Sie sind auf Seite 1von 28

POGLAVLJE 8 : MIRNO RJEAVANJE SPOROVA I OSIGURANJE MIRA

80. SREDSTVA ZA MIRNO RJEAVANJE SPOROVA A-36


Sukobi interesa nastaju neprestano izmeu drava, ali odavna postoje razliiti oblici kako da se sprijei izbijanje borbe u sluaju sukoba interesa. uglavnom su tu dvije velike skupine sredstava; 1. sredstva za mirno rjeavanje meunarodnih sporova 2. naini kolektivne garancije i akcije radi osiguranja mira.

novije je vrijeme u sklopu meunarodnih organizacija donijelo vre institucionalizirane oblike - upravo zato to je rat danas zabranjen treba se sredstva mirnog rjeavanja sporova i osiguranja mira izgraditi do te mjere koja bi bila adekvatna zabrani rata, tj. zbog koje bi rat bio suvian kao sredstvo za pronalaenje izlaza iz inae nerjeivih sporova potrebno je da ta sredstva budu dovoljna za rjeavanje svakog spora koji bi mogla dovesti do rata i da osiguranje kolektivnom sankcijom bude tako djelotvorno da sprijei ili onemogui rat ili barem da krivac za rat bude brzo i sigurno svladan. mirno rjeavanje svakog spora ovisi o tome da svaki spor postoji i bude upotrebljeno prikladno sredstvo za njegovo rjeavanje, ali valja i ukloniti i izgladiti sam spor ali i njegove uzroke osiguranje mira uz pomo prikladne organizacije i akcije ovisi o snazi meunarodne zajednice i o savrenosti postupka za sprjeavnje rata, odnosno uspostavljanje mira

MEUNARODNI SPOR je svako neslaganje tvrdnja ili zahtjeva izmeu dviju meunarodnih osoba ili vie njih dovoljno je da jedna od njih postavi neki zahtjev a druga ga odbije ili ne priznaje. esto se sporovi !"#$# na pravne i nepravne (politike, interesne) % ne radi se o nekom strogom razgranienju ve o dva tipa koji rijetko postoje u svojoj krajnjoj istoi a to ovisi i o tome ele li stranke da se spor rijei primjenom prava ili nekom drugom metodom. &o razlikovanje nalazi se i u znanosti i u ugovorima. 'vedeno je na samom poetku rada !nstituta za meunarodno pravo s namjerom da se svi pravni sporovi podvrgnu obvezatnoj arbitrai, ali se uvidjelo da razlikovanje nije jasno i lako provedivo pod izrazom pravni sporovi moe se podrazumjevati vie toga; 1. prema objektivnim znaajkama to mogu biti takvi sporovi koji se mogu rjeavati primjenom pravila meunarodnog prava (objektivni kriterij) 2. mogu se kao pravni oznaiti takvi sporovi za koje stranke ele da budu rijeeni primjenom pravnih pravila (subjektivni kriterij)

Ako se prihvati objektivni kriterij valja rei da pravo daje odgovor na svako pitanje, tako sudac mora odbiti zahtjev
tuitelja kad se on ne moe u svoj prilog pozvati ni na kakvo pravno pravilo. Sa tog gledita svaki spor meu dravama sadrava neko pravno pitanje i to se pitanje moe rjeiti arbitraom. u raspravama odbora pravilnika za izradu Statuta Stalnog suda meunarodne pravde konstatirano je da nema pitanja koje se ne bi dalo rijeiti na temelju prava, a opet da svaki spor meu dravama ima i neku politiku notu pri tom razlikovanju rije je o tome ele li stranke da spor bude rijeen primjenom prava ili trae drugo rjeenje. esto e se stranke u tome sloiti ali isto tako esto pravno rjeenje predlae stranka iji se zahtjev temelji na nekom pravnom propisu ili ugovoru, a spor se sastoji u tome da druga stranka eli izmjenu tog pravnog stanja. & (rimjer za to je stajalite )elike *ritanije prema +vatemali koja je predlagala +vatemali da se spor o *ritanskome ,ondurasu iznese pred meunarodni sud i s tom je namjerom ak dala izjavu o prihvaanju nadlenosti tog suda za sve sporove o granicama *ritanskog ,ondurasa. nadalje, postoji i zahtjev za mirnom izmjenom propisa (peaceful change) koji vae a da bi se izgladili sukobi koji nastaju razvojem prilika. veinu sporova rjeavaju drave same i to nakon kraih ili duih pregovora.

IZRAVNI PREGOVORI su normalan nain rjeavanja najveeg dijela spornih pitanja koja se pojavljuju meu subjektima meunarodnog prava gotovo svakodnevno.

pregovori se mogu voditi na razliitim razinama predstavnika stranaka spora. -ogu biti dvostrani ali se moe
pregovarati i na meunarodnim kon.erencijama % stranke su jedino obvezne pregovarati u dobroj vjeri

meunarodni ugovori mogu predvidjeti pregovore kao jedino sredstvo ili kao jedno od moguih sredstava mirnog rjeavanja sporova 0 u ovom drugom sluaju strankama buduih sporova nalau da spor pokuaju rijeiti pregovorima prije nego pribjegnu drugim sredstvima rjeavanja, il ga navede kao jednu od naina rjeenja spora 0 bez redoslijeda l. 11. (ovelje '2%a pregovori se spominju kao prvi u nizu sredstava mirnog rjeavanja sporova, ali se strankama spora preputa izbor sredstava kojima e se i kada posluiti. trebali olakati rjeenje sporova. &a se sredstva upotrebljavaju tek onda kada nije uspjelo redovito diplomatsko sporazumijevanje. drave mogu na to pristati i kada je izbio oruani sukob i u tom sluaju govorimo o retablirajuem (naknadnom) rjeavanju sporova, za razliku od preventivnog djelovanja u ostalim sluajevima. &a sredstva olakavaju ili pomau strankama da svoj spor rijee na miran nain. obavezne prihvatiti, za njihovu je upotrebu uvijek potreban pristanak stranaka.

osim izravnih pregovora, meunarodna je praksa s vremenom izgradila nekoliko tipova postupaka koji bi strankama

sredstva mirnog rjeavanja sporova u meunarodnom pravu samo se stavljaju na raspolaganje strankama koje ih nisu
u eklaraciji sedam naela /345. kao i u (ovelji kao osnovni razlog obveze mirnog rjeavanja spora navodi se izbjegavanje ugroavanja meunarodnog mira, sigurnosti i pravde. ' eklaraciji se utvruje i opa obveza drava da trae pravodobno i pravino rje avanje svojim meunarodnih sporova. proglaava (ovelja nije dovoljno djelotvorna % potrebno je postojei sustav i dalje usavravati. mnogi pisci razlikuju dipomatska i sudska sredstva rjeavanja sporova; /. diplomatska sredstva rjeavanja sporova 0 ona u kojima spore stranke same ili uz pomo nekog treeg nastoje utvrditi injenice spora, pribliiti svoja stajalita i nai kompromisno rjeenje % rezultat rasprave spora diplomatskim sredstvima su pr !"#$%& strankama za njegovo rjeavanje ' () *p+#+!) : izravni pregovori, posredovanje, istraga, mirenje , 6. sudska sredstva rjeavanja sporova 0 sredstva kod kojih stranke preputaju nekom objektivnom .orumu da svojom obvezujuom odlukom rijei spor . 7ezultat rasprave spora diplomatskim sredstvima su (7!"# $89! strankama za njegovo rjeenje, a sudska sredstva donose 8 $':' o tome kako stranke spora moraju postupiti konano rjeavajui spor. ' () *p+#+!) : izravnavanje, arbitraa i rjeavanje sporova pred meunarodnim sudovima ,

ni dananje meunarodno pravo ne osigurava mirno rjeavanje sporova, a ni zabrana rata i upotrebe sile, koju

ovdje moramo voditi rauna i o raznovrsnosti subjekata meunarodnog prava, jer ne samo drave ve i drugi subjekti
meunarodnog prava akivno sudjeluju u rjeavanju tuih sporova, razliiti meunarodni organizmi, Sveta Stolica, nevladine organizacije

raznovrsnost subjekata te brojnost i raznovrsnost sporova doveli su do postupnog modi.iciranja sredstava mirnog
rjeavanja sporova

. 81.

POSREDOVANJE

--11

' ,akoj konvenciji o mirnom rjeavanju meunarodnih sporova posredovanje je opisano kao djelovanje jedne ili vie drava koje nisu umjeane u spor, s pomou kojeg one nastoje pomiriti suprotstavljena stajalita i ublaitit napetost izmeu drava u sporu, kako bi se spor miroljubivo rijeio.

nakon osnivanja $ige naroda ulogu posredovanja vie nemaju drave pojedinano ve organi te organizacije danas osim drava pojedinano posreduju i organi '2%a ;)ijee sigurnosti, 8pa skuptina, glavni tajnik< ili po njima posredovati mogu i druge univerzalne meunarodne organizacije, regionalne organizacije, Sveta Stolica. posredovanje se sastoji u preno enju i tumaenju zahtjeva, odgovora i prijedloga izmeu stranaka, u davanju savjeta i
prijedloga stranka spora, s pomou kojih se nastoje pribliiti njihova stajalita i omoguiti sporazumno rjeavanje spora. razlikuju se /. #%.r" )*$)/" % ograniavanje samo na savjetovanje, nagovaranje jedne ili obje stranke i prenoenje poruka izmeu stranaka 6. p%*r"#%0+1!" '2"# !+3 !+, 0 u uem smislu bi znailo aktivniju ulogu u sporu, samostalno donoenje i nuenje rjeenja, a ne ograniavanje na nagovaranje i prenoenje poruka imenovani pojedinci ili grupe

izmeu dobrih usluga i posredovanja u uem smislu ima toliko prijelaznih oblika da je teko postaviti granicu bitnijih razlika izmeu ova dva pojma zapravo i nema, te zato moemo govoriti o jedinstvenom sredstvu posredovanja s
bogatom ljestvicom razliite primjene u praksi

posredovanje se moe ponuditi iz vlastite pobude ali i na zamolbu stranaka, bilo jedne od njih ili obje zajedno. :atkada se radi posredovanje sazivaju se i kongresi i kon.erencije ;*erlinski kongres /=4=.< , i mirovne kon.erencije posredovanje je izgraeno i usavreno poslije i svjetskog rata u okviru $ige naroda, a i kod '2 se radi na kolektivnim
sredstvima meu kojima se nalazi i posredovanje. su se esto sastajale posredovanjem neke drave meu zaraenim stranama ;(ariki kongres /=>?.<

u nekim sluajevima posredovanje )ijea sigurnosti e biti biti traeno a u nekim sluajevima e biti ponueno u praksi '2 su vie puta do sada upotrijebljeni odbori za dobre usluge a i glavni tajnik posluio je kao organ dobrih
usluga

u '2 takvo djelovanje )ijea sigurnosti moe potaknuti svaka stranka spora, ak i ako nije lanica '2%a, svaka lanica '2%a ili glavnik '2%a

82.ISTRAGA
;gdje se dogodio granini incident, jesu li povrjeena pravila humanitarnog prava<

--12

drave u nekom sporu esto se razilaze u prikazu i ocjenjivanju injenica u sporu ili koje su vane za njihovo rjeavanje u osvjetljenju i objektivnom utvrenju spornih injenica moe posluiti ispitivanje koje bi drave u sporu povjerile
nekom nepristranom pojedincu ili zboru (istrano povjerenstvo<.

takvo objektivno istraivanje injenica naziva se *(r+/+ istrano povjerenstvo moe sasluavati stranke, ispitivati svjedoke i strunjake, obii mjesto dogaaja, istrana povjerenstva su u poetku
relevantne dokumente.

prouavati

istragu moe provesti neutralni objektivni pojedinac ili povjerenstvo u kojem nema pripadnika stranaka u sporu %
naroito je taj element objektivnosti doao do izraaja u pravilima koja su unesena u ,aku konvenciju o mirnom rjeavanju sporova.

bila sastavljena %# !"#1+4%/ .r%!+ #"$"/+(+ drava u sporu a kasnije su proirena dodavanjem 1"pr *(r+1 5 %*%.+ kako bi se poveala njihova djelotvornost i pouzdanost

povjeravajui istranom povjerenstvu zadau da ispita injenice spora, stranke se mogu dogovoriti da injenini nalaz ali bez obzira na obvezatnost nalaza povjerenstva o injenicama, njegovo izvjee samo po sebi ne rjeava spor izvjee istranog povjerenstva ne vee stranke nego im samo daje podlogu za daljnje pregovore i rjeavanje spora
izravnim sporazumjevanjem ili primjenom nekog drugogsredstva mirnog rjeavanja. povjerenstva smatraju konanim, ili se mogu sporazumjeti da izvjee spora ne smatraju de.initivnim opisom injenica spora

rad se istranog povjerenstva ograniava samo na ispitivanje i utvrenje injenica te donoenje prikaza tog injeninog
stanja % takav se rad esto vri i pri mirenju i arbitrai, ali kod postupka mirenja se predlae i rjeenje spora

istrana povjerenstva ne moraju biti koritena samo za ve nastali spor % ona mogu biti predviena i kao metoda nadzora nad izvravanjem nekog me. ugovora ili kao sredstvo spreavanja me. sporova. vanost istrage pri rjeavanju i sprjeavanju meunarodnih sporova naglasila je 8pa skuptina '2%a /3?1. +lavni tajnik pozvan je da izradi popis strunjaka na pravnim i na drugim poljima kojima bi se drave u sporu mogle sporazumno posluiti, a on je taj popis i izradio !"#$g. tajnik za istraivanje injenica radi daljnjeg jaanja uloge i djelotvornosti '2 u ouvanju meunarodnog mira i sigurnosti za sve drave

/3==. 8pa skuptina pozvala je na punu upotrebu mogunosti koje imaju )ijee sigurnosti, 8pa skuptina i glavni

83.MIRENJE

postupak mirenja (koncilijacija) se razvio razmjerno kasno kao posebna vrsta sredstva za mirno rjeavanje sporova.

--13

To je postupak u kojem drave iznose svoj spor pred sporazumno izabranog pojedinca ili zbor sa zadatkom da ovaj spor ispita i predloi neko prikladno rjeenje ali se stranke nisu unaprijed obvezale da e predloeno rjeenje i prihvatiti.

za razliku od posredovanja, gdje djeluju drave ;tj. dravni organi u ime drave, ili pojedinci koji su izabrani i djeluju treba napomenuti da se u ovom postupku ne trai iskljuivo pravno rjeenje ve rjeenje koje !e biti prihvatljivo
objema strankama te se u tome se bitno razlikuje od arbitrae, to ne znai da da organ rjeenje ako misli da je ono najprikladnije za prihvat strankama na temelju autoriteta dravne vlasti ili meunarodne organizacije kojoj praipadaju< organ mirenja je pojedinac ili zbor koji uiva povjerenje stranaka te su izabrane na temelju svojih moralnih i strunih karakteristika mirenja nee prihvatiti pravno

2 r"1!"

2+ 21%/% *$ 61%*( * +r. (r+7%2, osobito to se tie sastava organa za mirenje, naina odreivanja nadlenosti, postupka i sl

organ mirenja imenuje se na slian nain kao i organi arbitrae, a i sastav vielanih odbora uglavnom je isti mnogi meunarodni ugovori predviaju stvaranje stalnih odbora za mirenje s unaprijed imenovanim lanovima
;obino 1 ili >, od toga / ili 1 dravljani treih drava<, tako da se odbor po potrebi moe odmah prizvati, eventualno jednostranom inicijativom jedne od stranaka

ali i do mirenja moe doi dogovorom ad hoc stranaka u sporu, pri emu se one sporazumijevaju i o nainu izbora pojedinca ili zbora kojemu povjeravaju mirenje kad spor izbije, ali ima me. ugovora u kojima se za sve ili pojedine kategorije sporova predvia obvezatno podvrgavanje mirenju ;dakle, postupak je analogan kao i kod arbitrae<

nadlenost organa mirenja odreuje se samo izriitim sporazumom stranaka , a taj sporazum drave mogu sklopiti tek
razlike izmeu mirenja i arbitrae: 1. dok je arbitraa uvijek suenje koje primjenjuje normu na spor, mirenje naelno nije vezano uz pravnu normu, stranke mogu dati organu mirenja zadatak da svoj prijedlog izradi strogo u skladu s meunarodnim pravom, ali isto tako mogu ga uputiti da se ne obazire na pravo 2. organ mirenja donosi samo izvjea i prijedloge koji ne obvezuju stranke 3. nije potrebno da organ mirenja da samo jedno i konano izvjee, nego se moe ovlasitit da strankama uzastopce iznosi razliite prijedloge ako prijanji ne bi doveli do uspjeha

zadatak je mirenja da rasvijetli injeninu i pravnu stranu pitanja8 #+ prikupi potrebna obavjetenja i da na temelju
objektivnih izlaganja i nepristranih prijedloga dovede stranke do sporazumne odluke o rjeenju spora, % a esto je kao prethodni postupak potrebno provesti postupak istrage

s obzirom na neobvezatni konani prijedlog mirenje je blisko s posredovanjem


1. 2. 3. 9. :. 6. ;. 8. <.
mirenje je predvieno i detaljno ureeno mnogim meunarodnim ugovorima; :onvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, -eunarodni pakt o graanskim i politikim pravima /3??. :onvencija o intervenciji na otvorenome moru u sluajevima nezgoda koje dovode do oneienja na.tom /3?3. *eka konvencija o predstavljanju drava u odnosima s univerzalnim meunarodnim organizacijama /34=. *ekoj konvenciji o sukcesiji drava glede meunarodnih ugovora /34=. :onvenciji 'jednjenih naroda o pravu mora /3=6. *ekoj konvenciji o zatiti ozonskog omotaa /3=>. *eka konvencija o pravu meunarodnih ugovora izmeu drava i meunarodnih organizacija /3=?. 8dredbe o mirenju iz priloga *eke konvencije o pravu meunarodnih ugovora /3?3.

&ako je /3@=. 8pa skuptina osnovala :omisiju za mirenje (alestine, a 1<9<. !" %*1%0+1 (r+!+1 *4)p *(r)61!+4+ &+ i glavni tajnik se slui mirenjem,tako je npr. imenovao komisiju radi uspostavljanja normalnih odnosa izmeu
:ambode i &ajlanda. *(r+/) 2 r"1!" u buduim sporovima

89.IZRAVNANJE

--19

izravanje je takav postupak mirnog rjeavanja sporova koji ima ove zna ajke; 1. stranke su pozvale neki objektivni .orum sa zadatkom da rijei spor, a stranke su se ve unaprijed obvezale da e izvriti rjeenje

2. prizvani .orum nije vezan pri donoenju rjeenja na primjenu prava, bilo zato to nije mogue, bilo zato to stranke ele ukloniti uzrok sukoba novim ureenjem

opisani nain rjeavanja spora, tj #%1"*"1% r!"="1!" nije presuda u smislu primjene prava na predmet spora poveznica s arbitraom je injenica da su se stranke unaprijed obvezale na izvrenje odluke koju e stvoriti prizvani
.orum

ovlasti organa za izravnanje su toliko iroke da e drave tek u krajnjem sluaju pristati da podvrgnu svoje interes
rjeenju prema takvom postupku

za situacije koje bi bile prikladne da budu rjeavane izravnanjem postoje i politika sredstva rje avanja ;kongresi,
kon.erencije, posredovanja<, a za njih je stvoren i poseban postupak pred '2%om

meutim, takva ovlast sudova da na izriiti zahtjev stranaka odluuju na temelju naela pravinosti ne znai da u tim
sluajevima sudovi ne smiju primijeniti neka pravila meunarodnog prava koja se uklapaju u njihovo poimanje pravinog rjeenja toga spora

i meunarodni sudovi mogu biti ovla teni da koriste izravnavanje % neki su sudovi ovlateni da odluuju na temelju naela pravinosti 0 tako je ve Statut Stalnog suda meunarodne pravde predvidio da Sud moe, ako se stranke sloe odluivati eA aeBuo et bono % ta se odredba ponavlja i u Statutu -eunarodnog suda, :onvenciji '2%a o pravu mora

niti jedan od sudova nije do sad tako odluivao jer to nije bilo od njih zatraeno. &akav je pokuaj bio prijedlog
+vatemale da se njezin spor s )* o ,ondurasu rijei pred -eunarodnim sudom eA aeBuo et bono.

8: .

AR>ITRA?A

A-3;

AR!I"RACA je postupak kojem je cilj ureenje sporova od sudaca koje su one izabrale, na temelju potivanja prava. za ar#itrau su #itne ove dvije znaajke 1. rjeenje koje ona donosi je presuda, tj. primjena pozitivnog prava na konkretan spor, 2. rjeenje je obvezatno i mora se izvriti

mada je arbitraa suenje i donoenje rjeenja, obvezatnog za stranke, temelji njezina postojanja, njezine obvezatnosti i
autoriteta lee uvijek u dobrovoljnom podvrgavanju i sporazumnom obvezivanju stranaka na arbitrani postupak

stranke u arbitrai su drave i drugi subjekti meunarodnog prava, podvrgavaju joj se prema vlastitoj odluci, a budui da su uvijek barem dvije stranke potreba je odluka obiju stranaka tj. sporazum. svejedno je koji .orum donosi presudu % to moe biti pojedinac, vie njih, neki pravni .akultet ili vladar u prijanje doba bili su esti primjeri vladarske arbitrae % ipak je razumljivo da se ti zadaci povjeravaju pravnim strunjacima, sucima ili znanstvenicima. :atkad se od arbitra trai strunost u odreenim podrujima prirodnih, tehnikih i drutvenih znanosti. zbor sudaca, a esto se sporazumjevaju da svaka stranka imenuje jednaki broj lanova zbora.

arbitraa se najee povjerava zboru od vie arbitara, %, &, pa i vie. Stranke sporazumno imenuju suca ili sastavljaju arbitraa je zapravo suenje, ali nadlenost toga suda nije nametnuta strankama, ve se one podvrgavaju toj sudbenosti
dobrovoljno, meusobnim sporazumom razlikujemo /. prigodnu (ili izolirana, ad hoc) arbitraa koja se javila ranije, koja se stvara za pojedini, ve nastali, spor ;u tom je sluaju obavezan poseban ugovor o sporazumu pred koji .orum se spor iznosi< 6. institucionalnu arbitrau za koju postoji unaprijed dana obveza da e se sporovi odreene vrste povjeravati arbitrai.

razlika je izmeu arbitrae i pravog suenja u tome to stalni sud ima kontinuitet rada, stalni su suci vie nezavisni od
utjecaja parninih stranaka koje ne mogu djelovati na sastav Suda u konkretnoj parnici, stalni suci imaju potrebnu rutinu, iskustvo i vjetinu te postoji ujednaenost sudske prakse kod Suda ali valja priznati da je arbitraa pojedinca i prigodno sastavljenih arbitranih vijea veinom bila na visini zadatka, te je danas esto prihvatljivija od stalnih sudova, zbog veeg utjecaja stranaka na arbitrana vijea, zbog brzine i .leksibilnosti, zbog mogunosti djelomine ili potpune tajnosti postupka te manjih utjecaja ranijih meunarodnih presuda na odluivanje arbitranih vijea meunarodnog prava, dok -eunarodni sud moe rjeavati samo sporove izmeu drava

osim toga, arbitraom se mogu rjeavati i sporovi drava s meunarodnim organizacijama i drugim subjektima
arbitraa je vrlo staro sredstvo rjeavanja sporova a spominje se kod starih "umerana, #rka i u srednjem vijeku

>

za arbitrau je vaan datum i rjeenja 'labamskog spora ($)!$ #*+$ 0 rije je bila o povredi neutralnosti od strane )elike *ritanije u Dmerikom graanskom ratu

' povijesti novovjekovnoga razvoja arbitrae naprije se javlja prigodna arbitraa, a poslije se javlja institucionalna arbitraa i to ) #0+ %.$ 4+E a< kao klauzula u razliitim ugovorima kojom se sporovi o primjeni ili tumaenju dotinog ugovora podvrgavaju arbitrai b< kao posebni arbitrani ugovor kojim se ugovara da e odreene vrste buduih eventualnih sporova rjeavati arbitraom

(rva ,aaka kon.erencija /=33. i njom stvoreni mehanizmi takoer su potaknuli napredovanje arbitrae. ruga ,aaka mirovnoj kon.erencija /354. % pokusao se osnovati sud, do toga nije dolo jer se drave nisu mogle razvoj meunarodnog prava i nakon prvog svj. rata tei k razvoju i proirenju arbitrae pa je tako /36=.g. $iga naroda
izradila uzorke arbitranih ugovora i kolektivni ugovor o mirnom rjeavanju sporova 0 -enevski opi akt !+#$ poveljom '2%a, uspostavljeni su i razliiti tzv. mjeoviti arbitrani sudovi koji su trebali suditi mnoge pojedinane zahtjeve priadnikajedne drave prema drugoj dravi, protivnici iz rata usuglasiti oko toga kako da se biraju suci 0 ali tada je ipak uinjen veliki korak naprijed usvajanjem ,orterove konvencije kojom se zabranjuje pribjegavanje oruanoj sili da bi se utjerali ugovorni dugovi osim ako dunika drava nije htjela pristati na arbitrau, ili je prijeila njegovo konstituiranje, odnosno nije htjela provesti presudu

isto je tako osnovan i .talni sud meunarodne pravde a koji je pod drugim imenom % /eunarodni sud uspostavljen 8pa skuptina '2 je /3@3.g. u Cenevskom aktu zamijenila $igu naroda, ne dirajui sam sadraj akta Svrha je 8peg akta da prui mehanizam za svaki sluaj tamo gdje bi se stranke htjele posluiti mirnim sredstvima za Dkt obvezuje stranke da svaki spor u konanom stadiju podvrgnu arbitrai, razumjevajui pod arbitraom i sudski
postupak % ali prije samog postupka arbitrae 8pi akt u velikoj mjeri primjenjuje postupak mirenja % 8pi akt je supsidijaran jer se on primjenjuje samo ako stranke sporazumno ne izaberu neki drugi nain mirnog rjeavanja. rjeavanje spora. Dkt ne uvodi nova sredstva, nego kombinira postojea sredstva.

drave se uvijek podvrgavaju arbitrai dobrovoljnim sporazumom % iznosei spor pred arbitrau stranke ureuju
pitanja koja treba rije iti % pri prigodnoj arbitrai to biva pristatnom pogodbom a pri institucionalnoj arbitrai tubom, ali predmet tube mora biti u granicama onog sporazuma kojim su se stranke unaprijed podvrgle arbitrai za odreene vrste sporova

sudac je nadlean samo za rjeavanje postavljenog pitanja % isto i stranke mogu odrediti pravila prema kojima e se ta se tie prava koje treba primijeniti organ arbitrae, stranke ga mogu odrediti izravno ili neizravno, !97D)28 to ine
tako da samim sporazumom .ormuliraju propise materijalnog prava prema kojima treba donijeti presudu. 2#!97D)28 to ine tako da arbitra upute na postojee izvore prava voditi arbitrani postupak % a ako stranke ne odrede nikakva pravila postupka, smatra se da organ arbitrae ima ovlast propisati ta pravila

arbitrana presuda rjeava izneseni spor konano. Stranke su dune izvriti presudu u dobroj vjeri a da bi se izbjegla arbitrana presuda rje ava izneseni spor konano u meunarodnoj praksi su stranke esto traile nain da izbjegnu provoenje presude tvrdei da je zbog nekog razloga
nitava % najee se navodilo da je arbitar prekoraio granice svojih ovlasti odreene sporazumom stranaka. pojava nezadovoljne stranke razmiljalo se o mogunosti priziva. 2o to je odbaeno i kao jedina mogunost je usvojena revizija ukoliko se otkrije neka nova injenica koja je bila odluna za ishod parnice.

problem se moe rijeiti ili da se strankama da mogu!nost priziva (albe< i u tom sluaju odrediti pretpostavke prizivni stranke su dune izvriti presudu u dobroj vjeri 0 to je ope pravilo meunarodnog prava, a istaknuto je u ,aakim
:onvencijama ;/=33. i /354.< pa i u (ovelji '2%a postupak ili da se ne doputi nikakvo pozivanje na razloge nitavosti % od prava na albu treba razlikovati pravo stranaka da trae tumaenje presude

86. ME@UNARODNI SUD (ovelja '2%a uz ostala sredstva mirnog rjeavanja sporova na primjenu kojih obvezuje i drave lanice

A-38

organizacije navodi i sudsko rjeavanje sporova, pri emu je Sudu posveena posebna /@. glava (ovelje, i Statut suda, usvojen kao sastavni dio (ovelje

(oveljom '2 je kao jedan od glavnih organa '2%a osnovan M"A)1+r%#1 *)# sa sjeditem u ,aagu osnovan je po uzoru na "talni sud meunarodne pravde koji je djelovao u vrijeme $ige naroda. 'strojstveni su propisi
sadrani u njegovom Statutu od 45 lanaka koji je dio (ovelje '2.

drave su pristupile osnivanju raznim meunarodnih sudova koji se meusobno razlikuju prema krugu drava na koje
se odnose, prema vrsti stranaka, pravu koje primjenjuju, prema nadlenostima.

od sudova ope nadlenosti osim -eunarodnog suda danas postoji samo .rednjoameriki sud koji je osnovan $%%$.
na temelju (rotokola uz (ovelju 8rganizacije srednjoamerikih drava, zapoeo je s radom $%%&. na temelju :onvencije '2%a o pravu mora /33?. osnovan je specijalizirani sud za to podruje meunarodnog prava 0 /eunarodni sud za pravo mora. !&+$, osnovani su i /euameriki sud za prava ovjeka !*!$ i '1riki sud za prava ovjeka i naroda !!#$

nakon 0uropskog suda za prava ovjeka

prvi put nakon suenja za ratne zloine poinjene u !! svjetskom ratu meunarodni sudovi za krenje ratnog prava
osnovani su za podruje bive "ugoslavije i za 7uandu. /4. srpnja. !!#. u 7imu je usvojen i za potpisivanje otvoren Statut /eunarodnog kaznenog suda koji je stupio na snagu 6556 a do 655> rati.iciralo ga je /55 drava, meu njima i 7,.

$eunarodni sud ima dvostruki zadatak; /. rjeavanje parnica u sporovima izmeu drava koje stranke preda nju sporazumno iznesu 6. davanje savjetodavnih miljenja na zahtjev '2%a i nekih drugih, na traenje takvih savjeta ovlatenih organizacija

1. RJEAVANJE SPOROVA U PARNI-AMA ME@U DR?AVAMA


') 2'340-25.6

ME@UNARODNI SUD - SASTAV

--1:

lanove %uda& nji' ()& #iraju Op!a skuptina i Vije!e sigurnosti UN kandidati dolaze od osoba koje su drave stavile na popis Stalnog arbitranog suda Sud se obnavlja svake tree godine u /F1 suci se biraju na rok od devet godina i uvijek se mogu ponovno izabrati za njih se trai da se mogu imenovati na najvie sudake .unkcije u svojoj dravi. oni su neopozivi mogu se maknuti samo jednoglasnim zakljukom samog sudakog zbora suci uivaju diplomatske povlastice i primaju plau od '2 postoji i institut nacionalnog suca, tj. suca imenovanog za odreeni spor od strane drave koja nema svog suca u redovnom sastavu. i kod $enarodnog se suda govori o osobnoj nadlenosti % tj ispituje se koji su pravni subjekti podvrgnuti sudbenosti suda

stvarnoj nadlenosti % tj za koje predmete % onim dravama koje su stranke njegovog statuta ;koji je dio (ovelje'2%a<, % onim dravama koje mu pristupe na temelju zahtjeva , % onima koje nisu stranke Statuta ako potpiu izjavu koju propisuje )ijee sigurnosti

%ud je otvoren

nadlenost Suda nikome nije nametnuta, stranke se moraju dobrovoljno podvrgnuti njegovoj sudbenosti samo se #r7+0" mogu pojaviti kao stranke pred sudom, a ne mogu meunarodne organizacije ili pojedinci iako se pojedinci ne mogu pojaviti pred Sudom kao stranke, njihovi interesi dolaze esto pred sud kao predmet spora
izmeu drava, od kojih jedna nastupa radi zatite interesa vlastitog dravljanina prema drugoj, za koju tvrdi da je taj interes povrijedila

drave imaju pravo izai pred -eunarodni sud radi zatite prava svojih graana, kada ona nisu mogla biti zatiena unutranjim pr. sredstvima druge drave ili drugim sredstvima mirnog rjeavanja sporova podvrgnule njegovoj nadlenosti 0 to se moe ostvariti na dva naina E da se sporazum o iznoenju pred Sud zakljui kad je spor ve nastao ili da se nadlenost Suda ugovori za budue sporove

u svakom konkretnom sporu -eunarodni sud nadlean je samo onda ako su se stranke spora za taj spor sporazumno

D.< iznoenje pred Sud ve nastalog spora ostvaruje se sklapanjem posenog ugovora tzv. 4%2pr%2 *+ $ pr *(+(1" p%/%#." % kompromis se moe odnositi na jedan ili vie postojeih sporova a za svaki spor sudu treba precizno postaviti pitanja o kojima e presuditi.

*.<

za podvrgavanje .)#)B 5 *p%r%0+ sudbenosti -eunarodnog suda postoji vie nainaG

1. jedan je da se u ugovore koji odreuju odnose meu strankama ugovora unese pravilo da e se sporovi o primjeni ili
tumaenju svih ili nekih odredaba tog ugovora podnositi -eunarodnom sudu. svaka stranka takvog ugovora imati e pravo samostalno podnijeti Sudu spor o tumaenju ili primjeni njegovih odredaba ako je sama stranka toga spora kod vi estranih ugovora obveza o podvrgavanju sporova -eunarodnom sudu esto se unosi u poseban, samostalan prilog ugovoru , to omoguuje da neke drave prihvate tu obvezu, a da druge druge ne budu njome vezane isto se moe postii jo na dva nainaE da se odredba o rjeavanju sporova pred -eunarodnim sudom unese u sam ugovor, ali da se dopusti da se na nju moe staviti rezerva, ili pak da se ta odredba odnosi samo na stranke koje je izriito prihvate 2. drugi nain podvrgavanja sporova nadlenosti -eunarodnog suda jest zakljuivanje posebnih ugovora o mirnom rjeavanju sporova esto se u njima ugovaraju razliita sredstva mirnog rjeavanja

nadlenost -eunarodnog suda predviaju i neki vani regionalni ugovoriG Dmeriki ugovor o mirnom rjeavanju sporova i #uropska konvencija o mirnom rjeavanju sporova u svakom sporu za koji je sporazumom unaprijed predviena nadlenost -eunarodnog suda svaka stranka spora moe jednostrano iznijeti taj spor pred Sud ako su za to ispunjene pretpostavke koje sam sporazum predvia

3. odavno se pojavila tenja da se opim ugovorom odredi obvezatno podvrgavanje nekom meunarodnom sudu svih ili barem
nekih vrsta sporova 0 ali taj prijedlog nikada nije prihvaen ponajprije zbog protivljenja nekih velikih sila 0 pobjednica u prvom svjetskom ratu umjesto toga u Statutu -eunarodnog suda je predviena mogunost prihvaanja tzv. 7akultativne (dispozitivne) klauzule, kojom svaka drava moe jednostranom izjavom preuzeti obvezu da se podvrgavanadlenosti Suda u sporovima o odreenim pitanjima prema svakoj dravi koja je dala istu takvu izjavu 0 odnosi se na /< tumaenje nekog meunarodnog ugovora 6< svako pitanje meunarodnog prava 1< postojanje svake injenice koj bi, ako se ustanovi, prestavljala povredu me. obveze @< prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu meunarodne obveze obveza na temelju prihvaanja .akultativne klauzule djeluje prema svakoj drugoj dravi koja prihvati istu obvezu, zapravu nastaju dvostrani odnosi, koji se mogu smatrati ugovornim odnosima meu strankama koji su dale takvu izjavu

to se tie stvarne nadlenosti, sud je vezan samo onim predmetima koje mu propisuje Statut i ne moe ni mijenjati
postojee pravno stanje, ni donositi nove propise.

POSTUPAC PRED ME@UNARODNIM SUDOM


8) 5.2592' ,:'9;4' 5 ,5.6<,=< < ,':2;>'/'

--1;

pravila su sadrana u .tatutu .uda i u ,oslovniku koji sastavlja i mijenja sam Sud poslovnik je uvojen 1<96. a 1<;2. usvojene su promjene sa svrhom da se postupak pojednostavi i ubrza %sudu je dana
vea ovlast u postupanju, smanjen je broj podnesaka i trajanja govora na usmenoj raspravi, olakana je upotreba manjih vijea 0 a istim ciljevima teila je i revizija (oslovnika /34=. postupak zapoinje na dva naina:

1. kada meu strankama ne postoji unaprijed preuzeta obveza o podvrgavanju -eunarodnom sudu takve vrste spora kojoj
pripada novonastali spor, stranke se moraju sporazumjeti da e konkretan spor iznijeti pred sud, to se zbiva u obliku meunarodnog ugovora 0kompromisa ;pristatne pogodbe< , u tako zapoetom postupku nema tuitelja i tuenoga, makar vrlo esto jedna stranka postavlja zahtjev za nekom inidbom od druge stranke 2. ako ve od prije postoji ugovorna obveza stranaka o podvrgavanju nadlenosti Suda, postupak poinje tei tubom jedne od stranaka. &a stranka postavlja tubeni zahtjev, a druga se od njega brani i trai od Suda da zahtjev odbije, no druga stranka moe postaviti svoj zahtjev u obliku protutube, ako je predmet toga zahtjeva neposredno povezan s predmetom tube

postupak u parnicama vodi se na jednom od 6 slubena jezika suda 0 .rancuskom ili engleskom 0 prema dogovoru postupak se u parnicama dijeli na pismeni i usmeni pismeni postupak sastoji se od podnoenja podnesaka stranaka i u njihovu priopavanju suprotnoj stranci ako postupak poinje tubom, tuiteljica podnosi i pripremni podnesak na to suprotna strana daje odgovor tuiteljici se mora dopustiti protuodgovor ako odgovor tuene stranke sadrava protutubu =
stranaka

o broju, redosljedu i vremenu podno enja podneska Sud donosi odluku nakon to se konzultira sa strankama, i pri tome e prihvatiti svaki svaki dogovor stranaka koji postupak neopravdano ne odugovlai podneska % ako se stranke nisu o tome dogovorile, svaka je od njih ovlatena na pripremni podnesak i odgovor na podnesak druge strane

kad se parnica temelji na pristatnoj pogodbi te nema ni tuitelja ni tuenog, u njoj e stranke odrediti broj i redosljed u poetku pismenog postupka tuena strana moe prigovoriti nadlenosti Suda u tom sporu % treba se prigovoriti to je
mogue prije ali nikako kasnije od 1 mjeseca od podnoenja pripremnog podneska koji slijedi tubu % ako je dan prigovor prekida se pismeni postupak o glavnoj stvari i vodi najprije pismeni a zatim usmeni postupak o prigovorima nadlenosti Suda.

ako Sud uvai prigovore, izrie presudu kojom utvruje opravdanost prigovora i time se postupak obustavlja ako Sud ne uvai prigovor nastavlja se prekinuti postupak i odreuju novi rokovi za podno enje podneska Statut ovlauje Sud da, ako to zahtijevaju prilike, donese privremene mjere sa svrhom da se sauva pravo svake
stranke ali jedino ukoliko ove dokau potrebu i hitnost. 7jeenje privremenim mjerama sud priopava strankama spora i )ijeu sigurnosti % te mjere pravno obvezuje stranke tj. stranke ih moraju provesti.

one se mogu odrediti u svakom stadiju postupka, na zahtjev stranaka i na inicijativu "uda. postupak o odluivanju o privremenim mjerama ima prednost pred svim ostalim predmetima koji se nalaze u radu
Suda.

nakon zavretka pismenog postupka pristupa se usmenom postupku koji se sastoji od saslu anja i izlaganja stranaka i
provoenju dokaza

usmena je rasprava javna osim ako Sud zakljui drukije ili stranke sporazumno zahtijevaju tajnost. odluke Suda donose se veinom glasova sudaca nazonih pri njihovu usvajanju, u sluaju podjele glasova odluuje glas presuda se proglaava na javnoj sjednici u prisutnosti stranaka i ona mora sadravati obrazloenja svaki sudac koji se ne slae s presudom moe dati svoje izdvojeno miljenje presuda Suda je konana, njezin je uinak ogranien na stranke spora i ne postoji mogu!nost ulaganja pravnog lijeka % mogu! je i zahtjev za reviziju postupka % revizija se moe zahtjevati samo na temelju otkria neke injenice takve
prirode da bi bila presudna da je bila poznata Sudu u vrijeme donoenja presude. 2a tu se injenicu moe pozvati samo stranka koja za tu injenicu nije znala u vrijeme donoenja presude a to neznanje nije sam skrivila. ope je priznato naelo meunarodnog prava da se presude moraju izvriti. predsjednika

postupak revizije otvara se presudom suda. 9ahtjev za reviziju mora se postaviti najkasije u roku od ' mjeseci od
otkri!a nove injenice, a ni u kojem se sluaju ne moe postaviti nakon isteka roka od /5 godina od dana presude

2. SAVJETODAVNA DJELATNOST
') 2'340-25.6

uz svoju sudsku djelatnost -eunarodni sud daje i savjetodavna miljenja '2 i njihovim specijaliziranim ustanovama,
isti zadatak je imao i njihov prethodnik Stalni sud meonarodne pravde

savjetodavna miljenja ne mogu traiti drave nego samo neki organi '2 i meunarodne organizacije, traenje savjetodavnog miljenja nije obvezatnoG a organizacije i organi ovlateni za traenje savjetodavnih miljenja mogu se posluiti tim ovlastima kako bi dobili miljenje Suda o nekom pravnom pitanju koje e se pojaviti unutar njihovih djelatnosti

u ovoj je djelatnosti -eunarodni sud pravosudni organ i zato on moe dati samo pravna miljenja savjetodavno miljenje nema obvezatnu snagu i mo presude te se zato o istom pitanju uvijek moe zapoeti parnica
pred Drbitranim sudom ili -eunarodnim sudom.

ni u sustavu $ige naroda ni u dananjem sustavu '2 drave se nisu mogle posuiti tim sredstvo
8) ,5.6<,'= l. ?= Statuta daje Sudu iroka ovlatenja da uskladi savjetodavni postupak s odredbama Statuta o postupku u parnicama -eunarodni sud ovdje slijedi praksu Stalnog suda meunarodne pravde koji je uspostavio postupak davanja savjetodavnih miljenja posve analogno postupku u parnicama

savjetodavni postupak je u praksi postao kontradiktorni stranaki postupak s opirnom razmjenom pismenih i usmenih podnesaka % ak se u tom postupku dopustilo imenovanje sudaca ad hoc od zainteresiranih drava u savjetodavnom postupku sad daje miljenja samo o pravnim pitanjima 0 istodbno ih moe dati no ne mora razlozi uskraivanja mogu biti samo pravne naravi ako pitanje nije pravno Sud mora otkloniti davanje miljenja savjetodavno miljenje nema pravnu mo presude ovlatene stranke mogu po istom pitanju podnijeti parnicu pred arbitranim sudom ili pred samim -e. sudom savjetodavno miljenje ne obvezuje ni onaj ogran koji ga je traio

8;. OSIGURANJE MIRA PREMA POVELJI UN-+ odranje mira je glavna zadaa '2 za tu se svrhu predviaju preventivna i represivna sredstva u sustavu (ovelje rat je zabranjen, doputena je samo samoobrana od oruanog napada % ta dunost prelazi samu nedostatak svih akata koji su zabranjivali rat jest u tome to su drave same sudile to je napad a to obrana (ovelja, glede napadakog rata, tj agresije znai zavretak razvoja i daljnji napredak proirenjem zabrane rata na
zabranu upotrebe sile i prijetnje silom dunost uzdravanja od rata % ona obuhvaa i dunost uzdravanja od prijetnje silom ili od upotrebe sile koja na bilo koji nain nije u skladu sa ciljevima '2

jedina granica djelovanju '2 odreena je pravilom da se ne smije uplitati u unutarnje poslove drava lanica zabrana upoterebe sile ograniena je pravom individualne ili kolektivne samoobrane drava lanica 0 jedino ta
je odmah dojaviti )ijeu sigurnosti koje je mjereb poduzela u provoenju prava samoobrane

mora

DACULTATIVNA CLAUZULA

--16

7akultativna klauzula je pismena izjava kojom svaka drava preuzima obvezu da se podvrgava nadlenosti Meunarodnog suda u sporovima odreene vrste prema svakoj dravi koja je potpisala isto takvu izjavu. ama se izjava ograni!uje vremenski "naj!ee na # godina$ i stvarno "putem rezerva koje se stavljaju u izjavu$. izjava se odnosi na sve pravne sporove koji se dotiu 1. tumaenja nekog ugovora, 2. svake toke meunarodnog prava, 3. postojanja neke injenice koja bi tvorila povredu meunarodnog prava, 9. opsega zadovoljenja koje treba dati za povredu neke meunarodne obveze.

obveza na temelju prihvaanja .akultativne

klauzule djeluje prema svakoj drugoj dravi koja prihvati istu obvezu, zapravu nastaju dvostrani odnosi, koji se mogu smatrati ugovornim odnosima meu strankama koji su dale takvu izjavu

88. MIRNO RJEAVANJE SPOROVA U CRILU UN-+ --18 apsolutna zabrana rata kao je eli provesti (ovelja, zahtijeva da postoji mogunost da se svaki meudravni spor rijei
na miran nain, i da se u sluaju potrebe odravanje mira osigura prinudnim putem

zato je (ovelja nametnula dravama lanicama opsene obveze, a ujedno je i predvidjela da 8rganizacija raspolae
sredstvima prinude obveze drava radi ouvanja mira i sigurnosti se daju svesti na ova etiri naela: 1. drave lanice moraju izglaivati svoje meunarodne sporove mirnim sredstvima, tako da ne budu ugroeni meunarodni mir, sigurnost, a ni pravda 2. drave lanice moraju se uzdrati od prijetnje ili upotrebe sile koja bi bila uperena protiv teritorijalne cjelovitosti ili polotike nezavisnosti bilo koje drave ili koja bi na bilo koji nain bila nespojiva sa ciljevima '2 3. drave lanice pruati !e () punu pomo! u svakoj akciji koja bi bila poduzeta prema odredbama (ovelje, a ne smiju pomagati bilo kojoj dravi protiv koje bi '2 poduzeli preventivnu ili prisilnu akciju 9. drave lanice obvezuju se primiti i izvravati odluke )ijea sigurnosti '2 usvojene u skladu s odredbama (ovelje

/5

djelatnost *N u mirnom rjeavanju sporova i o#veze drava lani+a se rasporeuju u dva stupnja djelovanja 1. prema glavi ? nastupaju '2 kao posrednik u mirnom rjeavanju sporova, a (ovelja samo nalae dravama da svoj spor rijee mirnim putem 2. prema glavi 4, u sluaju prijetnja miru, naruavanja mira i ina agresije nastupaju '2 kao organizacija za odravanje mira prinudnim sredstvima

organi '2 koji se bave ovom djelatnou su )ijee sigurnosti, 8pa skuptina i glavni tajnik '2.

8<. MIRNO RJEAVANJE SPORA >EZ INTERVEN-IJE UN-+ (ovelja odreuje da stranke svakog spora ije bi nastavljanje moglo dovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira
i sigurnosti, moraju prije svega traiti rjeenje pomou pregovora, ankete, posredovanja, mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja, obraanja regionalnim ustanovama ili sporazumima ili pomou drugih mirnih sredstava prema vlastitom izboru

izbor sredstava ostavljen je na izbor strankama sama (ovelja stvorila je novi organ za tu svrhu, a to je -eunarodni sud u ,aagu, ali drave lanice nisu se (oveljom
obvezale da se njime slue, ve podvrgavanje Sudu ovisi o posebnom sporazumu stranaka

time je izreena obveza svakog lana '2%a da sam potrai i osiugura rjeenje svakog spora, kako se ne bi ugrozili meunarodni mir i sigurnost

u okviru '2%a pristupilo se prouavanju postojeih sredstava za mirno rjeavanje sporova kako bi se pronali naini
njihove to uspjenije upotrebeG tako su osnovani :omisija za istragu i mirenje, :omisija promatraa mira, a uveden je i popis strunjaka 'n za utvrivanje injenica

<0. stranke, nakon

IZNOENJE SPORA UJEDINJENIM NARODIMA

ako )ijee sigurnosti '2 ocijeni da nastavljanje spora moe dovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira i
sigurnosti ono odluuje da li e poduzeti akciju ili e preporuiti uvjete rje enja koje smatra prikladnim svaka stranka to moe uiniti sama a da ne trai pristanak druge. spor mora biti ozbiljne prirode tj. mora biti takav da bi njegovo nastavljanje moglo dovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira i sigurnosti konani sud o tome donosi )ijee sigurnosti )ijee moe raspraviti i dati preporuku za rjeavanje i onih sporova koji nisu opasni za mir i sigurnost u praksi velik dio sporova se iznosi pred 8pu skuptinu i ona o njima raspravlja i donosi preporuke, a jedino tijelo ovlateno da donosi obvezatne odlike je )ijee sigurnosti drave koje nisu lanice '2%a mogu iznositi spor pred '2, ali jedino ako su one stranke spora, ako prihvate obveze o mirnom rjeavanju sporova koje (ovelja namee dravama lanicama 0 tada pozvana drava sudjeluje u raspravama )ijea sigurnosti ali nema pravo glasa )ijee sigurnosti moe i samo intervenirati u situaciji u kojoj postoji opasnost za meunarodni mir i sigurnost ako joj se same stranke nisu obratile sigurnosti na svaki spor ili situaciju koja bi mogla dovesti do ugroavanja me. mira i sigurnosti

to su iscrpile sve mogu!nosti za mirno rje avanje spora, imaju pravo iznijeti svoj spor pred )ijee sigurnosti '2 i ono, prema ozbiljnosti spora, odluuje o tome hoe li se baviti odreenim predmetom % dakle, ovdje dolazi do iznoenja spora na inicijativu stranaka.

ali i 8pa skuptina i druge drave koje nisu stranke sukoba mogu pokrenuti inicijativu mogu upozoriti )ijee kada je predmet iznesen pred organe <2, )ijee sigurnosti bira nain i sredstva rjeavanja, svestrano prouava
predmet, provodi sasluanje stranaka i izvoenje dokaza i pri tome pazi da upotrebljava ona sredstva o kojima su se stranke sporazumjele kao o poeljnim

ako pokuani naini ne uspiju, tada )ijee ima pravo upotrijebiti bilo koje sredstvo ili nain rjeavanja spora i tu ima
najveu slobodu izbora % moe donijeti i privremene mjere za osiguranje nekog hitnog prava ako sva nastojanja ne polue uspjeh, )ijee sigurnosti pristupa zakljunoj .azi svoga djelovanja, a to e biti u #0+ *$)6+!+E a< ako postoje okolnosti zbog koji nastavljanje spora moe dovesti do opasnost odranja meunarodnog mira i sigurnosti b< ako sve stranke spora zahtijevaju da )ijee dade preporuku radi mirnog rjeavanja spora

//

zakljuna .aza )ijea sigurnosti se sastoji u davanju preporuke za rjeavanje spora, ono je u tome posve slobodno i
moe preporuiti svako rjeenje koje smatra prakladnim da se spor konano i potpuno rijei

)ijee nije vezano obvezom davanja rjeenja koje je u skladu s pozitivnim meunarodnim pravom ali bi uvijek trebalo Stranke mogu prijedloge u cijelosti odbiti ili im one mogu posluiti kao temelj za izravni sporazum. odredbe (ovelje ne osiguravaju mirno rjeenje sporova jer )ijee sigurnosti moe davati samo preporuke ali ne
moe izvriti prinudu ukoliko ne postoji opasnost za mir paziti da predloena rjeenja imaju op!enitiju vrijednost kako bi se mogla primijeniti i na druge sline sluajeve.

<1. COLECTIVNE MJERE

/$+0+ ;. P%0"$!" propisuje u koji sluajevima naruavanja meunarodnog mira i sigurnosti e biti potrebno da '2
poduzme djelotvornu akciju , to e biti u sluajuE 1. pr !"(1!" 2 r) 2. 1+r)=+0+1!+ 2 r+ 3. 6 1+ +/r"* !" tu potrebu ocjenjuje )ijee sigurnosti, au nekim sluajevima i 8pa skuptina, iako postoje dvojaka miljenja o njenoj nadlenosti za odreivanje kolektivnih mjera

--;

ini+ijativa za poduzimanje ak+ije *N,a moe potei od

svake lanice '2%a, jedne od stranaka upletenih u sukobu od +lavno tajnika '2%a, od 8pe skuptine, pa i od nelanice '2%a 0 ako je stranka u sukobu

(ovelja odreuje kolektivne mjere ako mirna sredstva rjeavanja sporova ne bi dovela do rjeenja ili ako se zbog bilo
kojih razloga ta sredstva ne bi uope primijenila a doe do prijetnje miru, naruavanja mira ili ina agresije 0 ako nema injenica koje bi se mogle opisati kao jedan od tih pojmova, ne moe doi do kolektivnih mjera kolektivnim mjerama rukovodi )ijee sigurnosti uz pomo 5dbora vojnog taba, a svi lanovi '2%a su duni pruiti svaku pomo u toj akciji, a ne smiju pomagati dravu protiv koje bi se te mjere provodile katkad je dovoljno da )ijee sigurnosti pozove agresora ili stranke koje su izazvale prijetnje miru da obustave odnosne ine, a k tome moe dodati savjet o tome to trebaju uiniti u tu svrhu 0 neudovoljenje pozivu izaziva potrebu da odluivanja o poduzimanju kolektivnih mjer KO !K"#VN! $%!&! mogu biti: /. +, pr"0"1( 01" % ako postoji samo prijetnja miru, pa imaju svrhu da uklone tu prijetnju ., r"pr"* 01" % ako je mir ve naruen 6. +, ."& )p%(r"." %r)7+1" * $" djelomino ili potpuno prekidanje ekonomskih odnosa prekidanje prometnih veza prekid diplomatskih odnosa ., )p%(r".+ %r)7+1" * $" *+ *0r5%2 &+*(r+= 0+1!+ $ pr !"(1!" '#"2%1*(r+( 01" 2!"r", 3, )p%(r".+ %r)7+1" * $" +$ ."& .%r." E .$%4+#+ #, )p%(r".+ %r)7+1" * $" - pr%0%A"1!" 0%!1 5 %p"r+3 !+

)ijee sigurnosti upuje lanicama poziv koji nije samo preporuka ve je njihovo izvrenje obvezatno, a obveza na
pomo se me sastojati u svemu to bi moglo biti potrebno ;ratni materijal, usluge, zrane i pomorske baze, hrana....<

)ijee sigurnosti moe predloiti 8poj skuptini da suspendira lanska prava dravi protiv koje su poduzete mjere, a prije nego pristupi prinudnim mjerama, )ijee ima pravo donijeti privremene mjere * one imaju zadau da sprijee
pogoravanje poloaja i stvaranje stanja koje bi otealo provoenje osiguranja mira, te da sprijee nanoenje suspenziju moe opozvati samo )ijee sigurnosti

(ovelja nije prihvatila koncept meunarodne vojske, ve se oruane snage sastoje od kontigenata koje pridonose pojedine lanice '2%a 0 ti se kontigenti trebaju ustanoviti sporazumima izmeu '2 i svake pojedine drave lanice % veliki problem je to se ti predvieni sporazumi jo nisu skopili pa tako )ijee sigurnosti ne moe odrediti pojedinim dravama da stave na raspolaganje za kolektivnu akciju odreene snage, ve je upueno na dobrovoljnu pomo drava

/6

nepopravljive tete nekoj od stranaka % obino se te mjere sastoje u tome da se stranke pozovu da ne poduzimaju nita to bi moglo situaciju pogorati i stvoriti nepopravljiv gotov in ako stranke ne provedu privremene mjere, )ijee sigurnosti dolino vodi rauna o njihovom neprovoenju i to uzima u obzir u svojem daljnjem postupku, osobito kad pristupa mjerama prisile

<2. MIROVNE OPERA-IJE sustav osiguranja mira kako je opisan u odredbama (ovelje,

--;

nije primjenjivan u praksi '2%a na nain kako je bio zamiljen % oruana akcija koja bi bila potpuno u skladu s pravilima /$+0" ; nikada nije provedena u praksi su se razvili novi mehanizmi djelovanja koji su zamijenili sustav kolektivne sigurnosti zamiljen (oveljom % to je djelovanje provedeno na razliite naine u samim poecima '2%a pokazala se poterba da oni poalju na neku osjetljivu toku oruane snage ali ne radi provoenja prisile nego radi obavljanja sigurnosne i redarstvene slube ili osiguranja mira u nekom podruju gdje je mir bio ugroen kontigenti drava lanica koje su se dobrovoljno ponudile da to uine 0 katkad se pokazalo korisnim da pri tome ne sudjeluju odredi velikih sila

zadatak tih snaga oitovao se i u nazivu koji se za njih upotrebljavaoE interpozocijske snage 0 sastavljali su ih

za dosad upotrebljene razliite naine djelovanja '2%a uveden je naziv 2 r%01" %p"r+3 !" ;peace%keeping operations< a za osoblje popularan naziv p$+0 =$!"2%0 te operacije nisu navedene u +ovelji niti postoji njihova tona de.inicija 0 ipak kao mirovne operacije mogu se oznaiti takve akcije '2%a koje ukljuuju upotrebu multinacinalnih oruanih snaga pod kontrolom '2, ali ne kao prisilnu mjeru uperenu protiv nekog prekritelja mira, nego radi odranja mira sprjeavanjem izbijanja oruanog sukoba ili uspostavljajem mira, a da se oruane snage ne upotrebljavaju ni protiv jedne stranke u sukobu te se operacije izvode na temelju pristanka ili zahtjeva svih stranaka sukoba i bez upotrebe oruja, osim u samoobrani

pojam mirovni' opera+ija se odnosi na $) mirovne snage (peace-keeping 1orces) 0 koje se sastoje uglavnom od lako naoruanog vojnog osoblja s potrebnom logistikom potporom 2., 2 r%01" 2 * !" 'p"+3"-4""p 1/ 2 ** %1*, % koje mogu biti nadzornog, odnosno promatrakog karaktera ;supervisorHFobserver missions<

mirovne operacije po svom sastavu ukljuuju vojno osoblje, civilne policijske snage i drugo nevojno osoblje
slinosti izmeu sustava kolektivne sigurnosti i mirovni' opera+ija u oba sluaja je rije o zajednikoj kolektivnoj akciji '2%a

akcija se poduzima na temelju odluke '2%a, tj )ijei sigurnost na nain propisan za donoenje meritornih odluka u oba sluaja se radi o upuivanju osoblja na teren

, razlike izmeu sustava kolektivne sigurnosti i mirovni' opera+ija

kod mirovnih operacija nije rije o prisilnoj akciji protiv prekritelja mira mirovne operacije se provode uz pristanak sukobljenih strana

<3. SMANJENJE ORU?JA I NAORU?ANJA


za odranje mira.

--1<

ve su u starija vremena poznata nastojanja da se naoruavanje drava ogranii s ciljem da se na taj nain stvore uvjeti
ogranienje naoruanja je bio jedan od razloga zbog kojeg su sazvane ,ake mirovne kon.erencije /=33. i /354.g. 0 no to je nastojanje doivjelo potpun neuspjeh proizvodnje i trgovine naoruanjem i kontrolu podataka o oruju< 0 ali je u tome doivjela potpun neuspjeh

nakon ! svjetskog rata stavljeno je ogranienje naoruanja meu zadatke $ige naroda ;(akt $ige predviao je kontrolu '2 je zamiljen kao aktivnija organizacija za bezuvjetno odranje mira i sigurnosti
% a za ispunjenje te zadae potrebna je '2%u sila koju e joj drave lanice staviti na rspolaganje 0 a njezinom upotrebom e raspolagati )ijee sigurnosti pitanja smanjenja naoruanja

meutim tokom godina se zastalo na pripremi oruanih sila kojim bi raspolagali '2, a teite je prebaeno iskljuivo na /1

tijekom godina dolo je samo do djelominih rjeenja zakljuivanjem nekoliko ugovora kojim se rjeavaju samo neka
pitanja razoruanja

1. U/%0%r % &+.r+1 p%4)*+ 1)4$"r+1 2 %r)7!"2 ) +(2%*F"r 8 *0"2 r) p%# 0%#%2 1<63. sklopljen je izvan '2 %
djelomina zabrana nuklearnih pokusa plod je sporazuma SD , SSS7%a i )elike *ritanije ali je otvoren za potpisivanje svima.

ugovor traje neogranieno, ovim ugovorom nisu obuhvaene podzemne eksplozije zabranjuju se nuklearne eksplozije u zraku i preko granice zranog prostora, ukljuujui svemirski prostor, pod vodom, ukljuivi teritorijalno more i otvoreno more, kao i u svakoj drugoj sredini ako se radioaktivne estice mogu proiriti izvan podruja odnosne drave ugovor zabranjuje pokuse nuklearnim orujem ali ne odreuje unitenje postojeeg oruja ili obustavu proizvodnje niti izrijekom zabranjuje njegovu upotrebu

2. U/%0%r % A1(+r( 4) 1<:<. % zabranjuje nuklearne ekspolozije u tom podruju kao i odlaganje radioaktivnog otpada 3. ."&+(%2*4+ &%1" % ovo je predloio 1<:;./. poljski ministar vanj. poslova za podruje Srednje #urope,
kasnije su sklopljeni ugovori za "uni (aci.ik, "ugoistonu Dziju i D.riku 9. U/%0%r % &+.r+1 1)4$"r+1%/ %r)7!+ ) L+( 1*4%! A2"r 3 1<6;./.

osim latinoamerikih drava ovaj sporazum su potpisale i SD , ). *ritanija, Irancuska, 2izozemska ugovorom se obvezuju drave koje proizvode i posjeduju nuklearno oruje da ga nikome nee davati ne smiju pomagati, poticati ili navoditi druge drave da proizvode ili nabavljanju nuklearno oruje istaknuto je da ostaje netaknuto pravo nenuklearnih drava da razvijaju, proizvode i upotrebljavaju nuklearnu energiju za miroljubive svrhe

:. U/%0%r % 1"= r"1!) 1)4$"+r1%/ %r)7!+ 1<68. E UN

6. U/%0%r % 1+6"$ 2+ 4%!" )r"A)!) +4( 01%*( #r7+0+ 1+ *(r+7 0+1!) *4%r =(+0+1!) *0"2 r+ 8 1<6;. ;. U/%0%r % &+.r+1 p%*(+0$!+1!+ 1)4$"+r1%/ %r)7!+ #r)/%/ %r)7!+ &+ 2+*%01% )1 =(+0+1!" 1+ #1% 2%r+ ) 1!"/%0%
p%#&"2$!" 8 1<;1. /%# 8. C%10"13 !+ % &+.r+1 )*+0r=+0+1!+8 pr% &0%#1!" *(0+r+1!+ &+$ 5" .+4("r %$%=4%/ (%4* 61%/ %r)7!+8 (" % 1! 5%0%2 )1 =(+0+1!)8 1<;2. <. C%10"13 !+ % &+.r+1 r+&0 !+1!+8 pr% &0%#1!"8 *(0+r+1!+ &+$ 5+ 4%r =("1!+ 4"2 !*4%/ %r)7!+ % 1!"/%0%2 )1 =("1!)8 1<<3. 10. C%10"13 !+ % &+.r+1 $ %/r+1 6"1!) )p%(r"." %#r"A"1%/ 4%10"13 %1+$1%/ %r)7!+ * pr"(!"r+1 2 (r+)2+(*4 2 )6 14%2 $ #!"$%0+1!"2 ."& %%.& r+ 1+ 3 $!8 1<80.

svi su ovi rezultati bili mogui prvenstveno zato jer je dolo do poputanja napetosti izmeu dvije vodee svjets
velesile ;SD i SSS7< te je prestao hladni rat i blokovska podjela svijeta

SD i SSS7 nisu sklapali sporazume kako bi smanjivali svoje naoruanje ve kako bi dolo do ravnotee snaga SD$& /,;Strategic Drms $imitation &alks< /346. 0 obvezuju se da nee imati vie od dva antiraketna sustava obrane S&D7& , ;Strategic Drms 7eduction &alks< /3=4. 0 smanjenje stratekog nuklearnog naoruanja S87&, ;Strategic 8..ensive 7educti5on &reatH< 6551. vaan preduvjet svjetskog mira i stabilnosti je stalnost i uravnoteenost gospodarskih i socijalnih odnosa diljem svijeta
% u tu je svrhu osnovan niz organizacija kojima je cilj podizanje i razvoj nerazvijenih i zemalja u razvoju.

<6. SAMOPOMOG

samopomo obuhvaa razne oblike individualnih reakcija drave na povredu njenih prava od druge drave ili na ponaanje koje teti njenim interesima.

--20

glavni oblici individualne samopomoi su represalije i retorzija.


represalije su mjere koje drava poduzima uz povredu meunarodnim pravom zatienih interesa druge drave, kao odgovor na protupravni in te druge drave, sa svrhom samopomoi, tj. da drugu dravu potakne na prestanak protupravnog ina, odnosno na popravljanje njegove tetne posljedice

te su mjere same po sebi protupravne ali je ta proptupravnost iskljuena na temelju pravila meunarodnog prava
;blokiranje bankovnih rauna neke drave< koje pod odreenim uvjetima doputa represalije

dananje meunarodno pravo doputa samo represalije koje ne ukljuuju upotrebu sile, to proizlazi iz ope zabrane
upotrebe sile

/@

represalije su odgovor na protupravni in druge drave moe ih poduzeti samo drava na iju tetu je poinjen protupravni in i mogu biti uperene samo protiv drava koje je poinila protupravni in % prije upotrebe represalije mora se prvo pokusati postii drugim sredstvima koja se ini represalijama

uvjet oputenosti represalija je i proporcionalnost koja mora postojati izmeu povrede na koju se odgovara i povrede
represalije ne smiju ukljuivati povredu obveza koja proizlaze iz kogentnih pravila, a u novije vrijeme sve vie prevladava naziv protumjere

retalijacija je posebna vrsta represalija kod koje se na protupravnu mjeru neke drave odgovara jednakom mjerom retorzija je izvraanje na neku meunarodnim pravom doputenu ali neugodnu ;interesima druge drave tetnu<
mjeru primjerenom mjerom koja ne tvori povredu meunarodnog prava ; prekid diplomatskih odnosa, uskraivanje ekonomske pomoi<

doputenom mjerom moe se uzvratiti i na protupravno ponaanje , te e se i u tom sluaju raditi o retorziji a ako se takvom mjerom odstupa od ugovornih obveza, to vie nije retorzija nego mogu biti represalije primjeri mjera retorzije ukljuuju prekid diplomatskih odnosa, uskraivanje ekonomske pomoi, uskraivanje
.inancijskih i uope ekonomskih pogodnosti.

,5?4'94@0 !A ,:'95 5:<-'2;B .<=58' <;. UVOD

$ 53.@0= A 5325.; .<=584@02;B .6:'2'='

M%&'()*+,(+ -*).+ +*'/)(01 '2+3) obuhvaa pravila koja ureuju odnose meu subjektima meunarodnog prava za vrijeme oruanog sukoba 0 u vezi s njim

rat je suvremenim meunarodnim pravom zabranjen, pa drave nemaju vie pravo zapoeti rat ;ius bellum< danas je zabranjena i svaka druga upotreba sile i prijetnja silom zapoinjanje napadakog rata je povreda meunarodnog prava i moe se kazniti kao zloin 0 u suvremenim uvjetima 7D& je skup nasilnih ini kojma jedna drava eli drugoj nametnuti svoju volju i nastoji svim sredstvima postii svoj
cilj budui da je rat danas samo jedan od oblika oruanih sukoba koji su ureeni meunarodnopravnim pravilima, pravilnije je govoriti o pravu oruanih sukoba meunarodna pravila ele uklonitit okrutnost, eli se humanizirati rat i drugi oblici oruanih sukoba % o tome govore i Cenevske konvencije /=?@, ,ake konvencije /=33. i /354., Cenevske konvencije /3@3. i opunski protokoli uz njih /344. potrebno je postojanje pravila kojima se oruani sukob podvrgavaju pravilima i ogranienjima.

ipak humanizacija ne moe ii preko odreene mjere 0potpuna humanizacija znaila bi potpuno uklanjanje oruanih
sukoba, a to se u dosadanjem arzvoju pokazalo nemoguim % meunarodno pravo moe nametati samo takva ogranienja koja ne smetaju postizanju glavne vojne svrhe ' najvanija op!a pravila meunarodnog prava primjenjivog na oruane sukobe; 1. da se odnosna pravila primjenjuju jednako na sve stranke oruanog sukoba 2. da se pripadnici oruanih snaga moraju razlikovati od civila 3. da pri provoenje neprijateljskih ina sukobljene stranke nisu slobodne u izboru sredstava i metoda ratovanja

<8. IZVORI PRAVA ORU?ANIH SUCO>A' &0%r r+(1%/ pr+0+,

A-3<

ratno pravo poelo se razvijati kao obiajno pravo u srednjem vijeku u posljednjih sto godina veina je pravila kodi.icirana meunarodnim ugovorima, koji tvore partikularno pravo meu kodi.ikacija ratnog prava poela je sredinom /3. st.
dravama % a za kodi.ikaciju ratnog prava posebno su bile vane konvencije i deklaracije uvojene na ,akim mirovnim kon.erencijama /=33. i /354. & 1<0;. % &+4%1 2+ %. 6+! 2+ r+(+ 1+ 4%p1), detaljnija pravila su sadrana u prilogu :onvencije , koji je poznat kao H++=4 pr+0 $1 4 % &+4%1 2+ I %. 6+! 2+ r+(+ 1+ 4%p1)

danas je na snazi najvanija I"(0r(+ 5++=4+ 4%1F"r"13 !+

/>

nakon drugog svjetskog rata na inicijativu -eunarodnog odbora Jrvenog kria vicarska je vlada sazvala 1<9<. diplomatsku kon-eren+iju na kojoj su usvojene . ?enevske konven+ije o zatiti 7rtava rata; 1. :onvencija za p%.%$!=+$!" p%$%7+!+ r+1!"1 4+ .%$"*1 4+ ) %r)7+1 2 *1+/+2+ ) r+() 2. :onvencija za p%.%$!=+1!" p%$%7+!+ r+1!"1 4+8 .%$"*1 4+ .r%#%$%2+3+ %r)7+1 5 *1+/+ 1+ 2%r) 3. :onvencija o p%*()p+1!) *+ r+(1 2 &+r%.$!"1 3 2+ 9. :onvencija o &+=( ( /r+A+1*4 5 %*%.+ ) 0r !"2" r+(+

Cenevske su konve+ije dopunjene trima protokolima uvojenim (/001 odnosno 233)1 u Cenevi; 1. D%p)1*4 pr%(%4%$ % &+=( ( 7r(+0+ 2"A)1+r%#1 5 %r)7+1 5 *)4%.+8 1<;;. 2. D%p)1*4 pr%(%4%$ % &+=( ( 7r(+0+ 1"2"A)1+r%#1 5 %r)7+1 5 *)4%.+8 1<;;. 3. D%p)1*4 pr%(%4%$ & 200:. O )*0+!+1!) #%#+(1%/ &1+4+ r+*p%&1+0+1!+ %#1%* *" 1+ #%#+(1 8 (r"B &1+4 r+*p%&1+0+1!+8 )& 3r0"1 4r 7 (" 3r0"1 p%$)2!"*"3 3r0"1%/ $+0+ *)13"

meunarodni sud je ustvrdio da su tzv. hako pravo ;koje se bavi nainima i sredstvima ratovanja 0 dakle ratno pravo< i
enevsko pravo ;koje je usmjereno na zatitu osoba u oruanim sukobima 0 humanitarno pravo<, postali tako usko povezani da su s vremenom prerasli u jedna jedinstven kompleksan sustav koji je danas poznat kao meunarodno humanitarno pravo

stoga se naziv pravo oruanih sukoba ini adekvatnijim od naziva humanitarno pravo za ovu granu -(%a
od ostali( meunarodni( ugovora treba spomenuti; 1. :onvenciju o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, /3>@. 2. :onv. o zabrani usavravanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriolokog i toksinog oruja te o njihovu unitavanju /346. 3. :onvencija o zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj /3=5. 9. :onvenciju o zabrani razvijanja, proizvodnje, svaranja zaliha i koritenja kemijskog oruja i o njegovu unitenju /331. :. :onvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupjeakih mina i o njihovu unitenju /334.

tzv$ /artensonova klauzula u uvodu etvrte haake konvencije o zakonima i obiajima rata na kopnu kae da u
sluajevima koji nisu ureeni ugovornim pravom stanovnitvo i ratnici ostaju pod zatitom i vladavinom naela meunarodnog prava koja proizlaze iz obiaja ustanovljenih meu civiliziranim narodima, iz zakona ovjenosti i zahtjeva javne svijesti 0 dakle ako nema kodi.iciranog prava vrijede pravila opeg meunarodnog prava

postoje razna tumaenja njegove kaluzule % ona ni danas nije izgubila na vanosti, a naroito dolazi u obzir radi
primjene humanitarnog prava na razliite vrste oruanih sukoba.

pr+0% 1)7#" opi je instrument meunarodnog prava koji se u teoriji vee uz temeljno pravo drava na opstanak i samoodranje % ono doputa da neka drava radi obrane ivotnih interesa uini neto to je inae pravom zabranjeno %primjena tog naela je u ratnom pravu nedopustiva 0 rat je sam po sebi borba za opstanak ! samoodranja ne moe se ni prihvatiti misao o nedopustivosti nepotivanja pravila meunarodnog prava koja se odnose naoruane sukobe zbog vojnih potreba. sukoba i vojnih interesa % ta su pravila minimum ogranienja koja su iznuena zbog viih interesa ovjeanstva.

sama pravila koja se odnose na rat i druge oruane sukobe kompromis su izmeu elje za regliranjem voenja oruanih pravo oruanih sukoba ima upravo svrhu
da zabranom pojedinih vojnih sredstava i metoda borbe postavi granice nastojanja oko postizanja odreenog taktikog ili strategijskog cilja vojnu potrebu izriitim odredbama, ograniavajui primjenu pojedinog pravila rijeima po mogu!nosti, osim u sluaju apsolutne nude itd

nedopustivost ope primjene naela o vojoj potrebi moe se dokazati i time to se pozitivno pravo vrlo esto upuuje na dakle pozivanje na vojnu poterbu dopusteno je iznimno samo ako je to doputeno pravilima koja se odnose na oruane
sukobe

ratno pravo doputa ogranienu primjenu represalija kao sredstva samopomoi % represalije su opravdane i doputene kao odgovor na protupravno postupanje protivnika koka bi se on time prisilio da odustane od tog svog postupka. opunski protokoli izriito zabranjuju represalije prema zatienim osobamaG ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima, kao i osoblju, zgradama, brodovima namjenjenim njihovoj njezi, prema zarobljenicima te graanskim osobama i njihovoj imovini.

Cenevske konvencije i

<<. POJAM ORU?ANOG SUCO>A

--21 /?

(rema tradicionalnom shvaanju r+( je borba koja se vodi meu dravama s namjerom ratovanja +raanski ratovi do enevskih konvencija nisu bili pokriveni pojmom rata, pa se primjena ratnog prava i pravila
neutralnosti u takvim sukobima u takvim sukobima mogla postii samo ako je drava priznala ustanike kao zaraenu stranku prekretnicu u konceptu rata i oruanog sukoba oznaile su enevske konvencije o zatiti rtava oruanih sukoba, jer se do tada ratno pravo razvijalo kao skup pravila koja se primjenjuju u oruanoj borbi izmeu drava koja ima znaaj rata

(o njima objavljeni rat je jedan od primjera meunarodnog oruanog sukoba :onvencija proiruje svoju primjenu i na sve sluajeve okupacije itavog ili dijela podruja neke drave stranke, ak i
ako ta okupacija ne naie na vojni otpor

(rimjena osnovnih pravila konvencije proirena je i na nemeunarodne sukobe &endencija proirenja ratnog prava nastavila se i nakon usvajanja enevskih konvencija opunski protokol o zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba proirio je pojam meunarodnog oruanog sukoba i
na oruane sukobe u kojima se narodi bore protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije te protiv rasistikih reima u ostvarenju prava na samoodreenje.

/344. "asnije su de.inirani i nemeunarodni oruani sukobi. 9amjena izraza rat izrazom meunarodni oruani sukob u meunarodnim ugovorima i openito u meunarodnim
dokumentima i literaturi motivirana je proirenjem primjene meunarodnopravnih pravila na irok krug oruanih sukoba.

100. POIETAC I ZAVRETAC ORU?ANOG SUCO>A prema tradicionalnom ratnom pravu ratno stanje zapoinjalo je ili 1ormalnom objavom rata ili stvarnim
zapoinjanjem neprijateljstava provednih u namjeri ratovanja$

--22

.ormalnost zapoinjanja rata propisala je 6rea Baaka konvencija o zapoinjanju neprijateljstava iz !)*. sadraj objave rata morao je biti jasan i morao je sadravati razloge, objava je mogla biti bezuvjetna ili uvjetna posljedica izbijanja rata bila je prekidanje svih mirnodopskih odnosa izmeu zaraenih stranaka, obustavljalo se
izvrenje obveze koje su teretile stranke prema odredbama meunarodnog prava i me. 'govora

u to trenu propise prava mira zamjenivali su propisi meunarodnog ratnog prava usvajanjem Cenevskih konvencija /3@3. kriteriji za utvrivanje postojanja ratnog sukoba su objektivizirani, te vie nije svaki sukob koji izbije izmeu dvije drave stranke :onvencije i dovede do uporabe oruanih snaga je oruani sukob a izbijanjem meunarodnih oruanih sukoba automatski ne prestaju meunarodni ugovori sukobljenih stranka, niti se
prekidaju diplomatski odnosi. bila potrebna objava rata ili utvrivanje namjere ratovanja

u doktrini i praksi prevladava stajalite da izbijanje oruanih sukoba ne dovodi ipso .acto do prestanka ili obustavljanja meunarodnih ugovor sklopljenih izmeu sukobljenih stranka prije izbijanja oruanog sukoba, ve sudbina tih ugovora ovisi o volji sukobljenih stranaka

postoji nekoliko kategorija ugovora o ijem vaenju nakon izbijanja oruanog sukoba stranke ne mogu slobodno odluivati; /. ne mogu jednostrano otkazati ili suspendirati ugovore koji se odnose na zatitu ljudske osobe 6. izbijanje oruanog sukoba nema utjecaja na meunarodne ugovore kojima se osniva neka meunarodna organizacija 1. ne utjee na ugovore kojima su ustanovljene granice ili ustupljeno podruje

diplomatski se odnosi redovito prekidaju u sluaju oruanih sukoba, iako ni tu ne postoji automatizam diplomatskom i konzularnom osoblju mora se omoguiti odlazak zatitu zgrada, arhiva i dravljana sukobljenih stranaka preuzima predstavnitvo tree drave sukobljene stranke mogu i za vrijeme oruanog sukoba sklapati meunarodne ugovore koji ureuju razna pitanja u vezi s voenjem oruanog sukobaG o razmjeni zarobljenika, pokopu mrtvaca, stvaranju neutraliziranih zona % sklapaju se ponajvie uz posredovanje neutralnih drava na neutralnom podruju svi ti ugovori obvezuju kao i oni sklopljeni u doba mira

/4

u red posebnih vojnih ugovora ubrajaju se kapitulacije, karteli i specijalna primirja, za njihovo sklapanje zadueni su
vojni zapovjednici ali samo za predmete koji spadaju u njihov djelokrug, dok su za meunarodnog prava ovlateni vojni zapovjednici pregovore izravno po pravilima

kapitulacija je ugovor o na!inu i uvjetima predaje cjeline ili djelova oruanih snaga karteli su sporazumi kojima se odreuju pitanja u vezi s ratnim stanjem, naj!ee o razmjeni
zarobljenika, ili o slanju i prihvaanju parlamentara

primirje je obustava neprijateljstva na neko vrijeme, o njemu valja na vrijeme obavijestiti sve vojne
odrede i vlasti kojih se to ti!e, u slu!aju tekog krenja s jedne strane druga strana ima pravo jednostrano otkazati primirje, a u slu!aju hitnosti primirje moe zapo!eti neposredno

oruani sukob zavrava konanom obustavom neprijateljstva- prema tradicionalnom ratnom pravu rat zavrava jednostrano% potpunim pokoravanjem neprijatelja, ili sporazumno, redovito mirovnim ugovorm ili obustavom ratnih ina.

oruani sukobi posljednjih desetljea uglavnom su zavravali bez sklapanja .ormalnog mirovnog ugovora 101.
prema klasi!nom ratnom pravu ratite je sav prostor na kome zaraeni mogu pripremati i provoditi

RATITE

--23

neprijateljstva - ono najprije obuhvaa podru!je zaraenih drava - a ratni !ini mogu se provoditi na svim dijelovima koji ne pripadaju pod suverenost nijedne drave "otvoreno more i terra nullus$.

ratite se ne prua na podrujima neutralnih drava i neutraliziranim podrujima od ratita se razlikuje podruje vojnih operacija, to je podruje gdje se ratne operacije stalno vode neutralizirana se podruja stvaraju ugovorom, posljedica je da se na tom podruju ne smiju provoditi neprijateljstva,
iako je drava kojoj ono pripadau ratu Cenevske konvencije /3@3. i opunski protokoli sadravaju samo odredbe ratione personae, u njima nema odredbi o ratitu. ratite pomorskog rata obuhvaa itavo more i morskim brodovima pristupne vodeG uz iznimku unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora neutralnih drava. obuhvaa unutranje morske vode, teritorijalno more zaraenih stranaka i otvoreno more gospodarskom pojasu sukobljenih drava, ali i neutralnih drava s tim da se mora voditi rauna o pravima i dunostima neutralnih obalnih drava u tim pojasevima.

prevladava miljenje da se neprijateljstva na moru mogu voditi i na epikontinentalnom pojasu i iskljuivom

102. OSO>E COJE SUDJELUJU U ORU?ANOM SUCO>U --29 staro doba nije razlikovalo ratnike i mirno puanstvo jer se rat vodio izmeu naroda pa se prema neratujuim postupalo
kao i prema oruanim protivnicima tek potkraj /=. st. prevladava nain ratovanja s razmjerno malim vojskama koje su pripadale vladarima a ne dravi, tako je civilno stanovnitvo postalo zatieno ta se tie osobe i imovine

pravila meunarodnog prava ograniavaju provoenje ratnih ina oruane borbe na odreeni krug osoba taj krug ine oruane snage koje obuhvaaju ponajprije pripadnike kopnene vojske, ratne mornarice i ratnog
zrakoplovstva. 4aaki pravilnik (/301 izjednaio je vojni+u 5mili+iju6 i do#rovoljake pokrete s vojskom uz slijedee uvjete; da im na elu stoji odgovorni zapovjednik da nose odreeni i na daljinu viljivi znak raspoznavanja da otvoreno nose oruje da se u svojim operacijama pridravaju pravila ratnog prava

1. 2. 3. 9.

tim je pravilnikom priznat i puki ustanak %

pod tim se podrazumjeva stanovnitvo nezaposjednutog podruja koje se pri pribliavanju neprijatelja spontano lati oruja da bi se oduprlo napadau.

,aaki pravilnik razlikuje borce i neborce ;kombatante i nekombatante< neborci su osobe koje pripadaju vojsci i potpadaju pod vojnu disciplinu, ali se ne bore s orujem u ruci
kao i osobe koje prate vojsku zbog neke posebne dunosti "vojno upravno 0 tehniko osoblje, vojni

/=

sveenici, sanitet, opskrbnici, $, kao i osobe koje prate vojsku zbog neke posebne du nosti "ratni dopisnici, vojni ataei stranih drava$

oni ne smiju upotrebljavati oruje osim ako su napadnuti. ne smije se protiv njih upotrebljavati oruje, i ako padnu u ruke neprijateljima imaju se smatrati ratnim zarobljenicima ,aaki pravilnik ne spominje gerilsku, patizansku borbu ali je to pitanje danas rijeeno u Cenevskim konvencijama
/3@3. % za njih vrijede isti uvjeti kao i za pripadnike dravnih oruanih snaga stranaka dobrovoljakih odreda odrede. sukoba, milicije i

pod istim uvjetima odredbe enevskih konvencija primjenjuju se i na pripadnike organiziranih pokreta otpora koje pripadaju stranci sukoba, koji djeluju izvan ili unutar vlastitog podruja, ak i ako je ono okupirano ,rotokol ; odreuje da u situacijama kada se zbog prirode neprijateljstva naoruani borac ne moe razlikovati od civilnog stanovnitva on zadrava status borca ako otvoreno nosi oruje za vrijeme svakog vojnog djelovanja i za vrijeme dok ga protivnik moe vidjeti tijekom pripremnih aktivnosti za napad odreuje da se oruane snage stranke sukoba sastoje od svih organiziranih oruanih snaga, naoruanih grupa i jedinica koje su pod zapovjednitvom odgovornim toj stranci Pr%(%4%$ II potvruje temeljno pravo da se pripadnici oruanih snaga moraju razlikovati od civilnog puanstva dok sudjeluju u napadu ili pripremama za napad.

plaenici nemaju pravo na status borca ni ratnog zarobljenika, a pijuni nemaju pravo na status ratnog zarobljenika.

pose#nu zatitu uivaju oso#e koje se alju neprijatelju kao vijesni+i radi pregovora 5 parlamentari6 kao znak raspoznavanja nose bijelu zastavu parlamenar i njegova pratnja su nepovredivi neprijatelj nije duan primiti parlamentara i ovlaten je poduzeti sve mjere da parlamentar ne zlorabi svoj poloaj 0 a palamentar gubi nepovredivost ako se bjelodano dokae da se okoristio svojim povlateni poloajem da izazove ili poini kakvo vjerolomstvo

mirno stanovnitvo zaraenih drava pod zatitom je meunarodnog prava %


oruje a u sluaju okupacije zajamena su im odreena prava.

protiv njih se ne smije uporebljavati

u oruanom sukobu na moru oruanu borbu smiju voditi samo ovlatene oruane snage u pomorskoj borbi mogu sudjelovati i osobe koje pripadaju i zranim i kopnenim snagama ratnu mornaricu ine brodovi koji su stalno namijenjeni provoenju neprijateljstva na moru ili su za to privremeno
prenamijenjeni ratni brodovi su oni brodovi koji su; /. uvrteni u ratnu mornaricu 6. pod zapovjednikom kojeg je postavila drava 1. imaju posadu podreenu vojnoj disciplini @. nose vanjski znak ratnog broda

tom su de.inicijom obuhvaeni i pomoni brodovi ratne mornarice ;opskrbni, bolniki....< svaka drava ima pravo pomonim brodom ratne mornarice smatrati trgovaki brod koji makar i sluajno prolazno
obavlja pomonu slubu ratnim brodovima stranke sukoba.

103. OGRANIIENJA U VO@ENJU NEPRIJATELJSTVA sva ogranienja u voenju oruanih sukoba polaze od pretpostvake da zaraene strane nemaju neogranieno pravo u
izboru sredstava za nanoenje tete neprijatelju.

OGRANIIENJA S O>ZIROM NA OSO>E

--2:

/. civilno stanovnitvoG oruani sukobi vode se izmeu protivnikih oruanih snaga. &ijekom stoljea razvilo se pravilo da se civilno stanovnitvo ne smije napadati, ubijati ili ranjavati a pomalo se uvelo i pravilo o potovanju civilnih dobara, a novija pravila nastoje bolje utvrditi zatitu civilnog stanovnitva 6. % u borbi je doputeno vojno djelovati protiv protivnika koji pripadaju neprijateljskim oruanim snagama % ali ako neki od njih ili skupine ne mogu vie voditi borbu ili ju napuste treba prestati borba i sa druge strane.

/3

% to se odnosi na ranjene i bolesne i neprijatelje koji su poloili oruje, koji se predaju i postaju ratni zarobljenici. (rotokol uz Cenevske konvencije odreuje da osobe izvan vojnog ustroja ne smiju biti predmet napada 1. pripadnici protivne stranke ne smiju se siliti da sudjeluju u vojnim operacijam koje su uperene protiv njihove domovine Kto se tie osoba u ratu sve se vie naglaava njihovo potivanje i zatita kao ovjeka bez obzira bio to vojnik, starac ili dijete...

OGRANIIENJA S O>ZIROM NA STVARI --26 danas se moe vojno djelovati s velike udaljenosti pa su cilj razaranja postali i takvi objekti koji slue neprijatelju u
vojne svrhe, a da ne postoji neposredna namjera da se zauzmu takva mjesta.

ve u prvim kodi.ikacijama ratnog prava nastojalo se ograniiti bombardiranje tako da bi se potedjelo mirno stanovnitvo i izbjeglo unitenju stvari koje ne slue svrsi rata.

zato su u pravila meunarodnog prava uvedeni pojmovi i razlika izmeu neobranjenog mjesta i vojnih ciljeva ,aaki pravilnik iz /354. zabranjuje da se napadaju ili bombardiraju bilo kojim sredstvima nebranjeni gradovi, sela, kao nebranjena mjesta smatraju se i utvrena mjesta ako nisu branje, a smatra se da su branjena ako je pruen bilo
kakav otpor naselja ili zgrade.

VOJNI -ILJ ine oni objekti koji po svojoj prirodi, svome smjetaju, po svojoj namjeni, ili po svojoj upotrebi djelotvorno pridonose vojnoj akciji i ije potpuno ili djelomino unitenje, zauzimanje ili neutralizacija donosi u danim okonostima oitu vojnu prednost

iako se de.inicija vojnog cilja odnosi na objekte, nesumljivo je da su i pripadnici oruanih

kako de.inicija vojnog cilja moe dovesti do nekih dvojbenih sluajeva uvodi se pravilo da u sluaju sumnje radi li se o
civilnom ili vojnom objektu pretpostavlja se da se objekt koji je redovito namjenjen u civilnoj upotrebi ne upotrebljava za djelotvoran doprinos vojnoj akciji.

sukobljenih snaga vojni ciljevi, zato treba istaknuti jedno od temeljnih pravila humanitarnog prava je zabrana uzrokovanja nepotrebnih patnji boraca tj. takvih koje nisu potrebne za postizanje legitimnih vojnih svrha.

ni vojni znaaj nekog objekta ne daje uvijek pravo napada na njega. &ako su vojne sanitetske jedinice ;vojne bolnice i bolniki brodovi< posebno zatiene i izuzete od napada neki vojni ciljevi izuzeti su (rotokom /. od napada, to su postrojenja ili instalacije koje sadravaju opasne sile ;npr. brane, nasipi i nuklearne elektrane<, ak i kad su vojni ciljevi ne smiju biti ciljevi napadaako takvi napadi mogu prouzroiti oslobaanje tih sila i velike civilne gubitke

napad na bilo koji vojni cilj moe postati protupravan ako se povrijedi naelo protupravnosti zabranjeni su i napadi nasumce da bi se osiguralo da se civili i civilni objekti zatite od napada (rotokol ! obvezuje one koji planiraju ili

odluuju o napadu da poduzmu odreene mjere opreza % moraju provjeriti jesu li ciljevi zaista vojni, odabrati sredstva i metode napada kojima e se izbjei ili svesti na minimalnu mjeru uzgredni gubici civila i tete na civinim objektima.

6. % (rotokol ! potvruje zabranu napada neobranjenih mjesta % ako stranka sukoba eli neko naseljno mjesto potedjeti od napada moe ga pod odreenim uvjetima proglasiti neobranjenim i to priopiti protivnoj stranci 1. % zatita povijesnih spomenika, muzeja i drugih kulturnih dobara propisana je u =onvenciji o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba !&($ % zatitom su obuhvaenaE % pokretna i nepokretna dobra vana za kulturu nekog naroda % zgrade u kojima se uvaju ili izlau takva dobra % spomenika sredita 0 mjesta gdje su okupljneni kulturni spomenici

(rotokol ! daje posebnu zatitu povijesnim spomenicima, umjetnikim djelima, i


duhovnu ili kulturnu ba tinu naroda G

mjestima bogosluja koja ine

zabranjuje provoenje bilo kakvih neprijateljskih ina prema navedenim kulturnim dobrima, zabranjuje upotrebu tih dobara za potporu vojnim naporima, da takva dobra budu predmet represalija

% 8pa skuptina '2 je !!+$ u rezoluciji o zatiti okolia u vrijeme oruanog sukoba istaknula da je unitavanje okolia koje nije opravdano vojnom potrebom i koje se provodi samovoljno protivno postojeem meunarodnom pravu.

65

OGRANIIENJA S O>ZIROM NA VRSTE ORU?JA '&+.r+1" 0r*(" %r)7!+, --2; zabranjeno je oruje koje ne moe razlikovati civilne i vojne objekte, dakle koje ne moe biti usmjereno samo na vojne
ciljeve

zabranjeno je i oruje koje borcima nepotrebno pogorava patnje, tj uzrokuje boli vee od onih koje su neizbjene za
postizanje legitimnih vojnih ciljeva

zabranjeno konvencionalno oruje; 1. pr%!"4( $ ("7 1" 2+1!" %# 900 /r+2+ koji su ekspolzivni ili napunjeni rasprskavajuim ili zapaljivim tvarima %
+etrogradska deklaracija $,',. 0 ovo pravilo je postalo dio obiajnog prava

2. meci koji se u ljudskom tijelu lako raire i splote #)2 #)2 2"3 0 -re!a haa ka deklaracija $,%%. 3. %(r%0 %(r%01% %r)7!" 0 .aa ki pravilnik $%/0. 9. %r)7!" koje je najprije namjenjeno da svojim .ragmentima nanosi povrede koje se u ljudskom tjelu 1" 2%/) %(4r (
r"1/"1*4 2 &r+4+2+

:. p%$+/+1!" 2 1+ % 1sma haa ka konvencija $%/0. propisuje kako moraju biti namjetne automatske kontraktne mine dok su
mine koje ne odgovraju njezinim propisima zabranjene 0 zabranjeno je polaganje automatskih kontaktnih mina ispred neprijateljskih obala i luka kojem je jedina svrha sprjeavanje trgovake plovidbe 0 neusidrene kontaktne mine moraju biti namjetene tako da jedan sat nakon to su poloene moraju postati nekodljive 2onvencija u 1ta3i $%%0. potpuno zabranjuje upotrebu, proizvodnju stvaranje zaliha i prijenos protupjeakih mina te nalae njihovo unitenje u miniranim podrujima

6. upotreba 1+p+$2+ i dugih sredstava za uzrokovanje poara 0 +rotokol 4 uz 2onvenciju o zabrani ili ogranienju upotrebe
odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj iz $%,/. zabranjuje da cilj napada budu civili ili civilni objekti

zabranjuje da cilj napada budevojni cilj unutar koncentracije civila 0 ako je zapaljivo oruje baeno iz aviona 0 dakle ako u blizini nisu civili borci nisu protokolom zatieni od napada zapaljivim orujem

;. upotreba $+*"r*4%/ %r)7!+ posebno namjenjenog uzrokovanju trajnog slijepila zabranjen je +rotokolom o osljepljuju!em
laserskom oruju iz $%%5. uz 2onvenciju o zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj iz $%,/.

zabranjena oruja za masovno unitenje; 1. &+/)=$! 0 %(r%0 1! 2+ *$ 61 p$ 1%0 0 6ruga haa ka deklaracija 2.
%*(+$% 4"2 !*4% %r)7!", 2onvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, stvaranja zaliha i kori tenja kemijskog oruja i o njegovom uni tenju, $%%4 % stranke nikad ni u kojim okolnostima ne smiju upotrebljavati, razvijati, proizvoditi, uvati ili prenositi kemijsko oruje, a nalae im se da unie ono kemijsko oruje koje posjeduju. % kemijsko oruje se de.inira kao otrovno, tj takvo koje svojim kemijskim djelovanjem na ivotne procese moe prouzroiti smrt, privremenu nesposobnost ili trajnija oteenja ljudi i ivotinja

3. 9.

. %$%=4% %r)7!"G 7enevski rotokol $%85 o zabrani upotrebe zagu ljivih otrova i slinih plinova i bakteriolo kih sredstava svoju zabranu protee i na upotrebu bakteriolokih metoda ratovanja 1)4$"+r1% %r)7!" je ve zabaranjeno postojeim pravilima meunarodnog prava koji se odnose na ograniavanje napada na vojne ciljeve moe se tvrditi da upotreba nuklearnog oruja spada pod zabranu otrovnih i bakteriolokih sredstava meutim -eunarodni sud je naglasio da ne postoji ni ugovorno ni obiajno pravilo o potpunoj i univerzalnoj zabrani nukleranog oruja.

OGRANIIENJA S O>ZIROM NA NAIIN RATOVANJA opeprihvaeno naelo klasinog ratnog prava je zabrana per.idnih naina i sredstava borbe
pose#no su za#aranjeni 4aakim pravilnikom (/301 ; $ izdajniko ubijanje ili ranjavanje pripadnika neprijateljskih naroda ili vojske +$ izjava da se nee davati milost

--28

6/

%$ zloupotreba parlamenrane zastave, neprijateljske zastave, vojnikih znakova ili uni1ormi, kao i enevskih znakova i bijele zastave no naelno ratne varke nisu zabranjene % one se ne smiju upotrebljavati zloupotrebom sredstava i oblika koji imaju u sebi odreenu svrhu % ne smije se npr. upotrebljavati znak dizanja ruke za predaju pa onda nastaviti borbu protiv neprijatelja koji se pouzdao u taj znak, % doputeno je zavaravanje neprijatelja odailjanjem signala ili vijesti na nain kako se njima slui neprijatelj, hiniti povlaenje ili bijeg, upotreba mamaca, kamu.lae, lanih operacija ! dezin.ormacija u pomorskom ratu poznata je varka da ratni brod preuzme vanjska svojstva trgovakog broda, tu se smatra doputenom upotreba lane zastave ali vlastita zastava mora se istaknuti prije nego pone napad

@. razaranje ili zapljena neprijateljske imovine osim u sluajevima kada vojna potreba imperativno nalae takva unitenja ili zapljene >. preputanje grada ili naselja pljaki, ak i ako su osvojeni na juri ?. pijunaa koju provodi neprijatelj protiv neprijatelja nije zabranjena meunarodnim pravom, otro postupanje sa pijunima nije kazna nego ratna mjera % najbolji dokaz je da se protiv njega moe postupati samo ako bude uhvaen na djelu 0 pijunom se smatra osoba koja koja potajno ili u lanom svojstvu prikuplja ilinastoji prikupiti podatke o operacijskom podruju neke vojske s namjerom da ih saopi protivniku

(rotokol / iz /344. uz Cenevske konvencije o zatiti rtava rata /3@3. zabranjuje ubijanje, ranjavanje ili zarobljavanje
protivnika sluei se per.idijom

per.idiju de.inira kao ine kojima se zadobiva povjerenje protivnika kako bi ga se uvjerilo da ima pravo na za titu ili
obvezu da prui za titu na temelju pravila meunarodnog prava s namjerom da se to povjerenje iznevjeri. ;hinjenje namjere pregovaranja, statusa civila, onesposobljnosti zbog rana ili bolesti, zatienog statusa upotrebom znakova ili odora '2< zabranjena je svaka nepropisna upotreba meunarodno priznatih znakova i obiljeja te upotreba simbola, vojnih oznaka ili odora protivnikih stranaka za vrijeme napada kako bi se prikrile, poduprle ili omele vojne operacije protokol zabranjuje davanje izjava da se nee davati milost, tj da ne smije biti preivjelih, tim eprijetiti protivniku ili na toj osnovi vodoti neprijateljstva

109. ZATITA RANJENICA8 >OLESNICA I ZARO>LJENICA svojim prikazom bitke kod Sol.erina vicarac ,enri
vojnika ranjenih u ratu, #"($

--2<

unant potaknuo je izradu prve =onvencije o poboljanju sudbine

2akon drugog svjetskog rata na inicijativu -eunarodnog odbora Jrvenog kria vicarska je vlada sazvala 1<9<. D p$%2+(*4) 4%1F"r"13 !) na kojoj su usvojene 9 ?"1"0*4" 4%10"13 !" % &+=( ( 7r(+0+ r+(+J 1. :onvencija za p%.%$!=+$!" p%$%7+!+ r+1!"1 4+ .%$"*1 4+ ) %r)7+1 2 *1+/+2+ ) r+() 2. :onvencija za p%.%$!=+1!" p%$%7+!+ r+1!"1 4+8 .%$"*1 4+ .r%#%$%2+3+ %r)7+1 5 *1+/+ 1+ 2%r) 3. :onvencija o p%*()p+1!) *+ r+(1 2 &+r%.$!"1 3 2+ 9. :onvencija o &+=( ( /r+A+1*4 5 %*%.+ ) 0r !"2" r+(+

zajednika im je karakteristika da vie nego prije naglaavaju zatitu ovjeka kao takvog a ne toliko u njegovu svojstvu pripadnika oruanih snaga temeljno je naelo dviju Cenevskih konvencija o zatiti ranjenih i bolesnih pripadnika oruanih snaga da te osobe treba tititi i njegovati bez obzira na to kojoj sukobljenoj stranci pripadaju. 8bje konvencije predviaju zatitu ranjenika, bolesnika, brodolomaca, zatitu sanitetskih jedinica u sastavu vojske ili mornarice, bolnikog osoblja, zgrada, osoba, brodova... !! Cenevska konvencija za poboljanje poliaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru daje posebna pravila koja su uvjetovana okolnosima pomorskog ratita. :onvencija priznaje ustanovu bolnikih brodova i brodskih bolnica 0 bolniki brodovi moraju biti bijeli i imati crveni kri bolniki brodovi ne smiju se uppotrebljavati ni za kakve vojne svrhe. 8ni plove i rade u prostoru ratnih operacija na vlastiti rizik. 2e smiju ometati kretanje ratnih brodova, a sukobljene stranke imaju pravo na nadzor i pretragu, mogu ukloniti njihovu pomo i zapovjediti im da se udalje u smjeru plovidbe koji im oni odrede, mogu postaviti svog povjerenika na brod a mogu brod i zadrati do 4 dana ako to zahtijeva ozbiljnost prilika % moraju pomagati svima bez obzira na pripadnost.

66

:onvencija titi i brodolomce % brodolomom se smatra svaki brodolom bez obzira na okolnosti u kojima se zbio 0 odredbe vrijede i za zrakoplov koji je prisilno sletio ili pao u more ako brodolomci padnu u ruke protivnika on treba s njima postupati kao sa ratnim zarobljenicima (rotokol ! iz /344. jami zatitu svim ranjenim i bolesnim i pripadnicima oruanih snaga i graanskim osobama 0 to se odnosi i na civilne i vojne brodolomce % on ujedno i proiruje zatitu na civilno sanitetsko osoblje stranke sukoba. !) Cenevskom konvencijom izgraena je opsena zatita ratnih zarobljenika % s njima treba uvijek postupati ovjeno, titi ih od nasilja, zastraivanja i uvreda % nijedan ratni zarobljenik ne smije biti podvrgnut .izikom sakaenju ili raznim pokusima, a njihova osoba i ast mora se potovati. ratnim zarobljenicima se smatrajuA pripadnici oruanih snaga stranke sukoba, pripadnici milicija i dobrovoljakih odreda koji ulaze u sastav oruanih snaga i pripadnici organiziranih pokreta otpora zarobljenici moraju biti pristojno smjeteni i oskrbljeni a uvjeti njihova smjetaja moraju biti jednako povoljni kao i oni koji su osigurani postrojbma drave u ijoj su vlasti, a koje su smjetene u istoj regiji zarobljenici mogu biti uposleni, ali asnici se ne smiju siliti na rad, a zarobljenici imaju pravo izabrati svog predstavnika koji e ih zastupati kod vlasti nakon prestanka aktivnih neprijateljstava moraju se ratni zarobljenici bez odgode osloboditi i vratiti u domovinu % repatrirati (rotokol ! proirio je koncept meunarodnih oruanih sukoba koji ukljuuje i antikolonijalne i druge oruane borbe za nacionalno osloboenje$ &aj protokol na potpuno novi nain de1inira oruane snage odreujui da se oruane snage stranke sukoba nastoje od svih organiziranih oruanih snaga, naoruanih grupa i jedinica koje su pod zapovjednitvom odgovornim toj stranci ak i kad tu stranku zastupa vlada ili vlast koju protivnika stranka ne priznaje. pripadnici sanitetskog i vjerskog osoblja ne mogu biti razni zarobljenici ali ih se moe zadrati da pomau ratnim zarobljenicima borcima se ne smatraju plaenici, koji zajedno s pijunima nemaju status ratnog zarobljenika ako budu zarobljeni

10:. ZATITA -IVILNOG PUIANSTVA zatita civilnog puanstva podignuta je na viu razinu usvajanjem ?"1"0*4" C%10"13 !" % &+=( (
0r !"2" r+(+ 1<9<.

--30
/r+A+1*4 5 %*%.+ )

:onvencija titi i sve osobe koje nisu pripadnici drave pod ijom se vlau nalaze :omvencija se ne odnosi samo na svaki oruani sukob izmeu drava nego ! na sluajeve djelomine ! potpune
okupacije neke zemlje, ak i ako ta okupacija ne nailazi na nikakav otpor

opa je svrha :onvencije zatita svih ljudi bez razlika, a posebno ranjenika, bolesnika, ena, straih i djece
C%10"13 !+ )0%# zatitu odreenih mjesta )*(+1%0$!"1 5 r+# *4$+1!+1!+ /r+A+1*4%/ p)6+1*(0+ $ 1!"/%0" 1!"/"J 1. *+1 ("(*4" * /)r1%*1" &%1" 2!"*(+ % svrha im je da od djelovanja rata sklone ranjene, bolesne, nemone, strace i djecu ispod /> godina, trudnice i majke koja imaju djecu mlau od 4 godina 0 ta se mjesta mogu organizirati na vlastitom ili okupiranom podruju sporazumom izmeu stranaka u sukobu smiju zauzeti samo manje podruje, moraju biti udaljeni od svakog vojnog objekta, vanog industrijskog postrojenja ! administrativne ustanove ne smije biti branjen, a njegove prometne puteve ne smije koristiti vojno osoblje na granicama ti mjesta bit e postavljen znakE crvene kose crte na bijelom polju

2. 3.

1")(r+$ & r+1" &%1" se mogu sporazumno ustanoviti na podrujima gdje se vode borbe radi sklanjanja ranjenih i bolesnih boraca kao i graanskih osoba koje sudjeluju u djelatnostima vojne prirode od napada se tite i 3 0 $1" .%$1 3" i njihovo osoblje :onvencija zahtjeva potovanje zatienih osoba i njihove asti, zabranjuje svaku diskriminaciju, pritisak ili istrebljenje (rotokol / ureuje da se graanskom osobom smatra svaka osoba koja se ne ubraja u kategoriju boraca u sluaju dvojbe da li je neka osoba vililna osoba ili pripadnik oruanih snaga smatra ju se graanskom osobom propisuje da se i novinari smatraju graanskim osobama, ak i ako prate oruane snage nazonost meu civilnim stanovnitvom pojedinaca koji nisu graanske osobe ne liava to stanovnitvo njegovog civilnog karaktera

61

namjerno mjeanje boraca i civila nuno dovodi do civilnih gubitaka.

106.

RATNA OCUPA-IJA

--31.

ratna okupacija je stanje kada se podru!je neke drave stvarno nalazi u vlasti neprijateljske vojske.

za uinak okupacije po pravilima meunarodnog prava se trai stvarno provoenje vlasti, dok istodobno zakonita vlast
nije u mogunosti provoditi svoju vlast podruje gdje traje borba ne smatra se okupiranim, okupacija se protee samo na podruja gdje je vlast okupanata uvedena i gdje se moe provoditi veina pravila o okupaciji je kodi.icirana ,aakim pravilnikom /354. okupirano podruje ne stjee se okupacijom, a ako okupant poslije stekne to podruje mirovnim sporazumom njegovo stjecanje ne bi bilo retroaktivno

drava koja je bila prisiljena napustiti neko podruje radi okupanata zadrava svoju suverenost okupant nema vlasti nad osobama i stvarima koje su u pravnoj vezi s okupiranim podrujem, ali se ondje ne nalaze kazneno zakonodavstvo se moe mijenjati samo ako ono znai opasnost za sigurnost okupanata ili prijei primjenu
Cenevske konvencije o zatiti graanskih osoba za rata

smrtna kazna moe se izrei samo za pijunau, sabotau vojnih postrojenja ili namjernu uzrokovanu smrt jedne ili okupant mora poduzeti mjere da uspostave javni red i ivot, on mora urediti upravu okupiarnog podruja, te se uprava okupant ima pravo uniranja svih vrsta dravnih davanjalai se pri tome mora sluiti postojeim propisimaG a moe traiti nije doputena izmjena domaeg zakonodavstva koja nije potrebna radi ratnih svrha stanovnitvo se ne smije tjerati da napusti to podruje, ali se ne smije ni siliti da ostane ako to zahtijevaju sigurnost
kraja ili imperativni vojni razlozi i nova davanja lai na ne smiju premaivati trokove uprave i potrebe okupacijske vojske provodi u njegovo ime 0 on se za to moe sluiti i organima okupirane drave ali ih na to ne smije siliti vie osoba, ali i to samo ako je za takva djela bila predviena smrtna kazna u zakonodavstvu okupiranog podruja i prije okupacije

mora se potovati ast, obiteljska prava privatno vlasnitvo i vjerska uvjerenja doputene su rekvizicije dobara i usluga za potrebe okupacijske vojske, takve se rekvizicije mogu zahtijevati samo prema ovlasti nadlenog vojnog zapovjednika, a dobave u nabavi se moraju po mogunosti platiti u gotovini, inae se daju priznanice, a dugovane svote se moraju to prije isplatiti zahtijeva se potivanje privatne imovine ali dravna imovina nije toliko zatiena. odgovoran je za odravanje pristojnih ivotnih uvjeta. ako se drava sloi s okupacijom govori se o mirnodopskoj okupaciji$

10;. NEPRIJATELJSCA IMOVINA NA MORU --32 jedno od temeljnih prava oruanih sukoba je da se rat to vie ogranii na borbu izmeu protivnikih snaga 0 iz toga
slijedi da neprijateljska privatna imovina uiva veliku zatitu

meutim zbog posebnih okolnosti pomorskog ratita danas se zadralo pravilo da zaraeni mogu u ratu na moru provoditi iroke zahvate u u neprijateljsku privatnu imovinu neprijateljskih dravljana

a neprijateljska dravna imovina je predmet ratnog plijena i u ratu na kopnu i na moru. esto se neutralno i neprijateljsko dobro moraju zajedno zahvatiti ili zajedno propustiti jer neutralnu robu esto prevoze
neprijateljski brodovi i obrnuto od zahvata je izuzeta neprijateljska privtna imovina ako se prevozi na neutralnom brodu, ako nije kontrabanda.

prema -enevskim konvencijama o zatiti rtava rata )*+* zatini su; 1. vojni bolniki brodovi, ukljuujui amce za spaavanje 2. mala plovila za priobalne operacije spaavanja 3. brodovi koji voze opremu namjenjenu njezi ranjenika i bolesnika oruanih snaga ilisprjeavanju bolesti pod uvjetom da su pojedinosti o njihovu putovanju priopene protivniku i da ih je on odobrio

6@

9. brodovi koji prevoze lijekove, sanitetski materijal, predmete potrebne za vjerske obrede, namijenjene samo civilnom stanovnitvu, te prijeko potrebne namirnice, odjeu i sredstva za jaanje namijenjene djeci do /> god, trudnicama i rodiljama :. poiljke za pomo civilnom stanovnitvu okupiranog podruja koje je nedostatno opskrbljeno

zaraene stranke imaju pravo pregleda i kontrole zatienih brodova i plovila


%edanaesta ,aaka konvencija titi; 1. pismene potanske poiljke neutralaca ili zaraenih, bilo da su slubene ili privatne, bilo da se prevoze neutralnim ili neprijateljskim brodomG one su nepovredive 2. brodove i amce koji slue za obalni ribolov 3. dravne ili privatne brodove koji slue vjerskim, znanstvenim ili humanitarnim svrhama %lo#odni su od pretrage i

tzv kartelni brodovi, brodovi koji prevoze parlamentare ili obavljaju prijevoz na temelju ugovora izmeu neprijateljskih strana brodovi koji imaju posebno doputenje za plovidbu 0 oni su zatieni prema stranci koja je izdala doputenje brodovi koji prevoze kulturna dobra % i sama dobra, ako se radi o prijevozu pod posebnom zatitom ili u hitnim sluajevima

. 108. . 10<.

neutralnost ozna!ava stanje neke drave koja ne sudjeluje u ratu drugih drava ili odnos izmeu zaraene 0 neutralnih drava

POJAM NEUTRALNOSTI8 PRAVA I DU?NOSTI NEUTRALA-A

--33

bitna pretpostavka za postojanje neutralnosti je postojanje rata, i obrnuto neutralnost je nesudjelovanje u ratu, tj suzdravanje od odreenih ina, ponajprije od same borbeG bitna znaajka tog
nesudjelovanja je nepristranost a neutralna drava mora jednako postupati prema objema stranama sukoba 0 naelo pariteta

nastupanjem stanja neutralnosti poinju vrijediti za stranke pravila o neutralnosti stanje neutralnosti prestaje kad zavri rat ili kad pojedina drava stupi u rat
O# p%!2+ 1")(r+$1%*( (r".+ r+&$ 4%0+( )/%0%r1) 1")(r+$1%*( (r+!1) 1")(r+!1%*(. '+8)872D 2#'&7D$28S& 0 kod koje drave nisu slobodne u odluci da li pristupiti ratu 0 ali ako bi takva drava ipak bila napadnuta, bila bi to od napadaa povreda meunarodnog prava ali bi to ipak bio rat kao svaki drugi u povelji '2 nema mjesta neutralnosti jer je rat zabranjen a ako do njega doe svi lanovi '2 moraju sudjelovati u mjerama za spreavanje naruitelja mira iznimka su trajno neutralne drave koje su lanice '2 0 one su izuzete od sudjelovanja u vojnim skcijama ali one mogu sudjelovati u prisilnoj kolektivnoj akciji ako su same napadnute ali u suvremenim se uvjetima u sluaju izbijanja rata i izostanka kolektivne akcije '2%a tradicionalna pravila o neutralnosti ne primjenjuju automatski, kao obveza koja proizlazi iz opeg meunarodnog prava% u tom sluaju drave lanice '2 koje ne sudjeluju u sukobu same donose odluku kako e se postaviti prema odreenom ratu i odluuju hoe li primjenjivati pravila o neutralnosti prema tradicionalnim pravilima o neutralnosti odnos neutralnosti stvara dunosti i prava izmeu svake od zaraenih strana i neutralne drave dunosti neutralaca su ili dunosti suzdravanja ili spreavanja ili trpljenja

suzdravanje od mijeanja u rat, ne smije svojim vojnim snagama djelovati na tijek ratnih operacija ne smije opskrbljivati zaraene stranke orujem, ratnim brodovima, municijom, asnicima duna je sprjeavati da se na njenom podruju oprema ili naoruava ratni brod, ako to dozna duna je sprijeiti njegovo podruje neutralnih drava, ukljuujui i unutranje morske vode, teritorijalno more i arhipelake vode jest
nepovredivo, tu se ne smiju provoditi neprijateljstva, niti provoditi pljenidbeno sudovanje ni pravo plijena ne smiju prolaziti postrojbe zaraenih drava kopnenim podrujem, niti se smije prevoziti oruje ili opskrba za vojsku zaraenih % ratni zarobljenici koji prebjegnu u neutralnu dravu moraju biti puteni na slobodu, a ako ostanu moe im se odrediti mjesto boravka. isplovljavanje nije duna braniti izvoz i prijevoz oruja od vlastitih dravljana ili stranaca

6>

doputen je obian prolazak morskim vodama % doputen je i pristup u neutralne luke ali najvie 6@ sata za krenje prava neutralnosti moe se traiti od zaraene strane zadovoljenje. neutralna drava mora na svojem podruju sprijeiti odreene ine pojedinca ili organizacija koje znae pomo
zaraenima, 2(7 -87D 9D'S&D)!& 8&)D7D2"# '7# D 9D 28)D#2"# ! S$..

. 110. GOSP. RAT NA MORU I NEUTRALNE DR?AVE


potrebnu za ratne svrhe

--39

zarane drave uvijek su nastojale trgovati sa neutralnim dravama, te u svoju zemlju privui to veu koliinu dobara
zaraeni moraju potovati slobodu trgovine neutralaca ali mogu i svoju slobodu trgovanja upotrijebiti tako da ne dobavljaju dobra onima koji ta dobra dobavljaju neprijatelju % tako su nastale 3r1" $ *(", popisi poduzea koja trguju s neprijateljem i koja su iskljuena od dobava iz zaraene drave na moru se od starina vodio bezobzirniji rat nego na kopnu, i tu je dolo do sukoba dva interesaE interesa zaraenih da upotrijebe sva sredstva za postizanje konane pobjede, i interesa neutralne drave da se nastavi mirna trgovina, koja je preduvjet njihove opsrbe prijeko potrebnom robom i sirovinama tradicionalni meunarodnim pravilima tek djelomino uvaio elje neutralaca a u veoj mjeri interese zaraenih, rezultet su dva naela tradicionalnog meunarodnog prava neutralnosti na moru

no stvarni je polaaj neutralaca bio slabiji jer su rat vodile pomorski jake drave pa je kompromis u

postoje dva naela tradicionalnog meunarodnog prava neutralnosti na moru; 1. neutralna trgovina i promet morem slobodni su ! u vrijeme rataG pravo plijena na moru naelno je ogranieno na neprijateljsku imovinu 2. zaraeni imaju pravo primjenjivati neke mjere pomorskog rata koje znatno skuuju naelnu slobodu neutralne pomorske trgovineG posljedica toga je da i neutralna imovina potpada ponekad pod zapljenuG to suG probijanje blokade, kontrabanda, protuneutralna pomo, opiranje ratnim jedinicama zaraenih kada provode pljenidbeno redarstvo

. 112. --3:

>LOCADA

!lokada je zatvaranje protivni!ke luke, dijela obale ili ua rijeke za pomorski promet, a kao protivni!ke se smatraju one koje su u rukama neprijatelja

moe se blokirati i vlastita luka ako je u neprijateljskim rukama ne mogu se blokirati neutralizirana podruja, otvoreno more i iskljuivi gospodarski pojas, niti se blokadom smije
prijeiti pristup lukama ili obali neutralne drave

svrha blokade je spreavanje prolaska bilo kojeg broda u blokirano podruje, ali ne smije se prijeiti prolazak poiljaka
pomoi #lokada je valjana uz 7 uvjeta; /. "F"4( 01%*( 0 provodi se upotrebom tolikih sredstava da je promet doista sprjeen 6. #"4$+r+3 !+ 0 naznaka mjesnog i vremenskog opsega blokade % nju daje drava koja poduzima blokadu mora se naznaitiE vrijeme poetka blokade, zemljopisne granice blokiranog podruja i rok do kojeg je neutralnim dravama doputen izlazak iz blokirane luke ili podruja 1. 1%( F 4+3 !+ 0 je priopenje o odreenoj blokadi, i treba ju upravitiE a< neutralnim drava diplomatskim putem, b< mjesnim organima blokiranog podruja, c< brodovima koji se priblie to podruju ako postji predmnjeva da ne znaju za blokadu
PRE8I9 I PRE%"ANA8 !:O8A9E

blokada prestaje oitovanjem one drave koja ju je odredila, o tome je potrebna obavijest na isti nain kao i pri
odreivanju blokade % ona prestaje i ako njeno brodovlje bude otjerano silom ili na neki drugi nain, ako se u tom sluaju eli ponovno uspostaviti blokada, treba to uiniti kao i prvi put
PO%:;E9I<E !:O8A9E

blokadom se zabranjuje svaki promet s blokiranom lukom ili podrujem % (osljedica blokade je zapljena svakog broda koji bude uhvaen pri pokuaju probijanja blokade, zajedno s cijelim teretom teret nee pasti pod zapljenu ako krcatelj dokae da u asu ukrcavanja nije znao niti je mogao znati za blokadu

6?

preduvjet zapljene je pokuaj probijanja blokade, a uzapenje treba provesti u blokiranom podruju, a ako brod pobjegne ne moe se poslije zaplijeniti zbog nepotivanja blokade o pravovaljanosti te zapljene odluuju domai pljenidbeni sudovi.

. 113.

kontra#anda je roba koja moe sluiti za ratne svrhe a nalazi se na morskom putu za neprijatelja iako je protivna stranka zabranila njen prijevoz prema o#iajnom pravu zaraene drave su ovlatene da zapljene tu ro#u ' dva uvjeta za primjenu kontrabande; 1. da se ustanovi koje vrste robe tvore kontrabandu ;mora biti roba koja moe sluiti u ratne svrhe< 2. roba treba biti namjenjena neprijatelju Lon on!ka ekaracija ra"likuje # !kupine pre meta koji su mogli biti upotrijebljeni u ratne svrhe4 /. +p*%$)(1+ 4%1(r+.+1#+ 0 predmeti koji slue za ratne svrhe 0 oruje, municijaL 6. r"$+( 01+ $ )0!"(1+ 4%1(r+.+1#+ 0 predmeti koji slue i za ratne svrhe i za mirnu upotrebu % hrana, odjea, novac, gorivo 1. 1" 2%/) *" pr%/$+* ( 4%1(r+.+1#%2 svila, lan, konoplja, porculan, papir, sapun, pokustvo ne smatraju se kontrabandom predmeti koji slue za potrebe broda i njegovih putnika za vrijeme vonje kao ni predmeti koji slue samo za njegu ranjenih i bolesnih 0 ali ti se predmeti mogu otuiti rkvirirat uzt naplatu drave mogu proiri ili ograniiti popis tih predmeta ali o tome moraju obavijestiti zainteresirane drave. kontrabanda se plijeni kako bi se oslabila neprijateljska opskrba sredstvima za voenje rata, zato je to samo ona roba namjenjena neprijatelju % nije vano putuje li roba izravno neprijatelju ili neG tu dolazi do primjene shvaanje o tzv$ jedinstvu putovanja prema kojem se ne gleda neposredno odredite broda nego krajnje i stvarno odredite naelo o jedinstvu putovanja ne vrijedi za uvjetnu kontrabandu 0 ali je praksa u /6. svj ratu bila suprotna kontrabanda potpada zapljeni koju izriu pljenidbeni sudovi drave koja je provela uzopenje sudbinu kontrabande dijeli i brod ako polovicu robe ini kontrabanda, osim kontrabande pod zapljenu ide i sva ostala roba koju na tom brodu ima vlasnik kontrabande zapljeni nema mjesta ako je brod na otvorenom moru pa ne zna za izbijanje rata 0 isto tako nema mjesta zapljeni ako nakon saznanja nije bilo mogunosti da se roba iskrca

CONTRA>ANDA

--36

. 11:.

PLJENID>ENO PRAVO

--3;

DORMALNO PLJENID>ENO PRAVO

.ormalni postupk prilikom provedebe prava plijena ureeno je interno u dravama ali se podudara u glavnim crtama %
glavno je naelo da cijeli postupak treba obaviti uz neke .ormalnosti i potivanje odreenih interesa
PLJENID>ENO REDARSTVO

-pljenidbeno redarstvo obuvae sve mjere koje slue za hvatanje morskog plijena i njegovog dopremanja u sigurnu luku, a to suG 1. &+)*(+0$!+1!" - ratni brodovi i podmornice i zrakplovi imaju pravo zaustaviti svaki brod da bi se ustanovilo potpada li on pod propise o ratnom ili morksom plijenu ako brod na ponovljeni poziv ne stane doputena je upotreba sile 2. pr"/$"# E tu se treba ustanoviti pripadnost broda i tereta 0 ukoliko je pregled na moru nemogu ili nesiguran, moe se naloiti brodu odlazak u neku luku 3. )&+pB"1!" :prema rezultatu provedenog pregleda zapovjednik broda koji ga je obavio odluuje hoe li brod uzaptiti ili pustiti

nalog za zaustavljanje se daje slijepim hitcem ili nekim drugim prikladnim nainom

na brod se alje asnik koji pregledava isprave a moe i teret, te utruje ima li mjesta uzapenju

na puini uzapen brod vodi se u luku pod pratnjom uzaptitelja ili se alje pod zapovjednitvom asnika kojeg se postavlja na brod uz manju posadu uzapeni brod e se unititi ako ga se ne moe odvesti u luku bez ugroavanja ratnog broda ili ratnih operacija u tijeku 0 tada valja osigurati sigurnost ljudi na brodu, a brodske isprave skloniti na ratni brod

ako u bilo kojoj .azi opisanog postupka trgovaki brod pokua umai ratnom brodu ovaj moe upotrijebiti silu, a ako pokua otpor, izjednauje se s neprijateljskim brodom, tj samim tim brod potpada pod zapljenu, a s teretom se postupa kao da je na neprijateljskom brodu 9. pr"*(+1+4 )&+pB"1!+ presudom pljnidbenog suda o zapljeni,

putanjem od drave uzaptiteljice, uspjelim bijegom broda, otkupom

64

P:;ENI9!ENO %*9OVAN;E

svaka drava ima svoje pljenidbene sudove veinom u dva stupnja, tako da se zainteresiranoj stranci prua mogunost
pravnog lijeka protiv prve presude pljenidbenog suda prema sastavu i ustroju postoje tri vrste ti' organa& a u nekim dravama pljenid#eni sudovi /. imaju znaaj sudova 6. administrativni organi 1. sudsko%administrativni organ

to su dravni sudovi koji sude po materijalnom pravu svoje drave pljenidbeni sud moe izrei ili zapljenu broda ili osloboditi brod % ako se to ne desi
naknadu tete % rjeenje o naknadi se donosi u samoj presudi o osloboenju

zainteresirani imaju pravo na

rjeenje o naknadi se donosi po slobodnoj ocjeni i to samo za nastalu tetu a ne za izmaklu dobit propisi postupka nastoje osigurati nepristranost suenja nakon pripremnog postupka predmet se raspravlja pred sudom kontradiktorno, zainteresirani imaju pravu pristupiti
roitu, ako mu ne pristupe sami ili po zastupniku, imenuje se zastupnik

6=

Das könnte Ihnen auch gefallen