2013
INITIAL
A REVIEW OF MEDIEVAL STUDIES
VOLUME 1
BELGRADE 2013
CONTENTS
I RTICLES
. ,
. , 2936. De administrando imperio
E. MOUTAFOV, Typology and Semantics of Cryptograms and Acrolexa in the
Orthodox East
. ,
K. REGAN, Boje utvrde Kraljevine Slavonije
N. PORI, Peace Negotiations between Serbia and Dubrovnik in 13011302
E. KURTOVI, Magarci u dubrovakom zaleu
. ,
. , (15421567)
. ,
II SOURCE MATERIAL
. , II
. ,
. . , 1574.
III REVIEWS
DUBRAVKO LOVRENOVI, Bosanska kvadratura kruga (E. Kurtovi)
,
. (. )
(. . )
. ,
(. )
IV SCHOLARLY LIFE
Historiografska produkcija o srednjovjekovnoj Bosni u 2011. godini (D. Dautovi)
. Digital Diplomatics
2011 Tools for the Digital Diplomatist, 2011 (. )
INITIAL
A REVIEW OF MEDIEVAL STUDIES
UDC 93/94
ISSN 2334-8003
INITIAL
A REVIEW OF MEDIEVAL STUDIES
VOLUME 1
Editor-in-Chief
Sran Rudi
Editorial Board
Lenka Blechov-elebi (Prague), Stanoje Bojanin,
Borislav Grgin (Zagreb), Gbor Klaniczay (Budapest),
Esad Kurtovi (Sarajevo), Smilja Marjanovi-Duani,
Vojin Nedeljkovi, Georgi Nikolov (Sofia), Paola Pinelli
(Florence), Danica Popovi, Dejan Radievi, Radivoj Radi,
Sran Rudi, Irena padijer, Georg Vogeler (Graz)
Publishing Editor
Dragi M. ivojinovi
Belgrade
2013
UDK 93/94
ISSN 2334-8003
1
- (), ,
(), (),
(), -, ,
(), (),
, , , ,
(),
.
2013
CONTENTS
I ARTICLES
,
, ....................... 11
UNA POPOVI, St Augustines Inner Self Horizon The Inward Turn,
the Method and the Problem of Knowledge ........................................ 31
, 2936 De
administrando imperio ........................................................................ 33
BOJAN NOVAKOVI, The Map as an Information Source for Chapters
2936 of De administrando imperio .................................................... 47
EMMANUEL MOUTAFOV, Typology and Semantics of Cryptograms and
Acrolexa in the Orthodox East in the Byzantine and Post-Byzantine
Period.................................................................................................... 49
E ,
............................................................................. 74
,
...................................................................... 77
MARIJA VASILJEVI, Mentions of Ancestors in Nemanji Charters and
Legitimization of Power ...................................................................... 95
KREIMIR REGAN, Boje utvrde Kraljevine Slavonije .......................... 97
KREIMIR REGAN, Gods Fortresses of the Kingdom of Slavonia ...... 114
NEBOJA PORI, Peace Negotiations between Serbia and Dubrovnik
in 13011302 A Case Study in Medieval Diplomacy .................... 115
, 13011302. :
...................................................................................... 134
ESAD KURTOVI, Magarci u dubrovakom zaleu ................................. 137
ESAD KURTOVI, Donkeys in the Ragusan Hinterland ........................... 158
, ................................................................ 161
ALEKSANDAR KRSTI, New Data about voivode Milo Belmuevi
and his Family ................................................................................... 184
,
(15421567): ................. 187
RADMILO PEKI, Lorenzo Miniati A Secret Agent in Dubrovnik
(15421567): According to Data from the Ragusan Archives .......... 203
,
............................................................................................ 205
MONIKA MILOSAVLJEVI, Notes from the Margin The Significance
of Mihailo Valtrovi for the Study of Medieval Antiquities in
Serbia ................................................................................................. 226
II SOURCE MATERIAL
, II
...................................................................................... 229
DRAGI IVOJINOVI, Horismos of Bulgarian Tsar John Asen II
for Ragusa .......................................................................................... 238
,
.............................................................................................. 241
ARKO VUJOEVI, The Arhiljevica Chrysobull of Emperor Stephen
Duan ................................................................................................. 253
,
1574. ........................................................ 255
ALEKSANDAR JAKOVLJEVI NEVEN ISAILOVI, The Census of the
Petrovo polje nahiye from 1574 ........................................................ 290
III REVIEWS
DUBRAVKO LOVRENOVI, Bosanska kvadratura kruga, Dobra knjiga,
Sarajevo Sinopsis, Zagreb 2012 (Esad Kurtovi) ........................... 293
,
I: 11861321 (.
),
, 2011 ( ) ................................... 295
, ,
, . 25, , 2011
( ) ................................. 297
. ,
( XII
XIII .), , 2011 ( ) .... 302
IV SCHOLARLY LIFE
Historiografska produkcija o srednjovjekovnoj Bosni u 2011. godini
(Denan Dautovi) ............................................................................. 309
. Digital
Diplomatics 2011 Tools for the Digital Diplomatist,
2011 ( ) ................................................................. 323
APPENDIX
........................................................... 333
Editorial Norms and Recommendations ................................................. 341
I
ARTICLES
. 1 (2013) 1131
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 1131
: 27958:[27:101 ,
a
2, ,
una.popovic@gmail.com
. :
,
: .
:
,
. .
, , ,
, , , , .
, , .
: , , , , , , ,
, .
- , ,
, : (. . 179007).
11
. 1 (2013) 1131
, ,
, , .
, , , ,
( , , ,
), , . ,
, :
, , , .
.
:
, ( )
,
, . , , ,
, ,
: ,
. ,
, ,
, ,
,
.
, .
, ,
: ,
.
,
12
. ,
,
, ,
. , : , ,
, , ,
-,
,
. , ,
, , :
-
, . , ,
:
, , . ,
, , ,
:
, ,
.
, , , .
, , , , ,
, , , , . ,
.
13
. 1 (2013) 1131
,
, , . ,
, . ,
,
, .
, :
, ,
, - .1
, .
,
,
, . ,
, :
. , ,
,
,
. , , , .
, , , ,
. , , .2
1
14
. ,
,
, , . , ,
, . ,
, , . , , ,
,
, ,
. , , ,
:
,
.
:
, ,
. , ,
,
( ),
, , . e , , , :
,
,
. , je : ( , , ),
.
, . ,
, ,
,
(, ).
15
. 1 (2013) 1131
. , ,
,
. , :
, ,
, .
: 1) , ,
, , 2) ,
, (
), 3) , ,
, : (), ().
, , , :
, , , , . , ,
, :
, . , , , .
, ,
, . : ,
, ; ,
. : ,
,
. , , .
16
. ,
,
:
, . , ;
.
, .
:
,
, .
, ,
; , , ,
. ,
, , ,
.
, , ,
,
.
, , . ,
, . , , ,
.
, , . , , :
17
. 1 (2013) 1131
, , ,
, ,
,
. , , ,
,
,
, .
, . , ,
: , ,
, . ,
,
.
,
, : ,
, -
,
, . ,
: , , , , . , :
, , ,
.3
, , :
,
. , , , , , , .
3
18
. ,
: ,
, .
, , : ,
, . , ,
, .
,
, , .
.
, , ,
. ,
, ,
:
, . ,
, ,
, .
,
.
, .
,
, :
, ,
,
. , ; , , , . :
.4 ,
4
AR),
. A. AUGUSTIN, O slobodnoj volji, Srednjevjekovna filozofija (prir. S. KUZagreb 1996, 121222, str. 139.
19
. 1 (2013) 1131
, , .5 , ,
, ; ,
,
.6 ,
, , , .7
, . 8 ,
, ,
.9 , , ( ,
10), ,
,
. : , , , ,
, . :
,
5
20
. ,
, .
:
, ,
. , ,
, ,
,
, . , :
.
:
, ,
, .
- . ,
,
. ,
,
, , .
,
, . ,
, ( )
. , , , : , ,
, . , , de facto
.11
: (
11
21
. 1 (2013) 1131
),
, , ,
.12
,
, .
, ,
: , ,
,
,
, .13
, ,
,
, , ,
.
, , : , ,
, ( ).
, ,
,
.
, , , ,
.14 , , ,
,
,
, .
, , , ? ,
12
22
. ,
:
,
, : (
) ,
,
, ,
.
:
,
, , , . ,
,
: ,
.
, ; , ,
. , , ,
,
,
, , .
:
, ,
. ,
, ,
,
, : , , , ( ).
23
. 1 (2013) 1131
,
, , .15 , , , , :16 , , , .17 , , ,
,
: , ,
, .18
, ,
: , , . -, ,
.19 , 15
24
. ,
() , ,
:
,
, , , ,
, ( )
, .
; ,
. , ,20
, .
,
,
, , , . ,
, . ,
.21
. , , ,
, , .
20
, , : ,
, , , ,
(De Trinitate).
21
, ,
,
, .
,
: , .
25
. 1 (2013) 1131
:
,
, . . , , ,
, ,
; .
, ,
,
: ,
, ,
, .22 , , , .
,
:23 ,
.
, ,
,
. , , , : , ,
, ,
.24 ,
: , ,
22
26
. ,
,
.25 ,
( ): ,
, . ,
,
.
- ,
, , , , , , ,
.
: ,
, ,
.
, , ,
. , , , ,
,
.
,
( ) .26 , : .27
25
27
. 1 (2013) 1131
, ,
, .
:
, .28
: , ,
. , , :
, .
: ,
, .
() ()
:
.
, ,
, - . - ,
.
, , () , , . , : , ,
, . , , , 28
28
. ,
, .29 ,
, ,
.
: , , , . , , , , . , , , : , ,
,
.
, , ,
.
, , .
, ,
. , , : , .
, . , :
. .
30 , (). , ,
29
. . , (. . ),
1997, 107108.
30
P. CURY, Augustines Invention of the Inner Self. The Legacy of a Christian
Platonist, Oxford 2000, 66.
29
. 1 (2013) 1131
, . , , . ,
: , , .31
,
, ; , , , , .
, , .
, , :
,
( ).
, : ,
,
. , ,
,
- ,
Dubito, ergo sum:
, . ,
.
, , ,
.
31
30
ISTO, 63.
. ,
Una Popovi
ST. AUGUSTINES INNER SELF HORIZON:
THE INWARD TURN, THE METHOD AND
THE PROBLEM OF KNOWLEDGE
Summary
This essay is dedicated to the analysis of the philosophical aspect of St.
Augustines thought, in the sense that St. Augustine, besides being one of the
thinkers who defined Christian thought, also figures as a redefiner of earlier
philosophical thought in the new, Christian context. Through this process,
themes and contents inherited from ancient philosophy were being adopted
and reshaped from the Christian perspective, thereby directly refining the understanding of the Christian position itself. The analysis offered in this paper
attempts to show what exactly is this Christian position and how it enables
fruitful philosophical thought.
Analysis is focused on Augustines determination of the inner self horizon, which not only represents an entirely new motif, unknown to ancient philosophy, but also provides insight into the shifting of thought towards new
philosophical positions based on the Revelation. The main subjects of analysis
are the inward turn, the structure of cognitive faculties of the human being, as
well as the methodological aspects of this process. First, Augustines quest for
the definition and fulfillment of his personal self is revealed as the integral
part of his quest for God, both in his pre-Christian and Christian years: only
out of the perspective of the inward turn can these quests be fulfilled. Then,
this inward turn is more precisely and more thoroughly investigated through
the analysis of the structure of human cognitive faculties, resulting in two different, yet similar inward turns, both constitutive for the foundation of the self
and innovative in their methods. Finally, Augustines self is to be founded in
its relationship with God, which is not merely ontological, but should govern
every aspect of human life. As a result, the threefold structure of human cognitive faculties stands for three different modes of human existence, as well as
of self-knowledge and self-determination. Therefore, Augustines self is presented as the place, topos of new Christian thought, which is the only possible
position of thinking for a Christian and thus the new position of philosophy,
as promulgated by St. Augustine.
Keywords: St. Augustine, the inward turn, self, philosophy, God,
knowledge, reflection, method.
: 9. 2012.
: 28. 2013.
31
. 1 (2013) 3348
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 3348
: 94(495.02:497)"09":[912:930.2
1, ,
bojan.novakovic77@gmail.com
2936
DE ADMINISTRANDO IMPERIO
33
. 1 (2013) 3348
.1 II (408450) ,
IX .2 VI , . (VI ),3
.4
VIII
,5 .
.
1295. , .6 , ,
.7 , ,
1
, , .: O. A. W. DILKE, Cartography in Byzantine Empire, The
History of Cartography. 1: Cartography in Prehistoric, Ancient, and Medieval Europe
and the Mediterranean (eds. J. B. HARLEY D. WOODWARD), Chicago 1987, 258
275. : Cartography in Antiquity and the Middle Ages: Fresh Perspectives, New Methods, Technology and Changes in History 10
(eds. R. J. A. TALBERD R. W. UNGER), Leiden 2008.
2
W. WOLSKA-CONUS, Deux contributions lhistoire de la gographie: 1. La
Diagnsis Ptolmenne; 2. La Carte de Thodose II, Travaux et Mmoires. Centre
de Recherche dhistoire et civilisation byzantines 5, Paris 1973, 259279.
3
W. WOLSKA-CONUS, La topographie chrtienne de Cosmas Indicopleustes:
thologie et sciences au VIe sicle, Vol. 3, Bibliothque byzantine, Paris 1962.
4
.
, (E. KITZINGER, Studies on Late Antiquity and
Early Byzantine Floor Mosaics: 1. Mosaics at Nikopolis, Dumbarton Oaks Papers 6
(1951) 81122);
(H. DONNER H. CPPERS, Die Mosaikkarte von Madeba, Abhandlungen des Deutschen Palstinavereins 5, Wiesbaden 1977).
5
Ravennatis anonimy cosmographia et Gvidonis geographica, eds. M. PINDER
G. PARTHEY, Berlin 1860.
6
L. BAGROW, The Origin of Ptolemys Geographia, Geografiska Annaler 27
(1945) 318387; J. L. BERGGREN A. JONES, Ptolemys Geography. An Annotated
Translation of the Theoretical Chapters, Princeton Oxford 2000.
7
C. WENDEL, Planudes, Maximos, Paulys Realencyclopdie der classischen
Altertumswissenschaft 20/2, Stuttgart 1950, 22022253; E. POLASCHEK, Ptolemys
Geography in a New Light, Imago Mundi 14 (1959) 1737.
34
. , 2936 DAI
,
,
.8 , , , . ,
.
, DAI . , 29. : ,
.9 : /
( Cotunum, , . );10 / ( Kissa . )11
/ ( Estrum, . ).12
, . ,
.13
,
, . , .
.
,
, , .
,
, , .
8
35
. 1 (2013) 3348
.
/ ( )
, ,
.
, , . (/)
, . ,
,
, DAI.
.
, 29. () , .
, Cotunum, , . ,14 , . , ,
. , , ,
, ,
,
, .
,
, .15 , ,
. DAI,
, , .
, .
(-)
14
15
36
ISTO, 163.
P. SKOK, Slavenstvo i romanstvo, 126.
. , 2936 DAI
,
, .
, ,
. ,16
.
, . (-) (Doclea),
( Longo).17
, , .
( ), ,
.18
, .
16
ISTO, 110.
, ,
. XIX . ,
Lunta, Linda (P. SCHAFARIK, Slavische Alterhmer 2, Leipzig 18441847, 273), (P.
SKOK, Kako bizantinski pisci, 191; ISTI, Ortsnamenstudien zu De admnistrando imperio des Kaisers Constantin Porphyrogennetos, Zeitschrift fr Ortsnamenforschung 4
(1928) 213244, p. 237). ,
(. , 12. , 1,
1967, 281444, . 197, 320; A. LOMA, Serbisches und kroatisches Sprachgut bei
Konstantin Porphyrogennetos, 38
(19992000) 87161, p. 113). Sallunto
IV ,
SalluntoDocleatium, . (A. J. EVANS, Antiquarian Researches in Illyricum, Westminster 1885, 88),
(. , , 1 (1930) 1324, . 17),
(P. MIJOVI, Porfirogenitovi veliki gradovi Dioklitije, Od
Dokleje do Podgorice, Cetinje 1998, 5569, str. 6263).
18
1, 320 (. ).
17
37
. 1 (2013) 3348
3 km ,
, , .
33. , :
, ,
; ,
.19 terra de Chelmo,
Chelmum . , .20 , , , . ,
,21
.
, . . , ,
,
. ,
,22 , DAI , .
19
38
. , 2936 DAI
32. 33. , . ,
. (
: , , ). , ,
(. ), , () .23 , ,
,24 ,
.
. ,
. , , .
DAI , : ,
, .25 , 31.
,26 .
, ,
, ,
, . 32. DAI . ,
,
.
, , .
,
32. ,
23
39
. 1 (2013) 3348
. , 29.
: , , , , , ,27 .28
, .29
,
, .30
I,31
3136 DAI. , , : () , () , , () , () . , , , ,
,
.32 .
. : , , , .
,
, .33 , ,
, .
27
40
. , 2936 DAI
30.
DAI , , .
,
. , : , . ,
,
. , . , .
: , .34 , :
,
, . ,
.35
30. 29. : ()
() ,
, . , , .
,
, , .
, . , ,
. , 30. . ,
30.
.
34
35
41
. 1 (2013) 3348
, 30. . ,
30.
31. ,
. .
( ), 30. .
32. , ,
. 30. . , 34. ,
. , - 29. 30.
, 30. . VII
. ,
, ,
30. , . .36
29. , ,37 .38 30.
,39
.
. 35. .40 , ,
.
36
30. 29, 30. 31. , 30. : T. IVKOVI, Constantine Porphyrogenitus Source on the Earliest History of the Croats and
Serbs, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 42 (2010) 117131, p. 125; ISTI, Sources
de Constantin VII Porphyrognte concernant le pass le plus ancien des Serbes et des
Croates, BYZANTINA 20 (2010) 1137, p. 19.
37
DAI 1, 164, . 910; 2, 64.
38
DAI 1, 128, . 106112; 2, 18.
39
DAI 1, 144, . 95106; 2, 34.
40
DAI 1, 162, 164, . 59; 2, 63.
42
. , 2936 DAI
,41
. 32. 36. . ,
,42
, .
29. ,
3136,43 I,
. 32. ,
, .
48. , , .
() :
, , , , , , .44
, ,
.45 , , . ,
. , , ,
, , Marania, Morania Morauia.
31. 32. , .
, , .
41
43
. 1 (2013) 3348
31.
, ,
, .
, .46
, .
, ,
,
, . ,
.
, , .
,
,
.
, .
,
, .
,
,
. , ,
.
, .
, ,
. , : ,47
.
46
DAI
, De conversione Croatorum et Serborum,
874. 877. (T. IVKOVI, On the beginnings of Bosnia in the Middle Ages,
Spomenica akademika Marka unjia (19271998), Sarajevo 2010, 161180, pp.
163164; ISTI, De conversione Croatorum et Serborum. A Lost Source, Belgrade 2012
[]).
47
DAI 1, 162, 1; 2, 61.
44
. , 2936 DAI
,
.48
. DAI
, ,
. ,
. ,
,
, ,
.
, ,
.
.
3136 29.
,49 . ,
. 3136.
, ,50 29. () , , () (), .51 35. ,
.52
.
. 29. ,
48
: , , , ,
(DAI 1, c. 33, 2021; 2, 61). ,
, (T. IVKOVI, Constantine Porphyrogenitus kastra oikoumena in the Southern
Slavs principalities, 57 (2008) 928, p. 19).
49
J. B. BURY, The Treatise, 524525.
50
. 48 .
51
DAI 1, 138, . 287289; 2, 25. . T.
IVKOVI, Constantine Porphyrogenitus kastra oikoumena, 2022.
52
DAI 1, 164, . 911; 2, 63.
45
. 1 (2013) 3348
.53
,
,
. , .
: ...
.54 ,
, . :
, .55 3136
, ,
. 37. ( )
,56 . 2936 .57
,
.
, .58
. ( )
, 33. .
, , .
. , , , . 53
46
. , 2936 DAI
, , , !
, ,
.
.
,
, 2936
DAI .
,
. , ,
, IX X . , , ,
.
Bojan Novakovi
THE MAP AS AN INFORMATION SOURCE
FOR CHAPTERS 2936 OF DE ADMINISTRANDO IMPERIO
Summary
The article analyses the origins of geographic information contained in
chapters 2936 of De administrando imperio, an instruction in statesmanship
written by Byzantine emperor Constantine VII Porphyrogenitus (945959).
Names given for certain Adriatic islands in chapter 29 (,
and ) are in fact all composed by merging names of
different islands lying close to each other, indicating that this information was
copied from a map. The same applies to the name from chapter
35, where we have a combination of a Slavic city name (Lug) with the name
of a nearby deserted ancient city (Doclea). The mountain of Hum with two
cities on it, mentioned in chapter 33, is a misconception resulting from a mapreading error Porphyrogenitus knew that the Slavic word hum means hill
and interpreted the cartographic representation of the medieval principality of
Hum and its two major cities as a mountain. The above examples may have
their origins in different maps dating from different periods. South Slavic
principalities and tribes are listed in an order that reflects their political status
those that were ruled by Serbia are placed immediately following it with
47
. 1 (2013) 3348
differences in that status denoted by the terms hora, horion and archontia.
This order served as the basis for the division of the text into chapters, and
Porphyrogenitus observed it in all his works.
Keywords: De administrando imperio, cartographic representation of
South Slavic lands, merged geographic names, christened Serbia, Hum
Mountain, hora, horion.
: 30. 2012.
: 15. 2013.
48
. 1 (2013) 4975
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 4975
UDC: 003.26:003.083(411:495.02)"04/14"
mmanuel Moutafov
Bulgarian Academy of Sciences
Institute of Art Studies
21 Krakra Street, Sofia, Bulgaria
moutafov1@gmail.com
49
From Wikipedia, the free encyclopedia (http://en.wikipedia.org/wiki/Cryptex): The word cryptex is a neologism coined by the author Dan Brown for his 2003
novel The Da Vinci Code, denoting a portable vault used to hide secret messages. It is
a combination of the words cryptology and codex; an apt title for this device since it
uses the science of cryptology to protect information written on the contained scroll or
codex (p. 199 of the novel) although actually a codex is a term for early forms of
what would now be called a book, as opposed to a rolled scroll. It is claimed in the
novel that the original design came from the secret diaries of Leonardo da Vinci, but
this is apparently not based on fact: the 2004 illustrated version of the novel fails to
present any Leonardo sketch of such a device. Following the model of codex which
pluralises as codices, cryptex might be thought to pluralise as cryptices. However, Brown uses the plural form cryptexes in his novel.
2
. , , 1992, 75.
3
I. BENTCHEV, Monogramme und Akronyme als Ikonenaufschriften, 2006 http:
//www.icon-art.info/book_contents.php?lng=de&book_id=30.
50
. ,
, .
6 ( 2004) 230247.
5
IDEM,
, 2007, 2008, 145148.
6
E. MOUTAFOV, Cryptograms and Bilingualism in Paleologian Art, Patrimonium 3 (Skopje 2010) 251261 (in Bulgarian); IDEM, Cross and Cryptograms on Molos
Watermill, Troodos Archaeological and Environmental Survey Project, Glasgow 2012
[in print]; E. MOUTAFOV A. RHOBY, New Ideas About the Deciphering of the Cryptic
Inscription in the Narthex of the Panagia Asinou (Phorbiotissa) Church (Cyprus), Medioevo Greco. Rivista di storia et filologia bizantina 12 (Roma 2012) 181188.
7
. . , , 1910; IDEM, , 1912; . . , , - 1917; . . , , 1905; J.-P. DESCHLER, Die
Ikonenbeschriftung, Hermeneia 2 (1990) 8495 and 4 (1990) 210218; T. DAIBER, Die
Randaufschriften der Ikone Das Jngste Gericht, Das Jngste Gericht. Eine Ikone im
Ikonen-Museum Recklinghausen, ed. E. HAUSTEIN-BARTSCH, Recklinghausen 1994,
3756; . . , 1215. .. - , 1997; T. DAIBER, Aufschriften auf russischen Ikonen, Monumenta Linguae Slavica Dialecti ceteris. Fontes et Dissertationes 37, Freiburg im Breisgau Weiher 1997; I. BENTCHEV, Zur Beschriftung der
Ikonen, . . 60 . . , , 2001, 107120; . . , . . , - 2001 and others.
8
Actually the first known cryptogram is the Christogram (the Chrisma)
from a catacomb of Prissila in Rome and dates back to the third century A.D. In the
fourth century Christs name started appearing spelt with the acronym , and only
about the fifth century the widely known appeared. See also the sources EUSEBIUS, Vita Constantini, book 1, chapter 31 and LACTANTIUS, De mortibus persecutorum, book 11.
9
G. BABI, Les croix cryptogrammes, peintes dans les glises serbes des 13e et
e
14 sicles, Byzance et les Slaves: etudes de civilisation: Melanges Ivan Dujcev, Paris
1979, 113.
51
A cross with cryptograms, for example, was painted in 1588 in a niche for
proskomidia at the Petkovitsa monastery in Fruka Gora. See . , , 1922, 3031; . , j ,
22 (1986) 115116.
11
G. BABI, Les croix cryptogrammes, 2.
12
. , 1517. , 1958, 127, 131, images n LIII-1, XXXIX-2.
13
The latter are a subject of this study as well, although they carry different
semantics and are not part of the official art.
14 In Greek the phrase letters of a monastic schema are used as:
: 1. IK = . 2. =
. 3. = . 4. =
. 5. = . 6.
= . 7. = . 8. = . 9. = . 10. = . Based on . , . , 1998.
15
, 1982, 454.
16
In some cases, the deciphering of cryptograms is given in the Bible itself (eg.
Daniel 5: 2528), in others, their authors let readers solve these riddles for themselves
(eg. Revelation 13: 1618) cf. D. R. HILLERS, Revelation 13: 18 and a Scroll from
Murabbaat, Bulletin of American Schools of Oriental Research 170 (1963) 65.
52
17
. . , ; IDEM, , etc.
. . , - 2. , 17/3 (- 1913) 2251.
19
D. FISHWICK, An Early Christian Cryptogram?, Canadian Catholic Historical Association Report 26 (Toronto 1959) 2941.
20
G. BABI, Les croix cryptogrammes, 113.
21
C. WALTER, The Apotropaic Function of the Victorius Cross, Revue des
etudes byzantines 55 (1997) 193215.
22
. , , 1998, 969.
23
I tried to introduce this term in 2004 in . ,
, 232.
18
53
. , , 1877, 180; G. MILLET J. PARGOIRE L. PETIT, Recueil des Inscriptions Chretiennes de L Athos, Paris 1904, 64.
25
. . , ; IDEM, , etc.
26
. . , , 2251; . ,
; . . , ; . . , ; IDEM,
, etc.
27
G. BABI, Les croix cryptogrammes, 113.
28
C. WALTER, The Apotropaic Function of the Victorius Cross, 193215.
54
. , 2000,
308, 312; , 2002, 188.
30
. , , (= .
. - .
94 /13/ [2004]), 2004, 207222.
31
In the abovementioned encolpion crosses, panagirions and staurothekes
there are inscription by concrete persons with a clear begging prayer, and in some
cases in my view the askers themselves are portrayed.
55
32
56
IBIDEM.
, 504.
38
. . , , 46.
39
This chapter was published as a separate study in 2008. Cf. n. 5.
40
The Greek publications do not mention cryptograms, but mainly ceramicsplastics decoration appearing in Hosios Loucas from the second half of the tenth century onwards. It is typical of the architecture traditional of what is called Hellenic
architecture school and is a combination of geometric figures and Greek letters, in
most cases neglected by researchers in semantic terms and connected to the triumph
of Christianity over the Islam. See . , (600-1204),
1992, 111, 122123.
37
57
58
. M, , 230247.
59
60
61
62
63
. , ,
. . 3: , 2005, 7374.
56
. , , 425.
57
. , , 74.
58
. , , 6 (19641965) 9098, p. 93.
66
68
. . , , 46.
. MOUTAFOV, Cryptograms and Bilingualism, 251253.
69
. , , 6.
. , .
64
From the Russian Podlinniki.
63
70
. , , 2426.
71
,
,
.
, , - , , . . ( , ,
, , , , .). -
74
: 10. 2012.
: 29. 2013.
75
. 1 (2013) 7796
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 7796
: 321:929.52(497.11)"11/13"
M
1820, ,
marijamm33@yahoo.com
: .
. : ,
,
, . , ,
.
: , , , ,
, XIIXIV , .
, , . . ,
, ,
.
,
.
240 , 45%.
,
.
77
. 1 (2013) 7796
. ,
. , , .
, ,
.1
.
.
.
.
, ,
.
;
, ,
.
1.
, ,
. , ;
.2 , -
. , : , 2012 ( ), 241
243.
2
, , . .
, ... , -
78
. ,
. ,
,3 .4
. , 1196. .
,
.
,
.5
, . ,
, . , ,
.6
. , .
(=) 1, 1981, 208 (. ).
3
, 1207/8. ,
. . , ?, (=) 9 (2010) 233241.
4
. , ( ,
)
,
, . . -,
. , 1997, 274286.
5
,
. 1: 11861321 (= ), . . .
. , 2011 . 12, 7983, . 8182, 3845.
6
, . 108, 1114.
79
. 1 (2013) 7796
III.7
, ,
.8 ,
,
. , .9
,
.10
, . ,11 , ,
. ,
(
) .
, , , , .
, .
7
II
, .
(
) II,
.
. . , , II , . . . , 1991, 5368.
8
. . -, , 2007, 216268.
9
. , (1315. ), 1987, 56.
10
. . -, , 210216.
11
II, . ,
III , 8 (2009) 1219.
80
. ,
, . , , ,
.
,
. .
, car mnogim zkom i nad svo brati.12 (
) .
.
, .13 , , ,
,
. .14 ,
,
. , , , .
, ,
.15
12
. , , 2004, 6470.
, ,
1322. . . . -, , 308321.
14
, 1365. ,
1348. . . ,
, 4 (2005) 51
67, . 5253, 120.
. ,
. 5859.
15
. -, , 4 (2005) 6985,
. 7071, 923. 1343
1345. .
13
81
. 1 (2013) 7796
.16 ,
.17 ,
,
.18
, . , : 16 ...
,
: ko` bo i prkrasnago sfa...
stvori go cara mnogm zkomtm`i mn.19
. ,
. ,
;
.
,
.
,
16
. -
.
, , , . , , 4 (2005) 237248, . 243245.
17
.
, .
, . . . . -, , 2003, . 8687, 151152.
18
. . -,
, , , 65
66/14 (19992000) 320.
19
, . . , 2010, 72.
82
. ,
.
.
2.
. ,
.20
.
, - . .21
, .
. , , .22 ,
.
20
, .
. . , , , 2006, 4173;
, , , . G. KLANICZAY, Holy
Rulers and Blessed Princesses, Cambridge 2002, 114154.
21
. ,
,
.
( ), , . H. WOLFRAM, Lateinische Knigs und Frstentitel bis zum Ende des 8. Jahrhunderts. Intitulatio 1, Mitteilungen des Institusts fr sterreichische Geschichte: Ergnzungs Band 31 (1967)
931, pp. 2431.
22
. A. VAUCHEZ, Beata stirps: saintet et lignage en Occident aux 13e et 14e
sicles, Famille et parent dans l'Occident mdival. Actes du colloque de Paris (68
juin 1974), ed. G. DUBY J. LE GOFF, Rome 1977, 397406, pp. 404405.
83
. 1 (2013) 7796
. , , .
.
, ,
. ,
. ,
.23
, .
, ,
, .
, , . 24
.25 ; . , , .
, I,
. .
,
23
130, 13). .
24
, .
, . 34, 147148, . 148, 12: Stfan Vladislav s pomoi Bo`i kral, vnk svtago Simona, sn Prvovn~anago
kral Stfana i v svtm i anglskom braz nar~nago Simona monaha.
25
, . 41, 165167.
84
. ,
tm` i az gr{n, s pr()s(v)t(a)go
ro`d{.26
,
.27
.
.
,
.28
.
;
,
.29
, II , .30
, .
26
85
. 1 (2013) 7796
.31
, : az r{ kral() Stfan,
s()n ro{a vligo kral(a) s()na Stfanova, Stfana s()na Nmanina rk{ s(v)t(a)go Sumona.32
. , .33
.
,
, , .34 , . , ,
.
31
. 1, 437462 (. , .
).
. . -, , 129151.
32
, . 99, 349351, . 351, 2629. . . . . ,
, 10 (1998) 201220.
33
. , .
, . 138, 505506, . 506, 12.
34
Stfan Ouro{ i s B(o)gom kral() i samodr`c vsh Srbskih Zml
i Pomorskih, prvnk s(v)t(a)go Simona Nman, i vnouk prvovn~anago
kral() Stfana, nar~()nago v anglscm braz Simn monah, i vnouk
s(v)t(a)go i ravnago ap(o)s(to)lom b(o)gonosca i nastavnika i prosvtitl vs
Srbsk Zml i Pomorski i prvago arhip(i)sk(o)pa Sav, s()n ` vlikago
kral Stfana Ouro{a, prozvanago tako`d v ang()lscm obraz Simon monah, , . 125, 455469, . 458. 7b8b.
86
. ,
.35 . - . ;
. ,
36
.37
, . ,
, I ,
.
III
. ,
. .
, , . ,
. ,
, .38 ,
.
35
. , J, 5 (2006) 1141.
36
. , , 1992, . 84, 4.
37
,
. . , , (=) 46
(2007) 295312.
38
. . (. . 12).
. , ( ),
. .
. I
.
87
. 1 (2013) 7796
.
, -. .
, , .39
, . ,
, . .40
,41
, , .42 , , . ,43 44 .45
,
, .
39
88
. ,
. , ,
. ,
. , , . , . ,
,
, .46 47 .48
. 1349.
,
.49 ,
46
1347
1349. . , ( ) .
. , . . , (. 149), 7 (2008) 7190, . 74, 1725.
47
. . -, , .
87, 151.
48
, , , . , .
, 71, 147.
49
Monumenta Serbica, . 127, 147149. .
89
. 1 (2013) 7796
,50 , .
. , , .
, , .51
.52
. , ; .53 1360/61.
, .54
,
.
, .
,
.
. , - - . ,
.
50
90
. ,
3.
,
, .
, , .
.
, .
.55 ,
, ( )
par excellence.56
. , ,
.57 () , .
; pravovrnh() c(a)r i kral vi{ pisanh(),58 t g(ospodi)na mi s(v)tago Simna i t
kir Savi.59
55
91
. 1 (2013) 7796
.
. , ,
.60
, .
,
, .
,
, .
. , m(o)l(i)tvami i bl(a)g(o)s(lovl)nm s(v)th moih prroditl i roditl , (
).61
, . ,
. ,
,
. , , .
, , 13141316,
.62
1317. .63
60
. -,
, 41 (2004) 235250.
61
, . 125, . 458, 7b.
62
. -, , 239 ( ).
63
. , , 14, 4648 (. 35).
92
. ,
III.
,64 .65
,
. , , ,
.
.
. , .66
.67
. , ,
.68 .69
. , ,
. ,
, ,
.
64
. , III , 5
(2006) 6581, . 68, 34.
65
. , III ,
2 (2003) 2940, . 3233, 5556.
66
, . Monumenta Serbica, . 115, 129132.
67
B. KORABLEV, Actes de Chilandar. Deuxime partie, actes slaves, , XIX , 1915, 461468.
68
. , .
, 4748, 1012 (. . 44).
69
. , , 5 (2006) 99113, . 101, 69.
93
. 1 (2013) 7796
.
* * *
. , ,
, . ,
, .
,
, , .
.
. , ,
.
, .
. . ,
, (
).
, . , ,
,
.
,
. , , ,
.
94
. ,
Marija Vasiljevi
MENTIONS OF ANCESTORS IN NEMANJI CHARTERS
AND LEGITIMIZATION OF POWER
Summary
Mentions of ancestors in the charters of Serbian medieval rulers from
the Nemanji dynasty often bear an ideological note illustrating one of the key
requirements of medieval government the need to legitimize a rulers hold
on power or, in other words, to recognize newly acquired ruling authority as
legal. Analysis of these ideological mentions of ancestors has uncovered three
patterns of their usage, based on the manner in which the ancestral motif is
used and the degree of legitimization it achieves.
The first pattern consists of mentions found in autobiographical excerpts placed in the preambles (arengae) of solemn charters recording donations to ecclesiastical institutions. In situations when his right to power is disputable, the current ruler speaks of his accession to the throne, creating a context in which he can be represented as a legitimate heir. This pattern was present in the documents of rulers whose right to the throne was questioned since
the beginning of their reign Stefan the Firstcrowned, Stefan Deanski and
Stefan Duan.
The second pattern concentrates on the mentions of ancestors as saints.
This patterns potential for legitimization is most notably exploited in the rulers intitulations. Mentions of this type are often followed by the beata stirps
motif which was initially linked to the metaphor of the tree of Jesse. This pattern is present in the documents of Nemanji rulers since the time of the canonization of the dynastys founder, Stefan Nemanja, and its frequency testifies
to the suitability of such mentions for legitimization of power.
The last pattern comprises participation of the holy ancestors in government. At first, the ancestors participate in government through their mention
in the sanctions of royal charters as protectors of the current rulers donations
along with God, the Virgin, and some of the greatest Christian saints. Later,
they are shown as helping the ruler in conquests or succession to the throne
through their prayers. This pattern was developed during the reign of king
ilutin, at a time of severe internal conflicts.
Widespread presence and constant innovation of ancestral mentions indicate that they had an important role presenting the rulers to the readers and
users of their documents. Additionally, the variety of the types of mentions
implies that the diplomatic image of the ruler was adjusted to the current political situation. It was of crucial importance in the tumult of frequent dynastic
95
. 1 (2013) 7796
confrontations, which strongly encouraged the use of every available instrument to demonstrate a rulers legitimacy.
Keywords: Nemanji dynasty, legitimacy of power, holy ancestors,
charters, Middle Ages, 12th14th century, royal ideology.
: 1. 2012.
: 15. 2013.
96
. 1 (2013) 97114
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 97114
UDK: 904:725.96(497.5)"12/15"
Kreimir Regan
Leksikografski zavod Miroslav Krlea
Frankopanska 26, Zagreb, Hrvatska
kresimir.regan@gmail.com
97
. 1 (2013) 97114
zapadnoga dijela savsko-dravskoga meurjeja te sjeverozapadne Bosne i
Hercegovine.1
Iako nam je u poetku namjera bila obraditi iskljuivo srednjovjekovne utvrde na posjedima zagrebake Crkve i vitekih redova, bili smo primorani odustati jer je veliki broj njih bio dovren ili znatno pregraen poetkom novog vijeka u duhu renesansnoga vojnog graditeljstva, dok su neke u
cijelosti bile sagraene tijekom prve polovine XVI. stoljea. Stoga smo odluili u rad ukljuiti i sve ostale obrambene graevine i komplekse na tome
prostoru graene tijekom itavog XVI. stoljea, koje su se pokazale i kao
najbolje sauvane. Takoer nam je namjera bila obraditi znaajnije utvrene
crkve i samostane, no zbog obima grae morali smo odustati od njihova detaljnijeg prikazivanja. U raspravi o Bojim utvrdama odustali smo i od
prikaza onih utvrda, poput Vake, o ijem se postojanju zna samo na temelju
pisanih tragova i (ne)dovoljno uvjerljivih pretpostavki. Stoga smo se ograniili na njih 37 koje su u cijelosti ili u ruevinama sauvane na terenu te na
one iji izgled moemo rekonstruirati na osnovu starih crtea ili fotografija.
Iako je bibliografija o utvrdama Kraljevine Slavonije, ukljuujui i
Boje utvrde razmjerno opsena, ono to nedostaje ili dosad nije pobui1
Kraljevina Slavonija bila je omeena visokim planinama Like i Bosne na jugu i jugoistoku (Velika i Mala Kapela Grme Manjaa Tisovac Borja Vujak), Poekim gorjem na istoku, rijekom Dravom na sjeveru te rijekama Sutlom i Kupom na zapadu. Prijestolnica slavonskoga kraljevstva bio je Zagreb, koji je istodobno
bio sjedite Zagrebake biskupije, ije su se granice od druge polovice XIII. stoljea
gotovo podudarale sa slavonskim granicama. Usp: N. KLAI, Herceka i banska Slavonija, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976, 253357; B. GRGIN, upanije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, Hrvatske upanije kroz stoljea, Zagreb 1996, 2138; A. ZSOLDOS, Hrvatska i Slavonija u kraljevstvu Arpadovia,
Povijesni prilozi 17 (1998) 287296; T. RAUKAR, Prostor i drutvo, Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. 1. Srednji vijek (712. stoljee). Rano doba hrvatske kulture, Zagreb 1997, 181196; L. MARGETI, Hrvatska drava u doba narodnih vladara, Isto, 197216; T. RAUKAR, Hrvatska na europskom prostoru, Hrvatska i
Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. 2. Srednji vijek i renesansa (1316. stoljee), Zagreb 2000, 538; M. ANI, Od kralja poluboga do prvih ideja o nacionalnom kraljevstvu, Kolomanov put (katalog izlobe), Zagreb 2002, 42111; S. ANDRI, Klaiev udio u raspravama hrvatske i maarske historiografije, Potonuli svijet,
Zagreb 2001, 3766; K. REGAN, Srednji vijek, Hrvatski povijesni atlas, Zagreb 2003,
87178; D. PETKOVI, Hrvatsko ime u srednjovjekovnoj Slavoniji prema nekoliko
primjera u diplomatikim izvorima od 13. do 15. stoljea, Starohrvatska prosvjeta 33
(2006) 243267; J. LEI, Slavonija u izdanjima HAZU, Anali Zavoda za znanstveni
i umjetniki rad u Osijeku 23 (2007) 225262; L. HEKA, Hrvatsko-ugarski odnosi od
srednjeg vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanje Slavonije, Scrinia
Slavonica 8 (2008) 152173; G. BLINT KISS, Utemeljenje i teritorijalni opseg Peuke biskupije, Scrinia Slavonica 9 (2009) 351378.
98
99
. 1 (2013) 97114
Prostorni razmjetaj Bojih utvrda
Prostorni razmjetaj Bojih utvrda poklapa se, to je i razumljivo,
s posjedima visokih crkvenih dostojanstvenika te redovnikih redova, koji
su zauzimali ogromna prostranstva slavonskoga kraljevstva. (Karta 1)
Meu njima najvii i ujedno najbogatiji crkveni dostojanstvenik bio
je zagrebaki biskup, koji je nizom darovnica ugarsko-hrvatskih kraljeva tijekom razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka stekao veliki zemljini imetak.
Najvie posjeda imao je u Gornjoj Slavoniji, a meu kojima se vanou i
veliinom istie veleposjed na podruju sliva rijeke azme (esme), koji je
od kraja XI. stoljea obuhvaao podruja nekadanje Ivanigradske, Dubravske i azmanske upanije, a od 1277. uz krae prekide i Garike upanije.3 O vanosti tog veleposjeda dovoljno svjedoi injenica da su dva najvea naselja toga posjeda Dubrava i azma sve do pojave Osmanlija na
istonim granicama Slavonije tijekom druge polovine XV. stoljea bile
omiljene rezidencije veine zagrebakih biskupa.4 Drugi vei posjedi zagrebakog biskupa u Slavoniji su: Vaka na krajnjem sjeveroistonom uglu
Krievake upanije sa sreditem u istoimenoj utvrdi, uerje, Vugrovec i
Kaina-Blagua u Zagrebakoj upaniji sa sreditima u istoimenim naseljima, zatim zagrebaki posjed na podruju izmeu potoka Medveak (dananje Tkalieve i Medvedgradske ulice te Ksaverske ceste) do zagrebake
Dubrave sa sreditem u zagrebakoj gradskoj etvrti Kaptolu te Hrastovicu
i Goru u sjeveroistonome uglu Gorske upanije, u neposrednome susjedstvu templarskog posjeda Gora.5
Odmah nakon zagrebakog biskupa, po bogatstvu posjeda bili su kanonici zagrebake biskupije, odnosno zagrebaki Kaptol. Njihov najvei
veleposjed leao je u sisakoj Posavini. Protezao se od rijeke Save na sjeveru do sjevernih padina Zrinske gore na jugu, a sastojao se od sisakoga i petrinjsko-gradekoga vlastelinstva. Osim posavskih posjeda, zagrebaki kanonici uivali su takoer veliki posjed u Zagrebakoj upaniji, koji se, s jed3
Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae (= Codex diplomaticus), ed. T. SMIIKLAS, vol. 3, Zagreb 1905, 813; Isto, vol. 6, Zagreb 1908, 193,
363364; L. DOBRONI, Topografija zemljinih posjeda zagrebakih biskupa prema
ispravi kralja Emerika iz god. 1201, Rad JAZU 283 (1951) 245217.
4
N. PROSEN, Arheoloko iskapanje tvrave u azmi, Ljetopis JAZU 64 (1960)
219226; A. HORVAT, Pogled na znaenje azme i azmanskog kraja u minulim vjekovima, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 12/4 (1963) 99108; L. DOBRONI, Pojave i oblici te tragovi srednjovjekovne kulture na tlu Zagrebake biskupije, Radovi instituta za povijest umjetnosti 18 (1994) 114119; V. TRK, Arheoloka istraivanja Gradskog muzeja azma u 2008. godini, Zbornik Moslavine 1112 (2008
2009), Kutina 2009, 98103.
5
Codex diplomaticus, vol. 3, 813; L. DOBRONI, Topografija zemljinih posjeda, 247255, 276277, 288290.
100
101
. 1 (2013) 97114
sve do 1465. kada ih je papa Pavao II. ustupio kraljevskom fisku. (Slika 2)
Osim njih, nekoliko manjih posjeda imali su u Planini, Glogovnici i Novakima kraj Vake viteki red sepulkralci.11 Nakon ukidanja templarskoga reda 1312, Ivanovci su naslijedili veinu nekadanjih templarskih posjeda koje su ih drali sve do provale Osmanlija.
Znaajne posjede u Kraljevini Slavoniji imali su i redovnike zajednice. Najvei meu njima u razdoblju od 1205. do 1558. nalazio se u rukama cistercita iz Topuskoga u Gorskoj upaniji, tik u susjedstvu kaptolskoga
petrinjsko-gradekog vlastelinstva.12 Prostrane posjede uivali su i pavlini
na sjevernim obroncima Ivanice u bivoj Zagorskoj upaniji sa sreditem
u Lepoglavi i neto manji posjed u Remetama na podruju Zagrebake upanije, koji se svojim opsegom podudara s dananjom istoimenom zagrebakom gradskom etvrti.13 Od ostalih posjeda pavlina valja jo spomenuti
posjede samostana Podgari, Veliki Petrovac, Kamensko kraj Karlovca.14
Osim pavlina, veleposjed su uivali benediktinci samostana u Bijeloj kraj
Daruvara.15
Tipologija Bojih utvrda Kraljevine Slavonije
Premda je na podruju Kraljevine Slavonije bilo podignuto preko
dvjestotinjak Bojih utvrda, danas se u razliitim stupnjevima uuvanosti odralo tek nekoliko desetaka njih, od kojih su pod krovom samo zagodine. Ivancu za est stotu obljetnicu povodom prvog pisanog spomena Ivanca 1396
1996, Varadin 1996; ISTI, Prilozi povijesti Ivanca od prvog spomena 1396. do 1940.
godine, Zbornik 600 godina Ivanca, Varadin 1997, 5789; LJ. ANDRIJANI, Ivanovci
u hrvatskim zemljama u srednjem vijeku, Povijesni zbornik 3 (2008) 241255; J. BELAJ, Jesu li postojale upe na podruju ivanovakog belskog preceptorata 1334. godine?, Prilozi Instituta za arheologiju 24 (2007) 437480; ISTI, Bela ivanovaki
burg na Ivanici, Prilozi Instituta za arheologiju 25 (2008) 155182.
11
L. DOBRONI, Posjedi i sjedita, 4447, 5456; R. PAVLE, Topografija dvaju posjeda, 1423.
12
M. ANI, Vlastelinstvo hrvatskoga hercega u Gorskoj upaniji, Povijesni
prilozi 16 (1996) 201240.
13
J. ADAMEK, Pavlini i njihovi feudalni posjedi, Kultura pavlina u Hrvatskoj
12441786, Zagreb 1989, 4166; M. KRUHEK, Povijesno-topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj, Isto, 6793; T. PLEE, Pregled pavlinskih samostana kasnosrednjovjekovne Slavonije, Cris 12/1 (2010) 202220; D. DAMJANOVI, Herman
Boll i restauracija upne (ranije pavlinske) crkve u Remetama nakon potresa 1880.
godine, Croatica Christiana Periodica 68 (2011) 6985.
14
M. KRUHEK, Povijesno-topografski pregled, 74, 7779; T. PLEE, Monasterium B. V. Mariae sub monte seu promontorio Garigh alias Garich, Radovi Zavoda za
znanstvenoistraivaki i umjetniki rad u Bjelovaru 4 (2011) 101118.
15
S. ANDRI, Benediktinski samostan Svete Margarete u Bijeloj, Tkali 9
(2005) 9122; ISTI, Opis ruevina opatije Bijele iz 1761, Scrinia slavonica 7 (2007)
405428.
102
103
. 1 (2013) 97114
Na podruju Kraljevine Slavonije poznata su tek tri takva naselja, od
kojih je Hrastovica bila utvrena najkasnije tijekom prve polovice XV.
stoljea,20 zagrebaki Kaptol, ije se utvrde po prvi put spominju 1387,21 i
naposljetku Dubrava koja je svoje utvrde dobila u posljednjoj etvrtini
XV. stoljea radi zatite od iznenadnih osmanskih napada.22 (Slika 4) Mogue je da je i naselje uz plemiki gradzamak Goru bilo u to vrijeme takoer utvreno, no kako na alost danas taj lokalitet nije istraen zbog zaostalih mina, nismo ga uvrstili u popis utvrenih naselja. Sva tri navedena
naselja bila su manjih dimenzija, a do danas se sauvao tek zagrebaki
Kaptol, koji u svojoj urbanoj strukturi ima u cijelosti vidljivu srednjovjekovnu fizionomiju.
U treoj skupini nalaze se utvreni samostani.23 Mada su te graevine
tijekom XIII. i XIV. stoljea bile graene kao prebivalita redovnikih zajednica, zahvaljujui injenici to su bili zidani i prostorno vrsto zatvoreni
kompleksi s unutranjim dvoritem, tijekom druge polovine XV. stoljea uz
neznatne pregradnje pretvarali su se u snano utvrene protuosmanske sakralne komplekse. tovie, neke od njih bile su tijekom XVII. stoljea nanovo utvrene novi baroknim obrambenim sustavima.24 (Slika 5)
20
Codex diplomaticus, vol. 7, Zagreb 1909, 106109; F. KILJAN, Kulturnohistorijski spomenici Banije, 2223.
21
Codex diplomaticus, vol. 17, Zagreb 1981, 5556.
22
A. HORVAT, Pogled na znaenje azme i azmanskog kraja, 99108; N.
PROSEN, Arheoloko iskapanje, 219226; L. DOBRONI, Biskupski i kaptolski Zagreb,
Zagreb 1991, 171209; V. BEDENKO, O prostoru Kaptola u srednjem vijeku, Zagrebaka biskupija i Zagreb 10941994 (zbornik radova), Zagreb 1994, 663648; L.
DOBRONI, Pojave i oblici, 1516; Z. HORVAT, Hrastovica kraj Petrinje, Prilozi Instituta za arheologiju 1516 (1998) 91100.
23
Z. HORVAT, Srednjovjekovna arhitektura pavlinskih samostana u Hrvatskoj,
Kultura pavlina u Hrvatskoj 12441786, 95109; S. SEKULI-GVOZDANOVI, Utvreni samostani na tlu Hrvatske, Zagreb 2007; Z. HORVAT, Arhitektura pavlinskih
samostana u okolici Karlovca u srednjem vijeku, Godinjak zatite spomenika kulture
Hrvatske 31/32 (20072008) 123146; V. JAKAA BORI B. BILUI DUMBOVI,
Topusko urbogeneza naselja, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 32 (2008) 269
284; T. PLEE K. KARLO, Monasterium omnium sanctorum de Ztreza ordinis S. Pauli primi eremitae, Opuscula archaeologica 33 (2009) 183205; T. PLEE, Pregled
pavlinskih samostana, Cris 12/1 (2010) 202220; ISTA, Monasterium de s. Petri in
monte Zlat, Opuscula archaeologica 35 (2011) 319350; ISTA, Monasterium B. V.
Mariae, 101118.
24
Z. BALOG, Arheoloka istraivanja lepoglavskog samostana 1990, Muzejski
vjesnik 14 (1991) 35; ISTI, Rezultati najnovijih istraivanja samostana u Lepoglavi,
Ivaneki kalendar 9 (1994) 6771, ISTI, Lepoglava, 600 godina poslije, Kaj 33/12
(2000) 123129; P. PUHMAJER T. KUINAC, Proelja Pavlinskog samostana u Lepoglavi, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 32 (2008) 151166.
104
A. HORVAT, Izmeu gotike i baroka, Zagreb 1975, 5268; M. KRUHEK, Krajike utvrde, 3031; ISTI, unti kula u sustavu obrane kaptolskih prekokupskih
posjeda tijekom 16. stoljea, Osam stoljea untia (zbornik radova), Petrinja Zagreb 2012, 101124.
26
M. KRUHEK Z. HORVAT, Utvrde banske krajine od Karlovca do Siska,
172174; Z. HORVAT, Kateli na sjevernim obroncima Zrinske gore, 92114.
27
M. KRUHEK, Karlovac, 124.
28
Z. HORVAT, Krune brani-kule, 159188.
29
L. DOBRONI, Zagrebaka biskupska tvra, 1584; A. MEGA, Oblik katedralne utvrde u Zagrebu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 18 (1994) 122127;
Z. HORVAT, Neka razmiljanja o sjevernoj kaptolskoj kuli, Naa katedrala 6 (202)
105
. 1 (2013) 97114
Na posljednjem, estom mjestu, nalaze se utvrene crkve, danas najbolje ouvana skupina Bojih utvrda. Poput samostana, niti ove graevine nisu bile graene kao obrambene graevine. No, zbog svoje zidane
strukture te izvanrednih geostratekih poloaja na vrhovima breuljaka, brda i planina, one su tijekom druge polovine XV. i itavog XVI. stoljea bile pregraene u izvidnice i sigurna pribjeita okolnoga stanovnitva u sluaju iznenadnoga prodora osmanskih akindija i martologa. Veinom se
radilo o dograivanju obrambenoga tornjazvonika pri postojeoj crkvi te
njezinom opasavanju palisadnom ogradom, koja je u kasnijim razdobljima
mogla biti zamijenjena zidinama.30 (Slika 8)
O gradnji Bojih utvrda Kraljevine Slavonije
Podizanje obrambenih graevina u srednjem i novom vijeku bio je
sloeni poduhvat, koji je osim velikih materijalnih sredstava iziskivao i
sposobnost organiziranja golemih pripremnih radova. Iako je danas zbog
pomanjkanja dokumenata teko procijeniti ukupnost trokova tih investicija, na osnovu u cijelosti sauvanog trokovnika i opisa gradnje Biskupske
tvrave u Zagrebu te utvrde u Sisku mogu se ugrubo odrediti trokovi.
Svakoj gradnji prethodili su opseni pripremni radovi. Najprije je investitor morao unajmiti iskusnoga vojnog graditelja, koji e odabrati mjesto za gradnju utvrde te izraditi njezin nacrt, a u kasnijoj fazi voditi proces
njezine gradnje. Mada je veina takvih majstora dolazila iz inozemstva, sauvani dokumenti iz XVI. stoljea o pojedinim graevinama svjedoe da su
u tome u velikome broju sudjelovali i domai majstori.31 Potom je investitor morao nabaviti ili izraditi graevinski materijal,32 organizirati njegov
dovoz na gradilite i osigurati mu adekvatan smjetaj, pronai dovoljan broj
graevinskih radnika te organizirati svojevrsnu uvarsku slubu radi uvanja prikupljenog materijala i obrane radnika za trajanja gradnje.33 To nam
1315; J. PEKOVI, Izgradnja sisake utvrde od 1544. do 1552. godine, Glasnik Muzeja Siska 8 (2008) 4977.
30
S. SEKULI-GVOZDANOVI, Crkve tvrave u Hrvatskoj, Zagreb 1994; Z.
BALOG, Crkve tvrave u zapadnom dijelu Varadinske upanije, Kaj 29/3 (1996) 53
65; ISTI, upna crkva u Miholcu kod Krievca u kontekstu obrambenog sustava potkalnikog kraja, Kaj 30/2 (1997) 6477; ISTI, Potkalnika grupa crkva-utvrda, Peristil
46 (2003) 1328; Z. HORVAT, Kapela sv. Helene kraj Donje Zeline, Sveti Ivan Zelina
i zelinski kraj u prolosti (zbornik radova), Zagreb Sv. Ivan Zelina 2003, 263276.
31
L. DOBRONI, Zagrebaka biskupska tvra, 1834.
32
Kopanje i obrada kamena ili peenje opeke, sjea stabala i njihova obrada u
drvenu grau, izrada pei za proizvodnju vapna, priprema ogrjeva za loenje vapnenih
pei itd.
33
O krai pripremljenog graevinskog materijala ponajbolje nam svjedoi
epizoda iz Knina, gdje je 1369. kninski katelan Ivan, sin Nikole, popravio kninsku
106
107
. 1 (2013) 97114
1.300.000 EUR),38 dok je za arheoloka istraivanja, konsolidaciju zidova
te fotogrametrijsko istraivanje brani-kule u Zrinu utroeno ak 400.000
Kn (priblino 53.000 EUR).39
Velika materijalna izdavanja nisu bila okonana niti nakon dovretka gradnje utvrde. Naime, za njezino odravanje u borbenoj spremnosti,
to je podrazumijevalo plaanje garnizona, nabavku modernog naoruanja, graevinsku sanaciju pojedinih dijelova utvrde te njezinu stalnu modernizaciju sukladno razvoju opsadnoga vatrenog oruja, takoer su bile
potrebne velike svote novaca.40 Dok su za radove na obnovi bedema i kula i nabavku graevinskog materijala njihovi gospodari mogli raunati na
besplatan rad svojih kmetova i tako smanjiti trokove odraavanja, za nabavku modernog i skupog vatrenog naoruanja i baruta trebalo je ii kod
oruara u Ljubljanu u Kranjskoj, Grac u tajersku ili ak u Veneciju.41 Osim visokih trokova nabave oruja, trebalo je takoer organizirati njegovu dostavu u Kraljevinu Slavoniju. Da su ti trokovi bili doista veliki ponajbolje nam svjedoe primjeri slavonskih i hrvatskih velikaa, koji su
zbog neprestanog otimanja dijelova hrvatskog i slavonskog teritorija ostajali bez zemlje i kmetova, a time i bez prihoda za odravanje istih, zbog
ega su tijekom itavog XVI. stoljea dobrovoljno preputali Dvorskom
ratnom vijeu u Gracu svoje batinske utvrde i posjede uz granicu s Osmanlijama.42
Materijali i stilovi
Materijali koji su bili koriteni za gradnju Bojih utvrda usuglaeni su s geografskim karakteristikama reljefa Kraljevine Slavonije. Stoga
ne udi da je najvie utvrda sagraeno od kamena, to je u Kraljevini Slavoniji uobiajeni graevni materijal za takvu vrstu graevina.43 Za podizanje zidova koristio se lomljeni kamen (lomljenak), ploasti i priklesani
38
108
109
. 1 (2013) 97114
utvrda. Ako znamo da je njihovo podizanje bio izuzetno zahtjevan i sloeni posao, te da je shodno tome, za njihovu gradnju trebalo puno vremena i
materijalnih sredstava, prema njihovim obrambenim i stilskim karakteristikama i povijesnim izvorima jasno je da su ti kompleksi nastajali postupno.
Sve do druge polovine XIII. stoljea prostor Kraljevine Slavonije
titile su malobrojne kraljevske utvrde (Zagreb, Castrum Nicola kraj Zeline, Oki, Ozalj, Greben, Krievci, Varadin), koje su sagraene kao sjedita upanija ili kao pogranina uporita na mjestima starijih utvrenja.49
Premda malobrojne, za mongolske provale 1241. pokazale su se neosvojivima. Dok su palisadama utvreni Zagreb i azma bili spaljeni do temelja, dotle je nedaleki Veliki Kalnik herojski izdrao opsadu uz pomo susjednoga stanovnitva.50
Uvjerivi se da su vrsto zidani plemiki gradovizamkovi najbolja
obrana od mongolskih armija, u oekivanju nove tatarske navale kralj Bela
IV. je potaknuo gradnju plemikih gradovazamkova irom svoga kraljevstva prepustivi to iskljuivo kraljevsko pravo svojim velikaima i
plemiima te crkvenim veledostojnicima i vitekim redovima. Tako je na
podruju Kraljevine Slavonije tijekom druge polovine XIII. stoljea zapoela masovna gradnja plemikih gradovazamkova, koja je svoj vrhunac
doivjela za dva duga prijestolna rata (13011327. i 13871409).51
Nakon to je iz drugoga prijestolnoga rata kao pobjednik izaao rimsko-njemaki car i eki kralj Sigismund Luksemburgovac, na podruju
Kraljevine Slavonije nastupilo je dulje razdoblje mira. Ulazak Slavonije,
Ugarske i Hrvatske u dravnu zajednicu sa ekom omoguilo je jaanje
kulturnih veza, to je za posljedicu imalo, meu ostalim, dolazak vrsnih
graditelja i majstora klesara iz Praga, kolovanih u znamenitoj graditeljskoj koli obitelji Parler (Parlova kola), koja je znatno utjecala na razvoj kasnogotikog graditeljstva i kiparstva u srednjoj Europi, pa tako i u
srednjovjekovnoj Slavoniji. Pod utjecajem ove kole tijekom prve polovine XV. stoljea postojei skromni i arhitektonski jednostavni romaniki
plemiki gradovizamkovi obogauju se dogradnjom rezidencijalnih palasa otvorenih velikim prozorima (tzv. eki prozori), dok se stare obrambene kule pretvaraju u raskono opremljene stambene graevine grijane kaljevim peima te stambenom infrastrukturom, gdje se posebno istiu nova
49
Codex diplomaticus, vol. 3, 8991; Isto, vol. 4, Zagreb 1906, 149, 164; V.
BEDENKO, Mons Gradyz iuxta Zagrabiam, Historijski zbornik 44/1 (1991) 317; K.
REGAN, Orlovo gnijezdo obitelji Zrinski plemiki grad Ozalj, Susreti dviju
kultura: obitelj Zrinski u hrvatskoj i maarskoj povijesti (zbornik radova), Zagreb
2012, 45116.
50
K. REGAN, Plemiki grad Veliki Kalnik, Kaj 37/3 (2004) 83104.
51
V. KLAI, Povijest Hrvata 2, Zagreb 1980, 961, 223400.
110
111
. 1 (2013) 97114
su udareni temelji linijskoga obrambenog sustava Banske krajine, koji je
tijekom prve polovine XVI. stoljea, zajedno s obrambenim sustavom
Zrinskih na Uni i istonim padinama Zrinske gore, bio osnovica protuosmanske obrane sredinjega dijela slavonskoga kraljevstva.56
U tom sustavu obrane vanu su ulogu imali i utvreni samostani
(Gari, Lepoglava, Remete, Topusko itd.) i crkve koje su se na podruju
Kalnikoga i Zelinskoga kraja te Hrvatskog zagorja prema unaprijed smiljenom planu podizale od posljednje etvrtine XV. stoljea. Premda nisu
imale obrambenu vrijednost renesansnih katela, svojom brojnou i povoljnim geostratekim poloajima igrale su vanu ulogu u dojavljivanju
smjera kretanja neprijatelja kroz dubinu slavonskoga teritorija te u pruanju zaklonita okolnome stanovnitvu do prestanka opasnosti.57
Nakon to su se renesansni kateli zagrebakoga biskupa i Kaptola
zbog sve breg razvoja opsadnoga vatrenog oruja ve tijekom prve polovine XVI. stoljea pokazali vojno zastarjelima, na podruju Kraljevine
Slavonije zapoela je gradnja velikih bastionskih tvrava, meu kojima se
posebno istiu Varadin, Koprivnica, Krievaci i Karlovac.58 Mada su zagrebaki biskupi i njegovi kanonici u to vrijeme bili svjesni vojne zastarjelosti svojih utvrda, pad preko polovine njihovih posjeda pod osmansku
vlast te ogromni materijalni izdaci uloeni za obranu Sisake Posavine, Banovine i podruja sliva rijeke esme tijekom prve polovine XVI. stoljea
znatno je osiromaio Zagrebaku biskupiju. Kako ona polovinom istoga
stoljea nije imala vie snage za gradnju novih i toliko potrebnih obrambenih graevina i kompleksa, tu je dunost preuzeo Hrvatski sabor, koji je
nekadanje ogromne crkvene posjede uz granicu s Osmanskim carstvom
organizirao u Bansku krajinu.
Sudbina Bojih utvrda bila je razliita. Jo tijekom prve polovine
XVI. stoljea veliki broj njih na podruju zapadne Slavonije i Moslavine
osvojile su Osmanlije. Dio su odmah razvalile i prepustile propadanju, dok
su manji broj uz slavonsko-osmansku granicu pretvorili u vrsta uporita
iz kojih su poduzimali nove osvajake pothvate prema zapadu. Istodobno
su zagrebaki biskup i Kaptol naputali obranu svojih starih utvrda na Banovini (Baniji) i sve svoje obrambene mogunosti usredotoili u gradnju
dviju modernih tvrava zagrebake i sisake te uzdravanju preostalih
utvrda na prostoru Zagrebakoga prigorja i Hrvatskoga zagorja.
56
112
113
. 1 (2013) 97114
Kreimir Regan
GODS FORTRESSES OF THE KINGDOM OF SLAVONIA
Summary
Since the middle of the 13th until the end of the 16th century, numerous
defensive structures were erected on the territory of the Kingdom of Slavonia
(by the roads, on mountain slopes and ridges, near river crossings). Among
the most active builders were members of the clergy of the Bishopric of Zagreb (the Bishop of Zagreb, the chapter of Zagreb, the chapter of azma, the
chapter of Vakan), Catholic monastic orders (Benedictines, Paulines) and
Catholic military orders (Templars, Hospitalers, Sepulchrales), who erected a
number of burghs, fortified settlements, convents and churches, as well as many renaissance castles and fortresses, in order to protect their own vast domains. This article intends not just to elaborate the historical and archeological topography of these defensive structures, but also to show their peculiarities when compared to other types of fortifications of the age. Therefore, all
sorts of defensive structures, their time of origin and spatial disposition are presented, with special emphasis on their significance in the shaping and development of Croatian and Central European cultural heritage. Although historical sources mention far more Gods fortresses, this paper deals with 37
such edifices, including both those wholly or partially preserved as well as
those whose appearance could be reconstructed with the help of old drawings
or photographs.
Keywords: fort, Kingdom of Slavonia, Bishopric of Zagreb, burgh, fortified settlement, renaissance castle, renaissance fortress.
: 30. 2012.
: 27. 2013.
114
. 1 (2013) 115135
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 115135
UDC: 327:94](497.11:497.5)"1301/1302"
Neboja Pori
University of Belgrade, Faculty of Philosophy
Department of History
ika Ljubina 1820, Belgrade, Serbia
nebojsa.porcic@f.bg.ac.rs.
, :
: (. . 147012).
115
There is no specialized comprehensive account of relations between Nemanjid Serbia and Dubrovnik. General overviews are provided by synthetic works, such
as C. JIREEK, Geschichte der Serben I, Gotha 1911 (= . ,
I, 1952, with several subsequent editions); B. KREKI, Dubrovnik in the 14th
and 15th Centuries: A City between East and West, Oklahoma University Press 1972;
V. FORETI, Povijest Dubrovnika do 1808. Prvi dio: od osnutka do 1526, Zagreb
1980; I (. . ), 1981; R. HARRIS,
Dubrovnik: A History, London 2003. Narrower subjects have been treated in a large
number of studies and articles, such as: C. JIREEK, Die Bedeutung von Ragusa in der
Handelsgeschichte des Mittelalters, Wien 1899 (= K. JIREEK, Vanost Dubrovnika u
trgovakoj povijesti srednjega vijeka, Dubrovnik 1915); . ,
, 3/14
(1937) 119146; J. LUI, Prolost dubrovake Astareje: upe, umeta, Rijeke, Zatona Grua i okolice grada do 1366, Dubrovnik 1970; . , 13271328. ,
11 (1968) 193203; S. IRKOVI, Ragusa e il suo retroterra nel Medio Evo, Ragusa e
il Mediterraneo: ruolo e funzioni di una Repubblica marinara tra Medioevo ed Eta
moderna (ed. A. DI VITTORIO), Bari 1990, 1526. A comprehensive account of Serbo-Venetian relations is given in . , 13. 14. , 1986. For specific treatment of political relations between Dubrovnik and Venice see G. REMONIK, Odnos Dubrovnika prema Mlecima do godine 1358, Narodna starina 12/32 (1931) 169178, while B. KREKI, Unequal Rivals: Essays on Relations between Dubrovnik and Venice in the 13 th and 14th Centuries, Zagreb Dubrovnik 2007, covers a wider range of issues.
116
117
Statuta et leges civitatis Cathari, Venetiae 1616, 209 (phototype edition Statuta civitatis Cathari Statut grada Kotora I (ured. J. ANTOVI), Kotor 2009). For
pre-1300 relations between Dubrovnik and Kotor, see J. LUI, Pomorsko-trgovaki
odnosi Dubrovnika i Kotora u 13. stoljeu, Pomorski zbornik 6 (1968) 417454.
7
Junius Resti writes that Milutin subjected the republic to a crudelissima guerra and that the city authorities were unable to withstand him (Chronica Ragusina,
102103).
8
Cf. . , ,
3 (1955) 4982, pp. 5859.
9
The earliest preserved Liber Reformationum starts with August 1, 1301. The
July 24 decision is found copied in a later manuscript (Monumenta Ragusina II, 298).
10
These included supplying the city with grain, preparing a detachment of 300
men to protect the vineyards, inviting citizens staying abroad to return and tasking individuals with intelligence gathering and operating war machines (Monumenta Ragusina V, 13).
11
Monumenta Ragusina V, 3.
12
Listine I, 195196, no. 294296; III, 436, no. 100102.
118
119
120
121
Monumenta Ragusina V, 35, 37. The embassy was probably also tasked with
delivering to Milutin the old debt of 2400 hyperpyra. That money became available
on August 10 and its persuasive potential in the upcoming negotiations must have
been realized (Monumenta Ragusina V, 32).
33
Monumenta Ragusina V, 41.
34
The most notable exception is D. QUELLER, Early Venetian Legislation on
Ambassadors, Geneva 1966. For Dubrovnik diplomacy see Diplomacija Dubrovake
Republike (ured. S. BERKOVI), Zbornik Diplomatske akademije 3, Zagreb 1998.
35
The only scholarly texts published on the subject are several passages in C.
JIREEK, Staat und Geselschaft im mittelalterlichen Serbien I, Wien 1912, 2021, and
an article by Sima irkovi in (eds. .
. ), 154157.
122
123
124
125
126
127
128
129
130
69
Sometime around 1290, Milutin gave his son Stefan as hostage to Nogai,
leader of the Golden Horde, in 1299 he exchanged hostages with the Byzantine emperor, and in 1319 he accepted hostages from Croatian magnate Mladen ubi I, 443, 447 (. ), 473 (. ).
70
Although unique in known Nemanjid diplomatic practice, the use of this tool
by envoys is recorded elsewhere at one point during the 1299 negotiations, the Byzantine envoy Metochytes, faced with deep mistrust from the Serbian side, offered
Milutin my body for my words, to do with it as he pleases, should the Byzantine
side fail to fulfill its part of the agreement (L. MAVROMATIS, La fondation, 115;
VI, 135.).
131
The original is given in Monumenta Serbica, 5153, no. 54, while the draft
was first published in Monumenta Ragusina V, 1314. Both are printed side-by-side
in I, 343347, no. 98.
72
This was achieved by inserting a general proclamation of freedom of movement at the beginning and rearranging the ending so that all trading privileges are
grouped together, before the lone article on vineyards and the final clause confirming
continuity of mutual relations from the time of Milutins father.
73
The draft clause stipulating that Dubrovnik merchants shall not be obliged to
pay for damages caused by their servants is expanded with the subclause that masters
must turn over to the Serbian authorities those servants accused of committing crimes
of murder and serious bodily injury or pay the appropriate blood money. The draft
clause giving merchants right to trial by a mixed court of one Serbian and one Dubrovnik judge is limited to cases other than treason, murder and serious injury, abduction, and horse theft, which remain reserved for the kings court.
74
For instance, the treaty of 1252 never mentions the preceeding war or the
peace payment of 1200 hyperpyra by Dubrovnik to king Uro I (Monumenta Serbica, 40, no. 42; I, 187188, no. 50; cf. V. FORETI, Povijest, 8485), while
the treaty of 1362 does deal with a number of issues arising from the conflict it seeks
to end, but again omits the payment of 5500 hyperpyra without which the agreement
would not have been achieved (Monumenta Serbica, 169171, no. 151; cf. V. FORE-
132
133
13011302. :
1301. , ,
II
, . ,
,
1302.
,
,
.
.
( ),
, (, , )
, , . .
134
: 30. 2012.
: 25. 2012.
135
. 1 (2013) 137159
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 137159
UDK: 636.18:339.56(497.5:497.6)"13/14"
Esad Kurtovi
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Odsjek za historiju
Franje Rakog 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
kurtovic.esad@gmail.com
137
. 1 (2013) 137159
pogodovao je iroj upotrebi magaraca, u takvim okolnostima izdrljivije
ivotinje. Otuda nisu rijetke informacije u kojima se spominju magarci u
dubrovakoj grai. Magarce nalazimo zabiljeene pod latinskim nazivima
asinus, assinus, axinus, te salmerius, za mlade asselus i axelus, a za magarice sline pratee enske oblike. Uglavnom se radi o nekoliko vrsta ugovora i biljeenja koji su istovrsnog karaktera. Putem njih je mogue rekonstruisati pojedine segmente o mjestu i ulozi magarca u ivotu dubrovakog
zalea u razvijenom srednjem vijeku. Prije svega to se odnosi na uzgoj i
rad, kupoprodaju i pljaku magaraca. Tim aspektima posveujemo detaljnu panju.
***
Za sklapanje ugovora o raznoraznim poslovima sa susjedima najblii
pojas dubrovakog zalea, upravo blizinom, sam po sebi je bio veoma
znaajan. Tako je i u sluajevima ugovora o uzgoju i radu sa magarcima.
U pitanju su podruje Popova, Ljubinja, Trebinja, Zagorja, Vrsinja i Konavala. Sve dalje preko toga prostornog pojasa nije bilo dovoljno isplativo s
obzirom na injenicu da je bilo previe udaljeno za transport i prijevoz ivih ivotinja, te kontrolu dogovorenog uzgoja i rada sa stokom. Bitna karakteristika ovih ugovora je da ih nije mnogo te da su rijetke situacije u kojima se samo magarci daju na uzgoj i rad. To moe govoriti o njihovom
znaaju meu ostalim korisnim domaim ivotinjama koje se nalaze u svakodnevnom opticaju u dubrovakom zaleu (konjima, mazgama, bikovima
i kravama, ovcama, kozama, svinjama i pelama).
Ugovori o uzgoju i radu sa magarcima imaju uobiajene klauzule
koje podrazumijevaju ugovori o uvanju stoke (sozida).2 Izdvajamo nekoliko primjera. Veliki ugovor o dranju, uzgoju, radu i podjeli zarade prema
dubrovakom obiaju sklopio je Obrad Bokijen iz Popova. On je decembra 1398. godine primio od dubrovakog vlastelina Mihaila Bobaljevia
80 koza i ovaca, est volova, est krava, dvije svinje, jednog magarca i 20
konica pela.3 Februara 1391. godine Brajan Milovani iz Trebinja primio
je od Krajne, udovice Matka Miltinia, sedam volova, tri magarca i jednog
2
138
139
. 1 (2013) 137159
***
iru dimenziju znaaja i prisustva magarca u svakodnevici dubrovakog zalea daju kupoprodajni ugovori. Njihov broj je daleko vei, a kako je bilo uobiajenije zasebno prodavanje pojedinih magaraca tako se popravlja i opi pogled na mjesto i ulogu magarca u odnosu na ostalu stoku
na podruju Dubrovnika i njegovog zalea.
Kupoprodajni ugovori imaju uobiajene stavke. U najkraem, prodavac javno izjavljuje da je za odreenu cijenu prodao magarca, a kupac
da je istoga kupio. Primjerice, oktobra 1392. godine Ivan Kupojevi iz Rudina prodaje javno jednog magarca Iliji de Tripe za pet perpera.8 Novembra 1393. godine Petko Pribilovi, vlah Grbavi, izjavljuje da je javno na
dubrovakom trgu prodao dubrovakom vlastelinu Andriji Sorkoeviu
jednu tovarnu magaricu za tri perpera.9 Ovakvi ugovori mogu biti u svom
pojavnom obliku uslonjeni stavkama koje se podrazumijevaju u svim
ugovorima, prije svega injenicom da e kupac garantirati izvrenu prodaju. Tako to izgleda jednostavnije u ugovoru iz jula 1406. kada Radonja
Pripkovi iz Dabra, ovjek vojvode Sandalja Hrania, javno prodaje jednog magarca Radonji Medoeviu iz upe dubrovake za pet perpera i etiri groa, sa dodatnim navodom da e prodaju braniti od bilo koje osobe,
ili malo rjeitije u sluaju iz septembra 1412. godine, kada Mirko Veljkovi iz Trebinja prodaje Radanu Marojeviu iz umeta magarca za pet perpera i osam groa.10 Navedeno jasno podrazumijeva da je kupac zatien
od bilo kakvih potraivanja od drugih osoba u sluajevima da im je prodat
ukraden ili bolestan magarac. Prodavac je svojom imovinom jemio da e
8
Iuan Cupoeuich de Rudine vendit unum eius asinum publice Helye de Trippe precio yperperis quinque, quos fuit confessus recepisse a suprascripto Helya et promisit de deffendo etc. (13. X 1392), Div. Canc., fasc. 30, fol. 150r.
9
Petchus Pribillouich vlachus dictus Gherbauich facit manifestum quod ipse
vendidit ad currum more sollito ser Andree de Sorgo presenti et ementi unam eius asinam salmeriam pro yperperis tribus, quos fuit confessus ab ipso ser Andrea reepisse
pro completis solucionis precii dicte assine, promittens etc. Renuntiando etc. (20. XI
1393), Div. Canc., fasc. 30, fol. 81v.
10
Radogna Pripchouich de Xadbra homo voyuode Sandalis facit manifestum
quod ipse vendidit ad currum publicam in plateis Ragusii Radogne Medosseuich de
Breno unum axinum pili nigri pro perperis quinque et grossos IIII, promittens de deffendando illum a quacquam persona. Renuntiando (27. VII 1406), Div. Canc., fasc.
36, fol. 81v; Mircho Velchouich de Tribinio facit manifestum quod ipse vendidit ad
currum in plateis comunis Radanno Maroyeuich de Sumetto seu Junchetto unum asinum pro yperperis quinque et grossos octo, quos confessus fuit habuisse et recepisse,
promictens se et sua bona solepniter obligando dictum axellum deffendere autoriare
et disbrigare a quamcquam persona voluntis aliquam questionem de ipso mouere. Renuntiando (20. IX 1412), Div. Canc., fasc. 39, fol. 132v.
140
141
. 1 (2013) 137159
(1355, 1367, 1377, 1429), Popova (1367, 1399, 1415), Nevesinja (1368,
1369, 1393), Draevice (1375, 1377, 1379, 1432), Trebinja (1376, 1377,
1379, 1397, 1405, 1412), Glavske kod Trebinja (1378), Luga (1390, 1398),
Brisnice (1390), Dabra (1390, 1406), Ljubomira (1390, 1393), Rudina
(1392), Konavala (1393), Prapratne (1402), Povri (1409), Golubinca
(1413), Oraha (1413), Luke (1416), Dubokog u Popovu (1416), abice
(1416), Bilee (1436), Vidovog polja (1437), kao i od vlaha urovia
(1375), Krajsalia (1390), Pliia (1392), Grbavia (1393), Bobana
(1417), vlaha iz katuna Vuihne Pokrajia (1402) i katuna Dobrien
(1435).15 Sve su to podruja neposrednog dubrovakog zalea na kojem je
uzgoj magaraca bio znaajno razvijen, gdje je magarac upotrebljavan za
jahanje i prijenos tereta te uzgajan za prodaju na dubrovakom teritoriju na
kojem su magarci bili potraivani. Vei broj kupaca pokazuje znaaj magarca za ire distriktualno podruje Dubrovnika.16
Prilikom kupoprodaje stoke uobiajeni su njeni opisi. Takvi opisi
predstavljaju dodatnu potvrdu prodavcu i kupcu za prepoznavanje i dokazivanje vlasnitva. Za razliku od konja kod kojih se mogu nai i iscrpniji
opisi, kod magaraca oni su jednostavni. U irem rasponu spominje se boja
njihove koe i dlake. Razlikuju se crn (asinum quasi nigrum, pili nigri),
crnkast (pili subnigri), kestenjast-vran (axinum vranum), tamnosme, (pili
muruli), mrk (pili falui, axinum mercho), siv plav (pili plaui), pepeljast
(pili baretini), pepeljasto-bijel (pilli beretino albi) i bijel magarac (pili albi, pili albatii).17 Rijetki su dodatni opisi kojima se magarci mogu raspoznavati, kao u ugovoru iz novembra 1390. godine kada je spomenut magarac sa crnom trakom preko lea.18
Prikupljani kupoprodajni ugovori pokazuju da najjeftiniji magarci
kotaju dva perpera i tri dubrovaka dinara (groa) (1417), dva perpera i
est groa (1375) i dva perpera i 10 (groa) (1369). Najskuplji magarac plaen je osam perpera i dva groa (1414). Ostale cijene u biti odreuju vrijednost magarca, a one su: tri perpera i vie 6 magaraca, etiri perpera i vie
4 magarca, pet perpera i vie 13 magaraca, est perpera i vie 12 magaraca, sedam perpera i vie 3 magarca, osam perpera i vie 4 magarca.
Od 45 sluajeva prodaje magaraca kod 25 cijena iznosi pet do est
perpera. Moe se zakljuiti da je to uobiajena cijena dobrog magarca. Is15
142
143
. 1 (2013) 137159
Velisalia i njegovih kompanjona podigla je Stanisava, udovica Milovana
Sijumia. Pljaka je izvrena u mjestu Orah u Brdu kada je mlado magare
udovice Stanisave vodio Radulin Sridanovi.22 Zbog krae magarca decembra 1426. godine Boiko Nenojevi iz umeta podigao je tubu protiv Sokana Brankovia, njegovog ovjeka Branisava i Ljubie Gojakovia.23 Maja 1449. godine Mikoje Ratkovi iz upe dubrovake, ovjek dubrovakog vlastelina Nikole Guetia, podigao je tubu protiv Ivka Gleevia iz Vrsinja zbog pljake magarca. Tuilac je angairao soka, tajnog
svjedoka, Radivoja Novakovia iz Bijele, ovjeka Pribila Miokuevia,
koji ga je kotao etiri perpera da bi saznao ime krivca.24 Sline situacije,
kao i situacije u kojima se pored magaraca predmet pljake i druge stvari i
ivotinje mogu se sagledati u priloenoj tabeli.25 Augusta 1372. u prijavi
krae spominje se pljaka devet magaraca, te magarice sa mladim, dok je
u prijavi iz augusta 1436. godine navedeno da se radi o pljaki etiri magarca natovarenih itom. Oktobra 1449. godine prijavljena je kraa, izmeu ostalog i tri magarca. Januara 1456. godine prijavljena je pljaka devet
mukih i enskih mazgi (mula) i dva mlada magareta.26
homines Gregorii Nicolich. Eo quia die jouis proxime preterita predicti accusati sibi
furtiue subtraxerunt de ciuitate Ragusii, videlicet, juxta ecclesiam sancti Luce unum
asinum valoris yperperorum octo. Testes: Bositchus Rughya famulus Ziuchi Pribilouich, Bogdanus Xapostata illorum de Caboga, Miolbrath Radostich (8. XII 1421), Liber maleficiorum, fasc. 5, fol. 58v.
22
Stanissaua uxor condam Milouani Siumicich coram nobili et sapienti viro
comino Marino Sy de Restis honor Rectore Ragusii conqueritur supra Volcassinum
Velissaglich et socios quorum nomina ad huc nescit. Eo quia die mercuri propelapsa
dum quidam Radulin Sridanouich duceret unum asellum dicte Stanissaue in loco dicto
Orach in Berdo dictus accusatus cum sociis violenter dictum asellum accepit de manibus dicti Radulini (4. I 1424), Lam. de for., fasc. 5, fol. 244v.
23
Bosicho Nenoeuich de Zuncheto homo ser Dobre de Binzola coram nobili et
sapiente viro domino Rectore ser Georgio de Goze conqueritur supra Zochan Branchouich et Branisauum eius hominem et Glubisa Goiachouich. Eo quia die jouis proxime
preterita supra casale de Zuncheto in et supra terreno communis predicti accusati sibi violenter diripuerunt unum asinum (7. XII 1426), Lam. de for., fasc. 7, fol. 115r.
24
Michoe Ratchouich de Breno homo ser Nicole Pau. de Goze et fratrum coram domino Rectore ser Sigismondo de Georgio fecit lamentum supra Iuichum Glegeuich de Versigne, dicens quod furatus fuit sibi unum asinum. Radiuoi Nouachouich
de Bielem homo Pribii Miochussouich soch cui dedit 4 yperperis pro sobina. Giurchus Ostoich, Radossaus Vuchnich testes de sobina (15. V 1449), Lam. de for.,
fasc. 22, fol. 77v.
25
V. Tabelu 3: Pljake magaraca.
26
Ser Blasius de Babalio et Radoanus suus homo coram domino Rectore ser
Johanne de Bona conqueruntur supra Volch Costudich, duos filios Steya Stignich homines dicti Volch, Smollanum Voichnich et tres suos homines, dicens quod in Bielsich eundo in Neuessignam sunt elapsi dies XV abstulerunt dicto Radoano, Radmio,
144
145
. 1 (2013) 137159
na ime ubijenog magarca.28 Jula 1447. godine Radi Tvrdeevi podigao
je tubu protiv Braje Vrgoevia iz Bobana zbog ubistva magarca i prolijevanja etiri kvingva vina.29
***
Svojevrsni prezir, poreenje, ismijavanje i omalovaavanje vrijednosti magarca koji u javnom izrazu ljudi koriste radi meusobnog nipoditavanja nije bio stran ni ovome vremenu. Nekoliko primjera potvruje da je
u razvijenom srednjem vijeku teka uvreda bila kazati drugoj osobi da je
magarac ili da je sin magarca.
Oktobra 1425. godine Vlakota Cukoti, Dubrovanin iz Drijeva, podigao je tubu protiv veeg broja stanovnika Drijeva zbog otvorenog fizikog napada na njega sa ranjavanjem koji je izvren na trgu Drijeva dok se
on tamo nalazio u drutvu sa Markom Bauzoviem i Paulicem Petroviem.
U izjavi Marka Bauzovia navodi se da je jedan od napadaa ia Kopitovi nazvao Vlakotu sinom magarca (fili asini).30 Slina situacija sa istim
28
146
147
. 1 (2013) 137159
Zakljuak
Magarac pripada korisnim domaim ivotinjama koje su imale znaajno mjesto u historiji istone jadranske obale. To se posebno odnosi na
ui primorski pojas specifine klime i vegetacije u kojem je magarac predstavljao najisplativiju i najizdrljiviju stoku koja je bila sredstvo za prijevoz i noenje tereta. Prikupljeni podaci pokazuju da je uzgoj i rad sa magarcima bio razvijen na irem dubrovakom podruju i neposrednom slavenskom zaleu, kojim je dubrovaka drava bila okruena sa kopna, tj. na
podruju Popova, Ljubinja, Nevesinja, Konavala, Trebinja, Luga i Draevice. Iskazanu potrebu ovih podruja najbolje prezentira dubrovako trite, gdje magarci zauzimaju znaajno mjesto meu stokom kojom se trguje. Cijena dobrog magarca kree se oko 56 perpera u dubrovakim dinarima. Skuplji magarci dostiu cijenu od 8 perpera ali su takvi sluajevi rijetki. Cijena jeftinijih magaraca kree se izmeu 24 perpera. Boja dlake kod
ovih ivotinja kretala se od tamno crne, preko njenih svijetlijih nijansi i sive, pa sve do bijele. Pored ostale stoke Dubrovani daju i magarce Slavenima u zaleu na uvanje i rad u obliku ugovora koji podrazumijevaju
obostranu korist za uzgajivaa i vlasnika stoke (sozida). esti su sluajevi
pljake magaraca, gde su oni ponekad i krvave rtve napada. Navedeni primjeri pokazuju da je i u ovo vrijeme ime magarac za ljude bilo izvor poruge i meusobnog omalovaavanja.
Prilozi:
tabelarni pregledi izvornih podataka
Tabela 1: Ugovori o uzgoju magaraca
Uzgajiva
Obrad Budichnich de Papoa
Osroe Turdoseuich de Tribinio
34
148
Vlasnik
Bogoslauo Petchuich sartori
Radouan Marich
Vrsta stoke
Signatura
XXXII animalia minuta et asinum 25. VI 1370,
unum
DC34 22, 63r
unum bouem blaum, unum bouem 2. I 1388, DC
rubeum, unum bouem album ha- 27, 70r
bentes cauadum nigrum et capud
nigrum, una vacha alba sine cauda
nigra et capite nigro, una aliam
vaccham paruam albam et rubeam, unam asinam cum asinello paruo et domos XII apium
DC = Diversa Cancellariae.
ser Giue de Ju- unum somerium ... ipsum assinum 13. IX 1388,
nii de Chaboga
DC 27, 152r
Pribillo Bogoe- tres boues, duas vachas et unum
uich de Losia assinum salmerium
Crayna uxore
condam Matchi
Miltinich et tanquam epitropa
dicti eius mariti
Bogaue Prilu- Radmillo
bouich de Ixa- Bratchouich
goria
Obrat Bochyen ser Michaelis
de Papaua
de Baballio
23. X 1390, DC
29, 147v
21. II 1412, DC
39, 35r
4. I 1415, DC
40, 100r
23. XI 1419,
Lam. de for. 4,
109v
Bogmillo Rado- quindecim capita bestiarum boui- 26. IV 1415,
uanich
narum et quadriginta capita pecu- DC 40, 154v
dem et caprarum et quatuor axinus
Dobruscho de pecudes octo ... unam vacham et 14. XII 1448,
Latiniza
duas assinas
DC 61, 280v
149
. 1 (2013) 137159
Tabela 2: Kupoprodaja magaraca
Prodavac
Radienus Radostich de Liubignem
Radella Milosseuich de Papoa
Kupac
Vrsta stoke
Cijena
Signatura
Obrat Radosla- unum asinum quasi pro yperperos 6. IX 1355,
uich
nigrum
VI
DC 18, 83r
35
150
Maroe Camarich
DN = Diversa Notariae.
pro yperperis
VIIII et grossos VIIII
pro yperperis
V [5,5]
pro grossos
XXX
pro perperi
IIII
23. II 1375,
DC 24, 12v
31. VII 1375,
DC 24, 58r
per grossos
XXXX
27. I 1376,
DC 24, 105v
Andruscho de
Paboerra
pro perperis
III
pro yperperis
IIIIor
8. X 1377, DN
8, 91v
6. XII 1377,
DN 8, 108r
18. I 1379,
DN 8, 142r
15. IV 1379,
DN 8, 164r
14. III 1390,
DC 29, 71v
20. V 1390,
DC 29, 91v
27. VII 1390,
DC 29, 120v
25. IX 1390,
DC 29, 137v
28. XI 1390,
DC 29, 158v
151
. 1 (2013) 137159
Radiuoy Duplouich de Neuesigna
Dobrouoy Stoysalich vlach
ser Andree de
Sorgo
152
unum axinum
20. XI 1393,
DC 30, 81v
13.VII 1397,
DC 32, 66v
23. VI 1398,
DC 32, 154v
13.4. 1399,
DC 32, 246v
3. VI 1402,
DC 34, 125v
12. VIII 1402,
DC 34, 151v
Radogne Medosseuich de
Breno
pro perperis
quinque et
grossos IIII
pro pretio
[yperperis]
septem
7. VIII 1409,
DC 37, 236r
omnia dicta
animalia pro
yperperis treginta
pro yperperis
quinque et
grossos octo
2. II 1412, DC
39, 51r
20. IX 1412,
DC 39, 132v
pro yperperis
octo grossos
duobus
Radoslauus Ra- ser Nicolao An- quendam asinum sa- pro yperperis
gieuich
dree de Menziis luum, securum et
quatuor et
expeditum ab omni grossos undepersona
cim
Radissa Peruo- Bogauze Mil- unum suum axinum pro perperis
slaglich de Po- chouich
septem et
poua
grossos sex
5. IX 1414,
DC 40, 47v
9. XII 1414,
DC 40, 92r
153
. 1 (2013) 137159
Radouez Priboyeuich dictus
Tupsich de Luca
Millobrath Dobriceuich de Papaua de villa
vochata de Doboche
Radosauus Ratcouich de Sabiza
Nicola de Boban vlacchus
Milluno Branchieuich de
Mocossis Breni
Dimitrio Milchouich de Vergato homini heredum ser Blaxii de Menziis
Vitcho Maroeuich de Zoncheto
uxor Vite Clementis de Goze
18. IV 1416,
DC 41, 7r
asinum unum
4. IV 1417,
DC 41, 100v
pro perperis
quinque
23. VI 1435,
DC 49, 71v
pro perperis
septem
4. XI 1436,
DC 50, 114r
pro perperis
quatuor
20. II 1437,
DC 50, 150r
16.2. 1416,
DC 40, 273r
unum asinum
4. IX 1429,
DC 46, 32v
12. VI 1432,
DN 17, 283r
154
LF = Lamenta de foris.
Mjesto
in Papoa
Vrsta stoke
Signatura
michi acceperunt 25. X 1371,
violenter res infra- LF36 1, 34r
Ser Blasius de
Babalio et Radoanus suus
homo
Milan bastasius
et Chranislauus bastasius
ser Vice de
Goe
Vlatchus Rachoeuich
Ser Natalis de
Proculo
Bozetta Stanimirouich de
Vergato
155
. 1 (2013) 137159
Bositchus Pri- Nouachum et Paboeuich de
ual fratres ZuetZuncheto
chouich de Popoua homines Gregorii Nicolich
Petcho Crani- Volcoslaum Volsich dictus
chsich, RadoslaVicha
um Radich,
Radi Corinich,
Bregla Volcassinouich et socios
quorum nomina
ad huc nescit
Stanissaua
uxor condam
Milouani Siumicich
Bosicho Nenoeuich de
Zuncheto homo ser Dobre
de Binzola
Radoe Radassinouich et Liubaz homo ser
Marini de Georgio
Rados Tichoeuich
Stipan Ostoich
et Rado Dobrilouich
37
156
LM = Liber maleficiorum.
duos asinos
unum asinum
15. V 1449,
LF 22, 77v
157
. 1 (2013) 137159
Millat Utissino- Vucha, Radisuich de Bielo sam et Grupchum
fratres Popouichi
de Tribigne
tres asinos, yperperis tres in contatis, unam manariam, unam gonellam albam, unum
cossier et unam
centuram precii
grossis XVIII
verberauerunt ipsum et acceperunt
sibi per vim asinum, unam camisiam, unam centuram, unum par caligarum, unam manariam et unum
cossier
super teritorio inter mullos et
cherzegi
mullas nouem ac
asellos duos cum
suis omnibus fulcimentis
29. X 1449,
LF 22, 266v
19. I 1456, LF
29, 40v
Esad Kurtovi
DONKEYS IN THE RAGUSAN HINTERLAND
Summary
The donkey is a useful domestic animal which had an important role in
the history of the Eastern Adriatic coast. This is especially true in the case of
the narrow coastal strip of land with a specific climate and vegetation in
which the donkey represented the most cost-efficient and sustainable cattle
used for transport and carrying of loads. The gathered data shows that the breeding of donkeys and working with them was present on the wider Ragusan
area and the immediate Slav hinterland which surrounded the Ragusan state
158
: 18. 2012.
: 10. 2012.
159
. 1 (2013) 161185
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 161185
: 929.52:94(497.11:439)"14"
36/II, ,
aleksandar.krstic@iib.ac.rs
: , 1476/7, 1464. . a . , , , 1496. 1498. . 1499. 1500. . , ,
() . 1500, . , 1495. . 8. 16. 1500. .
, ,
.
: , , , , , , II a, , , .
XV o
e, : (1315. ): , , (. .
177029).
161
. 1 (2013) 161185
.1
, , , ,
, ,2 . , ,
, , , . : ,
, ,
. , , , .3
, , , 1
162
. ,
, . 1907.
(14581490)
II (14901516) ,4 , .5 : II 1496. ,
,6 1498. ,7
II,
16. 1500. .8 , ,
, ,
.
* * *
( )9 ,
. ,
4
L. THALLCZY A. LDSY, Magyarorszg mellktartomnyainak oklevltra II, A Magyarorszg s Szerbia kzti sszekttetsek oklevltra 11981526 (=
klevltr), Budapest 1907, 276277, 297299.
5
A. MAGINA, Un nobil srb n Banatul secolului al XV-lea: Milo Belmuevi,
Analele Banatului, Serie nou, Arheologie istorie 18 (2010) 135142.
6
Magyar Orszgos Levltr, Budapest, Diplomatikai levltr (=DL) 26655.
: M. LENDVAI, Temes vrmegye nemes csaldjai 1, Budapest
1896, 24; . , , 27, ,
40. .
. -,
, 37 (1988) 742, . 34,
1496. . , , .
7
DL 36849.
8
, XIX
(-) : Biblioteca Academiei Romne, filiala Cluj-Napoca (=BAC), colecia Kemny Jzsef,
mss. KJ 288/D, Appendix diplomatarii Transilvanici, vol. 8, f. 14.
9
. . , , 23 (1986) 13
23, . 18, 20, . 29. , .
163
. 1 (2013) 161185
, ,
1454. .10 , . , .
1452. , , 1453. , . ,
, ,
(1455), .11
1455. , . ,
.
, ,
1448. , , .12 , ,
, , , ,
10
164
. ,
,13
.
() 1457. , ,14 20.
1458. . 14.
1458.
,
. , , , 31. .15
.
,
, . 1464. , - ,
.16
13
, . ,
, : 1 (), 1959, 446.
14
. , 1/2, 1934, 431
433; . . , 2, 390; . , , 724; . , , , , , . , . . , 2007, 719, . 13, 18.
. , , 199200, . 19,
. ,
1, 1955, 84, 93; . (. 2, 377) . -, (1415. ), 2010, 125.
15
( ),
,
: F. RAKI, Prilozi za sbirku srbskih i bosanskih listina, Rad JAZU 1 (1867) 124163, . 157; . . ,
2, 390391; . , , 516517, 520, 537, 724;
. , , 199200; . , , 7, 13; . , (1316. ), 2008, 126127.
16
. . , 2, 390; . ,
, 198199.
165
. 1 (2013) 161185
/ , , , , .17 ,
, , , . , . , , ,
XV ,
, , , . ,
,
. ,
, 25 .
1425, .
,
14101415. . ,
. ,
1503. .
XV XVI ,
, .18 ,
,
.
, , ,
75 . , , ,
12 .19 , ,
.20
17
. . 11 14.
. , , 94; DL 26662.
19
L. THALLCZY A. LDSY, klevltr, 297298; A. MAGINA, Un nobil,
142. XVI 14, 12 , 12 : J. HOLUB, Az letkor szerepe a kzpkori jogunkban s az idltott levelek
12, Szzadok 55 (1921) 3237, 212235.
20
. , , 196, . 5
18
166
. ,
, 14521456. ,
1458. . ,21 . , 1503.
75 , 60 . ,
, . , , , . , . ( ) 1458.
? , ,
: ,
; , ; ,
.
, . , 1464. , 1476/7. , ,
? ,
.
. ,
1464. , .22 1952.
21
. , , 1454,
1455. . nobiles domine 1443. : . . , 2, 389, . 69; . , , 198; , /, 3, 617618; . , /, 2, 391.
22
. . , 2, 390; 2, 377378, . 14
(. ); . , , 724; . . , 1, 2000, 305. , , 1469.
( 1, 407, . 95), :
167
. 1 (2013) 161185
1476/7. ,
8.583
.23 ,24 .25 1476/7. ,
terminus post quem , . ,
.26 , (14681471),
, , , (14711474).27
Y. RADONITCH, Histoire, 65; . , , 18; . , , 210. . . , , 201, . 25.
23
Babakanlk Arivi Istanbul, Tapu tahrir defteri, no 16 (1476), 223224; .
, 15. ,
4 (1952) 165169, . 167. 101 ,
26 ,
, . ,
- , , 2.600 : . ,
J, , . .
, 2010, 122.
24
2, 1960, 73 (. ); . , 14591683, 1974, 159160; .
, ,
1805. , 1979, 113, 116; . -, (1476-1560). . . , 2004, 301;
, 15. ,
, 8593, . 87, 91.
25
1476. . ,
1, 155156. , . .
. , , 220, . 2,
XV .
26
. , , 93.
27
2, 380382 (. ); P. ENGEL, The Realm of St Stephen. A History of Medieval Hungary 8951526, London New York 2001, 302306; . . . . , , 2002, 163165.
168
. ,
,
1476. , ,
1480. 1481. , .
,
,
1483. , 19 . ,
1468. 1474. ,
.28
XV
.
, .
,
.
(de Saaswar).29
1490.
( ) 1483. ( ).
, .
, 1476/1477.
, .
, 1476. ,
,
, . ,
,
28
. , , 7677; , , 38,
201202. ,
, , .
29
DL 26655, DL 36849, DL 20476, DL 29022, DL 26662; L. THALLCZY A.
LDSY, klevltr, 299; A. MAGINA, Un nobil, 140, 142. . ,
1, 407,
, .
169
. 1 (2013) 161185
,
. ,
1467. , 1476/7. : , , , .30 , , 1476/7.
, .
, ,
, ,
.31 , II .
, ,
II (14901491).
( )
, 1491. .32
, ,
, .33 30
170
. ,
, 22 , , 17 .
,
, .34
XV ,
.35 ,
,
. ,
, , 1496.
.36 ,
, ,
.
.
festum Sacrosanctae Resurectionis diem celebraturus ad aedem diuae
Virginis, quae haud procul a domo eius sita est, una cum filio et sexaginta
circiter comitibus proficiscitur37 ,
,
. , sacrosancta resurrectio ,
vel domini Jazith nunc forent: V. FRAKNI, Tomori Pl kiadatlan levelei, Trtnelmi
tr (1882) 7895, 201202, p. 88; . , , 226.
34
. A. MAGINA, Un nobil, 137.
35
. , , 2324, 27; ,
, 34, 36, 40; Y. RADONITCH, Histoire, 6566; . ,
, 210; D. DINI-KNEEVI, Sremski Brankovii, Istraivanja 4 (1975) 5
47, str. 36; 2, 435, 450451 (. ); . , , 7778; , , 64, 8990, 202, 226.
36
Millus Belmoseuyth de Sasuar iudices nobilium comitatus
Bachiensis 23. 1496. II
, , ,
: DL 20476.
37
Ludovici Tuberonis Commentarii, 134135.
171
. 1 (2013) 161185
assumptio. , aedes fanum , ,
.
.38
, , ,
. , .
, ,
.39 , , 1495.
.40 ,
.
, . ,
, 8. 1500.
, : Pisa s si tmn(s)tvo lta zd m()s()ca sktmvr i d(a)n tornik.41
. , ,
1495, 7004. .
8. , 1500. . .42
, II 2. 1496.
38
172
. ,
.43 , 1496.
, , .
,
, .
, .
12. 1498. ,
(. Hethkadar) 200 .44
,
1496. 1498. . , 8. 1495. , , 2. 1496. 16. 1500. ,
.45 8. 1500. , . ,46
. , , . ,
zd 1500, 1495. . , ,
, , , . 1500.
7009. , z.
, ,
43
173
. 1 (2013) 161185
d
.47
, ,
(12. 1498 8. 1500). , , , ,
, , .
1500. , , 9.000 , 18 ,
.48
.49
, , (1500. 19. ),
. , ,
, 8.
1500. .
1500,
, 31. 1499. .
,
1500.
47
174
. ,
. , 16.
1500. .50
, . ,
. , ,
, .
.51
,
. , II 16. 1500.
generosas dominas Oliveriam matrem condam Mylos Belmosowyth ac Veronicam consortem, nec non Mylitham puellam filiam eiusdem, simulcum universis possessionibus, portionibusque
et iuribus possessionariis ac rebus et bonis suis,
.52
,
,
.
,
.53 , 30. 1501.
50
175
. 1 (2013) 161185
.
,
,
.54
, ,
.
II in personis egregiorum Stephani et Marci
Jaxyth de Nagh Lak ac generose domine Olivere, matris condam Belmosewyth de Saswar, 4. 1503. ,
, ,
, , 600 .
25.
, . 8. , 15.
1503. .
.55
,
.
,
,
(, , ).56 1503. ,
. ,
,
1504. .
,
. 1467. 1499.
,
54
176
. ,
.57
. 1504.
, 22.
. ,
.
, , de Damsos , , nobilium puellarum Anko, filie
condam domine Clare, relicte condam Mllus Belmosawth, ac Sophie filie dicti Stephani Bradach, ex dicta domina Veronica procreate.58
, , , . , , 16. 1500. , . .59
? , , :
, . , .
, . ,
? , ,
, , ? ,
a
. ,
57
P. ENGEL, Kzpkori magyar genealgia, Magyar Kzpkori Adattr, CDRom, Budapest 2001, tbla: Bradcs (ladomerci), Musina (damsusi, Hunyad m.).
58
DL 29590.
59
A. MAGINA, Un nobil, 142; L. THALLCZY A. LDSY, klevltr, 297
299. 30. 1501.
, : za milo{a bom`vik dvoik milic da n mor prti do vrmna vzrasta: DL 32552.
177
. 1 (2013) 161185
,60 ,
. Anko, -, , , 1518.
.61 ,
, ,
, , . relict condam Myllus Belmosawyth
.
, 1500. , .
1505. de Saswar.62
XVI
,
, ,
. 1458. , . ,
1501. , 1489.
. , ,
, XVI .
,
60
178
. ,
, .
.
, ,
1503. .
,
. ,
, (, , , ,
, )
.63 , . 1529. ,
. , , , , , , , ,
.64
( ). , XVIII ,
1478. , . .65 XVI
63
. , , 94.
, ,
: GY. KLDY-NAGY, A Szegedi szandzsk teleplsei, lakosai s trk
birtokosai 1570-ben, Szeged 2008, 340341; . ,
( ), 1952, 81, 159.
, ()
, ,
; .
, (Remetea Mare) . (Ianova) , , (Giarmata) : P. ENGEL, A Temesvri
s Moldovai szandzsk trkkori teleplsei, 55, 70, 71, 77, 92, 118.
64
M. LENDVAI, Temes vrmegye nemes csaldjai I, 3435, 60; S. BOROVSZKY,
A nagylaki uradalom trtnete, rtekezsek a trtneti tudomnyok krbl 18, Budapest 1900, 150, p. 48; . , , 353, . 41/5, 388,
. 130/3; . , , 4447, 52, 56; A. MAGINA,
Un nobil, 140, n. 4.
65
. , (= )
2, 1903, . 2362; 6, 1926, . 10212; . , , 1, 330414, . 357358.
179
. 1 (2013) 161185
, . ,
1620. 1679. ,
.66 ,
, ,
.67
.
. , , . ,
, ,
. , 1539. , .68
(in Tibisciensi agro). ( ).
, 66
180
. ,
.
, , . , , , .
, .69
, ,
.70
, :
,
,71 , , , .72
. , , (),
, .73 ,
,
. , ,
j oj 1488. .74
69
181
. 1 (2013) 161185
XV . , 100 , . ,
, .75
, 1483. II 1496. . , .
:
1. ,
21. 1483. (
,76
II 1496. ).
2. , ,
, 21. 1483, 8. 1487. (, II 1496. ).
3. , 800 , 8. 1487. (, ;
8. 2.
1487. , ,
,
, , ).77
75
, , : . , , 94.
76
DL 26646; L. THALLCZY A. LDSY, klevltr, 276277; A. MAGINA,
Un nobil, 138139.
77
(
),
. , -
182
. ,
4. , , 8. 2. 1487. 6. 4. 1490.
(, ).
5. II, ,
, :
, ,
, , 2. 1496. (, ).78
6. II, ,
, ,
4.000 . 31.
1499. 19. 1500, 8. 1500. (, ).79
II, :
7. II , 30. 1501.
.80
8. II servianis
scilicet litteris scripti , 3. 1501. .81
II , .82 , ,
,
.
, : . ,
, 93; DL 19232, : L. THALLCZY A. LDSY, klevltr, 281.
78
DL 26655; A. MAGINA, Un nobil, 139.
, , , . ?
79
, , : . , , 94.
80
DL 32552; L. THALLCZY A. LDSY, klevltr, 297298.
81
DL 29022; L. THALLCZY A. LDSY, klevltr, 298299.
82
A. MAGINA, Un nobil, 142.
183
. 1 (2013) 161185
,
.
,
1488. .83
, . ,
1498. , .84 ,
1503. ,85
, (,
, .).
Aleksandar Krsti
NEW DATA ABOUT VOIVODE ILO BLMUEVI
AND HIS FAMILY
Summary
Voivode Milo Belmuevi was a significant figure in 15th century Serbian history. He was born to a noble family, whose members performed administrative duties in Zeta and northern Serbia during the reign of despot ura
Brankovi (14271456). He is usualy considered as identical to voivode Milo,
the despots last commander in Zeta prior to the Ottoman conquest (1452
1456). This identification is questionable, because the mother of Milo Belmuevi was still alive in 1503. Shortly before the downfall of the Serbian medieval state, Belmuevi supported the pro-Ottoman faction of Michael Angelovi. Due to this fact, he fell into disgrace at the court and was deprived of his
property in 1458. After the fall of Smederevo (1459) he entered into Ottoman
military service and became the sipahi. Despite some wavering (in 1464 he
sought refuge in Dubrovnik), he was still in Ottoman service in 1476/7, when
he held Jagodina in the Morava valley as a timar. He moved to Hungary most
probably during the great Hungarian offensives against the Ottomans in north83
1488.
.
, ,
, . : Nicolao magno wayvoda de Sipzo et Rayko Rayko et Nicolao Lywbyth de eadem Sippzo: DL 30225.
84
DL 36849; A. MAGINA, Un nobil, 140.
85
DL 26662.
184
. ,
ern Serbia in 1480 and 1481, when tens of thousands of Serbs were taken across the Sava and the Danube and settled in southern Hungary. After moving to
Hungary, Belmuevi fought the Ottomans along the border, but also on other
battlefields, as the commander of a large detachment of light cavalry hussars.
He was wounded serving king Matthias Corvinus (14581490) in Silesia, but
the time and circumstances under which that happened are unknown. He distinguished himself during the wars of king Wladislas II Jagello (14901516)
against Maximilian Habsburg and Jan Albrecht in western and northern Hungary (14901491). For his loyal service and military merits, Belmuevi was
rewarded by king Matthias in several occasions, starting from 1483, with estates in Temes, Csand and Bcs counties. It is after one of these estates that he
was given the noble apellation de Saswar. In 1496, king Wladislas II confirmed to Milo Belmuevi and his sons Vuk and Marko the earlier donations of
Matthias Corvinus. Vuk was presumably named after his grandfather, the despots nobleman Vuk Belmuevi. However, voivode lost both of his sons in
the next few years: Marko died under unknown circumstances before 1498,
while Vuk was killed in battle against the Ottomans. This occured on Easter,
most probably in 1499 or 1500, during an Ottoman incursion into the territory
of southern Hungary. In this conflict voivode Milo was also wounded. Later,
in order to avenge his son, he ravaged the surroundings of Smederevo. Left
without a male heir, Belmuevi got permission from king Wladislas II to leave his estate to his mother Olivera (until now, it was mistakenly believed that
this was the name of his wife), his wife Veronica and his underage daughter
Milica. The king confirmed the will of Belmuevi, written in Serbian language and preserved to the present day, after his death in the autumn of 1500. Veronica, who came from the noble family Arka Damsusi from Hunyad County,
remarried after her husbands death to Stephen Bradacs. With this marriage,
the largest part of Belmuevis property was transferred to Bradacs (the voivode left some possessions to his familiares). Milica was married to Stefan
Jaki the Younger of Nagylak, member of another Serbian noble family from
Hungary, but they most probably had no children. King John Szapolyai awarded the former possessions of Milo Belmuevi to Marko Jaki in 1529. Two
Serbian orthodox monasteries Boani in Baka and Bezdin in the Mure valley in Romania, known from 16th century, were erected on Belmuevi lands.
It is traditionally considered that the Jaki brothers were the founders of both
monasteries, but it is possible that the original churches were built by Milo
Belmuevi.
Keywords: Milo Belmuevi, voivode, Christian sipahi, Jagodina, will,
Matthias Corvinus, Wladislas II Jagello, Jaki family, Boani, Bezdin.
: 1. 2012.
: 8. 2013.
185
. 1 (2013) 187203
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 187203
: 929:355.40(450.521:497.5)"15"
. ., ,
bijeljani@yahoo.com
(15421567):
*
: ,
. , ,
.
, ,
. ,
.
: , , , ,
, .
. . , , .1
*
e, : (. . 47023).
1
. , , 1948, 120121.
187
. 1 (2013) 187203
a a, . ,
. , , .
, , ,
. , , .2 ,
.3
,
,
XVI , 1567.
1542. , .
.
o.4
,
. , . ,
, 19. 1544.
. 40 32 , .5
2
. ,
(XVI ), , . .
. , 2011, 7591.
3
. , , 14201620,
1995, 230, 292, 305, 317, 325, 346, 359, 423, 435.
4
Dravni arhiv u Dubrovniku (DAD), Diversa Cancellariae (Div. Canc.) fasc.
128, fol. 187(3. X 1542); . ,, 13001600, ( ), 2009, 251252.
5
Debita Notaria (Deb. Not.), fasc. 83, fol. 210 (19. XII 1544); . ,
XIIIXVI , . 2 (15001601),
1952, 173, 1123.
188
. ,
.6 1543.
, Diversa Notariae
17. 1537, 153.
Mobilia ordinariae 1543, 207 .7
20. 1544. , , , . a
a, a , .
,
(Federico Vari di St. Angelo).8
.
, ,
.
, . .
1546.
, (Nicolaus
Luxaninus), . , , ,
. 92 .9
, (Laurentius Antonii Laurentii de
Miniatis) 1547. ,
.10
6
Procure Notariae (Proc. Not.), fasc. 17, fol. 295r296 (29. V 1543).
Sentenze di Cancellariae (Sent. Canc.), fasc. 108, fol. 167 (23. XI 1543).
8
Proc. Not., fasc. 18, fol. 78 (20. XI 1544).
9
Debita Notarie pro Comuni (Deb. pro Com.), fasc. 3, fol. 19 (27. XI 1546).
10
. ,
. . 1:
( ). . 1, 1874, 489, 84 (1. II 1547).
7
189
. 1 (2013) 187203
, , . . 4. 1547.
.
.11
, ,
. . , 62 .12
1547. .
, ,
. ,
: , .
20 .13
,
. 1547. , , . : 42 ( ), 84 ( ).14 ,
.
, .15
, 40- XVI ,
.
. , 11
190
. ,
.
1548/49. 23. 1548, , .16
1548. ,
.17
1549.
.
21 26 (ducatus sultaninorum viginti unum et grossos viginti sex). ,
, .18
,
, .
.19
, , .20
o
.
, ,
. .21
. , 1549. 107
.22
.23 1550.
,24 1551. 185 10 ,
16
191
. 1 (2013) 187203
, 4. 1553.25 1557.
.26 :
60- XVI -
.27
20. 1563. , ,
229 .28 324 33
. 100
, 224 15 .29 ,
.30
(de Scutari de Vucotari) ,
a , .31
, . ( ),
.32 , , . .33 1564.
, ,
, .34
21. 1566. , ,
, .35
25
192
. ,
et sociorum Banci de
Florentia , 576 ,
.36
XVI .37
, 1550. ,
.38 1550.
, (de
Castello Novo). , ,
ducato uno
1/3 per balla.39
.
.
, ,
1,5 .40 ,
.
,
1,25 , 4,5 .41
1552.
.42
, 17
.43
.44
XVI , ,
.
36
193
. 1 (2013) 187203
, , , , (), , ,
.
, ,
(cordovani, montonini),
(pellame), . .
: , , , , , ; , , , , , . .45
, ,
. 1554. .
.46
2. 1560.
72 . 102 50 (centum duo
buffalin et coria cinquaginta bovina).47
1564.
. ,
.48
.
,
. 11. 1544.
45
. . ,
XVI ., , 1983, 117136; EADEM,
50- 80- XVI . ,
48 ( 1984) 225247; EADEM,
80- XV . 30-
XVI . , 51 (1986)
298315; . , 16. ,
36 (1989) 6579, . 65.
46
Div. Canc., fasc. 139, fol. 189r190 (5. X 1554).
47
Isto, fasc. 150, fol. 130r (2. VIII 1564).
48
Securita e Noleggiata di Notaria, fasc. 1, fol. 181r182r (6. VII 1564); .
, , 85.
194
. ,
,
.
14. , . ,
.49 , , ,
.
, , .50
XVI
.
; ,
, , .
.51
o .52 .53
,
.54
. .55
1563. (Stephanus Johannis dictus Vodopia),
1564.56
1567. , , , ,
49
195
. 1 (2013) 187203
, , , - .57
, ,
.58
. ,
, , .59
I (15371574), ,
. , .
, ,
, . , ,
. 1561. , 40.000
. , ,
. XVI () ,
, 1495. . 1516.
1524. . , .60
, , .
1559.
, .
,
,
,
57
Div. Canc., fasc. 110, fol. 185r185 (3. XI 1549); fasc. 112, fol. 40 (3. V
1552); fasc. 130, fol. 45r (10. II 1554); fasc. 140, fol. 126128r (7. II 1555) etc.
58
Sent. Canc., fasc. 109, fol. 227 (27. XII 1544).
59
. , , 7591.
60
L. VOJNOVI, Istorija Dubrovake Republike, Beograd 20052, 165; P. PRETO, Tajna diplomacija Mletaka i Dubrovnika, Tajna diplomacija u Dubrovniku u 16.
stoljeu, gl. ur. M. POLI-BOBI, Zagreb 2011, 6370, str. 67.
196
. ,
.
. 23. 1559.
, ( ) .
, 25. ,
. , ,
.
,
,
, 15 .61
, . , , .
1560.
. 1562.
,
.
, Domino Simeone de Zagueri. , ,
. ,
. ,
,
.62
(Manifico Gentile Acciaiuoli) .63
61
197
. 1 (2013) 187203
1566. , , I
, .
. , ,
, .
. , ,
. ,
, , ,
, . , , .
, , ,
.64 ,
,
, 27. 1566. ,
. , , . , :
; , .65
64
. , , 91125; . ,
, 15081958, . .
, 1958, 556; . , 1566. ,
1/12 (1949) 166168, p. 167; R. BOGII, Cosimo Medici i Marin Dri, Republika
17/3 (Zagreb 1961) 1617; V. FORETI, O Marinu Driu, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 338 (1965) 5145; M. RATKOVI, O Drievu pokuaju
prevrata u Dubrovniku, Dubrovnik 3 (1967) 9198; Zbornik radova o Marinu Driu,
gl. ur. J. RAVLI, Zagreb 1969; Marin Dri 15082008. Zbornik radova sa meunarodnog znanstvenog skupa odranog 57. studenog 2008. u Zagrebu, gl. ur. N. BATUI D. FALIEVAC, Zagreb 2010.
65
L. KUNEVI, Ipak nije na odmet sve uti: Mediejski pogled na urotnike
namjere Marina Dria, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 45 (2007) 946, str. 13, 15.
198
. ,
2. 1566. , , , .
, ,
. ,
,
. , ,
. ,
,
, , (,
) ,
. ,
, . , .66
, , .
. ,
, ,
.67
26. 1566,
.68 ,
. , , 1566. . , . ,
,
.69
, , .
, ,
66
199
. 1 (2013) 187203
. , ,
, . , , ,
,
.70
, 10. 1580,
, L. Sorgo ( ),
. ,
, .
, .71
,
,
.
,
, 29.
1567. .72
(, , , ), : , , ,
.73
.
, , , 70
200
. ,
. ,
,
, .
, . , ,
, , , 1565. .
, , ( , ).74
e (Fracesc Geretichio mio genero di Crciola) 500 .
60
.
,
( ,
). 400 ,
.
15 . , 1.000 . , , , ,
1.000 . , ,
(officio de morti) . ,
20 .
o ,
, , , , .
74
...et voglio che Niccol mio figliuolo che legittimato, come si vede la sua
legittimatione in casa mia, fatta in Roma lanno 1565 sotto suo vero giorno, sia mio
herede universale, di tutto il mio stabile et mobile, tanto di quello e in Fiorenza
q(uest)o di quello e in Raugia, et in ogni altra parte del mondo di mia ragione..., Testamenta Notariae, fasc. 42, fol. 204.
201
. 1 (2013) 187203
, , ,
,
70, 40 . e
. , , , (la
mia Tedesca, mia dona et madre detto Nicolo mio figluolo)
. , , .75
, ,
. ,
, a 1565.76
, 1567. , , ,
1565. . , . ,
, .
1581. 2.500 . , , , , ,
, .77
,
.78
75
202
. ,
Radmilo Peki
LORENZO MINIATI SECRT AGENT IN DUBROVNIK
(15421567): ACCORDING TO DATA FROM
THE RAGUSAN ARCHIVES
Summary
Florentine Lorenzo Miniati, mentioned in the famous conspiratory letters
of Ragusan playwright Marin Dri, was active in Dubrovnik for about two and
a half decades. From the 1540s up until 1567, he attained prominence as a successful merchant, dealing in various goods: grain, salt, metals, cloth, wool, raw
material for dyeing (crvac chermisium, grana), hides and other items.
In his financial transactions, Miniati used both credit and bills of exchange. He issued insurance for transported goods at his own risk, but also as an intermediary on behalf of other merchants. After some time, he was appointed
Florentine consul in Dubrovnik.
In addition to his activities as merchant and consul, Miniati also operated
as a secret agent under false identity. He sent confidential information from Dubrovnik to various addresses. Aware of the danger he was exposed to, he anticipated his own death and, although a relatively young and healthy man, personally wrote his will on the island of Korula. Soon after, his life ended in a tragic way.
Finally, it must be emphasized that this paper does not provide a full account of Miniatis life and activities, as there is much information about him in
Italian, Spanish and other archives.
Key words: Lorenzo Miniati, Dubrovnik (Ragusa), trade, consul, secret
agent, testament.
: 1. 2012.
: 20. 2013.
203
. 1 (2013) 205226
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 205226
: 902(497.11)"04/14":929
- 1820, ,
monika.milosavljevic@gmail.com
:
*
: . .
.
, .
: , , , , ,
, . , ,
.
*
, :
(. . 177008).
205
. 1 (2013) 205226
.
, .
,
. 1
, .
,
,
, . ,
.2 .
.3 1950.
, , 1954.
.
1955. 1
B. OLSEN, Od predmeta do teksta Teorijske perspektive arheolokih istraivanja, Beograd 2002, 1328; Histories of Archaeology: A Reader in the History of
Archaeology (eds.T. MURRAY C. EVANS), Oxford 2008.
2
P. KONERTON, Kako drutva pamte, Beograd 2002, 99107; K. GERC, Antropolog kao pisac, Beograd 2010, 933; F. KATROGA, Istorija, vreme, pamenje, Beograd 2011, 2331.
3
. , 1956.
(Society for Medieval Archaeology) Medieval Archaeology. 1957.
, 1962.
, . K. PREDOVNIK, Cur archaeologia medievalis?, asopis za kritiko znanosti, domiljijo in novo antropologijo 28/200201 (Ljubljana 2000) 3151, str. 34.
206
. ,
, 1962. .4
, . (1869
1956) , , .
,
.
.5 1958.
, , :
, , o, , , , , ...
, ,
.
.
,
.6
4
. , (19201988),
,
, . . ,
1990, 129136, . 129; . , , , 1997, 135136; F. CURTA, Medieval Archaeology in South-eastern Europe, Reflections: 50 Years of Medieval Archaeology, 19572007, eds. R. GILCHRIST A.
REYNOLDS, London 2009, 191223, p. 192; P. NOVAKOVI, Archaeology in the New
Countries of Southeastern Europe: A Historical Perspective, Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past, ed. L. Lozny, New York 2011,
339461, p. 389.
5
. , . , , 35 (1984) 2532, . 2829; S. BABI M. TOMOVI, Milutin Garaanin
Razgovori o arheologiji, Beograd 1996, 1718; , ,
. . , 2008, 3986 (. . ); A. PALAVESTRA, Vasi pre Vine (19001908), 7/3 (2012) 649
679.
6
. , . 18691956, . . 78/1956
1957 (1958), . XIXIII.
207
. 1 (2013) 205226
, , (18391915),
.7 , ,
.
- : .
( ) :
1907. , ,
, ,
... .
. ,
, .8
,9
10 ,11
,12 13 .14 , ,
7
. , . , 2829.
. -, , 18831983, .
. , 1983, 2740, . 28, 29
9
. , . , . .
78 (1958) XVXX.
10
. , ( ), 6 (1900) 873878.
11
, , 7 (1901) 10401054.
12
, ,
, . . 1 (1906) 3988.
13
, , 9. 15. . , 1922.
14
, , ,
1928.
8
208
. ,
15 . .16
. ,
. , ,
,
. ,
,
, .
17
,18
.19 (Wiktor Stoczkowski), , . ,
,
15
, , (
), 4, 5, 6 (1901) 112118, 146151, 177183.
16
. . , , ( ), 183.
17
, . . , 1978,
. 7101 (. ); . ,
, , . . , 1990, 189195, . 190; . ,
, , . . ,
2008, 5372, . 5859.
18
B. G. TRIGGER, Writing the History of Archaeology A Survey of Trends,
Objects and Others. Essays on Museums and Material Culture, ed. G. W. STOCKING JR.,
Madison 1985, 218235, p. 233; B. G. TRIGGER, The Coming of Age of the History of
Archaeology, Journal of Archaeological Research 2/1 (1994) 113136, pp. 114116,
ISTI, The History of Archaeological Thought, Cambridge 2008; N. SCHLANGER J.
NORDBLADH, General Introduction: Archaeology in the Light of its Histories, Archives,
Ancestors, Practices Archaeology in the Light of its History, eds. N. SCHLANGER J.
NORDBLADH, New York 2008, 15, p. 1; S. BABI, emu jo istorija arheologije?, . . 6/3 (2011) 565577, . 565571.
19
. C. GERRARD, Medieval Archaeology Understanding Traditions and
Contemporary Approaches, London 2003, XIXV.
209
. 1 (2013) 205226
. . . ,
,
.20
, , , .21
, . . ,
1903. ,
. , , . (1877 1947), . ,
18961898. , , , . 1901.
. 1903,
.22 ,
20
W. STOCZKOWSKI, How to Benefit from Received Idea?, Histories of Archaeology: A Reader in the History of Archaeology, eds. T. MURRAY C. EVANS , Oxford 2008, 346359, pp. 350351.
21
S. BABI, emu jo istorija arheologije?, 573.
22
. ,
150- ,
5 (1989) 124138, . 129; . , ,
: 20/1 (2011) 489501, . 491492.
210
. ,
.
-
.
, , , ,
XIX XX ,23
.24
, . ,
.
,
.25
1899. , ,
:
, , , . .
, ,
.
. , ,
, . , ,
1871.
;
23
. , 19. , 2003.
24
. Z. KUZMANOVI, Refleksivna priroda arheolokog zakljuivanja: studija sluaja korpusa helenistikih nalaza u Srbiji, Beograd 2012. Doktorska disertacija.
Univerzitet u Beogradu Filozofski fakultet.
25
, . 7101 (. ); . ,
, , . . , 1990, 101122.
211
. 1 (2013) 205226
1884., , .26
( )
.
, , ,
.
,
.
, .
.
: - , , . . ,
, IX , , , ,
, : [...] ,
; , , . , ,
, .27
26
. ,
, , 27. 1899. , :
II 18721907, . . , 2007,
223227, . 223224.
27
, 73 (. ).
212
. ,
.
,
.
,
. , , .
, , .28
,
.29
. 25 , ,
. . ,
, , .
, ,
.
.30
,
, ,
28
, . 80.
. , , , 30 (1984) 1323, . 19.
30
.
29
213
. 1 (2013) 205226
31
.32
, , ,
/ , .
, . , , . .33 ,
,
.34
, ,
, 18721907. ,
2007. :
II 18721907.
,
,
, .35
,
( ) .
; .
31
Z. KUZMANOVI, Refleksivno miljenje zamena za analogiju? Primer debate o antikoj ekonomiji, . . 5/1 (2010) 151164,
. 153154.
32
. From the Baltic to the Baltic Sea Studies in Medieval Archaeology,
eds. D. AUSTIN L. ALCOCK, London 1990.
33
. . , . , 2829.
34
. S. BABI M. TOMOVI, Milutin Garaanin, 29.
35
. . 26.
214
. ,
,
. , . ,
,
.
. , 17. 1881.
,
1883,
1884. . , .36
.
,
, 37
:
,
,
100 ,
1900. .:
, . , , , ,
. . , , ,
36
. , , , 13
14; , , 134135.
37
, , 195.
215
. 1 (2013) 205226
, ; , [...]. , ,
.38
, , 39
.
: . [...] , , , [...] , , .40 ,
. -
( .
), .41
.42
, XIX
.43
,
38
.
.
40
, 194.
41
B. OLSEN, Od predmeta do teksta, 3337.
42
. . , , : , 2005, 4364.
43
. . , 19. ,
, 2006; . ,
. , 2008, 5569.
39
216
. ,
- - .
, , . ,
,
. ,
, . ,
- .
... , ,
. ,
.
. ,
.44
.
,
, ,
,
. , , .45
44
, 28 (. ).
. . , , : II , 1216, . 15 (= .
. , ,
36 (1872) 294300).
45
217
. 1 (2013) 205226
.
.46
,
XIX .47
, ,
.
, . .
. , ,
. , , - .
, .
, .48
46
, 12.
XIX - .
.
.
XIX . ,
, . ,
. ,
.
. . . ,
, , , 7390, . 7486.
48
. . , , 12, 14.
47
218
. ,
49 .50 1874,
.51
, [...]
. ,
, .52
, ,
.
, , ,
.53
- .
,
,
; ,
. ,
49
219
. 1 (2013) 205226
;
, .
, ,
.54
,
.
; , ,
.
XIX
, ,
.
.
;
;
; , ,
.55
,
,
, ,
.
.
.
, ,
, . ,
54
, , : II , 3754, . 3738 (= . . ,
, 48 (1880) 449471).
55
. , , :
II , 157173, . 172 (= , , 1878).
220
. ,
, ,
, .56
,
,
. , .
.
, ,
,
; , , , .57
1871. ,
. 1872.
. , ,
. ,
.
1873. .
18711873. , , . ,
,
.
,
56
57
, 172.
. . , , 16.
221
. 1 (2013) 205226
.
1874, 1875, 1877. 1878. 58. , 1885. ,
,
.
. .59
, ,
. ,
. ,
Serbiens byzantinische Monumente (1862)
; .60
12 ,
.
,
. - ; ,
... ,
,
. , , ,
.61
58
, . 98 (. ).
, 5758.
60
, 28.
61
. . , , 107.
59
222
. ,
,
,62
. :
, . .
,
.
.63
. . , 1929.
,64 .65
. , ,66 .67
,
, , . , .
: , . ,
.68
,
. ,69
62
, . . , 2011; .
KOSTI, Dunavski limes Feliksa Kanica, Beograd 2011.
63
. KOSTI, Dunavski limes Feliksa Kanica, 13.
64
. , ( ),
. . 27/8 (1929) 594603.
65
. KOSTI, Dunavski limes Feliksa Kanica, 16.
66
. , , 1992.
67
. , , : II , 99102 (= . ,
, . . 1/2 (19061907) 2430).
68
. , , 13.
69
. , , 489.
223
. 1 (2013) 205226
.
, , .
,
.70 , - ,
,
. , . , XIX
.
.
, . XX .
, .71
,
, , .
, ,
, ,
70
. , ( 14. 1896. , .
) : II , 208223
. 212.
71
P. NOVAKOVI, Archaeology in the New Countries of Southeastern Europe,
398400.
224
. ,
, , ,
.72
,
.73 ,
.74
,
, , .75 , 76
, .
, . , , , .77
,
, .
,
78 .
72
225
. 1 (2013) 205226
Monika Milosavljevi
NOTES FROM THE MARGIN: THE SIGNIFICANCE
OF MIHAILO VALTROVI FOR THE STUDY
OF MEDIEVAL ANTIQUITIES IN SERBIA
Summary
The study of medieval archaeology in Serbia before the Second World
War was to the greatest extent defined by Miloje M. Vasi. Certain contributions for drawing attention to medieval antiquities at the institutional beginnings of the archaeological discipline can be attributed to Mihailo Valtrovi
as well. Under the assumption that marginal and unquestionable knowledge
lingers in the epistemological bases that are used for studying the past, the article tackles theoretical foundations in Valtrovis interpretations of the medieval monuments.
This study is relevant for understanding the mechanisms of how the
knowledge of medieval art has been introduced and transferred, which is a
part of common history of the archaeology and the history of art. Valtrovis
conceptual heritage indicates the role of archaeology in the formulation of national identity on the medieval bases in the 19th century and to the strong misuses that occurred through repetition of those methods in the contemporary
contexts.
Key words: history of archeology, medieval archeology, art, nationalism, disciplinary boundaries, Mihailo Valtrovi.
: 1. 2012.
: 24. 2013.
226
II
SOURCE MATERIAL
. 1 (2013) 229239
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 229239
: 94:339.5(497.2:497.5)"12":[930.2:003.074
.
36/II, ,
dragic.zivojinovic@iib.ac.rs
II *
: ,
II (12181241)
. ,
9. 1230. , ,
.
,
.
: II, , , , XIII , 1230. , (), , .
II,
,
, .
:
, .
*
, : (1315. ): , , (. .
177029).
229
. 1 (2013) 229239
9.
1230. , , -
, ,
II, .
1817. , , , (1836), , .1
( 4.5.5) - . ,
13 ( ), (
) 240 143 mm , .
( ), , , ,
.
XIX ,
( , ), 150
20 , .2
1
. . , . 1. . . . . ,
1903, 148; . . , . .
. . , 2005, 7.
2
. . , -,
,
1, - 1852, 347348 ( . ); Monumenta
Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, ed. F. MIKLOSICH, Viennae
1858, n 7, 23; . . , ,
, 1860, 5657; Codex diplomaticus
Arpadianus continuatus 1, ed. G. WENZEL, Pest 1860, n 218 (42 b), 350 (.), 351
(. ); V. BOGII, Pisani zakoni na slovenskom Jugu. Bibliografski
nacrt. 1: Zakoni izdani najviom zakonodavnom vlau u samostalnim dravam, Zagreb 1872, 1718; P. J. AFAK, Pamtky devnho psemnictv jihoslovanv, Praha
18732 ( . 1851), n 3, 2; Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et
Slavoniae. Vol. 2: 11021200, ed. I. KUKULJEVI-SAKCINSKI, Zagreb 1875, n 243,
181; . . ,
230
. , II
I (11861196), II. , ,
,
,
, , .3 , 70- XIX , (1876), ,
4, 8190, - 1879, 9; Documente privitoare la istoria
Romnilor 1/2, eds. E. HURMUZACHI N. DENSUIANU, Bucureti 1890, n 638, 781
782 (. . . ); . . ,
II, 7/1,
1901, 2539, . 27; . . , ,
n 1, 147; Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae 3, ed. T. SMIIKLAS, Zagreb 1905, n 296, 337; . . , ,
1911, 13; . , II . , 2/7 (1912) 259272, . 265 (.), 266 (); . . , ,
4 (1915) 74; . , . , , 1931, n 2, 578; 1/2, .
. , 1934, n 790, 205; . . , . . 3: (11871280), 1940, 352 (.);
. , 2. , 1944, n 22, 42 (.), 43
(.); . 2, . . ,
1958, . 1, 19; . ,
, 1965, 31 (); 1, . . ,
1975, 107 (); . : , . . . , 1982, 175 ( ); XIII . . . . ,
1987, 192193 (.); . . , , 30; ,
. 1: 11861321, . . . .
, 2011, n 25, 124.
3
. . , , 348349; . .
, , 2, -
1853, 109112; Monumenta Serbica, n 7, 2; . . , , 56; Codex diplomaticus Arpadianus continuatus 1, n 218 (42 b), 350;
V. BOGII, Pisani zakoni na slovenskom Jugu, 17.
231
. 1 (2013) 229239
,
II.4
. prz zakonh o kmrki ,
.5 , ,
,6
.7
,8
.9
kpi
,10
.11
4
232
. , II
*
Dava c(a)rs(tvo) mi rizmo si hr vsi dnbrvni{sti,
lbvnm i vsvrnm gstm |2| c(a)rs(tva) mi, da d
hdt p vsi hr c(a)rs(tva) mi, s kpi kakv lib ili nst() ili ` n, |3| ili kpi kakv lib nst() i do k lib
zm ili hr didt, ili d Bdn ili Bra|4|ni~ova i Blgrada didt(), ili d Trnva i po vsm Zagori hdt, ili
d Prslava, |5| ili karvnsk hr pridt(), ili krnsti
hr, ili bristi, ili v drin i v Dimtic, |6| ili
v skp()sk hr ili prilpsk, ili v dvlsk hr,
ili v zm arba|7|nask, ili v Sln idt, pvsd da si
kpvat i prdavat svbd|8|n bs vsk pakosti, da n
imat p vsh hrah() c(a)rs(stva) mi i g(ra)dvh i klisrah |9| zaprtnia, n da si hdt() i kpt i prdavat
bs p~li, k i vsvrnii |10| i lbvnii gost c(a)rs(tva) mi.
Kt li im spaksti, om lib, ili na klisrh, ili na f|11|rsh, ili gd lib prz zakon(h) o kmrki, t da
vst: ti prtivnik c(a)rs(tv) mi |12| i milsti n imti, n vlik rgi patiti t carstv(a) mi.
ASN C(A)R() BLGAROM() I GRKOM
,
, ,
: ,
, ; , , , ,
, ,
, ,
, ,
, .
, ,
*
: .
233
. 1 (2013) 229239
, , :
, (. )
.
(1. ), ( , )
( )
.12
,
(carstvo mi) (hr vsi dnbrvni{sti),
p vsi hr carstva mi,
(. 37) . (. 710) ,
.13 (. 1012)
12
234
. , II
, , ili na klisrh ili na frsh, .14
: kt li im
ispakostit vlik rgi ima patiti t carstva mi,15
, , .16 : Asn
car Blgarom i Grkom ,17 ,
.
, 9. 1230. .
, , ( , 8 km
. )
II , .18 ,
.19 , ,
14
. , . , .
. , II,
11, 1930, 5, . 2324. (, 15
16) .
16
V. MOIN, Sankcija u vizantijskoj i u junoslavenskoj irilskoj diplomatici,
Anali Historijskog instituta u Dubrovniku 3 (1954) 2752, str. 2830.
17
, . . , , 5; . , , 194; . . , , 29. , ( , ),
, .
(. . , ,
n 2, 64; n 3, 65; n 4, 66) , (, n 11, 71; n 19, 78; n 25, 82).
18
II 40 , 9.
( XIII , 200 [ ],
310 [ . ]).
19
. Georgii Acropolitae
Opera. Vol. 1, ed. A. HEISENBERG, corr. P. WIRTH, Stuttgart 19782, 4144, 2511265;
GEORGE AKROPOLITES, The History (trans. and comm. by R. MACRIDES), Oxford
2007, 178184; . . , , 338343; J.
LOGNON, LEmpire latin de Constantinople et la principaut de More, Paris 1949,
15
235
. 1 (2013) 229239
, 20 ,
, ,
.21 , II, , 1230.22 ,23 .
.
: .24 : , , ,25 164; . , , 1970, 408410; . ,
, 294295; 1, . . ,
1981, 309312 (. ); . : , 166170 (. -); W. TREADGOLD, A History of the Byzantine State and Society, Stanford 1997, 721722; . .
, VIIXIV . : 1, 1999, 484488.
20
,
, (. . .
, . ?,
5 (1922) 3556; . , 2, 329).
21
(7. ). , ,
, (. . 18).
22
. , , . ( II, 152153) 1230.
23
,
( dava carstvo
mi, :
), ,
.
24
. . . , ( ), 1910, 347; . , 2, 327; . . ,
, 168169; . : ,
259261 (. ). ,
,
( , 506; , .
. . , 1999, 776 [. ]).
25
XII XIII , ,
236
. , II
,26 .; (,27 ,28
,29 ...), ,30
. ,
, , II
, : , - , , , ,
( , 1967, 5759) .
. . ,
, 3 (1912) 121134, . 124; , , 3/1 (1930) 96153,
. 122, 126; . , , , 13/2 (1957) 8492, . 8890.
26
XIII .
, (1205) .
, 1230. . , 1232. (. ,
1323 , ,
18/8 (1922) 1124, . 911; . , ,
. - , . . , 1978, 84112, . 95).
27
, (. , 2, 328). carbo,
(V. BEEVLIEV, Zwei Bemerkungen zur historischen Geographie Nordost Bulgariens, Recherches de gographie historique, eds. V. BEEVLIEV V. TPKOVA-ZAIMOVA, Studia Balcanica 1, Sofia 1970, 6978, pp. 7578;
. : , 341 [. ]).
28
, , , , 80- km . O . P. NIKOV, Die
Stadt und das Gebiet von Krn-Krounos in den byzantinisch-bulgarischen Beziehungen, Studi bizantini e neoelenici 5 (1939) 229238; . ,
, 25 (1967) 233250; .
, , 1,
1968, 216219.
29
, 100 km
(. , 2, 328).
30
, (. , 2, 328; . . ,
( XII XIII
.), 2011, 46).
237
. 1 (2013) 229239
.31 1230.
?32
?33
II () ().34
.35
,
1279. ,36
, .
Dragi M. ivojinovi
HORISMOS OF BULGARIAN TSAR
JOHN ASEN II FOR RAGUSA
Summary
The article contains the edition, translation, commentary and photograph of the horismos of Bulgarian ruler John Asen II (12181241) for the
city of Ragusa (Dubrovnik), in which rights and privileges of merchants from
this maritime commune are being guaranteed in all the regions under the
Tsars rule. Based on the list of regions mentioned as belonging to the Bulgarian Empire, it can be concluded that the document must have originated after
31
. . , , 4647.
, 47.
33
, 165. . . , 12. 13. , 2425 (1986) 151289, . 235245; . ,
(11861460). , 19942, 9598; . .
, , 143182.
34
. . , XIIIXIV .
, 1989, 9596. (
, 47, . 9) .
35
. . , , 47, 165.
36
. . , , 31 (1984) 540,
. 2628.
32
238
. , II
9 March 1230, the date of the battle of Klokotnica, when Asens state was
considerably extended towards the south and southwest at the expense of the
defeated emperor of Thessaloniki, Theodor Doukas Komnenos Angelos. It is
highly probable that the agile-minded businessmen of Ragusa were quick to
grasp the changed political reality and didnt wait long to obtain commercial
privileges for their community from the newly inaugurated most powerful ruler of Southeast Europe.
Keywords: John Asen II, Second Bulgarian Empire, Ragusa (Dubrovnik), horismos, 13th century, year 1230, hora (region), Klokotnica, edition and
commentary.
: 30. 2012.
: 12. 2013.
239
. 1 (2013) 241254
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 241254
: 726.7(497.11)"13":347.251:[930.2:003.74
- 1820, ,
zarko.vujosevic@f.bg.ac.rs
*
: , , . 36 ( 4/15),
.
, ,
. 150/152 .
,
.
: , ,
, , , .
, , .1
* , :
: (. 177003).
1
. , . . , .
, 1997,
5558 ( ); . . ,
,
10 (2011) 87102, . 97.
. , , 4586, . , , 3, 2007, 141142.
241
. 1 (2013) 241254
, : . 36 10.
1354, . 150/152 1348/49. , X, . , .2 . 150/152
, . 36 .3
, , 1378/79. .4
(. 36), (. 150/152),
.
. 36 ( 4/15)
,
797 mm 301 mm,
XIV .5 , , , ( ),
( ), , ( ), ( 19 ),
2
. . , ,
1988, 157159 (. 36 ), 155157 (. 150/152 ); . , ,
1998, 45 (. 36 ), 128 (. 150/152 ).
3
. 150/152: . ,
() , 1847, 5153; F. MIKLOSICH, Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, Wien 1858, 142145, . 125; (), ,
1868, 7476 (); B. KORABLEV, Actes de Chilandar II, Actes slaves, 19 (), 1915, 510513, . 43. . 36 . ,
, 1912, 738740, , .
4
. . 1 .
5
. 2 ( . . , , 157
78 29,5 cm). (varit similaire) 1370, . V. MOIN
S. TRALJI, Vodeni znakovi 13. i 14. vijeka 1, Zagreb 1957, 158, . 6461 ( 748 ).
242
. ,
,
.
.
-
.6 , .
, : (?)
. ,
, 1381, .7 80- XIV
.8 ,
XIV .9
,
,
6
. ,
XII XV , 1926, 159, . 77 78.
7
. , , 23, 32, 256257, ,
. 1381. . . ,
, 20012, 162165,
. , ,
Realia Byzantino-Balcanica ( ).
8
. ,
(. 63), 9 (2010) 111133, .
122124, 129131. 26. 1388 (: . , . , 7/24 (1868), 231295,
. 266271. . , 1873, 388393) 1388/89?
( . , , 111133).
9
. ,
, 259, . 6 ( 20. 1379. 15.
1381); , 32 44, . 78 ( 70- XIV ),
(. 63) . . ,
, 158, 1378/79 (
. 1 ). . . , (. 63), 130
131, . 75.
243
. 1 (2013) 241254
(). XIV XV , .10
. 36 , 8876
-63, , 2767
, 4/15 ( ).
( ) .11
+ , , , |2| . , , |3| , .
(!) |4|
, `,
, , |5| `
, |6| (!),
. |7| ,
|8| , . |9|
10
. . . , ,
19992 (. . ) 117118.
.
, .
11
. ,
Times New Roman (The Unicode Standard,
Version 6.1, Cyrillic), .
, . (, , , , , ).
. , . , . .
244
. ,
|10|
, |11|
[] , |12| ` .
|13| . |14| , ,
, |15| , |16| .
|17|
`, , . |18| ,
,
|19| .
, |20|
, , , |21| ,
, |22|
|23|
(!) |24|
`.
|25|
,
|26| `[] : |27| ;
|28| ;
; |29| ; ; |30| ; ; ; ; |31| ; ; ; ; |32|;12 ; ;
12
,
.
. 150/152, 1378/79. ( . . 3 1).
245
. 1 (2013) 241254
; |33|
. , |34| .
|35|, ,
, |36| .
`: |37| ,
, , |38| , ,
, |39| , ,
|40| ,
, ; |41|
I, , , |42| , , , , |43| , . , |44|
, , |45| ,
, |46| .
` |47| . : |48|
,
, |49| 13 , , (!) |50|
, , , |51| , ,
, , |52|
. ` |53| [] , ,
|54|
.
, |55| .
.
|56|
, |57|
13
246
. ,
, `
|58| ,
. |59|
,
|60|
, |61| ,
. |62| .
(!) , |63| , , , , |64| [], . |65|
, ,
|66|
..
.. |67| .. |68|
, |69|, .
|70|
.. ... (!) ..
|71| + +
|72| , .. . +
1. [1381 1400?]
+ . , |2| , ,
, |3|
. , |4| |5| |6| |7| |8| |9|
|10| .
2. [ XV ?]
. |2| :
247
. 1 (2013) 241254
[] ,
|3|
|4| , ,
, ` |5| ,
|6|
. .
: (
) XIX . .
. |2| ,
|3| .
|4| , , .
+ .
XIX . 150/152. . 36, . , ,
.14
, .
36.15 ,
. 150/152 ( 10/7 , 7903-28), .
36 . 150/152, XV .16
, (. ).17 14
248
. ,
,
(?) .
, . ,
, ,
.18
, . 150/152 , .
. 36, ,
( 31 ).
40 ,
( 4143). . 36
, : ( ), ,
.19 , .
, , .
, , (
100 km ).20
( . . , , 155 . ,
, 128 ).
18
( 28 )
-, (), ( 3435), ( 39), ( 60), ( 63),
( 68). ( 70).
19
, 1378/79,
: . ,
, 89, 8 1114.
20
. : . , , 5760 ( . 58); . ,
, ,
249
. 1 (2013) 241254
: XV
,
1378/79,
.
, .
, , . 150/152
. 36, : ;
.21 , 1348/49,
X, ,
. 36.22
( 72), . 36 10. 1354, .23 X, (IV) ( 2122)
,
,
. . , 1998, 7190, . 8384 ( . 87); , , 43 (2006) 4157,
. 52 (); . , , 97101 ( ).
21
1378/79, : ... (. , , 89, 1112). . 36,
. 150/152 .
22
, , . ,
, .
23
. , 23.
, 161 (1934) 2753, . 4650, ;
. , , 19 (1938) 239244, . 244, . 29; . . , , 155159; . , , 47.
250
. ,
, .24
X , . , , , . actio conscriptio,25
, ,
( 23), 1355.26
. ( 1718), .27 , ( 78) (. . 24
).28 ,
: 25. 1358(!),
.29 ,
24
, , ( : . , , 4 (2005) 119134;
. . 121 . 13).
. 1354 (. , ,
1516 (1936) 303317, . 306307).
25
. , 23.
, 4950.
26
. . , , 155; . , , 47.
27
. . , , 1997, 170171.
28
18. 1347: . ,
, 5 (2006) 99113,
. 101, 56 .
29
: . ,
,
4 (2005) 135149.
251
. 1 (2013) 241254
1354. 1355. , .
. 36
. , , ,
1378/79.30 - , ,31 , ( 17). , ,
. ( 24), (
56, 63) ( 69) ,
( 56).
(vidimus)
, .32 -
, .33 , XIV ,
, 1370. (. . 5 ).
30
. , , 221224. , .
31
. , , 1940,
140141; . -, , 176; . , 9091.
32
vidimus , 1352/53,
. : 3, . . , 1980, 411423 (.
). . Archives de l'Athos 12, Actes de Pantlmn, ed.
P. LEMERLE G. DAGRON S. IRKOVI, Paris 1982, 164167 ( .
4, 47).
33
. . , , 159; . passim.
252
. ,
- . 36 , , 1378/79.
.34 ,
1354.
1355. . , . 36
. 150/152, .
arko Vujoevi
THE ARHILJEVICA CHRYSOBULL
OF EMPEROR STEPHEN DUAN
Summary
The church of the Presentation of the Virgin Mary in the former village
of Arhiljevica on the slopes of Skopska Crna Gora was founded by sebastokrator Dejan, a prominent noble of Serbian emperor Duan, who granted Dejan a chrysobull in which the manorial boundaries of the foundation were defined. Since possession of the Arhiljevica manor (metochion) was transferred
to the Serbian Athonite monastery of Hilandar by the charter of Eudokia and
Constantine Draga from the year 1378/79, Duans chrysobull to Dejan is
preserved in the archives of Hilandar in the form of two documents: the elder
one marked Hil. 36, and the more recent Hil. 150/152. Both are transcripts
made in Hilandar the elder one was copied from the original and later served
as the model for the more recent copy. The first document, whose first full publication is offered in this paper, was made at the time when the church of Arhiljevica was donated to Hilandar. In the bottom of the document two later entries recording legal transactions can be found: the first is from the late 14th
and the second probably from the early 15th century. In terms of diplomatic
status, Hil. 36 is an authentic transcript, but its dating (Skoplje, 10 August
1354) is questionable, because it contradicts historical circumstances known
34
. . , ,
158 . , , 5354.
253
. 1 (2013) 241254
from other reliable sources (e.g. the mention of Sava as patriarch before he
was elevated to that position, the fact that the emperor was far away from
Skoplje at the time in question). Therefore, the date when the lost original of
Duans chrysobull for the church of Arhiljevica was issued can only be approximated as 1354 or 1355, based on examination of the diplomatic elements
of Hil. 36 and the historical and legal context of its contents. Hil. 150/152 differs from its predecessor in the dispositional section, containing two previously unmentioned villages that do not appear even in the Draga charter of
1378/79. This doctored transcript, which is of secondary importance for the
reconstruction of the original, was made in the 15th century or later with the
intent of obtaining or confirming the enlargement of Hilandars Arhiljevica
metochion.
Keywords: Emperor Stephen Duan, sebastokrator Dejan, church of
Arhiljevica, Hilandar monastery, chrysobull, edition and commentary.
: 1. 2012.
: 28. 2012.
254
. 1 (2013) 255290
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 255290
: 314.1(497.5)"1574"(093)
36/II,
aleksandar.jakovljevic@iib.ac.rs
36/II,
neven.isailovic@iib.ac.rs
1574.
:
, , 1574. .
- , .
, , (
) .
: , , , , , , , XVI , , .
, . ,
( ), ( ).1 40- XIV ,
.2 1411.
, : (1315. ): , , (. .
177029).
1
S. GUNJAA, Hrvatsko historijsko Kosovo, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji III, Zagreb 1975, 129168; F. SMILJANI, Graa za povijesnu topografiju kninsko-drnikoga kraja u srednjem vijeku, Arheoloka istraivanja u Kninu i
Kninskoj krajini, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva 15, Zagreb 1992, 5563.
2
A. BIRIN, Knez Nelipac i velikaki rod Nelipia, doktorska disertacija, Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet, 2006, passim.
255
. 1 (2013) 255290
(Campus, Polye) (Polye Kanane), , ( ) ( ) .3
, (1435), (1437).4 XV , 1494.5
,
. ,
( , ).6
1522. ,
, ,
.
, , .
( 1530. ),
,
. ,
XIV .7 , 1537. .8
3
256
. . ,
1574. . 9 (tapu tahrr defteri). je ,
, . .10
.11 , ,
,
1528/30.
1550. .12
,
.
982. (23. 2. 1574)
, , -
.13 ,
,
, (1571
1573), ,
.
9
BOA, TD 533.
F. D. SPAHO, Livno u ranim turskim izvorima. Prilog za monografiju, Prilozi za orijentalnu filologiju (=POF) 3233 (19821983) 147162, str. 156157; ISTI,
Defteri za kliki sandak iz XVI i poetka XVII stoljea diplomatiki opis, POF 34
(1984) 137163, str. 151156; ISTI, Neke karakteristike razvitka varokih naselja u
Klikom sandaku u XVI i XVII stoljeu, POF 38 (1988) 241251, str. 245247.
: H. ABANOVI, Bosanski paaluk, 108; A.
HANDI, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI stoljeu. Uloga drave i
vakufa, POF 25 (1975) 133169, str. 147148, 153; ISTI, O gradskom stanovnitvu u
Bosni u XVI stoljeu, POF 2829 (19781979) 247256, str. 254; ISTI, O ulozi dervia
u formiranju gradskih naselja u Bosni u XV stoljeu, POF 31 (1981) 169178, str. 175.
11
F. D. SPAHO, Skradinska nahija 1574. godine, Acta historico-oeconomica
Iugoslaviae (=AHOIe) 16 (1989) 79107.
12
F. D. SPAHO, Splitsko zalee u prvim turskim popisima, AHOIe 13 (1986)
4786; F. D. SPAHO A. S. ALII B. ZLATAR, Opirni popis Klikog sandaka iz
1550. godine, Sarajevo 2007, 8288, 99101 ( ).
13
BOA, TD 533, 20; Kanuni i kanun-name za bosanski, hercegovaki, zvorniki, kliki, crnogorski i skadarski sandak, Sarajevo 1957, 140.
10
257
. 1 (2013) 255290
,
1571. 14
1574.
. ,
, ,
.
(mustahfzn) ,
, ,
.
, , 1574.
, ,
, - , . 476488 49
.
23
. ,
,
,
, , , ,
, , , , , . ( )
. , ,
,
, , , , , , .15 ,
14
1571.
BOA, Mhimme Defteri (=MD)
10, 343, . 556. , . 12
Numaral Mhimme Defteri (978979 / 15701572), <zet Transkripsyon ve ndeks>, Ankara 1996, II, . 1164 (21. 1572).
15
Vojnogeografski institut u Beogradu, Topografska karta SFRJ, razmera
1:25.000, sekcij Split.
258
. . ,
, XVI .16 , , , , , , , , , .17 , 1574.
,
, .
, 13 (mezraa)
. .
() ,
. , , ,
, ( )
.
, , ( ,
, , ). , , (, , , ),
,
.
, .
1550. .18
. , -,
16
259
. 1 (2013) 255290
- , , , ,
.19
, . , ()20 ,
1574. - .
, , ,
,
.
.
(resm-i filuri),
. , ,
443, , , . , 1574. 180
(bd- hav).21 , . ,
,
( ),
. 19
260
. . ,
. ,
,
, , , .22
. , .
443 50 , 9 . , ,
, .
, .
, .23
,
, ,
;
.
.24 , .25
22
. K. JURIN STAREVI, Demografska kretanja u selima srednjodalmatinskog zalea u 16. i poetkom 17. stoljea, POF 54 (2004) 139168; A. HUSI, Demografske prilike u srednjodalmatinskom zaleu poetkom 16. stoljea, POF 55 (2005)
227242.
23
. . H. ABANOV, Krajite Isa-bega Ishakovia. Zbirni katastarski popis iz 1455. godine, Sarajevo 1964, LILII; , , . 1, . 1, , 1964, XXX
XXXIV; H. HADIBEGI A. HANDI E. KOVAEVI, Oblast Brankovia. Opirni
katastarski popis iz 1455. godine, Sarajevo 1972, XIVXVI; . , 1571. , 2010, 1415.
24
.
25
BOA, TD 157; BOA, TD 164; BOA, MAD 540; BOA, TD 211; BOA, TD
212; BOA, TD 284; BOA, TD 285; BOA, TD 622.
261
. 1 (2013) 255290
, .
,
.
, , , , , ; , , .
,
(/; //; //; //; //; / ). , (-/-; -/-) + /-; + -/- + -/-
;
, , ; ,
. . ,
-, , -
.
. ( > ; > ; > .); ( >
.). , ,
. , ,
, ,
, , , ,
. , ; (< ).
,
, .
262
. . ,
(. batina-i Nikola veled-i Radman , ). .
.
[476] Nhiye-i Petrova polye der liv-i Klis
siyb der nehr-i ikoyla der kurb- karye-i mezbre,26 bb 4 f 15,
der tasarruf Bl dizdr bb 4, resim 60.
Zemn-i bhe der kurb- kala-i Drni mezkr bir hl ve hric ezdefter bil-rsm olnub der tasarruf Mem veled-i Al hn- tahrrde tasarrufnda bulnub defter-i cedde zerine kayd olnd.
Hsl ber vech-i makt f sene 12.
Otlak maa batina-i Murik27 tbi-i Drni.
Hsl an r 400.
iftlik an hisse-i karye-i Liyan maa otlak der tasarruf Ahmed veled-i Vuk ve Mehmed veled-i Karagz ve Pr veled-i Hamza ellerinde olan
temessk mcebince slb- sbk zere zerlerine kayd olnd.
Hsl: gendm keyl 2, bah 50; mahlt keyl 2, bah 40; alef keyl 2,
bah 23; r-i bostn 2; r-i kettn 2; r-i giyh 5; r-i kvre 5; r-i
sr ve piyz ve kelem 2; nsf bd- hav ve resm-i ars ve polaina ve bc-
siyh maa ihtisb 94. Yekn 223.
Karye-i Rahik tbi-i Virh Rika
Batina-i Pervne veled-i Al; batina-i Al veled-i Ahmed; batinai Mustaf veled-i Mirik der yed-i Durmu veled-i o merd-i kala-i Drni;
batina-i Gz veled-i Radi; batina-i Al veled-i Alagz; batina-i Mehmed veled-i Bl merd-i kala-i mezbre; batina-i Ahmed veled-i Karagz;
batina-i Kurd veled-i Al; batina-i Bl veled-i Ahmed; batina-i Dvud
veled-i Vukoye; batina-i skender veled-i rmerd; batina-i Pr veled-i
Ahmed; batina-i Nash veled-i Vukosav; batina-i Fazl veled-i Bl; batina-i van veled-i Grubia; batina-i Murd veled-i Abdullh; batina-i Al
veled-i Abdullh; batina-i Vukdrag veled-i Yuray; batina-i Mile veled-i
Vukain; batina-i Ferhd veled-i Abdullh; batina-i van veled-i Kostadin;
26
, ,
. ,
. 1585/86.
,
. BOA, TD 622, 254/A254/B.
27
: Batina-i Mujik.
263
. 1 (2013) 255290
batina-i Yuray veled-i Grgur; batina-i Ber veled-i Al; batina-i Matiya veled-i van; batina-i Martin veled-i Maukat; batina-i Vel veled-i
Ysuf merd-i kala-i skradin; batina-i liya veled-i Yuray der yed-i Al
veled-i Nikola.
Hne 27 f 180, resim 4860.
[477] Otlak ve gayr nsf- karye-i Rahik der tasarruf ahl-i varo-i
kala-i Drni.
Hsl 120.
Mahsl- haymne ve nsf bd- hav 400.
siyb der nehr-i ikoyla der tasarruf ahl-i varo-i kala-i Drni,
bb 6 f 30, resim 180.
Der tasarruf Martin veled-i Maukat bb 1; der tasarruf Mustaf
Mirik bb 1; der tasarruf skender rmerd bb 1; der tasarruf Murd veled-i Abdullh bb 1; der tasarruf Mehmed veled-i Bl bb 1; der tasarruf
Al veled-i Ahmed bb 1.
iftlik an hisse-i karye-i Rahik ve Luka yedi hisse zere der tasarruf mer Kethud-y kala-i Drni veled-i Bl Aa ve Mem veled-i Ferhd ve Al veled-i Timurhn ber vech-i itirk defter-i atk mcebince tasarruflarnda bulnub defter-i cedde zerine kayd olnd.
iftlik-i mezraa-i Kk Rahik ve an hisse-i karye-i Susel hric
ez-defter olub mer Kethud tasarrufnda bulnub defter-i cedde zerine
kayd olnd.
iftlik an hisse-i karye-i Rahik ve an hisse-i mezraa-i Susel ve
an hisse-i karye-i Bioik tbi-i Petrova polye der tasarruf Mehmed ve
Fadl ve bk biradern- evld- Bl Kethud hn- tahrrde tasarruflarnda
bulnub defter-i cedde zerine kayd olnd.
Hsl: gendm keyl 21, bah 525; mahlt keyl 45, bah 900; alef
keyl 17, bah 170; r-i bostn 6; r-i kettn 6; r-i giyh 15; r-i
kvre 15; r-i sr ve piyz ve kelem 6; nsf bd- hav ve resm-i ars ve
polaina 13. Yekn 1656.
Ceman 7216
iftlik an hisse-i karye-i Rahik ve Brd28 maa zemnh- varo ve
an hisse-i karye-i Liyan der tasarruf Dizdr veled-i Mustaf ber mceb-i
hccet-i kd tasarrufnda bulnub on bir hisse zere ber karr- sbk tasarruflarnda zere kayd olnd.
Hsl: gendm keyl 4, bah 100; mahlt keyl 12, bah 240; alef keyl
6, bah 60; r-i bostn 2; r-i kettn 2; r-i giyh 5; r-i kvre 5;
r-i sr ve piyz ve kelem 2; nsf bd- hav ve resm-i ars ve polaina 4.
Yekn 420.
28
, :
Mezraa-i Brdar Dolna (...) der karye-i Rahik (BOA, TD 622, 255/B).
264
. . ,
Karye-i Hirenik tbi-i Petrova polye
Batina-i Nikola veled-i Radman; batina-i Vuka veled-i Vukain;
batina-i Todor veled-i Vuk; batina-i Dragobrad veled-i Petri; batina-i Lazar veled-i Yuray; batina-i Radul veled-i Radosav; batina-i Petri veled-i
Radi; batina-i Blaj veled-i Radohna; [478] batina-i Vukosav veled-i Radman; batina-i Radi veled-i Tvrdko; batina-i Radul veled-i stepan; batina-i Radoye veled-i Pribina; batina-i Radivoy veled-i Pribina; batina-i Mihal veled-i Radain; batina-i Todor veled-i van; batina-i Mezd veled-i
Vel; batina-i Yuray veled-i Mili; batina-i Yuray veled-i strahina; batina-i Nikola veled-i Radivoy; batina-i Radosav veled-i Rog; batina-i Branko veled-i Radosav; batina-i Behrm veled-i Dvud; batina-i Dragik veled-i Martin; batina-i Radivoy veled-i Vukain.
Hne 24 f 180, resim 4320.
siyb der b- ikoyla der kurb- karye-i Hirenik der tasarruf Sefer
suba mtevell-i evkf- Murd Be ve bk rey-y karye-i Kanani,
bb 5 f 15, resim 75.
iftlik an hisse-i karye-i Hirenik ve nsf batina-i Obrad ve zemn-i
Al ve an hisse-i bhe-i Paval der karye-i Siverik maa otlak ve yaylak
ve b ve bhe tbi-i Petrova polye der tasarruf Sefer suba mtevell-i
evkf- Murd Be el-merhm hn- tahrrde hccet-i kdyla tasarrufnda
bulunman defter-i cedde zerine kayd olund.
Hsl: gendm keyl 2, bah 50; mahlt keyl 2, bah 40; alef keyl
1, bah 15; r-i bostn 2; r-i kettn 2; r-i giyh 5; r-i kvre 5;
r-i sr ve piyz ve kelem 2; nsf bd- hav ve resm-i ars ve polaina 4.
Yekn 125.
Karye-i Kanani tbi-i Petrova polye
Batina-i Radoye veled-i Nikola; batina-i Radoye veled-i Radin; batina Vuk veled-i Radosav; batina-i Vukosav veled-i Dimitri; batina-i Vukdrag veled-i Milobrad; batina-i Vukman veled-i Kova; batina-i Radosav
veled-i Balinik; batina-i Vladosav veled-i vlag; batina-i Rako veled-i
Mileta; batina-i Radovan veled-i vladisav; batina-i Matey veled-i Vukmir; batina-i Radeka veled-i Radi; batina-i vanko veled-i Radonya.
Mezraa-i Krevina maa orman der dire-i ikoyla der kurb- karye-i Hrenik; batina der yed-i ehl-i karye.
Hne 14 f 180, resim 2520.
Mezraa-i Zidik der tasarruf Toma ve Olivir ve Maroye ve Vukik
tbi-i Petrova polye.
Batina-i Toma veled-i Mileta; batina-i Olivir veled-i van; batina-i Maroye veled-i Vukman.
Hne 3 f sene 180, resim 540.
265
. 1 (2013) 255290
[479] iftlik-i Ahmed Be ve Al Be ebn-i Mehmed Be Murd
Be-zde ve an hisse-i karye-i Hirenik ve an hisse-i karye-i Kanani Kd
depesi dimekle marfdr maa bt ve bhe ve ayrh tbi-i Petrova
polye hn- tahrrde ber mceb-i defter-i atk tasarruflarnda bulnub defter-i cedde zerlerine kayd olnd.
Hsl: gendm keyl 4, bah 100; mahlt keyl 13, bah 260; alef keyl
8, bah 80; r-i bostn 2; r-i kettn 2; r-i giyh 5; r-i kvre 5;
r-i sr ve piyz ve kelem 2; nsf bd- hav ve resm-i ars ve polaina 4.
Yekn 460.
Orman der dire-i nehr-i ikoyla baltalk ve ayr yerleridir der
kurb- karye-i Hirenik hric ez-defter olub Murd Be evkfna kayd olnd, ber vech-i makt 130.
iftlik-i mezraa-i Bilo Brdo Drni kalasnn varoyla Badan nm
karyenin mbeyindedir der tasarruf Bl Aa dizdr- kala-i Drni ve Mem
b. Ferhd ve Al veled-i Timur ve bk rek- mustahfzn- kala-i mezbre der tasarruf ahl-i karye-i Badan tasarruflarnda bulnub defter-i cedde
zerine kayd olnd
Hsl: gendm keyl 2, bah 50; mahlt keyl 6, bah 120; alef keyl 5,
bah 50; r-i bostn 2; r-i kettn 2; r-i giyh 5; r-i kvre 5; r-i
sr ve piyz ve kelem 2; nsf bd- hav ve resm-i ars ve polaina 6. Yekn
240.
Suvt-i tark mezraa-i [!] Siverik ve karye-i Bioik ve karye-i Mioik ve karye-i Pavik nm drt pare karyelerin reylar davarlarna suvt
in ihtiyaclar ve keml-i mertebede hr u zebleri oldu ecilden ayn-
vilyet ehdetler ile zerine varlub grildikda fi'l-vk kur-i mezkrenin reylarna suvt lazim olman nehr-i ikoyla'dan ber cnibden Kanani [ve] Pavik nm karyelerin snryla ve bir cnibi Kilise iftlii snrlaryla ve rey-y mezbre tlebler ile mbeyinlerinde altm zir mikdari lazim [o]lan suvt in yol tayn olnub Tepluvah nm karyenin deresiyle gidb Kozma depe'de nihyet bulub ol vech zere minbad Kilise
iftlii yerlerinde ve sair karyelerin etrafnda olan yerlerine ve ayrlarna
dahl olunmamak zere defter-i hknye kayd olnd bi-mahzar-i ayn- vilyet-i Petrova polye.
iftlik-i zemn-i ilise-i eela maa ayrh maa Progon kadmden sekiz hisse zere defter-i atkde mukayyed olman ol takdrde zikr
olan sekiz hissede drt hissesi Murd Be evkf tasarrufnda ve har drt
hissesiyle rey tasarruflarnda bulnub fermn- erf mcebince bu hudd ile mahdd olan arz-i merkmin ayrlar zirat u hirset olnacak
yerleri feth-i hknndan ber zikr olan eela nm kilisenin yerleri aldu
266
. . ,
hn- tahrrde ayn- vilyete ehdetler ile zuhr bulan mtevellsi olan
Sefer tlebile defter-i cedd-i hknye kayd olnd.
Hsl: gendm keyl 4, bah 100; mahlt keyl 13, bah 260; alef keyl
2, bah 25; r-i bostn 2; r-i kettn 2; r-i giyh 5; r-i kvre 5;
r-i sr ve piyz ve kelem 2; nsf bd hav ve resm-i ars ve polaina 4.
Yekn 405.
[480] Karye-i Badan tbi-i Petrova polye
Batina-i Vukik veled-i Radi; batina-i vetko veled-i Radoye; batina-i Jivko veled-i vani; batina-i Yuray veled-i Dragobrad; batina-i
Grin veled-i Radi; batina-i Pavlo veled-i Vukobrad; batina-i Milosav
veled-i Milobrad; batina-i vko veled-i Vukoye; batina-i Gro veled-i
Yuray; batina-i Milko veled-i stepan; batina-i Pavko veled-i Radoye; batina-i stepan veled-i van; batina-i van veled-i Yuray; batina-i Obrad veled-i vani; batina-i Radan veled-i Vladisav; batina-i Bogava veled-i Grgur; batina-i Dimitri veled-i stepan; batina-i Timur veled-i Al; batina-i
Obrad veled-i Herak; batina-i Mihoye veled-i Vukobrad.
Hne 20 f 180, resim 3600, an mahsl- haymneh-i karye-i m[ezbre] 20.
Karye-i Linak tbi-i Petrova polye
Batina-i Herak veled-i Vukosav; batina-i Radi veled-i Obrad; batina-i Mihal veled-i Obrad; batina-i Luka veled-i stepko.
Hne 4 f 180, resim 720.
Mezraa-i Murik tbi-i Petrova Gora Krka'nn ber yaksnda
kala-i skradin mkabelesindedir der tasarruf Behll Be zam ve Vel Aa
ellerinde olan temesskleri mcebince defter-i cedde zerine kayd olnd.
Hasl: gendm keyl 2, bah 50; mahlt keyl 6, bah 120; alef keyl 3,
bah 30; r-i bostn 2; r-i kettn 2; r-i giyh 5; r-i kvre 5; r-i
sr ve piyz ve kelem 2; nsf bd- hav ve resm-i ars ve polaina 4. Yekn
220.
Ceman 940
Karye-i Bioik tbi-i Petrova polye
Batina-i Vuksan veled-i Vukosav; batina-i Radin veled-i Lubiik;
batina-i Vuk veled-i vani; batina-i Radosav veled-i vetko; batina-i
Mihal veled-i Milo; batina-i Radko veled-i Radoye; batina-i Radosav veled-i Vuk der yed-i stepan; batina-i Radoye veled-i Vukain; [481] batina-i Radonya veled-i Radko; batina-i Milko veled-i Vladko; batina-i Vuk
veled-i Radko; batina-i Vukosav veled-i Miloye; batina-i Radiik der yed-i
Vlag veled-i Vukdrag; batina-i Batrik veled-i Radain; batina-i Radivoy
veled-i Radovan; batina-i Martin veled-i Radi; batina-i Radosav veled-i
267
. 1 (2013) 255290
Gruba; batina-i Velya29 veled-i Braya; batina-i Yuray veled-i Vuksan;
batina-i Miyak veled-i Petri; batina-i Mile veled-i Sanko; batina-i Ferhd
der yed-i Husrev veled-i o; batina-i Paval veled-i Radenko; batina-i van
veled-i imrak; batina-i Mehmed veled-i rmerd; batina-i Bogdan veled-i
Radul; batina-i Vukosav veled-i Radman; batina-i Toma veled-i Vukoye;
batina-i Radovan veled-i Radi; batina-i Husrev Ferhd der yed-i Vuksan
veled-i Radman.
Kilise-i sveti sa ve Mariya; batina-i Belan der yed-i Radul veled-i
Radman.
Hne 31 f 180, resim 5580.
Karye-i Tirubuhovina tbi-i Petrova polye
Batina-i Vid veled-i Radan; batina-i Toma veled-i Radan; batina-i
Nikola veled-i stepan; batina-i veys veled-i Mustaf; batina-i Matey
veled-i Radan; batina-i Dragoye veled-i Vukik; batina-i Bartol veled-i
Paval; batina-i Paval veled-i Radoye.
Mezraa-i Medna30 der kurb- karye-i Trbuhovina; batina-i Ostoya
veled-i Blaj.
Hne 9 f 180, resim 1620.
Karye-i Mioik tbi-i Petrova polye
Batina-i van veled-i Milobrad; batina-i lys veled-i skender; batina-i Vukik veled-i liya; batina-i vko veled-i Milova; batina-i Rstem
veled-i hn; batina-i Hseyin veled-i hn; batina-i Paval veled-i Radivoy; batina-i Karan31 veled-i van; batina-i Milko veled-i Yuray; batina-i
Vukosav veled-i Radivoy; batina-i Al veled-i Herak; batina-i Mustaf
veled-i skender; batina-i Mem veled-i Hamza; batina-i Radoye veled-i
Vidak; batina-i stepan veled-i Vukik; batina-i vani veled-i Milobrad;
[482] batina-i Radko veled-i Radivoy; batina-i Radoye veled-i Pavlo; batina-i Radko veled-i van; batina-i Milko veled-i Milia pop; batina-i Toma veled-i Milak der tasarruf ehl-i karye; batina-i vani der yed-i Vukik
velede.
Hne 22 f 180, resim 3960.
Karye-i Pavik tbi-i Petrova polye
Batina-i Radi veled-i Radosav; batina-i Radoye veled-i Yuray; batina-i Bratul veled-i Vukain; batina-i Vukmir veled-i Vukik; batina-i Bartol veled-i Vuka; batina-i Mehmed veled-i Hamza; batina-i Yuray veled-i
Nikola; batina-i Obrad veled-i Yuray; batina-i stepan veled-i vko; bati29
268
. . ,
na-i Bojik veled-i Vukain; batina-i vani veled-i Milko; batina-i Boko
veled-i Milko; batina-i vladosav veled-i Vukain; batina-i Al veled-i
Ferhd; batina-i Murd Abdullh der yed-i Yahy veled-i o; batina-i Bojigko veled-i Vukain; batina-i Yakov veled-i Radman.
Otlak an hisse-i karye-i svilay; batina der yed-i ehl-i karye.
Hne 18 f 180, resim 3240.
Karye-i Siverik tbi-i Petrova polye
Batina-i Nikoye veled-i Radoye; batina-i Paval veled-i Radosav; batina-i Vuka veled-i Vukosav; batina-i Petri veled- Vuka; batina-i d
veled-i Al; batina-i Mihovil veled-i Vukan; batina-i vani veled-i Radoye; batina-i Antun veled-i van; batina-i Ahmed der yed-i Vuk veled-i
van; batina-i Medak32 veled-i Vuk; batina-i Vukobrad veled-i Vukik; batina-i Vuk veled-i Nikola Karan; batina-i Vukosav veled-i Vuk; batina-i
Vuksan veled-i Dragik; batina-i Radonya veled-i Vukain; batina-i
Vuina veled-i Radman; batina-i Radonya veled-i Marko; batina-i Vukik
veled-i Radosav; batina-i Radosav veled-i Vuk; batina-i Radovan veled-i
Vuk; batina-i Petri veled-i Vukosav; batina-i Petri veled-i Vukain; batina-i Radoye der yed-i Matey veled-i Vuina der yed-i Hzr veled-i Korkud
siph; batina-i Tabak der yed-i van veled-i Nikola.
Hne 24 f 180, resim 4320.
[483] Mezraa-i Dminii Siverik nm karye ile Tepluvah nm karye
mbeyindedir defter-i atkde siphye hsl kayd olnmdr f sene 80.
Karye-i Tepluvah tbi-i Petrova polye
Batina-i Radoye veled-i rebi;33 batina-i Haydar veled-i Vukdrag; batina-i Radman veled-i Radoye; batina-i Radoye veled-i Damyan;
batina-i Hasan veled-i Mahmd; batina-i Bl veled-i Yakb; batina-i
Milak veled-i Dragik; batina-i hn veled-i skender; batina-i Pavlo veled-i Damyan; batina-i Vuyi veled-i rebi; batina-i Vukik der yed-i
Sf Ferhd veled-i rmerd.
Hne 11 f 180, resim 1980.
Karye-i Treskale tbi-i Petrova polye
Batina-i van veled-i Radivik; batina-i Martin veled-i Radiva; batina-i Yuray veled-i Mihovil; batina-i Yuray veled-i Petri; batina-i Nikola
veled-i Marko; batina-i Nikola veled-i Yakov; batina-i Martin veled-i Matey; batina-i Radi veled-i Petri; batina-i Yuray veled-i vani; batina-i
Nikola veled-i Radovan; batina-i Matiya veled-i Radiva; batina-i Toma
32
269
. 1 (2013) 255290
veled-i Matey; batina-i Rado veled-i Branko; batina-i Matiya veled-i Pavko; batina-i Mihovil veled-i Nikola; batina-i Vukdrag veled-i Dragoye;
batina-i Toma veled-i Vukik; batina-i Malko veled-i Matey; batina-i
Bartol veled-i ulin; batina-i Milosav veled-i Radovan; batina-i Yurko veled-i Pavko; batina-i Mila veled-i Drajen; batina-i Yuray veled-i Dragia;
batina-i Matey veled-i Nikul; batina-i stepan veled-i Vuko; batina-i Grgur veled-i Radoye; batina-i stepan veled-i Dragik; batina-i Luka veled-i
Pavle; batina-i Nikola veled-i van; batina-i Vladisav veled-i vani.
Mezraa-i unar;34 batina-i Petri veled-i Vukik.
Mezraa-i Brtan ve strijevia ve Lubostine maa otlak ve yaylak ve
ayr; batina der yed-i ehl-i karye nefer Marko Yuray.
Hne 32, resim 3600.
[484] Karye-i Grahovia tbi-i Petrova polye
Batina-i Vukdrag veled-i Radoye; batina-i Nikola veled-i vani; batina-i Novak veled-i Dimitri; batina-i Nikola veled-i Vuk; batina-i Petri
veled-i Yuray; batina-i Velya veled-i Nikola; batina-i Vukdrag veled-i
strahina; batina-i Dragia veled-i Olivir; batina-i Radonya veled-i Dragia; batina-i Ferhd veled-i Al; batina-i Vuksan veled-i vani; batina-i
Marko veled-i Lale; batina-i Milko veled-i Mileta; batina-i Vuyi veled-i
van; batina-i Vukosav veled-i vani; batina-i Petri veled-i Radivoy; batina-i van veled-i Vuksav; batina-i Vuk veled-i vani; batina-i Vuk veled-i van; batina-i Byezd der yed-i Mehmed velede.
Hne 20 f 180, resim 3600.
Karye-i Gorani tbi-i Petrova polye
Batina-i stanko veled-i Radovan; batina-i stepan veled-i van; batina-i Gro veled-i Herak; batina-i Selak veled-i vladko; batina-i vladisav veled-i Vukosav; batina-i Dragik veled-i Radosav; batina-i Radman
veled-i Vukosav; batina-i Radul veled-i Rayko; batina-i Pavlo veled-i Radonya; batina-i Todor veled-i Miha der yed-i Grin veled-i Grgur; batinai Radoye veled-i Todor.
Mezraa-i Ponor Bzrg ve Kk ve Vidnak ve Mravini der
snr- karye-i m[ezbre]; batina der yed-i ehl-i karye.
Hne 12 f 180, resim 2160.
Karye-i Buhay35 tbi-i Petrova polye
Batina-i imun veled-i Marko; batina-i Yuray veled-i Marko; batina-i Vukman veled-i Petre; batina-i Bogdan veled-i Matey; batina-i Grgur
veled-i Martin; batina-i Matey veled-i Radovan; batina-i Radosav veled-i
34
Der kurb- karye-i Sedramik (BOA, TD 284, 97; BOA, TD 285, 31).
Buhani (BOA, MAD 540, 192; BOA, TD 211, 622); Buhayi/Buhabi nm dier Hrastofe (BOA, TD 284, 96; BOA, TD 285, 30).
35
270
. . ,
Vukmir; batina-i Paval veled-i Radoye; batina-i Bartol veled-i Matey; batina-i Vukman veled-i Matey; batina-i Vukdrag veled-i Radoye; batina-i
Marko veled-i imun; batina-i Yuray veled-i Lilik; batina-i Martin veled-i
Dragik; batina-i stepan veled-i Martin; batina-i van veled-i imun; [485]
batina-i Grgur veled-i Pavlo; batina-i Andriya veled-i Toma.
Hne 18 f 180, resim 3240.
Karye-i Gayin tbi-i Petrova polye
Batina-i Milo veled-i Luka; batina-i liya veled-i Pavlo; batina-i
Vuksan veled-i Matey; batina-i Radi veled-i stepan; batina-i Vuyi veled-i vani; batina-i Toma veled-i van; batina-i Petri veled-i Vukik; batina-i Kostadin veled-i Toma; batina-i Marko veled-i Matey; batina-i Grgur
veled-i Pavko.
Hne 10 f 180, resim 1800.
Karye-i Grada tbi-i Petrova polye
Batina-i Radosav veled-i Andriya; batina-i Radi veled-i Milko; batina-i Nikola veled-i Yuray; batina-i imun veled-i Luka; batina-i Grgur
veled-i Matey; batina-i Nikola veled-i Maroye; batina-i Matey veled-i
Pavko; batina-i Yuray veled-i Tolya; batina-i van veled-i Matey; batina-i
Dragik veled-i tvrdko; batina-i Yuray veled-i Vukik; batina-i Vukain
veled-i Radovan; batina-i Radovan veled-i van; batina-i van veled-i
Yuray; batina-i Paval veled-i Dragoye; batina-i Miloye veled-i vani; batina-i Vukdrag veled-i Radoye; batina-i Vukain veled-i vko; batina-i
vani veled-i vladko; batina-i Radomilo veled-i Radi; batina-i Petri veled-i vani; batina-i Hasan der yed-i vladosav veled-i vani; batina-i
Marko veled-i Dragik; batina-i Matiya veled-i Andriya; batina-i van veled-i Pavlo; batina-i Yuray veled-i vanko; batina-i Radivoy veled-i Marko; batina-i Mile veled-i Milik; batina-i Toma veled-i Krako; batina-i
Radi veled-i vko; batina-i Bogava veled-i Vukdrag; batina-i Radi veled-i Vladko; batina-i Radivoy veled-i Petri; batina-i Milan veled-i Milik;
batina-i Yuray veled-i imun; batina-i Timur veled-i Doan; [486] batina-i Dragoye veled-i Niko; batina-i Maloye veled-i Luka.
Hne 37 f 180, resim 6660.
Karye-i Otavie tbi-i Petrova polye
Batina-i Grgur veled-i van; batina-i Obrad veled-i Toma; batina-i Vukosav veled-i Radi; batina-i vetko veled-i Dragoye; batina-i
Paval veled-i van; batina-i stepan veled-i Vukosav; batina-i Mihovil
veled-i Radko; batina-i Vukosav veled-i Radoye; batina-i Paval veled-i
Miliya; batina-i Nikola veled-i Milik; batina-i Radi veled-i Marik; batina-i Nikola veled-i Toma; batina-i van veled-i Marko; batina-i viyan
veled-i Radoye; batina-i Radin veled-i Radosav; batina-i Yuray veled-i
271
. 1 (2013) 255290
Vukik; batina-i Radivoy veled-i van; batina-i urko36 veled-i Radko;
batina-i van veled-i Radko; batina-i van veled-i Radoye; batina-i van
veled-i Boyko; batina-i Nikola veled-i Radoye.
Mezraa-i Bedrine der kurb- karye-i Otavie (....); batina der yed-i
ehl-i karye.
Hne 23 f 180, resim 4140.
Karye-i Buik tbi-i Petrova polye
Batina-i Al veled-i Mustaf; batina-i Hseyin veled-i Al; batinai Burk veled-i Mustaf; batina-i Ms veled-i Mustaf; batina-i Kurd veled-i Hasan.
Hne 5 f 180, resim 900.
siyb der nehr-i ikoyla der snr- karye-i m[ezbre] der tasarruf
ehl-i karye, bb 5 f 30, resim 150.
Mahsl-i haymne der karye-i m[ezbre] 100.
Yekn 1150.
Karye-i Suhovare tbi-i Petrova polye
Batina-i Radosav veled-i Radko; batina-i Vuka veled-i Yuray; batina-i Badrik veled-i Radoye; batina-i Radonya veled-i Vukdrag; batina-i
Yuray veled-i Brayan; batina-i Radosav veled-i Milko; batina-i vetko
veled-i Bogdan; batina-i Nikola veled-i Vukdrag; batina-i vladosav veledi Obrad; batina-i Radosav veled-i Radi; batina-i Paval veled-i Radoye;
batina-i Yuray veled-i Radko; [487] batina-i Radi veled-i Radko; batinai Milo veled-i Nikola; batina-i stepan veled-i Radoye; batina-i Radi veled-i Vuksan; batina-i Mireta veled-i Yurko; batina-i Milko veled-i Vuka; batina-i Petri veled-i Popla; batina-i Radosav veled-i Radoye; batina-i Dragik veled-i Radonya; batina-i Vukik veled-i vladosav; batina-i
Vukain veled-i Vukosav; batina-i Petri veled-i Dena; batina-i Ksm veled-i Ysuf; batina-i Toma veled-i Dragobrad; batina-i vani veled-i Radonya; batina-i Hasan veled-i Ysuf.
Hne 28 f 180, resim 5040.
iftlik-i Maroye37 maa otlak der dire-i Suhovare ve karye-i
Mahavie zikr olan mezraa hric ez-defter olub Al Aa ve Al Bl tasarrufnda bulnub defter-i cedde zerlerine kayd olnd.
Hsl: gendm keyl 1, bah 25; mahlt keyl 2, bah 40; alef keyl 2,
bah 20; r-i bostn 2; r-i kettn 2; r-i giyh 5; r-i kvre 3; r-i
sr ve piyz ve kelem 2; bd- hav ve resm-i ars ve polaina 1. Yekn 100.
36
Durko veled-i Radko (BOA, TD 285, 32); urko veled-i Radko (BOA, TD
622, 258/B)
37
: Maronya/Marovine
272
. . ,
Karye-i Breevik tbi-i Petrova polye
Batina-i Vukosav veled-i Radosav; batina-i vladosav veled-i Petri; batina-i Vuksan veled-i Vukik; batina-i Radosav veled-i Yuray; batina-i Vuksan veled-i Radoye; batina-i Matiya veled-i Radivoy; batina-i
van veled-i Radobrad; batina-i Radovan veled-i Radi; batina-i Gvozden veled-i Radosav; batina-i Mehmed veled-i Radi; batina-i Radi veled-i van; batina-i Milko veled-i van; batina-i Vuka veled-i Obrad; batina-i vetko veled-i Radi; batina-i Bartol veled-i Radosav.
Hne 15 f 180, resim 2700.
Karye-i Lubikina tbi-i Petrova polye
Batina-i imun veled-i Nikola; batina-i Antun veled-i va; batinai uyin38 veled-i Radovan; batina-i Grgur veled-i imun; [488] batina-i
stepan veled-i Mihovil; batina-i Vukdrag veled-i Niko; batina-i Grgur
veled-i Yakov; batina-i Marko veled-i Matey; batina-i Vukoye veled-i
Bojidar; batina-i Antun veled-i Grgur; batina-i Hasan veled-i van; batina-i Matey veled-i Radan; batina-i imun veled-i Petri; batina-i stepan
veled-i Mihovil; batina-i Yuray veled-i Matey; batina-i Matey veled-i stepan; batina-i Nikola veled-i Matey; batina-i Luka veled-i ulin; batinai Matey veled-i ulin; batina-i Toma veled-i van; batina-i Nikola veled-i
Yuray; batina-i Petri veled-i Grgur; batina-i Grgur veled-i stepan; batina-i Andriya veled-i stepan; batina-i van veled-i Bogdan; batina-i Paval
veled-i stepan; batina-i Yuray veled-i Matey; batina-i Matey veled-i stanul; batina-i van veled-i Radoye.
Hne 29 f 180, resim 5220.
Mezraa-i unar maa otlak-i Drivar der kurb- karye-i Lubikina ve
Ramlan nm karyeler mbeyindedir hric ez-defter olub Mehmed veled-i
Vel ve Mustaf veled-i Ahmed ve Hasan veled-i Mehmed tasarruflarnda
bulnub defter-i cedde zerine kayd olnd
Hsl: gendm keyl 2, bah 13; mahlt keyl 1, bah 20; alef keyl 1,
bah 10; r-i bostn 2; r-i kettn 2; r-i giyh 5; r-i kvre 3; r-i
sr ve piyz ve kelem 2; bd- hav ve resm-i ars ve polaina 2. Yekn 60.
Karye-i uyak39 tbi-i Petrova polye
Batina-i Martin veled-i stanek; batina-i Grgur veled-i Ruji; batina-i Matey veled-i vko; batina-i Luka veled-i Martin; batina-i Yuray veled-i Radivoy; batina-i Andriya veled-i Yuray.
Hne 6 f 180, resim 1080.
38
39
273
. 1 (2013) 255290
siyb der nehr-i Vrba der tasarruf ahl-i karye-i Lubikina ve uyak, bb 3 h[acer] f 15, resim 45.
Yekn 1120.
Panayr der karye-i Siverik kenise-i eela tbi-i Petrova polye,
1000.
[476]
40 , 4 [] 15 [],42 4, 60.
41
;43 []
[], , , ; .
, 12.
,44 .
400.
45
, , , , ;
, .
: 2 , 50; 2 , 40; 2 , 23; 2;
2; 5; 5; , 2; , ,
94. 223.
40
(), . , , 46
, .
41
, ,
.
42
, ,
. .
43
, . .
44
(), .
. .
45
, .
.
274
. . ,
,46 47
, ; , ; , , ,
; , ; ,
; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; ,
; , ; ,
; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; , : , ; , ; , ; , ; ,
, .
27 180, 4860.
[477]
.
120.
400.
6 30, 180.
, , 1; , 1; , 1; , , 1; , ,
1; , , 1.
48
, , , ;
46
(, ),
.
47
,
,
[] tbi-i
Petrova polye (BOA, TD 556, 139). (BOA, TD 622, 255/).
[] tbi-i Drni (BOA, TD 440, 268).
.
48
, .
275
. 1 (2013) 255290
, ,
.
49 ,50
;
.
, 51 , ;
.
: 21 , 525; 45 ,
900; 17 , 170; 6;
6; 15; 15; ,
6; ,
13. 1656.
7216
, ;
.
: 4 , 100; 12 , 240; 6 , 60; 2; 2; 5; 5; ,
2; , 4.
420.
,52
, ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; [478] , ; , ; ,
; , ; , ; , ; , ;
49
, .
, , .
51
, , .
52
(), , .
, .
50
276
. . ,
, ; , ;
, ; , ; , ; , ; ,
; , ; , .
24 180, 4320.
- 5 15, 75.
,
53 ,
, ; - .
: 2 , 50; 2 , 40; 1 , 15; 2;
2; 5; 5; , 2; , 4.
125.
,54
, ; , ; , ; , ; , ; , ;
, ; , ;
, ; , ; , ; , ;
, .
55
; .
14 180, 2520.
,56 , , , .
, ; , ;
, .
3 180, 540.
53
, , .
, , .
55
, .
56
, .
54
277
. 1 (2013) 255290
[479] - - - -
,57 , ,
;
.
: 4 , 100; 13 , 260; 8 , 80; 2; 2; 5; 5; ,
2; , 4.
460.
; , ; -, 130.
,58
,59 - , , , , ,
;
.
: 2 , 50; 6 , 120; 5 , 50; 2; 2; 5; 5; ,
2; , 6.
240.60
. , , , 61 62 . [ ]
. ,
, , , , 57
, , .
, () .
59
, , .
.
60
242.
61
, , .
62
, , ,
.
58
278
. . ,
. 63 . ,
,
. , .
64 ;65
,
-,
. , , ,
, .
: 4 , 100; 13 , 260; 2 , 25; 2;
2; 5; 5; , 2; , 4.
405.
[480] ,
, ; , ; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , , , ;
, ; , ; , ; , ; ,
.
63
, , .
, . , . M. SLUKAN, Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma, Zagreb 1999,
146, karta 2.
65
, , . .
M. SLUKAN, Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma, Zagreb 1999, 146, karta 2.
64
279
. 1 (2013) 255290
20 180, 3600, 20.
,66
, ; , ;
, ; , .
4 180, 720.
,67 ,
, - . .
: 2 , 50; 6 , 120; 3 , 30; 2;
2; 5; 5; , 2; , 4.
220.
940.
,
, ; , ; , ; , ;
, ; , ;
, , ; , ;
[481] , ; , ; , ; , ; , , ; , ; , ; , ;
, ; , ;
, ; , ; , ; ; , ; , ; ,
; , ; , ; , ; , ; , , .
;68 ,
.
31 180, 5580.
66
, , .
. . 45.
.
68
. , ,
.
67
280
. . ,
,69
, ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , .
70 ; , .
9 180, 1620.
,
, ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; ,
; , ; , ; , ; , ; , ; [482] , ; , ; , ; , , ; ,
; .
22 180, 3960.
,
, ; , ; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; ,
; , ; , ; , ; ; , ; , .
; .
18 180, 3240.
,
, ; , ;
, ; , ;
69
, , ,
.
70
, .
281
. 1 (2013) 255290
, ; , ; , ; , ;
, ; , ; ,
; , ; ,
; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; , ; , , , ; ,
.
24 180, 4320.
[483] ,71 ;
, 80.
,
, ; , ;
, ; , ;
, ; , ; ,
; , ; ,
; , :
, .
11 180, 1980.
,72
, ; , ; , ; , ;
, ; , ; ,
; , ; , ; , ; , ;
, ; , ;
, ; , ;
, ; , ; , ; , ; ,
; , ; , ; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; ,
; , .
71
72
282
, .
, .
. . ,
;73 , .
, 74 , ; ,
.
32, 3600.75
[484] ,76
, ; , ;
, ; , ; , ; , ; ,
; , ; , ; , ; ,
; , ; , ;
, : , ; , ; , ;
, ; , ;
.
20 180, 3600.
,77
, ; , ;
, ; , ;
, ; , ;
, ; , ; ,
; , , , ; , .
,78 , ; .
12 180, 2160.
73
283
. 1 (2013) 255290
,79
, ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; ,
; , ; ,
; , ; , ; , ; , ; , ; [485] , ; , .
18 180, 3240.
,80
, ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; , ; , .
10 180, 1800.
,81
, ; , ;
, ; , ;
, ; , ; ,
; , ; , ;
, ; , ;
, ; , ;
, ; , ; , ; , ; ,
; , ; , ; , ; ,
: , ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; ,
79
(, ), .
. /
, . BOA, TD 284, F. D. SPAHO A. S. ALII B. ZLATAR,
Opirni popis Klikog sandaka iz 1550. godine, 82.
80
, , , .
81
, , .
284
. . ,
; , ; ,
; , ; , ;
, ; [486] , ; a, .
3782 180, 6660.
,83
, ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; , : , ; , .
e84 (....);
.
23 180, 4140.
,85
, ; , ;
, ; , ; , .
5 180, 900.
5 30, 150.
100.
1150.
,86
, ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; ,
; , ; ,
82
38 .
, , .
84
e, , .
85
, , .
86
, . , , .
83
285
. 1 (2013) 255290
; , ; [487] , ;
, ; , ; , ; , ; , ; , ; ,
; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , .
28 180, 5040.
;87 .
: 1 , 25; 2 ,
40; 2 , 20; 2; 2;
5; 3; ,
2; , 1. 100.
,88
, ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; , ; , ; , .
15 180, 2700.
,89
, ; , ; , ; , ; [488]
, ; , ; , ; , ; , ; , ; ,
87
,
, .
88
, .
. ,
, .
89
, .
, , (
) ( ).
286
. . ,
; , ; , ; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; ,
; , ; , ; , ; , ;
, ; , ; ,
; ; , ;
, .
29 180, 5220.
90 , ,
,91 ; , , , , .
: 2 , 13; 1 ,
20; 1 , 10; 2; 2;
5; 3; ,
2; , 2. 60.92
,93
, ; , ;
, ; , ;
, ; , .
6 180, 1080.
94 3 15, 45.
1120.95
, , 1000.
90
, .
( ), (. . 15).
91
, ,
.
92
59
93
//, .
, .
.
94
,
.
95
1125.
287
. 1 (2013) 255290
:
(ayn) , , ;
.
(bd- hav) ,
, , .
(batina)
, ; ,
.
(vakf-evkf) ; ; ,
; .
(vilyet) , , , ; - -; XV XVI
-
, .
(defter) , , ;
.
(dizdr) ; () .
(zam) 20.000 (), 100.000 ; - .
(zemn) ; (,
, .) .
(ihtisb) ;
.
(keyl) , ; 1574.
64 .
(kethud) ; ,
-, ; .
(bc- siyh) ,
; , () , .
288
. . ,
(mezraa) , , ,
;
.
(resm-i ars) ; , ,
.
(mtevell) .
(nhiye) , , , , ; ;
.
(panayr) , ; ().
(polaina)
,
.
(rey) , , .
(resim) .
(sancak) - , , -.
(siph) ,
-;
20.000 .
(suba) , ; -
; -; ; .
(suvt) ; ; .
(temessk) ,
.
(r) : , ;
, , , .
(haymne) , ; , .
(hccet) ; ,
.
(fermn) , . .
289
. 1 (2013) 255290
(iftlik)
;
, .
: 30. 2012.
: 18. 2013.
290
III
REVIEWS
. 1 (2013) 293305
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 293305
REVIEWS
Dubravko Lovrenovi, Bosanska kvadratura kruga, Dobra knjiga, Sarajevo Synopsis, Zagreb 2012.
Knjiga Bosanska kvadratura kruga Dubravka Lovrenovia ima sve
potrebne karakteristike savremene strune knjige. Sastoji se od uvodne
biljeke koja pojanjava sadraj, ciljeve i motivacionu podlogu autora, tri
osnovna poglavlja sa kritikim aparatom kojima se materija izlae, pratee
dodatke kojima se prezentiraju upotrebljeni izvori i literatura, biobibliografsku biljeku o ovom izdanju i na samom kraju su indeksi. Pored toga,
obogaena je slikovnim prilozima faksimila dokumenata, latinske i irilske
grae ouvane u Dravnom arhivu u Dubrovniku, te fotografijama uglednih
predstavnika struke kojima je autor posvetio posebnu analizu. Ako navedenom dodamo dobru pripremu teksta, skladan dizajn, malu teinu a kvalitetne korice, zakljuit emo da je u tehnikom smislu, po iskazanim vanjskim karakteristikama, ovo knjiga kakvu bismo danas poeljeli. Kada pratimo
ranija Lovrenovieva posebna izdanja, moemo potvrditi isto, kazati da su
autor i njegovi izdavai prilikom pripremanja knjige imali respekta prema
buduim itaocima. Knjigu krasi itljivost i razumijevanje svojstveni i prepoznatljivi po autorovom umijeu da kontrolie, prati, slae i paljivo odrava
svoj pisani izraz pred strunom i irom italakom publikom zbog koje je sve
to, zanatski, za dobre pisce i potrebno initi. Otuda je po mjeri biblioteke
svakog itaoca kojeg naslov i sadraj Bosanske kvadrature kruga u startu
jednostavno mora i treba da intrigira i interesira.
Dr Dubravko Lovrenovi, redovni profesor na oblasti historija srednjega vijeka na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, pripada
plodnim istraivaima i istaknutim djelatnicima moderne historiografije zapadnog Balkana. Takvu prepoznatljivu poziciju ostvario je trajnijom stvaralakom posveenou srednjem vijeku, u bogatoj razvojnoj liniji kreui se od
sitnih istraivakih zrnaca iz mlaih dana, preko opsenih lanaka posveenih
raznovrsnim temama, do svojevrsnih vrhunaca zrelim sintetskim zaokruivanjima u monografijama kakve su Na klizitu povijesti (2006) i Steci
(2009). Pred jednim takvim novim plodnim sadrajem nalazimo se i u ovom
sluaju.
293
1 (2013) 293305
Mada u polazitu kao zbirka uglavnom ranije objavljenih radova, kompletna prezentacija putem izbora uvrtenih radova, njihove dorade, ujednaavanja kritikog aparata i sadraja i sortiranja u novom ruhu i kontekstu
skladno je pretvorena u izraz koji predstavlja novu sintetsku cjelinu. Taj novi
kvalitet kao osjeaj dobie i predstavnici struke koji su imali sree da
proitaju sve ranije Lovrenovieve radove, a potpuno e ga osjetiti svi oni koji
ih nisu u cjelini poznavali.
Pored predstavnika struke, kojima je Lovrenoviev angaman na polju
srednjovjekovlja priznat i od iznimnog znaaja, kako po analizi i prezentaciji
izvora tako i po reinterpretaciji dosadanjih stajalita, definiranjima i redefiniranjima kojima je zaokupljena moderna historiografija, raznovrsna anrovska postavka koju Lovrenovi ovdje nudi u pristupu srednjem vijeku a u kojoj
se bosanskohercegovaka stvarnost korjenuje, odrava i izvodi, omoguie i
irem krugu italaca da zavire i shvate sadraj koji se krije unutar korica ove
ovako slikovito i zaslaeno nazvane knjige.
Tri kljuna poglavlja koja su pred nama nisu samo opa karakteristika
ove knjige nego i uope demonstracija irine autorovog aktualnog angamana.
Svode se, dakle, na istraivaku dimenziju nepoznatog kao osnovnim polazitem struke (O bosanskom autokefalnom kranstvu), diskusiju sa tumaenim u modernom i savremenom dobu kao neminovnom potrebom u borbi za
opstanak nae struke (Bosanski mitovi), te na izdvajanje i ocjenjivanje
pozitivnih literarnih i historiografskih vrijednosti kao putokazu koji se kao
polazite nudi buduim generacijama (O pionirima i nastavljaima).
Sa Crkvom bosanskom u pozadini istaknute su autorove analize svetaca
zatitnika srednjovjekovne Bosne, vjerskog profila bosanskog magnata vojvode Radoslava Pavlovia, proglaenja Bosne kraljevstvom i razmatranja
bosanskog srednjovjekovlja u svjetlu politike teologije. Ove analize, sa
novim uglovima promatranja i originalnim potragama demonstriraju karakteristike srednjovjekovne Bosne u krilu evropskog srednjovjekovlja i, zahvaljujui autoru koji prati moderne tokove, bez pretjerivanja, trenutno
odravaju nauno prisustvo ovog podneblja u savremenoj evropskoj historiografiji. Baziraju se na okvirima koje nudi irilska graa koju Lovrenovi
ponovo iitava i u njoj nalazi rjeenja za uspjene pristupe. Takva polazita
je svojevremeno nasluivala ugledna diva zapadnobalkanske historiografije dr
Nada Klai udei se bogatstvu irilske grae u kojoj se i dalje kriju saznanja
za brojne strune nepoznanice. U vizuelnom pogledu stara irilica se kao
zlatna nit provlai rukopisom sa novim pogledima na pojedina pitanja. Jezik
grae, lake nego interpretacije, Lovrenoviu omoguava da pojasni kontekst
u kojem se radnja deava i u kojem akteri ive svoje vrijeme, a ono je historija. Ovom oglednom Lovrenovievom kvalitetu struka e dobiti novi istraivaki zamah u pokuajima da odgovori i na druga nerijeena pitanja. ira
italaka publika e, na ovom mjestu, itajui ponuene sadraje biti u prilici
da sama razumijeva srednji vijek.
294
Reviews
,
. I: 11861321 (. . . .
), , 2011, 652 .
= Collection of Medieval Cyrillic Charters and Letters of Serbia, Bosnia and
Dubrovnik. Volume 1: 11861321 (eds. V. Moin S. irkovi D. Sindik),
Institute of History, Belgrade 2011, pp. 652.
Edition of domestic documentary sources for the medieval history of
Serbia, Bosnia and Dubrovnik has been a long-standing preoccupation of Serbian academic historiography since its beginnings. However, although the
preserved documentary production of the region stands at a relatively modest
total of around 1500 items, none of more than a dozen collections published
until the Second World War managed to cover it completely, leaving many
documents scattered in various individual editions or even unedited. In fact,
some of these collections proved to be inadequately conceived and executed,
making them difficult to use, insufficient and unreliable.
In the 1950s increasing awareness of this problem led the then newly
founded Institute of History to embark upon the preparation of the much-
295
1 (2013) 293305
desired complete collection. In 1963, the task was entrusted to Vladimir Moin, Sima irkovi and Duan Sindik. With all their expertise and diligence,
they were confronted by numerous difficulties regarding selection and presentation of material accumulated through the activities of previous researchers,
extraordinary geographic dispersion of preserved documents, increasing lack
of funds, and numerous other professional commitments of the participants.
As time passed, keeping the material up to date with current research results
became an ever-growing problem, while special technical challenges were
presented by the advent of the computer age. The complexities of these latter
stages largely fell on the shoulders of Sindik, as Moin passed away in 1987
and irkovi in 2009. Consequently, it was only in 2011 that the first results
of the project were made public with the appearance of the present volume,
covering the period from the earliest preserved document (1186) to the end of
the reign of king Stefan Uro Milutin of Serbia (1321).
The long and often troubled history of the collection is presented in the
foreword written by Sima irkovi (pp. 1523). This is followed by editorial
notes and extensive lists of abbreviations, earlier editions and relevant scholarly works (pp. 2544). The central section (pp. 45546) contains the 148
documents identified in the period, ordered chronologically and denoted by
ordinal numbers and titles. Each document is introduced by its date of issue,
short summary, current location, physical appearance, comments regarding
tradition (with references to relevant works), and lists of earlier editions. This
information is then followed by a critical edition of the document text, given
in parallel columns for documents with multiple copies and accompanied by
selected variae lectiones from previous editions. The final part (pp. 547652)
is taken up by extensive, well-organized indexes of personal names, place
names and terms.
There can be no doubt that the collection represents a most welcome new
tool for researchers of the period. Of course, the texts of the new editions, the
conclusions of sometimes quite extensive and elaborate commentaries, and the
reliability of indexes have yet to stand the test of scholarly use. Persons of the
editors, all distinguished diplomatists, provide a strong guarantee of quality, but
the conditions in which the collection was prepared call for a measure of caution. Yet, one benefit is immediately recognizable a large quantity of prime
source material and information necessary for its application in studying Serbian medieval history has been made available in a single volume, greatly diminishing the need to consult numerous other, clearly inferior publications. Had it
been possible to supply the collection with photographs of the documents (the
editors envisaged a separate album), it would have rightly claimed the status of
a definitive, capital work in the field of source publication.
More troubling are certain editorial principles implemented in the collection and their implications for the continuation of the project. One is the
choice to publish only documents preserved or originally written in the Cyril-
296
Reviews
lic script. This decision leaves very valuable and, with the passage of time,
increasingly numerous Latin and Greek documents outside of the collections
scope. The omission is all the more regrettable because certain borderline cases such as Latin documents with Cyrillic signatures and Greek documents
with Serbian Cyrillic translations have been included. On the other hand,
appearance in the collection of two documents of Bulgarian provenance raises
questions as to the criteria of document selection and their concordance with
the title. Finally, the number of 148 presented documents is misleading, as
roughly one third are actually unpreserved items, known only through mentions in other sources. Although the attention given to these actes mentions is
a commendable change from their almost complete disregard in earlier scholarship, placing them in the same rank as preserved documents seems excessive and presents an unnecessary potential burden in dealing with later periods, when such mentions become far more numerous.
Viewed on its own, the Collection of Medieval Cyrillic Charters and
Letters of Serbia, Bosnia and Dubrovnik is a fundamental work of scholarship, filling a century-long, sorely felt gap in the study of medieval Serbian
and Balkan history. However, as Volume 1 of a projected series it creates serious inconveniences to any subsequent volumes, demanding such a reassessment of key principles that it almost seems more proper to speak of a new beginning than of a continuation.
Neboja PORI
297
1 (2013) 293305
298
Reviews
299
1 (2013) 293305
300
Reviews
301
1 (2013) 293305
. , ( XII
XIII .), , 2011, 255 .
= . ,
( XII XIII ),
, 2011, 255 .
, ( ( V
.), 2005), .
(. 713) , ,
( , , , , ) XIII .
(. 1436), (. 3744),
, , , , . (. 4558)
, . (. 4549), ,
(. 4954), (. 5456)
(. 5658).
( III) (
).
,
, , ( , . 5969),
302
Reviews
( , . 70
123), ( , . 124182) ( , . 183190),
( , . 191224).
, , 1190. I
, .
( XIII ), 1196. ,
. XIII (. 6269), 15. 1253.
.
(. 7095)
(. 95123). ,
( ) . 1185. (
1195) 1201, ,
, . , ( 1208). XIX . ,
(, , , ) .
, , , ,
, . ( ) 1211. (. 110111), 1214.
- : (. 124138),
(. 138143) (. 143181).
303
1 (2013) 293305
, ,
I (1196).
,
, ,
, .
, (1198) . , III
, 1200,
. ,
(
) ,
,
. , 1200. 1201, , .
XIII
, .
1208, ,
1204, . ,
( 6 km ), 1208.
. , .
. ,
. , 6739. (1. 1230. 31. 1231), II . , , .
(. 183190).
- XIII (12021203)
(princeps Bellota, nobili viro Belletae principi).
.
304
Reviews
(. 184185).
, , (. 189).
, , (. 191
196), (. 196201) (. 206207), (. 202204),
(. 205) :
(. 207212) (. 212223).
(. 225233) : (1185) ( 1201), (1207)
(1230), II (1241)
(1396). (. 234240), (. 241244) (. 245
255): Selbstndige und halbselbstndige Herrschaftsgebiete im wieder aufgebauten Bulgarischen Zarenreich (Ende des 12. Mitte des 13. Jahrhunderts).
.
305
IV
SCHOLARLY LIFE
. 1 (2013) 309330
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 309330
SCHOLARLY LIFE
Historiografska produkcija o
srednjovjekovnoj Bosni u 2011. godini
Srednjovjekovni period bosanske prolosti zaokuplja panju veoma irokog kruga autora. Od vrhunskih strunjakamedievista do potpunih historiaraamatera, mnogi se svake godine odluuju da neto napiu o bosanskoj banovini/kraljevini, njenim poznatim vladarima i velmoama, o jedinstvenoj vjerskoj situaciji ili o nadgrobnim spomenicima stecima. Iz tog cjelokupnog
broja napisanih radova, samo se mali procenat moe ubrojati u historiografiju,
onu koja doprinosi razvoju historijske nauke o bosanskom srednjovjekovlju.
Tim radovima, bit e posveen ovaj pregled objavljenih radova u 2011. godini.
Prva karakteristika, jasno uoljiva u odnosu na prethodnu godinu, jeste
izraen nedostatak historijskih monografija o srednjem vijeku. Dok je 2010.
godinu obiljeilo izdavanje monografija koje su ve zauzele znaajno mjesto
u historiografiji,1 gotovo svi znaajni radovi u 2011. godini su objavljeni su u
obliku strunih lanaka ili izlaganja sa naunih skupova. Ta injenica uope
ne umanjuje dostignua postignuta u ovoj godini, pogotovo kada se zna da se
unutar svjetskih okvira u novije vrijeme sve vie panje pridaje upravo nezavisnim strunim lancima. Zbog izraene decentralizacije nauke kod nas, u
ovom pregledu zasigurno ima nedostataka, no oni su nastali usljed objektivnih
okolnosti nedostupnosti nekih publikacija, a ne zbog subjektivnih stavova prema autorima ili njihovim radovima.
* * *
Iako u Bosni i Hercegovini nema specijaliziranog glasila za srednji vijek, nekoliko strunih asopisa unutar svojih stranica daju znaajan prostor
ovom periodu i tako doprinose razvoju historiografije o srednjovjekovnoj Bosni. Renomirani asopis Instituta za istoriju u Sarajevu Prilozi u svom jubilarnom 40-om broju donosi dva rada sa srednjovjekovnom tematikom. Esad
1
. -, 1415. , , , . 678, ,
. 29, 2010, 312; . , ( ), , , . 59, 2010, 173.
309
1 (2013) 309330
Kurtovi analizira vijesti iz Dubrovakog arhiva o poznatom trgovcu iz Kreeva Radoju Kristiu bolje poznatom po nadimku Kozoje.2 Dva su glavna doprinosa ovog rada. Autor najprije ispravlja stavove starije historiografije, koja
je Radoja Kristia smatrala Dubrovaninom a ne domaim ovjekom. Ova teza
bazirana je na opirnoj izvornoj bazi, uglavnom neiskoritenoj od ranijih istraivaa. Upravo to bogatstvo izvornih vijesti, neuobiajeno za neku linost
srednje klase u srednjovjekovnoj Bosni, daje pravi uvid u dinamini ivot trgovaca tog perioda. Radoje Kristi (autor se opredjeljuje za ovakvo itanje u izvorima veoma razliito zabiljeenog prezimena ove porodice) uestvuje u nizu
poslovnih poduhvata sa Dubrovanima zaduujui se kod njih na razne svote,
ulazei u zajednika trgovaka drutva, tui i biva tuen, spletkari protiv konkurencije, a s vremenom u poslovne poduhvate uvlai i brata Ivana. ak iz
ugovora o vjenanju sa Franuom, pisma Dubrovana Radoju iz 11. oktobra
1436. godine i njegovog testamenta (2. mart 1464) dobijamo mali pogled u privatni ivot ovog Kreevljaka. U Prilozima je objavljen i rad Pavla Dragievia
u kojem on, na osnovu informacija iz dva pisma pronaena u seriji Lettere e
commissioni di Levante Dubrovakog arhiva vezana za odbijenicu Dubrovana
da prodaju brod velikom bosanskom vojvodi Sandalju te za put diplomata Sandalja i banice Anke u Veneciju i vremenske nepogode koju su doivjeli na povratku, uoptava zakljuak da su svi ti dogaaji vezani za deavanja u Kotoru i
Sandaljevu tenju da preuzme taj grad.3 Treba istai i da je teta to ovaj jubilarni broj Priloga nije popraen bibliografijom objavljenih radova iz prethodnih brojeva, na osnovu ega bi se lake moglo doi do zakljuka o vanosti
ovog asopisa za historiografiju bosanskog srednjovjekovlja.
Jo jedan struni asopis u 2011. godini objavio je svoj jubilarni, takoer 40. broj Godinjak Centra za balkanoloka istraivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.4 Ovdje su u izvjetaju Blagoja Govedarice (voditelj projekta) i Melise Fori objavljeni rezultati istraivanja koje su
obavili u saradnji sa eljkom Grubiiem. Prezentirani su zabrinjavajui nalazi koji govore da je projektom izgradnje autoputa Koridor 5/c kroz Bosnu i
Hercegovinu direktno ugroeno 228 kulturno-historijskih spomenika, od ega
preko 60 lokaliteta od znaaja za prouavanje srednjeg vijeka, ukljuujui i
kraljevski grad Vranduk.5 Esad Kurtovi rekonstruie aktivnost pripadnika
2
E. KURTOVI, Iz historije Kreeva u srednjem vijeku (Radoje Kristi zvani Kozoje), Prilozi 40 (2011) 2354.
3
. , .
, Prilozi 40 (2011) 213220.
4
M. ELMO M. FORI, Bibliografija Godinjaka (140) uz obiljeavanje izdavanja 40. broja, Godinjak Centra za balkanoloka istraivanja (2011) 287313. Iz ove bibliografije moe se vidjeti da su srednjovjekovne teme zastupljene u 25 od 40 brojeva, odnosno u svakom broju od 2000. godine.
5
B. GOVEDARICA M. FORI, Rezultati orijentacionog istraivanja u cilju identifikacije i zatite arheolokih spomenika na trasi autoputa 5/c kroz Bosnu i Hercegovinu, Godinjak Centra za balkanoloka istraivanja 40 (2011) 207218.
310
Scholarly Life
311
1 (2013) 309330
Ve treu godinu zaredom Udruenje arhivskih radnika Republike Srpske u Banjoj Luci izdaje svoj i tehniki i sadrajno zanimljivi Glasnik. U broju iz 2011. godine tri lanka su vezana za bosansko srednjovjekovlje. Aranel
Smiljani kroz prizmu titule upana prouava slinosti i razlike izmeu srednjovjekovne Bosne i Srbije. Prema autoru, slinosti meu nosiocima ove titule
u Bosni i Srbiji bile su izraene od ranog srednjeg vijeka, do sredine XIII stoljea, te nakon krunisanja kralja Tvrtka i s time provedene vizantinizacije dravnog aparata. U navedene slinosti ubrojani su: rodovsko predvodnitvo,
oblasna uprava, vijernost prema vladaru, obavljanje diplomatskih misija te
upravnih i sudskih poslova. Razlike se ine raznovrsnijim, a samo neke od
njih su: nepostojanje titule veliki upan u Bosni, u Bosni se nalaze upani u
slubi oblasnih gospodara, iskljuivo u Srbiji neki od upana kuju svoj novac,
u Bosni su upani imali veliku samostalnost u odnosu na centralnu vlast a titula upana se javlja i meu vlakim stanovnitvom itd.10 Slian uporedni metodoloki pristup kao i u prethodnom radu ima i pristup Pavla Dragievia koji
se odnosi na jedan od temelja feudalnog poretka na Balkanu princip batine.
Istina, batina, tj. oevina, privatno vlasnitvo s neprikosnovenim pravom
svojine, moe se mnogo bolje sagledati na primjeru Srbije, zbog velike zastupljenosti u Zakoniku cara Duana. U Bosni batina se nazivala plemenito i
nije bila vezana za linost nekog vlastelina nego za cijelu njegovu porodicu,
dakle nije nasljedstvo od oca nego od plemena. Zbog velikog nedostatka izvora
o ovom obiaju u srednjovjekovnoj Bosni, treba s oprezom uzeti autorova uopavanja da osim imena i deindividualizacije, u Srbiji i Bosni u ovom segmetnu
porodinog prava nema bitnijih razlika.11 U rubrici objavljivanje arhivske grae uro Toi, nastavljajui svoja prouavanja srednjovjekovnih branih obiaja, donosi faksimil, transkripciju i interpretaciju te prevod dokumenta od 16.
jula 1474. godine iz serije Lamenta de foris , fasc. 45, fol. 6. Iz navedenog dokumenta moe se vidjeti primjer branih obiaja modo Bosignanorum et patarinorum koji je zastupljen u dubrovakom zaleu a koji je bio contra sacramentum matrimonii i kod zvanine crkve nije se smatrao branom vezom.12
Istraivanja, asopis Fakulteta humanistikih nauka Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, u svom broju 6/2011 donose rad Saliha Jalimama koji se bavi vojno-politikim deavanjima na jugozapadnoj granici Bosanskog
kraljevstva u vrijeme vladavine pretposljednjeg bosanskog kralja.13 Autor, na10
. ,
, 3
(2011) 6166.
11
. , , 3 (2011) 6775.
12
. , , contra omnem sanctionem sacrosanctem romane ecclesie, 3
(2011) 365370.
13
S. JALIMAM, Vojno-politike veze srednjovjekovne Bosne i Cetinske krajine u
vrijeme kralja Stjepana Tomaa, Istraivanja 6 (Mostar 2011) 1936.
312
Scholarly Life
glasivi mali broj bibliografskih jedinica o ovoj temi, veinom na osnovu objavljenih izvora identificira kljune dogaaje u kojima su se ispreplitali interesi srednjovjekovne Bosne i Cetinske krajine. Aspiracije bosanskog kralja oko
gradova Knina, Ostrovice sa Skradinom te Klisa esto su se sukobljavale sa
interesima hercega Stefana Vukia Kosae, tako da obadvojica trae odobrenje svojih akcija od Mletake republike. Ban Petar Talovac kao i njegovi nasljednici nali su se usred kolopleta intriga iz kojih e s najpovoljnijim ishodom izai ugarski podanik Ulrih II Celjski. Bosanski kralj slabo prolazi u tim
politikim igrama, te jedino to uspijeva izvui jesu povlastice od Venecije za
trgovinu solju. U ovom asopisu predstavio se i Esad Kurtovi jo jednim radom koji analizira pojedine segmente drutvenog ivota dubrovakog zalea u
srednjem vijeku.14 Prvi dio rada postavljen je na dosta irokoj osnovi, gdje
autor analizira prisutnost predstava sokolova na stecima, iluminacijama, u
heraldici i toponimiji. Drugi dio rada posveen je arhivskim vijestima o sokolarstvu u serijama Dubrovakog arhiva. Tako je pronaeno nekoliko ugovora
o dresuri ptica, cijeni koju dostiu pripitomljene ptice te o njihovoj krai. Sve
navedeno daje cjelinu iz koje itatelj moe stei predstavu o vanosti ovog
segmenta svakodnevnog ivota u srednjem vijeku, koji je bogataima predstavljao omiljeni sport i zabavu, a niim slojevima jo jedan od zanata kroz koje
su obezbjeivali svoju egzistenciju.
to se tie strune periodike koja se izdaje van Bosne i Hercegovine,
posebno treba istai Istorijski asopis beogradskog Istorijskog instituta, koji je
u svojih prethodnih 59 brojeva imao veliki doprinos u razvoju historiografije
bosanskog srednjovjekovlja. U broju 60, iz 2011. godine, pronalazimo dva interesantna rada. Neven Isailovi donosi do sada nepoznatu povelju ugarskog
kralja Sigismunda, datiranu 20. januara 1436. godine, danas uvanu u Maarskom dravnom arhivu u Budimpeti, pod oznakom DL 38522. Ova povelja je
od velikog znaaja za prouavanje bosansko-ugarskih odnosa u burnim vremenima 30-ih godina XV stoljea, zatim za prouavanje prirode boravka kralja Tvrtka II i njegovih poklonika na ugarskom dvoru u tom periodu, i konano, za prouavanje do sada historiji nepoznatih sela u upama Zemunik i Gla
koje su se rasprostirale u podruju lijeve obale Vrbasa. U prosopografskim
analizama povelje, autor se bavi familijarima, tj. vlastelom podlonoj velikakom rodu Hrvatinia, na ijem elu se tada nalazio neak Hrvoja Vukia,
vojvoda Juraj Vojsali, za kojeg je zabiljeeno da je ... filius quondam Voyzlay
de Zokol. Rije je o Sokolu na Plivi, gradu koji je bio objekt analize u jednom
od prethodno navedenih radova.15 Studija ure Toia donekle izlazi iz vremena bosanskog srednjovjekovlja, no interesantna je za praenje prilagodbe
velikakih rodova, ali i obinih seljaka potpuno novoj situaciji nastaloj nakon
14
313
1 (2013) 309330
. , , LX (2011) 179191.
17
. . ,
(servitium) (affiliatio), Miscellanea XXXII
(2011), 7585.
18
. , , Osamsto godina povelje bosanskog bana
Kulina 11891989, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja,
knj. 90, Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 23, Sarajevo 1989, 2335.
19
. ,
, 48 (2011) 3950.
20
M. ROKAI, Poverty and the Franciscan Order in Southeast Europe, 22 ( 2011) 145151.
314
Scholarly Life
N. GRUJI D. ZELI, The Palace of Duke Sandalj Hrani in Dubrovnik, Dubrovnik Annals 15 (2011) 766.
22
M. BRKOVI, Srednjovjekovne isprave bosansko-humskih vladara Veneciji, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU 53 (2011) 49100.
23
I. GOLDSTEIN, Topografija Porfirogenitove Paganije doktorat Mihe Barade, Povijesni Prilozi 41 (2011) 916; M. ANI, Miho Barada i mit o Neretvanima, Povijesni
prilozi 41 (2011) 1743.
24
Zbog pomankanja prostora, svi radovi nisu mogli biti uvrteni u analizu, pa na
ovom mjestu donosimo naslove ostalih radova: A. MIJATOVI, Kulturna batina u Tihaljini
od prapovijesti do srednjega vijeka; P. MARIJANOVI . RAGU S. VUKOREP, Mogue
geoloko-morfoloke poveznice Hercegovine s povijesnim nazivom Crvena Hrvatska; A.
KEGRO, Ranokranska crkvena organizacija s hercegovakih prostora; T. VUKI, Biskupi koji su upravljali Katolikom crkvom u Hercegovini; V. B. LUPIS, Povijesni pregled Zahumske (Stonske) biskupije od poetaka do 1300. godine; M. TOMASOVI, Crkvena arhitektura Huma od kasnoantike tradicije do srednjovjekovnih naela; V. SOKOL, Gdje se nalazila Porfirogenetova Paganija i granica sa Zahumljem; M. PALAMETA, Kranska likovnost
na stecima; Z. ERAVICA, Krievi kao simbol kranstva na srednjovjekovnim kamenim
nadgrobnim spomenicima mramori (tzv. steci) u Konavlima; M. BABI, Prinos hercegovakoj hagiotoponomastici; M. TICA, Lednika nekropola; H. G. JURII, Muenici i sveci
humske zemlje od 14. do poetka 19. stoljea; M. IMI, Pismenost u srednjovjekovnoj
Hercegovini; P. KNEZOVI . DEMO, Latinitet u Hercegovini prije 1852. godine.
315
1 (2013) 309330
316
Scholarly Life
nalazili pod direktnom jurisdikcijom bosanskih vladara, da bi kasnije priznavali vazalitet bosanskih velmoa. Treba istai i da je autor donekle korigirao
ranije stavove historiografije (D. Kovaevi-Koji) po pitanju pripadnitva
vlaha onom senioru na ijem posjedu se nalaze, utvrdivi da ima odstupanja
od tog principa. Dodatna vrijednost ovog rada je i to je za pojedine vlake
katune data geografska lokacija njihovih prebivalita.29 Petar Vranki u svom
radu na saet nain donosi prikaz pisanja bizantskih i osmanskih historiara i
ljetopisaca, suvremenih posljednjim danima ostataka Bosanskog kraljevstva.
Od bizantskih pisaca autor istie: Mihajla Duku (Historia Byzantina), Georgija Sfrancesa (Chronicon Minus), Mihajla Kritobula (Critobuli Imbriotae Historiae), Laonika Halkokondila (Expositio Historiarum) i Anonymusa Graecusa (Historia Imperatorum Turcorum). Od osmanskih povjesniara izdvojeni
su: Aik-paa Zade (Tevrh-i l-i Osmn), Tursun-bey (Trh-i Ebl- Feth),
Sadedin Hoda Efendija (Tc t-Tevrh), Ali El-Gemali (Annales Sultanorum Othmandiarum) i drugi.30
U povodu 550. obljetnice osmanskog osvajanja Smedereva i drugog, te
konanog pada Srpske despotovine, Srpska akademija nauka i umetnosti u
proloj godini je objavila Zbornik radova sa naunog skupa Pad Srpske despotovine 1459. godine, odranog u Beogradu i Smederevu 2009. godine. Sinia Mii u radu o obnovi Srpske despotovine nakon njenog prvog pada prouava uvijek komplikovano pitanje srednjovjekovnih granica, koncentriui se
naroito na istonu i zapadnu granicu Despotovine nakon Duge vojne 1444.
godine. Za bosansko srednjovjekovlje vanija su autorova razmatranja oko zapadne granice i dinaminih odnosa Bosanskog kraljevstva s Despotovinom.
Nakon rata vezanog za prevlast nad Srebrenicom, augusta 1452. godine, granica izmeu Bosne i Despotovine je utvrena i, prema Miiu, ila je od ua
rijeke Lukavac u Savu na jugozapad, pratei tok rijeke, a zatim na jug prema
obroncima Majevice. Granica na Polimlju, prema zemljama Stjepana Vukia
Kosae nije se mijenjala u odnosu na raniji period.31 lanak ure Toia baziran je na autorovim nastojanjima da dokae kako glasine i mitovi o prodaji
Smedereva od strane kralja Tomaa i njegovog sina nisu u skladu sa povijesnim injenicama. Istiui rezultate novije, kritike historiografije, ukazano je
da su sami stanovnici Smedereva, plaei se odmazde osvajake vojske i podravajui Mihaila Anelovia (brata rumelijskog beglerbega Mahmud-pae)
na utrb od Ugarske postavljenog omraenog Tomaevia, pustili osmansku
29
647696.
30
P. VRANKI, Hercegova zemlja od propasti Bosne do definitivnog pada pod Turke u svjetlu suvremenih bizantskih i osmanskih izvora, Hum i Hercegovina kroz povijest,
697742.
31
. , (14441459),
1459. , , ,
. 134, , . 32, 2011, 6374.
317
1 (2013) 309330
. , ,
1459. , 185194.
33
. , , 1459. , 195202.
34
. ,
15. , 1459. e, 203214.
35
. , ,
1459. , 429439.
36
E. KURTOVI, Monte Lapidoso Kameno brdo,
, , , . 25, 2011, 195210.
318
Scholarly Life
319
1 (2013) 309330
manifestacija takvog oblika bavljenja historijom, nastajanje predrasuda, pseudokognitivnih uvjerenja praenih snanom emocionalnom angairanou. U
praenju najvanijih tokova bosanskog srednjovjekovlja, autor je preuzeo metodoloki pristup Ante Babia i materiju podijelio u 6 poglavlja (Teritorija i
stanovnitvo, drava, drutvo, privreda, crkva i kultura). Cilj autora nije da
ponudi vlastito vienje historijskih procesa, ve da identifikuje granine razlike u historiografiji, pri tome ga naroito interesuju razlike u interpretaciji u
udbenicima historije za osnovnu kolu.41 Mogue je da je previe prostora
posveeno autorima bez ikakve naune vrijednosti za historiografiju srednjeg
vijeka, no u knjizi i oni slue kao primjeri unoenja ideoloko-politikih interpretacija u historijsku nauku, njihovog proglaavanja jedinim istinama, sve u
cilju kako bi se osigurala potrebna snaga za eljene politike projekte, uz
istovremeno onemoguavanje generiranja nosilaca eventualnih promjena.
Konavle kao geografski region ni bil u sastavu Bosanske drave niti
punih 50 godina, no, uticaj te oblasti na drutveno-politike odnose Bosne i
Dubrovnika bio je ogroman. Iz tog razloga je za historiografiju bosanskog
srednjovjekovlja od znaaja monografija Nike Kapetania posveena ovom
podruju. Nakon kratkog pregleda historije Konavala u kome je dat osvrt i na
period bosanske prevlasti 13771426, najveim djelom knjige Kapetani se
bavi stanovnitvom oblasti, detaljnim opisima svih kaznaina sa kartografskim pokazateljima i popisom toponima. Ogroman broj podataka prezentiran
u ovoj monografiji osigurava joj nezaobilaznu ulogu u svim buduim istraivanjima ovog zanimljivog mikroregiona.42
Na mali dio prostora dananje Bosne i Hercegovine odnosi se knjiga
Hrvoja Graanina posveena podruju June Panonije na prijelomu kasne antike u rani srednji vijek. Ta injenica ne diskvalifikuje ovo djelo u pregledu
historiografske produkcije o srednjovjekovnoj Bosni, tim vie to obrauje geografski neuokvirene teme hunske i avarske prevlasti i doseljavanja Slovena.
Knjiga je u osnovi objavljena doktorska disertacija Graanina, izdana u zagrebakoj nakladi Plejada.43
* * *
Na polju izdavanja i tumaenja izvora bosanskog srednjovjekovlja
2011. godina bila je vrlo plodna. U etvrtom broju svog asopisa Graa o
41
Na ovom mjestu moe se staviti primjedba da je kao ogledne primjere autor uzeo
vremenski dosta udaljene udbenike: E. PELIDIJA F. ISAKOVI Historija za 6. razred
osnovne kole, Sarajevo 1994; I. MAKEK A. NIKI, Povijest 6 Udbenik za 6. razred
osnovne kole, Mostar 2006; . , 7. , 2007. Vjerovatno su razlog bile najuoljivije razlike u interpretaciji historije srednjovjekovne Bosne.
42
N. KAPETANI, Konavle u 15. stoljeu, Matica hrvatska Konavle, Grude 2011,
274.
43
H. GRAANIN, Juna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljea), Plejada, Zagreb 2011, 455.
320
Scholarly Life
prolosti Bosne Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske donosi 13 radova u kojima su izvori objavljeni, prevedeni i interpretirani, uz obavljene
prosopografske i topografske analize.44 Ovaj asopis je nastao po uzoru na neto stariji Stari srpski arhiv koji izdaje Filozofski fakultet u Beogradu, a koji u
svom 10. broju iz 2011. godine donosi i tri rada od interesa za bosansko srednjovjekovlje.45
U izdanju mostarske Crkve na kamenu izala je zbirka izvora koju je
sastavio Milko Brkovi. Ovaj strunjak za latinske srednjovjekovne izvore
ovaj put se, moramo rei naalost, fokusirao mahom na irilske povelje. Autor
je u osnovi povadio sve vezano za odnose Bosne i Dubrovnika iz dvotomne
zbirke Ljubomira Stojanovia Stare srpske povelje i pisma (1929. i 1934) ime je izgubljena bilo kakva originalnost djela, no to je i manji problem u odnosu na novotinu koju Brkovi donosi, a to je transkribovanje irilskih povelja na modernu latinicu, ime su gotovo u potpunosti izgubile svoju upotrebljivost, a transkribovanje brojne vrijednosti slova irilice unijelo je veliku zbrku.
Koga je autor smatrao pod prosjenim itateljem zbog kojeg je to uinio i
da li je razlog ovakvog postupka sve vee nepoznavanje i modernog irilinog
pisma u okolini u kojoj djeluje, teko je rei, no ostaje injenica da je napravljen bespotreban posao koji je u startu osuen na neuspjeh.46
I dok Brkovieva zbirka nee imati nikakvu primjenu u historijskoj nauci, potpuno je drukija stvar sa zbirkom koju je priredila Nella Lonza. Ova
44
Objavljeni su radovi: . , ; , ; . , I ; . . , ; . ,
; . ,
1405. ; . ,
; . ,
; .
, ; . , ; ,
; . , . ; . ,
.
45
To su radovi: . ,
; . , II ; . , .
Znaajna su i dva priloga: . : , 110 (20022011) i , ,
,
, na osnovu kojih se moe stei uvid u znaaj ovog asopisa i za izuavanje bosanskog srednjovjekovlja.
46
Diplomatiki zbornik srednjovjekovnih humskih i bosanskih isprava Dubrovniku,
prir. M. BRKOVI, Mostar 2011, 254.
321
1 (2013) 309330
zbirka predstavlja nastavak prakse objavljivanja odluka vijea Dubrovake republike koja traje jo od 1879. godine. Obraene su odluke vezane za dvoipogodinji period od poetka 1395. do avgusta 1397. godine, a podaci koji se
mogu nai u ovom djelu mogu se iskoristiti kako za prouavanje irokog niza
tema, poev od politiko-diplomatskih odnosa Republike pa do svakodnevnog
ivota u gradu i zaleu.47
U 2011. godini jo jedno kapitalno djelo iz oblasti objavljivanja izvora
ugledalo svjetlo dana. Rije je o Zborniku srednjovekovnih irilikih povelja i pisama Srbije, Bosne i Dubrovnika, Knjiga 1 (11861321) koji su u
izdanju beogradskog Istorijskog instituta priredili Vladimir Moin, Sima irkovi i Duan Sindik. Na 652 stranice nalaze se povelje koje su, istina, i ranije
objavljivane, ali sada sa dosta ispravaka i uz vrhunske kritike metode. Poto
Zbornik obrauje vrijeme bosanskog srednjovjekovlja sa najmanje suvremenih izvora, zasigurno e imati veliki doprinos u buduim istraivanjima samih
poetaka bosanske banovine.48
* * *
U zakljunom osvrtu na historiografsku produkciju o srednjovjekovnoj
Bosni u 2011. godini, moe se istai nekoliko glavnih karakteristika: nauni
interes za bosansko srednjovjekovlje najvie je izraen u Bosni i Hercegovini
i Srbiji, manje u Hrvatskoj; izrazit nedostatak objavljenih historijskih monografija nastavak je stanja iz ranijeg perioda, to je i logino s obzirom na to da
se do dobrih medievistikih sinteza teko dolazi; izraen je veliki broj strunih
radova objavljenih u raznim asopisima, naroito u zbornicima radova, te jaka
aktivnost na polju objavljivanja historijskih izvora. Prikazani radovi su veoma
raznoliki, njihova kvaliteta varira od obinih preglednih radova koji nee ostaviti dubljeg traga u historijskoj nauci do radova najvieg kvalitetnog nivoa, reputacija autora iji su radovi objavljeni u ovoj godini kree se od potpunih
amatera, studenata koji objavljuju svoje prve radove, iskusnih naunih radnika
pa sve do sada ve legendi pisane rijei u historijskoj nauci. S obzirom na ope stanje duha u regionu, nauna medievistika produkcija i u 2011. godini
dokazala je da ima solidnu plodnost i stvaralaku kreativnost.
Analiza historiografske produkcije prezentirana na prethodnim stranicama pokazuje da je nauno istraivanje srednjeg vijeka, na junoslovenskim
prostorima, zadralo svoju visoku poziciju u okvirima ope historijske nauke.
U preko 70 objavljenih naslova obraen je veliki broj tematskih cjelina u kojima su, nekim vie nekim manje, napravljeni dodatni iskoraci u poznavanju
47
Odluke dubrovakih vijea 13951397, ed. N. LONZA, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb Dubrovnik 2011,
454.
48
, , 1 (11861321), . . . . , , 2011, 652.
322
Scholarly Life
materije. Najvie radova posveeno je drutvenoj historiji baziranoj na izvornoj grai dubrovake provinijencije dok kvantitativno donekle zaostaju radovi
iz historijske geografije te politike i religijske historije. Rani srednji vijek,
inae rjee obraivani dio bosanskog srednjovjekovlja, takoer je solidno zastupljen (Ani, Goldstein, Babi...) a veina radova se zasniva na tumaenjima De administrando imperio.
Najvei broj radova u 2011. godini izaao je u sastavu zbornika radova
sa naunih skupova odranih u ranijim godinama ili u Spomenici izdanoj u
ast velikom medievisti Simi irkoviu. Iz tog razloga srednjovjekovni Hum
je najobraenija regija bosanske drave u 2011. godini, a najistraeniji meudravni odnosi su oni izmeu Bosanskog kraljevstva i Srpske despotovine.
Struna periodika iz Bosne i Hercegovine i susjednih drava takoer je dala
svoj obol objavljivanjem nekoliko znaajnih nauno-istraivakih pristupa. U
veini vodeih historijskih asopisa mogu se pronai radovi od interesa za nau temu, a meu njima vodeu ulogu su zadrali Prilozi sarajevskog Instituta
za istoriju i Istorijski asopis beogradskog Istorijskog instituta. Historijskih
monografija u 2011. godini manje nego u prethodnoj, no poklonici srednjovjekovne prolosti ovih prostora su na to ve navikli. Ono po emu e 2011.
godina ostati zabiljeena jeste objavljivanje dvije zbirke izvora, jedne u redakciji Nelle Lonze, a druge u saradnji ve pokojnih irkovia i Moina sa Duanom Sindikom. Ove zbirke e kroz dugi niz godina biti od velike koristi nizu
sadanjih i buduih generacija medievista.
Denan DAUTOVI
.
Digital Diplomatics 2011 Tools
for the Digital Diplomatist, 2011.
. .
, ,
,
.
323
1 (2013) 309330
, .1
Commission Internationale de Diplomatique 2005,
.2
Charters Encoding Initiative (CEI), 2007. .3 ,
, .
Digital Diplomatics 2011
tools for the digital diplomatist 29. 1. 2011. II
International Centre for Archival Research (ICARUS), European
Network on Archival Cooperation.4 28 50 , ,
, - . , .5
Keynote
Benot-Michel Tock ( ), Digital Diplomatics,
Magic Diplomatics?
1
324
Scholarly Life
Nicolas Perreaux ( , ), De laccumulation
lexploitation: propositions et expriences pour lindexation et lutilisation
des bases diplomatiques numrises; Olivier Canteaut Frdric Glorieux
(cole nationale des chartes, ), Essai de classification automatique des
actes royaux franais (XIVe XVe sicles); Michael Gervers Gelila Tilahun
( ), Statistical Methods for Dating Collections of Medieval Documents; Els De Paermentier ( ), Diplomata
Belgica: Analysing Medieval Charter Texts (dictamen) through a Quantitative
Approach; Robin Sutherland-Harris ( ), Applications of the DEEDS Database to Somerset Charters: Dating, Diplomatics and
Historical Context; Timo Korkiakangas ( ), Challenges for the Linguistic Annotation of an Early Medieval Charter Corpus.
325
1 (2013) 309330
Semantic Web
Aleksandrs Ivanovs ( ) Aleksey Varfolomeyev ( ), Semantic Publications of Charter
Corpora. The Case of a Diplomatic Edition of the Complex of Old Russian
Charters Moscowitica Ruthenica.
Michael Hnchen (Forschungsstelle fr Vergleichende Ordensgeschichte, ), Die Erschlieung, Formalisierung und Auswertungsmglichkeit digitaler Urkundencorpora mittels einer Datenbank; Martin Roland
(Kommission fr Schrift- und Buchwesen des Mittelalters der
sterreichischen Akademie der Wissenschaften, ), Illuminierte Urkunden
im digitalen Zeitalter Chancen und Maregeln; arko Vujoevi ( , ) Neboja Pori ( ) Dragi M. ivojinovi ( , ), Das serbische Kanzleiwesen: Herausforderung der digitalen Diplomatik; Jonathan
Jarret ( ), Poor Tools to Think with: the Human
Space in Digital Diplomatics.
Luciana Duranti ( , ),
The Return of Diplomatics as a Forensic Discipline, Antonella Ambrosio
Maura Striano ( II, ), Insegnare la diplomatica con le nuove tecnologie. Uno dei percorsi possibili.
326
Scholarly Life
(
, , , ).
,
( , ) .
. .
text-mining
, 150.000 .
, 90% .
,
. . . XIV .
1427,
587 , . M. , DEEDS (Documents of Early England Data Set) ,
1066. 1307. . : , (shingles), ,
. ,
10 .
. 1191. 1244. 400 Diplomata Belgica,
word-,
: , ,
.
327
1 (2013) 309330
,
. .
, , .
, .
. , Diplomata Belgica
33.000 1250. Sources from the Medieval Low Countries. . . : Medieval
Norwegian Text Corpus , Diplomatarium Norvegicum,
, ( 24.000)
XML- , ,
Regesta Norvegica. . , . . - .
Italia Regia (
; ), online
VIII XI .
, ,
, .
,
. . .
Graphoskop
, .
12751325,
. .
.
1299.
1345. ,
, , .
. , .
328
Scholarly Life
XII , ,
10 .
. .
XIV . ,
, . , ,
, ,
.
.
.
, , .
,
.
. je
. , ,
,
, .
, . .
je , , , . . eLearning-
,
online
monasterium.net. . , .
work-in-progress
329
1 (2013) 309330
. . je
Virtuelles deutsches Urkundennetzwerk (VdU) XML-
Charters Encoding Initiative.
-,
. MGH-Constitutiones online, . (Collaborative Archive)
www.monasterium.net,
(Diplom@tica) .6
,
e ( )
(Beiheft 13)
Archiv fr Diplomatik .
, .
. , , , , ,
, (,
, , , ). ,
,
,
(, ). ,
, 2013.
-, - www.cei.lmu.de/digdipl11/organization/posters.
330
APPENDIX
. 1 (2013) 333348
Initial. A Review of Medieval Studies 1 (2013) 333348
1.
1.1.
.
. ,
. ,
, .
,
.
1.2.
, ,
.
, , ,
, .
1.3. ( ), , , ,
.
.
1.4.
, .
1.5. , . :
, .
, . ,
.
333
1 (2013) 333348
1.6. , , : Initial.RMS@gmail.com.
1.7. ,
.
, . ,
.
1.8. , ,
, , . ,
.
.
1.9.
, . , , .
,
. , ,
, , .
2.
2.1. , Times
New Roman ( 12 pt), 1,5 ( 10
pt ) , .
2.2. ( ,
, , e-mail)
.
:
, , 35/IV, , , marko.markovic@yahoo.com
2.3. (
- )
, , .
2.4. , ,
1.000 ( ).
334
Editorial Norms
,
.
2.5. , , 3.000 ( ).
,
.
2.6. , , 10.
2.7.
60.000 ( ).
2.8. .
2.9. , ( ),
(.tiff, .jpg, .png). (, ),
. .
2.10.
Hram Studenica ( English), a
Times New Roman ( Greek).
3.
3.1. :
- . . ;
- . Byzantion 52;
- . 15 km, 20 kg;
- , . 14 .
3.2. :
- 10 10
- ,10 10,
3.3. . (Alt+0132)
(Alt+0147). . . ,
. ; . .
3.4. , ; , ,
, , .
335
1 (2013) 333348
3.5. [ ] ( ), .
3.6. :
- , 10 . ;
- , . 800 ;
- , 10 . 5 (2006) 39;
- ,
, ,
;
- , .
10.000;
- , .
II; XII ;
- ,
. ,
14. , XLLXVI.
3.7. : ,
. 15. 1389.
3.8. ,
. kg, m, t, l, cm, mm.
3.9. (-)
(. -). (),
. (. 1935, ).
3.10. (Bold ),
.
3.11 (Italic ), , , , .
4.
4.1. , , , ,
. . .
4.2.
, .
.
:
. ,
12. 15. , 2005, 162165.
336
Editorial Norms
337
1 (2013) 333348
338
Editorial Norms
4.9. :
P. LEBEAU, Paul of Samosata, New Catholic Encyclopedia 11 (Pau
Red), Washington D.C. 20032, 34.
. , , , 5
(), 2011, 415416.
4.10.
, , - .
:
P. MAGDALINO, The Byzantine Background to the First Crusade, a
pamphlet of Canadian Institute of Balkan Studies (1996), http://www.deremi
litari.org/resources/articles/magdalino.htm (. 9. a 2008).
M. ANSANI, Edizione digitale di fonti diplomatiche: esperienze, modelli
testuali, priorit, Reti Medievali Rivista 7/2 (2006), http://www.dssg.uni
fi.it/_RM/rivista/forum/Ansani.htm (. 20. 2008).
5.
5.1. , , . ,
,
.
.
:
10
A. FAILLER, Pachymeriana nova, Revue des tudes byzantines (=
REB) 49 (1991) 171195, pp. 180184; . , , (= )
22 (1983) 4358, . 48.
14
. MALAMUT, Les reines de Milutin, Byzantinische Zeitschrift (= BZ)
93 (2000) 490507, p. 500.
5.2. , : BHG, BHL BHO (Bibliotheca hagiographica Graeca, Latina Orientalis); CCCM CCSL (Corpus Christianorum, continuatio mediaevalis series Latina); CFHB (Corpus fontium historiae Byzantinae); CSHB
(Corpus scriptorum historiae Byzantinae); MGH (Monumenta Germaniae historica) ; MHH (Monumenta Hungariae historica); MHJSM (Monumenta historico-juridica Slavorum Meridionalium);
MSHSM (Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium); PG,
PL PO (Patrologia Graeca, Latina Orientalis); (
). . .
339
1 (2013) 333348
5.3. (
).
(. ), .
5.4. , .
:
3
. , V (13321391), 1993,
3739 (= , V).
6
J. W BARKER, Manuel II Palaeologus (13911425): A Study in Late
Byzantine Statemanship, New Brunswick 1969, 5863 (= BARKER, Manuel II).
5.5.
, ,
(. . XY) . . , , 121
(. . 14), 14 . , ,
, 52 (2005) 109134,
. 110114. .
5.6. op. cit. . . eadem, idem, , ,
. ibidem
.
5.7. : . (), . (), . (), . (/), .
(), . (), . (), . :
v., cf., n., ed. ( eds), sq., no ( ,
nos), trans., etc. .
5.8. : ./ser. , ./fasc. , ./fol. ( fols), r , /v , ./Ms ( Mss).
6.
6.1. .
.
6.2.
.
.
6.3. , . , ,
340
Editorial Norms
,
.
6.4.
,
!
6.5. , cf. .
6.6. .
EDITORIAL NORMS
AND RECOMMENDATIONS
1. General Requirements
1.1. Initial is a multidisciplinary review of medieval studies intended
for publishing contributions from all academic fields pertaining to the area of
Southeastern Europe and the Mediterranean in the Middle Ages. This includes
not only papers discussing new theoretical approaches in medieval studies or
interpreting so-called major issues, but also those focusing on narrower,
more specialized fields of research. However, with regard to the character of
the review authors should craft their material to appeal to a wider audience of
medievalists, providing the necessary context to readers who may not be so
well-versed in the particular subject. Editions and translations of medieval sources may also be submitted for publication, especially if they are an essential
component of a wider study.
1.2. By the very act of submitting a paper for publication in the Initial,
the author recognizes that the paper has not been previously or simultaneously
submitted to another periodical or collection of papers. Contributions should be
original academic works of the highest quality that have not been published before, including editions in other languages, on the internet or in altered form.
1.3. Initial publishes academic papers in Serbian (and other South Slavic languages), English, French, German, Italian, and Russian. Papers submitted in other languages may be considered for publication by decision of the
Editor-in-Chief.
1.4. Authors whose papers include illustrations should ensure reproduction rights and provide proof of that to the Editorial Board.
1.5. Initial publishes studies that receive two positive reviews in the process of blind peer review: the authors identity is not known to the reviewers,
and vice versa. The Editorial Board submits to the reviewers a version of the
341
1 (2013) 333348
paper with the authors name removed from the title. In order to avoid self-disclosure, authors should keep the narrative in the third person and maintain a
neutral tone of discussion.
1.6. Manuscripts are submitted in the form of computer files by email
to the following address: Initial.RMS@gmail.com.
1.7. Reviewers reports are provided to the authors, who may then modify their papers with regard to the reviewers objections or recommendations.
Authors who are not willing to accept the reviewers opinion should notify the
Editorial Board in written form, stating the reasons for disagreement. After assessing the authors arguments, the Editorial Board shall either submit the paper to additional reviewers or decide not to publish it.
1.8. Papers that have been accepted for publication are subjected to proofreading. Versions with proofreading marks are then given to the authors for
confirmation. Authors may input the corrections themselves or agree that the
Initial technical staff do that for them. If the author disagrees with any proofreading interventions, this should be clearly pointed out. Authors will not receive any other preliminary version of their papers.
1.9. Initial is open for publication of academic critiques and reviews of
all medievalist monographs, periodical publications, and individual articles, as
well as editions of medieval sources. Keeping track of academic life through
reports on various gatherings, meetings, lectures, and field research is also an
important segment of this journals profile. Since the Initial is conceived as an
intermediary between national and international medieval studies, it is recommended that works published in foreign languages should be presented in Serbian and vice versa. Naturally, the authors may submit reviews and reports in
their own language the Editorial Board and Publishing Board reserve the
right to provide a translation into Serbian if it is deemed in the interest of the
national medievalist community.
2. Text Edition
2.1. Manuscripts are submitted as Word documents, using Times New
Roman font (size 12 pt), with 1.5 line spacing and footnotes (size 10 pt, single
line spacing), an Abstract at the beginning and a Summary at the end.
2.2. Authors submit personal information (name and surname, institution of employment, its address, contact email), which is published on the first
page of the article.
Example:
Marko Markovi, Balkanoloki institut SANU, Knez Mihailova 35/IV,
Beograd, Srbija, marko.markovic@yahoo.com
2.3. Authors from Serbia (as well as others whose legislation on academic research contains such requirements) also submit the name and ID number of the research project/program within which the paper was created, as
well as the name of the institution funding it.
342
Editorial Norms
2.4. The Abstract, given in Serbian, comes below the title and is limited
to 1000 characters (with spaces). The author may submit the abstract in the same language as the paper itself, in which case the Editorial Board and the Publishing Board take the responsibility for providing a translation into Serbian.
2.5. The Summary, given in English, comes below the title and is limited to 3000 characters (with spaces). The author may submit the summary in
the same language as the paper itself, in which case the Editorial Board and
the Publishing Board take the responsibility for providing a translation into
English.
2.6. Keywords, no more than ten, come below both the abstract and the
summary, in their respective languages.
2.7. The main text, including references, should not exceed 60000 characters (with spaces).
2.8. The main text and references are given in the same language and
script.
2.9. Pictures are submitted in electronic form, in the highest resolution
practicable (preferably in color), using one of the usual file formats ( .tiff,
.jpg, .png). Other supplements (tables, charts) are also submitted in separate
files. The desired location of every supplement within the text should be clearly indicated.
2.10. It is recommended that Old Slavonic text be typed using the font
Hram Studenica (codepage English, made available to authors by the Secretary), and Greek text using the font Times New Roman (codepage Greek).
3. Typographic Conventions
3.1. Spaces are inserted:
- following periods that are part of name initials e.g. M. MARKOVI;
- between name and number of journals e.g. Byzantion 52;
- between number and designation of units of measure e.g. 15 km,
20 kg;
- in footnotes, following its reference number e.g. 14 Text of footnote.
3.2. Footnote reference numbers come after quotation and punctuation
marks.
Examples:
- quote10 not quote10
- this case,10 not this case10,
3.3. So-called German quotation marks should be used (Alt+0132)
and (Alt+0147). There is no space after opening quotes or before closing
quotes e.g. quote. For quotes within quotes the so-called single English
quotation marks and ; e.g. the real expert for that job.
3.4. If a quote begins in mid-sentence, closing quotes come before punctuation marks. If, however, the sentence begins with quotes, closing quotes
343
1 (2013) 333348
come after the punctuation mark at its end, since the punctuation mark is considered an integral part of the quoted text.
3.5. Square brackets [ ] are used instead of rounded ( ), when it is necessary to open a new set of brackets within an existing set of round brackets.
3.6. Numbers are written as:
- words, if smaller than 10 e.g. The diocese had four bishoprics;
- Arabic numerals, if 10 or larger e.g. There were more than 800
dwellings;
- Arabic numerals, if designating journal volumes or page numbers
e.g. Journal 5 (2006) 39;
- Arabic numerals, even if the original journal volume is given in Roman numerals or if Roman numerals are contained in an original work title;
- Roman numerals with names of monarchs e.g. John II;
- Roman numerals and SMALL CAPS when quoting pagination that uses
Roman numerals e.g. AUTHOR, Education in the 14th Century, XLLXVI.
3.7. Dates are given according to accepted usage in each individual language, e.g. June 15, 1389; le 15 juin 1389.
3.8. Modern measurements are given using the metric system.
3.9. The hyphen (-) is used exclusively to join compound expressions
(e.g. Greco-Roman). The dash () is used in other cases, such as expressing range, relationships, etc (e.g. pages 1935, the monarch baron relationship).
3.10. Bold font style is exclusively used for the papers title and possible subtitles.
3.11. Italic font style is used for titles of monographs, journals, collections of papers, collective publications, and editions of sources.
4. Bibliographic References
4.1. Surnames of authors/editors, including editors of editions of sources, are given in SMALL CAPS, with the first letter (and the accompanying initial) in Normal caps e.g. P. PETROVI.
4.2. The title of a book referenced for the first time is written in italic in
full, followed by the place and year of publication, without a comma between
them). Pages referenced are given at the end without any accompanying abbreviation such as p. or pp.
Examples:
P. BROWN, The Cult of the Saints. Its Rise and Function in Latin Christianity, Chicago 1981, 102105.
C. TYERMAN, Gods War. A New History of the Crusades, London
20072, 102104 (second edition).
C. ERDMANN, The Origin of the Idea of Crusade (trans. M. W. BALDWIN W. GOFFART), Princeton 1977, 209234 (translated book).
If there is more than one place of publication, only the first one is given.
344
Editorial Norms
345
1 (2013) 333348
Example:
The New Cambridge Medieval History 5, ed. D. ABULAFIA, Cambridge
1999, 164181, p. 167 (B. HAMILTON).
Subsequent references include name of publication (abbreviated if possible), book and volume numbers, quoted pages, authors name in round brackets (in SMALL CAPS).
4.8. References for source editions may take one of the following forms:
- reference for medieval narrative sources e.g. DOMENTIJAN, itije
svetoga Save, eds. LJ. JUHAS-GEORGIEVSKA T. JOVANOVI, Beograd 2001,
7880. Subsequent references contain only the name of the medieval author,
title of his work and page number;
- reference for medieval narrative sources published in a series e.g.
ALCUIN, Vita Willibrordi, ed. W. LEVISON, MGH SS rerum Merovingicarum
7, Hannover 1920, 113141. Subsequent references same as above;
- reference for medieval documents published in collections of documents e.g. Zbornik srednjovekovnih irilikih povelja i pisama Srbije, Bosne
i Dubrovnika, I , eds. V. MOIN S. IRKOVI D. SINDIK, Beograd 2011, no
6, 6162. Subsequent references contain only the abbreviated name of the collection, document number and quoted pages;
- reference for unpublished sources from archives/libraries when given
for the first time should take the following form: name of institution, archival
fund, series/subseries (where necessary), file number, leaf (preferably with
marks r (recto) for front side and v (verso) or for back):
Bibliothque nationale de France, Paris, Ms lat. 4117, fols 108v145r;
Dravni arhiv u Dubrovniku, Acta Minoris Consilii, fasc. 9, fol. 256v;
Biblioteca Apostolica Vaticana, Ms Vat. lat. 6055, fol. 151r.
The marks r, v and immediately follow page numbers (without spaces). If back side is marked with , the front side is left unmarked. Subsequent
references may leave out the name of the institution, unless the article makes
use of similarly named series from different archives. In that case, institution
names may be abbreviated.
4.9. Encyclopedia and lexicon articles are referenced thus:
P. LEBEAU, Paul of Samosata, New Catholic Encyclopedia 11 (Pau
Red), Washington D.C. 20032, 34.
N. ISAILOVI, Kujava, kraljica, Srpski biografski renik 5 (Kv
Mao), Novi Sad 2011, 415416.
4.10. References for articles from electronic publications or the internet
should contain the name of the author, article title, title of electronic publication with web address and date when it was consulted.
Examples:
P. MAGDALINO, The Byzantine Background to the First Crusade, a
pamphlet of Canadian Institute of Balkan Studies (1996), http://www.deremilitari.org/resources/articles/magdalino.htm (cons. April 9, 2008).
346
Editorial Norms
347
1 (2013) 333348
BURNS, The Catalan Company and the European Powers (13051311), Speculum 29/4 (1954) 751771, pp. 760763. This is especially recommended if the
first and latter references are far apart.
5.6. Use of op. cit. should be avoided. Terms such as eadem, idem, are to
be used when works by the same author are cited next to each other. Ibidem and
such are to be used for successive references to one work within the same footnote or when referring to the work cited in the previous footnote on the condition that the previous footnote does not contain references to other works.
5.7. Critical apparatus may include the following Latin abbreviations:
v. (see), cf. (confer), n. (note), ed/eds. (editor/s), sq. (and following), no (number, plural: nos), trans. (translation), etc. Authors should try to maintain uniform criteria for the use of these abbreviations throughout the article.
5.8. The following abbreviations are used for archival codes: ser. for series, fasc. for books or files, fol. for leaf (plural fols), r for front side, or v for
back side, Ms for manuscript (plural Mss).
6. Varia
6.1. The author is responsible for providing correct references. Therefore,
the critical apparatus should be checked before the manuscript is submitted.
6.2. Notes should be succinct and limited to providing support for statements in the main text. In book reviews they should be avoided.
6.3. Notes and references are intended to make it easier for the reader to
follow the text. It is therefore better to be precise than concise when in doubt, it is better to provide more information than less.
6.4. One frequent mistake is leaving the comma after an italicized title
in italics it should be in regular font style!
6.5. The meaning of cf. is confer, compare, and should not be used in
cases when see or see also is the correct term.
6.6. Authors are kindly asked to take the above recommendations into
consideration.
348
.
1 (2013)
,
cnss.cams@gmail.com
. ,
Lenka Blechov-elebi (Istorijski institut Univerziteta Crne Gore,
Podgorica), ( , ),
Borislav Grgin (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu), Gbor Klaniczay
(Central European University / Collegium Budapest), Esad Kurtovi
(Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), ( ),
( ),
( , .
), Paola Pinelli (Facolt di Economia, Universit degli
Studi di Firenze), ( ,
), (
), (
), ( , ),
( ), Georg
Vogeler (Zentrum fr Informationsmodellierung in den
Geisteswissenschaften, Karl-Franzens Universitt, Graz)
Initial.RMS@gmail.com
Grafos internacional,
500
CIP -
,
93 / 94
: = Initial : A
Review of Medieval Studies / = editor-in-chief
; = publishing editor . .
- 2013, . 1- . - : ,
2013- ( : Grafos internacional). - 24 cm
ISSN 2334-8003= ()
COBISS.SR-ID 198315276
.
.
INITIAL. A REVIEW OF MEDIEVAL STUDIES disclaims responsibility
for statements, either of fact or opinion, made by contributors.
2013
Centre for Advanced Medieval Studies 2013
All rights reserved