AUGUST HARAMBAI (Donji Miholjac, 1861 Stenjevec, 1911) - pjesnik i prevoditelj; kao student pristaa Starevieve Strankke prava

a u mnogim polit. demonstracijama, zbog ega je esto zatvaran; Jo kao student ureuje Hrvatsku vilu, a zatim i Balkan; Prvi tajnik DHK; Pri kraju ivota prihvaa slubu tajnika Kraljevske zemaljske vlade (1909), to su mu ozbiljno zamjerili njegovi pravaki istomiljenici; dvije godine poslije umire pomraena uma; Djela: Rumarinke (pjesme), Slobodarke (pjesme), 1882; Sitne pjesme, 1884; Tugomilke (pjesme), 1887; Pjesnike pripovijesti, 1889; Nevenke (pjesme), 1892; Ukupna djela, 1942/43 - dva su ivotna susreta presudno obiljeila njegovo emocionalno dozrijevanje i ideoloko opredijeljenje, pa na kraju i stvaralatvo: sluajan susret (kao sedmokolac) djevojice Tugomile koju potom vie nije vidio jer ona skoro umire, a H., prema vlastitim navodima, poeziju poinje pisati pod dojmom snanog emocionalnog stresa zbog tog gubitka; taj kratki susret ostao je temeljnom inspiracijom Harambaieve poezije > snanijea i kvalitetnija poezija od njegove domoljubne, esto vie isforsirane negoli stvarno doivljene; Drugi je presudan susret za Harambaiev ivotni i pjesniki put bio onaj s A. Stareviem - Tugomilke i Nevenke posveene Tugomili - Rumarinke (1882) > posveene drugoj Harambaievoj ljub. epizodi; prva objavljena zbirka - pod oitim utjecajem Preradovievih i enoinih, kao i Zmaja J. Jovanovievih stihova, H. se ne uputa u eksperimentiranje ni jezikom, ni stilskim postupcima, a glavno mu je izvorite narodna lirska poezija; U najboljim se stihovima H. ipak otima stereotipima i izraajnoj konvencionalnosti te ostvaruje stihove na razini prethodnika, od Vraza i Preradovia, do enoe i Jorgovania, osobito u ljub. poeziji - H. od poetaka svoga knji. djelovanja istie potrebu da se knji. stvaralatvo mora podrediti nac. ideji (u njegovu sluaju: pravakoj); Njegova se domoljubna poezija moe svesti na tri kljune rijei: Hrvatska sloboda narod (rod); Vie nego ijedan pjesnik zastupa ideju samostalnog hrvatstva (u kojemu prihvaa i jednu tezu radikalnih pravaa: da su Hrvati, Slovenci i Srbi jedan narod pod hrv. imenom) - velika neujednaenost harambaievih domoljubnih stihova: mnogi zvue prigodniarski, deklarativno; U boljim se pjesmama pribliava ak kranjevievskoj snazi izraza (Na raskru, U nevolji) - H. pie i humoristiko-satiriku poeziju > otrica je satire uperena najvie na narodnjake i njihovo korupcionatvo, ali se kritiki osvre i na negativne pojave u vlastitim pravakim redovima (Praktinim stekliem) > H. pisao i knji. kritiku te nekoliko pripovijedaka i pjesnikih pripovijesti; dosta prevodi . cjelokupno djelo pododsta neujednaeno u kvaliteti