Sie sind auf Seite 1von 10

IZBORI 2006-2010: ta su obeali, a ta ispunili bh. politiari?

Utorak | 03.08.2010.

Centar za istraivako novinarstvo nainio je analizu predizbornih obeanja iz 2006. i njihove realizacije u prethodne etiri godine Katastrofalno stanje zemlje i sve vie gladnih u BiH porazan su skor lanih politikih obeanja

Tokom predizborne kampanje za Ope izbore 2006. godine stranke su graanima obeavale kvalitetniji ivot, smanjenje siromatva, vea izdvajanja za socijalno ugroene, ali i zavretak privatizac ije, te stvaranje uslova za lake i jednostavnije poslovanje preduzea. Poveanje ivotnog standarda obeavale su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Na prvi pogled ini se da su ova obeanja urodila plodom - prosjena neto plaa u BiH u maju tekue godine iznosila je 795 KM, to je za 196 KM vie u odnosu na oktobar 2006. godine, kada su izbori i odrani. Prosjena mirovina u Republici Srpskoj (RS) u junu 2010. godine bila je 320 KM, a u Federaciji Bi H 341 KM, to je tek za oko 100 KM vie nego u oktobru 2006. godine. Meutim, Gordana Buli, predstavnica Vijea za zatitu potroaa BiH, kae da standard graana nije nita bolji u odnosu na 2006. godinu jer, iako statistika biljei rast plaa i mirovina, istovremeno se poveavaju i trokovi ivota.

Obrok u javnoj kuhinji: Meu siromanima je velikih broj starih osoba i umirovljenika. Podaci fondova za mirovinsko osiguranje FBiH i RS pokazuju da su minimalnu mirovinu u iznosu od 160 do 296 KM u oba entiteta u junu 2010. godine primila 196.950 od ukupno 564.856 umirovljenika.
Agencija za statistiku BiH je 2007. godine provela istraivanje potronje bh. graana. Utvrdili su da je za zadovoljavanje mjesenih potreba prosjene obitelji trebalo 1.541 KM. Uz pretpostavku da su graani nastavili kupovati iste proizvode i u istim koliinama, u junu ove godine bilo im je potrebno 1.681 KM. U oba sluaja bile su potrebne najmanje dvije prosjene plae. Prosjene cijene u junu tekue godine porasle su za 10,1 posto u odnosu na oktobar 2006. Prosjene cijene hrane poveane su za 15,5 posto, komunikacija za 15,2 posto, prijevoza za 9,5 posto, obrazovanja za 7,6 posto, a stanovanja i reija za 7,1 posto. Ipak, postoje mnoge obitelji u kojima niko nije zaposl en ili u kojima prihodi dolaze jedino od rada na crno. Meu takvima je i Redib Tokali (37) iz Sarajeva koji suprugu i troje maloljetne djece prehranjuje prodajui eljezo, ugljen i drva. Kae da je razoaran jer nema ni dana radnog staa, nema primanja, te sumnja da e uope izai na predstojee izbore. Izgubio sam sve nade, kae Redib.

Obrok za 2,5 KM Prema istraivanju Svjetske banke u 2007. godini vie od 500.000 bh. graana bilo je siromano - njihova mjesena primanja bila su nia od 205 KM. Svjetska banka od tada nije mjerila siromatvo, ali je u decembru 2009. godine objavila procjenu po kojoj bi broj siromanih graana mogao biti vei za vie od 70.000. Meu siromanima je velikih broj starih osoba i umirovljenika. Podaci fondova za mirovinsko osiguranje FBiH i RS pokazuju da su minimalnu mirovinu u iznosu od 160 do 296 KM u oba entiteta u junu 2010. godine primila 196.950 od ukupno 564.856 umirovljenika. Umirovljenica Ljerka Baksa (77) iz Sarajeva kae da teko ivi i sa mirovinom o d 400 KM. Ovu sumu dijeli sa svojom nezaposlenom keri. Volontira u javnoj kuhinji Crvenog kria i tu se hrani. Prije sam bila veliki optimista, a danas sam veliki pesimista", kae Baksa.

Refik Kravi, upravitelj Centralne javne kuhinje Crvenog kria FBiH, kae da je mnogo vei broj ljudi kojima je koritenje javnih kuhinja neophodno, ali ne ispunjavaju stroge kriterije koje odreuju centri za socijalni rad. Jedan od kriterija u RS je da su mjesena primanja osobe manja od 41 KM, a u FBiH od 70 KM.

U javnim kuhinjama Crvenog kria u oba entiteta hrani se ukupno 2.849 ljudi. - Za odreenu kategoriju stanovnitva danas je tee nego to je bilo u toku rata. Ko god kae da je sada lake nego je bilo prije 10 godina, grijei, kae Kravi. On dodaje da mnogi koji nemaju uvjete za besplatne obroke dolaze pred punktove gdje se dijeli hrana i ekaju na viak od ruka koji se najee sastoji od variva ili konzerve sa kruhom, u vrijednosti od 2,5 KM po obroku. Prema podacima do kojih su doli novinari CIN-a, na podruju FBiH su u 2009. godini djelovale 23 javne kuhinje u kojima se hranilo oko 13.500 ljudi, to je za oko 4.000 vie nego godinu ranije. Stranka demokratske akcije (SDA) obeavala je pred izbore 2006. da e zaposlenost poveati za 15 posto. Prema podacima Agencije za rad i zapoljavanje BiH u maju ove godine bilo je 7.047 manje nezaposlenih u odnosu na oktobar 2006, to je smanjenje zaposlenosti za oko 1,4 posto. - U oktobru su izbori i sada mnogi bajni politiki strunjaci idu po skupovima i obeavaju ljudima zaposlenje Nita od te prie nema", kae Huso Sari, direktor Agencije za rad i zapoljavanje BiH. ivot sa 41 KM mjeseno Umjesto na poveanju zaposlenosti svih graana, SNSD je radio na zapoljavanju svojih lanova - iz Optinskog odbora SNSD Trebinje poetkom juna 2010. godine poslali su dopis direktorima poduzea u Trebinju da zapoljavaju njihove kadrove na osnovu "socijalne ugroenosti i angaovanja unutar partije" iz kako navode "obaveze prema stranci".

Obrok u Parlamentu FBiH: Raunica pokazuje da samo jedna ministarska plaa vrijedi kao 88, a poslanika 77 mjesenih uplata socijalne pomoi.
Borei se za glasove, Stranka za BiH (SBiH) i SNSD su biraima obeavale veu socijalnu sigurnost, a SDA i HDZ BiH vea izdvajanja za socijalno ugroene. Socijalna pomo u kantonima u FBiH iznosi izmeu 46,70 i 176 KM i nije se znaajnije mijenjala u odnosu na 2006. godinu u nekim kantonima se ak i smanjivala. Prema rijeima Ljube Lepira, pomonika ministra zdravlja i socijalne za tite RS, u ovom entitetu oko 6.000 ljudi prima socijalnu pomo od 41 KM mjeseno. Maksimalna pomo iznosi 82 KM, ukoliko obitelj ima pet i vie lanova. Ova primanja nisu poveavana od 2003. godine. Sa druge strane, prema podacima Centara civilnih inicijativa (CCI), ministrima u Vladi RS-a plae su udvostruene - sa 1.800 KM iz prve godine mandata na 3.600 KM u 2009. godini. Primanja profesionalnih poslanika u Narodnoj skuptini RS su takoer udvostruena, pa njihova mjesena plaa sada iznosi 3.150 KM. U ove cifre nisu uraunate i druge naknade koje primaju. Raunica pokazuje da samo jedna ministarska plaa vrijedi kao 88, a poslanika 77 mjesenih uplata socijalne pomoi.

Meu onima koji pomo dobijaju je Savo ukanovi (66), izbjeglica iz Kljua, koji u Banjaluci stanuje posljednjih 16 godina, a prehranjuje se zahvaljujui javnoj kuhinji Caritasa. Tu 41 marku dajem za lijekove", kae ukanovi.

U BiH je najtee pokrenuti biznis Dvije stranke - SBiH i HDZ BiH biraima su obeavale izjednaavanje stope poreza i doprinosa u dva entiteta, ali one su jo razliite. HDZ BiH je najavljivala i bolje uvjete za poslovanje. Meutim, u izvjetaju Svjetske banke 'Doing Business' za 2010. godinu na ljestvici od 183 zemlje BiH je rangirana na 116 . mjesto po lakoi obavljanja poslovanja. U 2006. godini bila je 87. od 155 zemalja. Kada je rije o lakoi pokretanja biznisa BiH se nalazi tek na 160. mjestu. U odnosu na izvjetaj iz 2006. kada su za pokretanje poduzea u naoj zemlji trebala 54 dana, sada je za to potrebno 60 dana. Da bi poduzee poelo sa radom u Crnoj Gori je potrebno 13, koliko i u Srbiji, a u Hrvatskoj 22 dana. U izvjetaju se navodi da su doprinosi koji optereavaju privredu daleko vei od prosjeka u regiji ili u drugim zemljama E urope. Predstavnici SNSD-a i SDA najavljivali su i dovretak procesa privatizacije do kraja ovog mandata. Prema podacima institucija koje prate procese privatizacije u BiH, zakljuno sa februarom 2010. godine, ostalo je neprivatizirano 745 poduzea. U izvjetaju Agencije za privatizaciju u FBiH iz novembra 2009. godine stoji da su rezultati privatizacije "izrazito loi u proteklih nekoliko godina, a posebno u prvoj polovini 2009. godine, tako da se moe konstatirati da je proces praktino u zastoju". Predstavnici SNSD-a, HDZ-a, SBiH i SDA sa kojima su novinari CIN-a razgovarali objanjavali su da predizborna obeanja nisu mogli ispuniti jer su morali praviti kompromise sa partnerima u vlasti, to podrazumijeva i odricanje od dijela vlastitih obeanja. Ivo Miro Jovi, lan HDZ-a i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, priznaje da su uradili vrlo malo od planiranog: - Ne moe se rei da nismo, ali prema onom to smo htjeli za ukupnu BiH, ne samo za hrvatski narod, vrlo skromno. Osim to nisu ispunili obeano, politiari nisu ni realizirali planirano nakon dolaska na vlast. Podaci CCI -a za prve tri godine mandata pokazuju da je Vijee ministara BiH realiziralo manje od polovine planiranih aktivnosti, dok je Parlament BiH usvojio tek treinu planiranih zakona. (Centar za istraivako novinarstvo) Permanentni link: http://www.depo.ba/vijest/12990

Preko politike do bogatstva

Stan Nedada Brankovida u sarajevskom naselju Ciglane pladen je novcem poreznih obveznika. Foto: CIN Pie: Centar za istraivako novinarstvo

Novinari Centra za istraivako novinarstvo (CIN) iz Sarajeva proveli su gotovo godinu dana istraujudi imovinu 27 polit i Hercegovini koji su obavljajudi javne funkcije stekli ogromno bogatstvo. Najmanje troje od njih imaju imovinu vrijedn milijun KM.

Sran Blagovanin, izvrni direktor Transparency International BiH, nevladine organizacije koja prati stanje korupcije u kako je evidentno da je politika najprofitabilnije zanimanje.

"Politiari u BiH, osim to su najvede medijske zvijezde, ujedno su i najbogatiji ljudi u dravi", kae Blagovanin. Dodaje dobro stanje jer je odraz kreptokratskog reima, gdje vlast nastoji sve transfere preusmjeriti u osobnu korist a malo se povedanju gospodarske uinkovitosti.

Istraivanje novinara CIN-a je pokazalo da su meu najbogatijima premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, predsjedavajudi Vijeda ministara BiH Nikola pirid i poslanik Narodne skuptine RS Dragan Mikerevid. Oni imaju imovinu u pojedinanoj vrijednosti od oko milijun maraka. Imovinu vrijednu nekoliko stotina tisuda KM imaju predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Sulejman Tihid, poslanik u Zastupnikom domu Parlamentarne skuptine BiH Zlatko Lagumdija, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Dragan ovid i bivi premijer Federacije BiH (FBiH) Nedad Brankovid. I kod ostalih politiara evidentno je bogatstvo koje je jako teko stedi sa prosjenim prihodima u zemlji. "Po definiciji biti politiar nije najprofitabilnije, osim ukoliko neko tu svoju politiku funkciju ne koristi za profitabilne poslove, osim ukoliko neko ne shvata politiku kao mogudnost line zarade", kae Azra Hadiahmetovid, poslanica u Zastupnikom domu dravnog Parlamenta. Ona je i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu a bila je i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Njezin kolega Halid Genjac pria da politiari imaju brojne naine da se lino okoriste: "Raznorazni poslovi koje ministarstva pogaaju - procent ministru. Ako su tenderi - procenti ministru. Ako je ... u nekoj firmi u sjeni pa, firma radi, a on ima interese ... to su tako poznati metodi." Dodaje da je to prisutno u cijeloj Europi i da je dovedeno do savrenstva. "Sama plata nema apsolutno nikakvih izvora za sticanje nekakvih ogromnih bogatstava", kae Hadiahmetovid. Plade i dodatna primanja

Poslanik Narodn RS Dragan Miker gotovo milijun K uteevine. Foto: CIN

Plade ministara i poslanika iznose i do 6.000 ili 7.000 KM. U Centrima civilnih inicijativa (CCI), nevladinoj organizaciji ko funkcionera, kau da su politiari prepladeni za svoj rad. Glasnogovornica ove organizacije, Majda Behram - Stojanov, k politiari bili pladeni po uinku, njihove zarade bi bile daleko nie.

"Normalan ovjek ne moe sa svojim primanjima ostvariti toliko bogatstvo. To znamo svi mi koji ivimo od plate, koji poteno."

Osim plade pojedini funkcioneri primaju naknade po osnovu lanstva u komisijama, dnevnice za slubena putovanja, p naknade za odvojeni ivot, naknade za posjetu obitelji u drugom gradu, naknadu za iznajmljivanje stana, pladene telefo i regrese.

Primjerice, ministrica obrazovanja i nauke FBiH Meliha Alid, svojevremeno je sama sebe imenovala za lana vie komis pladu zaradila par stotina KM vie. Dravni ministar za ljudska prava i izbjeglice, Safet Halilovid, jedno je vrijeme obavlj funkcije istovremeno. Bio je zastupnik u federalnom parlamentu, ministar obrazovanja Kantona Sarajevo i profesor na politikih nauka u Sarajevu. Uz to, bio je i predsjednik najmanje dvije parlamentarne komisije.

lanstvo u komisijama nije zanemariva stavka u proraunu pojedinca. Tako su recimo poslanici u dravnom Parlament Ivanid i Ivo Miro Jovid, pored mjesenih primanja od 5.831 KM, odnosno 5.727 KM ostvarili dodatni prihod za rad u kom periodu od marta do jula 2009. godine Ivanid je primio dodatnih 3.188 KM, a Jovid 1.090 KM.

Pojedini politiari su posegnuli i u dep poreznih obveznika susjedne Hrvatske. Niko Lozanid, dopredsjednik Predstavn parlamentarne skuptine BiH, koji ima prosjena poslanika primanja od 6.370 KM mjeseno, primao je zadnjih 10 god mjeseca oko 1.400 KM invalidske mirovine iz Hrvatske.

Zbog injenice da je zaposlen iako prima invalidsku mirovinu, Opdinsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu pokrenulo je su

zatrailo od suda da se Lozanidu oduzme protupravno steena imovinska korist u iznosu od oko 157. 000 KM. CIN je doao i do podataka da su uz javne funkcije, politiari imali vremena i za privatni biznis. Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, Vahid Hedo ima u Visokom poduzede Gas&Metal, a poslanik Narodne skuptine RS, Dragan Mikerevid u Doboju ima privatnu trgovaku firmu Dragarlo. Podaci pokazuju da su pojedinci iskoristili javnu funkciju za linu korist. Bivi gradonaelnik Brko Distrikta Mirsad apo sagradio je kudu na parceli od 300 metara kvadratnih u vlasnitvu Brko Distrikta. Bivi naelnik Srebrenice Abdurahman Malkid preusmjerio je stranu donaciju kako bi obnovio kude u selu iz kojeg potie, ukljuujudi i kudu svoga oca. S druge strane, pojedini politiari su rjeenje svog stambenog pitanja vidjeli u sredstvima iz prorauna. Novcem poreznih obveznika pladena je, u cijelosti ili djelomino, izgradnja ili kupovina stanova bivem premijeru FBiH Nedadu Brankovidu, ministru turizma i okolia FBiH Nevenku Hercegu, ministru financija i trezora BiH Draganu Vrankidu i predsjedniku HDZ-a Draganu ovidu. Od svih navedenih, jedino je Brankovidev stan predmet sudskog Abdurahman Malkid, bivi naelnik opdine Srebrenica, postupka koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. usmjerio je donaciju za obnovu Drugi politiari su se odluili da stanove plate vlastitim novcem. kuda u svoje rodno selo. dobijaju po povoljnim uvjetima od onih koji su dostupni obinim Foto: CIN

Vahid Hedo, min energije, rudarst industrije FBiH u ima privatno pod Gas&Metal. Foto: Vlada FBiH

No, kredite koje p bh. graanima.

Tako je recimo stan vrijedan 45.000 KM u Doboju u vlasnitvu Jovice, sina Draga Mikerevida, optereden hipotekarnim kreditom od 300.000 KM s rokom otplate od 2 godine, podignutim kod Komercija Banjaluka. Slubenica ove Banke potvrdila je u telefonskom razgovoru novinarki CIN-a da takvog proizvoda za fizike o nemaju.

Premijer Vlade RS, Milorad Dodik podigao je kredit od skoro milijun i pol KM s rokom otplate od 102 mjeseca. Mjesen kredita je preko 19.000 KM, a njegova godinja zarada u 2008. godini iznosila je 64.406 KM, to je dostatno samo za tr kredita.

"Ne znam ko moe podnijeti tolike kredite ... i krediti imaju svoje granice", kae Hadiahmetovid koja je imala dva kred je jedan netom otplatila. Neprecizni imovinski kartoni

Stupanjem na javne funkcije politiari su duni popuniti imovinske kartone i predati ih Centralnoj izbornoj komisiji (CIK kartonima su duni navesti nekretnine koje imaju, prihode koje su ostvarili i neizmirene obaveze. Osim to je politiari ostavljeno na savjest da sami procijene vrijednost imovine koju imaju, omogudeno im je da navedu samo dravu u kojo nalazi, a ne i tanu lokaciju.

CIN-ovo istraivanje je pokazalo da su neki politiari, kao to su Dragan Vrankid i Nevenko Herceg, umanjili vrijednost imovine koju imaju, dok su drugi odluili ne navesti dio imovine, poput Nikole pirida, Dragana avida, Zlatka Lagumdije ili Safeta Halilovida. A neki su opet, kao Seada Palavrid, naveli imovinu koja nije uknjiena na njihovo ime. Palavrid, zamjenica predsjednika Ustavnog suda BiH, prijavila je u svom imovinskom kartonu iz 2002. godine, da sa muem posjeduje kudu i garau u Tuzli, procijenivi njihovu vrijednost na 250.000 maraka. No, kada su se novinari CIN obratili zemljinom uredu u Tuzli, odgovoreno im je da Palavrid nema registrovanu imovinu u tom gradu. "U ovom sluaju mi nemamo nikakav mehanizam za provjeru navoda, niti sankcioniranja u smislu da nisu tani navodi", kae Maksida Pirid, glasnogovornica CIK-a. Tako de, kae, biti sve dok se ne promijene odredbe izbornog zakona.

Predsjedavajudi Vijed BiH Nikola pirid ima vrijednu oko milijun Foto: CIN

Agencija za istrage i zatitu (SIPA) ima mandat provjere navoda u izjavama koje dostavljaju kandidati za Vijede ministar samo u smislu onoga to je i navedeno u CIK-ovim obrascima, navela je u pismenom dopisu CIN-u, glasnogovornica ag Kujundija. Navodi kako SIPA nema mandat da proiruje nadlenost u smislu nekih istraga. SIPA-a je primjerice ocijenila tonim navode u izjavi koju je podnio dravni ministar financija i trezora Dragan Vrankid. Ali, CIN je doao do podataka da je Vrankid umanjio vrijednost svoga stana, a nije ni naveo svoje privatno imanje u apljini. Predsjedavajudi Komisije za ocjenu imenovanja lanova Vijeda ministara Halid Genjac, kae kako je istina da nema sankcija za navoenje lanih podataka ili umanjivanje vrijednosti imovine koju imaju. Po njemu treba se donijeti zakon o oduzimanju nelegalno steene imovine gdje de teret dokazivanja porijekla imovine pasti na osumnjienog.

Ministar financija i tr Njegovo miljenje dijeli i glavni tuitelj u BiH Milorad Baraanin, koji je govoredi na konferenciji Dragan Vrankid nije p o korupciji odranoj u Sarajevu, izjavio da je takav zakon neophodan, jer ima dosta sluajeva da cjelokupnu imovinu. visokopozicionirane osobe knjie svoju imovinu na imena rodbine. Foto: CIN Upravo je to situacija s kojom su se suoili novinari CIN-a tokom ovog istraivanja. Dosta imovine politiari knjie na suprunike, djecu ali i na rodbinu suprunika.

Zufer Dervievid, ef Federalne policije FBiH, koja je istraivala kupovinu stanova nekim politiarima, kae kako nema p da se donese zakon koji spominju Genjac i Baraanin. On je bio u komisiji zaduenoj za izradu nacrta zakona, ali je don zakljuak da zakon nije potreban.

Pa ipak, presuda izreena na Kantonalnom sudu u Sarajevu prije nekoliko mjeseci svjedoi da je mogude oduzeti neleg imovinu.

U presudi protiv Muhameda Ali Gaija, Kantonalni sud u Sarajevu je, uz zatvorsku kaznu od 20 godina, naloio i oduzim nelegalno steene imovine, kao i 400.000 KM. Iako nije politiar ved obian kriminalac, sluaj Muhameda Ali Gaija po mogude konfiskovati nelegalno steenu imovinu.

Nakon albenog postupka i pravosnane presude vidjet de se kako de to i praktino izgledati kada drava plijeni imovin Pregled imovine zvaninika u BiH Objavljeno: 29.12.2009. godine

Bewerten