SNAGA SUOSJEANJA

Zbirka predavanja Njegove Svetosti Dalaj Lame XIV

Na engleski preveo Geshe Thupten Jinpa

QUANTUM
Zagreb !"""#

Naslov i$vornika The Power of Compassion %is %oliness the XIV Dalai Lama !""& 'rijevod( Zvje$dana )astrapeli Lektura( Vladimira Veli*ki +redila( ,arina )ralj

SADRAJ

'redgovor Kesang Y Takla##########################!# Zadovoljstvo radost i umije.e dobrog /ivljenja ##########################################" 0# )ako se suo*iti sa smr.u i ispravno umrijeti 01# )ako se nositi sa ljutnjom i emo2ijama # # # # 31 3# Davanje i primanje( prakti*ni na*in usmjeravanja ljubavi i suosje.anja################41 &# ,e5uovisnost me5usobna pove$anost i priroda stvarnosti#####################################64# I$a$ov $a *ovje*anstvo( obra.anje svim vjerama##############################################!!! -# 'itanja i odgovori#######################################!!"

PREDGOVOR

Njegova Svetost Dalaj Lama dr/avni je poglavar i du7 hovni vo5a tib2tskoga naroda# +jedno ga dr/e najvi8im budisti*kim vo5om i o*itovanjem 9henre$iga :odhi7 sattve suosje.anja# +*enjak i *ovjek mira Njegova Svetost Dalaj Lama proputovao je 2ijeli svijet ne samo da bi pobudio $anima7 nje svijeta $a silnu patnju tibetskog naroda ve. i da bi govorio o budi$mu i sna$i suosje.anja# ;d !"&"# Njegova Svetost /ivi u progonstvu u Dha7 ramsali u Indiji nakon 8to su kineske trupe ugu8ile tibet7 ski narodni ustanak protiv kineske vlasti u Tibetu# )ina je $au$ela Tibet !"3"<&=# Godine !"6"# Njegovoj je Svetosti dodijeljena Nobelo7 va nagrada $a mir $bog njegove nenasilne borbe $a oslo7 bo5enje Tibeta# ;d vremena kad je prognan do danas susreo se s mnogim svjetskim politi*arima i duhovnim vo5ama uklju*uju.i predsjednika 9linlona premijera Johna ,ajora predsjednika Va2lava %avela Njegovu Svetost papu Ivana 'avla nadbiskupa od 9anterbur>ja te nadbiskupa Desmonda Tutua# S tim je vo5ama podijelio svoja stajali8ta o me5usobnoj ovisnosti *ovje*anstva i i$ra$io svoju $abrinutost $bog trgovine oru/jem ug7 ro/enosti okoli8a i netoleran2ije# Njegova Svetost sebe na$iva skromnim budisti*kim redovnikom# + predavanjima i na putovanjima odu8ev7

ljava publiku svojom jednostavno8.u humorom i sr7 da*nom toplinom7 Njegova je poruka svugdje ista7 isti*e va/nost ljubavi suosje.anja i opra8tanja# Tekst $a ovu knjigu u$et je i$ ni$a javnih predavanja koje je Njegova Svetost Dalaj Lama odr/ao na stadionu ?2mble> u Londonu svibnja !""&7 'remda svi stotine ljudi slu8ale ta predavanja mnogi su od tada $atra/ili prijepise govora od Tibetskog ureda slu/bene agen2ije Njegove Svetosti Dalaj Lame u Londonu# ;soblje Tibet7 skog ureda stoga je nei$mjerno sretno 8to je u mogu.7 nosti ponuditi rije*i Njegove Svetosti *itateljima 8irom svijeta# + i$vornim predavanjima Njegova Svetost Dalaj Lama govorio je uglavnom engleski ali je tako5er upot7 rebljavao i tibetski obra.aju.i se svome slu/benom pre7 voditelju# 'okrovitelj ovog posjeta Londonu svibnja !""1# bila je Zaklada $a Tibet u Londonu# Tibetski ured $ahvaljuje Jane @as2h i 9ait 9ollins $a brojne sate koje su provele transkribiraju.i govore s vrp2i# Tako5er se /elimo $ahvaliti prevoditelju Njegove Svetosti Gesheu Thuptenu Jinpi i %eather ?ardle $a nji7 hov rad na ure5ivanju toga teksta# G5a )esang A Takla Predstavnica Njegove Svetosti Dalaj Lame London

ZBD;V;LJSTV; @BD;ST I +,IJCDC D;:@;G EIVLJCNJB

Ljudi koji puno brinu $amolili su me da govorim o odre5enim temama i o najboljem na*inu na koji se treba odnositi spram /ivotnih situa2ija# 'oku8at *u to objasniti tako da obi*ni ljudi shvate na koji na*in mogu upotrijebiti vlastite mogu.nosti u sus7 retu s neugodnim situa2ijama kao 8to je smrt ili mentalnim Frustra2ijama kao 8to su ljutnja i mr/nja# Ja sam budist i 2ijela se moja i$obra$ba temelji na budisti*kom u*enju ili :uddhinoj dharmi. 'remda govorim i$ vlastitog iskustva mislim da nitko nema pravo nametati svoja vjerovanja drugi7 ma# Ne /elim vas uvjeriti da je moj put najbolji# ;d7 lu*ite sami# Bko otkrijete ne8to 8to je prikladno $a vas onda mo/ete po*eti sami eksperimentirati# Bko shvatite da tu nema koristi $a vas mo/ete to odba2iti# Temeljna je *injeni2a da sva /iva bi.a osobito ljudska bi.a /ele sre.u a ne /ele bol i patnju# 'ola7 $e.i od toga imamo pravo biti sretni i slu/iti se ra$7 li*itim metodama ili sredstvima kako bismo se

oslobodili patnje i sretnije /ivjeli# ,e5utim te me7 tode ne bi smjele $adirati u tuda prava niti drugima nanositi jo8 vi8e patnje# Vrijedi o$biljno promisliti o po$itivnim i negativnim posljedi2ama tih metoda# Trebali biste biti svjesni da ima ra$like i$me5u kratkoro*nih i dugoro*nih interesa i posljedi2a# Bko se kratkoro*ni interes kosi s dugoro*nim interesom dugoro*ni je interes va/niji# :udisti obi*no ka/u da ni8ta nije apsolutno te da je sve relativno# Stoga moramo prosu5ivati u skladu s okolnostima# Na8a iskustva i osje.aji uglavnom se odnose na na8a tijela i na8 um# I$ svakodnevnog iskustva nam je po$nato da je mentalna sre.a blagotvorna# 'ri7 mjeri2e premda je dvoje ljudi suo*eno s istom tra7 gedijom jedna je osoba lak8e podnosi od druge $ahvaljuju.i svom mentalnom stavu# Vjerujem da je na*elo po kojem se svi ljudski problemi mogu rije8iti strojevima i stvarima pog7 re8no# Naravno materijalna pomagala i$nimno su korisna# Istodobno je potpuno jasno da se svi na8i problemi ne mogu rije8iti isklju*ivo materijalnim pomagalima# + materijalisti*kom dru8tvu vlada isto tako puno mentalnog nemira i ne$adovoljstva ako ne i vi8e nego u nematerijalisti*kom# To nam govori da smo na kon2u samo ljudska bi.a# Stoga moramo o$biljno promisliti o svojim unutarnjim sposobnostima i dubljim vrlinama#
12

,islim da je vrlo va/no da se onaj koji doista /eli sre.u u /ivotu oslanja kako na unutarnja tako i na i$vanjska sredstvaG drugim rije*ima da se i mate7 rijalno i mentalno ra$vija# To bi se moglo na$vati Hduhovnim ra$vojemH ali kad ka/em HduhovnoH pod time ne podra$umijevam bilo koju vrstu religije# )ad upotrebljavam rije* HduhovniH mislim na te7 meljne ljudske vrline# To su ljudska privr/enost osje.aj anga/iranosti dis2iplina i ljudska inteligen7 2ija pod ispravnim vodstvom dobrih motiva# Sve to imamo ve. od ro5enjaG ne stje*emo ih kasnije u /ivotu# @eligija me5utim dola$i kasnije u na8em /ivotu# + tom smislu vjerujem da postoje dvije ra7 $ine ra$nih religijskih u*enja# Na jednoj ra$ini reli7 gijska u*enja govore o :ogu ili Svemogu.em ili u budi$mu o nirvani i sljede.em /ivotu# No ipak na drugoj ra$ini sva nas religijska u*enja i tradi2ije pou*avaju da budemo dobri i srda*ni ljudi# Ta reli7 gijska u*enja naprosto osna/uju temeljne ljudske vrline koje imamo od ro5enja# )ao ljudi svi imamo iste ljudske mogu.nosti ako nemamo neku vrstu poreme.ene Funk2ije mo$ga# Iudesni ljudski mo$ak i$vor je na8e snage i i$vor na8e budu.nosti pod uvjetom da ga koristimo u ispravnoj namjeri# Bko divan ljudski um koristi7 mo na neispravan na*in to je uistinu katastroFa#

,islim da su ljudska bi.a najra$vijenija /iva bi.a na ovom planetu# Ljudi imaju sposobnost ne samo sebi stvoriti sretan /ivot ve. i pomo.i drugim bi.ima# Imamo prirodni poriv $a stvaranjem i vrlo je va/no da to shvatimo# +vjeren sam da su ljudski mo$ak i temeljno ljudsko suosje.anje po svojoj prirodi u nekoj vrsti ravnote/e# 'onekad kad odrastemo po*injemo $a7 nemarivati ljudsku privr/enost i usmjerimo se samo na mo$ak te lako gubimo ravnote/u# +pravo se tada po*nu doga5ati katastroFe i nesre.e# Bko pro7 motrimo ra$li*ite vrste sisava2a vidjet .emo da je priroda vrlo va/na te da je najsna/niji *imbenik koji stv ar a neku vrstu ravnote/e# 'ostanemo li svjesni vlastitih mogu.nosti i pou$damo li se u svoje sposobnosti mo.i .emo i$7 graditi bolji svijet# + mom iskustvu samopou$danje je i$nimno va/no# Takva vrsta pou$danja nije slijepo vjerovanjeG to je svjesnost o vlastitim mo7 gu.nostima# Na temelju toga ljudska se bi.a mogu preobra$iti ja*anjem vrlina i smanjivanjem nega7 tivnih osobina# 'reobra$ba ne $na*i stopostotnu promjenu# :e$ temelja u onome *emu te/imo kako mo/emo ra$viti vrlineJ :udisti na$ivaju te mo7 gu.nosti :uddhinom prirodom koja je istodobno temeljna nepomu.ena svjetlost prirode uma#
14

+ temelju :uddhina u*enja jest u*enje o Ietiri plemenite istine( !K da postoji patnjaG 0K da ta patnja ima u$rokG 1K da postoji prestanak patnje te na kon7 2u 3K da postoji put do takve slobode# Temeljno na*elo ovoga u*enja jest univer$alno na*elo u$7 ro*nosti# ;no 8to se isti*e u ovom temeljnom u*enju jest i$vorna svjesnost o vlastitim mo7 gu.nostima i potrebi da ih se u potpunosti iskoristi# )ad se sagleda na taj na*in svaka ljudska aktivnost postaje bitna# 'rimjeri2e osmjeh je vrlo va/an i$ra$ ljudskog li2a# Bli $bog ljudske inteligen2ije *ak i dobar dio ljudske prirode mo/e se upotrijebiti na lo8 na*in kao 8to su sarkasti*ni osmjeh ili diplomatski osmjeh *ija je jedina svrha da pobude sumnji*avost# ,islim da je iskren srda*an osmjeh veoma v a/an u na8em svakodnevnom /ivotu# )ako nastaje taj osmjeh uvelike ovisi o na8em stavu# Nera$umno je o*ekivati osmjehe od drugih ako se i sami ne smi7 je8imo# Dakle uvi5amo da mnoge stvari ovise o na8em vlastitom pona8anju# Sad bismo trebali govoriti o na8oj motiva2iji i mentalnim stavovima# )ao 8to sam ranije napome7 nuo sposobnost kojom se stvaraju po$itivne stvari tako5er mo/e proi$vesti i negativne u*inke# :itno je osloniti se na ljudsku inteligen2iju i mo. pro7
15

sudivanja te imati na umu u kojoj mjeri ne8to pri7 donosi kratkotrajnoj i dugotrajnoj sre.i# Do od7 re5ene mjere i samo je tijelo dobar poka$atelj# 'rimjeri2e ako neka vrsta hrane i$a$ove kod vas nelagodu kasnije $asigurno ne.ete po/eljeti tu vrstu hrane# Iini se da nam u odre5enom stadiju samo tijelo mo/e re.i 8to je prikladno $a na8e blagostanje i sre.u a 8to nije# Na primjer ima dana kad osje.amo ja2u /elju $a $elenom salatom i od7 re5enim povr.em a katkad mo/emo po/eljeti jesti ne8to drugo# Na neki na*in ti nam tjelesni poka$a7 telji govore 8to koristi na8em $dravlju a 8to ne# 'remda je primjeri2e vrlo jasno da je na8em ti7 jelu potrebna teku.ina kad smo /edni katkad tje7 lesni poka$atelji mogu stvoriti $abunu# + takvim slu*ajevima inteligen2ija je odgovorna $a prosudbu o onome 8to je najbolje# )oji put .e upo$orenje va8e inteligen2ije biti suprotno od i$ravne /elje jer ono po$naje dugotrajne posljedi2e# Dakle uloga in7 teligen2ije jest odredili po$itivne i negativne mo7 gu.nosti u doga5aju ili *imbeniku koji bi mogao imati i po$itivne i negativne re$ultate# +loga inteli7 gen2ije upotpunjene svjesno8.u koju stje*emo ob7 ra$ovanjem jest prosu5ivati i u skladu s time iskoristiti mogu.nosti $a na8e vlastito dobro i bla7 gostanje#
16

Bko ispitamo svoj mentalni svijet otkrit .emo da postoje ra$li*iti mentalni *imbeni2i koji imaju svoje po$itivne i negativne vidove# 'rimjeri2e mo/emo ispitati dvije vrste mentalnih *imbenika koje su vrlo sli*ne( jedna je samopou$danje a druga je umi8ljenosl ili oholost# Sli*ni su po tome 8to raspiruju um i daju vam dosta samopou$danja i hrabrosti# Lli umi8ljenost i oholost dovode do ne7 gativnih posljedi2a dok samopou$danje uglavnom dovodi do po$itivnih posljedi2a# ;bi*no pravim ra$liku i$me5u ra$li*itih vrsta ega# Jedna vrsta ega je onaj koji nam povla5uje kako bi i$vukao neku korist $a sebe $anemaruju.i prava drugih i *ak iskori8tava druge po*iniv8i ubojstvo kra5u ild# To je negativni ego# Druga vrsta ega ka/e( M,oram biti dobar *ovjek# ,oram slu/iti# ,oram preu$eti odgovornost u potpunosti#HTa vrsta jakog osje.aja $a MjaM ili jastvo u suprotnosti je s na8im negativnim emo2ijama# Dakle postoje dvije vrste ega a mud7 rost ili inteligen2ija ra$lu*uje i$me5u njih# Sli*no tome moramo biti u stanju ra$likovati iskrenu po7 ni$nost od nedostatka samopou$danja# ,o/e nam se dogoditi da lako pomije8amo to dvoje jer su to Funk2ije mo$ga koje nas u manjoj mjeri poni$uju ali jedna je po$itivna dok je druga negativna# Drugi primjer $ato mo/emo vidjeti ako preispi7 tamo ljubav i suosje.anje s jedne strane te jaku ve7

$anost s druge# 'remda se i jedno i drugo odnosi na ne8to 8to volimo jaka ve$anost dovodi do negativ7 nih posljedi2a dok ljubav i suosje.anje dovode do po$itivnih posljedi2a# Tako dva stanja uma koja se odlikuju istim temeljnim osobinama mogu imati ra$li*ite negativne i po$itivne re$ultate# Isto je i sa /eljom# Ima po$itivnih i negativnih /elja# ,islim da je op.enito ona /elja $a koju posto7 je ispravni ra$lo$i po$itivna dok je /elja $a koju ne postoje ispravni ra$lo$i negativna i mo/e dovesti do problema# Zelja je prvotni pokreta* u posti$anju sre.e sada i u budu.nosti# S budisti*kog stajali8ta posti$anje stanja :uddhe mo/e se posti.i samo od7 re5enom vrstom /elje# IHrimjeri2e budisti*ka lite7 ratura ,ahavane govori o dvije /elje ili dvije te/nje# Jedna je te/nja da se bude koristan svim /ivim bi.ima a druga je te/nja da se do kraja postigne prosvijetljeno slanje kako bismo u tome uspjeli# :e$ te dvije vrste te/nji posti$anje potpunog prosvjetljenja nije mogu.e# Bli ima tako5er i nega7 tivnih stvari koje nastaju i$ /elje# 'rotuotrov $a ne7 gativne /elje jest $adovoljstvo# +vijek postoje krajnosti ali srednji je put ispravan put# Dakle ako vas /elja tjera u krajnost onda je na va8oj inteligen7 2iji odgovornost da provjeri nje$in smjer i vrati je u sredinu# ta

;sje.aj $adovoljstva klju*ni je *imbenik $a posti$anje sre.e# Tjelesno $dravlje materijalno bo7 gatstvo i prijatelji tri su preduvjeta $a sre.u# Zado7 voljstvo je klju* prema kojem se odre5uju re$ultati va8eg odnosa spram sva tri *imbenika# )ao prvo u odnosu na tijelo mo/emo vidjeti da prevelika ve$anost $a tijelo ponekad dovodi do pro7 blema# I$ tog ra$loga budisti.ko u*enje promatra tijelo i$ drugog ugla i nastoji anali$irati prirodu ti7 jela# Za mene je ra$mi8ljanje u tom prav2u vrlo ko7 risno# @a$mi8ljam o i$voru svoga tijela i istinskoj prirodi krvi kostiju i mesa# Tijelo nije ne8to *isto# Iak je i *in ra5anja krvav# Isto tako be$ ob$ira na to koliko se lijepim ili ure5enim va8e tijelo doima i$vana unutra je jo8 uvijek puno prljav8tine# 'rek7 riveno ko/om ljudsko tijelo katkad i$gleda prek7 rasno# Bli ako se dublje $agledamo tijelo je $apravo gro$noN 'remda u$imamo kvalitetnu hranu lijepe boje okusa i mirisa hrana se preobra/ava u ne*iste otpadne tvari# +nato* tomu poku8amo li i$dvojiti taj pro2es stvaranja ne*istih tvari u tijelu ne.emo pre/ivjeti# To se dakako ne odnosi samo na tijela drugih ljudi ve. i na na8e vlastito# Najhit7 nije je da se upravo $bog svoga tijela ra$bolijeva7 mo starimo patimo i umiremo# No unato* tim manama tijelo je i$nimno drago2jeno $bog inteli7
!"

gen2ije koju mo/emo upotrijebiti $a mnoga velika djela# Stoga kad ne*ija /elja ili ve$anost $a vlastito tijelo ode u krajnost vrlo je u*inkovito meditirati o ne*istim vidovima tijela te se osobito $amisliti nad njegovim i$borom gra5om i Funk2ijama tako da se stekne realniji i umjereniji uvid u tijelo# Sli*no tome kad na8i stavovi spram materijalnih stvari i bogatstva nisu ispravni to mo/e odvesti u drugu krajnost to jest do pretjerane ve$anosti $a stvari kao 8to su imanja ku.e i osobna imovina# To mo/e dovesti do nemogu.nosti da budemo $a7 dovoljni# Bko se to dogodi tada .e osoba uvijek os7 tati u stanju ne$adovoljstva uvijek pri/eljkuju.i vi8e# Na neki na*in osoba je tada siroma8na jer se patnja siroma8tva ra5a uslijed pri/eljkivanja ne*ega i osje.aja da smo toga li8eni# Dakle premda osoba mo/e imati mnogo materijalnih stvari ako je u umu siroma8na onda .e se uvijek osje.ati li8enom i stalno /eljeti vi8e# S druge strane materijalne stvari i$nimno su bitne $a dru8tvo jer kad pojedin2i steknu materi7 jalno bogatstvo i napredak to na neki na*in po7 ve.ava blagostanje dru8tva i $ajedni2e u kojoj /ive# Za to je potreban odre5eni stupanj onoga 8to bih na$vao $dravom konkuren2ijom $ato 8to be$ kon7 kuren2ije mo/da ne bi bilo takvog sjajnog napretka 0=

i materijalnog ra$voja# Nadalje jo8 je uvijek vrlo va/no biti svjestan kakva nam je vrsta konkuren2ije potrebna koja je vrsta konkuren2ije prijateljska i nije joj 2ilj uni8titi i upropastiti protivnika ili druge ljude ve. djelovati kao poti2aj $a rast i napredak# ;sobno mogu povu.i neke paralele i$me5u potrebe $a konkuren2ijom u materijalnom i du7 hovnom ra$voju u budi$mu# + budi$mu temelj puta jest tra/enje uto*i8ta u tri dragulja( :uddhi dharmi OispravnostiK i sanghi Oduhovnoj $ajedni2iK# :uddhu koji je savr8eno prosvijetljeno bi.e vrlo je te8ko slijediti# ,o/ete 2rpiti nadahnu.e i$ :uddhinoga primjera ali se ne mo/ete uistinu mjeriti s njim ali kad na5ete uto*i8te u sanghi duhovnoj $ajedni2i u njoj mo/e biti duhovnih suputnika koji su na samom po*etku puta do prosvjetljenja# )ad promislite o kvalitetima sanghe dobit .ete ohrabrenje 7 to vam daje osje.aj da se mo/ete mje7 riti s drugima# To uistinu nije negativna konkuren7 2ijaG to je $drava konkuren2ija# Istodobno mo/ete slijediti primjer drugih koji su ispred vas s vjerom da mo/ete dosegnuti stupanj na kojem su oni# )ad govorimo o u/itku ili /elji i materijalnom blagastanju budisti*ka literatura spominje pet vrsta predmeta /elje( oblik $vuk miris okus i dodirni podra/aji# %o.e li nas ti predmeti u kojima u/iva7
21

mo dovesti do sre.e i $adovoljstva ili upravo sup7 rotno u$rokovati nam patnju i ne$adovoljstvo u velikoj mjeri ovisi o tome kako primjenjujemo svo7 ju sposobnost inteligen2ije# Sli*no tome isto kao i u slu*aju materijalnih stvari na8e ve$e s prijateljima imaju ra$li*ite mo7 gu.nosti# + nekim slu*ajevima odre5ena vrsta in7 terak2ije s prijateljima mo/e dovesti do ve.e patnje ra$o*aranja i ne$adovoljstva# ;dre5ena vrsta interak2ije tako5er mo/e dovesti do $adovoljstva osje.aja ispunjenosti i sre.e# Ishod na8ih me5usobnih odnosa opet ovisi o primjeni inteli7 gen2ije# Jo8 jedno va/no pitanje ti*e se seksualnih odno7 sa# Seksualni odnosi dio su prirode i be$ njih ne bi bilo ljudskih bi.a 7 to je jasno# Bli i.i u krajnosti kao 8to je slijepa ljubav *esto u$rokuje probleme i vi8e patnje# ,islim da je glavna svrha seksualnih ve$a ra$mno/avanje stvaranje prekrasnih malih beba# Iovjek ne bi smio /eljeti samo u/ivati u seksu ve. bi trebao ra$vijati osje.aj odgovornosti i obve$e# Bko pogledamo druge vrste mislim da neke od njih $avrje5uju divljenje# Na primjer neke pri*e kao 8to su labudovi temelje svoje odnose isklju*ivo na osje.aju odgovornosti i imaju jednog partnera do kraja /ivota# To je predivnoN Neke druge /ivoti7
22

nje kao na primjer psi nemaju tu vrstu odgovor7 nosti i samo u/ivaju u spolnom *inu prepu8taju.i svu odgovornost maj2i# To je po mom mi8ljenju u/asnoN ,islim da mi kao ljudska bi.a moramo slijediti prirodu ali 2ivili$iranim seksualnim odnosima ne mo/emo na$vati one u kojima se isklju*ivo tra/i prola$no $adovoljstvo# Bko ne uvi5amo osje.aj od7 govornosti i braka to je kratkovidno# 'onekad mi ljudi postavljaju pitanja o braku# Naravno da ne7 mam i$ravno iskustvo ali u jedno sam siguran( srljati u brak na br$inu je opasno# Najprije trebate tijekom du/eg ra$doblja ispitati jedno drugo a onda kad ste se uistinu uvjerili da mo/ete /ivjeti $ajedno trebate se vjen*ati# To je ispravan put# Iini se da mnoge obitelji u ovo moderno doba imaju problema# Jedan ra$log tome jest pretjerana seksualna sloboda# )# tome jedan dio va8e moderne kulture promi*e seks i spolnost na na*in $a koji dr/im da nije $drav# S druge strane ako usporedi7 mo seks s nasiljem onda mislim da je seks boljiN Bli *esto se upravo $bog seksa ra5a nasilje# ,islim da su u stvari tijesno isprepleteni# 'remda su ono najva/nije u obitelji dje2a kon7 tra2ep2ija je tako5er i$nimno va/na# Naravno s budisti*kog stajali8ta svaki je ljudski /ivot nei$7
0!

mjerno drago2jen# S tog stajali8ta kontra2ep2ija nije dobra# Bli istodobno broj ljudi na svijetu ne$aus7 tavljivo rasle# ,o/da se pet milijardi ljudi mo/e prehraniti ako se sva prirodna bogatstva ispravno koriste po rije*ima $nanstvenika jo8 bi dvije do tri milijarde ljudi mogle opstati# Bli mislim kako je bo7 lje kad je ljudi manje mirnije je i prija$nije# S tim ve.im 2iljem u vidu name.e se jasan $aklju*ak da se kontra2ep2ija mora upotrebljavati $a dobrobit 2i7 jelog *ovje*anstva# )ontra2ep2ija je dapa*e nu/na# Dakle ponavljam na8e vladanje u svakodnev7 nom /ivotu klju*ni je *imbenik $a odre5ivanje pri*injavaju li nam sve te stvari i odnosi uistinu du7 gotrajno $adovoljstvo ili ne# ,nogo toga ovisi o na8em vlastitom stavu# B u tom mentalnom *imbe7 niku motiva2ija igra glavnu ulogu# + budisti*koj literaturi ljudski /ivot ili ponovno ro5enje po/eljan je oblik postojanja# @a$li*iti *im7 beni2i utje*u na ugodnost tog po/eljnog ljudskog /ivota kao 8to su dug /ivot dobro $dravlje materi7 jalno bogatstvo i rje*itost tako da se s drugima mo/e komuni2irati na bolji na*in# Bli kao 8to sam ranije istaknuo ko.e bH ti uvjeti dovesti do /ivota u blagostanju ili do /ivota u patnji ponajvi8e ovisi o tome primjenjujemo li svoju sposobnost inteligen2i7 je ili ne i kako je primjenjujemo#

+ sve$i s tim u budisti*koj se literaturi govori o 8est savr8enosti# 'rimjeri2e u slu*aju gomilanja materijalnih stvari budi$am ka/e kako su veliko7 du8nost i davanje i$vori bogatstva# ,e5utim kako bi netko bio uspje8an u velikodu8nosti i davanju on najprije mora imati *vrstu moralnu stegu odre5ene na$ore i na*ela# Ta moralna stega ili ta na*ela mogu se ra$viti samo ako je osoba sposobna i$dr/ati te8ko.e i nevolje kad na njih nai5e# Za to je tako5er potrebno odre5eno ulaganje napora ili truda s rado8.u# Eelimo li uspje8no vje/bati ulaganje truda s rado8.u moramo imati sposobnost kon2entra2ije usredoto*avanjana doga5aje aktivnosti ili 2iljeve# B to opet ovisi o tome imamo li ili nemamo sposobnost primjenjivanja svoje prosudbe svoga suda o tome 8to je po/eljno a 8to nepo/eljno 8to je negativno a 8to po$itivno# Dakle na neki na*in svih 8est savr8enosti odnose se na stje2anje barem jednoga od uvjeta re2imo materijalnog bogatstva# Pto nam je *initi ako /elimo u svakodnevnom /ivotu provesti na*ela koja su uvjet $a prakti2iranje 8est savr8enostiJ :udi$am preporu*a /ivjeti svoj /ivot u skladu s moralnom stegom i pridr/avanjem onoga 8to je po$nato kao Deset pravila ili i$7 bjegavanje Deset negativnih postupaka# ;d tih
25

deset negativnih postupaka jedan po$nat kao Hkri7 va stajali8taH ili Hiskrivljeni poglediH mo/da ima vi8e smisla u nekom religijskom kontekstu# ;sim njega svih ostalih devet postupaka rekao bih mogu se na.i u svim religijskim tradi2ijama# Sve ostale sva7 ko .e dru8tvo osuditi kao negativne ili nepo/eljne be$ ob$ira na religijsko usmjerenje# Zaklju*ujemo da je ispravno vladanje na*in na koji /ivot postaje smisleniji stvarala*kiji i spokojni7 ji# + tom smislu mnogo ovisi o na8em vladanju i na8im mentalnim stavovima#

II

)B); SC S+;IITI SB S,@D+ I IS'@BVN; +,@IJCTI

Vrlo je te8ko objasniti kako na spokojan na*in prihvatiti smrt# Zdrav ra$um ka/e da postoje dva na*ina $a rje8avanje problema i patnje# 'rvi jest jednostavno nastojati i$bje.i problem i$ba2iti ga i$ misli premda je problem u stvari jo8 uvijek tu i nije se smanjio# Drugi je na*in i$ravno se suo*iti s problemom i anali$irati ga upo$nati se s njim i shvatiti da su problemi dio /ivota svakoga od nas# Ve. sam govorio o tijelu i bolesti# :olest se do7 godi# To nije ne8to i$vanrednoG to je dio prirode i /ivotna je *injeni2a# :olest se doga5a $ato 8to pos7 toji tijelo# Dakako imamo pravo i$bje.i bolest i bol ali unato* na8em trudu kad nas bolest sna5e bolje ju je prihvatiti# 'remda trebamo ulo/iti sav mogu.i trud u 8to skorije i$lje*enje bolesti to vam ne bi trebalo predstavljati dodatni mentalni teret# )ao stoje veliki indijski u*enjak Shantideva rekao( MBko postoji na*in da se prebrodi patnja onda nema pot7 rebe $a brigomG ako nema na*ina da se prebrodi pat7 nja onda nema ni koristi od brigeM# Takvo ra2ionalno stajali8te od velike je koristi#
%9

Sada /elim govoriti o smrti# Smrt je dio svakoga /ivota# Svi5alo nam se to ili ne ona .e nas $asigur7 no $adesiti# +mjesto da i$bjegavamo ra$mi8ljati o njoj bilo bi bolje shvatiti nje$ino $na*enje# Na vijes7 tima *esto vidimo ubojstvo i smrt ali neki ljudi misle kako se smrt doga5a nekom drugom a ne njima samima# Takvo je stajali8te krivo# Svi imamo isto tijelo i isto ljudsko meso stoga .emo svi umri7 jeti# Naravno velika je ra$lika i$me5u prirodne smrti i smrti uslijed nesretnog slu*aja ali u biti smrt .e do.i prije ili kasnije# Bko je va8e stajali8te od po*etka( MDa smrt je dio /ivotaM onda .e vam biti lak8e suo*iti se s njom# Dakle dva su ra$li*ita pristupa rje8avanju ovoga problema# Jedan je jed7 nostavno ga i$bjegavati i o njemu ne misliti previ8e# Drugi koji je puno u*inkovitiji jest i$ravno se suo*iti s njim tako 8to smo ga ve. svjesni# ;p.enito govore.i postoje dvije vrste problema ili patnje( s jednom vrstom mogu.e je usvojimo li odre5ena stajali8ta uistinu smanjiti snagu i ra$inu patnje i tjeskobe# ,e5utim mo/e se raditi o drugim vrstama problema i patnji kod kojih usvajanje odre5enoga stajali8ta i na*ina ra$mi8ljanja ne mora nu/no smanjiti ra$inu patnje ali .e vas ipak pripremiti $a suo*enje s njima# )ad se u na8im /ivotima doga5aju nevolje mo7 gu.a su dva ishoda# Jedna je mogu.nost mentalni
I;

nemir tjeskoba strah dvojba ra$o*aranje i na kon7 2u depresija a u najgorem slu*aju *ak samouboj7 stvo# To je jedan na*in# Druga je mogu.nost to da uslijed tragi*nih iskustava postanete realniji dakle pribli/ite se stvarnosti# +$ pomo. sposobnosti is7 tra/ivanja tragi*na iskustva mogu vas osna/iti i pove.ati va8e samopou$danje i povjerenje u vlastite mogu.nosti# Neki nesretni doga5aj mo/e postati i$vorom va8e unutarnje snage# )ao 8to sam ve. rekao uspjeh u /ivotu i u na8oj budu.nosti ovisi o na8oj motiva2iji i odlu*nosti ili samopou$danju# Te8kim iskustvima /ivot katkad dobiva vi8e smisla# 'ogledate li ljude koji su od ro5enja imali sve vidjet .ete da kad sitni2e podu krivo oni gube nadu i postaju ra$dra/ljivi# Za ra$li7 ku od njih ljudi koji pripadaju nara8taju koji je u Cngleskoj pro/ivio Drugi svjetski rat ra$vili su sna/nija mentalna stajali8ta kao posljedi2u svojih nevolja# ,islim da se osoba koja je pro/ivjela vi8e te8ko.a mo/e bolje suo*iti s problemima od osobe koja nikad nije iskusila patnju# S tog je stajali8ta dakle patnja dobra /ivotna lek2ija# ,e5utim je li takvo stajali8te samo jedan oblik samo$avaravanjaJ I sam sam i$gubio $emlju a 8to je jo8 gore u mojoj je $emlji bilo puno ra$aranja patnje i nesre.e# 'roveo sam ne samo ve.i dio svog u

/ivota ve. i najbolji dio /ivota i$van Tibeta# Bko to promatrate isklju*ivo i$ jednog kuta *ini se da u tome nema gotovo ni*eg po$itivnog# Bli i$ drugog kuta mo/e se vidjeti da sam upravo $bog te nesre.e stekao drugu vrstu slobode kao 8to je prilika $a upo$navanje ra$nih ljudi i$ ra$li*itih tradi2ija a isto tako i $nanstvenika koji se bave ra$li*itim pod7 ru*jima# Ta su iskustva obogatila moj /ivot i po7 mogla mi nau*iti mnoge vrijedne stvari# Dakle moja tragi*na iskustva imaju drago2jenu dimen$iju# Sagledavanje problema i$ ra$li*itih kutova $ap7 ravo umanjuje mentalni teret i mentalno ra$o*are7 nje# S budisti*kog stajali8ta svaki doga5aj ima brojne vidove i prirodno je da se jedan doga5aj mo/e promatrati i$ mnogobrojnih kutova# Stoga je korisno kad se ne8to dogodi poku8ati to sagledati i$ ra$li*itih kutova tako .e se mo.i vidjeti po$itivni ili povoljni u*in2i# Nadalje ako se ne8to dogodi vrlo je korisno odmah to usporedili s nekim drugim doga5ajem ili doga5ajima koji se odvijaju kod drugih ljudi i naroda# To .e vam biti od velike po7 mo.i u odr/avanju vlastitog mira uma# Sada .u kao budisti*ki redovnik objasniti kako se treba odnositi spram smrti# :uddha je pou*avao na*ela Ietiri plemenite istine prva od njih jest Isti7
12

na o patnji# Istina o patnji pou*ava se u kontekstu triju odlika postojanja od kojih je prva netrajnost# )ad govorimo o prirodi netrajnosti moramo imati na umu da postoje dv ije ra$ine# Jedna je gruba ra$i7 na koja je potpuno o*evidna i predstavlja prestanak ra$voja /ivota ili nekog doga5aja# ,e5utim netraj7 na priroda 8to se pou*ava u odnosu na Ietiri ple7 menite istine odnosi se na suptilniji vid netrajnosti koji se o*ituje kao prola$na priroda postojanja# Svrha :uddhina u*enja o suptilnijim vidovima netrajne prirode postojanja jest pobuditi divljenje spram temeljne prirode na8eg postojanja koja nas ne $adovoljava# Bko ispravno shvatite prirodu ne7 trajnosti shvatit *ete kako ona otkriva da sve pos7 toje.e stvoreno u$rokom to jest ono 8to je nastalo kao posljedi2a u$roka i okolnosti svoje postojanje u potpunosti duguje u$ro2ima i okomostima# I ne samo to sami u$ro2i i okolnosti koji su do7 veli do tih doga5aja u$rokuju i njihovo nestajanje i svr8etak# Dakle u sjemenu u$roka doga5aja sa7 dr/ano je sjeme njihova svr8etka i nestajanja# )ad se to pove/e s ra$umijevanjem netrajne prirode 2i7 jelog na8eg bi.a koje *ine tijelo i um taj se u$rok odnosi na neupu.eno stanje na8ega uma koji je ko7 rijen na8ega postojanja a to nam otkriva da na8im Fi$i*kim ili tjelesnim postojanjem uglavnom uprav7 lja snaga na8eg ne$nala*kog uma#
II

,e5utim samo promi8ljanjem o grubim ra$ina7 ma netrajnosti *ovjek kona*no u*i 2ijenili suptilnije ra$ine netrajnosti# B na laj .e se na*in *ovjek mo.i suo*iti i suprotstaviti /elji da $grabi trajnost ili vje*nost vlastitog identiteta ili sepstva $ato 8to ga upravo ta /elja $a posjedovanjem trajnosti nagoni da se *vrsto dr/i sada8njosti to jest samo onoga 8to se odnosi isklju*ivo na ovaj /ivot# 'opustimo li taj stisak i i$dr/imo li u sebi bit .e nam lak8e 2ijeniti vrijednost rada $a budu.e /ivote# Jedan od ra$loga $a8lo je svijest o smrti i netraj7 nosti toliko bitna u budisti*koj vjerskoj praksi jest to 8to se smatra da stanje uma u trenutku smrti ima golem utje2aj na na8 odabir oblika u kojem .emo se ponovno roditi# Najvi8e .e utje2ati to je li stanje na8eg uma po$itivno ili negativno# Stoga budisti*ka vjerska praksa jako nagla8ava va/nost svijesti o smrti i neprola$nosti# 'remda je glavna svrha visokog stupnja svijesti o netrajnosti i$vje/bati sebe tako da u *asu smrti budemo u krjeposnom i po$itivnom stanju svijesti te tako osiguramo povoljno ponovno ro5enje tu su i druge blagodati# Jedna od po$itivnih nuspojava odr/avanja vrlo visokog stupnja svijesti o smrti jest 8to .e to pripraviti osobu do te mjere da kad se uistinu suo*i sa smr.u on ili ona .e mo.i lak8e $a7 dr/ati pribranost# Naro*ito se u tantri*kom budi$7
!3

mu smatra da je stanje svijesti koje osoba do/ivi u trenutku smrti posebno suptilno te da upravo $bog suptilnosti ta ra$ina svijesti ima silnu snagu i utje7 2aj na na8 mentalni sklop# Stoga se u tantri*koj praksi stavlja jaki naglasak na medita2iju o smrti kao i na promi8ljanje o pro2esu smrti tako da osoba u trenutku smrti ne samo da $adr/i prisebnost ve. tako5er bude u mogu.nosti u*inkovito iskoristiti to suptilno stanje svijesti $a reali$a2iju svog puta# Zbog toga tantri*ke medita2ije koje se tehni*ki na$ivaju H>oga medita2ija na bo/anstvaH budu.i da se meditira na ra$li*ita bo/anstva uklju*uju pro2es ra$laganja kad se promi8lja o ra$laganju elemenata koje osoba pro/ivljava u trenutku smrti# + stvari i$ tantri*kog kuta gledanja 2ijeli pro2es postojanja mo/e se objasniti s tri pojma koja se na$ivaju HsmrtH Hme5ustanjeH i Hponovno ro5enjeH# Sva tri stanja postojanja vide se kao stanja ili o*itovanja svijesti i energija koje prate ili pokre.u svijest tako da me5ustanje i ponovno ro5enje nisu ni8ta drugo nego ra$li*ite ra$ine suptilne svijesti i energije# 'rimjer $a ta nestalna stanja mo/e se na.i i u na8em svakodnevnom postojanju kada tijekom 03 sata pro/ivljavamo stanje dubokog spavanja ra$doblje budnosti i stanje sna# Na8e svakodnevno postojanje $apravo odlikuju ova tri stanja#

)ad govorimo o ra$likama i$me5u suptilnih i grubih ra$ina svijesti koje se navode u tantri*koj literaturi mislim da je va/no imati na umu 8to se to*no misli kad ka/emo Hmentalna svijestH# Ljudi su *esto pod dojmom da kad govorimo o 8est vrsta mentalne svijesti postoji i neka vrsta autonomne svijesti koja je potpuno neovisna o tjelesnom stanju pa je na naki na*in jednaka du8i# ,e5utim to je krivo shva.anje# ;sobno mislim da kad bismo preispitali svoj mentalni svijet otkrili bismo da ve.ina mentalnih stanja i Funk2ija ima i$ravne Fi7 $i*ke u*inke# Ne samo osjetilna svijest ve. veliki dio onoga 8to bismo na$vali mentalnom svijesti ima Fi$iolo8ku osnovu i blisko je pove$ano s tjelesnim stanjima upravo kao 8to $nanstveni2i ka/u da mo$ak i /iv*ani sustav *ine primarnu Fi$iolo8ku osnovu $a ve.inu na8ih svjesnih do/ivljaja# Stoga kad nestanu tjelesna stanja ove mentalne Funk2ije tako5er prestaju# 'itanje $apravo glasi( 8to omogu.uje odre5enim Fi$i*kim supstan2ama ili Fi$iolo8kim stanjima biti povodom nekog mentalnog do/ivljaja ili stanja svijestiJ :udisti*ko osobito tantri*ko obja8njenje upo$orava na ono 8to se na$iva suptilnim stanjem jasnog svjetla koje je neovisno o Fi$iolo8koj podlo7 $i# I upravo je to stanje jasnog svjetla najsuptilnija
i5

ra$ina svijesti koja u me5usobnom djelovanju s Fi7 $iolo8kom podlogom daje povoda $a sve na8e svjesne i spo$najne do/ivljaje# 'ostoje jasni doka$i o postojanju onoga 8to na$i7 vamo stanjem svijesti jasnog svjetla# Ima doga5aja koji .e se op.enito vjerojatnije dogoditi religio$nim ljudima# Na primjer u tibetanskoj $ajedni2i u pro7 gonstvu bilo je nekoliko slu*ajeva da su osobu proglasili klini*ki mrtvom to jest prestale su nje7 $ine mo/dane Funk2ije i mo$ak je bio mrtav ali raspadanje tijela nije jo8 po*elo i osoba je ostala u tom stanju dane i dane# 'rimjeri2e moj pokojni u*itelj )vabje Ling @inpo2he ostao je u tom stanju !1 dana# 'roglasili su ga klini*ki mrtvim i on je ve. do/ivio iskustvo smrti mo$ga ali je njegovo tijelo ostalo /ivo i nije se po*elo raspadati tijekom tih !1 dana# Za to mora postojati obja8njenje# :udisti*ko je obja8njenje da tijekom tog stanja osoba $apravo nije mrtva ve. pro/ivljava pro2es umiranja# :udisti obja8njavaju da iako se ve$a i$me5u tijela i uma prekinula na grubljoj kru.oj ra$ini ona nije pres7 tala postojati na suptilnoj ra$ini# + osobitom djelu tantri*ke literature koje se na$iva !"h#asamaja tantra ka/e se da kad osoba pro/ivi pro2es smrti nastupa pro2es ra$laganja# I$me5u tog ra$laganja i
17

stanja jasnog svjetla postoji 2iklus obratnog kreta7 nja kad taj 2iklus dosegne odre5eni stupanj $a7 po*inje novi /ivot koji se na$iva ponovno ro5enje# Tada to ponovno ro5enje ostaje a osoba ponovno prola$i kro$ pro2es ra$laganja# Na neki na*in smrt je me5uslanje kad se elementi preta*u u jasno svjetlo i odatle se ponovno pojavljuju u drugom ob7 liku# Dakle smrt nije ni8ta drugo nego me5ustanje kad se Fi$iolo8ki elementi jedne osobe preta*u u jasno svjetlo# Pto se ti*e stvarnog pro2esa ra$laganja ra$li*itih elemenata u literaturi se navode ra$li*iti stupnjevi ra$laganja i njima pripadaju.i $nakovi# 'rimjeri2e u slu*aju ra$laganja na grubljoj ra$ini elemenata postoje i unutarnji i i$vanjski $nakovi i poka$atelji koji o$na*uju ra$laganje# )ad se radi o suptilnim elementima postoje samo unutarnji $nakovi kao 8to su vi$ije i sli*no# ,e5u $nanstveni2ima sve vi8e raste $animanje $a te opise pro2esa ra$laganja osobito u ve$i s i$vanjskim i unutarnjim $nakovima# )ao budist mislim kako je $a nas vrlo va/no da budemo svjesni $nanstvenih istra/ivanja koja su u tijeku# ,e5utim moramo biti u stanju ra$likovati pojave koje i dalje ostaju i$van dosega provjere postoje.im $nanstvenim metodama i pojava $a koje se $na da ih postoje.e $nanstve7
!6

ne metode i istra/ivanja pobijaju# @ekao bih da ako se $a odre5ene pojave $na kako ih pobija $nanost putem $nanstvenih istra/ivanja i $nanstvenih me7 toda kao budisti mislim da .emo morali po8tivati te $aklju*ke# )ako sve bolje upo$najete smrt te kako stje*ete odre5eni uvid u nje$ine pro2ese i prepo$najete nje7 $ine i$vanjske i unutarnje poka$atelje pripremate se $a nju# I$ vlastitog iskustva mogu re.i da jo8 uvijek nisam potpuno siguran da .u u trenutku smrti uistinu mo.i primijeniti sve te vje/be $a koje sam se pripremao# Ni8ta nije $ajam*eno# +nato* tome ponekad kad ra$mi8ljam o smrti obu$me me neka vrsta u$bu5enja# +mjesto straha osje.am rado$na7 lost a na taj mi je na*in daleko lak8e prihvatiti smrt# 'itam se do koje .u mjere mo.i primijeniti te vje/be# Naravno moje jedino breme ako umrem danas jest( M; 8to li .e se dogoditi s TibetomJ Pto .e biti s tibetskom kulturomJ Pto .e biti s pravima 8est milijuna Tibetana2aJM To je moja najve.a briga# ;sim toga ne osje.am gotovo nikakav strah od smrti# ,o/da njegujem neku vrstu slijepog povje7 renjaN Stoga je dobro smanjiti strah od smrti# + svo7 joj svakodnevnoj molitvi $ami8ljam osam ra$li*itih bo/anstava i osam ra$li*ith smrti# ,o/da .e sve moje pripreme pasti u vodu kad smrt do5e# Toplo se nadam da to ne.e biti slu*ajN
!"

:ilo kako bilo mislim da su nam mentalne vje/7 be od velike pomo.i u promi8ljanju o smrti# Iak ako i ne postoje sljede.i /ivoti od njih ima velike koristi ako nas mogu osloboditi straha# +pravo $ato 8to je strah umanjen *ovjek se mo/e u potpunosti pripremiti# :a8 kao i kad je u pitanju bitka ne pripremimo li se veliki su i$gledi da .emo i$gubiti ali ako smo potpuno spremni ve.i su i$gledi da .emo se obraniti# Bko smo potpuno spremni u tre7 nutku smrti mo.i .emo dosegnuti mir uma# B up7 ravo je mir uma u *asu smrti temelj $a i$gradnju ispravne motiva2ije koja i$ravno jam*i povoljno ponovno ro5enje i bolji sljede.i /ivot# ;sobito $a one koji vje/baju mahan"ttara#og" lantra#an" smrt je jedna od rijetkih prilika $a preobra$bu sup7 tilnog uma u istinsku mudrost# Pto se ti*e onoga 8to nas o*ekuje nakon smrti budisti govore o tri podru*ja postojanja koja se teh7 ni*ki na$ivaju Hpodru*je oblikaH Hbe$obli*no pod7 ru*jeH i podru*je /elja# I u podru*ju oblika i u podru*ju /elja postoji me5ustadij prije nego 8to do5e do ponovnog ro5enja koji na$ivamo Hsrednjim stanjemH# Sve ovo upu.uje na *injeni2u da premda nam smrt daje najbolju priliku da iskoristimo naj7 suptilniju ra$inu svijesti pretvaraju.i je u put mudrosti *ak i ako nismo u stanju u*inkovito isko7
40

ristiti tu priliku tu je i me5ustanje koje je premda grublje od onoga koje se pro/ivljava u *asu smrti puno suptilnije od svijesti u *asu ponovnog ro5enja# Dakle imamo jo8 jednu priliku# Bko nismo u stanju iskoristiti tu priliku ponovno se ra5amo i nas7 tavljamo 2iklus# Stoga kako bismo iskoristili ov u *udesnu prili7 ku koju dobivamo u *asu smrti i nakon loga tijekom srednjeg stanja moramo se najprije i$vje/bati kako bismo bili u stanju iskoristiti te trenutke# + tu svrhu budi$am pou*ava ra$li*ite tehnike koje omogu*uju pojedin2u da primijeni odre5ene meditativne tehnike tijekom sva tri stanja 7 stanja sna dubokog spavanja i budnosti# )ao $aklju*ak mislim da je mir uma u *asu smrti od najve.eg $na*enja be$ ob$ira u 8to vjeru7 jemo bio to budi$am ili neka druga religija# + *asu smrti osoba ne bi smjela podle.i srd/bi mr/nji i si# To je op.enito vrlo bitno# ,islim kako *ak i ateisti uvi5aju da je bolje preminuti na spokojan na*in# To je puno sretniji na*in odlaska# Isto tako $a one koji vjeruju u raj ili neki drugi sli*an pojam najbolje je preminuti spokojno misle.i na :oga ili vjeruju.i u vi8e sile# Za budiste kao i druge indijske vjerske tradi2ije koje prihva.aju teoriju ponovnog ra5anja ili karme prirodno je stajali8te da je krjeposno sta7 nje uma u *asu smrti blagotvorno#
41

III

)B); SC N;SITI SB LJ+TNJ;, I C,;9IJB,B

Ljutnja i mr/nja dva su nam najbli/a prijatelja# )ad sam bio mlad ljutnja je bila moj bliski pratila2# Zatim sam kona*no shvatio da se ra$ila$imo# ;sla7 njaju.i se na $drav ra$um u$ pomo. suosje.anja i mudrosti sad imam ja*e ra$loge s kojima mogu po7 biti ljutnju# ,oje iskustvo poka$uje kako se svaka osoba ko7 ja ulo/i napor mo/e promijeniti# Dakako promjena nije trenutna i $ahtijeva mnogo v remena# Da bismo se promijenili i uspje8no nosili s emo2ijama najhit7 nije je anali$irati koje su misli korisne konstruktiv7 ne i donose nam blagodati# Govorim o ra$li2i i$me5u misli koje nas uglavnom *ine spokojnijima opu8tenijima i smiruju na8 um i onih koje stvaraju nelagodu strah i ra$o*aranje# ;va je anali$a sli*na onoj koju bismo mogli primijeniti na pojave u i$7 vanjskom svijetu primjeri2e biljke# Neke biljke 2vije.e i vo.e dobri su $a nas te ili $ato u$gajamo i rabimo# ;ne biljke koje su otrovne i 8tetne u*imo prepo$nati i *ak ponekad uni8titi# 3&

Tu postoji sli*nost s unutarnjim svijetom# :ilo bi previ8e pojednostavljeno govorili o HtijeluH i HumuH# Tijelo sa*injavaju milijarde ra$li*itih *esti2a# Sli*no tome postoji puno ra$li*itih vrsta misli i stanja uma# ,udro je pomnije promotriti svijet na8eg uma i ra$lu*iti korisna od 8tetnih stanja uma# Jednom kad ste u stanju prepo$nati vrijednost povoljnih stanja uma mo/ete ih pove.ati ili poti2ati# :uddha je pou*avao na*ela Ietiri plemenite is7 tine a one tvore temelj :uddhine dhanne. Tre.a plemenita istina jest prestanak# 'rema Nagarjuni u ovom kontekstu prestanak se odnosi na stanje uma ili mentalnu odliku u kojoj vje/bom i ulaganjem napora prestaju sve negativne emo2ije# Na7garjuna deFinira istinski prestanak kao stanje kad osoba dosegne savr8eno stanje uma koji je slobodan od utje2aja ra$li*itih 8tetnih ihH negativnih emo2ija i misli# Takvo stanje istinskog prestanka u budi$mu predstavlja istinsku dharm" i stoga je uto*i8te koje tra/e svi oni koji prakti2iraju budi$am# :uddha postaje objekt uto*i8ta koji $avrje5uje po8tovanje $ato 8to je :uddha ostvario to stanje# Stoga privr/enost :uddhi i ra$log $a8to netko tra/i uto*i8te u :uddhi nije sloga 8to je :uddha bio i$u$et7 na osoba od po*etka ve. $ato 8to je :uddha ostva7 rio stanje istinskog prestanka# Isto tako duhovna
4

$ajedni2a ili sangha tako5er je uto*i8te $ato 8to su nje$ini *lanovi osobe koje su ve. na putu ili kre.u na put koji vodi k stanju prestanka# Shva.amo da se istinsko stanje prestanka mo/e ra$umjeti samo u okvirima stanja uma koji je slo7 bodan ili pro*i8.en od negativnih emo2ija i misli primjenom protuotrova i suprotnim djelovanjem# Istinski prestanak jest stanje uma i *imbeni2i koji dovode do njega tako5er su Funk2ije uma# Temelj na kojem se odvija pro*i8.enje jest mentalni tijek# Stoga je ra$umijevanje prirode uma od najve.eg $na*enja $a prakti2iranje budi$ma# @ekav8i to ne mislim da je sve 8to postoji naprosto odra$ ili pro7 jek2ija uma te da ni8ta ne postoji odvojeno od uma# BhH $bog va/nosti ra$umijevanja prirode uma u bu7 disti*koj praksi ljudi *esto opisuju budi$am kao H$nanost o umuH# ;p.enito govore.i u budisti*koj literaturi ne7 gativne emo2ije ih misli deFinirane su kao Hstanje koje u$rokuje nemir u umu neke osobeH# Te 8tetne emo2ije i misli *imbeni2i su koji stvaraju nesre.u i nemir u nama# Cmo2ije ne moraju nu/no biti ne8to negativno# Na $nanstvenoj konFeren2iji kojoj sam bio na$o*an $ajedno s mnogim psiholo$ima i neu7 rolo$ima $aklju*eno je da *ak i :uddhe Oprosvijet7 ljeniK imaju emo2ije u skladu s deFini2ijom emo2ija
47

kakva se nala$i u ra$li*itim $nanstvenim dis2ipli7 nama# Dakle kar"na Obeskrajno suosje.anje ili dobrotaK se mo/e na$vati jednom vrstom emo2ije# Dakako emo2ije mogu biti po$itivne i negativ7 ne# Stoga kad govorimo o ljutnji i si# bavimo se ne7 gativnim emo2ijama# Negativne su emo2ije one koje odmah stvaraju neku vrstu nesre.e ili nelagode i koje na duge sla$e u$rokuju odre5ene postupke# Ti postup2i na kon2u dovode do povrede drugih i lako nanose bol ili u$rokuju patnju nama samima# Na lo se misli pod negativnim emo2ijama# Jedna od negativnih emo2ija je ljutnja# Vlo/emo govoriti o dvije vrste ljutnje# Jedna vrsta ljutnje mo/e se preobra$iti u po$itivnu emo2iju# 'rimjeri7 2e ako iskreno suosje.amo i brinemo $a nekoga a ta osoba ne u$me u ob$ir na8a upo$orenja u ve$i sa svojim postup2ima onda ne preostaje ni8ta drugo nego uporaba neke vrste sile kako bi se $austavila nje$ina nedjela# + praksi Tantravane postoje teh7 nike medita2ije koje omogu.uju preobra$bu ener7 gije ljutnje# To je ono 8to stoji i$a gnjevnih bo/anstava# Bko je ljutnja potaknuta suosje.anjem ona u nekim slu*ajevima mo/e biti i korisna jer nam daje dodatnu energiju i poma/e nam da djelu7 jemo hitro# ,e5utim ljutnja *esto dovodi do mr/nje a mr/nja je uvijek negativna# ,r/nja skri7
48

va $le namjere# ;bi*no anali$iram ljutnju na dvije ra$ine( na osnovnoj ljudskoj ra$ini i na budisti*koj ra$ini# S ljudske ra$ine nepove$ano s bilo kojom vjerskom tradi2ijom ili ideologijom mo/emo pro7 matrati i$vore na8e sre.e( dobro $dravlje materi7 jalna sredstva i $dravo dru8tvo# Sa $dravstvenog stajali8ta negativne emo2ije poput mr/nje vrlo su lo8e# :udu.i da se ljudi uglavnom trude voditi ra*una o svom $dravlju jedna od tehnika koju mogu uporabiti jest rad na svom mentalnom stanju# Stanje va8eg uma uvijek bi trebalo biti spokojno# 'oput vala koji se di/e i$ vode i ponovno uranja u nju smetnje tom spokoju vrlo su kratkotrajne tako da ne bi trebale utje2ati na osnovni mentalni stav# 'remda ne mo/ete odstraniti sve negativne emo2ije ako je va8 mentalni stav $drav i spokojan one na vas ne.e previ8e djelovati# Bko ostanete neu$nemi7reni va8 krvni tlak i si# tako5er ostaje u normalnim grani2ama a kao posljedi2a toga popravit .e vam se $dravlje# Iako ne mogu $nanstveno objasniti $a8to je tomu tako vjerujem da se moja tjelesna kondi2ija popravlja s godinama# +vijek rabim iste lijekove idem kod istog lije*nika jedem istu hranu to dakle mora biti $bog mog mentalnog stava# Neki mi ljudi ka/u( M,ora da rabite neku posebnu vrstu tibetskih lijekovaM# Bli to nije slu*ajN
3"

)ao 8to sam ranije napomenuo kad sam bio mla5i bio sam prili*no nagao# Znao sam to ponekad opravdali time 8to je i moj ota2 bio nagle .udi kao daje to ne8to genetsko# Bli vrijeme je prola$ilo i sad $nam da ne osje.am gotovo nikakvu mr/nju ni spram koga uklju*uju.i i )ine$e koji u$rokuju nesre.u i patnju Tibetan2ima# Iak i spram njih doista ne osje.am nikakvu mr/nju# Neki od mojih bliskih prijatelja imaju visoki krv7 ni tlak unato* tome nikada nisu iskusili ni8ta sli*no o$biljnoj $dravstvenoj kri$i i nikada nisu umorni# Tijekom godina upo$nao sam mnoge ljude koji vrlo dobro prakti2iraju budi$am# S druge strane imam i drugih prijatelja koji u/ivaju velika materijalna dobra ali kad s njima $apo*nem ra$govor nakon nekoliko uvodnih ljuba$nih rije*i oni se po*inju tu/iti i jadati# +nato* materijalnom bogatstvu ti ljudi nemaju spokojne ili smirene umove# )ao re7 $ultat oni se uvijek $abrinjavaju $a svoju probavu spavanje sveN Stoga je jasno kako je mir uma vrlo bitan *imbenik koji utje*e na dobro $dravlje# Bko /elite biti $dravi nemojte tra/iti lije*nika pogle7 dajte u sebe# 'oku8ajte iskoristiti barem dio svojih mogu.nosti# To .e vas *ak manje ko8tatiN Drugi i$vor sre.e jesu materijalne stvari# )atkad se probudim u ranu $oru i ako nisam najbolje so

raspolo/en kad pogledam na sat osjetim jo8 ve.u nelagodu $bog svog neraspolo/enja# Drugih dana mo/da uslijed iskustva prethodnog dana kad se probudim moje je raspolo/enje veselo i radosno# Bko tada pogledam na sat do/ivljavam ga kao ne8to i$ra$ito lijepo# Bli to je isti sat $ar neJ Jedina je ra$lika u mom mentalnom stavu# %o.e li nas mate7 rijalne stvari koje posjedujemo uistinu usre.iti ili ne ovisi isklju*ivo o na8em mentalnom stavu# Za na8e je materijalne stvari lo8e ako na8im umom upravlja ljutnja# 'onovno .u ispri*ati ne8to o sebi# )ad sam bio mlad obi*avao sam popravljati satove# 'oku8ao sam i nisam uspio puno puta# 'o7 nekad bih i$gubio strpljenje i ba2io satN + tim tre7 nu2ima ljutnja je potpuno i$mijenila moj stav i nakon toga stra8no sam se pokajao $bog svojih pos7 tupaka# Bko mi je 2ilj bio popraviti sat $a8to sam njime lupio o stolJ ;pet se mo/e vidjeti koliko je mentalni stav bitan kako bi se materijalne stvari upotrijebile $a vlastito $adovoljstvo i korist# Tre.i i$vor sre.e jesu na8i prijatelji# ;*ito je da kad ste mentalno smireni iskreni ste i otvoreni# Navest .u jedan primjer# 'rije !3 7 !& godina jedan Cngle$ po imenu 'hillips bio je u bliskom odnosu s kineskom vladom napose s 9houku Laiem i drugim vo5ama# 'o$navao ih je dugi ni$ godina i bio
si

dobar prijatelj s )ine$ima# Jednom prilikom !"--# ili !"-6#god# 'hilips je do8ao u Dharamsalu posjetiti me# Sa sobom je donio Filmove i govorio o svim pogodnostima u )ini# Na po*etku na8eg sastanka medu nama je bilo puno nesuglasi2a $ato 8to smo se u potpunosti dr/ali svojih suprotnih mi8ljenja# 'o njegovom mi8ljenju ula$ak )ine$a u Tibet bio je ne8to dobro# 'o mom mi8ljenju i u skladu s brojnim i$vje8.ima situa2ija nije bila dobra# )ao i obi*no spram njega nisam osje.ao ni8ta negativno# Samo sam osje.ao da se on dr/i tih pogleda i$ ne$nanja# ;tvoreno sam nastavio na8 ra$govor# +stvrdio sam kako su oni Tibetan2i koji su se pridru/ili kineskoj komunisti*koj partiji jo8 !"1=#god# i sudjelovali u Sino7japanskom ratu te prihvatili kinesku okupa2iju i odu8evljeno sura5ivali s kineskim komunistima to *inili $ato 8to su vjerovali daje to bila $latna prilika $a ra$voj Tibeta sa stajali8ta marksisti*ke ideologije# Ti su ljudi sura5ivali s )ine$ima njeguju.i velike nade# Zatim oko !"&4# ili !"&-# god# ve.ina ih je otpu8tena i$ ra$li*itih kineskih ureda neki su $avr8ili u $atvoru a neki su nestali# Time sam objasnio kako mi nismo protiv )ine$a niti protiv komunista# + stvari ponekad $a sebe mislim da sam pola marksist a pola budist# ;bjasnio sam mu sve te ra$li*ite stvari iskreno i otvoreno a
&0

nakon nekog vremena njegovo se stajali8te potpuno i$mijenilo# ;vaj mi primjer daje potvrdu da *ak i ako postoji velika ra$lika u mi8ljenjima komunika7 2ija je mogu.a na me5uljudskoj ra$ini# ,o/emo $anemarili svoja ra$li*ita mi8ljenja i komuni2irati kao ljudska bi.a# ,islim da je to jedan od na*ina na koji se mo/e stvoriti po$itivan stav kod drugih ljudi# Isto tako sasvim sam siguran da bi *etrnaesti Dalaj Lama imao puno manje prijatelja na ra$7 li*itim mjestima kad bi se manje smije8io# ,oje sta7 jali8te spram drugili ljudi jest da ih uvijek gledam na ljudskoj ra$ini# Na toj ra$ini bilo da ste predsjed7 nik kralji2a ili prosjak nema ra$like pod uvjetom da njegujemo istinske ljudske osje.aje i smje8imo se iskreno# ,islim da je iskreni ljudski osje.aj vredniji od dru8tvenog polo/aja i sli*no# Ja sam obi*no ljudsko bi.e# Svojim iskustvom i mentalnom dis2iplinom ra$vio se odre5eni novi stav# To nije ni8ta osobito# Vi koji ste po mom mi8ljenju stekli bolju naobra$bu i vi8e iskustva od mene imate bolje i$glede da se promijenite i$nutra# 'otje*em i$ malog sela u ko7 jem nema suvremenog obra$ovanja i *vrstih ve$a s ostatkom svijeta# Tako5er od svoje petnaeste ili 8esnaeste godine nosim ne$amislivi teret# Stoga bi svatko od vas trebao osje.ati da imale velike mo7

gu.nosti i da je u$ samopou$danje i ulaganje vi8e truda promjena mogu.a ako je /elite# Bko osje.ate da vam je sada8nji na*in /ivljenja neugodan ili imate pote8ko.e nemojte gledati samo negativne stvari# 'ogledajte i po$itivnu stranu kakve se mo7 gu.nosti pru/aju i ulo/ite napor# ,islim da vam je tad ve. djelomi*no $ajam*en uspjeh# Bko upotrije7 bimo svu svoju po$itivnu ljudsku energiju ili ljud7 ske vrline mo.i .emo svladati te ljudske probleme# Dakle 8to se ti*e na8eg kontakta s bli/njima na8 mentalni stav od najve.e je va/nosti# Iak je i $a nevjernika ako je jednostavan i iskren *ovjek naj7 ve.i i$vor sre.e njegov mentalni stav# 'remda ste mo/da dobrog $dravlja upotrebljavate materijalne stvari na ispravan na*in i njegujete dobre ve$e s drugim ljudima glavni u$rok $a sretan /ivot dola$i i$nutra# Bko imate vi8e nov2a katkad imate i vi8e briga te i dalje osje.ate neuta/ivu glad# Na kon2u postajete rob nov2a# 'remda je nova2 vrlo koristan i nu/an on nije kona*m i$vor sre.e# Sli*no tome naobra$ba ako nije dobro uravnote/ena mo/e donijeti vi8e nevolja ve.u napetost ja*u pohlepu vi8e /elja i ambi2ija 7 ukratko vi8e mentalne patnje# 'rijatelji nam tako5er katkad u$rokuju nevolje# 'ogledajmo sad kako mo/emo svesti ljutnju i mr/nju na najmanju mogu.u mjeru# )ao prvo i$7&3

nimno je bitno shvatiti negativnost ovih osje.aja op.enito a osobito mr/nje# Dr/im da je mr/nja na8 najve.i neprijatelj# 'od MneprijateljemM podra$umi7 jevam osobu ili okolnost koja i$ravno ili nei$ravno uni8tava na8 interes# Na8 interes je ono 8to nas na kon2u *ini sretnima# Tako5er mo/emo govoriti o i$vanjskom nepri7 jatelju# 'rimjeri2e u mom slu*aju na8a kineska bra.a i sestre uni8tavaju tibetska prava i na taj na*in dola$i do jo8 vi8e patnje i tjeskobe# No koliko me god to te8ko poga5alo to ne mo/e uni8titi najvi8i i$vor moje sre.e 7 mir uma# To je ne8to 8to i$7 vanjski neprijatelj ne mo/e uni8titi# ;ni mogu $au$eti na8u $emlju mogu uni8titi na8e posjede poubijati na8e prijatelje ali to dola$i na drugo mjes7 to ispod na8e mentalne sre.e# Najve.i i$vor men7 talne sre.e $a mene je mir uma# Njega ni8ta ne mo/e uni8titi osim moje vlastite ljutnje# ) tome od i$vanjskog se neprijatelja mo/e pob7 je.i ili sakriti a katkad ga se mo/e i prevariti# Na primjer ako netko naru8ava mir moga uma mogu ga i$bje.i ako $aklju*am svoja vrata i sjedim sam u ti8ini# Bli to ne mogu u*initi ako se ra$ljutimN )amo god i8ao ljutnja me uvijek prati# Iak i ako $ak7 lju*am svoju sobu ljutnja je jo8 uvijek unutra# +ko7 liko ne usvojimo odre5ene metode ne.emo je se
ss

mo.i osloboditi# Stoga mr/nja ili ljutnja7tu mislim na negativnu srd/bu 7 na kon2u uistinu uni8tava mir moga uma i stoga je moj istinski neprijatelj# Neki ljudi vjeruju da nije dobro potiskivati emo7 2ije da ili je puno bolje i/ivjeti# ,islim da nema ra$like i$me5u ra$nih negativnih emo2ija# +$mimo primjeri2e Frustra2iju# 'ostoji jedna vrsta Frustra2ije koja nastaje kao posljedi2a pro8lih doga5aja# )atkad ako skrivate negativne doga5aje kao 8to je seksualno $lostavljanje to svjesno ili nesvjesno stvara probleme# Stoga je u tom slu*aju puno bolje i$ra$iti Frustra2iju i i/ivjeti je# ,e5utim kao 8to smo vidjeli i$ iskustva s ljutnjom ako je ne po7 ku8ate smanjiti ona .e ostati s vama i *ak se po7 ve.ati# B tada .ete se *ak i $bog sitni2a odmah ra$ljutiti# Jednom kad po*nete nastojati kontrolirali i dis2iplinirati svoju ljutnju na kon2u vas *ak ni velike nevolje ne.e mo.i ra$ljutiti# Vje/bom i dis7 2iplinom *ovjek se mo/e promijeniti# )ad vas obu$me ljutnja postoji jedna va/na teh7 nika koja .e vam pomo.i da $adr/ite mir uma# Ne biste trebali biti ne$adovoljni ili Frustrirani $ato 8to to u$rokuje ljutnju i mr/nju# 'ostoji prirodna ve$a i$me5u u$roka i posljedi2a# Jednom kad se odre5eni u$ro2i i uvjeti ispune i$nimno je te8ko sprije*iti da taj u$ro*ni pro2es ne urodi plodom# Nu/no

je ispitati situa2iju tako da na vrlo ranom stupnju *ovjek mo/e $austaviti u$ro*ni pro2es# + tom se slu*aju on ne.e ra$viti do naprednog stupnja# + bu7 disti*kom tekstu $odi% &a 'ivljenje (odhisattve veliki u*enjak Shantideva govori kako je vrlo va/no pobrinuti se da oso)a ne do5e u situa2iju ko7 ja vodi k ne$adovoljstvu jer je ne$adovoljstvo sje7 me ljutnje# To $na*i da *ovjek mora usvojiti novi kut gledanja na materijalno bogatstvo koje posjedu7 je svoje bli/nje i prijatelje te na ra$li*ite situa2ije# Na8 osje.aj ne$adovoljstva nesre.e be$na5a i tako dalje u stvari je pove$an sa svim pojavama# Bko ne usvojimo ispravne na$ore mogu.e je da .e sve i sva8ta kod nas u$rokovati Frustra2iju# )od ne7 kih bi ljudi i samo ime :uddhe moglo i$a$vati ljutnju i mr/nju premda to mo/da ne bi bio slu*aj pri i$ravnom osobnom susretu takve osobe s :uddhom# Stoga sve pojave imaju mo. da kod nas u$rokuju Frustra2iju i ne$adovoljstvo# Ipak pojave su dio stvarnosti a mi smo podlo/ni $akonima pos7 tojanja# To nam dakle ostavlja samo jedan i$bor( promijeniti vlastiti stav# +vode.i promjene u svoje poglede na stvari i doga5aje sve pojave mogu pos7 tati prijatelji ili i$vori sre.e umjesto neprijatelji ili i$vori Frustra2ije#
Q-

,e5utim osobit je slu*aj kad imamo neprijate7 lja# Naravno s jedne strane imati neprijatelja vrlo je lo8e# Li8ava nas mira uma i uni8tava neke od na8ih vrlina# Bli ako to sagledamo i$ drugog kuta samo nam neprijatelj pru/a priliku da vje/bamo strpljenje# Nitko nam drugi ne daje toliko prilike $a toleran2iju# Na primjer kao budist mislim da nam je :uddha potpuno uskratio priliku da vje/bamo to7 leran2iju i strpljenje# Neki *lanovi sanghe nam je mogu pru/iti ali ina*e to je vrlo rijetko# :udu.i da ne po$najemo pet milijardi ljudi na ovoj Zemlji ve.ina nam ljudi ne daje priliku poka$ati toleran2iju ili strpljenje# Samo oni ljudi koje po$najemo i koji nam stvaraju probleme uistinu nam pru/aju dobru priliku $a vje/banje toleran2ije i strpljenja# Gledano i$ tog kuta neprijatelj je najve.i u*itelj u na8oj praksi# Shantideva je sjajno objasnio kako su na8i neprijatelji ili oni koji nam nose $lo $apravo oni koji $avrje5uju na8e po8tovanje i koje moramo gledati kao na8e vrsne u*itelje# Netko bi se mogao usprotiviti govore.i kako svoje neprijatelje ne mo7 /emo smatrati vrijednim po8tovanja $ato 8to nam oni nemaju namjeru pomo.iG *injeni2a da je ne8to $a nas pou*no i korisno samo je plod slu*ajnosti# Shantideva ka/e 7 ako je tomu tako $a8to onda mi koji prakti2iramo budi$am smatramo stanje pres7
58

tanka drago2jenim uto*i8tem kad je prestanak sa#7 mo stanje uma i kao takvo nema nam namjeru po7 mo.i# Netko bi na to mogao re.i da premda je to istina prestanak nam barem ne /eli nanijeti $lo dok nam na8i neprijatelji upravo suprotno /elji da nam pomognu u biti namjeravaju nanijeti $lo# Stoga neprijatelja ne mo/emo po8tovati# Shantideva ka/e kako je upravo ta namjera da nas se povrijedi ono 8to na8eg neprijatelja *ini posebnim# )ad nam neprijatelj ne bi /elio nanijeti $lo tada ga ne bismo mogli na$vati neprijateljem pa bi $bog toga na8 stav prema njemu bio potpuno druk*iji# +pravo je namjera da nam se nanese $lo ono 8to tu osobu svr7 stava u na8e neprijatelje na taj nam na*in neprija7 telj daje priliku da vje/bamo toleran2iju i strpljenje# Dakle neprijatelj je doista vrstan u*itelj# :udete li ovako ra$mi8ljali na kon2u .ete biti u stanju smanjiti negativne mentalne stavove i emo2ije napose mr/nju# Ljudi ponekad misle kako je ljutnja korisna j4r im daje dodatnu energiju i neustra8ivost# )ad naide7 mo na te8ko.e mo/emo do/ivjeti ljutnju kao svdg $a8titnika# Bli iako nam ljutnja daje vi8e energije ta je energija u svojoj biti slijepa# Nema jamstva Rla ljutnja i energija ne.e nanijeti 8telu na8im vlastitim interesima Sloga mr/nja i ljutnja nisu nimalo korisne#

Tu se javlja jo8 jedan problem 7 ako uvijek bude7 te poni$ni drugi .e vas po*eti iskori8tavati kako tada reagiratiJ ;dgovor je vrlo jednostavan( trebali biste reagirati mudro i $dravora$umski be$ ljutnje i mr/nje# Bko situa2ija $ahtijeva od vas da ne8to podu$mete mo/ete be$ ljutnje podu$eti protumjere# Djela koja slijede istinsku mudrost a ne ljutnju $apravo su puno u*inkovitija# 'rotumjera koju po7 du$imamo svladani ljutnjom *esto mo/e krenuti krivo# + dru8tvu koje sna/no poti*e natje2anje po7 nekad je nu/no podu$eti prolumjere# 'onovno mo/emo $a primjer u$eti situa2iju u Tibetu# )ao 8to sam ranije napomenuo mi slijedimo put istinskog nenasilja i suosje.anja no to ne $na*i da se trebamo samo pokloniti pred postup2ima agresora i predati se# 'ostoji jo8 jedan na*in $a vje/banje 7 svjesno preu$imanje tu5e patnje na sebe# ,islim na situa7 2ije u kojima sudjelovanjem i postupanjem na od7 re5eni na*in postajemo svjesni nevolje te8ko.a i problema koji su prola$nog karaktera a istodobno smo duboko uvjereni kako .e takva djela imati vrlo blagotvoran dugotrajni u*inak# Zbog takvog stava i na8e predanosti te /elje da se postigne dugotrajni u*inak mi ponekad svjesno i namjerno na sebe preu$imamo nevolje i probleme kratkotrajnog ka7 raktera# e*o

Jedan od naju*inkovitijih na*ina svladavanja snage negativnih emo2ija kao 8to su ljutnja i mr/nja jest ra$vijanje njima suprotnih snaga dakle po$itvvih odlika uma a to su ljubav i suosje.anje#

IV

DBVBNJC I '@I,BNJC
Prakti%ni na%in "smjeravanja lj")avi i s"osje+anja

Suosje.anje je najdivniji i najdrago2jeniji os7 je.aj# )ad govorimo o suosje.anju vrijedi $apamtiti da je osnovna ljudska priroda suosje.ajna i nje/na 7vjerujem u to# 'onekad se upustim u raspravu s prijateljima koji vjeruju kako je ljudska priroda u osnovi negativna i agresivna# Tvrdim da .ete ako prou*ite ustroj ljudskog tijela vidjeti da je vrlo sro7 dan onim vrstama sisava2a *iji je /ivot dru/eljubiv ili miran# )atkad u 8ali primijetim kako se na8e ruke nala$e na mjestu na kojem nam omogu.uju da se lako $agrlimo a te/e potu*emo# Da su na8e ruke namijenjene $a udar2e tada nam ovi prekrasni prsti ne bi trebali# Na primjer kad su prsti ispru/eni boksa* ne mo/e sna/no udarati mora ih saviti u 8ake# Stoga mislim da nam na8 temeljni Fi$i*ki ustroj predodre5uje suosje.ajnu ili nje/nu prirodu# Bko pogledamo ljudske odnose brak i $a*e.e su i$nimno va/ni# )ao 8to sam ranije rekao brak se ne bi smio temeljiti na slijepoj $aljubljenosti ili krajnjoj vrsti lude ljubaviG trebao bi se $asnivati na u$ajam7

nom po$navanju i shva.anju da ste stvoreni $a $a7 jedni*ki /ivot# :rak ne slu/i $a kratkotrajno $ado7 voljstvo ve. $a ra$vijanje smisla $a odgovornost# Takva istinska ljubav pravi je temelj braka# Ispravno $a*e.e djeteta dogodit .e se kad nje7 gujemo takvu vrstu moralnog ili mentalnog stava# Dok je dijete u maj*inu trbuhu maj*in mir uma ima vrlo povoljan u*inak na nero5eno dijete tvrde neki $nanstveni2i# Bko je maj*ino mentalno stanje negativno na primjer ako je ra$dra/ena ili ljuta to je vrlo 8tetno $a $dravlje i ra$voj nero5enog djeteta# Jedan mi je $nanstvenik rekao da je prvih nekoliko tjedana nakon ro5enja najva/nije ra$doblje jer se tijekom tog vremena pove.ava djetetov mo$ak# Tijekom tog ra$doblja dodir majke ili nekoga dru7 gog tko igra ulogu majke od presudnog je $na*enja# To poka$uje da premda dijete mo/da ne $na tko je tko ono Fi$i*ki treba ne*iju ljubav# +skrati li mu se ta ljubav nastaje velika opasnost $a $dravi ra$voj njegova mo$ga# Nakon ro5enja prvo 8to majka treba u*initi $a dijete jest podojiti ga svojim hranjivim mlijekom# Bko majka ne osje.a privr/enost ili nje/ne osje.aje $a dijete tada mlijeko ne.e pote.i# Bko majka Mhra7 niM svoje dojen*e nje/nim osje.ajima unato* bolesti ili tegobama mlijeko .e nesputano te.i# Takav
66

stav je drago2jeni dragulj# ,e5utim s druge strane ako dijete ne osje.a bliskost s majkom ono ne.e htjeti sisati# To poka$uje koliko je bitan osje.aj pri7 vr/enostii s jedne i s druge strane# To je po*etak na8ega /ivota# Sli*no je i s obra$ovanjem i$ vlastitog iskustva $nam da lek2ije koje nau*imo od u*itelja koji nisu samo vrsni stru*nja2i ve. poka$uju duboku pri7 vr/enost $a svoje u*enike ostaju duboko ukorije7 njene u na8 um# S lek2ijama koje smo dobili od drugih u*itelja to nije slu*aj# +nato* tome 8to os7 je.amo potrebu $a u*enjem bojimo li se u*itelja novo gradivo ne.e nam se ure$ati u pam.enje# 'uno ovisi o privr/enosti u*itelja# Sli*no tome kad odemo u bolni2u be$ ob$ira na lije*nikovu stru*nost ako on ili ona poka/u duboke osje.aje i iskrenu brigu $a nas te ako se smije8e osje.at .emo se dobro# Bli ako bje*nik poka/e vrlo malo ljudskih osje.aja *ak i ako je i$vrstan stru*7 njak osje.at .emo se nesigurno i upla8eno# Takva je ljudska priroda# Na kon2u promislimo o svom /ivotu# + ranoj mladosti i isto tako u starosti silno ovisimo o pri7 vr/enosti drugih# I$me5u ta dva ra$doblja obi*no osje.amo da mo/emo posti.i sve be$ pomo.i dru7 gih te da nam privr/enost drugih ljudi naprosto ni7
67

je va/na# No mislim kako je i$nimno va/no i u tom ra$doblju njegovati duboki osje.aj privr/enosti# )ad se ljudi u velikim gradovima osje.aju usamlje7 nima to ne $na*i da im nedostaju bliske osobe ve. da sami ne njeguju osje.aj privr/enosti# )ao poslje7 di2a toga njihovo mentalno $dravlje na kon2u biva jako naru8eno# S druge strane ljudi koji odrastu okru/eni ljubavlju iskusit .e puno $draviji i lak8i ra$voj tijela uma i pona8anja# Dje2a koja su odgaja7 na u okru/ju be$ ljubavi obi*no ra$vijaju negativ 7nije stavove# Tako5er kako sam ve. spomenuo ljudskom je tijelu potreban mir uma# ;no 8to nas u$nemirava ima vrlo lo8 u*inak na na8e $dravlje# To nam poka$uje da je 2ijeli ustroj na8ega $dravlja takav damu odgovara okru/enje ispunjeno ljubav7 lju# Dakle na8a sposobnost $a suosje.anje je tu# Je7 dino je pitanje jesmo li je svjesni i koristimo li je# ;snovna svrha ovog mog obja8njenja bila je da vam poka/em kako smo mi po prirodi suosje.ajna bi.a te da je suosje.anje ne8to $bilja nu/no i ne8to 8to mo/emo ra$viti# @a$li*ite Filo$oFije i tradi2ije na ra$li*ite na*ine tuma*e smisao ljubavi i suosje.anja# Neki od mojih prijatelja kr8.ana vjeruju da se ljubav ne mo/e ra$viti be$ :o/je milosti drugim rije*ima da bismo ra$vili ljubav i suosje.anje pot7 rebna nam je vjera# :udisti*ko tuma*enje ka/e da
08

se istinsko suosje.anje $asniva na jasnom prih7 va.anju ili shva.anju da drugi ba8 kao i mi sami /ele sre.u i imaju pravo svladati patnju# Na tom te7 melju *ovjek po*inje ra$vijati jednu vrstu skrbi $a dobrobit drugih be$ ob$ira na stav koji ima o sa7 mome sebi# To je suosje.anje# Va8a ljubav i suosje.anje koje osje.ate $a svoje prijatelje u puno slu*ajeva $aprav o je ve$anost# Taj se osje.aj ne $asniva na shva.anju da sva bi.a imaju jednako pravo da budu sretna i nadvladaju patnju# +mjesto toga on se $asniva na ideji da je ne8to HmojeH netko Hmoj prijateljH ili da je ne8to dobro $a HmeneH# To je ve$anost# Stoga kad se osje.aji jedne osobe prema vama promijene va8 osje.aj bliskosti istog trena nestaje# ,e5utim kad se radi o suos7 je.anju onda ra$vijate jednu vrstu skrbi $a drugu osobu be$ ob$ira kako se ona odnosi prema vama naprosto $ato 8to je ta osoba va8 bli/nji i ima pravo nadvladati patnju# :e$ ob$ira na to ho.e li ta osoba ostati neutralna prema vama +i *ak postati va8 neprijatelj va8a skrb trebala bi ostati nepromije7 njena $bog njegova ili nje$ina prava na svladavanje patnje# + tome je glavna ra$lika# Istinsko suosje.anje puno je $dravijeG ono je nepristrano i temelji se na ra$umu# Suprotno tome ve$anost je uskogrudna i pristrana#
4"

+ biti istinsko suosje.anje potpuno je suprotno od ve$anosti# 'rema budisti*koj praksi kako biste ra$vili istinsko suosje.anje najprije morate vje/bati medita2iju i$jedna*enja i spokoja odvajaju.i se od onih ljudi koji su vam vrlo bliski# Zatim se morate osloboditi negativnih osje.aja prema svojim ne7 prijateljima# Sva bi /iva bi.a trebalo smatrati jednakima# Na toj osnovi mo/ete postupno ra$viti istinsko suosje.anje $a sve njih# Tu se mora re.i da istinsko suosje.anje nije isto 8to i sa/aljenje ili osje.aj da su drugi na neki na*in manje vrijedni od nas# +p7 ravo suprotno kad istinski suosje.ate smatrate druge va/nijima od sebe# )ao 8to sam ve. ranije istaknuo da bismo ra$vili istinsko suosje.anje najprije moramo vje/bati mir# To postaje vrlo va/no jer ako ne njegujemo osje.aj spokoja $a sve na8i osje.aji $a druge bit .e pristrani# Sada .u navesti kratak primjer budisti*ke vje/be medita2ije $a ra$vijanje spokoja# 'rvo trebate $amisliti malu skupinu ljudi koje po$najete kao 8to su va8i prijatelji i ro5a2i $a koje ste ve$ani# Drugo trebate $amisliti ljude prema kojima ste potpuno ravnodu8ni# ! tre.e $amislite ljude koje ne volite# Jednom kad ste $amislili te ra$li*ite ljude trebali biste poku8ati dovesti um u njegovo prirod7 no stanje i ra$misliti kako obi*no reagirate pri sus7
70

retu s tim ljudima# Zamijetit .ete da bi va8a prva reak2ija bila ve$anost $a prijatelje neprijateljstvo spram onih koje smatrate neprijateljima i potpuna ravnodu8nost spram onih koje smatrate neutralnima# Tada biste se trebali preispitati# Trebali biste usporediti u*inke dvaju suprotnih stavova koje njegujete spram prijatelja i neprijatelja te uvidjeti $a8to osje.ate takva nestalna stanja uma spram te dvije skupine ljudi# Trebali biste uo*iti kakve u*inke imaju takve reak2ije na va8 um i poku8ati shvatiti kako je beskorisno odnositi se spram njih na isklju*iv na*in# Ve. sam govorio o prednostima i manama koje imaju osje.aji mr/nje i ljutnje spram neprijatelja isto tako rekao sam ne8to o negativnim posljedi2ama pretjerane ve$anosti $a prijatelje i sli*no# Trebali biste promisliti o ovome a $atim nastojati svoje sna/ne osje.aje prema tim dvjema suprotnim skupinama ljudi svesti na najmanju mo7 gu.u mjeru# Zatim biste 8to je najva/nije trebali promisliti o temeljnoj jednakosti i$me5u sebe i svih /ivih bi.a# :a8 kao 8to imate istinktivnu prirodnu /elju da budete sretni i svladate patnju isto je tako imaju sva /iva bi.aG jednako kao 8to vi imate pravo ispuniti tu svoju unutarnju te/nju imaju ga i sva ostala /iva bi.a# Na temelju *ega onda diskirmini7 rateJ 'ogledamo li *ovje*anstvo kao jednu 2jelinu
71

mi smo dru8tvena bi.a# Ptovi8e strukture suvre7 menog gospodarstva obra$ovanja i sli*no poka$uju da svijet postaje sve manji i mi sve vi8e ovisimo jedni o drugima# 'od takvim okolnostima mislim kako je na8 jedini i$bor /ivjeti i raditi $ajedno u skladu i uvijek imati na umu interese 2ijelog *ov7 je*anstva# To je jedini svjetona$or koji moramo ra$viti $bog vlastitog opstanka# 'o svojoj prirodi napose stoga 8to sam ljudsko bi.e moji interesi nisu neovisni o drugima# ,oja sre.a ovisi o sre.i drugih# Stoga kad vidim sretne ljude automatski se i sam osje.am sretnije nego kad vidim ljude u te8koj situa2iji# Na primjer kad na televi$iji vidimo pri$ore gladi u Somaliji gdje pate star2i i dje2a automatski osje.amo tugu be$ ob$ira na to mo/e li im ta tuga pomo.i ili ne# ) tome u na8em svakodnevnom /ivotu u/ivamo mnoge pogodnosti kao 8to su primjeri2e ku.e s klima ure5ajima# Sve te stvari i pogodnosti postaju mogu.e ne $ahvaljuju.i nama ve. $ahvaljuju.i mnogim drugim ljudima i njihovom i$ravnom ili nei$ravnom doprinosu# Sve se to udru/ilo# Nemogu.e se vratiti na*inu /ivljenja od prije neko7 liko stolje.a kad smo rabili samo najjednostavnija oru5a a ne sve ove strojeve# Naravno jasno nam je da su sve pogodnosti koje sada u/ivamo proi$vod
72

aktivnosti mnogih ljudi# Tijekom 03 sata spavate u krevetu 7 mnogi su ljudi tome dali svoj doprinos kao i pripremanju va8e hrane osobito $a one koji nisu vegetarijan2i# Slava je $asigurno $asluga drugih ljudi7be$ na$o*nosti drugih ljudi pojam slave ne bi imao nikakvog smisla# Isto tako interesi Curope ovise o interesima Bmerike dok interesi $apadne Curope ovise o gospodarskoj situa2iji u isto*noj Curopi# Svaki kontinent u velikoj mjeri ovisi o osta7 lima to je stvarnost# Dakle mnoge stvari koje pri/eljkujemo kao npr# bogatstvo slava i tako dalje ne mogu se ostvariti be$ aktivnog ili nei$ravnog sudjelovanja i suradnje mnogih drugih ljudi# Stoga budu*i da svi imamo jednako pravo na sre.u i svi smo me5usobno pove$ani be$ ob$ira koliko je va/an pojedina2 logi*no je da je interes ostalih pet milijardi ljudi na ovom planetu va/niji od interesa pojedin2a# 'o*nete li ra$mi8ljati na taj na*in na kon2u .ete ra$vili osje.aj sveop.e odgo7 vornosti# Suvremeni problemi s okoli8em kao 8to su rupe u o$onskom omota*u upu.uju na potrebu svjetske suradnje# Iini se da je s napretkom 2ijeli svijet postao puno manji ali ra$voj ljudske svijesti jo8 uvijek kaska $a njim# Tu se ne radi o religijskoj praksi ve. o bu7 du.nosti *ovje*anstva# Ta vrsta 8ireg altruisti*kog
71

stajali8ta i$nimno je bitna u dana8njem svijetu# Bko sagledamo situa2iju i$ ra$li*itih kutova kao 8to su kompleksnost i unutarnja pove$anost prirode suv7 remenog /ivljenja tad .emo postupno $amijetiti promjenu u svojim na$orima tako da kad ka/emo MdrugiM i mislimo na druge ne.emo ih i dalje odba7 2ivati kao ne8to 8to je nebitno $a nas# Ne.emo vi8e biti ravnodu8ni# Bko mislite samo na sebe ako $aboravljate na prava i dobrobit drugih ili jo8 gore ako i$rabljujete druge na kon2u .ete i$gubiti# Ne.ete imati prijate7 lja koji .e iskreno skrbiti $a va8u dobrobit# Ptovi8e ako vam se dogodi ne8to tragi*no umjesto da se brinu drugi bi se mogli potajno radovati# Nasuprot tome ako je *ovjek suosje.ajan i altruist i ima na umu interese drugih tad .e be$ ob$ira na to po$naje li puno ljudi ili ne odmah ste.i prijatelje# )ad se takva osoba suo*i s tragedijom mno8tvo .e mu lju7 di prite.i u pomo.# Istinsko prijateljstvo temelji se na iskrenoj ljud7 skoj privr/enosti a ne na nov2u ili mo.i# Dakako $bog va8e mo.i ili bogatstva mo/da .e vam prila$iti vi8e ljudi sa 8irokim osmjesima ili darovima no duboko u sebi $nat .ete da vam to nisu pravi prija7 telji ve. da su prijatelji na8eg bogatstva ili mo.i#
74

Iskreno ljudsko prijateljstvo temelji se na ljud7 skoj privr/enosti be$ ob$ira na va8 polo/aj# Stoga 8to se vi8e brinete $a dobrobit i prava drugih bit .ete iskreniji prijatelj# Pto ste iskreniji i otvoreniji na kon2u .ete imati vi8e dobrobiti# Zato ponekad ka/em ljudima da ako smo uistinu sebi*ni tada je mudra sebi*nost puno bolja od neuke sebi*nosti i uskogrudnosti# Za budiste je ra$voj mudrosti vrlo bitan 7 pod ti7 me mislim na mudrost koja shva.a kona*nu prirodu stvarnosti Sh"n#ate. Shva.anje Sh"n#ate daje vam barem nekakav osje.aj smirenosti u ve$i s prestankom# Jednom kad ra$vijete osje.aj $a mo7 gu.nost prestanka postat .e vam jasno da patnja nije kona*na i da postoji alternativa# Bko postoji alternativa onda je ista vrijedna na8ega truda# )ad bi postojale samo dvije od *etiri :uddhine plemenite istine patnja i u$rok patnje to ne bi imalo previ8e smisla# ,e5utim druge dvije plemenite istine uklju*uju.i i prestanak patnje poka$uju put k alternativnom na*inu /ivljenja# 'ostoji mogu.nost prestanka patnje# Dakle vrijedi se potruditi spo$nati prirodu patnje# Zato je mudrost i$nimno bitna $a beskona*no pove.avanje suosje.anja# Dakle tako se osoba upu8ta u prakti2iranje bu7 di$ma( primjenjuju.i svoju mudrost inteligen2iju i
-&

ra$umijevanje prirode stvarnosti $ajedno s vje8ti7 nom ra$vijanja suosje.anja# ,islim da u svakodnev7 nom /ivotu te u svim vrstama proFesionalnog rada mo/ete primijeniti ovu suosje.ajnu motiva2iju# Dakako na polju obra$ovanja nema sumnje da je suosje.ajna motiva2ija va/na# :e$ ob$ira na to jeste li vjernik ili nevjernik suosje.anje sa /ivotom ih budu.no8.u va8ih u*enika a ne samo s njihovim ispitima ono je 8to .e va8 u*iteljski rad u*initi u*in7 kovitijim# 'oka/ete li takvu motiva2iju mislim da .e vas va8i u*eni2i pamtiti 2ijeli svoj /ivot# Sli*no tome kad se radi o $dravlju postoji jedna tibetska i$reka koja ka/e da u*inkovitost tretmana ovisi o tome koliko je lije*nik srda*an# Na temelju te i$reke kad tretman nekog lije*nika ne uspije lju7 di krive lije*nikov karakter pretpostavljaju.i da on ili ona nisu dobre osobe# Jadni lije*nik katkad tako stekne vrlo lo8 glasN Stoga na podru*ju $dravlja ne7 ma dvojbe da je suosje.ajna motiva2ija ne8to vrlo bitno# ,islim da se to tako5er odnosi i na odvjetnike i politi*are# )ad bi politi*ari i odvjetni2i imali vi8e suosje.ajne motiva2ije bilo bi puno manje skanda7 la# )ao re$lutat 2ijela bi $ajedni2a iskusila vi8e mi7 ra# ,islim da bi rad politi*ara postao u*inkovitiji i bio vi8e 2ijenjen#
76

Na posljetku po mom mi8ljenju najgora stvar je ratovanje# No ipak rat u kojem su uklju*ene ljudske emo2ije i suosje.anje manje je destruktivan od mehani*kog ratovanja koje je potpuno li8eno ljud7 skog osje.aja## Tako5er mislim da suosje.anje i osje.aj odgovor7 nosti tako5er spadaju u podru*je $nanosti i tehnike# Naravno sa *isto $nanstvenog stajali8ta u/asna oru/ja poput atomske bombe i$vanredna su dos7 tignu.a# Bli mo/emo re.i da su to negativna otkri.a jer donose nei$mjernu patnju# Stoga ako ne u$me7 mo u ob$ir ljudsku patnju ljudske osje.aje i suos7 je.ajnost nema grani2e i$me5u dobra i $la# Dakle ljudsko suosje.anje svuda dose/e# ,eni je malo te/e primijenili ovo na*elo suos7 je.anja na podru*je gospodarstva# Bli ekonomisti su ljudska bi.a i stoga naravno trebaju ljudsku privr/enost be$ koje bi patili# ,e5utim ako mislite samo na $aradu be$ ob$ira na posljedi2e onda ras7 pa*iva*i droge nisu lo8i budu.i da s gospodarskog stajali8ta ostvaruju ogromnu $aradu# Bli budu.i da je ono 8to *ine vrlo 8tetno $a ljudsko dru8tvo i $a7 jedni2u mi to smatramo lo8im a te ljude na$ivamo kriminal2ima# Bko je tome tako tad mislim da tr7 gov2i oru/jem spadaju u istu kategoriju# Trgovina oru/jem jednako je tako opasna i neodgovorna#
77

I$ tih ra$loga mislim da ljudsko suosje.anje ili ono 8to katkad na$ivam ljudskom privr/eno8.u igra glavnu ulogu u svim ljudskim poslovima# :a8 kao 8to vidite da pove$ani dlanom svih pet prstiju na va8oj ru2i postaje korisno jer# da nema dlana svih bi pet prstiju bilo beskorisno# Sli*no tome sv a7ko ljudsko djelo be$ ljudskog osje.aja postaje opasno# S ljudskim osje.ajem i po8tivanjem ljudskih vrijednosti svako ljudsko djelo postaje stvarala.ko# Iak i religija koja je navodno dobra $a Iovje7 *anstvo be$ osnovnog ljudskog suosje.anja mo/e postati prljava# Na/alost *ak i danas ima problema koji su nastali isklju*ivo $bog ra$li*itih religija# Dakle ljudsko je suosje.anje ne8to temeljno# Bko je prisutno suosje.anje sve ljudske aktivnosti postaju korisnije# ;p.enito govore.i imam dojam da se u obra$o7 vanju i nekim drugim podru*jima dosta $anemaruje ljudska motiva2ija# ,o/da je u drevno doba religija trebala na sebe preu$eti tu odgovornost# Bli danas se religija u ljudskoj $ajedni2i doima pomalo staromodnom pa ljudi gube $animanje $a nju i $a dublje ljudske vrijednosti# Ipak mislim da bi to trebale biti dvije odvojene stvari# Bko osje.ate po8tovanje ili $animanje $a religiju to je dobro# Bli ako vas religija ne $anima ne biste trebali $abora7 viti va/nost dubljih ljudskih vrijednosti#
78

'ostoje ra$li*iti po$itivni u*in2i pove.avanja vlastitog suosje.anja# Jedan od njih je to 8to .e ve.a snaga suosje.anja pove.ati va8u otpornost u suo7 *avanju s nevoljama i va8u sposobnost njihove preobra$be u po$itivnije okolnosti# Jedan oblik vje/be koji je vrlo u*inkovit nala$i se u klasi*nom budisti*kom tekstu $odi% &a 'ivot (odhisattve. + toj vje/bi $amislite svoje staro ja utjelovljenje ego7 2entri*nosti sebi*nosti i tako dalje a onda $amislite skupinu ljudi koji predstavljaju mno8tvo ostalih /ivih bi.a# Zatim usvojite stajali8te neke tre.e osobe koja je neutralan nepristran promatra* pa us7 poredite pro2jenu vrijednosti interesa i va/nosti te dvije skupine# Tako5er poku8ajte promisliti o pog7 re8kama kad ste bili potpuno nesvjesni osje.aja drugih /ivih bi.a te 8to je to staro ja $apravo pos7 tiglo kao re$ultat takvog na*ina /ivljenja# Zatim ra$mislite o svim drugim /ivim bi.ima i sagledajte koliko je va/no njihovo $adovoljstvo i blagostanje koliko je potrebno da im slu/ite te vidite 8to biste vi kao tre.a osoba neutralni promatra* $aklju*ili *iji su interesi i $adovoljstvo va/niji# Tako .ete prirodno po*eti osje.ati naklonost prema be$brojnim drugim bi.ima# Tako5er mislim da 8to je ja*i va8 altrui$am pre7 ma svim /ivim bi.ima to postajete hrabriji# Pto je
-"

ve.a va8a hrabrost to manje osje.ate sklonost obeshrabrenju i gubitku nade# Stoga je suosje.anje tako5er i$vor unutarnje snage# S pove.avanjem unutarnje snage mogu.e je ra$viti *vrstu odlu*nost a u$ odlu*nost ve.e su 8anse $a uspjeh ma kakve prepreke bile# S druge strane ako osje.ate neodlu*nost strah i nedostatak samopou$danja tada *esto ra$vijate pesimisti*na stajali8ta# Dr/im da je to istinski korijen neuspjeha# S pesimisti*nim stajali8tem ne mo/ete posti.i *ak ni ono 8to biste la7 ko mogli# ,e5utim *ak i kad je ne8to te8ko posti.i ako imate nepokolebljivu odlu*nost na kon2u pos7 toji mogu.nost uspjeha# Sloga je *ak i u konven2io7 nalnom smislu suosje.anje vrlo bitno $a uspjeh u budu.nosti# )ao 8to sam ranije istaknuo ovisno o ra$ini va8e mudrosti postoje ra$li*ite ra$ine suosje.anja kao 8to su suosje.anje koje je motivirano istinskim uvidom u kona*nu prirodu stvarnosti suosje.anje koje je motivirano po8tivanjem netrajne prirode postojanja i suosje.anje koje je motivirano svjes7 no8.u patnje drugih /ivih bi.a# @a$ina va8e mud7 rosti ili dubina va8eg uvida u prirodu stvarnosti odre5uje ra$inu suosje.anja koju .ete iskusiti# S budisti*kog stajali8ta suosje.anje pove$ano s mud7 ro8.u od najve.e je va/nosti# To je kao da je suos7
6=

je2anje vrlo iskrena osoba a mudrost vrlo sposobna osoba 7 ako se udru/e re$ultat je i$nimno u*in7 kovit# Ja vidim suosje.anje ljubav i opra8tanje kao $a7 jedni*ki temelj svih ra$li*itih religija be$ ob$irana tradi2iju ili Filo$oFiju# 'remda postoje temeljne ra$7 like i$me5u ra$li*itih religijskih ideja kao 8to je prihva.anje Svemogu.eg Stvoritelja svaka religija pou*ava nas istoj poru2i( budite srda*ne osobe# Sve nagla8avaju va/nost suosje.anja i opra8tanja# + stara vremena kad su ra$h*ite religije imale sjedi8te na ra$li*itim mjestima i kad je komunika2ija me5u njima bila manja nije bilo potrebe $a plurali$mom i$me5u ra$li*ith religijskih tradi2ija# No danas je sv ijet postao puno manji pa je i komunika2ija i$me5u ra$li*itih vjera postala puno ve.a# 'od takvim okolnostima mislim da je plurali$am me5u vjerni2ima od najve.e va/nosti# Jednom kad putem nepristranog objektivnog prou*avanja sagledate koliko su ra$li*ite religije unaprijedile *ovje*anstvo tijekom stolje.a imat .ete dovoljno ra$loga da prihvatite ili po8tujete sve religije# Na kon2u me5u ljudima je toliko ra$li*itih mentalnih sklonosti da niti jedna religija ma kako duboka bila ne mo/e $adovoljiti sve ra$li*ite vrste ljudi# Na primjer danas unato* velikoj ra$li2i me5u religijskim tradi2ijama ve.inu ljudi ne privla*i reli7
81

gija# ;d pet milijardi ljudi mislim da je tek jedna milijarda $aista religio$nih ljudi# 'remda mnogi ka/u( M,oja obitelj pripada kr8.anskoj musliman7 skoj i budisti*koj tradi2iji pa sam ja kr8.anin mus7 liman ili budist istinski vjerni2i u svakodnevnom /ivotu a osobito kad do5u u te8ku situa2iju shvate da su pripadni2i odre5ene religije# Time mislim na one koji ka/u( MJa sam kr8.aninM a pritom misle na :oga mole se :ogu i ne poka$uju negativne emo2i7 je# Takvih vjernika mislim da ima manje od milijar7 du na $emlji# ;statak *ovje*anstva od *etiri milijarde ljudi ostaju u pravom smislu te rije*i nevjerni2i# Dakle jedna religija o*igledno ne mo/e $adovoljiti 2ijelo *ovje*anstvo# + takvim okolnosti7 ma ra$li*itost religija $apravo je nu/na i korisna stoga je logi*no i ra$umno da sve religije djeluju i /ive u skladu me5usobno si poma/u.i# ;dnedavno se vidi povoljan ra$voj i $amijetio sam kako se us7 postavljaju bliske ve$e i$me5u ra$li*itih religija# Dakle kad promislimo o pogre8kama sebi*nog na*ina ra$mi8ljanja i /ivljenja te kad smo ra$motrili povoljne u*inke usmjeravanja po$ornosti na $a7 dovoljstvo drugih /ivih bi.a i rada $a njihovu dobrobit kad smo se u to uv jerili postaje jasno ko7 liko su va/ne budisti*ka medita2ija i vje/ba po$nata pod na$ivom Hvje/banje davanja i primanjaH# ;ne
82

su posebno namijenjene promi2anju na8e sposob7 nosti suosje.anja i ljubavi spram drugih /ivih bi.a# Vje/ba se sastoji u $ami8ljanju kako preu$imamo na sebe patnju bol negativnost i nepo/eljna iskus7 tva drugih /ivih bi.a# Zami8ljate kako na sebe pre7 u$imate patnje drugih a onda im dajete ili dijelite s njima vlastite vrline kao 8to su povoljna stanja uma va8a po$itivna energija va8e bogatstvo sre.a itd# Takav oblik vje/be premda ne mo/e uistinu dovesti do smanjenja patnje /ivih bi.a ili do porasta va8ih vrlina ona psiholo8ki u$rokuje preobra$bu u va8em umu tako u*inkovito da uvehke poja*ava va8 osje.aj ljubavi i suosje.anja# 'oku8aj da se vje/ba provodi u svakodnevnom /ivotu vrlo je u*inkovit i mo/e vrlo sna/no utje2ati na um i $dravlje# Bko mislite da vrijedi poku8ati ta7 da biste be$ ob$ira na to jeste li vjernik ih niste tre7 bah ra$vijati te osnovne ljudske vrline# No jedno morate $apamtiti( ove mentalne pre7 obra$be traju dugo i nisu lake# ,islim da neki ljudi sa Zapada gdje je tehnologija vrlo ra$vijena misle kako se sve odvija automatski# Ne biste trebah o*ekivati duhovnu preobra$bu u kratkom ra$doblju# To je nemogu.e# Imajte to uvijek na umu i nep7 restano ula$ite napor pa .ete nakon jedne pet deset ili petnaest godina osjetiti promjenu# Jo8 uvi7
6!

jek je *ak i meni ponekad te8ko provoditi tu vje/bu# +nato* tome uistinu vjerujem da su takve vje/be nei$mjerno korisne# ,oj omiljeni 2itat i$ Shantide7 vine knjige glasi7# MDok god ima /ivih bi.a dok god ima svemira ostat .u tu da bih slu/io da bih dao svoj mali doprinos $a dobrobit drugihM#

84

,CS+;VISN;ST ,CS+S;:NB ';VCZBN;ST I '@I@;DB STVB@N;STI

@ad ra$govaramo o me5uovisnosti me5usobnoj pove$anosti i prirodi stvarnosti prvo pitanje koje se name.e glasi( MPto je vrijemeJM Ne mo/emo odrediti vrijeme kao neku vrstu neovisnog entiteta# ;p.enito govore.i postoje vanjske stvari i unutarnji osje.aji ili iskustva# Bko pola$imo od vanjske stvarnosti mo/emo re.i da postoje pro8lost sa7 da8njost i budu.nost# Bko pobli/e ra$motrimo Hsa7 da8njostH npr# godinu mjese2 dan sat minutu i sekundu ne mo/emo je prona.i# Sada8njosti nema# Bko nema sada8njosti onda je te8ko govoriti o pro8losti i budu.nosti $ato 8to obje ovise o sa7 da8njosti# Stoga ako promatramo vanjske stvari *ini se da je pro8lost u na8em sje.anju a budu.nost u ma8ti tek vi$ija# ,e5utim ra$motrimo li unutarnja iskustva ili stanja svijesti pro8losti vi8e nema budu.nost jo8 nije po*ela postoji samo sada8njost# Dakle stvari se kompli2iraju ako ra$mi8ljamo na takav na*in# To je priroda me5uovisnosti koja se na sanskrtu
87

$ove pralll#asam"tpada. ;vo je vrlo korisna $a7 misao koju svrstavam u svoje omiljene teme# 'ostoje dvije ra$ine me5uovisnosti( povr8na ra7 $ina i dublja ra$ina# Najprije .u se po$abaviti po7 vr8nom ra$inom# )ad govorimo o budisti*kom na*elu me5uovisnosti 8to se obi*no na$iva Hme5uovisnim postankomH moramo imali na umu da postoji mnogo ra$li*itih ra$ina shva.anja tog na*ela# 'ovr8na ra$ina shva.anja tog na*ela jest me5uovisna priroda odnosa i$me5u u$roka i pos7 ljedi2e# Dublja ra$ina shva.anja tog na*ela puno je sveobuhvatnija i u stvari obuhva.a *itav ni$ stvar7 nosti# Na*elo me5uovisnosti postanka u odnosu na u$rok i posljedi2uN ka/e da ni8ta ne mo/e nastati be$ odogvaraju2eg u$roka i okolnosti sve nastaje kao re$ultat nagomilavanja u$roka i okolnosti# Bko pogledamo $akon prirode vidjet .emo da ga nisu stvorili ni karma ni :uddha ve. je priroda jednostavno takva# Smatramo da se budi$am ra$vio u skladu sa $akonom prirode# Stoga na8i do/ivljaji patnje i boli u/itka i radosti u 2ijelosti ovise o njihovim u$ro2ima i okolnostima# Zbog tog prirod7 nog odnosa i$me5u u$roka i posljedi2e budisti*ko na*elo ka/e da 8to manje /elimo do/ivjeti neko is7 kustvo doga5aj ili pojavu tim ve.i napor moramo ulo/ili u sprje*avanje nagomilavanja njegovih u/as

roka i okolnosti tako da mo/emo sprije*iti njegov nastanak# Pto prije /elimo odre5eni doga5aj ishod ili iskustvo tim ve.u po$ornost moramo usmjeriti kako bismo se pobrinuli da se u$rok i okolnosti na7 kupe kako bismo mogli u/ivati u kona*nom ishodu# ;sobno vjerujem da je ve$a i$me5u u$roka i posljedi2e tako5er jedna vrsta $akona prirode# ,islim da se ne mo/e ra2ionalno objasniti $a8to posljedi2e nei$bje/no prate svoje u$roke i okolnos7 ti# Na primjer ka/e se da negativna emotivna stanja kao 8to su ljutnja i mr/nja imaju vrlo naru8avaju.e posljedi2eG budisti*ki spisi ka/u da je jedna od pos7 ljedi2a mr/nje i ljutnje ru/no.a# ,e5utim nema potpuno ra2ionalnog obja8njenja kako ru/no.a nastaje kao posljedi2a negativne emo2ije# +nato* tome *ovjek to mo/e shvatiti $ato 8to kad osjetile sna/nu ljutnju ili mr/nju va8e se 2rte li2a promijene i li2e postaje ru/no# Sli*no tome odre5ene vrste mentalnih i spo$najnih emotivnih stanja istog *asa donose po$itivnu promjenu i$ra$a li2a# Ta vam sta7 nja daju prisebnost smirenost i spokoj te mogu do7 vesti do po/eljnog ishoda# Dakle tu se vidi vrsta ve$e ali ne i potpuno ra2ionalno obja8njenje# ,e5utim mo/emo re.i da postoje neka emo7 2ionalna stanja kao 8to je istinsko duboko suos7 je.anje koja su po$itivna# No u trenutku kad se
6"

pojave u na8em sr2u mo/e se $amijetiti kako ne os7 je.amo radost# 'rimjeri2e *ovjek mo/e biti potpu7 no pod utje2ajem suosje.anja te $ato i sam osje.ati patnju osobe s kojom suosje.a# + tom slu*aju mog7 lo bi se ustvrdili u skladu s onim 8to smo maloprije rekli da suosje.anje nije po$itivan u$rok# Bli tu mislim kako moramo shvatiti da premda je istina da kao posljedi2a suosje.anja on osje.a kako sudje7 luje u patnji druge osobe on u tom trenutku osje.a bol do odre5ene mjere me5utim ta je bol potpuno druk*ija od patnje poti8tene o*ajne bespomo.ne i be$nadne osobe# )ad se radi o suosje.anju s pat7 njom i sami osje.amo jednu vrstu boli i veliku na7 petost ali ne osje.amo gubitak kontrole $ato 8to smo na neki na*in dragovoljno na sebe pru$eli pat7 nju drugoga# Dakle ova emotivna stanja mogu se doimati kao da imaju sli*an ishod ali ona su potpu7 no ra$li*ita# )ad se radi o stvarnoj patnji ona mo/e biti tako jaka da osoba gubi kontrolu i predaje se $a ra$liku od suosje.anja s patnjom drugih pri kojem $adr/avamo nad$or nad svojim mislima# Sad ako ra$umijete koliko je bitno 2ijeniti me7 5uovisni odnos u$roka i posljedi2e $a2ijelo .ete 2i7 jeniti u*enje *etiri plemenite istine# Iitavo u*enje *etiri plemenite istine temelji se na na*elu u$7 ro*nosti# )ako bi se na*elo u$o*nosti o kojem goro

vorimo potanko objasnilo treba pro*itati :uddhi7 no u*enje o Dvanaest ve$a ovisnog postanka# + njemu je :uddha ustvrdio da kad postoji odre5eni u$rok uslijedit .e i njegove posljedi2eG budu.i da je nastao u$rok $na*i da je postojalo ne$nanje koje je onda dovelo do aktivnosti ili karme# Tu su dakle tri tvrdnje# Jedna ka/e da $ato 8to postoji u$rok slijede posljedi2eG $bog nastanka u$7 roka nastale su i posljedi2eG $bog ne$nanja do8lo je do aktivnosti# 'rva tvrdnja s potvrdnog stajali8ta ka/e da kad se nagomilaju u$ro2i posljedi2e .e pri7 rodno uslijediti# ;no 8to je u toj tvrdnji tako5er sa7 dr/ano jest da posljedi2e nastaju isklju*ivo $bog nagomilavanja u$roka i okolnosti koje pogoduju njihovu nastanku a da osim u$ro*nog pro2esa nema i$vanjske sile ili mo.i kao 8to je Stvoritelj ili sli*no koje bi u$rokovale nastanak ovakvih pojava# Druga tvrdnja ponovno isti*e va/ne odlike ovisnog postanka i ka/e da u$rok koji i$a$iva pos7 ljedi2u i sam mora imati svoj u$rok# Bko je u$rok vje*an trajan apsolutan entitet onda takav entitet ne mo/e sam po sebi biti u$rok ne*emu drugome# Bko je tako onda on nije u stanju proi$vesti poslje7 di2e# Stoga najprije mora postojati u$rokG drugo upravo taj u$rok mora i sam imati u$rok#
"!

Tre.a tvrdnja isti*e bitno svojstvo na*ela ovis7 nog postanka# )a/e da posljedi2a mora biti sra$7 mjerna u$roku medu njima mora postojati sklad# Ne mo/e bilo 8to proi$vesti bilo 8toG mora postojati posebna ve$a i$me5u u$roka i posljedi2e# :uddha daje primjer kako ne$nanje dovodi do aktivnosti# ;vdje se name.e pitanje(MTko podu$ima tu aktiv7 nostJM To je /ivo bi.e koje je po*inilo neko djelo mo7 tivirano ne$nanjem te na taj na*in stvara vlastitu propast# :udu.i da ne postoji /ivo bi.e koje /eli nes7 re.u ili patnju samo i$ ne$nanja *ovjek podu$ima aktivnosti koje mogu proi$vesti nepo/eljne poslje7 di2e# Tako otkrivamo da svih Dvanaest odnosa ovis7 nog postanka mo/emo svrstati u tri vrste pojava# 'rvo bolne emo2ijeG drugo karmi*ko djelovanje i njegovi dojmoviG tre.e posljedi2a 7 patnja# Dakle najva/nija poruka jest da je patnja ne8to 8to ne /eli7 mo ali nastaje kao posljedi2a ili re$ultat ne$nanja# :uddha nije ustvrdio da je patnja posljedi2a svjes7 nosti# Da je tako onda bi pro2es oslobo5enja ili pro2i8.enja $asigurno uklju*ivao $avr8etak upravo tog tijeka svijesti# Jedna pouka koju mo/emo i$vu.i i$ ov og u*enja jest da patnja koja je duboko ukorije7 njena u bolnim i negativnim emo2ijama i mislima mo/e prestati# Tog se stanja ne$nanja mo/emo os7
"0

loboditi posti$anjem uvida u prirodu stvarnosti# Sada vidimo da na*elo ovisnog postanka poka$uje kako je svih dvanaest karika u lan2u ra$voja pos7 tanka koji omogu.uje ula$ak pojedin2a u krug ra5anja i umiranja me5usobno pove$ano# Bko bismo sada primijenili tu me5usobnu pove7 $anost na na8u predod/bu stvarnosti kao 2jeline mogli bismo ste.i duboki uvid# Tada bismo na pri7 mjer mogli 2ijeniti me5usobno ovisnu prirodu na8ih interesa i interesa drugih te uvidjeti kako in7 teresi i dobrobit ljudske vrste ovise o dobrobiti /ivotinja koje /ive na istom planetu# Sli*no tome kad bismo ra$vili takvo shva.anje prirode stvar7 nosti bili bismo u stanju 2ijeniti me5usobnu pove7 $anost dobrobiti ljudskih bi.a i prirodnog okoli8a# ,ogli bismo isto tako ra$motriti sada8njost bu7 du.nost itd# Tada bismo bili u stanju ra$viti 2jelovi7 to Oholisti*koK shva.anje stvarnosti koje bi imalo i$nimno duboke implika2ije# Dakle i$ samo nekoliko rije*i mo/emo vidjeti da nema potpuno neovisnih u$roka na8e vlastite sre.e# Sre.a ovisi o mnogim drugim *imbeni2ima# Name.e se $aklju*ak da se /e+mo li imati sretniju budu.nost moramo pobrinuti $a sve 8to je pove$a7 no s nama# To je po mom mi8ljenju i$nimno korisno stajali8te# Dosad sam govorio o na*elu ovisnog pos7
"!

tanka sa stajali8ta prve ra$ine ra$umijevanja# + bu7 disti*kim tekstovima otkrivamo va/nost shva.anja te ra$ine ovisnog postanka# + stvari jedan od ,aha7 >ana tekstova pod imenom Sa'etak djela u kojem Shantideva navodi mnoge dijelove i$ :uddhinih s"tri isti*e prijeku potrebu da najprije 2ijenimo me5usobnu pove$anost svih doga5aja i pojava# To se mo/e ako shvatimo kako uslijed u$ro*nog pro7 2esa i stje2aja okolnosti nastaju neki drugi u$ro2i i okolnostiG uvidimo koliko je bitno po8tovati ovu do7 govornu stvarnost jer upravo na toj ra$ini shva.amo na koji na*in neka iskustva dovode do nepo/eljnih posljedi2a a neki u$ro2i njihovo nagomilavanje i stje2aj okolnosti mogu dovesti do po/eljnih posljedi2a itdG te kako u stvari odre5eni doga5aji mogu i$ravno utje2ati na na8u dobrobit i iskustvo# :udu.i da postoji ta vrsta pove$anosti najva/nije je u prakti2iranju budi$ma najprije ra$viti duboko ra$umijevanje stajali8ta s prve ra$ine# Zatim :uddha ka/e da .ovjek mora nadi.i to ra$u7 mijevanje i preispitati kona*nu prirodu stvari koje se odnose jedne spram drugih na ovaj me5usobno pove$ani na*in# To upu.uje na :uddhino u*enje o 'ra$nini# + svom u*enju o Dvanaest odnosa ovisnog pos7 tanka :uddha ka/e da premda /iva bi.a ne /ele
94

patnju i ne$adovoljstvo ona $bog ne$nanja nago7 milavaju aktivnosti OkarmaK koje onda re$ultiraju nepo/eljnim posljedi2ama# Tu se dakle postavljaju pitanja(#MPto je prava priroda ne$nanjaJ )akav to poriv $apravo nagoni *ovjeka da postupa protiv onoga 8to u biti /eliJM :uddha time misli na ulogu negativih emo2ija i misli kao 8to su ljutnja mr/nja ve$anost i si# koje $asljepljuju *ovjeka i sprje*avaju ga da shvati prirodu stvarnosti# )ad bismo ispitali stanje *ovjekova uma u trenutku kad ga obu$mu sna/ni osje.aji poput mr/nje ljutnje ili duboke ve7 $anosti otkrili bismo da on u tom trenutku ima kri7 vu sliku o sebi on je tad potpuno siguran da njegovo MjaM Oili druga osoba ili predmetK postoji neovisno pa ga mo/da i nesvjesno do/ivljava kao neku vrstu svog gospodara# ;n nije potpuno odvo7 jen od tijela i uma niti ga se treba poistovje.ivati s tijelom ili umom ali u njemu ima ne8to 8to se mo/e deFinirati kao bit na8eg bi.a ili jastvo neka vrsta identiteta ili bi.a koji silno /elimo doku*iti# Na te7 melju toga do/ivljavamo duboka emotivna iskustva poput ve$anosti $a one koje volimo te sna/nu ljutnju ili mr/nju spram onih koje do/ivljavamo kao prijetnju itd# Sli*no tome ako preispitamo kako ustinu do/iv7 ljavamo predmet svoje /elje ili ljutnje $amijetit
"&

.emo da pritom pola$imo od pretpostavke da je on neovisan entitet ne8to 8to $avrje5uje /elju ili mr/nju# ;sim u suptilnom u*enju o 'ra$nini *ak i u svakodnevnom /ivotu *esto uvi5amo nesra$mjer i$me5u na*ina na koji do/ivljavamo stvari i na*ina na koji stvari uistinu postoje# )ad to ne bi bila istina tada osje.aj da smo prevareni ne bi imao nikakvog smisla# Iesto nas u /ivotu potpuno shrva ra$o*arenje jer smo imali krive predod/be o stvar7 nosti# Jednom kad se privid koji smo njegovali ras7 pr8i shva.amo da smo prevareni# Dakle puno puta u svakodnevnom /ivotu uvjerili smo se da se i$gled neke situa2ije ne poklapa uvijek s nje$inom stvarno8.u# Isto tako kao 8to sam istaknuo u govoru o net7 rajnosti *ak i sa stajali8ta prola$ne prirode pojava *esto se vidi nesra$mjer i$me5u na*ina na koji do/ivljavamo stvari i toga kakve stvari $apravo je7 su# Na primjer kad nekoga sretnemo ka/emo( M;h to je ista osoba koju ve. dugo po$najemM# )ad vidimo neki predmet tako5er pomislimo( M;h to je isti predmet koji sam vidio<vidjela prekju*erM# To je vrlo grub na*in dono8enja $aklju*aka o stvarnosti# ;no 8to se uistinu doga5a jest mije8anje slike tii predod/be koju imamo o ne*emu i istinske stvarnosti trenutka# Zapravo je osoba ili predmet
,-

koju promatramo ve. pro8la kro$ ra$li*ite stadije# Taje stvar ili osoba dinami*na prola$na trenutna ono 8to promatramo sada nikako ne mo/e biti jed7 nako onome 8to smo vidjeli ju*er ili prekju*er ali mi imamo dojam da vidimo istu stvar $ato 8to u gla7 vi mije8amo sliku stvari i samu stvar# Stoga tu po7 novno vidimo nesra$mjer i$me5u na*ina kako nam se stvari *ine i na*ina na koji $aista postoje# Sli*no tome sagledamo li to sa stajali8ta suvremene $nanosti opet .emo otkriti da postoji nesra$mjer i$me5u $dravora$umskog gledanja na stvarnost i na*ina na koji $nanstveni2i sa svog stajali8ta tuma*e prirodu stvarnosti# Dakle ono 8to je i$ svega ovoga jasno jest *inje7 ni2a da negdje postoji pogre8ka u na8em poistovje7 .ivanju pojedinog bi.a s jastvom osobom ili tijelom# ,e5utim tu dola$imo do pitanja 7 do koje mjere grije8imoJ Ne mo/emo prihvatiti da jastvo ili MjaM uop.e ne postoji jer ako je tako tad mnoge na8e brige planovi i postup2i ne bi imali nikakvog smis7 la# Zbog *injeni2e da postoji jastvo na8a briga $a posti$anje potpunog oslobo5enja $a dobrobit svili /ivih bi.a na8a briga $a blagostanje drugih /ivih bi.a postaje vrlo o$biljna $ato 8to postoji netko Oih ne8toK tko .e ne8to i$gubiti ili dobiti kad mi usvoji7 mo odre5eni stav ili postupimo na odre5eni *in#
"-

Dakle pravo pitanje glasi( do koje je mjere na8e shva.anje jastva na8 osje.aj $a identitet na8e shva.anje osobe ili pojedin2a pogre8no ili krivo a do koje je mjere ispravnoJ 'ostaviti grani2u i ra$7 lu*iti i$me5u ispravnog i krivog gledanja na jastvo ili osobu i$nimno je te8ko# +pravo $bog te te8ko.e no i stoga 8to smo u stanju postaviti takvu grani2u u Indiji su se ra$vile ra$li*ite budisti*ke Filo$oFske 8kole# Neke 8kole pri$naju samo nepostojanje iden7 titeta osobe ali ne i i$vanjskih doga5aja ili pojavaG neke 8kole pri$naju nepostojanje identiteta ne samo osobe ve. 2ijelog postojanja a *ak unutar te 8kole postoje ra$li*iti prav2i# @a$log $bog kojeg se tolika va/nost pridaje pos7 tavljanju takvih grani2a jest taj 8to je to nu/no $a na8e nastojanje da se oslobodimo patnje i nje$inih u$roka# To je djelomi*an odgovor na pitanje koje je postavljeno tijekom jednog od prethodnih govora a glasi( MBko budi$am pri$naje u*enje ne.jastva 8to je onda ono 8to se ponovno ra5aJM Znamo da je u*enje o ne7jastvu /anatman0 $a7 jedni*ko budisti*kim Filo$oFskim 8kolama# To se o*ituje u nepri$navanju da postoji neovisno ili traj7 no jastvo ili du8a# No ono 8to .u i$nijeti ovdje jest shva.anje koje $agovara Nagarjuna onako kako ga tuma*i indijski pandit 9hadrakirti# Nagarjuna u
98

svom najva/nijem djelu pod na$ivom Temeljni traktat o Srednjem p"t" tvrdi da je ne$nanje ili krivo shva.anje prirode stvarnosti korijen svih na8ih patnji# Na*in na koji se posti/e oslobo5enje od patnje jest putem nadila/enja ovog neupu.enog stanja uma tog pogre8nog shva.anja stvarnosti ra$vijanjem shva.anja krajnje prirode stvarnosti# Nagar juna navodi dvije vrste ne$nanja( jedna je po7 ku8aj da se shvati unutarnja ili uro5ena stvarnost vlastitog jastva ili bi.aG druga je poku8aj da se shvati unutarnje i neovisno postojanje i$vanjskih doga5aja i stvari# + nastavku tvrdi kako poku8aj da se shvati jastvo ili ja nastaje kao posljedi2a poku8aja da se shvati na8a ukupnost tj# na8e tjelesne umne i duhovne Funk2ije# Zatim dodaje kako je potpuno jasno da moramo ukloniti ne$nanje i$ uma moramo pro$rijeti pogre8nu predod/bu na8eg krivog shva.anja# No jednostavno udaljavanje od takvog shva.anja samo uvi5anje da je ono pogre8no ili 8tetno i si# na kon2u ne mo/e osloboditi *ovjeka takve vrste shva.anja# Jedino ako pro$remo taj pri7 vid krivog shva.anja samo ako ra$vijamo uvid koji .e i$ravno proturje*iti na*inu na koji bismo $bog ne$nanja ina*e shva.ali stvarnost mo/emo se us7 pjeti osloboditi ne$nanja#
""

'a kako mo/emo pro$reti privid te krive pre7 dod/be o jastvuJ )ako dola$imo do uvida koji je i$ravno proturje*an tom obliku ra$mi8ljanjaJ Na7 garjuna ka/e da ako jastvo ja ili osoba postoje ona7 ko kako ih mi obi*no $ami8ljamo odnosno kako ih pogre8no vidimo tada slijedi da 8to vi8e istra/uje7 mo njegovu bit tra/e.i ono 8to stoji i$a na$iva i od7 lika koje im dajemo to bi nam ona trebala postati jasnija# ,e5utim to se ne doga5a# )ad bismo tra/ili jastvo ili osobu kakve ih obi*no vidimo ona bi nes7 tala raspala bi se na neki na*in a to bi bio $nak ka7 ko je takva predod/ba o jastvu od po*etka bila samo privid# Zbog te i$jave jedan od Nagarjuninih u*eni7 ka Brvadeva napisao je u svom djelu 1etiri stotine stihova o Srednjem p"t" da je upravo na8e ne$nanje ili pogre8no shva.anje sjeme samsare Okruga ra5anja i umiranjaK te da su stvari i doga5aji samo objekti njegova poimanja i ra$umijevanja# Jedino ako pro$remo privid takvog shva.anja mo.i .emo dovesti do kon2a pro2es postojanja# Nagarjunini tekstovi sadr/e druga obja8njenja koja pobijaju na8 na*in shva.anja jastva i nije*u postojanje jastva ili osobe na na*in na koji mi to kri7 vo shva.amo# ;n tvrdi da ako je osoba istovjetna s tijelom tada budu.i da je tijelo trajno i prola$no podlo/no svakodnevnim promjenama jastvo ili 100

osoba podlije/e istom $akonu prola$nosti# Na prim7 jer ljudsko bi.e kao tijelo mo/e prestati postojati pa ako je jastvo istovjetno tijelu u tom .e trenutku i ono prestati postojati# S druge strane ako je jastvo potpuno neovisno o tijelu kakvog onda ima smisla re.i kad je netko bolestan da je ta oso)a bolesnaJ Stoga osim unutarnje pove$anosti ra$li*itih *im7 benika koji tvore na8e bi.e ne postoji neovisno jas7 tvo S+*no tome ako primijenimo istu anali$u na i$7 vanjsku stvarnost otkrit .emo da svaka materijalna stvar ima dijelove koji su okrenuti u ra$li*itim smjerovima# Znamo da toliko dugo dok postoji bi.e ono se sastoji od dijelova te da postoji neka vrsta nu/ne pove$anosti 2jeline s dijelovima# Dakle do7 la$imo do $aklju*ka kako osim unutarnje pove$a7 nosti i$me5u ra$li*itih dijelova i pojma 2jeline ne postoji neovisno bi.e i$van tog sklopa# Istu anali$u mo/emo primijeniti i na svijest ili mentalne pojave# Jedina je ra$lika u tome 8to svojstva svijesti ili men7 talnih pojava nisu materijalna ili Fi$i*ka# ,e5utim mo/emo to anali$irati u okviru ra$li*itih trenutaka koji tvore vremenski kontinuum# :udu.i da ne mo/emo otkriti bit koja se krije i$a na$iva $na*i li to da ni8ta ne postojiJ Tu se postavlja jo8 jedno pitanje( M'redstavlja li to odsustvo pojava
101

$na*enje u*enja o 'ra$niniJM# Nagarjuna je o*ekivao kritiku sa stajali8ta realista koji tvrde da ako pojave ne postoje onakve kakvima ih mi vidimo ako se pojave ne mogu prona.i u potra$i $a njihovom biti tada ni ne postoje# Dakle osoba ili jastvo ne postoji# B ako osoba ne postoji onda nema ni djelovanja ili karme $ato 8to sam pojam karme podra$umijeva da netko ne8to podu$imaG a ako nema karme onda ne mo/e biti patnje $ato 8to nema onoga koji bi je iskusio dakle slijedi da nema ni u$roka# B ako je tome tako nema mogu.nosti $a osloba5anjem od patnje budu.i da nema ni*ega *ega se trebamo osloboditi# Ptovi8e nema puta koji vodi do slobode# B ako je tako onda nema ni duhovne $ajedni2e /sanghe0 koja bi krenula putem do oslobo5enja# Bko je tako onda nema ni mogu.nosti da se postane savr8eno bi.e ili :uddha# Dakle realisti tvrde da je Nagarjunina te$a istinita ako se bit stvari ne mo/e prona.i onda ni8ta ne postoji pa se mora $anijekati postojanje samsare nirvane i svega ostalog# Nagarjuna ka/e kako takva kritika prema kojoj ovakve posljedi2e proi$la$e i$ njegove te$e poka7 $uje nedostatak ra$umijevanja dubljeg smisla u*e7 nja o 'ra$nini $ato 8to ona ne tvrdi niti ne upu.uje na nepostojanje svega# Isto tako u*enje o 'ra$nini
102

nije samo tvrdnja da se stvari ne mogu otkriti u potra$i $a njihovom biti njegov dublji smisao go7 vori o me5uovisnoj prirodi stvarnosti# Nagarjuna dalje obja8njava 8to misli tvrdnjom da pravi smisao 'ra$nine i$vire i$ shva.anja na*ela ovisnosti postanka# ;n tvrdi da su $ato 8to imaju ovisan postanak i nastaju kao posljedi2a me5usobno ovisnih odnosa u$roka i okolnosti pojave pra$ne# ;ne nemaju uro5eni i neovisni polo/aj# 'o8tivati takvo stajali8te $na*i istinski ra$umjeti Srednji put# Drugim rije*ima kad shvatimo ovisnost postanka uvi5amo da ne samo postojanje pojava ve. i njihov identitet ovisi o drugim *imbeni2ima# Stoga ovisnost postanka mo/e raspr8iti kako krajnosti apsolutnosti tako i nihili$ma jer pojam HovisnostH upu.uje na oblik postojanja kojemu ne7 dostaje neovisan ili apsolutni status te tako osloba5a pojedin2a od krajnosti apsolutnosti# ) tome HpostanakH osloba5a pojedin2a od potpadanja pod utje2aj krajnosti Hnihili$maH jer postanak upu.uje na shva.anje postojanja odnosno to da stvari uistinu postoje# @anije sam ustvrdio kako nemogu.nost otkri7 vanja pojava ili entiteta u potra$i $a njihovom dob7 robiti u stvari ne daje 2jelovito $na*enje u*enja o

'ra$nini ve. da istodobno upu.uje na to da pojave nemaju uro5enu prirodu nedostaje im neovisno i uro5eno postojanje# Time se misli na to da njihovo postojanje i identitet proi$la$e i$ me5usobnog dje7 lovanja s ra$li*itim *imbeni2ima# :uddhapalita je7 dan od Nagarjuninih u*enika tvrdi da $ato 8to su pojave nastale uslijed me5usobnog djelovanja ra$7 li*ith *imbenika samo njihovo postojanje i identitet proi$la$e i$ drugih *imbenika# + suprotnom kad bi postojali neovisno od svega drugog kad bi imali uro5enu unutarnju stvarnost ne bi bilo potrebe $a njihovom neovisno8.u o drugim *imbeni2ima# Sama *injeni2a da ovise o drugim *imbeni2ima $nak je da nemaju neovisan ili apsolutan status# Dakle potpuno shva.anje 'ra$nine mo/emo ostvariti tek kad po*nemo 2ijeniti suptilnost na*ela ovisnog postanka pod uvjetom da smo $aklju*ili kako je kona*na istina da se pojave ne mogu otkriti u potra$i $a njihovom biti# Nagarjuna tvrdi da ako na*elo ili u*enje o 'ra$nini ne vrijedi ako pojave imaju neovisno i uro5eno postojanje i unutarnju stvarnost onda su one apsolutneG stoga nema mjesta $a primjenu na*ela ovisnosti postanka a time ni $a primjenu na*ela me5uovisnosti# )ad bi to bilo istina ne bi bilo mogu.e primijeniti na*elo u$roka i posljedi2e pa time 2jelovita predod/ba o
,,

stvarnosti tako5er postaje krivo shva.anje# B ako je tako tad 2ijela $amisao o *etiri plemenite istine gubi vrijednost budu.i da se ne mo/e primijeniti na*elo u$roka i posljedi2e# Na taj bismo na*in pobili sva :uddhina u*enja# + stvari Nagarjuna obr.e sve kritike upu.ene njegovoj te$i i$nose.i kako bi realisti*no stajali8te moralo pobiti sva :uddhina u*enja# ;n ukratko ob7 ja8njava sve kritike i$javom da svaki sustav vjere ili duhovne prakse koji nije*e u*enje o 'ra$nini ne mo/e ni8ta 2jelovito objasniti dok sustav vjerovanja ili mi8ljenja koji prihva.a na*elo me5uovisnosti postanka tj# u*enje o 'ra$nini mo/e na 2jelovit na*in objasniti stvarnost# Stoga je ono 8to otkrivamo ovdje vrlo $animljiv komplementaran odnos i$me5u dvije ra$ine shva7 .anja ovisnosti postanka o *emu sam ranije govorio# Stajali8te na prvoj ra$ini $apravo obja8njava ve.inu svakodnevnih /ivotnih iskustava gdje u$ro2i me5usobno djeluju na okolnosti i gdje je na djelu na*elo u$roka i posljedi2e# Takvo gledanje na me5uovisnost postanka u budi$mu se na$iva is7 pravnim stajali8tem na svjetovnoj ra$ini# Pto vi8e 2ijenite takvo stajali8te to .ete biti bli/e dubljoj ra7 $ini shva.anja me5uovisnosti postanka $ato 8to na8e shva.anje u$ro*nog mehani$ma na toj ra$ini
IOS

slu/i $a posti$anje uvida u pra$nu prirodu svih po7 java# Sli*no tome jednom kad steknete najdublji uvid u pra$ninu svih pojava tada .ete dobiti potvr7 du svog uvjerenja u djelotvornost u$roka i poslje7 di2a a time .ete vi8e po8tovati op.eprihva.enu stvarnost i relativnost svijeta# Dakle postoji $a7 nimljiv komplementarni odnos i$me5u ta dva sta7 jali8ta# )ako se va8 uvid u kona*nu prirodu stvarnosti i 'ra$nine bude produbljivao i pobolj8avao ra$vijat .e se i va8a predod/ba o stvarnosti tako da .ete sve pojave i doga5aje do/ivljavati kao privid a takav na*in vi5enja dat .e dimen$iju stvarnosti svim va7 8im interak2ijama# )ao posljedi2a toga kad se na7 5ete u situa2iji da po*injete ra$vijati suosje.anje umjesto da se osje.ate otu5enim od osobe s kojom suosje.ate va8a .e uklju*enost biti dublja i potpu7 nija# To je $ato 8to se suosje.anje na kon2u $asniva na sada8njem na*inu ra$mi8ljanja i vi ste do sad ve. stekli dublji uvid u prirodu stvarnosti# + skladu s ti7 me kad se suo*ite sa situa2ijama koje bi ina*e kod vas i$a$vale bolne negativne osje.aje i reak2ije ne.ete potpasti pod utje2aj takvih osje.aja# To je $a7 to 8to u osnovi svih negativnih osje.aja i misli kao 8to su /udnja mr/nja ljutnja i si# le/i krivo shva.a7 nje stvarnosti koje vidi stvari kao apsolutne neo7
106

visne i samostojne# )ad steknete uvid u 'ra$ninu popustit .e *vrsti stisak kojim su negativni osje.aji uhvatili va8 um# Na po*etku ovog govora naveo sam primjer na7 8eg pojma o vremenu( obi*no pretpostavljamo da postoji neka vrsta neovisnog oblika postojanja ihH neovisnog entiteta koji se na$iva HvrijemeH# No kad to preispitamo na dubljoj ra$ini otkrit .emo da je to samo uvrije/eno mi8ljenje# ;sim me5udjelovanja tri vremena sada8njosti pro8losti i budu.nosti ne postoji nikakav neovisan sada8nji trenutak pa tako ra$vijamo neku vrstu dinami*nog gledanja na stvarnost# Sli*no tome kad ra$mi8ljam o sebi premda u po*etku mogu pretpostaviti kako postoji neovisno jastvo kad to pobli/e ispitam otkrit .u da osim me5udjelovanja ra$li*itih *imbenika koji *ine moje bi.e te ra$li*itih trenutaka u vremenskom kontinuumu koji tvore moje bi.e ne postoji takvo 8to kao 8to je apsolutan neovisan entitet# :udu.i da upravo to obi*no HjastvoH HjaH ili osoba na kon2u posti/e oslobo5enje ili se preobra/ava u :uddhu *ak ni :uddha nije apsolutan# Sli*an je slu*aj i s pojavom koju sam ranije spo7 menuo s pojmom *iste svjetlosti koja je najsuptil7 nija ra$ina svijesti# Iovjek je ne bi trebao $ami8ljati kao neku vrstu neovisnog entiteta# ;sim tijeka svi7
tt)7

jesti koji tvori ovu pojavu koju na$ivamo *ista svjetlost ne mo/e se govoriti o apsolutnom entitetu koji postoji neovisno# Sli*no tome otkrit .emo kako mnoge od na8ih predod/bi upu.uju na vrlo duboku vrlo slo/enu unutarnju pove$anost# Na primjer kad govorimo o sebi kao o subjektu taj pojam ima smisla samo u odnosu na neki objekt pojam subjekta nema smisla be$ objekta# Isto tako pojam aktivnosti ima smisla samo u odnosu na bi.e koje kao *initelj podu$ima neku aktivnost# Dakle kad bismo anali$irali ve.inu takvih pojmova otkrili bismo da u stvari ne mo/e7 mo i$dvojiti jedan entitet ili pojavu i$ nje$ina kon7 teksta# 'onovit .u ako nadidemo shva.anje da su stvari samo poka$atelji ili na$ivi te se upitamo i$ *ije su predod/be potekli na$ivi je li to predod/ba i$ pro87 losti iti budu.nosti je li individualna ili kolektivna i tako dalje otkrit .emo da se ne radi o neovisnom postojanju# Iak i sama 'ra$nina koju vidimo kao kona*nu prirodu stvarnosti nije apsolutna niti postoji neo7 visno o svemu drugome# Ne mo/emo $amisliti 'ra$ninu kao ne8to neovisno na osnovi pojava $ato 8to kad preispitamo prirodu stvarnosti otkrivamo kako ona ne sadr/i uro5eno postojanje# Bko
108

dakle u$memo da je i sama 'ra$nina objekt i pot7 ra/imo nje$inu bit ili na*in postojanja opet .emo otkriti da u njoj nema uro5enog postojanja# Stoga je :uddha pou*avao o pra$nini 'ra$nine# ,e5utim kad tragamo $a istinskom biti neke pojave ili do7 ga5aja ono 8to .emo otkriti jest 'ra$nina# No to ne $na*i da je 'ra$nina sama po sebi apsolutna $ato 8to 'ra$nina kao pojam ili entitet ne mo/e i$dr/ati takvu anali$u# Bko shvatimo samu 'ra$ninu kao objekt i onda je ponovno ispitamo ne.emo je pro7 na.i# +nato* tome u nekim spisima stoji da je 'ra$7 nina kona*na istina# Tu bismo trebali ra$jasniti 8to to $na*i Hkona*naH# Iovjek ne bi smio krivo shvatiti da je 'ra$nina kona*na ili apsolutna istina ve. da se $a nju upotrebljava na$iv Hkona*na istinaH $ato 8to je ona predmet uvida koji je uspio prodrijeti u prirodu stvarnosti#

109

VI

IZBZ;V ZB I;VJCIBNSTV;
2)ra+anje svim vjerama

+ dana8nje doba svjedo2i smo golemog napretka na podru*ju materijalnog ra$voja# )ao re$ultat ljudski je /ivot postao $amjetno olak8an# No u isto vrijeme tako5er smo se uvjerili da materijalni ra$voj sam po sebi ne mo/e ispuniti sve snove *ov7 je*anstva# Ptovi8e kako materijalni ra$voj dose/e sve vi8i stupanj katkad uvi5amo da stvara ra$li*ite komplika2ije 8to $na*i vi8e problema i i$a$ova $a nas# Zbog toga mislim da sve velike svjetske reli7 gijske tradi2ije mogu pridonijeti dobrobiti i blago7 stanju *ovje*anstva i $adr/avaju svoju va/nost u dana8nje doba# No kako su se mnoge od velikih svjetskih religi7 ja ra$vijale tijekom dugog povijesnog ra$doblja posve sam siguran da mnogi vidovi njihovih u*enja i tradi2ije odra/avaju potrebe i probleme svojstvene ra$li*itim ra$dobljima i kulturama# Stoga mislim da je vrlo va/no uvidjeti ra$liku i$me5u onoga 8to na$ivam Hsr/H i HbitH religijskih u*enja i kulturolo8kih vidova pojedine tradi2ije# ;no 8to podra$umijeva Hsr/H ili HbitH religijskih tradi2ija jesu
111

osnovne religijske poruke kao 8to su na*ela ljubavi suosje.anja i si# budu.i da ta na*ela uvijek $a7 dr/avaju svoju relevantnost i vrijednost be$ ob$ira na ra$doblje i okolnosti# Bli kako se vremena mije7 njaju mijenja se i kulturolo8ki kontekst stoga dr/im kako je va/no da sljedbeni2i ra$li*itih religij7 skih tradi2ija budu u mogu.nosti provesti sve nu/ne promjene koje bi se mogle odra$iti na odre5ene probleme ve$ane $a ra$doblje i kulturu u kojima /ive# ,islim da je najva/nija $ada.a svakog vjernika preispitati sebe svoj um i poku8ati promijeniti svoje tijelo govor i um te postupati u skladu s u*e7 njem i na*elima religijske tradi2ije kojoj pripada# To je vrlo bitno# S druge strane ako vjera i vjerska praksa ostanu samo na ra$ini intelekta kao 8to je primjeri2e po$navanje odre5enih u*enja be$ njihove primjene u vlastitom pona8anju i opho5enju s drugima tada mislim da se *ini velika pogre8ka# + stvari ako netko ima odre5eno $nanje o religijskim tradi2ijama ili u*enjima a unato* tome njegova savjest i ra$mi8ljanje ostaju potpuno netaknuti tim $nanjem onda to mo/e biti i$nimno ra$orno po njega# To mo/e dovesti do situa2ije u kojoj osoba $ato 8to ima $nanje o religijskim na*elima mo/e is7 koristiti religiju u svrhu iskori8tavanja i manipula7
11

*ije# Stoga dr/im da je nama kao onima koji vjeru /ive prva odgovornost pa$iti na svoje postupke# Danas je situa2ija u svijetu potpuno druk*ija od nekada8nje# + pro8losti su $ajedni2e i dru8tva bili vi8e7manje neovisni jedni o drugima# + takvim okolnostima pojam jedinstvene religije monolit7ske kulture i si# imao je smisla i svoje mjesto u kul7 turnom kontekstu# ,e5utim danas je situa2ija i$ temelja promijenjena kao posljedi2a ra$novrsnih *imbenika( jednostavno uspostavljanje ve$a medu $emljama inForma2ijska revolu2ija lako.a puto7 vanja i si# Stoga ljudsko dru8tvo ne mo/e Funk2io7 nirati onako kako je Funk2ioniralo u pro8losti# +$mimo $a primjer grad London# London je grad u kojemu su i$mije8ane ra$li*ite kulture i reli7 gije# Stoga ako nismo opre$ni i ne koristimo svoju inteligen2iju mo/e do.i do sukoba prou$ro*enog ra$li*itim religijskim vjerovanjima i kulturama# Zato je vrlo va/no ra$viti stajali8te koje u$ima u ob$ir pluralitet religija# Najbolji na*in suo*avanja s takvim i$a$ovom jest ne samo prou*avanje knjiga ve. 8to je puno va/nije upo$navanje ljudi i$ ra$7 li*itih religijskih tradi2ija tako da se s njima ra$mi7 jene iskustva i do/ivljaji te u*i i$ njihovog iskustva# +spostavite li osobni kontakt bit .ete u mogu.nosti 2ijeniti vrijednost drugih religijskih tradi2ija#
11!

Sagledamo li to i$ 8ireg kuta vidjet .emo da svakako postoje jaki ra$lo$i $a po8tivanje pluralite7 ta religija i kultura a to se osobito odnosi na religi7 je# Iinjeni2a je da me5u ljudima postoje ra$li*ite intelektualne sklonosti interesi potrebe itd#G stoga 8to je ve.a ra$novrsnost religijskih tradi2ija to je ve.a vjerojatnost da one mogu $adovoljiti potrebe ra$li*itih ljudi# 'ovijest *ovje*anstva prepuna je tragi*nih do7 ga5aja *iji su u$rok bile vjerske ra$like# Iak i dan danas vidimo kako i$bijaju sukobi u ime religije a ljudsko je dru8tvo sve vi8e podijeljeno# )ad bismo prihvatili taj i$a$ov siguran sam da bismo tada ot7 krili kako postoji dovoljno velik temelj na kojem mo/emo i$gr aditi sklad me5u ra$li*itim religijama i ra$viti istinsko me5usobno po8tivanje# Jo8 jedan va/an i$a$ov s kojim se *ovje*anstvo danas suo*ava jest problem $a8tite okoli8a# Zapravo veliki broj uglednih ekologa i$ra$io je /elju $a ve.om ekolo8kom ini2ijativom i aktivno8.u ra$7 li*itih vjerskih $ajedni2a a napose njihovih vo5a# ,islim da je to vrlo opravdana /elja# ;sobno os7 je.am kako veliki dio problema sa $a8titom okoli8a $apravo potje*e od ne$asitne /elje nedostatka $a7 dovoljstva i pohlepe# +pravo u u*enjima ra$li*itih religija otkrivamo upute koje nam omogu.uju da na

$adr/imo /elje i pohlepu pod nad$orom te da u po7 $itivnom smislu promijenimo svoje pona8anje i op7 ho5enje s drugima# Zato dr/im da religijske tradi2ije imaju ne samo mogu.nost ve. i veliku od7 govornost da daju svoj doprinos u tom smislu# Jo8 ne8to smatram i$nimno va/nim odgovornost koju religijske tradi2ije trebaju preu$eti na sebe a to je osnivanje ujedinjene Fronte protiv rata i sukoba# Znam da je tijekom povijesti bilo nekoliko slu*ajeva kad se ratom i$vojevala sloboda i ostvarili odre5eni 2iljevi# +nato* tomu vjerujem kako rat nikad ne mo/e dovesti do kona*nog rje8enja prob7 lema# Stoga mislim da je vrlo bitno $a sve religijske tradi2ije da $au$mu $ajedni*ki stav i podignu svoj glas protiv svake pomisli na rat# No podi.i glas protiv rata nije dovoljno# ,oramo ne8to podu$eti da bismo $austavili rat i sukob# ;no o *emu moramo o$biljno ra$misliti je pitanje ra$oru/anja# Znam da su motiv iraju*a sila i$ koje nastaje potreba $a oru/jem osje.aji mr/nje i ljutnje# Ne postoji na*in $a potpuno uklanjanje ljutnje i mr/nje i$ sr2a ljudi# No iako ih ne mo/emo potpuno i$brisati mo/emo ih ubla/iti i smanjiti njihov inten$itet# To $na*i da moramo ulo/iti o$biljan napor $a posti$anje ra$o7 ru/anja# Sljede.i i$a$ov s kojim se suo*avamo jest pita7 nje broja stanovnika# Znam da je sa stajali8ta reli7
11 7

gijskih tradi2ija /ivot napose ljudski /ivot i$nimno drago2jen# Sa stajali8ta pojedin2a 7 8to je vi8e ljudskih bi.a to bolje $ato 8to onda imamo ve.u priliku $a stvaranje novih ljudskih /ivota# ,e5utim ako to pogledamo i$ globalne perspektive tad mislim da o*ito postoji potreba da sve religijske tradi2ije o$biljno ra$misle o pitanju broja stanovni7 ka $ato 8to su i$vori energije na Zemlji ograni*eni# Svjetski i$vori energije mogu odr/avati ljudska bi.a na ovom planetu samo do odre5enog stupnja

VII

'ITBNJB I ;DG;V;@I
2 ra&nim pro)lemima s"vremenog do)a

; one*i8.enju i kraju svijeta $a3a Svetosti koji je va3 prijedlog &a &a"stavljanje one%i3+enja " svijet" i svemir"4 5o+e li morati nast"piti kraj svijeta i %ovje%anstva kako )i do3lo do pro%i3+enja i ponovnog po%etka4 Naravno s budisti*kog stajali8ta a tako5er i $dravora$umski gledaju.i vidimo da postoje po*e7 tak i kraj# To je logi*no to je $akon i to je priroda# Dakle bilo da to na$ivamo Velikim praskom ili ne7 kako druk*ija odvija se pro2es evolu2ije ili po*et7 ka# Sukladno tome mora postojati i kraj# + svakom slu*aju mislim da kraj ne.e nastupiti jo8 nekoliko milijuna godina# B sad ne8to o one*i8.enju# )ao 8to $nate dola7 $im i$# Tibeta# )ad smo bili u Tibetu nismo imali pojma o one*i8.enju# Tamo je sve vrlo *istoN + stvari prvi put ka2i sam nai8ao na one*i8.enje i *uo kako me ljudi upo$oravaju da ne smijem piti vodu i$ sla7

vine $a mene je to bio veliki 8ok# S vremenom su se na8e spo$naje produbljivale# Danas je to vrlo i$ra/en problem# Ne radi se sa7 mo o jednoj ili dvije $emlje ve. o opstanku i $drav7 lju 2ijelog *ovje*anstva# Bko u pogledu toga imamo *istu savjest i djelujemo u skladu s njom *ini se kako ipak postoji na*in da se taj problem barem umanji# 'rimjeri2e prije dvije7tri godine kad sam bio u Sto2kholmu na obali velike rijeke prijatelji su mi rekli da deset godina prije toga uop.e nije bilo riba u rije2i $bog velikog one*i8.enja# Negdje u vrijeme mog prvog posjeta po*ele su se pojavljivati prve ribe uslijed kontrole one*i8.enja# Dakle to poka$uje kako postoji mogu.nost da se situa2ija pobolj8a# +bijanje i rat kao npr# u :osni i$ravno nas 8oki7 raju dok s druge strane one*i8.enje i drugi ekolo8ki problemi nemaju tu snagu 8oka# 'ostupno i$ mjese2a u mjese2 i$ godine u godinu situa2ija se pogor8ava a kad problem postane o*igledan mo/da .e biti prekasno# Zato mislim da je to vrlo o$biljna stvar# +velike me ohrabruje to 8to su u mnogim $emljama ljudi o*ito $abrinuti te se *ak i neke poli7 ti*ke stranke temelje na potrebi $a8tite okoli8a i promi*u je# ,islim da je to vrlo $drav ra$voj# Dak7 le ima nade#
1""

; ljudskoj patnji $a3a Svetosti " s"vremenom svijet" pok"3ava. mo i&)je+i patnj". No doima se da stvaramo jo3 vi3e patnje " smisl" da rad jedne oso)e &adaje )ol nekom dr"gom npr. " &dravstv" politici 6d. Kako +emo pros"diti4 7ar ne )ismo tre)ali naprosto prihvatiti odre8en" koli%in" patnje i ne"gode4 ,islim da postoje ra$li*ite vrste patnje# ;p.eni7 to govore.i sigurno je mogu.e smanjiti ra$inu patnje# ;sobno ne vjerujem da uvjeti koji osigura7 vaju ne*ije $adovoljstvo i sre.u nei$bje/no uklju7 *uju nano8enje boli ili neki drugi negativan utje2aj na /ivot drugih# Tu bih /elio ne8to istaknuti# ,islim da televi$ija i novine obi*no i$vje8.uju o negativnim stvarima na primjer o ubojstvima ili o tragi*nim doga5ajima odmah se i$vje8.uje# + me5uvremenu milijuni lju7 di $apravo dobivaju pomo. ili hranu ili skrb putem ljudske topline# Tu mislim na milijune dje2e boles7 nih i starih# No ljudski rod u$ima takve stvari $dra7 vo $a gotovo# ;n ih ne vidi kao ne8to *emu bismo trebali poklanjati osobitu po$ornost# + stvari to sa7 mo poka$uje da pravu ljudsku prirodu *ine suosje7 .anje toplina i ljubav# Svu ljudsku toplinu i nje$ine re$ultate ne $amje.ujemo jer ih prihva.amo kao
1"1

ne8to normalno $a ra$liku od toga i$nenadimo se kad vidimo stvari kao 8to je krvoproli.eG to je 8o7 kantno $a nas $ato 8to na8a priroda u biti nije takva# )ao posljedi2a toga mnogi ljudi /ive u uvjerenju da je ljudska priroda $la agresivna nasilna# ,islim da je to s psiholo8ke strane vrlo lo8e osobito $a dje2u i mlade/ koji putem televi$ije vide te negativ7 ne ljudske osobine ali uvijek samo na kratko# + lom trenutku ili kratkom vremenu ubijanje ili tu*e mogu biti u manjoj mjeri u$budljive# No gledano na du/e sta$e mislim da su takvi nasilni pri$ori i$7 nimno 8tetni $a ljudsko dru8tvo# Ptovi8e nedavno sam se sastao s Filo$oFom )arlom 'opperom# Zna7 mo se od mog prvog posjeta njegovoj $emlji !"-1# god# ;vom prilikom smo ra$govarali o nasilju na televi$iji i ja sam i$ra$io svoje stajali8te da previ8e nasilja ima i$ra$ito negativan utje2aj na umove mi7 lijuna dje2e# )arl se u tome sla/e sa mnom# Ispra7 van na*in obra$ovanja najva/niji je element ako /elimo sa*uvati nadu u bolju budu.nost# ; rasi$mu vjerskoj netrpeljivosti i ljudskoj Iakoumnosti $a3a Svetosti rasi&am vjerska netrpeljivost i lj"dska lako"mnost kao da s" " porast". Kojim ne. gativnim "tjecajima to pripis"jete4 Kojim se po&itiv. nim sredstvima mo'emo )oriti protiv toga 4 124

,islim da to uvelike ovisi o obra$ovanju# Iim vi8e to*nih inForma2ija dobijemo dublje ne8to os7 vijestimo i uspostavimo bolje kontakte tim bolje# Dakako isto tako moramo ra$viti otvorenost uma# Na kon2u svatko je samo jedno ljudsko bi.e od pet milijardi na svijetu a budu.nost pojedin2a u velikoj mjeri ovisi o drugima# Dio problema vidim u nedostatku upu.enosti o drugim kulturama i o pos7 tojanju drugih $ajedni2a a isto tako i u nedostatku ra$umijevanja prirode stvarnosti suvremenog postojanja# )ad bi bilo mogu.e prona.i potpuno $a7 dovoljstvo i ispunjenje /ive.i potpuno neovisno o drugima unutar vlastite kulture i $ajedni2e 7 biti potpuno neovisan i nepove$an s drugim $ajedni2a7 ma u sv ijetu 7 tada bih mo/da i u$eo u ob$ir tvrdnju da postoji osnova $a prihva.anje tako krivih na$ora kao 8to su vjerska netrpeljivost i rasi$am# No nije tako# Stvarnost /ivota drugih kultura i $ajedni2a ne mo/e se $anemariti# Ptovi8e priroda suvremenog /ivljenja je takva da su $adovoljstvo sre.a i uspjeh jedne $ajedni2e usko pove$ani sa $adovoljstvom i interesima drugih $ajedni2a i dru8tava# + tako slo7 /enom suvremenom svijetu nema mjesta $a vjersku netrpeljivost i rasi$am# 'rema mom iskustvu nema sumnje da je budi7 $am najprikladnija religija $a mene# No to ne $na*i
1"!

daje budi$am najbolji $a svakoga# Svaka osoba ima ra$li*ite mentalne sklonosti pa stoga nekim ljudima vi8e odgovara odre5ena religija ili je $a njih u*inkovitija nego $a druge# Dakle ako po8tujem prava svake osobe onda moram po8tivati ili prih7 vatiti vrijednost ra$li*itih religija $ato 8to su one u*inkovite $a milijune ljudi# )ad sam boravio u Tibetu do mene je dopiralo malo inForma2ija i$ knjiga ili osobnih kontakata sa$navao sam o prirodi i vrijednostima drugih tra7 di2ija# ;tkako sam postao prognanik imao sam vi8e prilike uspostaviti bliskiji kontakt s drugim tradi2i7 jama uglavnom ra$vijanjem ve$a s drugima pa sam stekao puno dublje ra$umijevanje njihovih vrijednosti# )ao posljedi2a toga moj je stav sada da su sve religije vrijedne# Naravno *ak i s Filo$oFskog stajali8ta jo8 uvijek vjerujem da je budisti*ka Filo$oFija soFisti2iranija ra$novrsnija ili 8ira no sve ostale religije jednako tako daju ogromne dobrobiti i pru/aju velike mogu.nosti# Dakle kako god se u$me mislim da se moj stav spram drugih religija uvelike promijenio# Danas kamo god po5em i kad god sretnem pripadnike drugih religija duboko se divim njihovoj predanosti i najiskrenije po8tujem njihovu tradi2iju#
IM

; odgajanju dje2e Stoje najva'nije " odgoj" djece4 ,islim da biste trebali pitati stru*njake# To bi bilo boljeN ; nov2u Kako se mo'e ispravno 'ivjeti " dr"3tv" koje se &asniva na potre)i &a stjecanjem novca4 ,islim da postoji mogu.nost da se to uskladi s ispravnim /ivljenjem# Na primjer *ak i Tibetan2i trebaju $ara5ivati nova2# ;sobito ja u ovom tre7 nutku kad je vlada prognana# ,islim da smo ove godine u minusu preko dva milijuna dolaraN To me jako brineN ; kontroli ra5anja i demograFskoj eksplo$iji $a3a Svetosti imate li savjet " sve&i s demografskom eksplo&ijom4 ,islim kako nema sumnje da je kontrola ra5anja potrebna# 'oba*aj je ne8to vrlo vrlo tragi*no# ,e5utim moje je mi8ljenje da je kontrola ra5anja nu/na# 'onekad u 8ali ka/em da bi bilo najbolje kad bi na svijetu bilo vi8e redovni2a i redovnika# Nije li to najbolji nenasilni na*in kontrole rasta stanovni87 tvaJ
1"7

; religiji u suvremenom svijetu $a3a Svetosti " $elikoj (ritaniji tijekom posljednjih godina osjetan je odmak od religije. 9stodo)no sve vi3e raste &animanje &a ra&li%ite o)like samoraz-voja. :e li religija jo3 "vijek prikladan p"t " s"vremenom svijet"4 ;na je neosporivo bitna u suvremenom svijetu# No mo/da bih to trebao pojasniti# 'ro8lo je mnogo godina od vremena kad su nastale ra$li*ite religije stoga su neki njihovi vidovi mo/da $astarjeli# ,e7 5utim to ne $na*i da je religija u 2jelini nebitna u dana8nje vrijeme# Zato je va/no ra$motriti bit ra$7 li*itih religija uklju*uju.i i budi$am# Ljudska bi.a bilo dana8nja ili ona koja su /ivjela prije !== !=== 3=== ili &=== godina u osnovi su ista# Naravno ve7 liki dio kulture i na*ina /ivota se promijenio pa ipak smo ista ljudska bi.a# Zato su osnovni ljudski problemi i patnje kao 8to su smrt starost bolest ratni sukobi i si# jo8 uvijek prisutni# Ne ra$mi8ljam o tome kako .e ljudi i$gledati $a != === ili !== === godina to nilko ne $na# No dr/im da smo kao ljud7 ska bi.a tijekom posljednjih nekoliko tisu.a godina $adr/ali manje7vi8e istu prirodu# Stoga mislim da se ra$li*ite religije $apravo ba7 ve ljudskom patnjom i problemima *ovje*anstva#
1"8

Na toj ra$ini $ato 8to su ljudska priroda i patnja os7 tale iste religije su jo8 uvijek relevantne# S druge strane neki obredni obi*aji su se promijenili# + In7 diji je u doba Feudali$ma ili vladavine kraljeva na7 *in i$vo5enje obreda bio pod jakim utje2ajem tada8njih okolnosti# No to se promijenilo i mislim da .e se morati nastaviti mijenjati# Pto se ti*e budi$ma on se ne bavi samo sada87 njim /ivotom ve. i drugim misti*nijim stvarima# +koliko se po ugledu na moderni$a2iju koja se od7 vija u dana8njem svijetu sli*na moderni$a2ija ne po*ne odvijati i u drugim podru*jima /ivljenja mislim da .e budi$am $adr/ati svoju relevantnosl i prikladnost u dana8njem svijetu ne samo $ato 8to su mnogi temeljni problemi u ljudskom /ivotu jo8 uvijek prisutni ve. i $ato 8to govori o stvarima koje su pove$ane s drugim misti*nim obli2ima eg7 $isten2ije# +vijek vjerujem da je suvremena prom7 jena samo povr8na a da duboko u sebi ostajemo isti# 'ro8le godine na grani2i i$me5u Bustrije i Italije otkriveno je jedno staro tijelo# )ad bismo pret7 postavili da je ta osoba /iva mislim da bismo jo8 uvijek mogli komuni2irati s njom unato* tome 8to je tijelo staro oko 3=== godina# Dakako ta bi osoba potje2ala i$ druge kulture i mo/da bi se malo druk7 *ije i$ra/avala ali u osnovi bismo ipak mogli ko7 muni2irati#
129

; osveti i situa2iji u :osni ;ekli ste da ako nema mr'nje "&vra+anje mo'e )iti po&itivno kako )i se sprije%ilo dr"ge da po%ine &lodjela. <eli li $a3a Svetost komentirati opravda. nost davanja dop"3tenja &a &ra%ne napade od stra. ne 6jedinjenih naroda protiv )osanskih Sr)a4 To je $bilja preslo/eno pitanjeN Jedino 8to mo/e7 mo u*initi jest suosje.ati s nesre.om i patnjom tih ljudi# Situa2ija je tragi*na# ;sim sudjelovanja u nji7 hovoj nesre.i u svom sr2u *ini se da se ni8ta drugo $apravo ne mo/e u*initi# ,i8ljenja sam da se svi ti problemi i kaoti*ne situa2ije u :osni biv8em Sov7 jetskom Save$u kao i u BFri2i ne doga5aju odjed7 nom# +$ro2i tih doga5aja ra$vijaju se desetlje.ima# Stoga bismo trebali u*ili na tim doga5ajima# + bu7 du.nosti mislim da .e ako se pojavi podru*je na kojem postoji mogu.nost $a ra$voj neke vrste kri$e svjetska $ajedni2a morati posvetiti punu po$ornost tom podru*ju od samog po*etka i podu$eti potrebne mjere# ,islim da je to nu/no# Pto se ti*e kr8enja ljudskih prava danas vrlo je ohrabruju.e da ljudi diljem svijeta na novi na*in gledaju na pitanje ljudskih prava# To je vrlo $dravo i dobro# No $a mene su kr8enje ljudskih prava i sli*ne vrste problema tako5er simptomi# Na primilo

jer ako se pojavi oti2anje ili pri8ti. na povr8ini ko7 /e to je $ato 8to se ne8to poremetilo u tijelu# Nije dovoljno samo i$lije*iti simptome morate to dublje ispitati i poku8ati prona.i glavni u$rok# Trebali bis7 te poku8ati promijeniti temeljne u$roke tako da simptomi automatski nestanu# Sli*no tome mislim da se ne8to poremetilo u te7 meljnoj strukturi osobito na polju me5unarodnih odnosa# Iesto prijateljima u Cngleskoj i SBD7u ka7 /em( MSilno ste ponosni na svoju demokra2iju i slo7 bodu# No kad treba rije8iti me5unarodne probleme nitko se ne dr/i na*ela demokra2ije ve. se oslanjale na gospodarsku nadmo. ili vojnu silu# Vrlo *esto u me5unarodnim odnosima ljudi se vi8e bave silom i mo.i nego demokratskim na*elima# + tom smislu mogu nastaviti( u najvi8em me5una7 rodnom tijelu +jedinjenim narodima koje je ute7 meljeno nakon Drugog svjetskog rata pet naroda ima stalno mjesto u Vije.u sigurnosti i svaki ima pravo veta# To nije demokratski# Ptovi8e u BFri2i gdje milijuni ljudi umiru od gladi oru/je je dostup7 no a hrana nije# To je kontinent prepun mogu.nos7 ti a milijuni dolara tro8e se na kupnju oru/jaN ,islim da je to $bilja tu/no# Dakle kao 8to smo ve. rekli mr/nja je na8 ne7 prijatelj pa je tako i oru/je na8 neprijatelj# Naravno kad sam bio mlad mislio sam da je oru/je npr#
11 1

$ra*na pu8ka vrlo lijepo# ;bo/avao sam je la8titiN Bli prava svrha kojoj je oru/je namijenjeno jest ubijanjeN Stra8no# ,oramo podu$eti ne8to u sve$i s tim lijepim ali stra8nim oru/jem# B 8to se ti*e vojnog establi8menta### mislim kako je u $apadnja*koj tradi2iji normalno da se sin kralja ili kralji2e 8koluje na vojnoj ili pomorskoj akademi7 ji# Narod se time ponosi# Ispri*at .u vam jednu malu pri*u# 'ro8le godine ekipa njema*ke televi$ije do8la mi je u posjetu# LI ra$govoru su rekli kako se Zapadnja2i jako boje smrti dok se doima da Isto*7 njake smrt nimalo ne pla8i# + 8ali sam im odgovorio kako je to*no upravo suprotno# Vi Zapadnja2i tako volite vojnu silu# Ne samo da i$gra5ujete vlastitu vojnu silu ve. i prodajete oru/je# Svrha oru/ja i vojnog ustroja jest ubijanje# No na Istoku ako se ubije *ak i si.u8ni kuka2 nastupi osje.aj kajanja# Na primjer jednom kad sam bio u Tibetu dogodilo se ubojstvo i svi su bili 8okirani# Nitko nije mogao vje7 rovati# + skladu s tim *ini se da se Zapadnja2i ne boje smrti dok je se Isto*nja2i uistinu pla8e# Zaista tako osje.am# Sloga mislim da ne8to nije u redu s na*inom shva.anja rata i vojnog ustroja# :ilo kako bilo moramo ulo/iti sve napore u smanjivanje voj7 ne sile# 8to se ti*e ljudi u :osni i va8eg pitanja o sta7 nju u :osni nemam jasan odgovor 7 ne $nam#

11"

; smanjivanju negativnosti u vijestima i me7 dijima Kakav savjet mo'ete dati &a smanjivanje nega. tivnog "tjecaja vijesti &a)avnog programa i medija koji neprestano promi%" negativne stavove i emocije i s"protni s" onome 3to vi &agovarate4 To je to*no# Iesto i$ra/avam $abrinutost u sve$i s tim# ,e5utim kao 8to sam ve. rekao mislim da puno toga ovisi o na8em mentalnom stavu# @ad ra$motrimo negativne pojave( ubijanje seks i si# i$ druk*ijeg kuta vidimo da i oni mogu ne*emu pos7 lu/iti# )atkad se pri$ori nasilja seksa i si# mogu upotrijebiti u po$itivne svrhe tako da se prika/u njihovi negativni u*in2i i ra$orna priroda ra$li*itih ljudskih emo2ija# ;dre5eni se pri$ori mogu upotri7 jebiti $a podsje.anje na njihovu ra$ornu prirodu# 'remda pri$ori seksa i nasilja mogu u po*etku biti u$budljivi budete li nastavili gledati dalje vidjet .ete da su beskorisni# Dakako moje mi8ljenje o medijima ne8to je druk*ije osobito kad govorimo o Zapadu# + $emlji kao 8to je Indija ubijanje i ubojstva *esto se prika7 $uju na televi$iji ali pri$ori vo5enja ljubavi nisu dopu8teni# No ako usporedite ubijanje i vo5enje ljubavi onda je vo5enje ljubavi puno boljeN Bko se
%I

pretvaramo da to nije dio ljudskog /ivota ni to nije dobro $ar neJ + svakom slu*aju mislim da je podjednako va/7 no dali jasnu sliku ljudskom umu o drugim dobrim ljudskim odlikama a toga nedostaje# 'oka$ujemo samo negativnu stranu( ubijanje seks i sli*ne stvari a s druge strane ljudsko suosje.anje na djelu uop.e se ne prika$uje# 'rimjeri2e prije deset dana posjetio sam u ?as7 hingtonu mu$ej posve.en /rtvama holokausta# Dok sam gledao sve te strahote podsjetio sam se na dvije strane ljudskog bi.a# S jedne strane tu je na2isti*ka Njema*ka i mu*enje ubijanje iskorjenjivanje /idovskoga narodaG u/as i tragedija# To me je podsjetilo kako je $lo i stra8no kad ljudskom inteli7 gen2ijom upravlja mr/nja# Bli s druge strane bilo je ljudi koji su /rtvovali vlastite /ivote da bi $a8titili /idovski narod# To nam poka$uje ljudsku vrlinu( staviti na ko2ku *ak i vlastiti /ivot da bi se pomoglo ugro/enima# Na taj na*in mr/nja je dobila protute7 /u# Bko dopustimo da nas vodi mr/nja bit .emo vrlo okrutni i destruktivni no ako s druge strane promi*emo ljudske vrline mogu se dogoditi *u7 desne i predivne stvari# Sli*no tome mediji bi mo7 rali poka$ati obje strane# To je ono $a 8to se uvijek $ala/em#
114

; geneti*kom in/enjeringu 7nanstvenici i lije%nici danas mog" pomo+i lj". dima da oda)er" spol svojeg djeteta. =to $a3a Sveto. st misli o geneti%kom in'enjering" i kakvog on "tjecaja ima na nero8en" djec"4 Tre)aj" li i&)or imati nero8ena djeca ili roditelji4 ,islim da je vrlo teT8ko dati sveobuhvatan odgo7 vor na to pitanje# Treba prou*iti svaki slu*aj $a se7 be# Naravno u nekim slu*ajevima takva djela mogu biti po$itivna stoga je vrlo te8ko o tome suditi# ; politi*kim vo5ama >islite li da svjetski politi%ki vo8e koriste svoje sjajne mo&gove na do)ar i po3ten na%in4 Neki od njih mo/da barem tako mislimN Nadam seN ; LJ+DS)I, ;SJCDBJI,B ; nadvladavanju straha i o*aja :e li mog"+e o)i%nom %ovjek" nadvladati strah i o%aj4 Kako to mo'emo "%initi4 ; da i te kako je mogu.e# Na primjer kad sam bio dijele bojao sam se mra*nih prostorija# S vre7
1K

menom je taj strah nestao# Isto je i s upo$navanjem ljudi( 8to je um $atvoreniji to je ve.a mogu.nost nastanka straha i neugode# Pto ste otvoreniji to *ete osje.ati manju neugodu# Takvo je moje iskustvo# )ad god se upo$najem s nekim bilo da je on veliki *ovjek prosjak ili obi*ni *ovjek $a mene nema ra$like# Najva/nije je smije8iti se i poka$ati iskrene ljudske osje.aje# @a$li*ite religije ra$li*ite kulture ra$li*iti je$i2i ra$li*ite rase 7 nije bitno# ;bra$ovan ili neobra$ovan bogata8 ili siromah 7 nema ra$like# )ad otvorim sr2e i um sve ljude do/ivljavam kao svoje prijatelje# To je vrlo korisno# Na temelju tog stava ako se situa2ija poka/e druk*ijom imam pravo djelovati u skladu s okolnostima# Bli na po*etku moram sa svoje strane stvoriti temelj# Tada se obi*no javlja po$itivna reak2ija na ljudskoj ra$ini kod druge strane# ,islim da je strah ono 8to se mora ukloniti# Isto tako u umu osobe ra5aju se mnoge nade# Bko jedna nada propadne ne $na*i da .e propasti sve ostale# Imao sam prilike upo$nati ljude koji se osje.aju potpuno skrhanima i postaju o*ajni ako ni7 su u mogu.nosti ostvariti jednu od svojih nada# No mislim da je ljudski um vrlo slo/en# Ima toliko ra$7 nih vrsta nada i strahova da je vrlo opasno polagati sve na jednu jedinu nadu a onda ako se ona ne os7 tvari bili potpuno skrhan# To je $aista vrlo opasno#

; odnosu spram ve$anosti $a materijalna bo7 gatstva i prijatelje !ovorili ste o oslo)a8anj" od ve&anosti &a tijelo. Koje s" metode "%inkovite " )or)i s i&ra&ito jakom ve&ano3+" &a materijalna )ogatstva i prijatelje4 Za onoga koji vjeruje u reinkarna2iju ili bilo ko7 ju vrstu /ivota nakon smrti postoje ra$ne mentalne tehnike koje se mogu koristiti kao npr# ra$mi8ljanje o krajnjoj jalovosti prevelike ve$anosti $a prijatelje ili materijalna bogatstva ili ra$mi8ljanje o prola$noj i netrajnoj prirodi tih pojava# ,o/e se ra$mi8ljati o tome kako pretjerana ve$anost $a ove pojave pove.ava negativne emo2ije i dovodi do ne$adovoljstva i si# S druge strane ako ste nevjernik ili ateist i pro7 mislite o svrsi svog /ivota vidjet .ete da ona nije samo stje2anje bogatstva ib bbskih osoba# Eivot ima mnoge druge svrhe# Bko ste nevjernik mo/ete tako5er i$vesti neke mentalne vje/be $a smanjiva7 nje pretjerane ve$anosti $a materijalno bogatstvo i prijatelje# 'rimjeri2e mo/ete u$eli materijalno bo7 gatstvo i prijatelje kao jedan od ra$li*itih uvjeta $a ostvarenje sre.e i ispunjenja ali to ne $na*i da su oni jedini uvjet ili na*in posti$anja ispunjenja ili $a7 dovoljstva# Stoga nema smisla biti usredoto*en sa7
11 7

mo na jedno postignu.e i ulo/iti svu energiju u to $ato 8to to nije jedini uvjet koji je potreban $a sre7 tan i ispunjen /ivot# + stvari sli*ni obli2i mentalnih vje/bi mogu se na.i u klasi*nim budisti*kim tek7 stovima kao 8to je tekst 1etiri stotine stihova o Srednjem p"t". ; istinskoj toleran2iji >o'e li $a3a Svetost jo3 ne3to re+i o me8"lj"d. skim odnosima " sklad" s karmom pojedinca4Kako mo'emo shvatiti ra&lik" i&me8" tolerancije i gl". posti4 Istinska toleran2ija je stav ili reak2ija koju *ov7 jek usvaja u odnosu na neku situa2iju drugu osobu ili doga5aj kad je *ovjek sposoban djelovati na sup7 rotan na*in# )ad nakon ra$mi8ljanja i u$imanja u ob$ir mnogih *imbenika *ovjek odlu*uje ne reagi7 rati negativno 7 to je istinska toleran2ija# To je pot7 puno ra$li*ito od situa2ije u kojoj *ovjek nikako nije u stanju podu$eti tako jake protumjere# + tom je slu*aju u be$i$la$nom polo/aju pa ne mo/e pos7 tupiti druk*ije# @a$lika i$me5u ta dva slu*aja opi7 sana je u jednom od budisti*kih tekstova pod na$ivom Sa)rana djela indijskog u*itelja Shanti7 deve#
118

Stoga kad se radi o mojoj toleran2iji spram )i7 ne$a potpuno se opravdano mo/e postaviti pitanje( je li to $aista istinska toleran2ija ili neJ ; nadvladavanju straha Kako mo'emo nadvladati strah ili pla3ljivost kao navik" i stanje "ma oso)ito kad &a njih nema opravdanog "&roka4 ,islim da postoji v elika ra$lika i$me5u na$ora i na*ina ra$mi8ljanja# Iesto osjetimo kako nas odjed7 nom obu$me neka misao ili osje.aj kao 8to je npr# strah# Bko taj osje.aj prepustimo njemu samome ili drugim rije*ima ako mu se predamo be$ previ8e ra$mi8ljanja on nas mo/e uvjeriti u svoju op7 ravdanost i tako po*eti utje2ati na nas# ;no 8to je u takvim situa2ijama najhitnije jest primijeniti vlas7 titu mo. ra$lu*ivanja tako da ne potpadnemo pod utje2aj takvih misli i osje.aja# Naravno ako ima do7 voljno ra$loga $a strah onda je strah dobarN Strah je jedna mjera $a8tite i stoga je dobar# No ako je neutemeljen onda se putem analiti*ke medita2ije mo/e smanjiti# To je ispravan put# ; spontanom suosje.anju >o'e li se s"osje+anje spontano ra&viti nakon 3to smo &ado)ili i&ravan int"itivni "vid4
11#

,islim da to uvelike ovisi o duhovnoj orijenta7 2iji i osnovnoj motiva2iji# To je mogu.e $a iskusne medilante koji su se dobro upo$nali s ra$li*itim vi7 dovima puta ,ahavana altrui$mom i si# )ako po7 jedina2 stje*e sve ve.i uvid u prirodu stvarnosti tako se pove.ava njegova sposobnost suosje.anja i altrui$ma jer .e tada uvidjeti da se sva /iva bi.a kre.u u krugu ra5anja i umiranja $bog nepo$nava7 nja prirode stvarnosti# )ad takvi meditanti postignu i$nimno duboki uvid u prirodu stvarnosti tako5er .e shvatiti da postoji i$la$ i$ stanja patnje# Jednom kad steknete tu spo$naju suosje.anje spram /ivih bi.a koje osje.ate postaje jo8 ve.e jer tada shva.ate njihovu sudbinu premda oni ne mogu prona.i i$la$ jer su jo8 uvijek uhva.eni u taj krug# ,e5utim samo to 8to je netko postigao odre5eni stupanj uvida u prirodu stvarnosti ne jam*i auto7 matski iskustvo suosje.anja# To je $ato 8to uvid u prirodu stvarnosti mo/e biti nadahnut altruisti*7kom /eljom da se pomogne drugim /ivim bi.ima ili ga mo/e potaknuti /elja koja na prvo mjesto stavlja vlastiti interes 7posti$anje oslobo5enja i$ kruga ra7 5anja i umiranja# Dakle stje2anje uvida u prirodu stvarnosti samo po sebi ne mo/e re$ultirati istin7 skim suosje.anjemG potrebne su neke dodatne okolnosti# 14

; opra8tanju >o'ete li ne3to re+i o opra3tanj"4 6 pro3losti sam post"pao kako nisam tre)ao a osje+aj krivnje &)og tih dvoj)enih post"paka nar"3ava mi mir "ma "nato% tome 3to se istinski tr"dim popraviti "%inje. n" 3tet". =to mog" pod"&eti kako )ih na"%io lak3e oprostiti se)i i dr"gima4 Bko ste predani budist onda mogu preporu*iti jedan oblik vje/be pro*i8.enja koji uklju*uje prim7 jenu onoga 8to na$ivamo %etiri mo+i. Jedna od njih je osje.aj kajanja $bog u*injenih postupaka# I$gleda da je kod vas to ve. prisutno# Jo8 je potrebno do7 nijeti *vrstu odluku da se takvi postup2i vi8e ne ponove u budu.nosti# )ad imamo to dvoje vje/ba pro*i8.enja mo/e obuhvatiti nala/enje utjehe u Tri drag"lja te sudjelovanje u nekim religijskim ob7 redima kao 8to su prostra2ija i i$govaranje mantri medita2ija o ljubavi i suosje.anju ili medita2ija o pra$nini krajnjoj prirodi stvarnosti# ; po$itivnom i$ra/avanju ljutnje Postoje li primjeri po&itivnog i&ra'avanja lj"tnje koji se temelje na s"osje+anj" i ra&"mijevanj" vlastite prirode4 Da mogu.e je da se na5emo u okolnostima u kojima je osnovna motiva2ija $apravo suosje.anje
1 1

ali katali$ator ili poti2aj mo/e biti ljutnja koja je vrlo sna/na sila uma# ; osloba5anju od patnje $bog $lostavljanja u djetinjstvu ?ko je netko )io povrije8en ili &lostavljan kao di. jete te kao odrasla oso)a &)og nanijete )oli osje+a depresij" i negativne emocije mo'emo li se oslo)odi. ti patnje p"tem meditacije4 :e li proces psihoterapije komplementaran P"t"4 ,islim da je najbolje rabiti obje tehnike# ;ne se mogu ra$likovati u skladu s okolnostima no op.e7 nito u$ev8i one su $asigurno komplementarne# ; odr/avanju kontakta s emo2ijama $a3a Svetosti kako mog" ostati " kontakt" s vlastitim emocijama a da me pritom ne )"de strah4 1esto tako sna'no kontroliram osje+aje da postajem &atvoren i nesposo)an voljeti. )ad govorim o ljubavi i suosje.anju isti*em ra$7 liku i$me5u onoga 8to obi*no na$ivamo ljubavlju i onoga 8to ja podra$umijevam pod pojmom ljubavi# ;no na 8to mislim kad ka/em ljubav mo/e se ra$viti na temelju jasne spo$naje o postojanju drugih ljudi te iskrenog po8tivanja dobrobiti i prava drugih# ,e5utim ljubav $asnovana na jakoj ve$anosti $a
1 "

svoje najmilije sa stajali8ta duhovne prakse ne8to je 8to se mora do kraja pro*istiti# ,ora se ra$viti od7 re5eni stupanj neve$anosti# ,islim da .ete se mo/da na po*etku susresti s nekom vrstom usamljenosti# + stvari to je jedan od 2iljeva redovni*kog /ivota# Dok se s jedne strane takav na*in /ivljenja mo/e doimati pomalo 8turim i neprivla*nim s druge strane on je vrlo slikovit# ,islim da u stvarnosti onaj prvi oblik sre.e uklju7 *uje preveliku nestalnost $bog toga kad se gleda na duge sta$e redovni*ki je na*in /ivljenja premda manje /ivopisan ipak *vrst i stalan# Na duge sta$e mislim da je daleko ugodnijiN Dakle to je utjeha $a redovni2e i redovnikeN ; nadvladavanju o*aja i depresije ?ko netko osje+a veliki o%aj i vrlo d")ok" depresij" te nave%er lije'e " krevet sa 'eljom da "mre kakav savjet mo'ete dati takvoj oso)i da )i postala stalo'enija i po&itivnija4 Vrlo je te8ko ako se radi o nekome tko nema ni7 kakav duhovni temelj ili iskustvo# + tom slu*aju $aista ne $nam 8to bih savjetovao# Bli ako se radi o nekome tko ima iskustva u duhovnosti ili religiji te ako je osoba stekla neko iskustvo u budisti*koj praksi tada .e pomo.i ako bude ra$mi8ljao o priro7
1 1

di :uddhe i mogu.nostima ljudskoga tijela i mo$7 ga# Tako5er je dobro pro*itati pri*e o velikim du7 hovnim ljudima i$ pro8losti( u njihovim se /ivotima o2rtavaju pote8ko.e kro$ koje su pro8li# 'rimjeri2e u nekim slu*ajevima veliki u*itelji bili su ljudi koji na po*etku nisu imali gotovo nikakvu naobra$bu ili su bili depresivni i be$ ikakvih sredstava itd# Bli kao re$ultat odlu*nosti i pou$danja u vlastite mogu.nosti na kon2u su ipak bili u stanju posti.i velike spo$naje# Isto tako moramo imati na umu da depresija i gubitak nade $apravo nikad ne mogu pomo.i u popravljanju situa2ije# ; preobra$bi energije bijesa i /udnje $a3a Svetosti govorili ste o gnjevnim )o'anstvima. >o'ete li re+i ne3to vi3e o preo)ra&)i energije )ijesa i '"dnje p"tem tantri%ke prakse. =to je klj"%no &a takv" preo)ra&)"4 ;dre5ene odlike su nu/ne da bi osoba bila u sta7 nju preobra$iti energiju negativnih emo2ija kao 8to su bijes i /udnja u 'ut# Takva osoba mora imali *vrsti temelj u spo$naji puta mudrosti i spo$naji na%ina preo)ra&)e. + skladu s lim oso)a tako8er mora imati odre5eni stupanj spo$naje o vogijskoj medita2iji na bo/anstvo $a 8to je potrebna jed7 nousmjerenost na odre5eno ime i lik bo/anstva#
1

Zatim postoje odre5eni obli2i aktivnosti kojima se mo/emo baviti kako bismo uspjeli preobra$iti tu negativnu energiju uklju*uju.i i postupke i$ gnje7 va# Da bi se podu$ela takva aktivnost potrebna je jedna vrsta gnjevne motiva2ije kao npr# bijes koji se u potpunosti temelji na suosje.anju /kar"na0. :olji odgovor obuhvatio bi puno du/e obja8njenje# ; :+DIZ,+ ; ispravnim stajali8tima i mudrosti Sig"rno je kako s" ispravna stajali3ta po%etak m"drosti na p"t". To se ne odnosi samo na religij". Imate pravo kad ka/ete da ispravna stajali8ta ne moraju nu/no biti povlasti2a koja pripada rebgiji# I$opa*ena ili kriva stajali8ta spadaju u Deset nega7 tivnih djela kad ih se promatra s religijske ra$ine# + budi$mu se u Deset negativnih djela ubrajaju i$o7 pa*ena ili kriva stajali8ta kao 8to su nevjerovanje u reinkarna2iju nevjerovanje u mogu.nost posti$anja nirvane itd# To je $asigurno jedinstveno budisti*koj tradi2iji# ; medita2iji Kako meditacija mo'e pomo+i posti&anj" &ado. voljstva4
1 !

;p.enito govore.i kad upotrebljavamo rije* medita2ija vrlo je va/no imati na umu da ona ima vi8e ra$li*itih $na*enja# Na primjer medita2ija mo/e biti jednousmjerena kontemplativna duboka analiti*ka i si# ;sobito u kontekstu vje/be ra$vijanja $adovoljstva ona vrsta medita2ije koju treba prakti2irati ili kojom se treba baviti vi8e je analiti*7 ka# +klju*uje ra$mi8ljanje o ra$ornim posljedi2ama ne$adovoljstva i dobrobitima $adovoljstva i si# @a$mi8ljanjem o po$itivnim i negativnim posljedi7 2ama mo/ete ra$viti sposobnost $a osje.anje $a7 dovoljstva# Dakle ako je shva.anje medita2ije ograni*eno samo na duboko jednousmjereno stanje uma be$ primjene sposobnosti anali$e ne mislim da .e takva vrsta medita2ije dovesti do ra$voja $adovoljstva# Tako mislim $ato 8to osnovni budis7 ti*ki pristup medita2iji podra$umijeva uklju*ivanje nekog oblika vje/be tijekom medita2ije na takav na*in da to ima i$ravan utje2aj na ra$doblje nakon medita2ije na primjer na na8e pona8anje i opho5enje s drugima# ; karmi Karma je &akon "&roka i posljedica na3ih aktiv. nosti. >e8"tim 3to je s "&rocima i posljedicama neaktivnosti4U

+vijek kad se govori o pojmu karme osobito s ob$irom na negativnu i po$itivnu karmu ona je nei$bje/no pove$ana s nekim oblikom aktivnosti# No to ne $na*i da postoje neutralni postup2i ili neutralna karma koja se mo/e shvatiti kao karma neaktivnosti# Na primjer ako se na5ete u situa2iji u kojoj je nekome potrebna pomo. netko pati ili je u o*ajnoj situa2iji a okolnosti su takve da aktivnim sudjelovanjem ili uklju*ivanjem u situa2iju mo/ete pomo.i ili olak8ati patnju ako u tom slu*aju ostane7 te pasivni 7 to mo/e imati karmi*ke posljedi2e# ,e5utim to uvelike ovisi o stajali8tu i motiva2i7 ji# :e$ ob$ira ima li osoba sposobnost olak8ati pat7 nju drugoga ako je nje$ino stajali8te takvo da je potpuno ravnodu8na prema dobrobiti drugih te njihovu dobrobit i potrebe prepu8ta situa2iji to .e joj $asigurno donijeti negativne karmi*ke posljedi7 2e# No to je potpuno ra$li*ito od situa2ije u kojoj osoba nehoti2e $anemaruje potrebe drugih i ostaje pasivna $bog nedostatka samopou$danja i hrabrosti# To mo/emo shvatiti kao manje negativno# ; ra$vijanju pou$danja u na8u prirodu :uddhe Koji je naj)olji na%in &a ra&vijanje po"&danja " prirod" ("ddhe " nama4
1 7

Na temelju pojma 'ra$nine $na*enja objektivne *iste svjetlosti te pojma subjektivne *iste svjetlosti nastojimo ra$viti dublje ra$umijevanje prirode :uddhe# Nije lako ali istra/ivanjem kako intelektualnim tako i uspostavljanjem ve$e s na8im svakodnevnim osje.ajima postoji na*in $a ra$vija7 nje jedne vrste dubokog do/ivljaja ili osje.aja pri7 rode :uddhe# ; prirodi /ivih bi.a i tome imaju li biljke pri7 rodu :uddhe# $a3a Svetosti s"vremena &nanost ne pravi jasn" ra&lik" i&me8" )iljaka i jednostavnih 'ivotinjskih organi&ama. Kako se " )"di&m" ra&l"%"je tko pos. jed"je d"h a tko ne4 Tre)a li vjerovati da )iljke s"d. jel"j" " kr"g" ra8anja i "miranja i imaj" prirod" ("ddhe4 Na jednom skupu sa $nanstveni2ima o me5u7 sobnoj isprepletenosti suvremene $nanosti i budi$7 ma postavljeno je pitanje kako se odre5uje je li /ivo bi.e osje.ajno ili neosje.ajno# Na kon2u smo se svi slo/ili kako je odlu*uju.i poka$atelj sposobnost $a pokret i kretanje# Naravno s budisti*kog stajali8ta postoje /iva bi.a koja nemaju oblik poput onih u svijetu be$ oblika# Ptovi8e unutar podru*ja oblika gdje se bi.a o*ituju u Fi$i*kom obliku budisti*ka li7
1 8

teratura spominje /iva bi.a u obliku biljaka 2vije.a itd# Bli 8to se ti*e i$ravnog pitanja mo/e li se otkriti jesu li biljke osje.ajne ili nisu iskreno govore.i ne bih $nao kako se to odre5uje# ,islim da na op.eprihva.enoj ra$ini ljudi ka/u( MTo je samo biljkaM# ;nda je mi i prihva.amo samo kao biljku# ,e5utim ipak moramo u$eti u ob$ir da postoje ra$li*ite ra$ine nedosljednosti i$me5u na*ina na koji do/ivljavamo stvari i na*inanakoji se stvari i doga5aji $bilja odvijaju# To mo/e na neki na*in imati ve$e s tvrdnjom i$nijetom u budisti*kim Filo$oFskim postavkama pod na&iv om >adh#amika Pra. sangika u kojima se prihva.a ra$lika i$me5u la/noga i stvarnoga privida i stvarnosti ali se na kon2u ne prihva.a takva ra$lika# ; svjesnim i nesvjesnim uvjerenjima 6 pok"3aj" da se 'ivot sagleda " po&itivnom svjetl" kako se )"di&am postavlja prema podvojenosti i&me8" svjesnih i nesvjesnih "vjerenja4 Nisam posve siguran u $na*enje engleske rije*i HnesvjesnoH ali kad govorimo o na*inima svladava7 nja ra$li*itih bolnih i negativnih spo$najnih i emo7 2ionalnih stanja budi$am stvara ra$liku i$me5u do/ivljaja koji su svjesni ili o*igledni te onih koji ostaju u obliku sklonosti te/nji i namjera# @ad go7
1 #

vorimo o njima svladavanje svjesnih i o*itih spo$7 najnih i emo2ionalnih stanja smatra se lak8im od svladavanja suptilnih sklonosti te/nji i namjera uma# Stoga se u budisti*kim spisima kad se pred7 stavlja put prosvjetljenja uvid u prirodu 'ra$nine ra$matra kao protusila svladavanju svjesnih i o*itih oblika ovih bolnih stanja# Samo putem stalnog ra$vijanja ra$umijevanja prirode stvarnosti dugim pro2esom medita2ije *ovjek mo/e kona*no svladati sklonosti i te/nje# :udisti*ka literatura spominje ra$li*ite stadije u pro2esu svladavanja bolnih i negativnih stanja# 'rvi stadij je i$vje/bati sebe na takav na*in da na po*etnom stadiju osoba dosegne ra$inu na kojoj premda se mo/da ve. susrela s odre5enim okol7 nostima koje bi ina*e u$rokovale negativne i bolne reak2ije ta se negativna stanja ushjed vje/banja ne.e pojaviti# Nakon toga .e onda uslijediti vi8e sta7 nje u kojem osoba $apravo mo/e i$ravno svladati i sprije*iti pojavu bolnih emo2ija# Na kon2u na jo8 naprednijem stupnju osoba *ak mo/e ukloniti sjeme ili kli2u koja u$rokuje ta negativna stanja# Dakle kao 8to vidite pro2es svladavanja negativnih i bolnih spo$najnih i emo2ionalnih stanja vrlo je slo7 /en# Ne mogu se pukim ra$vijanjem uvida u prirodu stvarnosti u istom trenutku ukloniti sve negativnosti i$ uma#

Eelim vam bolje predo*iti slo/enost pro2esa# Imali smo prilike vidjeti da s ob$irom na odre5eni problem um prola$i kro$ stanja koja se prili*no ra$likuju# Na primjer na8 stav prema odre5enom problemu mo/e u po*etnom stadiju biti potpuno suprotan stvarnosti# @ao re$ultat na8eg nastojanja da shvatimo pravu stvarnost situa2ije mo/da .emo polako po*eti sumnjati u svoje *vrsto pogre8no uvjerenje i promijeniti ga u prilagodljivo stanje u kojem smo svjesni da stvari mo/da jesu takve a mo/da i nisu# 'rilagodljivo stanje oklijevanja mo/e se tada putem dublje anali$e pretvoriti u stanje pretpostavljanja koje te/i ispravnom $aklju*ku# )ad se dalje produbi i pribli/i takvo stanje pretpos7 tavljanja mo/e se pretvoriti u stanje istinskog $na7 nja# Na po*etnom stadiju to istinsko $nanje samo je $aklju*ak koji se $asniva na odre5enim postavkama i stoga je samo kon2ept# No putem stalnog ra$vija7 nja ra$umijevanja na kon2u i ono ra$umijevanje $asnovano na $aklju*2ima prema budi$mu mo/e kulminirati i$ravnim intuitivnim shva.anjem pri7 rode stvarnosti# Jasno se vidi kako se odvija napre7 dovanje# To na neki na*in poka$uje slo/enost pro2esa svladavanja bornih stanja# :udi$am ka/e da pravo stanje prestanka u kojem je osoba potpuno svladala u*inke negativnih i bolnih emo2ionalnih i spo$najnih stanja jest i$ravni i intuitivni uvid#
1!1

; tome $a8to se budi$am opisuje kao duhovni put $a3a Svetosti &a3to se )"di&am opis"je kao d". hovni p"t kad se sve vrti oko "ma4 Da istina je da neki ljudi opisuju budi$am kao $nanost o umu prije negoli kao religiju# + djelima jednog od najve.ih budisti*kih u*itelja Nagarjune spominje se da pristup budisti*kom duhovnom putu $ahtijeva uskla5eno primjenjivanje sposobnosti vjere i inteligen2ije# 'remda ne $nam to*no sva suptilna $na*enja engleske rije*i HreligijaH osobno mislim da se budi$am mo/e deFinirati kao neka vrsta spoja duhovnog puta i Filo$oFskog sustava# ,e5utim u budi$mu se ve.i naglasak stavlja na ra$um i inteligen2iju nego na vjeru no naravno ima mjesta $a ulogu vjere# Na primjer budi$am sve pojave svrstava u tri kategorije# + prvu spadaju na prvi pogled o*ite pojave naime one stvari koje mo/emo i$ravno iskusiti ili osjetiti i ra$umjetiG u drugu spadaju odre5ene vrste pojava koje $ahtije7 vaju i$vo5enje $aklju*aka putem logi*kog pro2esa ali do kojih jo8 uvijek mo/emo do.i pola$e.i od o*itih premisaG u tre.oj su kategoriji one pojave ko7 je se na$ivaju nejasnim pojavama koje se mogu ra7 $umjeti samo ako se oslonimo na svjedo*enje tre.e
1!"

osobe i u kontekstu budi$ma na :uddhino svjedo7 *enje# ;slanjanjem na :uddhine rije*i mo/emo prihvatiti njihovo postojanje# ,e5utim *ak se ni tad :uddhino svjedo*enje ne prihva.a slijepom vjerom samo $ato 8to je on :ud7 dha ve. radije $ato 8to se poka$alo da su :uddhine rije*i pou$dane u kontekstu pojava i tema pod7 vrgnutih logi*kom ra$mi8ljanju i shva.anju# +pu7 .uju.i na to da je doka$ano kako su :uddhine rije*i pou$dane kad se radi o ovim stvarima ne mo/e se $aklju*iti da .e :uddhine rije*i jednako vrijediti i $a probleme ili teme koje nam nisu tako i$ravno o*ite# Dakle tu se otvara mjesto $a ulogu vjere no ipak mo/emo v idjeti da ona na kon2u ovisi o ra$umu i inteligen2iji tj# sposobnosti shva.anja# Dakle budi$am se mo/e opisati kao spoj Filo$oFskog sus7 tava i duhovnog puta ili kao spoj $nanosti o umu i duhovnog puta# Jedan od ra$loga $a8to ka/em da u budisti*koj metodologiji osobito u metodologiji ,ahavana bu7 di$ma postoji ra$lika i$me5u dvije kategorije :uddhinih rije*i jest sljede.i# ;dre5ene vrste :u55hmih tekstova mogu se shvatiti doslovno i od7 re5eno dok se neke druge ne mogu u$eti $dravo $a gotovo ne prihva.aju se doslovno i $ahtijevaju daljnje tuma*enje# )ako mo/emo odrediti treba li
151

neki tekst prihvatiti doslovno i odre5eno ili ga tre7 bamo dalje tuma*iti kako bismo otkrili $na*enje koje se krije ispod povr8ineJ To se mo/e u*initi sa7 mo oslanjanjem na jedan oblik $aklju*ivanja# Sto7 ga kona*no shva.anje i ispitivanje donose prosudbu# Smisao toga vrlo jasno ilustrira :uddhi7 na re*eni2a koju se *esto 2itira# M@edovni2i /)hik. sh"0 i mudri ljudi ne prihva.aju moje rije*i samo $ato 8to su one rije*i :uddhe samo $ato 8to su mi odani ve. poput $latara ispituju $lato na ra$li*ite na*ine da bi na kon2u donijeli prosudbuG u skladu s tim prihva.aju vrijednost mojih rije*i tek nakon 8to su ih podvrgli anali$i i ispitivanjuM# Na neki na*in :uddha nam daje slobodu da nje7 gove vlastite rije*i podvrgnemo dubljem ispitiva7 nju# Iini se da je *ovje*anstvo podijeljeno na dvije skupine( u jednoj ljudi tvrde da su radikalni materi7 jalisti a druga se temelji isklju*ivo na vjeri be$ ve7 likog ispitivanja# To su dva svijeta ili dva tabora# :udi$am ne pripada ni jednome od njih# S jedne strane budi$am je $nanost o umu pa ga stoga jedna skupina odbija tvrde.i kako nije religija# S druge strane budi$am je previ8e duhovan uklju*uje me7 dita2iju i sli*ne stvari pa ga $ato odba2uje i druga skupina# Stoga budi$am ostaje i$me5u njih# ,o/da je upravo to prednost( budi$am mo/e poslu/iti kao
154

most koji .e spojiti te dvije krajnosti# 'onekad osje7 .am da .e u budu.nosti budi$am odigrati bitnu ulo7 gu u spajanju tih dviju strana# ; 2elibatu :e li celi)at pred"vjet &a prosvjetljenje4 ,islim da nije# Ipak mo/ete pitati $a8to je i sam :uddha na kon2u postao redovnik# ,islim da je sa stajali8ta $ini#a s"tre glavna svrha 2elibata sma7 njivanje /elje ili ve$anosti# Sa stajali8ta Tantravane osobito najvi8e >oge Tantravane i$ energije kaplji2e ili najvi8eg bla/en7 stva i$vire energija koja raspr8uje grubu ra$inu svijesti ili grubu ra$inu energije# )ad se iskusi takvo bla/enstvo postoji mogu.nost da .e se grublja ra$ina kona.no raspr8iti# Dakle kaplji2e su klju*ni *imbenik $a bla/enstvo# + tibetskom budi$mu osobito ako pogledamo ikonograFiju bo/anstava i njihovih dru/i2a mo/emo vidjeti kako je prisutno puno i$ri*ito seksualne simbolike koja *esto ostavlja krivi dojam# Zapravo u ovom slu*aju koristi se spolni organ ali energij7 ski pokret koji se odvija na kon2u ostaje pod punim nad$orom# Cnergija se ne bi nikada trebala samo pustiti# Nju treba nad$irati i na kon2u usmjeriti u ostale dijelove tijela# ;no 8to osoba koja prakti2ira
155

tantru treba ra$viti jest sposobnost uporabe vlastitog osje.aja i iskustva bla/enstva koji se osobito ra$vijaju $bog protoka regenerativnih teku.ina unutar energetskih kanala# ;d najve.e je va/nosti imati sposobnost $a8tite od pogre8nog ispu8tanja energije# Tu se ne radi samo o obi*nom spolnom *inu# Dakle tu se mo/e vidjeli da postoji neka po7 sebna ve$a s 2elibatom# ;sobito u prakti2iranju )ala2haktra lantre to pravilo $a8tite od ispu8tanja energije dr/i se i$nimno bitnim# + literaturi o @a7 la2hakri govori se o tri vrste iskustva bla/enstva( jedno je iskustvo bla/enstva koje je potaknuto pro7 tokom energijeG drugo je nepromjenjivo iskustvo bla/enstva a tre.e promjenjivo iskustvo bla/enstva# Smog stajali8ta kad je :uddha dao $avjet 2elibata na toj ra$ini nije objasnio sve ra$loge $a to pravilo i tu dis2iplinu# 'otpuno obja8njenje dola$i tek kad upo$namo Tantravana sustav# ,o/da je to odgovor na va8e pitanje# Na kon2u mislim da je odgovor i da i neN ; /enama i 2elibatu 2dgovor koji ste dali o potre)i &a celi)atom i pos. ti&anj" )la'enstva p"tem neisp"3tanja energije dan je sa stajali3ta m"3karca. 7a3to se " tim vje')ama nikad ne spominje 'enska "loga4 =to 'ena tre)a "%i.

niti sa svojom energijom da )i ostvarila prosvjetlje. nje p"tem )la'enstva4 @adi se o istoj tehni2i i istom na*elu# 'rema rije7 *ima nekih mojih prijatelja i$ Indije oni koji prakti7 2iraju hinduisti*ku Tantravanu tako5er upo$naju vje/banje k"ndalini i chandralini. 'rema onome 8to sam sa$nao /ena ima istu vrstu energije kaplji2e# Dakle radi se o istoj metodi# ; obliku u kojem .emo se ponovno roditi Tko ili 3to odre8"je " kojem +emo se o)lik" ponovno vratiti na &emlj"4 'rema budi$mu na8a djela ili karma je ta koja $apravo odre5uje ponovno ro5enje# Tako5er stanje urna u trenutku smrti ima odlu*uju.u ulogu# ;ni koji su donekle upo$nati s budi$mom mo/da ve. $naju $a glavno u*enje koje je pou*avao :uddha pod na$ivom j#vanaest ve&a " lanc" ovisnog postanka. Druga ve$a u lan2u je karma# ,e5utim sama karma nije dovoljna da bi dovela do ponovnog ro5enja stoga su drugi uvjetuju.i *imbeni2i kao 8to su negativne emo2ije i spo$naje jednako nu/ni# To su osma i deveta ve$a koje predstavljaju ve$anost i pohlepa# Dakle kad se aktivira karmi*ki utisak uslijed sile osme i devete ve$e odnosno ve$anosti i pohlepe tada karmi*ki
151

utisak postaje $reo tako da je deseta ve$a po$nata kao ve$a postanka# Dakle priroda ponovnog ra5a7 nja u osnovi ovisi o karmi*kim utis2ima i sposob7 nosti pojedinog bi.a ne samo o utis2ima i sposobnostima koji su se nagomilali tijekom sada87 njeg /ivota ve. i tijekom prethodnih /ivota# Tako7 5er unutar karmi*kih mogu.nosti mo/e biti nekih koje su sna/nije i nekih koje su slabije# ?)hidhar. ma Kosha budisti*ki tekst ka/e da najja*i me5u Hkarmi*kim utis2imaH ili Hkarmi*kim kli2amaH koje osoba mo/e imati pohranjenog u svom mentalnom kontinuumu odre5uje prirodu ponovnog ro5enja# Bko osoba ima mnogo karmi*kih utisaka iste snage tada je karmi*ko djelovanje koje je najbli/e sada87 njem /ivotu ono koje .e sa$rijeti# B ako jo8 uvijek ostaje mnogo karmi*kih utisaka sli*ne prirode tada je karmi*ko djelovanje s kojim je osoba najbolje upo$nata ono koje .e sa$rijeti i odrediti sljede.e ro7 5enje# )ao 8to sam prije napomenuo jedan od odlu7 *uju.ih *imbenika ili uvjeta jest stanje uma u trenutku smrti# ; tome kako se mo/e iskoristiti stanje sna >o'ete li ne3to vi3e re+i o korisnosti stanja sna4 Samo u najvi8oj tantra >ogi tantri*kom budi$7 mu otkrivamo medita2ijske tehnike koje se mogu
1S8

primijeniti u stanju sna# Dvije su glavne svrhe $a takve vrste medita2ije putem uporabe svijesti u stanju sna# )ao 8to sam ju*er istaknuo tijekom sta7 nja sna pru/a nam se i$vrsna prilika $a probu ili upo$navanje s pro2esom smrti jer se i u stanju sna do/ivljava pro2es sli*an ra$laganju# Na neki na*in meditanti to *ine tako 8to koriste stanje sna da bi se upo$nali s pro2esom ra$laganja i nau*ili prepo$nati ra$li*ite $nakove koji se pove$uju s ra$li*itim ra7 $inama ra$laganja# Bli glavna svrha medita2ije u snovima jest i$7 vje/bati sebe na takav na*in da *ak i tijekom stanja sna uistinu mo/emo iskusiti ono 8to je po$nato kao *ista svjetlost najsuptilnija ra$ina svijesti na taj na*in omogu.iv8i sebi istinsko iskustvo ra$laganja ra$li*itih elemenata tijekom sna# B $a to je potrebna sposobnost prepo$navanja snova kao stanja sna# Dva su glavna na*ina da se to u*ini# Jedan je putem prana >oge koju *ini usmjeravanje energije kro$ energetske kanale( v rio napredna i te8ka metoda $a po*etnike# Drugi na*in ne vodi putem vje/banja pra7 na >oge ve. putem ra$voja jedne vrste odlu*nosti ili mentalne snage 7 ra$vijanjem sna/ne volje $a prepo$navanjem i odre5ivanjem snova kao stanja sna# To je tako5er umnogome pove$ano s vrstom prehrane koju ste prihvatili s va8im pona8anjem itd#
159

; pri$navanju /ena u tibetskom budi$mu 7a3to 'ene nikad " pro3losti nis" pri&nate kao lame ili g"r"i " ti)etskom )"di&m"4 Zapravo postoji nekoliko visokih institu2ija koje prou*avaju reinkarna2iju kao 8to je Samdring Dorje 'hagmo koje tradi2ionalno vode /ene lame vrlo visokoga polo/aja# Trenutno je lama Samdring Dorje 'hagmoa *etrnaesta reinkarna2ija# To poka$uje da je ova institu2ija stara koliko i )arma7 pa koja se smatra prvom takvom institu2ijom u Ti7 betu# Dakle postoji nekoliko reinkarniranih /ena la7 ma# Naravno ve.ina su i danas i u pro8losti mu87 kar2i# No mora se pri$nati da se polo/aj /ena u pro8losti $anemarivao ili previ5ao# Dio ra$loga $a takvo $anemarivanje prava i polo/aja /ena u tibet7 skom budi$mu je $ato 8to u pro8losti ljudi naprosto nisu tome posve.ivali puno po$ornosti# +$imali smo $ate*eno stanje manje7vi8e $dravo $a gotovo# Na primjer nedavno sam se u Dharamsali sastao sa $apadnja*kim budisti*kim u*iteljima# Tijekom sas7 tanka ra$govaralo se o pravilima $a odre5ivanje prioriteta po starosti pri obredu $are5ivanja i $ak7 lju*eno je da taj obi*aj $aista odra/ava predrasudu# Na sastanku sam obe.ao da .u $a 8est mjese2i orga7
160

ni$irati veliku konFeren2iju i okupili barem tibet7ske u*enjake i redovnike /)hiksh"0 kako bismo to raspravili# ;p.enito mislim da u budisti*kom sustavu a osobito u $ini#a S"tri i mu8kar2i i /ene imaju pravo na najvi8i red kako redovni2i /)hiksh"0 tako i redovni2e /)hiksh"ni0. 'a ipak *injeni2a je da redovnik dobiva vi8i red a redovni2a ni/i# Zatim u :odhisattvavani su svi vjerovali da imaju istu pri7 rodu :uddhe# Ptovi8e sposobnost posti$anja ra$ine :odhi2itte i prakti2iranja 8est paramita potpuno je jednaka# Pto se ti*e to*nog budisti*kog stava o pitanjima spolne diskrimina2ije /enskih prava i polo/aja /ena u budi$mu kao 8to sam ranije istaknuo 7 barem 8to se ti*e prisutnosti prirode :uddhe nema nikakve ra$like# Niti ima ikakve ra$like u smislu poten2ijala koji svaka osoba ima $a ra$vijanje najvi8ih altruisti*kih te/nji $a posti$anje stanja budinstvaili uvida u kona*nu prirodu stvarnosti itd# No mora se pri$nati da se u nekim dijelovima budisti*ke literature odra/ava jedna vrsta diskri7 mina2ije# Na primjer u jednom od tekstova pod na7 $ivom ?)hidharina Kosha u kojem se navode odre5ene odlike ili osobine napredne ra$ine :odhi7 sattve jedan od opisa doima se kao da osobu koja je

u$napredovala na putu ka prosvjetljenju prika$uje kao mu8kar2a# Dakle $aista se doima kao da odra7 /ava pristranost# No ako promotrimo to pitanje sa stajali8ta koje dr/im najvi8im u budi$mu a to je prema na8em shva.anju stajali8te najvi8e tantra >oge rekao bih da nema spolne diskrimina2ije $ato 8to praksa najvi8e tantra >oge najprije $ahtijeva ini2ija2iju a ini2ija2ija u tantru nije potpuna be$ punopravnog i podjednakog sudjelovanja i /enskih i mu8kih u*enika# Na primjer i mu8kar2i i /enV pri7 maju posve.enje# Tako5er u > oga mandali s bo/an7 stvima nu/no je punopravno sudjelovanje mu8kih i /enskih bo/anstava# Pto se ti*e tantre $apravo po7 stoje osobita pravila $a one koji vje/baju tantru ko7 /a ka'" da ako poni'avale ili polcjenj"jete 'en" time kr8ite pravilo tantre# Sli*no tome 2jelovito iskustvo lantri*kog puta k prosvjetljenju m2j/e se $adobiti samo ako i mu8kar2i i /ene i$vode komple7 mentarne vje/be# Na primjer ako se radi o mu87 kar2u njemu su potrebni pomo. i poti2aj suprotnog spolaG isto tako ako /ena prakti2ira tantru potrebni su joj pomo. i poti2aj nje$inog mij8kog partnera# To se nadove$uje na teme o kojima smo govorili ranije o posti$anju bla/enog stanja umaG ali ovo je potpuno druk*ije od obi*nog seksa# Sli*no tome svaki u*enik mo/e posti.i potpuno prosvjet7
16"

ljenje be$ ob$ira na to da li se rodio kao mu8kara2 ili /ena# Dakle sa stajali8ta najvi8e tantra >oge re7 kao bih da nema ra$like me5u spolovima niti spolne diskrimina2ije# ,islim da je vrlo va/no $a /ene da nastoje i$bo7 riti sva svoja prava# + $ajedni2i tibetanskih prog7 nanika u Indiji dugi ni$ godina $agovaram /ensku stranu dakle stranu redovni2a# ;ne moraju ra$viti $animanje ili hrabrost $a prou*avanje jednako kao i redovni2i# 'remda danas u Tibetu gotovo niti jedan samostan $a redovni2e nije mjesto o$biljnog prou*avanja legende nam govore o ne8to druk*ijoj pro8losti u kojoj su samostani $a redovni2e bili va/na sredi8ta $a Filo$oFsku naobra$bu i rasprave u tolikoj mjeri da je bilo nekoliko slu*ajeva rasprava i$me5u redovnika i redovni2a u kojima su redovni2i i$gubiliN Dakle vidite da ve. vi8e od 0= godina u Indiji neprestano ula/em napore u rje8avanje /enskih pitanja ali i same /ene moraju preu$eti punu ini2ijativu to je bitno# ; predodre5enosti Neki lj"di i "%itelji ka'" da kad ne3to "%inimo ili odl"%imo " stvari nismo mi ti koji odl"%"jemo i da +e se ono 3to se ima dogoditi odviti )e& o)&ira na to 3to mi mislimo kako smo ne3to odl"%ili ili na neki na%in "tjecali na ra&voj doga8aja ili sit"acije. ?ko
161

je tako kako onda mi stvaramo karm" ako nismo oni koji " stvari donose odl"k"4 ,islim da je to krivo shva.anje# )ad bi taj oblik Fatalisti*kog shva.anja na8ih postupaka i /ivljenja bio istinit onda sama $amisao o mogu.nosti oslo7 bo5enja ili prosvjetljenja ne bi imala nikakvog smisla# Zato 8to je nu/na posljedi2a pojma oslobo7 5enja potpuni obrat karme uslijed kojega se posti/e spas ili stanje budinstva# To je upravo ono na 8to se misli pod prakti2iranjem i kro.enjem na duhovni put# @anije sam spomenuo kako ponekad ljudi pa i Tibetan2i koriste karmu kao i$liku# ,islim da je to neispravno# ; medita2iji be$ prethodnog pro*i8.enja motiva2ije od negativnosti 2 velikoj 3teti koja nastaje provo8enjem medita. cije )e& pro%i3+enja motivacije od negativnosti. 6po&nao sam lj"de koji s" ra&vili neke mentalne mo+i i koriste t" snag" &a se)i%ne gotovo okr"tne motive dok s" im umovi smr$nuti ili )lokirani a sr. ca doslovno tvrda ili ne%ista. Postoji li metoda &a od. mr&avanje energija koje s" se %vrsto nak"pile na neispravan na%in4
164

;no 8to je va/no jest imati uravnote/en pristup vlastitoj medita2iji# + stvari $bog te va/nosti u bu7 disti*kom se u*enju *esto govori o Msveobuhvatnom putuM# Na primjer ako bi se netko usredoto*io isklju*ivo na posti$anje uvida u pra$ninu be$ pok7 lanjanja po$ornosti ra$voju suosje.ajnijih vidova uma tada bi to $apravo moglo imati $a posljedi2u ni/i put# Sli*no tome ako usmjerimo svu snagu u ra$vijanje suosje.ajnih strana puta be$ obra.anja po$ornosti na mudrost i inteligen2iju onda $apravo altruisti*ke te/nje i stavovi nikad ne bi u potpunosti bili ra$vijeni $ato 8to bi im nedostajao komplementarni *imbenik# Dakle op.enito govo7 re.i mo/e se re.i kako postoje dva ra$li*ita pristupa osobnom prakti2iranju budisti*kog puta# Jedan se temelji na ra$vijanju ra$umijevanja svih sustava u budisti*kom putu i na tome kako se ve.ina klju*nih elemenata uklapa u odre5eni sustav# ,e5utim postoji i drugi pristup koji bismo mogli shvatiti kao individualniji u kojem osoba mo/da nije u potpunosti ra$vila ra$umijevanje 2ijelog sveo7 buhvatnog sustava budisti*kog puta ve. naprosto jednousmjereno slijedi upute iskusnog u*itelja# + tom slu*aju u*itelj je $aista i$nimno va/an i mora uistinu biti stru*an# Tada se radi o i$nimnom slu*aju be$ op8irnog prou*avanja#

; slijepoj vjeri =to mislite o slijepoj vjeri s ciljem posti&anja oslo. )o8enja4 ,islim da vas ne mo/e odvesti dalekoN V ; suosje.anju i ovisnosti o drugima $a3a Svetosti " kojoj mjeri tre)amo osje+ati odgovornost " svom nastojanj" da )"demo s"osje+ajna lj"dska )i+a4 =to )ismo tre)ali "%initi kad vidimo da je netko emotivno ovisan o na3em s"osje+anj"4 :e 6 s"osje+ajno po"rijediti nekoga ako mislimo da je to naj)olje na d"ge sta&e4 ,islim da biste trebali imati na umu suosje.anje s mudro8.u#MV rio je va/no iskoristiti vlastitu in7 teligen2iju $a prosu5ivanje o dugoro*nim i kratkoro*nim posljedi2ama svojih djela# ; va/nosti postupaka pojedin2a ;a&"mijem kako moj vlastiti "m i post"pci mog" "tjecati na moje stanje. >og" li tako8er "tjecati i na stanje " svijet" kao npr. na glad neima3tin" i dr"ge te3ke patnje )i+a sv"gdje " svijet"4 Kako4 'onekad osje.amo da je postupak pojedin2a be$na*ajan# Tada dakako mislimo kako se u*in2i

posti/u putem kanali$iranje ili ujedinjuju.ih pok7 reta# No pokret u dru8tvu $ajedni2i ili skupini ljudi podra$umijeva udru/ivanje pojedina2a# Dru8tvo je skup pojedina2a i stoga ini2ijativa mora pote.i od pojedina2a# +koliko svaki pojedina2 ne ra$vije os7 je.aj odgovornosti 2ijela se $ajedni2a ne mo/e pokrenuti# Stoga je od najve.eg $na*enja ne misliti kako je napor pojedin2a be$na*ajan 7 ne bismo tako trebali osje.ati# Trebali bismo ulo/iti napor# ; tome trebaju li po*etni2i polako ili br$o svladavati u*enje budi$ma Da li )iste savjetovali 7apadnjacima po%etnici. ma na )"disti%kom p"t" da id" polako i pro"%e ve+e podr"%je ili da pok"3aj" na"%iti stoje mog"+e vi3e i id" )r'e4 To opet ovisi o osobi# ,islim da je u nekim slu7 *ajevima op8irno prou*avanje prikladnije i koris7 nije# Bli va/no je na umu imati sljede.e( trebali biste shvatiti da $a duhovni ra$voj treba vremena on se ne mo/e odviti preko no.i# Neki bi lama mo7 gao re.i( MBko slijedi8 moje u*enje ste.i .e8 duhov7 no iskustvo $a tjedan ili *etrnaest danaM# ,islim da je to besmisli2a#
t7

; *istoj svjetlosti uma $a3a Svetost govori o "n"tarnjoj %istoj svjetlosti "ma. Doima se da to potje%e i& D&ogchenova govora. 6 stvari pojam "n"tarnjeg "ma %esto je predmet neslaganja " dijalektici >adh#amike Prasagike. Neke hijerarhije !el"gpa %ak se u Dogchenovim pos. tavkama dr'e krivm*jernima i ne)"disti%kima. 6nato% tome $a3a Svetost ra&vila je na%in da se ta dva nai&gled s"protna stajali3ta o kona%noj prirodi "ma pove&". >o'ete li o)jasniti na koji se na%in D&ogchen nadop"nj"je s lamom Tsong Kapom4 Najprije mislim da ste malo pogrije8ili# ,o/da je do8lo do $brke i$me5u dvije vrste nai$gled vrlo sli*nih no $apravo vrlo ra$li*itih pojmova# Sjedne strane imamo unutarnju *istu svjetlost uma a s druge ono 8to na$ivam Munutarnjim shva.anjem trajnog jastvaM# To su dvije ra$li*ite stvari# +nutar7 nje shva.anje trajnog vida jastva u stvari se odvija na kon2eptualnoj ra$ini gdje su misaoni pro2esi jo8 aktivni# Tada se jo8 uvijek odvija unutarnje shva.anje jastva dok unutarnja *ista svjetlost uma postaje o*ita tek na najsuptilnijoj ra$ini# No dok do toga do5e veliki broj kon2eptualnih misaonih pro7 2esa ve. se $avr8io pa su to dvije ra$li*ite stvari#

Bli 8to se ti*e istinske prirode *iste svjetlosti uma i toga je li ona kon2eptualna ili nekon2eptual7 na postoje ra$li*ita mi8ljenja# Jo8 je jedna ra$lika ta da *ista svjetlost uma nastaje i$nutra s 2iljem shva7 .anja prirode stvarnosti# + stvari ovo je jedan od najsna/nijih na*ina $a posti$anje shva.anja trajnog vida jastva# )a/e se da kad se objektivna *ista svjetlost koja je pra$nina spoji ili asimilira sa sub7 jektivnim iskustvom *istog svjetla a koji je unutar7 nji um o kojem ovdje govorimo ostvaruje se najsna/nija svjesnost koja je i$jedna*ena sa silom shva.anja# ,islim kad govorimo o Gelugpinom stavu ili stajali8tu moramo to poistovjetiti vi8e s la7 mom Tsong )apom osniva*em Gelugpa tradi2ije i njegova dva najva/nija u*enika# ;tkrivamo da se u jednom od $apisa )hnanpuje jednog od dva najis7 taknutija u*enika lame Tsong )ape postavlja pita7 nje o autenti*nosti i u*inkovitosti D$og2henovog stajali8ta o kona*noj prirodi# )hnanpuje ka/e da 8to se ti*e pravog stajali8ta o kona*noj prirodi D$og2henovih postavki to je autenti*no stajali8te ne8to 8to se svakako mo/e primijeniti u vlastitom provo5enju najvi8e tantra >oge# No ra$log $a8to se D$og2henovo stajali8te toliko kriti$ira jest to 8to su se neki od D$og2henovih u*enika u to doba doimali previ8e popustljivima u slije5enju eti*kih na*ela#
16#

No ono 8to se ovdje mora imati na umu jest upo7 raba rije*i stajali8te ispravno stajali8e stajali8te pra$nine# )ad se u literaturi ,adh>amike govori o stajali8tu pra$nine to se naj*e8.e odnosi na predmet pra$nine prirodu stvarnosti kakva jest dok kad se rije* Hstajali8teH koristi u D$og2henov+n tekstovima i ,ahamudra literaturi tada se prjje odnosi na subjektivno iskustvo nego na pra$ninu# @a$lika je vrlo bitna i moramo je po8tivati $Vto 8to ako usporedimo stajali8te o pra$nini u sutri i Lantri sa stajali8ta shva.anja pra$nine nema nikakv e ra$like# No ra$lika se pojavljuje u subjektivnom stajali8tu gdje se ka/e da je tantri*ko subjektivno iskustvo pra$nine dublje# Va8a Sv etosti kad biste imali tri /elje 8to biste po/eljeliJ To je stroga tajnaN O RAZLIITIM VIDOVIMA SMRTI I UMIRANJA ; slu*ajnoj iti i$nenadnoj smrti $a3a Svetosti 3to se doga8a s oso)om koja "mre " nesre+i kao 3to je npr. prometna nesre+a ili "slijed "morstva i sl.4
170

'od takvim okolnostima osoba bi se mogla na.i u stanju krajnje tjeskobe ili 8oka ali op.enito stanje uma u takvim situa2ijama mo/emo opisati kao neutralno um nije ni pun vrline ni be$ vrline# ;no 8to sam $amijetio u istra/ivanjima ponovnog ro5e7 nja na temelju svjedo*enja dje2e koja tvrde da se sje.aju svojih pro8lih /ivota jest to daje u mnogim slu*ajevima na*in na koji su se susreli sa smr.u u prethodnom /ivotu bio vrlo neo*ekivan kao 8to su nesretni slu*ajevi i si# Stoga mislim da tome treba posvetiti vi8e istra/ivanja# S budisti*kog stajali8ta koliko mi je po$nato nema posebnog obja8njenja# 'rije oko != godina u Indiji sam upo$nao dvije djevoj*i2e jedna je bila i$ 'unjaba a druga i$ +ttar 'radesha# + oba slu*aja djevoj*i2e su do/ivjele i$7 nenadnu smrt u prethodnom /ivotu# Jedna od njih doista se i$vrsno sje.ala svog pro8log /ivota# )ao posljedi2u toga ovu su djevoj*i2u nje$ini roditelji i$ pro8log /ivota prihvatili kao vlastitu k.er tako da ona sad ima *etiri roditeljaN 'o*eo sam se pitati ima li tu jo8 nekih ve$a# 'rvo i u ovom i u pro8lom /ivo7 tu one su /enskog spola drugo obje su umrle i$ne7 nadaN Ne $nam Bko je doista tako mislim da .e u budu.nosti biti vi8e reinkarniranih /enaN
171

; ra$likama i$me5u spokojne i neo*ekivane ili nasilne smrti $a3a Svetosti mo'ete li ne3to re+i o ra&likama i&. me8" spokojne i neo%ekivane ili nasilne smrti4 Dakako sa stajali8ta duhovne prakse prirodna je smrt bolja# Imamo vi8e vremena $a ra$mi8ljanje i duhovnu praksu# Tako5er prema Tantravani postoje $nakovi koji poka$uju kad se ra$li*iti ele7 menti rastapaju# Bko je tijelo relativno sna/no ti su $nakovi ra$laganja ra$li*itih elemenata o*itiji tako da je praksa lak8a# Bko je me5utim umiru*i dugo bolovao i postao Fi$i*ki slab tada ti $nakovi ne moraju biti jasni# 'ostoje ra$li*ite vrste medita2ij7 skih tehnika koje se u budi$mu na$ivaju prijenos7 nikom svijesti a koje se preporu*aju me5itantu isklju*ivo kao posljednje uto*i8te# ;ne omogu.uju *ovjeku da svjesno pro5e pro2esom ra$laganja# 'rije toga pojavljuju se ra$li*iti $nakovi koji poma7 /u me5itantu sa sigurno8.u odrediti svoju smrt# )ad se ti $nakovi neprestano ponavljaju i postoji mogu.nost obrata kona*nog re$ultata tada medi7 tant mo/e potra/iti posljednje uto*i8te u vje/bi kakva je prijenosnik svijesti# No pro2es prirodne smrti puno je bolji# i$a

; pripremanju $a smrt i stanju kome ?ko se netko do)ro pripremio &a smrt je li )itno ako je " kami sve do smrti kao i " tren"tk" smrti4 5o+e li takva oso)a ipak imati jasn" svijest &a koj" ste ranije rekli daje i&nimno )itna4 'remda je vrlo te8ko suditi o ra$li2i i$me5u ta dva stanja kao pretpostavku rekao bih da premda osoba mo/e biti vje8ta u medita2iji ako dugo ostane u komi onda bi to mo/da moglo utje2ati na nje$inu sposobnost ra$lu*ivanja ra$li*itih $nakova pro2esa ra$laganja# 'remda u trenutku pro2esa ra$laganja mo. ra$lu*ivanja nije ista kao na gruboj kon2eptualnoj ra$ini ra$mi8ljanja s kojom ina*e imamo iskustva ipak svjesna volja da se ra$lu*e $nakovi ra$laganja sna/no utje*e na sposobnost osobe da ostane svjesna u trenutku smrti# + ideal7 nom slu*aju bilo bi lijepo kad bismo mogli eksperi7 mentirali s tim stanjem i na primjer vidjeti ho.e li na sposobnost iskusnog meditanta da ostane u sta7 nju *istog svjetla utje2ati stanje kome uslijed te8ke bolesti ili ne# + stvari prije nekoliko godina skupina $nan7 stvenika do8la je u Dharamsalu i i$vela nekoliko eksperimenata# Eeljeli su prou*iti pro2es smrti i u tu svrhu donijeli su jedan stroj# Bli kako utvrditi tko
17 1

.e umrijeti i kadaJ I tko .e do/ivjeti neko iskustvoJ Nitko to nije mogao predvidjeti# To je problem# ;d tada je bilo vi8e slu*ajeva u kojima nakon smrti nije do8lo do raspadanja tijela# ,islim da je to u nekim slu*ajevima trajalo tjedan dana a u nekima i puno du/e# ,e5utim onda kad su se dogodili ti slu*ajevi nije bilo nikoga tko bi mogao i$vesti eksperimente# S druge strane kad su $nanstveni2i bili prisutni sa svojom opremom nitko nije umroN To je vrlo te/ak $adatakN ; $ara/enosti virusom %IV i odno8enju spram bijesa i smrti $a3a Svetosti kao netko tko je &ara'en vir"som 59$ "vjerio sam se da me )ijes &)og mog stanja spr. je%ava da smrt prihvatim spokojno. =to )i moglo po. mo+i kad se radi o takvom )ijes"4 To je veliki problem# + velikoj mjeri stav je dru8tva prema takvim osobama vrlo ne$drav pos7 toji te/nja da ih se isklju*uje i$ dru8tva# Da stvar bude gora ti su ljudi potpuno obeshrabreni i imaju vrlo malu mentalnu snagu# No ako bi po*eli ne8to prakti2irati kao npr# budi$am onda bi naravno uvidjeli daje ovaj /ivot samo jedan od mnogih te da kraj jednog /iv ota ne predstavlja kraj $auvijek# Ta7 ko5er svaki doga5aj i iskustvo u ovom /ivotu pos7
17

ljedi2a je dakako na8ih djela ili karme ne nu/no i$ pro8lih /ivota ve. je i posljedi2a postupaka i$ ovog /ivota# + skladu sa $akonom u$roka i posljedi2e ti nesretni doga5aji nastaju $bog na8ih vlastitih pos7 tupaka u pro8losti# Sloga mislim da je i to neka vrsta utjehe# +po$nao sam neke meditante s Tibeta koji su mi opisali svoja iskustva# Neki bolesni2i koji su bolovali od smrtonosnih bolesti $atra/ili su od svojih lije*7 nika da im iskreno ka/u mo/e li se njihova bolest i$lije*iti ili ne te ho.e li umrijeti od nje i koliko im je jo8 vremena ostalo# Jednom kad takvi bolesni2i sa$naju da im je preostalo tek odre5eno vrijeme $a /ivot rekli su mi to im dola$i kao neka vrsta olak7 8anja $ato 8to onda mogu preorijentirati svoj /ivot kako bi na prvo mjesto stavili ono 8to je doista va/7 no# Stoga mislim da sve u velikoj mjeri ovisi o vlas7 titoj praksi# ;sim toga ne $nam te8ko je# ; eutana$iji 6 sl"%ajevima nei&dr'ivo )olnih smrtonosnih )olesti ili o&ljeda )iste li oprostili olak3avanje smrti ili ")ijanje i& milosr8a4 To je tako5er vrlo slo/eno# ;pet puno toga ovisi od slu*aja do slu*aja# Sa stajali8ta budisti*ke du7 hovne prakse budu.i da su te situa2ije u$rokovane
17!

karmom i$ pro8losti ili postup2ima osobe prije ili kasnije *ovjek mora do/ivjeti ta bolna iskustva# + takvim slu*ajevima bolje je osje.ati bol u ovom ljudskom tijelu i $nati da barem postoje medi2inske sestre i lije*ni2i koji se mogu brinuti $a nas# Bko nam se to dogodi u nekom drugom obliku eg$isten7 2ije ne.emo imati takvu pomo. pri ru2i i tada je isto iskustvo doista be$nadno# Cto to je jedan na*in gledanja na to# S druge strane ako je netko u komi i nema nade $a oporavak te ako u tom stanju ostane vrlo dugo to je vrlo skupo i tro8kovi mogu stvoriti ra$ne druge probleme# Tako slo/ena situa2ija mo/da je i$niman slu*aj ali tu je vrlo te8ko ne8to re.i ili generali$irati# ,islim da se mora donijeti odluka na osnovi pojedinog slu*aja# ,o/da se mogu uo*iti neke paralele i$me5u prakse milosrdnog ubijanja i budisti*ke prakse pri7 jenosa svijesti s tom ra$likom da u slu*aju prijeno7 sa svijesti osoba vje/ba na samoj sebi# Tako5er ima ra$like i u 2iljevima# + slu*aju milosrdnog ubijanja motiv mo/e biti da se osobi olak8a nei$dr/iva bol i patnja dok je prijenos svijesti pove$an s pru/anjem prilike osobi da iskoristi vrijeme smrti prije nego 8to nje$ini tjelesni elementi dosegnu stanje u kojem $nakovi pro2esa ra$laganja nisu vi8e jasno vidljivi# Dakle postoje neke sli*nosti#
176

; suo*avanju s bolnom smrti 9ma li $a3a Svetost savjet kako se s"o%iti s )oli " vrijeme smrti4 Bko se radi o osobi koja se bavi duhovnom prak7 som u tim trenu2ima mo/e se dogoditi da u*inak njegove prakse dade povoljne re$ultate u suprot7 nom vrlo je te8ko re.i 8to bi u tom trenutku bilo $aista od koristi# Zato je ove metode i vje/be vrlo korisno provoditi od ranog djetinjstva be$ ob$ira je li im osoba vi*na ili nije# Svatko bi se morao s njima upo$nati tako da se kad do5e vrijeme mo/e s takvim stvarima suo*iti be$ puno napora# To je is7 pravan put# Bko to vjerujemo sve dok nas o$biljna situa2ija ne $adesi ne shva.amo praksu o$biljno no kad situa2ija postane $aista o*ajna ve. je prekasno i vrlo te8ko# 'uno ovisi o tome koliko smo upo$nati s odre5e7 nom vrstom prakse# Na primjer ako ste i$vrsno uvje/bali ra$li*ite tehnike kao 8to je medita2ija o ljubavi i suosje.anju medita2ija o nepostojanju identiteta pojava medita2ija o prola$noj prirodi eg$isten2ije te ako ste vje/bali davanje i primanje 7 daju.i vlastiti napredak sre.u i sli*no drugima i u$imaju.i na sebe bol i patnju drugih 7 tada u tre7 nutku smrti mo/ete pro.i svaku od tih vje/bi u
t77

mislima ili mo/ete obratiti ve.u po$ornost na jedan odre5eni oblik prakse# Zbog ranije ste*ene upu.e7 nosti bit .ete u stanju usredoto*iti najve.i dio svog uma ili svijesti na vje/be u tolikoj mjeri da .e to *ak ubla/iti Fi$i*ku bol ili patnju koja .e tad imati manji u*inak na vas# Sli*no tome ako je va8a mo. kon7 2entra2ije ve.a mo.i .ete se vrlo br$o usredoto*iti upravo na ono mjesto gdje osje.ate bol a $atim me7 ditirati ili provoditi posebne vje/be kao 8to je vi7 $uali$iranje bijele svjetlosti ili nevidljivih kaplji2a ili usmjeravati neke oblike mantre ili ne8to drugo na to posebno mjesto 8to .e pomo.i da se smanji Fi7 $i*ka bol# Bli ako vam nedostaje upu.enost i prak7 sa tada je vrlo te8ko prosuditi koja bi metoda bila najbolja $a svladavanje boli u datom trenutku# ; karmi i nepotrebnom produ/ivanju /ivota 6 sklad" s onim 3to ste rekli o karmi ako se netko )avi medicinom i iscjeljivanjem kakve s" njegove karmi%ke odgovornosti " ve&i s "plitanjem " proces smrti ili sprje%avanjem njegova nastanka te nepot. re)nim prod"'avanjem 'ivota4 ;p.enito govore.i ne vidim nikakvo proturje*je i$me5u medi2inskog stru*njaka koji poma/e pa7 2ijentu da ostane /iv i karmi*kih odgovornosti koje su sadr/ane u tome $ato 8to kad govorimo o smrti
178

s budisti*kog stajali8ta ona se do/ivljava kao pos7 ljedi2a mnogih *imbenika a ne samo karme# Iskus7 tvo smrti koje .e se dogoditi bit .e re$ultat karmi*kih posljedi2a na primjer ako su se kar7 mi*ke mogu.nosti is2rpile ili $bog stje2aja okol7 nosti smrt mo/e nastupiti nepravovremeno dok u nekim slu*ajevima smrt nastupa ne $bog is2rpljenja potpunog sa$rijevanja karme ve. $bog is2rpljenja dobrih $asluga# Sli*no tome postoje dvije vrste bolesti( karmi*ki u$rokovana bolest $a ra$liku od one *iji je primarni uvjet ili u$rok vi8e i$vanjski ili vi8e unutarnji# )armi*ki u$rokovana smrt odnosi se na situa2ije kad se unato* svim mogu.im sredstvima smrt ne mo/e i$bje.i# Za takvu vrstu smrti smatra se da je karmi*ki u$rokovana# Ptovi8e *ak i u slu*aju neo*ekivane smrti *iji se u$ro2i mogu shvatiti kao vi8e i$vanjski karma igra odre5enu ulogu# Na primjer u slu*aju produ/ivanja /ivota sama *inje7 ni2a da je mogu.e produ/iti /ivot ili da postoje uv7 jeti da ga se produ/i na neki je na*in posljedi2a karme# Zapravo sam $amijetio *ak i me5u Tibetan2i7 ma da ponekad ljudi kao individualna ljudska bi.a ne preu$imaju ini2ijativu i koriste karmu kao neku vrstu i$like# ,islim da je to potpuno krivo# Tko
179

stvara karmuJ ,i sami svojim postup2ima stvara7 mo karmu# Na primjer ako bih /elio ne8to $apisati upravo bi taj *in stvorio nove okolnosti i doveo do nekog novog re$ultata ili doga5aja# @adi se o u$ro7 ku i posljedi2i sve odre5uju u$ro2i i posljedi2e# ,isliti kako je karma neka vrsta neovisne energije je krivoN Na8 svakodnevni /ivot ukusna hrana ili predan rad te na8e opu8tanje 7 sve se odvija putem djelovanja# Sve je u djelovanju i posljedi2ama sve ovisi o djelima i posljedi2ama# = *ijim djelimaJ Na7 8imN 'onekad mislim da se radi o nekoj vrsti nespo7 ra$uma kad govorimo o karmi# Iak i ako ste ve. nakupili negativnu karmu jo8 uvijek imate priliku da se promijenite ili svladate tu negativnu karmu dobrom karmom# Dakle sve ovisi o va8im djelima# To je bitno# Za budiste je to najva/nije $nati# Istinski budist imat .e *vrsto uv7 jerenje u prirodu :uddhe koje .e mu omogu.iti posti$anje potpuno prosvijetljenog stanja stanja savr8enstva# Bko je tako $a8to onda ne bi svatko *vrsto vjerovao da mo/e svladati ra$li*ite proble7 meJ Teorija o u*enju karme uklju*uje veliki broj slo7 /enih pitanja tako da je nemogu.e naprosto gene7 rali$irati i re.i da je sve proi$vod ili posljedi2a

karme# Na primjer po5imo od mog Fi$i*kog tijela promotrimo primjeri2e moju 8aku( *injeni2a da je taj dio mog tijela tako intimno pove$an s mojim is7 kustvom i Fi$i*kim osje.ajem boli i $adovoljstva jasno je vidljiva# No kad bismo dalje pratili Fi$i*ke u$roke $a taj odre5eni dio tijela mogli bismo ih pratiti unatrag do po*etka vremena# To je materi7 jalna pojava ili proi$vod materijalne pojave koja se mo/e pratiti unatrag sve dalje i dalje do najranijeg stanja sve dok se ne do5e do stanja u kojem je ona *isti atom ili *esti2a# 'rema budisti*koj literaturi ta se *esti2a tehni*ki na$iva prostornom *esti2om# Tako da se kao re7 $ultat evolu2ijskog pro2esa koji je trajao milijarde godina ta si.u8na *esti2a sada potpuno ra$vila u ovo /ivu.e tijelo koje mo/e djelovati kao oru5e $a osje.anje boli i $adovoljstva# Dakle *injeni2a da ovo tijelo pripada meni mo/e se vidjeti kao re$ultat karme ali *injeni2a da je ovo tijelo posljedi2a beskrajnog kontinuuma materijalnih *esti2a ne mo/e se vidjeti kao proi$od karme to je naprosto prirodni $akon# ,aterijalne stvari potje*u i$ mate7 rijalnih i$vora# Sli*no lome ako ra$motrimo ra$liku i$me5u uma i tijela otkrit .emo kako postoje odre5ene sre7 di8nje odlike koje ih ra$likuju# Na primjer materi7
181

jalne pojave imaju odre5ene odlike koje ih *ine Fi7 $i*kima ili materijalnima# ;ne stvaraju prepreke dok mentalne pojave imaju prirodu jasno.e pro$7 ra*nosti i $nanja ali nisu Fi$i*keG ne stvaraju prep7 reke *injeni2a da te dvije vrste pojava postoje na tako suprotne ili ra$li*ite na*ine naprosto je $akon prirode# Ne mo/emo re.i da su to dvije ra$li*ite stvari $bog karme# :udisti*ka literatura ,ahavane u$ima tu slo/e7 nost stvarnosti u ob$ir i poka$uje kako se na ra$li7 *ite na*ine mo/e pristupiti stvarnosti# + budisti*koj se literaturi govori o *etiri na*ela $a shva.anje prirode stvarnosti# Jedno je na*elo logi*kog i$vo5enja $aklju*aka koje se mo/e primijeniti na osnovi na8eg shva.anja kona*ne prirode stvarnosti ali koje se mo/e prijaviti samo ako postoji odre5ena u$ro*na ve$a ili me5usobna pove$anost pojava7 *injeni2a da ne8to mo/e u$rokovati ne8to drugo ili da kad se odre5ene stvari nagomilaju one mogu re$ultirati odre5enim ishodom# Na osnovi na*ela ovisnosti mo/emo primijeniti logi*ko i$vo5enje $aklju*aka# Tada je na*elo ovisnosti mogu.e $ato 8to na primjer materija i um ili materija i svijest u/ivaju ra$li*iti status postojanja ili ra$li*ite odlike# Iinje7

ni2a da postoje takve ra$like naprosto je $akon pri7 rode a u :udisti*koj literaturi ,ahavane po$nat je pod na$ivom 'rirodni $akon# +$imaju.i u ob$ir slo/enost prirode stvarnosti moramo pristupiti shva.anju prirode stvarnosti mnogim ra$li*itim putevima ra$lu*ivanja# Stoga je odre5ivanje utje7 2aja karme slo/eno# 'remda mo/emo re.i da je ve7 liki dio onoga 8to do/ivljavamo proi$vod ili posljedi2a karme odre5ivanje koliko daleko dose/e utje2aj karme i kolike su posljedi2e mehani$ma prirodnog $akona ostaje otvoreno $a raspravu# To je ne8to 8to bismo trebali ispitati i ra$umjeti ali to je vrlo te8ko# ; suo*avanju sa smr.u prijatelja $ala Svetosti o vlastitoj smrti govorite s lako+om i spokojem. Kako se s"o%avate sa smr+" va3ih prijatelja4 Ne $nam# )ad su u pitanju moji vlastiti osje.aji moram re.i da sam ponekad vrlo tu/an 7 bio sam i$nimno tu/an kad je moj stariji brat Lobsang Sam7 ten preminuo# ,islim da je od sve moje bra.e i ses7 tara on bio brat s kojim sam proveo najvi8e vremena u djetinjstvu osobito kad sam napustio svoje rodno mjesto Lhasu# ,islim da je putovanje trajalo dva mjese2a# Znate li kakve su isto*nja*ke
181

nosiljkeJ :rat i ja smo sjedili u jednoj maloj nosilj2i# :ili smo ra$igrani i oboji2a smo pre8li na istu stranu nosiljke a ona se 2ijela potpuno nagnula na jednu stranu# Tada je osoba koja je vodila brigu o nosilj2i istog trena povikala( MNemojte to raditiN Ne radite toNM Za njega je bilo najbolje da se dva brata posva5aju onda je imao dobru podjelu 7 na jednoj strani ja a na drugoj moj brat# Tada je nosiljka ima7 la ravnote/uN ,islim da osoba koja se brinula $a nosiljku nije bila ba8 presretnaN Stoga kad je moj brat preminuo doista sam osje.ao i$nimno duboku tugu# No s druge strane to je *injeni2a# ;d njegove smrti povremeno bih se upitao( M+h gdje li se on ponovno rodioJ Je li na ovom ili nekom drugom svijetuJ Bko je na ovom svijetu gdje jeJM# S vreme7 na na vrijeme obu$mu me takvi osje.aji# ; me5ustanju svijesti i$me5u smrti i ponovnog ro5enja 2pisali ste med"stanje svijesti i&me8" smrti i po. novnog ro8enja. :e li ono pove&ano s nekom vrstom fi&i%kih ili )iokemijskih procesa ili je neovisno o fi. &i%kim procesima4 Iinjeni2a da takvo medustanje nema ve$e sa sa7 da8njim tijelom jasno je vidljiva i$ svetih tekstova# + tekstovima se opisuje da takvo bi.e ima tijelo ko7
18

je je po svojoj prirodi sa*injeno od suptilne energi7 je dakle ne radi se o Fi$i*kom tijelu ali se tako5er dodaje da ima neku vrstu boje i oblika# Bnalogija koja se koristi u opisivanju tijela bi.a u me5ustanju jest da je to tijelo sna# @e*eno je da neki napredni meditanti mogu tijekom stanja sna uistinu preu$eti tijelo sna te se $a to tijelo ka/e da je vrlo sli*no tije7 lu bi.a u me5ustanju# Neki ljudi mogu prirodno is7 kusiti tijelo sna dok ga neki mogu namjerno posti.i# 'itali ste o suptilnoj energiji ili nekom obliku suptilnog uma# Ipak vidi se boja i katkad oblik# To je vrlo slo/ena tema ali meni se *ini da postoji pet i$vanjskih i pet unutarnjih elemenata te da me5u unutarnjima postoji gruba ra$ina pet elemenata kao i najsuptilnija ra$ina# Na najsuptilnijoj ra$ini nala$i se *ista svjetlost# Iista svjetlost je jedan vid drugi vid je suptilna energija# + loj energiji ponekad postoji odre5ena vrsta sjemena pet elemenata# Dakle kad govorimo o *istoj svjetlosti kao temelju svega 8to postoji mislim da se tu radi o pove$anosti i$vanjskih *vrstih stvari s *istom svjetlo8.u# Spo7 minje se tako5er i osobita energijska sila u tibetskoj budisti*koj literaturi *iji je tehni*ki na$iv energija s pet $ra*enja i mislim da se mo/e prona.i ve$a i$7 me5u makroskopskog svijeta svakodnevnih iskus7
18!

tava i mikroskopskog svijeta suptilne energije# Ve$a koja je ostvarena i$me5u ta dva svijeta mo/e se shvatiti ako se ra$umije priroda nje$ine osobite energijske sile o kojoj se govori u svetim tekstovi7 ma# ;no 8to je toliko bitno $a promi2anje na8eg shva.anje te ve$e jest vidjeti postoji li neka $na*aj7 na ve$a i$me5u ove osobite energijske sile i onoga 8to sam opisao kao *esti2u prostora# ;sobno jo8 uvijek nemam potpuno ra$vijenu $amisao o tome# ; $nanju o smrti i Ti)etskoj knji&i mrtvih >o'e li se &nanje o proces" smrti ste+i %itanjem Tibetske knjige mrtvihJ Da ona mo/e pomo.i# Pto se ti*e pro2esa smrti a osobito ra$li*itih odlika i osobina me5ustanja po7 nekad naila$imo na pomalo iskrivljenu sliku u Bbhidharma literaturi i tantri*koj literaturi# Stoga je mo/da najbolje poku8ati ste.i 8ire ra$umijevanje *itanjem vi8e tekstova# ,e5utim ve.ina vi$uali$a7 2ija i vi$ija koje se opisuju u Ti)etskoj knji&i mrtvih mogu se smatrati usko ve$anim $a odre5enu medita2iju na bo/anstva po$natu pod na$ivom mandala gnjevnih i spokojnih )o'anstava kako stoji u tekstu#
180

O SITUACIJI + TIBETU ; odnosu Tibeta spram velike nebudisti*ke kineske $ajedni2e Kad )iste se vratili " neovisni Ti)et )iste li te3ko pomirili )"disti%ko na%elo s"osje+anja sa stvarno3. +" vladanja &emljom %iji s" stanovnici ve+inom Ki. ne&i ne)"disti4 Zamijetio sam tijekom nekoliko posljednjih de7 setlje.a toliko puno $astranjenja u tibetskoj kulturi i tibetskom na*inu /ivota# ;sim na8e bra.e i sestara )ine$a *ak i me5u Tibetan2ima postoji opasnost od toga# +$mimo na primjer mlade Tibetan2e koji su i$bjegli i$ Tibeta tijekom nekoliko posljednjih godina 7 premda je njihov osje.aj da su Tibe7tan2i vrlo jak i postojan neki vidovi njihova pona8anja bude u meni nemir# ;ni se br$o potuku ili rabe silu a posljednjih mjese2i dogodila su se *ak dva ubojstva u kojima su sudjelovali mladi Tibe7tan2i koji su i$bjegli i$ Tibeta# + svakom drugom pogledu njihova je motiva2ija sjajna ali toliko je puno $astranjenja u njihovoj poni$nosti ili po8tenju i suosje.ajnom stavu# Dakle *ak i u Indiji me5u mojim vlastitim narodom doga5aju se takve stvari# Zbog nedavnih doga5aja uistinu sam se duboko $abrinuo# Pto se onda doista doga5a u mojoj $emlji TibetuJ
187

Ipak to je stvarnost s kojom se moramo suo*iti# )ako bilo vjerujem da .emo kad budemo imali slo7 bodu slobodu govora misli i kretanja uspjeti svesti takve pojave na najmanju mogu.u mjeru# 'remda u budu.nosti kad budemo slobodni ne.u vi8e biti voda Tibelske vlade# To je moja kona*na odluka# + stvari i$radili smo slu/beni dokument u kojem se ka/e da .e se *im se postigne oslobo5enje Tibeta osnovati privremena vlada i ja .u predati svoje $akonske ovlasti toj vladi# Za dvije godine ta .e vlada organi$irati skup8tinu tibetskoga naroda# Tada .e se donijeti odluka o tibetskom ustavu# Dakle to je ne8to 8to je ve. odlu*eno# W ; budu.oj ulo$i Va8e Svetosti u Tibetu $a3a Svetosti maloprije ste rekli da vas promjenljivi stavovi nekih od va3ih Ti)etanaca "&nemir"j". Pitam se kako to da ste se odl"%ili poi*"%i sa svog po. lo'aja " Ti)et" kad se doima daje mladim lj"dima potre)no vi3e d"hovno nego politi%ko vodstvo. Iinjeni2a da ne.u vi8e biti voda tibetske vlade ne $na*i da .u se odre.i moralne odgovornosti ili predanosti# Naravno budu.i da sam Tibetana2 a napose jer u/ivam toliko povjerenje moja je obve$a slu/iti pomagati *ovje*anstvu op.enito te oso7
188

bito onim ljudima koji mi uka$uju i$nimno povjere7 nje do posljednjeg daha# + stvari jedan od ra$loga $a8to ne /elim preu$eti odgovornost u vladi jest taj da mi je na kon2u ve. &- godina stoga dr/im da mi je preostalo jo8 0= godina aktivnog /ivota a na7 kon toga .u biti prestar# + svakom slu*aju unutar $ajedni2e prognanih u Indiji ve.# smo ubr$ali de7 mokratski pro2es# Tijekom sljede.ih 0= godina de7 mokra2ija se mora uspostaviti# + suprotnom bi se na po*etnom stadiju mogli pojaviti nemiri smetnje i komplika2ije# Sve te komplika2ije trebale bi se po7 javiti tijekom mog /ivota da bi se u budu.nosti stvari odvijale glatko# Isto tako ako nastavim obna8ali svoju du/nost premda mislim da bi mnogi Tibetan2i to 2ijenili to bi nei$ravnim putem postalo $apreka $a $dravi ra$voj demokra2ije# Stoga sam odlu*io da se mo7 ram dr/ati po strani# Tu je jo8 jedna prednost( ako ostanem na *elu vlade i nastanu problemi i$me5u sredi8nje vlade Tibeta i lokalnog stanovni8tva tada bi moja na$o*nost mogla dovesti do daljnjih kom7 plika2ija# Bko ostanem neupleten kao tre.a osoba tada mogu pomo.i u rje8avanju takvih o$biljnih si7 tua2ija# Tako5er osobno ne /elim imati udjela u slu/be7 nom protokolu# Ne volim ga i predstavlja mi doda7
189

tan teret# Eelio bih imati vi8e slobode kako bih se vi8e kretao kamo /elim be$ ikakvog protokola# Ta7 ko je puno lak8e i bolje $ar neJ I$ tih sam ra$loga donio svoju odluku# No to ne $na*i da .u di.i ruke od svojih odgovornosti i obve$a# V ; uporabi sile u osloba5anju Tibeta $a3a Svetosti &ar ne )i 'rtvovanje va3ih "vjerenja o "pora)i sile &a oslo)a8anje Ti)eta )ilo vrijedno tr"da jer )i re&"ltiralo olak3avanjem patnje ti)etskoga naroda4 Ne ne mislim tako# + toj situa2iji do8lo bi do jo8 vi8e nasilja# To bi mo/da dovelo do ve.eg interesa javnosti a to bi moglo pomo.i# No na kon2u naj7 va/nije u svemu tome jest da )ina i Tibet moraju /ivjeti kao susjedi svi5alo se to nama ih ne# Stoga da bismo /ivjeli u skladu prijateljstvu i miru u bu7 du.nosti na2ionalna borba putem nenasilja od naj7 ve.eg je $na*enja# Jo8 je ne8to va/no a to je da kona*ni dogovor ili rje8enje moraju na.i i )ine$i i Tibetan2i $ajedno# Za to nam je potrebna podr8ka s kineske strane mislim od strane kineskoga naroda to je i$nimno bitno# + pro8losti je na8 stav bio iskreno nenasilje a to je ve. dovelo do ve.eg ra$umijevanja s kineske
190

strane ne samo i$vana nego i unutar same )ine# Danas na8 2ilj ima puno vi8e pristali2a me5u )ine7 $ima nego ranije# )ako vrijeme prola$i sve vi8e )i7 ne$a i$ra/ava duboko po8tovanje i naklonost# 'onekad im je jo8 uvijek te8ko dati podr8ku neov is7 nom Tibetu ali 2ijene na8 na*in borbe# Dr/im da je to i$nimno drago2jeno# )ad bi se Tibetan2i latili oru/ja mislim da bismo istog trena i$gubili tu vrstu podr8ke# X ; podr82i Tibetu =to )i $a3a Svetost voljela da ova p")lika pod"&. me kako )i pomogla Ti)et"4 'remda mi vrlo mnogo $na*i 8to primamo veli7 ku podr8ku i$ mnogih $emalja kao 8to su SBD i Ve7 lika :ritanija jo8 uvijek trebamo vi8e aktivne podr8ke# Vidite pitanje Tibeta je i pitanje ljudskih prava ono tako5er uklju*uje probleme okoli8a i dekoloni$a2ije# Najva/nije pitanje sada jest problem priliva kineskog stanovni8tva# + ovom trenutku potrebna nam je ve.a pomo. da bismo $austavili tu demograFsku promjenu# To je od daleko najve.eg $na*enja# Iskreno 2ijenimo svaki oblik pomo.i i podr8ke koji nam se iska/e#

1#1