rust i ca, kojih
se dijelovi nal aze i u mor u. Zasl uan je za istraivanje vila na Brijunima,
osobito one u uvali Verige. U ovom kont ekst u posebno spomi nj em nal az
ant i ke zgr ade sa stotinjak amfora u uvali Sv. Pet ra u Puljskom zaljevu te
njegovo znaaj no ot kri e ost at aka radi oni ce amfora Gaja Lekani j a Bassa,
1910. godi ne (SI. 10).
Za pr ouavanj e pr omj ene razi ne Jadr anskoga mor a, koje je u europ-
skoj pri rodosl ovnoj l i t erat uri bilo vrlo i nt enzi vno, mnogo su znaili pod-
morski nal azi du hr vat ske obal e. Tako je i Gni rs napi sao vrlo znaaj nu
studiju na t u t emu, kori st ei sve nj emu znane podmor s ke nal aze od Istre
do Boke Kot orske
2 2
.
Taj rad, zaj edno s r adom Nike Andrijaevia, koji t akoer donosi poz-
nat e podmor ske nal aze s i st one j adr anske obal e, upot punj uj e dotadanje
poznavanj e podmor ski h nal azi t a na obal ama Hrvat ske i znaaj an je
dopri nos pri rodosl ovnoj znanost i i arheologiji Jadr anskog mor a
2 3
.
21 A. PUSCHI, 1898.; Isti, 1900.; R. WEISSHUPL, 1892.; J. BERSA, 1902.; N. Z. BJELOVUI, 1907.; M.
ABRAMI - A. COLNAGO, 1909.; N. TUR, 1913.
22 A. GNIRS, 1901.; Isti, 1905.; Isti, 1907.; Isti, 1910.; Isti, 1910 A. U mnogi m j o r adovi ma A. Gni rs donosi
zanimljive podat ke i njegovo djelo zasluuje posebnu studiju; R. MATIJAIC, 1998.
23 N. ANDRIJAEVI, 1910.; T. EGOTA - A. FILIPI, 1991.
-
Kustos Zemal j skog muzej a
u Sarajevu, Carl Patsch, znat no
j e dopr i ni o arheol ogi j i
Dal maci j e, osobi t o ant i ke
Nar one. U r adovi ma iz 1907. i
1922. donosi i podat ke vezane
uz podvodnu ar heol ogi j u, a
pi e i o amf or ama. Godi ne
1925. opisuje ant i ke nal aze na
ot oku edru kraj Hvara i bil-
jei ost at ke ant i kog svjetioni-
ka na ot oi i ma Lukavci
2 4
.
Godi ne 1923. Le hma n -
Her t l eben objavljuju sintetski
r ad "Die antiken Hafenanlagen
des Mittelmeeres" u koj emu
spomi nj u i ant i ka pri st ani t a
na j adr anskoj obali.
U t om r azdobl j u valja
svakako spomenut i i nekol i ko
nal aza koji su u hrvatskoj ar he-
ol okoj l i t er at ur i kasni j e
det al j ni j e opi sani . Godi ne
1924., na kraj nj em r t u Istre,
pr onaena je u pl i aku vea
koliina olovnih pr eaka antikih si dara, a 1927. su spuvari kod ibenika
otkrili ant i ki brodol om i izvadili pr eko dvjesto amfora. U osorskom zalje-
vu Jas bile su naene glave skul pt ura Okt avi j ana i Dr uza Mlaeg (SI. 11),
a 1939., u rijeci Cetini kod Trilja, pr onaena je r i mska votivna ara i drugi
antiki pr edmet i
2 5
.
Ber nar do Benussi 1928. t akoer spomi nj e podvodne nal aze uz obalu
Istre, a t adanj i ravnatelj Arheolokog muzej a u Splitu, Mihovil Abrami ,
opisuje igove na amforama iz Nar one. U opi su istraivanja ant i ke Isse,
Abrami 1949. godi ne spominje nal aze est dolija u mor u du obal e u
Vikoj luci. Antiku obalu Isse, vidljivu pod mor e m u duljini od pedeset ak
met ar a, spomi nj e ve 1892. Apolonije Zanel l a
2 6
.
SI. 11 Portret Druza Mlaeg iz Osora
(prema N. Cambi 2000.)
24 C. PATSCH, 1907.; Isti, 1922.; Isti, 1925.
25 D. VRSALOVI, 1974.; D. RENDI - MIOEVI, 1952.; N. CAMBI, 1982.; Isti, 2000.
26 B. BENUSSI, 1928.; M. ABRAMI, 1927.; Isti, 1949.; A. ZANELLA, 1892.
Prvu pol ovi cu 20. st. okruni o je svojim djelom Attilio Degrassi . Na
osnovi vlastitih istraivanja, poznajui grau i iskustva aut or a poput
Coppa, Tommasi ni j a, Kandl era i drugi h, napi sao je poznat o djelo i zuzet ne
vrijednosti pod nazi vom "Iporti romani dell'Istria"
27
. Dogodilo se to u osvit
razvoja s uvr emene podmor ske arheologije. Tako je Degrassi na najbolji
mogui nai n pri hvat i o i suvr emeno prezent i rao dot adanj a ar heol oka
znanja na tu t emu, i to upravo na pri mj eru Istre, gdje jo od XVI. st. moe-
mo pratiti biljeke na t emu podmor ske arheol ogi j e. Njezin suvr emeni
razvoj od 50-ih godi na XX. stoljea opi san je u knjizi Dasena Vrsalovia
2 8
.
Da su stoljea hr vat ske povijesti bila sretnija, zasi gur no bi se vie i
znanst veno svrsi shodni j e uinilo za podvodnu areologiju. Namj era na m je
bila u ovome r adu pri kazat i kako su podvodne ar heol oke zanimljivosti
hrvat skoga podmor j a post al e ve u XVI. st., a poglavito tijekom XVIII. i
XIX. st., di j el om znanst vene konst ant e u europskoj pri rodosl ovnoj
znanost i i arheologiji.
Nadam se da e i ovaj, iako saeti pri kaz, bar donekl e doprinijeti
boljem razumi j evanj u podvodne arheologije te potovanju posla i ljudi
koji su joj posvetili mnoge i nt el ekt ual ne i ivotne napor e nj ome bave
2 9
.
27 A. DEGRASSI, 1913.; Isti, 1923.; Isti, 1926.; Isti, 1955.; Isti, 1957.; R. MATIJAI, 1998.
28 D. VRSALOVI, 1974.
29 N. PETRI, 1998a.; Isti, 1998b. Da se arheol oki podat ak moe nai i u poeziji evo dokazom je i ova
pj esma dr agog Dr age Ivanievia (1907. - 1981.), koja poetski i arheol oki (M. Juri i , M. Orli, 1991.)
upotpunjuje nau t emu (D. Ivanisevic, 1967.)
AMFORA
Pjesma o jednoj ri mskoj amfori koja je godi ne 47. prije n. e. u pomorskoj bitki i zmeu Vatinija i
Oktavija, zaj edno s dr ugi m amf or ama, l aama, ljudima (ljudi su uvijek bili naj sporedni j i ), pot onul a
kod edra (Tauri s). Vatinije i Oktavije, zapovjednici brodovlja, borili su se u gr aanskom rat u (bel l um
civile), prvi na st rani Cezara, drugi na st rani Pompeja. Amforu su ljeti godi ne 1961. izvadili iz mor a
roni oci Rrapnj ani , ljudi gol emi h stopala.
Na dnu mor a
koje neumor no skida
i stavlja obrazi ne na lice
u naruj u pijeska
leala si vj ekovi ma
amforo
u kut u moj e sobe
dal eko od tvoje hi rovi t e ljuljake
ovdje na sj everu
hl adnu
oblik je tvoj
s t ragovi ma ivota
koljki i t rava
(vidljivim liajem vr emena)
govor vri j ean
osmijeha
u kr at kom asu
u kojem te pogled moj miluje
ti nehaj na
kroz me ne
gleda igru prolosti
i sadanju istovetnu
s igrom budunost i
(uzal udna komeanj a
od gladi do gladi
od bogova do boga i nitavila
sve nest al i dah)
i pitam se emu
moj st r ah
o usnul a amforo
Zahvaljujem prijateljima i kol egama Maji Bonai -Mandi ni , Jasmi nki us-Rukoni , Kristini Mihovili,
Ireni Radi Rossi, Ivanu Mi mi ku i Ambrozu Tudoru, koji su mi u ovom radu pomogl i .
SKRAENI CE
AMS1
ARR
AT
Bul i . d a l m.
I z da nj a HAD- a
JfA
JAI
Godi nj a k ZSKH
Lj et opi s J AZU
Ra d HAZU
VAHD
VHAD
Atti e me mo r i e de l l a Soc i e t I s t r i a n a di Ar c he ol ogi a e
St or i a pa t r i a , P a r e n z o - Pol a - Ve ne z i a - Tr i es t e
Ar he ol o ki r a d o v i i r a s p r a v e , Za g r e b
Ar e he ogr a f o Tr i e s t i no, Tr i e s t e
Rul l et i no di Ar c he ol ogi a e St or i a d a l ma l a , Spl i t
I zdanj a Hr v a t s k o g a r h e o l o k o g d r u t v a , Za g r e b
J a h r b u c h fr Al t e r t u ms k u n d e , Wi e n
J a h r e s h e f t e d e s s t e r r e i c h i s c h e n Ar c h o l o g i s c h e n
I ns t i t ut , Wi e n
Godi nj a k za t i t e s p o me n i k a k u l t u r e Hr v a t s k e , Za g r e b
Lj et opi s J u g o s l a v e n s k e a k a d e mi j e z n a n o s t i i u mj e t n o s -
t i , Za g r e b
Rad Hr va t s ke a k a d e mi j e z n a n o s t i i umj e t nos t i , Za g r e b
Vj esni k za a r h e o l o g i j u i hi s t or i j u d a l ma t i n s k u , Spl i t
Vj es ni k Hr v a t s k o g a a r h e o l o k o g d r u t v a , Za g r e b
LI TERATURA
ABRAMI M. - COLNAGO A., 1909. Untersuchungen in Norddalmatien. JAI , 12,
Bei bl at t .
ABRAMI M. , 1927. igovi na opekama i amforama iz Narone. Les sceaux sur
briques et amphores de Narone. VAHD 49, Spl i t .
ABRAMI M., 1949. Arheoloka istraivanja grke kolonije Isa na otoku Visu.
Lj et opi s J AZU 55, Za g r e b .
ANDRI JAEVI N. , 1910. O vertikalnom pomicanju obalne crte u historiko doba na
sjevero-istoku jadranskog mora. Bul l , da l m. , XXXIII, s uppl . I -I I , Spl i t .
BENUSSI B., 1928. Dalle annotazioni di Alberto Puschi per la Carta archeologica
delVIstria. AT 42, Tr i e s t e .
BERSA J., 1902. Nuove scoperte di antichit a Zara e nei dintorni. Bul l . d a l m. 25,
Spl i t .
BJ ELOVUI N. Z. , 1907. Poluotok Rat ili Peljeac, Za g r e b .
BOJANOVSKI I., 1988. Ad CIL III, 1741, Obod kod Cavtata (Epidaurum). Ad CIL III,
1741, Obod bei Cavtat (Epidaurum). I zdanj a HAD-a 12, Za g r e b .
BOSCOVI CH G. R. ( Bo kovi , R.), 1765. Memorie sopra il Porti di Rimini, Pe s a r o .
BOSCOVI CH G. R. ( Bo kovi , R.), 1892. Sui danni del Porto di Savona, loro cagioni
e rimedi. Relazione officiale fatta nel 1771., dal P. Ruggiero Giuseppe Boscovich,
Sa vona .
BRUNMI D J., 1895. Arheoloke biljeke iz Dalmacije i Panonije. VHAD, n. s . 1,
Za g r e b .
BRUNMI D J., 1907. Kameni spomenici Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu.
VHAD, n. s . 9, Za g r e b .
BRUNMI D J., 1900. Stari novci iz potoka Medveaka u Zagrebu. VHAD, n. s . 4,
Za g r e b .
BRUNMI D J., 1914. Antikni figuralni bronsani predmeti u Hrvatskom narodnom
muzeju u Zagrebu. VHAD, n. s . 13 , Za g r e b .
BULI F., 1885/ 1886. Prinesak poznavanju starina rimske Liburnije. Bul i . da l m. , 8,
9, Spl i t .
BULI F., 1898. Ritrovamenti antichi inAlmissa. Bul i . d a l m. , 21, Spl i t .
BULI F., 1899. Tre sarcofaghi romani nel villaggio di Vranjic sotto il livedo del
mare. Bul l , d a l m. , 22, Spl i t .
BULI F, 1900. Ritrovamenti riguardanti i sarcofaghi romani sotto il livedo del
mare nel villaggio di Vranjic presso Salona. Bul i . d a l m. , 23 , Spl i t .
BULI F, 1900a. Ritrovamenti antichi sull'isola Brazza risguardanti il Palazzo di
Diocleziano a Spalato. Bul i . da l m. , 23 , Spl i t .
BULI F, 1902. Ritrovamenti antichi nelle mura perimetrali delVantica Salona.
Uiscrizione della praefectura Phariaca Salonitana. Bul i . d a l m. , 25, Spl i t .
CAENAZZO T , 1922. SulVubicazione di Cissa, AMSI, XXXIV, P a r e n z o .
CAMBI N. , 1982. Tri carska portreta iz Osora. Drei Kaiserportraits aus Osor. I z da nj a
HAD-a, 7, Za g r e b .
C A M B I N. , 2 0 0 0 . Imago animi, antiki portret u Hrvatskoj. Imago animi. Roman
Portraits in Croatia, S p l i t .
C ON S H. , 1881. Le province romaine de Dalmatie, Pa r i s .
C OPPO P. , 1540 . Piero Coppo del silo del'Istria (A Iosepho Favstino). Ve ne z i a .
DEGRA S S I A . , 1913. Scoperte d'antichita romane nel territorio d'Isola. A T, vol . VI I ,
ser . I l l , f asc. 1, N. XXXV, Tr i es t e.
DEGRA S S I A . , 192 3. Tracce di Roma sulla spiaggia di S. Simone d'Isola. A T, vol . X,
ser . I l l , N . XXXVI I I , Tr i e s t e .
DEGRA S S I A . , 192 4. DiPietro Coppo e delle sue opere. A T, vol . XI , ser . I l l , N . XXXI X,
T r i e s t e .
DEGRA S S I A . , 192 6. IIporto romano di s. Giovanni della Corneta. A M S I , XXXVI I I / 1,
P a r e n z o.
DEGRA S S I A . , 1 9 5 5 . 1 porti romani delVIstria. A M S I , vol . V de l l a n. s . , N. LVI I ( del l a
Ra c c ol t a ) , Ve ne z i a . ( Lo s t es s o i n: A n t h e mon , S cr i t t i di A r c he ol ogi a e A nt i chi t
c l a s s i c he i n on or e di C . A nt i . Fi r e n z e ) .
DONA TI V, 1750 . Della storia naturale marina delTAdriatico. Venezi a
EVA NS E. , 1885. Antiquarian researches in Illyricum. We s t mi n s t e r 1883/ 1885.
FORTI S A . , 1771. Saggio d'osservazioni sopra Tisola di Cherso ed Osero. Ve ne z i a .
FORTI S A . , 1774. Viaggio in Dalmazia. Ve ne z i a
GNI RS A . , 190 1. Rmische Ansiedlungen in der Gegend zwischen Pola und Rovigno.
M i t t e i l l u n g e n d e r k. k. C e n l r a l - C ommi s i on f r Er f or s c h u n g u n d Er h a l t u n g
d e r Kuns t - u n d h i s t or i s c h e n De n kma l e , XXVI I , Wi e n .
GNI RS A . , 190 5. Relazione sopra recenti scoperte e seavi nel circondario di Pola.
A M S I , XXI , Pa r e n z o.
GN I RS A . , 190 7. Beobachtungen ber den Fortschritt einer skularen
Niveauschwankung des Meeres whrend der letzten zwei Jahrtausende.
J a h r e s b e r i c h t d e r k. u. k. M a r i n e - Un t e r r e a l s c h u l e i n Pol a a m S c hl s s e de s
S c h u l j a r e s VI I I , Pol a.
GNI RS A . , 1910 . Eine rmische Tonwarenfabrik in Fasana bei Pola. JfA , I V, Wi e n .
GNI RS A . , 1910 . Eine antik - rmische Tonwarenfabrik und Warendepot bei Pola.
J a h r e s h e f t e d e s s t e r r i u c h i s c h e n a r c h ol og i s c h e n I ns t i t ut e s , XI I I , Wi e n .
GURLI TT W. , 1877. Sammlung Millosicz. A r c h e ol og i s c h - e p i g r a p h i s c h e
M i t t e i l u n g e n a u s Oe s t e r r e i c h I , Wi e n .
HEKTOROVI R, 1568/ 1997. Ribarenje i ribarsko prigovaranje sloeno po Petretu
Hektoroviu, Ve ne z i a 1568; Fishing and Fishermen's Conversations by Petar
Hektorovi. ( t r a d u z i on e di D. Goy) , S t ar i Gr a d .
HEN ZEN J. H. W. , 1851. Iscrizioni tatine 3. B ul l e t i no de l l ' I s t i t ut o di c or r i s p on d e n z a
a r e h e ol og i c a 9- 10 , Roma .
I VA NI S EVI C , D. , 1967. Igre bogova ili pustinje ljubavi, Za g r e b .
J ELI L. , 1898. Povijesno-topografske crtice o biogradskom primorju. VHA D, 3,
Za g r e b .
J ELI L. , 1913. Die Halbinsel Bosoljina. JfA , VI I , Wi e n .
JURI I M . , ORLI M . , 1991. Antiki brodolom kod otoka edra, Godi nj a k ZS KH,
17, Za g r e b .
KA N DLER P. , 1846. AI sig. Tomaso Luciani, I s t r i a 1, Tr i e s t e .
LEHMAN - HERTLEBEN, 1923. Die antiken Hafenanlagen des Mittelmeeres, Cl i o,
14 , Bei bl at t .
LJUBI ., 1877. Commissiones et relationes venetae, II, Za g r e b .
LJ UBI ., 1879. Kip morske boginje s jednozubnim sidrom, VHAD, 1, Za g r e b .
LJUBI ., 1883. Stari novci naasti u Dravi kod Osieka, VHAD, 5, Za g r e b .
LJ UBI ., 1885. Kaciga iz rimske dobe, VHAD, 7, Za g r e b .
LJ UBI ., 1886. Arkeologino odkrie u Sisku, VHAD, 8, Za g r e b .
MATIJAI R., 1998. Gospodarstvo antike Istre, Pul a.
MI RNI R I., 1972. Prve hidroarheoloke zabiljeke kod nas, Mo r e 1 5/ 3 , Za g r e b .
MI RNI R L, 1981. Mijat Sabljar u Solinu i Vranjicu god. 1854. Mijat Sabljar at Solin
and Vranjic in 1854, VAHD 75, Spl i t .
PATSCH C , 1907. Zur Geschichte und Topographie von Narona, Wi e n .
PATSCH C , 1922. Historische Wanderungen im Karst und an der Adria, Wi e n .
PATSCH C , 1925. Sdosteuropische Skizzen und Studien. Die Insel Torcola und die
Scogli Bacili, Mi t t e i l u n g e n de r Ge o g r a p h i s c h e n Ge s e l l s c h a f e n i n Wi e n, 68,
Wi e n .
PETRI N. , 1998. Arheoloka izvjea sir John Strangea iz 1774. i 1776.g. o Istri,
Dalmaciji i Italiji, Mo g u n o s t i 1/ 3, Spl i t .
PETBI N. , 1998a. Poeci pretpovijesne arheologije u Hrvatskoj i Narodni muzej u
Zagrebu. Beginnings of Prehistoric Arheology in Croatia and the National
Museum in Zagreb, Na Mu s e u m, Zb o r n i k r a dova , Za g r e b .
PETRI N. , 1998b. Iz hrvatske renesansne arheologije, Croatian Renaissance
Archaeology, SP 2 5, Spl i t .
PUSCHI A., 1898. Le Pullari, Relazione preliminare, AMSI , XIV, P a r e n z o .
PUSCHI A., 1900. Von den brionischen Inseln, Mi t t e i l u n g e n de r k. k. Ce n t r a l -
Co mmi s s i o n z u r Er f o r s c h u n g u n d Er h a l t u n g de r Ba u de n k ma l e , 26, Wi e n .
RENDI -MI OEVI D. , 1952. Novi i neobjelodanjeni natpisi iz Dalmacije, VAHD 53,
Spl i t .
STEI NRCHEL A., 1820. Dalmatien, Eine Beiseskizze, J a h r b c h e r de r Li t e r a t u r 12,
Wi e n .
STRANGE J. , 1775. An Account of some antient Roman Inscriptions, lately discovered
in the Provences of Istria and Dalmatia; with Remarks. In a Letter to the
Reverend Doctor Miltes, Dean of Exter, and President of the Society of
Antiquaries, from John Strange, Es q. Ar c ha e ol ogi a . Soci et y of An t i qu a r i e s III,
Lo n do n .
SUI M. , 1987. Cissa Pullaria - Baphium Cissense - episcopus cissensis, ARR, 10,
Za g r e b .
EGOTA T. - FI LI PI A., 1991. Arheoloki i geoloki pokazatelji holocenskog
poloaja razine mora na istonoj obali Jadranskog mora, Ra d HAZU, 4 58,
Za g r e b .
TUR N. , 1913. Iskopine u Epidaurumu, Bul l , dal m. , XXXVI, Spl i t .
TOMMASI NI G. F. , 1837. De commentari storici-geografici delta provincia
delVIstria, AT 4 , Tr i e s t e .
VERARI S., 1987. Dva primjera spaavanja broda u XVII i stoljeu u
Dubrovniku. Two examples of salvage operations in old Dubrovnik. Adr i as 1, Split.
VRSALOVI D. , 1974. Istraivanja i zatita podmorskih arheolokih spomenika u
SB Hrvatskoj. Exploration and Preservation of the Underwater archaeological
sites and finds in SR Croatia., Za g r e b .
W E I SSH U P L R., 1892. Rmische Amphoren aus Pola, M i t t e i l u n g e n de r k. k.
Ce n t r a l - Co mmi s s i o n zu r E r f o r s c h u n g u n d E r h a l t u n g de r Ba u de n kma l e 18,
W i e n .
W OLF J. - LORSCH J., 1881. Physikalische Untersuchungen in adriatischen und
sicilisch-jonischen Meere whrend des Sommers 1880 an Bord des Dampfers
"Hertha", W i e n .
YR1ARTE Ch. , 1875. Trieste e Fistria, M i l a n o .
YRIARTE Ch. , 1878. Les bords de UAdriatique et Le Montenegro, Venise - L'lstrie - Le
Quarnero - La Dalmatie - Le Montenegro et le rive Italienne, P ar i s .
YRIARTE Ch. , 1999. Istra & Dalmacija, ( pr i j evod V. M i r ko v i - Bal evi ) , Za g r e b .
ZANE LLA A., 1892.
u
Notizie archeologiche...", ma n o s c r i t t o .
SUMMARY
THE BEGINNINGS
OF UNDERWATER ARCHAEOLOGY IN CROATIA
Historical - Archaeological Notes
Nika PETRI
Thi s wo r k f or t he first t i me d e s c r i b e s t h e d e v e l o p me n t of u n d e r wa t e r a r c h a e -
ol ogy i n Cr oa t i a . I ni t i al o b s e r v a t i o n s f r om t hi s field we r e r e c o r d e d a l r e a d y i n t h e
16
t h
c e nt ur y, b u t p r i ma r i l y i n t h e 18"' a n d 19"' c e n t u r i e s , wh i c h is e x t r e me l y r a r e
wi t h r e g a r d t o t h e c ul t ur a l - hi s t or i c a l a s p e c t s , n a t u r a l s c i e n c e s , a n d a r c h a e o l o g y ,
of f er i ng e x t r a o r d i n a r i l y i n t e r e s t i n g i n f o r ma t i o n t ha t i s s i gni f i cant i n a va r i e t y of
wa y s . Th i s wo r k s u ms t h e hi s t or i c a l c ha r a c t e r i s t i c s of Cr o a t i a n a r c h a e o l o g y , a n d
h e l p s i n t h e c o n t e mp o r a r y d e l i b e r a t i o n s a b o u t a r c h a e o l o g y a n d c u l t u r a l h e r i t a g e
i n Cr oa t i a .
ARHEOLOKI
MUZE.]
I STRE