Graevinar 2/2014

GRADILITE UREAJI ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA U SLAVONSKOM BRODU I SISKU

PRIPREMIO: Branko Nadilo

Doprinos ukupnoj kvaliteti ivota

Hrvatska se obvezala da e do 2018. izgraditi sustave odvodnje i proiavanja u svim naseljima do 15.000 ES, a potom do 2023. osigurati proiavanje u svim naseljima od 50 do 15.000 ES
Uvodne napomene
U posljednje smo vrijeme mnogo pisali o ureajima za proiavanje otpadnih voda, moda ak i vie negoli smo htjeli. Razlog nije teko dokuiti jer u sadanjoj gospodarskoj krizi i stagnaciji graevinarstva jednostavno nema dovoljno velikih gradilita kakove obino predstavljamo, a istodobno se, dijelom zahvaljujui i Europskoj uniji, grade veliki kanalizacijski sustavi s ureajima za proiavanje. Tome je uvelike pridonijela i Odluka o odreivanju osjetljivih podruja (NN 81/10) kada cjelokupno vodno podruje crnomorskog sliva proglaeno osjetljivim, ali i u najveoj mjeri i podruje jadranskog sliva. U Hrvatskoj je dosad, barem prema podacima iznesenim na 5. hrvatskoj konferenciji o vodama u 2012., izgraeno 108 ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda (a to se vjerojatno promijenilo), s ukupnim instaliranim kapacitetom od 3.800.000 ES (ekvivalent stanovnika). Od toga su 33 ureaja prethodnog stupnja proiavanja, 20 su ureaji prvog stupnja, 49 je ureaja drugog stupnja, a s treim stupnjem proiavanja izgraeno je 6 ureaja. Stoga se za gradnju kanalizacijskih sustava i ureaja za proiavanje u Hrvatskim vodama provode i pripremaju projekti namijenjeni sufinanciranju strukturnih fondova Europske unije. Hrvatska se naime obvezala da e do 2018. izgraditi sustave odvodnje i proiavanja u svim naseljima do 15.000 ES, a potom da e do 2023. osigurati proiavanje u svim naseljima od 50

do 15.000 ES i da e ukupna ulaganja iznositi vie od 30 milijardi kuna. Za ovu smo prigodu izabrali dva velika ureaja za proiavanje, od kojih je jedan ve u probnom radu, a drugi se tek poinje graditi. Radi se o ureajima s treim stupnjem proiavanja, a gradovi u kojima su smjeteni nalaze se na naoj najduoj rijeci Savi i prema tome pripadaju dunavskom odnosno crnomorskom slivu. Isto tako oba se sufinanciraju pretpristupnog programa IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) s kojim su zamijenjeni dotadanji programi CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Valja dodati da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju sufinanciranje osigurano i iz strukturnih fondova, ali i kohezijskog fonda. Radi se dakako o ureajima za proiavanje otpadnih voda Slavonskog Broda i Siska, dva najvea posavska grada bez suvremenog proiavanja otpadnih voda. Nakon to ti ureaji budu u punom pogonu, u Slavoniji e biti samo jedan veliki grad bez suvremenoga ureaja za proiavanje Osijek na Dravi. No i gradnja je tog ureaja predviena iz kohezijskog fonda Europske unije, a sad se provodi postupak nadmetanja.

programa IPA pomo dravama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u usklaivanju i provedbi pravne steevine EU te priprema za koritenje kohezijskog i strukturnih fondova. IPA program se sastoji od pet komponenti: I. pomo u tranziciji i jaanju institucija, II. prekogranine suradnje, III. regionalnog razvoja (promet, okoli i regionalna konkurentnost), IV. razvoja ljudskih potencijala i V. ruralnog razvoja. Nakon ulaska u EU za Hrvatsku su operativni programi III. i IV. komponente zamijenjeni posebnim kohezijskim operativnim programima. Ujedno se iskoritavanje sredstava iz pojedinih komponenti programa IPA odvija u proirenom decentraliziranom sustavu provedbe (EDIS Extended Decentralized Implementation System) jer je u veljai 2013. Europska komisija ukinula prethodnu kontrolu nad provoenjem procesa javne nabave i ugovaranja projekata sufinanciranih iz IPA programa. To znai da nadlene hrvatske institucije potpuno samostalno nastavljaju proces ugovaranja IPA sredstava, a to je i znaajan korak prema nastavku koritenja europskih sredstava.

Osnovno o projektima iz IPA programa

Program IPA je integrirani pretpristupni fond Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007.-2013., a utemeljen je 2006. posebnom uredbom Vijea Europske unije i svojevrstan je nastavak prve generacije EU fondova. Osnovni su ciljevi

Analize su pokazale da je nedovoljna kvaliteta i nedostatak infrastrukture u zatiti okolia jedan od razloga zaostajanja Hrvatske za razvijenim zemljama Europske unije
Komponenta III. IPA programa odnosi se na zatitu okolia i podijeljena je u tri djela (nazvane prioritetne osi) gospodarenje otpadom, upravljanje vodama i tehniku pomo. Stoga se i dio namijenjen poboljanju vodoopskrbe i

152

GRAEVINAR 66 (2014) 2

GRADILITE

Graevinar 2/2014

Savska obala u Slavonskom Brodu

Rijeka Kupa u Sisku s poznatim Starim mostom

odvodnje i naziva Komponenta III.b. Za koritenja sredstava IPA iz te komponente u suradnji i uz suglasnost tijela Europske unije utemeljen je 2006. Operativni program zatite okolia (OPZO) za razdoblje 2007. 2013. Komparativne su analize pokazale da je nedovoljna kvaliteta i nedostatak infrastrukture u zatiti okolia kljuan imbenik nedovoljne razine zatite te ujedno jedan od razloga zaostajanja Hrvatske za razvijenim zemljama Europske unije u tom sektoru. Oekivalo se naime da e Program pridonijeti ouvanju i veoj zatiti prirodnog okolia, a da e gradnja i proirenje infrastrukture poboljati socijalnu i gospodarsku privlanost regija te stvoriti bolje uvjete i poveati kvalitetu ivota. S obzirom na to, iz IPA programa bilo je za zatitu okolia do 30. lipnja 2013. namijenjeno 131,3 milijuna eura (program se inae produio za 6 mjeseci do zakljuenja sedmogodinjeg ciklusa), od ega za gospodarenje otpadom 42,4 milijuna, a za upravljanje vodama 86,8 milijuna, dok je preostalo (2,1 milijun) bilo namijenjeno tehnikoj pomoi. Od 1. srpnja 2013. dostupna su i sredstva iz kohezijskog fonda u iznosu od 149,8 milijuna eura, od ega za gospodarenje otpadom 31,6 milijuna, a za vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje otpadnih voda 112,3 milijuna. Dosad je odobreno osam infrastrukturnih projekata iz OPZO-a, a sredstvima Europske unije sufinancira se i priprema novih projekata. U gospodarenju otpadom to su upanijski centri Mariina

(s 25,9 milijuna eura sufinanciranja) i Katijun (s 25,1 milijuna eura), a u dijelu koji se odnosi na upravljanje vodama poboljanje vodoopskrbe i odvodnje te gradnju ureaja za proiavanje u Slavonskom Brodu (17,4 milijuna sufinanciranja), Kninu (9,9 milijuna) i u Drniu (4,6 milijuna). Naknadno je, dijelom i zbog utede na prethodnim programima, odobren program sufinanciranja u Sisku (21,8 milijuna), a iz kohezijskog fonda odobreno je sufinanciranje poboljanja odvodnje i gradnja ureaja za proiavanje u Poreu (49,7 milijuna) i unapreenje vodne infrastrukture u Osijeku (52,9 milijuna eura). Ujedno je odobreno sufinanciranje priprema dokumentacije u podruju upravljanja vodama za novo programsko razdoblje (6,3 milijuna) i izrada dokumentacije za sanaciju oneiene jame Sovjak (0,47 milijuna eura). Projekte i ulaganja u podruju gospodarenja otpadom vodi Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, a u upravljanju vodama Hrvatske vode.

odvodnja je u gradu i drugdje uglavnom bila mjeovitog tipa, to znai da su se mijeale oborinske i komunalne otpadne vode. Sve su se te vode izlijevale u rijeku Savu. Zapravo su se vode transportnim kolektorima dovodile do precrpne stanice Poloj odakle su se gravitacijom odvodile u Savu, ali kada je vodostaj Save bio visok morala se sva voda u nju precrpljivati. Inae je crpna stanica Poloj, uz koju je izgraen novi ureaj za proiavanje otpadnih voda, bila najvanija od ukupno desetak precrpnih stanica za funkcioniranje odvodnog sustava Slavonskog Broda. Prije gradnje ureaja za proiavanje te dogradnje i rekonstrukcije kanalizacijskog sustava u gradu su bila izgraena 172 km mree mjeovitog tipa i samo 6,5 km razdjelne kanalizacije za komunalnu otpadnu vodu. Otpadna se voda isputala bez prethodnog ienja u vodotoke Mrsunje i Glogovice te lateralni kanal i Savu.

Razvoj projekata u Slavonskom Brodu i Sisku

Nastajanje projekta u Slavonskom Brodu Svaki je projekt sufinanciran iz europskih programa vrlo sloen i zahtjevan zadatak koji zahtjeva mnogo predradnja i pripremnih aktivnosti, a tako je bilo i sa Slavonskim Brodom. Naime u Brodskoposavskoj upaniji nije postojao ni jedan ureaj za proiavanje otpadnih voda, a

U Slavonskom Brodu odvodnja je uglavnom bila mjeovitog tipa pa su se mijeale oborinske i komunalne otpadne vode te neproiene izlijevale u rijeku Savu
O vodoopskrbi i odvodnji brine tvrtka Vodovod d.o.o. iz Slavonskog Broda koja je u veinskom vlasnitvu grada (81,5 %), a ostali su manji vlasniki udjeli rasporeeni po okolnim opinama. Pitkom se vodom, uglavnom s crpilita u

GRAEVINAR 66 (2014) 2

153

Graevinar 2/2014

GRADILITE izrada aplikacija i usuglaavanje dokumentacije. Projekt je odobren 2009. pa je potpisan dvostrani sporazum izmeu Hrvatske i Europske komisije i poela priprema natjeajne dokumentacije. Tijekom 2010. i 2011. zapoeo je i zavren natjeajni postupak, a provedba je tekla kroz 2012., 2013. i 2014. godinu, dok se zavretak projekta oekuje 2015. Ukupna je procijenjena vrijednost IPA projekta iznosila 29,7 milijuna eura, a procjene su obavljene na temelju projektantskih trokovnikih izrauna vrijednosti rada te procjena vrijednosti usluge nadzora i opreme. Analizom dobiti i trokova izraunat je udio sufinanciranja Europske unije (58 %), dok preostali dio otpada na dravni proraun. Inae ugovorena vrijednost projekta iznosi 24,03 milijuna eura. Elementi su projekta u vodoopskrbi bili gradnja 7,2 km magistralnih cjevovoda, zamjena 1,2 km postojeih glavnih cjevovoda, obnova 50 glavnih vorita radi smanjivanja gubitaka i gradnja vodospremnika u Brodskom brdu. Za odvodnju je planirano 36,1 km novih kolektora, gradnja 8 crpnih stanica i 7 kinih preljeva te obnova 700 m postojeih kolektora. Predviena je, dakako, i gradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda za 80.000 ES, 3. stupnja proiavanja, koje ukljuuje mehaniko i bioloko proiavanje, obradu mulja te preradu i koritenje bio-plina. Vodovod d.o.o. iz Slavonskog Broda je investitor u skladu sa Zakonom o gradnji, a Hrvatske vode ovlatene su da provode projekt u svoje ime i za raun investitora, a ujedno su naruitelj za sve

Obuhvat IPA projekta u Slavonskom Brodu

Jelas polju, opskrbljuje priblino 60.000 stanovnika (90 %). Na glavni su vodoopskrbni sustav, dug 487 km s priblino 17.000 prikljuaka, prikljuena tri naselja grada Slavonskog Broda, sedam naselja opine Bebrina, po dva naselja opine Bukovlje, Gornja Vrba i Klakar te est naselja opine Podcrkavlje. Najvei je upanijski sustav za odvodnju izgraen dakako u Slavonskom Brodu, gdje je prikljueno gotovo 50.000 stanovnika (80%). Valja rei da je tijekom i nakon Domovinskog rata Slavonski Brod znatno narastao i da je danas, kada se gleda ue gradsko podruje, s 53.531 stanovnika sedmi po veliini u Hrvatskoj, iza Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra i Pule.

Prvi veliki infrastrukturni projekt iz sektora voda u IPA programu poeo se 2005. dakle dok jo i nije bilo tog programa. U izradu studije izvodljivosti bilo je ukljuen DABLAS (Danube Black Sea) operativno tijelo Europske komisije i Europska investicijska banka (EIB). Ta je studija prihvaena 2006. od gradske uprave Slavonskog Broda, a 2007. u Hrvatskim vodama osnovana je radna grupa za sufinanciranje projekata sredstvima Europske unije i projekt je ukljuen u prioritetnu listu OPZO-a koju je prihvatila Europska komisija. Tijekom 2008. Hrvatske vode su akreditirane kao provedbeno tijelo pa su osnovale Jedinicu za pripremu i provedbu EU sufinanciranih projekata, a potom je slijedila

Novi vodospremnik izgraen na Brodskom brdu

Sava pokraj novoga ureaja za proiavanje u Slavonskom Brodu

154

GRAEVINAR 66 (2014) 2

GRADILITE

Graevinar 2/2014

Ispust otpadnih voda u rijeku Savu

Prvi radovi na gradilitu novog ureaja za proiavanje

ugovore s konzultantima, izvoaima i dobavljaima. Gradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje ugovorena je po Crvenoj knjizi FIDIC-a u rujnu 2010. Radove je izvodio konzorcij koji su tvorili Osijek Koteks d.d., Alpine Bau GmbH, Vodovod-Osijek d.o.o. i Vodotehnika d.d., a podizvoa je bila tvrtka Brodska Posavina d.d. Radovi su ugovoreni za 10,49 milijuna eura na rok od 26 mjeseci i zavreni u predvienom roku 27. prosinca 2012., s tim to je DNP (Defects Notification Period razdoblje za uklanjanje nedostataka) odlukom nadzora produen do 26 veljae 2014. Ishoena je 21 uporabna dozvola i izdana potvrda o preuzimanju. Gradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda ugovorena je po utoj knjizi FIDIC-a, a ugovor je zakljuen u listopadu 2010. na 11,61 milijuna eura. Predvieni je rok kompletnog zavretka lipanj 2015., u to je ukljueno projektiranje, gradnja, pokusni rad i garancijsko razdoblje. Ureaj je izgraen i pokusni je rad u trajanju od osam mjeseci zapoeo 14. listopada 2013., a potom slijedi DNP u trajanju od godinu dana. Ureaj je gradio konzorcij u sastavu Tehnika d.d., Ginzler Stahl-und Anlagenbau GmbH, SFC Umwelttechnik GmbH i Elmap d.o.o. U ugovoru je bilo predvieno da projektiranje, graenje i pokusni rad traju 30 mjeseci, ali je rok produen za 43 dana zbog poveanog opsega geotehnikih radova i loih vremenskih uvjeta. Ureaj je izgraen i testiran do 28. rujna 2013., zapoeo je i probni rad, a zavretak se ugovora oekuje 18. lipnja 2015.

Ugovor o nadzoru gradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje te ureaja za proiavanje otpadnih voda na iznos od 1,46 milijuna eura zakljuen je s konzorcijem Eptisa Adria d.d. i Investinenjering d.o.o. u listopadu 2010., a traje do kolovoza 2015. U nadzornom su timu etiri glavna i sedam pomonih strunjaka, a u sastavu su voditelj nadzornog tima te glavni nadzorni inenjeri za mreu i ureaj te tehnologiju proiavanja. U nadzoru su jo strunjaci za elektrotehnike i strojarske radove, geotehniku, geodeziju, za tumaenje ugovora te pomoni graevinski nadzori za mreu i ureaj. Ugovori su zakljueni prema PRAG-u (Practical Guide vodi za procedure ugovaranja u EU) za usluge, a prema PRAG-u za opremu zakljueni su ugovori za nabavu dvaju vozila za odravanje kanalizacijske mree (vrijednih 0,35 milijuna eura) i nabavu vozila s kamerom za inspekciju sustava odvodnje (0,13 milijuna eura).

Ujedno je gradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda s treim stupnjem proiavanja za 80.000 ES doprinos provedbi pravne steevine Europske unije, a osobito provedbi Direktive o proiavanju komunalnih otpadnih voda. Valja rei da smo glavninu podataka o razvoju vodoopskrbe, odvodnje i gradnji ureaja za proiavanje u Slavonskom Brodu dobili od Lidije ljivari, dipl. ing. gra., voditeljice projekta iz Sektora za projekte sufinancirane sredstvima EU u Hrvatskim vodama. Nastajanje projekta u Sisku Osnovne smo podatke o nastanku i razvoju velikog projekta koji se zove Program proiavanja otpadnih voda Siska dobili takoer iz Hrvatskih voda, od voditelja projekta Miljenka upia, dipl. ing. gra. Sisaki je projekt bio posljednji koji je uvrten u IPA projekt iako su prve pripreme poele jo 2006. kada je Grad Sisak potpisao tzv. mandatno pismo s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) ime je osigurana izrada studije izvodljivosti za sustav odvodnje i proiavanja. Glavni je cilj projekta da se cjelovitim proiavanjem otpadnih voda osigura kakvoa podzemnih voda te rijeka Kupe i Save, ali i Parka prirode Lonjsko polje. Ujedno se nastoji unaprijediti sustav odvodnje otpadnih voda i poveati broj prikljuenih stanovnika. Odobravanje projekta zapoelo je zapravo 2009. kada je Europskoj komisiji predan Program proiavanja otpadnih voda Siska te 2010. kada je preda-

Gradi se ureaj s treim stupnjem proiavanja, a oekuje se smanjivanje gubitaka i 4300 novih prikljuaka na sustav vodoopskrbe te 9950 novih korisnika u sustavu odvodnje
Oekivani su rezultati prikljuenje 4300 novih stanovnika na sustav vodoopskrbe, smanjivanje gubitaka na mrei vodoopskrbe za 20 % i prikljuenje 9950 novih korisnika na sustav odvodnje.

GRAEVINAR 66 (2014) 2

155

Graevinar 2/2014

GRADILITE na doraena i 2011. revidirana prijava projekta. Europska komisija je poetkom 2012. odobrila financijski doprinos iz IPA projekta, a nedugo potom zakljuen je zajam EBRD-a Sisakom vodovodu d.o.o. na iznos od 9 milijuna eura radi zatvaranja financijske konstrukcije, a vraat e se iz poveane cijene vode. Naime ukupna je procijenjena vrijednost 32,71 milijuna eura, od ega su bespovratna sredstva iz IPA programa 21,77 milijuna (66,56 %), sredstva iz dravnog prorauna 1,94 milijuna (5,92 %) i udio je investitora 9 milijuna eura (27,52 %). Naime i ovdje su kao i u projektu Slavonski Brod naruitelj Hrvatske vode, a investitor i krajnji korisnik Sisaki vodovod. Treba rei da je ukupna cijena samo procijenjena veliina, a stvarna e cijena ovisiti o zakljuenim ugovorima.

Karta Siska s naznaenim mjestom ureaja za proiavanje otpadnih voda

Glavni je cilj sisakog projekta da se proiavanjem otpadnih voda osigura kakvoa podzemnih voda te voda rijeka Kupe i Save, ali i Parka prirode Lonjsko polje
Planiraju se obnoviti i upotpuniti svi glavni elementi sustava odvodnje otpadnih voda, a gradnjom novih kolektora i graevina u mrei otpadna e se voda usmjeriti prema ureaju za proiavanje otpadnih voda nizvodno od grada. Time e biti uklonjeni svi dosadanji ispusti i zatiena gradska vodocrpilita i kupalita. Planira se izgraditi odnosno obnoviti po tri crpne stanice i retencijska bazena i gradnja kolektora u duini od 8,6 km, ali i dva prijelaza ispod rijeke Kupe u ukupnoj duini od 537 m. Ureaj za proiavanje otpadnih voda treeg stupnja proiavanja pokraj naselja Crnac imat e kapacitet od 60.000 ES, a osim proiavanja otpadnih voda imat e i obradu septikog mulja s podruja koja nisu spojena na kanalizacijski sustav. Predviena je i nabava dvaju kombiniranih vozila za usisivanje i ispiranje te transportnog vozila za ispitivanje kanalizacije. U oujku 2013. zakljuen je ugovor za nadzor, vrijedan 1,39 milijuna eura, koji

Prikaz fazne izgradnje IPA projekta u Sisku

156

GRAEVINAR 66 (2014) 2

GRADILITE

Graevinar 2/2014

Obala Kupe u Sisku

Neproiena se otpadna voda u Sisku izravno isputa u Kupu

obavlja konzorcij Eptisa Servicios de Ingeneria, S.L. iz panjolske zajedno s Investinenjeringom d.o.o. i Eptisa Adria d.o.o., a vrijedi do 12. travnja 2017. Ugovor o radovima na gradnji sustava odvodnje otpadnih voda potpisan je s konzorcijem Konar Inenjering za energetiku i transport d.o.o., urkin d.o.o. i Astra international inenjering d.o.o. Zakljuen je u kolovozu 2013. na iznos od 12,65 milijuna eura, a ugovor traje do 30 lipnja 2016. u to je ukljueno i 365 dana DNP-a. Taj je ugovor zakljuen po Crvenoj knjizi FIDIC-a, a projekte su izradili Dippold & Gerold - Hidroprojekt 91 d.o.o. i Hidroelektra-Projekt d.o.o. Za dva prijelaza ispod Kupe ugovor je s tvrtkom Braco kop d.o.o. zakljuen po utoj knjizi FIDIC-a krajem studenoga 2013. na iznos od 0,49 milijuna eura koji traje do 2. travnja 2016., u to je ukljuena i godine dana za otklanjanje eventualnih nedostataka, a tvrtka je obvezna izraditi i projekt. Ugovor za gradnju ureaja za proiavanje potpisan je s konzorcijem Tehnika d.d. i Ginzler Stahl - und Anlagenbau GmbH na iznos 10,18 milijuna eura. Ugovor je zakljuen po utoj knjizi FIDICa i traje do 9. sijenja 2017., to ukljuuje i 365 dana DNP-a. Ugovori o nabavi opreme (vozila) potpisani su u ukupnom iznosu od 0,59 milijuna. Sisak je grad star gotovo 2500 godina. Bogat je arheolokim nalazitima, a ekonomsko je i prometno te kulturno sredite Sisako-moslavake upanije. Posljednjih je godina zbog propasti brojnih poduzea u

velikoj gospodarskoj krizi. Smjeten je na jugozapadnom rubu Panonske nizine na spoju rijeka Odre, Kupe i Save i od Zagreba je udaljen pedesetak kilometara. Vano je prometno vorite koje ukljuuje i rijeni promet. Svojim je rijekama Sisak podijeljen u nekoliko cjelina, pa je Jo jedan ispust otpadne vode u Kupu Stari Sisak smjeten izmeu Kupe i Save na priblino 100 m tinska Ves, Sunja i Lekenik. Sustav vodon.v., Zeleni brijeg zvan i Zgmajne smjeten opskrbe obuhvaa podruje od priblije sjeverozapadno od Starog Siska, Sisak no 67.000 stanovnika, ali mnogi, poput Novi je okruen posljednjim meandrom riMartinske Vesi, Sunje i Lekenika, imaju jeke Kupe, a Galdovo kao najnii dio grada vlastite bunare. Na uem podruju grada nalazi se na lijevoj obali Save. ima 510 km cjevovoda i gotovo 22.000 prikljuaka, to daje pokrivenost od 95 %. to se odvodnje tie nema nikakvog proU Sisku nema proiavanja iavanja otpadnih voda koje se uglavotpadnih voda i uglavnom nom isputaju u rijeku Kupu. Ukupna je se isputaju u rijeku Kupu, a duina kanalizacijske mree 140 km, a ukupna je duina kanalizacijske od toga 22 km otpada na glavne kolektomree 140 km i prikljuci re. Kanalizacijski prikljuci zadovoljavaju 79 % potreba grada Siska. zadovoljavaju 79 % potreba Grad ima ukupno ima 47.699 stanovnika u 35 naselja, a ue gradsko podruje 33.681. Sustavima vodoopskrbe i odvodnje upravlja Sisaki vodovod d.o.o koji je 96,5 % u vlasnitvu grada Siska, a preostali su vlasnici okolne opine Mar-

Posjeti gradilitima
Posjet gradilitu ureaja u Slavonskom Brodu Gradilite odnosno pogon u probnom radu Ureaja za proiavanje otpadnih

GRAEVINAR 66 (2014) 2

157

Graevinar 2/2014

GRADILITE hvaa neproiene otpadne vode koje dolaze iz staroga glavnog kolektora, a ukupni se protok najprije obrauje grubom reetkom kojoj je osnovna funkcija zatita dijelova UPOV-a od glomaznih i tekih sadraja u otpadnoj vodi. Gruba je reetka opremljena preljevom koji doputa da u postrojenje ue samo projektirana maksimalna koliina otpadne vode (625 l/s u prvoj fazi), a vei se protoci prelijevaju u premosnicu (bypass) i izravno isputaju u recipijent. ienje se reetke kontrolira mjerenjem razlike razine vode uzvodno i nizvodno od reetke, a prosijani se materijal automatski odstranjuje i odvodi u spiralni transporter gdje se dehidrira i odvodi u kontejner. Nakon grube reetke otpadne se vode odvode na ulaznu crpku koja ih podie na razinu dovoljnu za daljnji gravitacijski protok. Ispred fine reetke predvien je dodatni protok od 214 l/s iz precrpne stanice Bjeli. Sustav fine reetke (6 mm) predvien je za prosijavanje krutih estica iz kanalizacijske vode i odvoenje tog materijala u dodatni kontejner, a mehaniki je tretman opremljen i jedinicom za prihvat sadraja septikih jama. Potom slijede dvije komore aeriranog pjeskolova i mastolova, a svaka je podijeljena na dio za odvajanje pijeska i dio za odvajanje masti. Mast pluta po povrini, to je podrano aeracijskim sustavom, a krupni se i sitni pijesak te mast odstranjuju i odvode u posebne kontejnere. Otpadna se voda potom usmjerava u primarni talonik ili izravno na bioloki

Tlocrt ureaja za proiavanje u Slavonskom Brodu (s ekrana za upravljanje)

voda (UPOV-a) u Slavonskom Brodu posjetili smo jednoga izrazito maglovitog dana sredinom prosinca 2013. Ureaj je izgraen stotinjak metara od rijeke Save, jugoistono od grada i nedaleko i nizvodno od omiljenoga gradskog kupalita koje takoer nosi naziv Poloj, u znaenju naplavne ravni. Prostor je u vlasnitvu grada Slavonskog Broda i od velikih je voda stogodinjega povratnog perioda rijeke Save zatien visokim uzdunim nasipom. Proiena e se voda gravitacijski kolektorom isputati u Savu, a ureaj je opremljen i crpnom stanicom koja e omoguiti isputanje proiene vode za velikog vodostaja rijeke. Najprije smo u novoj upravnoj zgradi na ureaju razgovarali s voditeljicom UPOV-a Melitom Kuzik, dipl. ing. stroj.,

iz Vodovoda d.o.o. i njezinim pomonikom te buduim poslovoom Perom Gavranom, gra. teh., a nazoni su bili i mlai suradnici koji upravo vjebaju za rad na ureaju. Od naih smo sugovornika dobili osnovne podatke o cijelom projektu i o gradnji ureaja koji smo dijelom ve prije iznijeli. Ujedno smo iskoristili prigodu da saznamo osnovne podatke o dijelovima UPOV-a i o primijenjenoj tehnologiji. Sada je graena tzv. prva faza ureaja za 80.000 ES, a u budunosti se rauna na poveanje na 100.000 ES, pa su mnogi sadraji ve sada prilagoeni buduoj dogradnji. Glavni su dijelovi postrojenja prethodni mehaniki i bioloki tretman te obrada mulja koja se uglavnom sastoji od anaerobne stabilizacije i dehidracije. Mehaniki predtretman pri-

Detalj gradnje dijela ureaja za obradu mulja

Ureivanje okolia pokraj primarnog talonika

158

GRAEVINAR 66 (2014) 2

GRADILITE

Graevinar 2/2014

Pogled na SBR bazene i rijeku Savu

Nova upravna zgrada na UPOV-u

tretman radi poboljanja odnosa biokemijske potronje kisika i duika, a to pogoduje biolokoj obradi. U primarnim talonicima postoje dvije linije primarnog mulja koji se taloi u bazenima i transportira lananim zgrtaem do lijevaka odakle se crpi u zgunjiva.

U Slavonskom Brodu prvi je put u nas na velikom ureaju primijenjena napredna C-tech tehnologija, odnosno ciklika tehnologija aktivnog mulja
Zbog visoke razine podzemnih voda podignuti su SBR (Sequencing Batch Reactor - slijedni skupni reaktor) bazeni odnosno C-tech bazeni. SBR tehnologija je kombinacija biolokog selektora i procesnog reaktora promjenjivog volumena, a temelji se na izmjenama procesa aeracije, taloenja i pranjenja protoka, dakle radu sa zrakom i bez zraka s taloenjem i pretakanjem. Ovdje je prvi put u nas na velikom ureaju (uporabljena je na malim ureajima u Cerni, Otoku i Ivankovu Graevinar 6./2012.) primijenjena jedna modifikacija SBR postupka nazvana C-tech tehnologija, punim imenom ciklika tehnologija aktivnog mulja (Cyclic Aktivated Sludge Technology), koja je inae prvi put uope primijenjena 2001. na ureaju za proiavanje od 90.000 ES u Potsdamu pokraj Berlina. Glavna je znaajka te tehnologije da se iz otpadne vode eliminira i istodobno

stabilizira mulj. Osim toga posjeduje mogunost regulacije potronje kisika, to smanjuje potronju energije, nema zgrtaa mulja ni mjeaa, to smanjuje trokove odravanja, a ujedno se tedi na struji i kemikalijama te trokovima pogona. Ureaj je i znatno jeftiniji jer nema sekundarnog talonika, a dodatne su prednosti bioloki selektor mikroorganizama i izdvajanje otpadne vode s dubine od 2,5 m (klasini su SBR sustavi ogranieni do dubine od metra). Usto, a to uope nije nevano, to je tehnologija s najmanje neugodnih mirisa. Osnovni se cikliki rad u etiri odvojena bazena obavlja u punjenju s aeracijom i dodatnom aeracijom te taloenjem i pretaka-

njem, a potom se sve ponavlja. Nakon biolokog tretmana proiena se voda isputa u Savu. Linija tretmana mulja upravlja primarnim muljem iz primarnog talonika i vika mulja iz C-tech bazena. Primarni se mulj zgunjava u gravitacijskom zgunjivau i mijea u spremniku, pa potom crpi u dva anaerobna digestora. U digestorima mulj ostaje 21 dan pri temperaturi od 36 0C pa se organske tvari razgrauju i potom se stvara bioplin, uglavnom metan i ugljikov dioksid. Plin se iz digestora odvodi u poseban spremnik, ali prije toga slui i za grijanje digestora. Nai su nas sugovornici upozorili da se plin moe iskoristi za

Detalj ugraene opreme

GRAEVINAR 66 (2014) 2

159

Graevinar 2/2014

GRADILITE

Panoramski snimak novog ureaja

Prilaz SBR bazenima snimljen tijekom posjeta

bioplinsko postrojenje i grijanje, a viak se po potrebi moe spaliti i na posebnoj baklji. Mulj iz proistaa moe posluiti za proizvodnju ekolokog humusa. Kako dan nije bio najpogodniji za vanjske fotografije jer je zbog magle vidljivost bila smanjena na dvadesetak metara, ljubazna nam je voditeljica UPOV-a Melita Kuzik osigurala dovoljno fotografija snimljenih tijekom graenja. Ujedno smo doznali da je glavni projekt ureaja izradila tvrtka Tehnika-projektiranje d.o.o. (projektantica Margareta Lua, dipl. ing. arh., projektant tehnologije dr. ing. Gunnar Demoulin). Nakon toga smo zajedno s Perom Gavranom i Ivanom Doreiem, dipl. ing. el., voditeljem probnog pogona iz tvrtke Ginzler, obili cijeli pogon koji se prostire na 20.000 m2. Razgledali smo sve dije-

love UPOV-a i bili pomalo nesretni to nam je magla onemoguila panoramski pogled s vrha digestora na rijeku Savu, ali i na druge dijelove ureaja. Usput smo od ing. Doreia doznali da je pokusni rad inae predvien glavnim projektom, a tijekom njegova trajanja potrebno je ostvariti projektirane parametre koji su uvjetovani Pravilnikom o graninim vrijednostima emisija otpadnih tvari. Potom je potrebno ishoditi uporabnu dozvolu nakon uspjeno obavljenog tehnikog pregleda. Tijekom pokusnog rada valja takoer obuiti djelatnike Vodovoda i pripremiti ih za samostalno upravljanje ureajem. Ostaje jedino da spomenemo imena svih sudionika u graenju. Predstavnik je izvoaa prema pravilima iz FIDIC ugovora bio Draen Milii, dipl. ing. gra. iz Ginzlera, a glavni inenjer gradilita Vlatko Bagari, dipl. ing. gra. iz Tehnike. Glavni su struni i graevinski nadzor obavljali Slobodan Jerievi, dipl. ing. gra. i Marin Majstorovi, dipl. ing. gra., a voditelj je nadzornog tima bio Victor Hruska, strunjak za FIDIC ugo-

vore i graevinski inenjer iz Eptise, dok je nadzorni inenjer za tehnologiju bio Mathias Blache, takoer iz Eptise. Posjet planiranom ureaju Sisku Posjet planiranom Ureaju za proiavanje otpadnih voda (UPOV) u Sisku nije bio toliko sadrajan kao posjet slinom ureaju Slavonskom Brodu. To je dakako sasvim razumljivo jer su svi graevinski radovi u tom gradu zavreni i sva oprema ugraena, a u Sisku su tek na poetku. U Sisku smo bili uoi proteklih boinih blagdana, a posjetili smo Sisaki vodovod koji je investitor i krajnji korisnik. Najprije smo se nakratko sreli s direktorom Sranom Mariem, dipl. ing. prom., a potom smo razgovarali s lanovima provedbenog tijela projekta Sustav odvodnje i proiavanja voda grada Siska. Bili su to Mladen Kneevi, dipl. ing. gra., pomonik direktora Sisakog vodovoda i voditelj provedbenog tijela i njegovi lanovi i vii struni suradnici Josip Kositer, dipl. ing. stroj. i Borislav Sokol, dipl. ing. met. Od njih smo uostalom doznali i mnoge podatke koje smo ve iznijeli u dijelu teksta u kojem smo govorili o nastanku sisakog projekta. Ostaje jedino da iznesemo imena pojedinih sudionika u projektu. Voditelj je strunog nadzora britanski graevinski inenjer David Halstrom iz Eptisa Servicios de Ingineria, a glavni su nadzorni inenjeri Mirja-

160

GRAEVINAR 66 (2014) 2

GRADILITE na Smoljo, dipl. ing. gra. i Anton Smoljo, dipl. ing. gra. iz Investinenjeringa, dok je nadzorni inenjer za tehnologiju Mathias Blanche, iz Eptise Adria. Projektanti su radova na gradnji sustava odvodnje Davor trbenac, dipl. ing. gra. iz tvrtke Dippold & Gerold - Hidroprojekt 91 i Darko Skeledija, ing. gra. iz Hidroelektra-Projekta. Studiju utjecaja na okoli za gradnju ureaja za proiavanje otpadnih voda u Sisku izradila je sisaka tvrtka Area Urbis d.o.o. poetkom 2008. prema idejnom rjeenju koje je 2006. izradio Hidroplan d.o.o. iz Zagreba i cjelovite tehnoloke analize koju je 2007. izradila njemaka tvrtka Steinbacher-Consult GmbH. Ta je tvrtka detaljno analizirala etiri varijantna tehnoloka rjeenja i odabrala ureaj s postupkom proiavanja aktivnim muljem s produenom aeracijom za III. stupanj proiavanja. Na temelju Studije utjecaja na okoli iste je godine zakljuen postupak procjene utjecaja na okoli i izdano rjeenje o prihvatljivosti zahvata.

Graevinar 2/2014

Lokacija ureaja za proiavanje u Sisku

U Sisku se gradi ureaj za proiavanje otpadnih voda s aktivnim muljem i produenom aeracijom koji je nadopunjenom uklanjanjem duika i taloenjem fosfora
Nakon to je krajem svibnja zakljuen ugovor s konzorcijem za graenje, ija je obveza prema utoj knjizi FIDIC-a i projektiranje, uslijedio je u kolovozu 2013. idejni projekt koji je izradila Tehnika Projektiranje (glavna projektantica Margareta Lua, dipl. ing. arh.). Potom je za Sisaki vodovod tvrtka Area Urbis izradila elaborat o potrebi procjene utjecaja na okoli na temelju nove projektne dokumentacije. Zakljuak je elaborata da se novoizraenom projektnom dokumentacijom nije odstupilo od lokacije ureaja i da nisu bitno mijenjane tehniko-tehnoloke karakteristike jer su ulazna optereenja jednaka, a zadrana je tehnologija proiavanja aktivnim muljem s produenom aera-

Prikaz budueg ureaja za proiavanje otpadnih voda u Sisku

cijom koja je nadopunjena istodobnim uklanjanjem duika s anaerobnom denitrifikacijom i taloenjem fosfora. Sada je pred zavretkom glavni projekt koji zajedniki rade Tehnika Projektiranje za graevinski dio i Ginzler Stahl-

und Anlagenbau za tehnologiju proiavanja. Prema idejnom projektu UPOV se sastoji od vie graevina, a i pridodan je i nasip za zatitu, kolni prilaz i kanal za odvodnju oborinskih voda. Predviene

GRAEVINAR 66 (2014) 2

161

Graevinar 2/2014

GRADILITE

estica uz Savu na kojoj e se graditi ureaj za proiavanje

Gradnja kanala povrinske odvodnje uz budui ureaj

su i dvije faze izvoenja, a u prvoj se gradi nasip za zatitu od stogodinje visoke vode, a u zemljane su radovi ukljueni iskopi graevnih jama te izvedba nasipa i radnih platoa za izvoenje mlazno injektiranih stupnjaka. Lokacija proistaa otpadnih voda pripada naime poplavnom podruja Save i ima loe karakteristike tla s podzemnim slojeva gline ograniene nosivosti. U drugoj je fazi temeljenje i gradnja graevina UPOV-a, gradnja unutranje prometne povrine i nasutih platoa, ureenje okolia i kolnog prilaza sa svim potrebnim prikljucima. Odabran je klasini postupak proiavanja s aktivnim muljem i produenom aeracijom, a ureaj se sastoji se od mehanikog predtretmana, biolokog tretmana i obrade mulja. Mehaniki

predtretman obuhvaa odstranjivanje krutih estica iz otpadnih voda prosijavanjem kroz grube reetke i sedimentaciju, a otpad se odlae u kontejnere. U mehanikom tretmanu je i jedinica za prihvat sadraja septikih jama. Na ulaznoj se crpnoj stanici otpadne vode crpkama "podiu" da bi se omoguio daljnji protok gravitacijskim putem. Otpadne vode potom prolaze kroz fine reetke, gdje se prikupljeni otpad takoer odstranjuje u kontejnere. U aeriranom pjeskolovu-mastolovu odstranjuju se masti i pijesak u dvije komore, a pijesak se taloi na dnu i zgrtaima odvozi do lijevaka na ulaznom dijelu komora. Nakon mehanike obrade, otpadne vode se odvode u graevinu za mjerenje protoka i nastavljaju prema bazenima za bioloki tretman u otvorenim baze-

nima. Zatim se iz vode odstranjuje mulj u naknadnim talonicima. Proiena e voda prolaziti kroz kanal za mjerenje i crpnu stanicu za visoke vode te se kanalskom cijevi odvodi u rijeku Savu. Nai su nam sugovornici strpljivo objanjavali sve podatke koji su nas zanimali, a i ustupili su nam odgovarajue materijale. Potom nas je ing. Borislav Sokol poveo u obilazak lokacije buduega ureaja. Lokacija je na desnoj obali Save i na rubu industrijskog dijela Siska, na predjelu zvanom ret i nedaleko armiranobetonskog mosta Crnac, dugog 663 m, izgraenog 1981. Tlo je zaputeno i obraslo, a jugozapadni je dio movaran i s omanjim povremenim jezerom. Tlo je preteno ravno i u blagom nagibu od sjevera prema jugu i varira izmeu 96,5 i 99 m n.v. estica je nepravilnog oblika i

Radovi na rekonstrukciji Zagrebake ulice

U rekonstruiranu se prometnicu ugrauje novi rasteretni kolektor

162

GRAEVINAR 66 (2014) 2

GRADILITE s povrinom od 31.030 m2, a smjetena je priblino 750 m sjeverozapadno od naselja Crnac, dok je od rijeke Save udaljena otprilike 150 m. Da bi to bolje snimili poloaj budueg ureaja popeli smo se na most, a u pustom kraju pronali smo i iskope za kanal povrinske odvodnje. Oito je to poetak gradnje buduega sisakog UPOV-a, o emu svjedoi i ploa s podacima. Na kraju nas je ljubazni ing. Sokol odvezao do Zagrebake ulice koja je u fazi potpune rekonstrukcije i gdje se gradi poseban rotor odnosno spoj s Mostom Gromova preko Kupe. Tamo je naime zapoela gradnja rasteretnog kolektora Zeleni brijeg, sastavnog dijela nove kolektorske mree. To je ujedno bio i kraj naeg posjeta sisakom gradilitu. proiavanje, u ovom napisu objedinili smo dva velika infrastrukturna zahvata iz gospodarenja vodama u gradovima pokraj rijeke Save kojima je zajednika znaajka da znatno poboljavaju odvodnju, u sluaju Slavonskog Broda i vodoopskrbu, te omoguuju znatno bolju kvalitetu rijeke Save i manje zagaivanje Dunava kao glavnog recipijenta.

Graevinar 2/2014 se mora priznati da je gradnja ureaja za proiavanje u dva velika preostala grada na hrvatskom dijelu rijeke Save velik doprinos njezinoj istoi i kvaliteti vode. Posebno valja istaknuti da se ureaji i u Sisku i u Slavonskom Brodu grade s najsuvremenijim tehnologijama proiavanja otpadnih voda i oba se grade sa znaajnim udjelom bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Treba dodati i da je Europska komisija prepoznala projekt u Slavonskom Brodu kao uspjean primjer dobre prakse u koritenju europskih fondova. Sve to svakako prua nadu u neko bolje sutra kada e zavriti ova dugotrajna gospodarska recesija i kada e biti mnogo vie raznovrsnih gradilita. No gradnja je svakoga kanalizacijskog sustava i ureaja za proiavanje znatno podie kvalitetu naih ivota, ba kao to e to uiniti i centri za gospodarenje otpadom kada se budu poeli ubrzano graditi.

Ureaji u Sisku i Slavonskom Brodu grade se s najsuvremenijim tehnologijama proiavanja i sa znaajnim udjelom bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije
Dakako da bez cjelovitoga zahvata na rijeci Savi, posebno u njezinom panonskom dijelu, nee biti pravog rjeenja, posebno to na bosanskoj strani nema nikakvog proiavanje, a oneienja s te strane stiu i s pritocima. No ipak

Zakljune napomene
Kako smo naim itateljima pomalo dojadili prikazima gradilita ureaja za

GRAEVINAR 66 (2014) 2

163