SLAGANJE Slaganje je takav tvorbeni nain, kojim od dviju rijei nastaje jedna. Tako nastale rijei zovu se sloenice.

Slaganjem nastaju imenice i pridjevi, rjee prilozi i glagoli. Dvije tvorbene osnove spojene su spojnikom o. Ako je u prvom dijelu sloenice vezani leksiki morfem, rije je o sloenici bez spojnika. a sloenicu je bitno da ima jedan naglasak! ribolov, a u polusloenici obje rijei uvaju svoj naglasak! spomen"ploa #dijelovi polusloenice povezani su spojnicom, a prvi dio upotrebljava se nesklonjivo$. SLOENO-SUFIKSALNA TVORBA %ove rijei nastaju istodobnim djelovanjem slaganja i sufiksalne tvorbe, npr. padobran, srednjo&kolac, dugokos! pad o !"an #, s"edn$ o %&ol ac, du' o &os #. 'vim nainom tvorena je ve(ina sloenica. SRASTANJE %ajmanje dvije osnovne rijei srastaju u tvorenicu. %a ovaj nain nastaju imenice, pridjevi, glagoli, prilozi, prijedlozi. )ijei nastale srastanjem zovu se s"aslice. %pr. od dan * gubiti + dan'u!i(i, od ku(e * vlasnica + &u)e*lasnica. SUFIKSALNA TVORBA Tvorbeno znaenje izraava se (*o"!eni+ nas(a*&o+ ili su,i&so+. Tvorbeni nastavak od obinog se razlikuje po tome &to oblini nastavak mijenja oblik iste rijei. 'blini se nastavci zovu nas(a*ci, a tvorbeni su,i&si. %astavci su nositelji gramatikog znaenja rijei, a sufiksi tvorbenog znaenja, i to tek u vezi s osnovom. Sufiksalna tvorba je najplodniji tvorbeni nain ,rvatskog jezika. Sufiksi se dijele na imenike, pridjevske, glagolske i prilone. Star- ac, prsten- as(, drijema- (i, igr- a+, zub- a( .od neki, tvorenica nastali, ovom tvorbom ne vidi se tvorbeni nastavak, iako se tvorenica moe dovesti u tvorbenu vezu s drugim leksemom! (la&# / (la-i(i. Takve tvorenice tvorene su ni%(i-ni+ #nul(i+$ ili (*o"!eni+ nas(a*&o+ ili sufiksom #. .REFIKSALNA TVORBA Tvorbenoj osnovi predme(e se (*o"!eni p"ed+e(a& ili p"e,i&s. Nad- biskup, ne- znanac, p"ed- znak, p"e- brzo .ao prefiksi dolaze prijedlozi! !e/, do, i/, +i+o, na, nad, o, od, po, pod, p"ed, p"i, s, u/, u, /a, nijenica ne i prefiksalne jedinice koje ne dolaze kao samostalne rijei! nu/", o!#a$", pa", p"a", p"e", p"o", "a/", su". 0refiks je i rijeca na$. .REFIKSALNO-SUFIKSALNA TVORBA

Tvorbenoj osnovi istodobno se dodaju tvorbeni predmetak #prefiks$ i tvorbeni nastavak #sufiks$. Bes kraj- an, na- prst- a& 0refiksalno"sufiksalna tvorenica nije svaka rije koja sadri prefiks i sufiks. 1ano je &to je posluilo kao polazi&te u tvorbi, prijedloni izraz ili prefiksalna tvorenica. To se vidi iz nji,ove preoblike! do&ol$enica / arapa do koljena Ne"a*nop"a*nos( sufiksalne su tvorenice, jer su polazne rijei pridjevi !e/osje)a$nos( ne"a*nop"a*an0 !e/os$e)a$an .REOBRA1BA KONVER1IJA 2po+o)ni (*o"!eni na-in3 0relazak rijei iz jedne vrste u drugu. )ije koja iz jedne vrste rijei prelazi u drugu osnovna je rije. 'na pri preobrazbi, potpuno ili djelomino, dobiva gramatika obiljeja one vrste rijei u koju ulazi. 2pravo to dobivanje novi, gramatiki, obiljeja tvorbeno je sredstvo pri preobrazbi. 0reobrazbom nastaju 345%365 #poimenienjem ili supstantivizacijom$! 2dala se vrlo mlada #pridjev$ / 'va mlada #imenica$ nije odavde.7 0)3D8513 #popridjevljenjem ili adjektivizacijom$! 'va tkanina je uvezena #glagolski pridjev radni$ iz .ine. / )ado kupujemo uvezenu #pridjev$ tkaninu7 0)39' 3 #popriloenjem ili adverbijalizacijom$! 'suen je na smrt #imenica s prijedlogom$. / :olestan je nasmrt #prilog$7 15 %363 #poveznienjem ili konjunkcionalizacijom$! A da gdje #prilog$ si ostavila arape; / %e nii gdje #veznik$ te ne siju7 0)385D9' 3 #popredloenjem ili prepozicionalizacijom$! 0oeo je priati s kraja, onda prijee na poetak i zavr&i sredinom #imenica$. / Stigao je jednog dana, sredinom #prijedlog$ ljeta. 0ri preobrazbi, rijei ne mijenjaju svoj glasovni sastav. .ERFEKTIVI1A4IJA 'd nesvr&eni, nastaju svr&eni glagoli! izjedati " izjesti I5.ERFEKTIVI1A4IJA 'd svr&eni, nastaju nesvr&eni glagoli! prebaciti " prebacivati 5O4IJSKA TVORBA Tvorba imenice jednog roda od imenice drugog roda, s razlikom u spolu.