Edgar Morin: Odgoj za budunost (7 temeljnih spoznaja u odgoju za budunost)

- objavljuje UNESCO 1999. - zamiljen kao temelj razmatranja prije sastavljanja bilo kojeg pedagokog priru nika - ! poglavlja kao ! nu"ni# spoznaja - postoji ! temeljni# spoznaja kojima $e se odgoj za budu$nost morati baviti u svakom drutvu i u svakoj kulturi% i to bez iznimke i u &jelosti% na na in i po pravilima primjerenim svakom drutvu i svakoj kulturi 1) Slijepa mjesta spoznaje: zabluda i iluzija - obrazovanje se ne bavi spoznavanjem same spoznaje% ipak u obrazovanje je potrebno uvesti i okviru njega prou avati &erebralne% mentalne i kulturne karakteristike ljudske spoznaje% njene pro&ese i modalitete% psi#i ke ili kulturne sklonosti zbog koji# joj se mo"e dogoditi zabluda ili iluzija 1. Ahilo a peta spoznaje ' odgoj treba pokazati da nema spoznaje koja nije ugro"ena zabludom i iluzijom - zablude proizlaze iz same spoznaje ' iz osjeta% interpreta&ije(rekonstruk&ije% sredstvima jezika i misli jer spoznaja u sebi sadr"i interpreta&iju - osje$ajnost je svojevrsna spoznaja ' mo"e je uguiti% ali i napajati) povezana je s razvojem inteligen&ije(nema razine na kojoj bi razum bio nadmo$an osje$aju% nego postoji krug intelekta*ekt - razvoj znanstvene spoznaje mo$no je sredstvo za otkrivanje zabluda te sredstvo za borbu protiv iluzija% zato se odgoj treba posvetiti otkrivanju izvoru zabluda% iluzija i zaslijepljenosti 1.1. +entalne zablude - u svakom du#u postoji mogu$nost samozavaravanja koja je trajni izvor zabluda i iluzija - neovisan psi#i ki svijet ,potrebe% snovi% "elje% ideje% slike i *antazme- ' uvla i se u vi.enje ili poimanje vanjskog svijeta / samozavaravanje ,ego&entri nost% potreba za samoopravdanjem% te"nja da se na drugoga proji&ira razlog zla- u svakom du#u ,svatko la"e samome sebi- ' trajni izvor zabluda i iluzija - na du# brie nepovoljna sje$anja) la"na sje$anja ' izobli avanje sje$anja putem projek&ije) sje$anja za koja smo uvjereni da smo i# do"ivjeli te potisnuta sje$anja za koja mislimo da i# nismo nikada do"ivjeli - pam$enje ' izvor zabluda i iluzija 1.0. 1ntelektualne zablude - u organizatorskoj logi&i svakog idejnog sustava ,teorije% doktrine% ideologije- je da se opire in*orma&iji koja mu ne odgovara 1.2. 3ablude razuma - ra&ionalnost ' ima *unk&iju korigiranja ' najbolja brana od zabluda i iluzija - konstruktivna ra&ionalnost ' gradi ko#erentne ,povezane- teorije provjeravaju$i logi ki karakter teorijske organiza&ije% kompatibilnost ideja ' treba ostati otvorena za ono to je osporava% ina e $e se zatvoriti u doktrinu i postati ra&ionaliza&ija 1

- kriti ka ra&ionalnost- bavi se zabludama i iluzijama vjerovanja% doktrina i teorija - prava ra&ionalnost% po prirodi otvorena% uspostavlja dijalog sa zbiljom koja joj se odupire% poznaje grani&e logike% determinizma% me#anizma) zna da ljudski um ne mo"e biti sveznaju$i% da zbilja sadr"ava tajnovitost% autokriti ka je - po injemo bivati ra&ionalni kad prepoznamo ra&ionaliza&iju koju sadr"i naa ra&ionalnost% kad prepoznamo nae osobne mitove ' mit o svemo$i razuma i mit o zagarantiranom napretku 1.4. 5aradigmatska zaslijepljenost - paradigma mo"e biti de*inirana6 promo&ijom(selek&ijom klju ni# kon&epata inteligibilnosti6 5oredak u deterministi kim kon&ep&ijama% +aterija u materijalisti kim kon&ep&ijama% 7u# u spiritualisti kim kon&ep&ijama% Struktura u strukturalisti kim kon&ep&ijama) paradigmatska razina ona razina gdje vlada na elo selek&ije ideja koje su integrirane u duskurz ili teoriju ili su iz nji# udaljene i odba ene odre.ivanjem klju ni# logi ki# opera&ija ' paradigma daje prednost odre.enim logi kim opera&ijama nautrb drugi#% daje univerzalnost i valjanost logi&i koju je izabrala ' diskurzima i teorijama koje kontrolira daje karakter nu"nosti i istine% propisivanjem i zabranjivanjem paradigmi utemeljuje aksiom i izra"ava se u aksiomima) velika zapadnja ka paradigma ,7es&artes ' Subjekt(Objekt% 7ua(8ijelo% 7u#(+aterija% 9akvo$a(9oli ina% Svr#ovitost(Uzro nost% Osje$aj(:azum% Sloboda(7eterminizam% Egzisten&ija(Esen&ija!. "mprinting i normaliza#ija - determinizam uvjerenja i vjerovanja koji kad djeluju na drutvom% name$u svima i svakome imperativnu snagu svetoga% normalizatorsku snagu dogme% zabranjuju$u snagu tabua - mo$ zapovijedi i zabrane okuplja paradigme% slu"bena vjerovanja% vladaju$e doktrine% ustoli ene istine ' odre.uje spoznajene stereotipe% nekriti ka op$a mjesta... - kulturni imprinting ' matri na ablona koja upisuje kon*ormizam u dubini te postoji normaliza&ija koja odstranjuje sve ono to bi je moglo osporiti(obilje"ava ljude od nji#ova ro.enja% najprije pe atom roditeljske kulture% pa kolske kulture te dalje na sveu ilitu i u stru&i $. %oologija: posjedo anje - vjerovanja i ideje nisu samo proizvodi du#a% to su du#ovna bi$a koja posjeduju "ivotnost i mo$) zbog toga su u stanju nama ovladati - noos*era ' nevidljiva s*era du#ovni# sadr"aja% sa svojom vojskom mitova i bogova ' to nadiranje ti# du#ovni# bi$a gurnulo je ovjeka u ludila% obo"avanja% ekstaze(proizala je iz nai# dua i du#a% u nama je i mi smo u njoj ' mitovi i ideje su nas obuzeli% preplavili ' stvorila opsjednuta ljudska bi$a koja su u stanju ubiti za kakvog ;oga% ideju

- drutvene zajedni&e ukro$uju pojedin&a mitovima i idejama koji bi mogli krotiti vlastite ideje te nadzirati drutva koja i# kontroliraju ' uzajamno pokoravanje ' iskoritavanje ' parazitizam izme.u 2 instan&ije pojedina&-drutvo-noos*era - ideja i teorije ne bi smjele biti instrumentalizirane% ne bi smjele nametati svoje sudove na autoritaran na in) trebale bi biti relativizirane i ukro$ene - teko je prepoznati mit koji se skriva ispod etikete znanosti ili razuma ' glavna intelektualna prepreka za spoznaju se nalazi u naoj intelektualnoj sposobnosti spoznaje(mit i ideologija razaraju injeni&e i pro"diru i#% no upravo nam ideje poma"u da s#vatimo manjkavosti i opasnosti ideje - treba zadr"ati ideje u nji#ovoj posredni koj ulozi i moramo i# sprije iti da i# se poistovjeti sa zbiljom &. %eo'e(i ano - iznena.uje nas ono to je neo ekivano - kad se dogodi neo ekivano ovjek bi trebao biti u stanju revidirati svoje ideje i teorije% jer se neka nova injeni&a ne mo"e na silu ugurati u neku ve$ postoje$u teoriju ). %eiz jesnost spoznaje - nesigurnost koja ubija jednostavnu spoznaju% slu"i pozitivno u stvaranju kompleksne spoznaje - spoznaja u spoznaji mora se pojaviti kao nu"nost u odgoju ' trebamo s#vatiti da postoje bioantropoloki uvjeti ,sposobnosti mozgaljudskog du#a-% so&iokulturni uvjeti ,otvorena kultura koja omogu$ava dijalog i izmjenu ideja- i nooloki uvjeti ,otvorene teorije- ' omogu$uju temeljnu zapitanost o svijetu% ovjeku i spoznaji - u traganju za istinom samopromatra ke djelatnosti trebaju biti nerazdvojne od promatra ki#% samokriti nost nerazdvojna od kriti nosti% misaoni pro&esi nerazdvojni od pro&esa objektiva&ije ' traganje za istinom za#tijeva izgra.ivanje metagledita koja $e omogu$iti re*leksivnost te uspostavljanje su"ivota s naim idejama kao i sa naim mitovima - spoznajni problem ima antropoloku% politi ku% so&ijalnu i povijesnu va"nost !) %a'ela pertinentne spoznaje - neop#odna je spoznaja koja je u stanju za#vatiti globalne i temeljne probleme da bi potom u nji# upisala djelomi na i lokalna znanja te razvijati prirodnu sposobnost ljudskog du#a da smjeta sve in*orma&ije u kontekst i iru &jelinu 1. O pertinen#iji u spoznaji - pitanje koje se ti e nae sposobnosti da organiziramo spoznaju ' temeljno pitanje za odgoj u budu$nosti% jer dolazi do sve ve$e ras&jepkanosti znanja% te s druge strane problema koji su sve vie polidis&iplinarni% transverzalni% multidimenzionalni% transna&ionalni% planetarni i globalni 2

- u toj sveop$oj neuskla.enosti postaju nevidljivi6 kontekst% globalnost% multidimenzionalnost% kompleksnost - kako bi spoznaja bila pertinentna% odgoj za budu$nost treba u initi o iglednim nekoliko stvari6 1.1. 9ontekst - potrebno je staviti in*orma&ije i injeni&e u nji#ov kontekst kako bi one imale smisla - kontekstualiza&ija je bitan uvjet u inkovitosti spoznajnog *unk&ioniranja ,Claude ;astien1.0. <lobalnost ,odnos izme.u &jeline i dijelova- &jelina koja sadr"i dijelove koji su s njom povezani na inter-retroaktivan ili organiza&ijski na in(potrebno je preslo"iti &jelinu kako bi se upoznalo njene dijelove - 5as&al6 dr"im da je nemogu$e spoznati dijelove% a da se ne poznaje &jelina% kao to je nemogu$e spoznati &jelinu a da se posebno se upoznaju dijelovi - kod ovjeka postoji prisutnost &jeline u unutranjosti dijelova ' drutvo kao &jelina prisutno je u svakom pojedin&u u njegovu jeziku% znanju% obvezama i normama 1.2. +ultidimenzionalnost - slo"ene jedini&e poput ljudskog bi$a% multidimenzionalne su - ovjek je istodobno bioloko% so&ijalno% a*ektivno% ra&ionalno) drutvo sadr"i povijesne% ekonomske% so&ioloke% vjerske dimenzije - pertinentna spoznaja mora prepoznati tu multidimenzionalnost i u nju ugraditi svoje injeni&e 1.4. 9ompleksnost - ono to je istkano zajedno% spoznaja se mora suo iti s kompleksno$u ' razli iti elementi koji ine kakvu &jelinu su nerazdvojni ' veza izme.u jedinstva i mnotvenosti - odgoj mora promi&ati =op$u inteligen&iju> sposobnu da se re*erira na kompleksnost% na kontekst i to na multidimenzionalni na in i u globalnoj zamisli !. Opa inteligen#ija - to je mo$nija op$a inteligen&ija% tim je ve$a njena sposobnost da se bavi spe&ijalnim problemima - spoznaja u svome nastojanju da sebe izgradi u odnosu na kontekst% kompleksnost% globalnost% mora mobilizirati ono to spoznavatelj zna o svijetu ' korela&ija izme.u mobiliza&ije spoznaja &jeline i aktiviranja op$e inteligen&ije - odgoj mora dati prednost prirodnoj sposobnosti du#a da postavlja i rjeava bitne probleme i da podsti e puno iskoritavanje op$e inteligen&ije - kako bi unaprijedio op$u inteligen&iju% odgoj budu$nosti mora prevladati antinomije izazvane napretkom u spe&ijaliziranim znanjima i identi*i&irati la"nu ra&ionalnost

0.1. ?ntinomija - zapreke koje ote"avaju pertinentnu spoznaju su se pojavile uslijed spe&ijaliziranja pojedini# dis&iplina ' spoznajnog napretka(te prepreke stvaraju raskid izme.u drutveni# i prirodni# znanosti te razdvajaju znanost u #iperspe&ijalizirane dis&ipline% zatvorene same u sebe ' ovjek je raskomadan ' u mozgu se nalaze pretin&i - temeljni problemi su protjerani iz znanosti koja je podijeljena u dis&ipline% sa uvali se samo u *ilozo*iji - u takvim uvjetima% du# oblikovan tim dis&iplinama gubi prirodnu sposobnost da kontekstualizira znanja% da i# uklopi u nji#ove prirodne &jeline $. *itni problemi 2.1. 7isjunk&ija i zatvorena spe&ijaliza&ija - #iperspe&ijaliza&ija ,ona koja se zatvara sama u sebe a da ne doputa svoje uklapanje u globalnu problematiku% niti &jelovitu kon&ep&iju predmeta kojega promatra samo jedan vid ili dio- prije i da se vidi ono globalno% prije i da se ispravno tretira pojedina ne probleme koje je mogu$e postaviti i promiljati samo u nji#ovom kontekstu - podjela na dis&ipline ini nas nesposobnima da s#vatimo =ono to je satkano zajedno> ' ono kompleksno - spe&ijalizirana spoznaja @ posebab oblik apstrak&ije(apstraktna spe&ijaliza&ije zna i izvla enje predmeta iz njegova konteksta te njegovo uklapanje u apstraktno kon&eptualno podru je% podru je dis&ipline podijeljene na pretin&e% vodi matemati koj apstrak&iji jer vri razdvajanje od konkretnog - ekonomija ' najzaostalija znanost u drutvenom i ljudskom pogledu jer se izdvojila iz svi# uvjeta u kojima se zbivaju ekonomske djelatnosti premda je najvie uznapredovala u matemati kom smislu 2.0. :eduk&ija i disjunk&ija - na elo reduk&ije ' vodi svo.enju slo"enog u jednostavno% a kako nas je odgoj nau io da razdvajamo% a ne da me.usobno povezujemo razli ita znanja% nji#ova ukupnost za nas predstavlja nerazumljivi puzzle% reduk&ija svodi na multidimenzionalnost na jednodimenzionalnost ' kratkovidna inteligen&ija koja zavrava sljepilom% a ta slijepa inteligen&ija ini ovjeka nesvjesnim i neodgovornim 2.2. 5ogrena ra&ionalnost - la"na ra&ionalnost ' apstraktna i jednodimenzionalna ra&ionalnost je pobjedonosna svugdje u svijetu ,no dovodi do tetnog u inka% npr. uzgajanje jedne biljke% jednog genoma za pre#ranu u ?*ri&i% na kraju podlijegla masovnim gubi&ima% jer su teto ine to unitile ' trebalo je razviti vie genoma da budu otporniji' to se dogodilo jer su zanemarena temeljna na ela pertinentne spoznaje $) +ou'a ati temeljno ljuds(o stanje - slo"eno jedinstvo ljudske prirode je razbijeno kroz obrazovanje ' podijeljeno je na dis&ipline(predmete do te mjere da je postalo nemogu$e nau iti to to zna i biti ljudsko bi$e) potrebno je ponoviti to jedinstvo da A

svatko mo"e osvijestiti vlastito poimanje svog identiteta te onog op$eg identiteta koji dijeli sa svim bi$ima ' temeljno ljudsko stanje bi trebalo predstavljati bitan predmet svakog odgoja i obrazovanja - obrazovanje budu$nosti $e morati biti takvo temeljno obrazovanje kojemu $e u sreditu pozornosti trebati ovjekovo stanje kao takvo% prepoznati ljudsko stanje zna i smjestiti ovjeka u svemir% a ne odvojiti ga od njega - propitkivati ljudsko stanje zna i u prvom redu propitkivati na polo"aj u svijetu - nu"nost da odgoj budu$nosti objedini pojedina znanja proizala iz prirodni# znanosti kako bi se ljudsko stanje smjestilo u svijet 1. ,juds(a u(orijenjenostiskorijenjenost - moramo spoznati nau dvostruku ukorijenjenost u *izi ki kozmos i "ivu s*eru usporedo s naom ljudskom iskorijenjeno$u 1.1. 9ozmi ko stanje - ovjek je dio kozmosa 1.0. Bizi ko stanje - ovjek je mrvi&a sun eva postojanja% sitno pupanje zemaljske egzisten&ije 1.2. 3emaljsko stanje - ovjek je istodobno kozmi ko i zemaljsko bi$e ,3emlja samo dio kozmosa1.4. Cjudsko stanje - #ominiza&ija je pro&es) pojam ovjeka ima 0 aspekta ' bio*izi ki i psi#o-so&io-kulturni% me.usobno su povezani !. ,juds(o u 'o je(u 0.1. Dedinstvo dvojnosti - ovjek je bi$e koje je istodobno potpunp bioloko i potupuno kulturno bi$e @ #omo sapiens i #omo demens% koje nosi u sebi to iskonsko jedinstvo i dvojnost - ovjek je dakle posve bioloko bi$e% i kad ne bi raspolagao u potpunosti kulturom% bio bi tek primat najni"eg reda 0.0. 9rug mozakdu#kultura - ovjek se mo"e ostvariti kao potpuno ljudsko bi$e jedino putem kulture i u kulturi% a nema kulture bez ljudskog mozga te nema du#a ,sposobnosti osvjetavanja i misaonosti- bez kulture - trijada ' du# je mani*esta&ija mozga koju poti e kultura% a koja pak bez mozga ne bi postojala ,svaki od ta tri lana je prijeko potreban dvoma drugima0.2. 9rug razumosje$ajnagon - proizlazi iz +a&Cenove kon&ep&ije trojedinstva mozga(ljudski mozak u sebi ujedinjuje paleo&ep#alus ' izvor agresivnosti% spolon poriva i primarni# nagona ' nasljednik mozga gmazova) meso&ep#alus ' E

privr"enost i pam$enje ' nasljednik mozga bivi# sisava&a i &orteF ' razvijen kod sisava&a% kod ljudi postaje neo&orteF ' sjedite analiti ki#% logi ki# i strateki# sposobnosti koje se tek za#valjuju$i kulturi mogu ostvariti u potpunosti - odnosi izme.u te tri instan&e su komplementarni i antagonisti ki jer sadr"e poznate sukobe izme.u instinkta% sr&a i razuma) no% ne pokorava se #ijerar#iji razum a*ektivnostnagon ' nestabilan% rotiraju$i suodnos izme.u te tri instan&e(ra&ionalnost ne posjeduje vr#ovnu mo$ ,npr.ubila ki poriv mo"e se poslu"iti ra&ionalno$u za organiziranje i opravdavanje svoji# podu#vata0.4. 9rug pojedina&drutvovrsta - pojedin&i su proizvodi reproduk&ijskog pro&esa ljudske vrste% ali sam taj pro&es mogu proizvesti dva konkretna pojedin&a% interak&ije izme.u pojedina&a proizvode drutvo - svaki doista ljudski razvoj zna i usporedni razvoj individualni# autonomija% razvoj sudjelovanja u zajedni&i i razvoj osje$aja o pripadnosti ljudskoj vrsti $. -nitas multiple.: ,juds(a raznoli(ost i jedinst o - ljudsko jedinstvo nosi u sebi na ela svoje viestruke raznolikosti 2.1. 1ndividualno podru je - svako bi$e geneti ki nosi u sebi ljudsku vrstu i geneti ki sadr"ava osobnu izuzetnost% anatomsku i *izioloku 2.0. 7rutveno podru je - jedinstvenost(raznolikost jezika% drutveni# organiza&ija i kultura 2.2. 9ulturna raznolikost i pluralnost pojedin&a - uvijek postoji kultura u kulturama% ali kultura postoji samo zavaljuju$i kulturama - u svakoj kulturi postoji jedan spe&i*i an kapital vjerovanja% ideja% vrijednosti% mitova koji povezuju neku zasebnu zajedni&u s nji#ovim pre&ima% tradi&ijama% pokojni&ima - kulure su prividno zatvorene same u sebe kako bi sa uvale svoj posebni identitet% ali su i otvorene ' zato to u sebi integriraju i druge kulture 2.4. Sapiens demens - ljudsko je bi$e kompleksno i u sebi nosi antagonisti ke karakteristike6 sapiens i demens ,ra&ionalno i sumanuto-) *aber i ludens ,radino i zaigrano-) empirius i imaginarius ,empirijsko i imaginarno-) e&onomi&us i &onsumans ,tedljivo i rastrono-) prosai&us i poeti&us ,prozai no i poeti no- ovjek ra&ionalnosti je tako.er ovjek a*ektivnosti i mita i ludila) ovjek sklon radu tako.er je ovjek sklon igri) empirijski ovjek je i imaginarni ovjek) ovjek sklon tedljivosti je ovjek sklon troenju) prozai ni ovjek je tako.er bi$e to naginje poeziji% tj. zanosu% empatiji% ljubavi% ekstazi 2.A. Gomo &ompleFus - ludilo je sredinji problem ovjeka% a ne samo njegov otpadak(nije dovelo ljudsku vrstu do propasti - napredovanje kompleksnosti se dogodilo unato i upravo za#valjuju$i ovjekovom ludilu !

- 5laton je ustanovio da je mudri zakon potomak neumjerenosti - darovitost genija mogu$a je zbog toga to ljudsko bi$e nije u potpunosti zato enik zbilje% logike ,istra"ivanja i otkri$a napreduju u ponoru neizvjesnosti% genije se pojavljuje tamo gdje luta ludilo- jedno od bitni# poslanja odgoja budu$nosti jest ispitavanje i prou avanje ljudske kompleksnosti) odgoj bi trebao dovesti do osvjetenja% do svijesti o temeljnoj situa&iji koja je zajedni ka svim ljudima% do svijesti o neop#odnoj raznolikosti pojedina&a% naroda% kultura% o naoj ukorijenjenosti kao gra.ana 3emlje.. &) +ou'a ati zemaljs(i identitet - treba pou avati o razvoju planetarne ere te uputiti na me.usobnu ovisnost i suradnju svi# dijelova svijeta bez podjarmljivanja i potla$ivanja drugoga koja pustoe ovje anstvo - kako bi rijeili svoje probleme i probleme svoga vremena% ljudi moraju dobro s#vatiti ljudsko stanje u svijetu koji je postao dio planetarne ere 1. +lanetarna era - bogatstvo ovje anstva je u njegovoj stvarala koj raznolikosti% ali izvor stvaralatva je u njegovom plodnom jedinstvu - planetariza&ija ' me.udjelovanje razni# sirovina% dobara% usluga% kultura ' prenoenje poljoprivredni# dobara sa kontinenta na kontinent ' razvoj raznolikosti% dva svjetska rata% ekonomska globaliza&ija% svaki od dijelova postaje zavisan od &jeline ' svijet svakim danom sve vie postaje &jelina - globaliza&ija djeluje uni*i&iraju$e% ali je kon*liktna u svojoj sr"i - globaliziraju$e ujedinjavanje pojavljuje se u pratnji svog negativa koji je njen popratni i suprotni u inak ' balkaniza&ija ,u smislu nered% mete"% rasulo- svijet postaje jedna &jelina% ali i sve vie podijeljen !. %aslje/a !0. stoljea 0.1. Nasljedstvo napretka i barbarstva - treba prepoznati naslje.e barbarske ere da bismo izali iz nje% a to naslje.e je dvostruko ' naslje.ivanje smrti i naslje.ivanje ra.anja 0.1.1. Nasljedstvo smrti - ubijanje ljudi u ratovima - prva smrtonosna sila6 mogu$nost globalne smrti &ijelog ovje anstva zbog nuklearnog oru"ja 0.1.0. Nove opasnosti - 0. smrtna opasnost je mogu$nost ekoloke smrti - ?17S% evolu&ija bakterija i virusa% droge 0.0. Smrt modernosti H

- ako se modernost de*inira kao neupitna vjera u napredak% te#niku% znanost% u ekonomski razvoj% onda je takva modernost umrla 0.2. Nadanje - mogu$nost ra.anja zemaljskog gra.anstva u budu$nosti 0.2.1. 7oprinos protiv-struja - ekoloka protustruja ,pove$ava ju rast ote$enja-) kvalitativna protustruja ,poti e kvalitetu "ivota% reak&ija na na elo sveop$e uni*ormiza&ije-) protustruja otpora prema prozaikom i posve utilitarnom ivotu % koja se mani*estira u traganju za pjesni kim "ivotom) protustruja opiranja prma prvenstvu standardizirane potronje koja se mani*estira dvojako ' sagorijevanje i umjerenost) protustruja koja tei oslobaanju od tiranije novca ,"eli je zamijeniti me.usobnom solidarno$u-) protustruja koja eli izgraditi etiku unoenja mira u due i duh 0.2.0. U protuslovnoj igri mogu$nosti - preveliki napredak dovodi do pretjeranog otu.enja(pitanje je #o$e li nas te#nos*era podjarmiti ili $emo mo$i "ivjeti u simbiozi s njom - ono to nam donosi najve$u opasnost je ljudski du# sam po sebi i zato je problem re*orme misli od "ivotne va"nosti $. "dentitet i zemaljs(a s ijest - svi imamo zajedni ki identitet unato naoj individualnoj% kulturnoj ili so&ijalnoj raznolikosti - pojam 3emlja ' 7omovina ' zajednitvo sudbine - trebamo svladati gradivo tu-bitka na planeti 3emlji ' to zna i nau iti "ivjeti% dijeliti% komuni&irati% zajedno te"iti istom &ilju) moramo imati na umu6 antropoloku svijest koja spoznaje nae jedinstvo i nau raznolikost) ekoloku svijest, svijest da nastavimo sa svim smrtnim bi$ima% istu "ivu s*eru ,bios*eru-) civilnu zemaljsku svijest ' svijest o odgovornosti i solidarnosti s dje&om planete 3emlje) duhovnu svijest o ljudskom stanju - kon*ederirani svijet treba biti poli&entri an i a&entri an ne samo u politi kom nego i u kulturnom pogledu - povezanost treba zamijeniti razdvojenost i pokazati put mudrosti "ivota u zajedni&i - sve kulture imaju svoje prednosti% ali i svoje manjkavosti - temeljni &ilj svakog odgoja koji te"i ne samo napretku nego i pre"ivljavanju ovje anstva postaje ' &ivilizirati zemlju i preobraziti ljudsku vrstu u istinsko ovje anstvo - odgoj budu$nosti trebat $e pou avati eti&i planetarnog razumijevanja )) Suo'iti se s neiz jesnostima - obrazovanje treba sadr"avati nauk o neizvjesnostima to su se pojavile u *izikalnim znanostima% u znanostima o biolokoj evolu&iji te povijesti 9

- napredak je mogu$% ali neizvjestan 1. +o ijesna neiz jesnost - budu$nost se zove neizvjesnost koja se mo"e opravdati povijesnim nepredvidivostima !. St arala'(a i ru1ila'(a po ijest - pojava novoga ne mo"e se predskazati - svaka je evolu&ija plod uspjelog otklona iji je razvoj preobrazio sustav u kojem se rodio - neki razvoji vode do razaranja% npr. te#noloki razvoj je doveo do razaranja tradi&ionalni# &iviliza&ija - povijest ne predstavlja pravo&rtan razvoj $. %eiz jesni s ijet - sama 3amlja se samo-organizirala kroz dijalogiku redneredorganiza&ijared... &. Suo'iti se s neiz jesnostima - odgoj budu$nosti se mora vratiti na neizvjesnosti povezane sa spoznajom zbog toga to postoji6 naelo cerebralno mentalne nesigurnosti koje proizlazi iz pro&esa interpreta&ije(rekonstruk&ije tipi nog za svaku spoznaju) naelo logike nesigurnosti) naelo racionalne nesigurnosti% jer ako ra&ionalnost ne odr"ava svoju kriti ku budnost% pretvara se u ra&ionaliza&iju) naelo psiholoke nesigurnosti ' teko$a kriti kog samoispitivanja 4.1. Neizvjesnost zbilje - ideje i teorije ne odra"avaju% nego prevode zbilju koju mogu prevoditi na pogrean na in - naa zbilja je tek naa ideja o zbilji - va"no je da budemo realisti u slo"enom smislu% da s#vatimo nesigurnosti zbilje% da znamo da u zbilji ima jo nevidljivi# mogu$nosti% trebamo znati interpretirati realnost prije nego to prepoznamo gdje se nalazi realizam 4.0. Neizvjesnost spoznaje - spoznaja u sebi sadr"ava rizik iluzije i zablude - svijest o nesigurnom karakteru spoznajnog ina predstavlja ansu da se dospije do pertinentne spoznaje 4.2. Neizvjesnost i ekologija djelovanja - ekologija djelovanja ' im neki pojedina& poduzme kakvu ak&iju% ona mu odma# po ne izmi&ati iz ruku% jer ak&ija se upisuje u svijet interak&ija i okolina je se ponekad do epa u smislu koji mo"e postati to no suprotan njenoj prvobitnoj namjeri - ekologija ak&ije ' zna i voditi ra una o kompleksnosti koju ona pretpostavlja% o proizvoljnosti% slu aju% ini&ijativi% o svemu neo ekivanom i nepredvidivom% zna i uvijek biti svjestan opasnosti on njenog neuspje#a i trans*orma&ija 1I

- ekologija djelovanja sadr"i 4 na ela6 a- Spona rizikoprez - na elo neizvjesnosti proizlazi iz dvostruke nu"nosti rizika i opreza - za svaku poduzetu ak&iju u neizvjesnoj sredini postoji protuslovlje izme.u na ela rizika i na ela opreza% a treba i# znati povezati unato suprotnosti b- Spona svr#asredstvo - budu$i da sredstva i svr#e me.usobno i naknadno djeluju jedni na druge% neizbje"no je da nedoli na sredstva u slu"bi uzvieni# &iljeva ove posljednje kvare te da i# napokon zamijene - nije izvjesno da $e plemenitost sredstava ba dovesti do "eljene svr#e% niti da $e nji#ova niskost nu"no biti pogubna &- Spona ak&ijakontekst - svaka ak&ija izmi e volji njena autora ulazer$i u inter-retro-ak&ije sa sredinom u kojoj se zbiva - na elo tipi no za ekologiju djelovanja - ak&ija nosi u sebi rizik neuspje#a% mogu$nost skretanja i kvarenja njenog po etnog smisla% a mo"e se okrenuti i protiv svoji# za etnika - tri tipa neslu$eni# posljedi&a ,pobrojao i# Girs&#man-6 lo uinak ,neo ekivani pogubni u inak va"niji je od o ekivang povoljnog u inka-) bespredmetnost inovacije , im je vie promjena tim vie sve ostaje po starom-) ugroenost tekovina ,#tjelo se popraviti drutvo% ali uspjelo se samo ukinuti njegove slobode ili sigurnost). 2ugoro'na nepreds(azi ost - u in&i nekog djelovanja su dugoro no nepredskazivi% tako da za nijednu ak&iju nije sigurno da $e se razvijati u pravom smislu svoje namjere i svr#e A.1. Oklada i strategija - 0 pomo$na sredstva da bi se lake suo ili s neizvjesnosti djelovanja6 puna svijest o okladi koju sadr"i odluka ,puna svijest o neizvjesnosti- i pritje&anje strategiji 3) +ou'a ati razumije anje - problem razumijevanja postao je bitan za sve ljude i upravo se zato mora nalaziti u sreditu odgoja budu$nosti - razumijevanje je svr#a i sredstvo ljudske komunika&ije% glavni zadatak odgoja u budu$nosti mora biti pou avati razumijevanje ' temelji odgajanja za mir - treba pou avati razumijevanju - problem razumijevanja6 izme.u ljudi ,razli iti# kultura- te izme.u bliski# ljudi ,privatni odnosi1. 2 a razumije anja 11

- in*orma&ija% ako je dobro proslije.ena i s#va$ena% donosi razumljivost% to je prvi i nu"ni% ali ipak nedovoljan uvjet za razumijevanje - intelektualno ,objektivno- razumijevanje ' temelji se na razumljivosti i razjanjenju i ljudsko intersubjektivno razumijevanje ' nadilazi razjanjavanje% sadr"i spoznaju subjekta po subjektu ' identi*ika&ija s drugima ,otvorenost% simpatija% velikodunost!. Odgoj za nadila4enje zapre(a u razumije anju - zapreke =um> koji ometa prijenos poruke% viezna nost pojma% neprepoznavanje tu.i# obreda i obi aja% nerazumijevanje imperativni# vrednota% nerazumijevanje eti ki# imperativa% nemogu$nost da neki mentalni sklop s#vati drugi mentalni sklop% unutarnje zapreke6 ravnodunost% ego&entri nost% etno&entri nost% so&io&entri nost ,stavljaju sebe u sredite svijeta0.1. Ego&entri nost - podr"ava sel*-de&eption ' samozavaravanje ' nerazumijevanje sebe ,izvor nerazumijevanja drugoga0.0 Etno&entri nost i so&io&entri nost - kseno*obija% rasizam... 0.2. :eduktivni du# - svo.enje spoznaje nekog kompleksa na spoznaju jednog od njegovi# elemenata ' svo.enje osobnosti na njenu jednu jedinu &rtu - najte"e zapreke sastoje se od kruga ego&entri nostsamoopravdanjesel* de&eption $. Eti(a razumije anja - umjetnost "ivljenja koja od nas tra"i nesebi no razumijevanje drugoga% tra"i od nas da razumijemo nerazumijevanje - =?ko smo u stanju s#vatiti prije no to osudimo% bit $emo na putu #umaniza&ije ljudski# odnosa.> - ono to pogoduje razumijevanju je6 a- Umije$e =ispravnog miljenja> - na in miljenja koji omogu$uje da se zajedno pojmi tekst i kontekst% svi uvjeti ljudskog ponaanja b- 1ntrospek&ija - mentalna praksa trajnog samoispitivanja je potrebna - kriti ko samoispitivanje% razumijevanje vlastiti# nedostataka ili slabosti je put za razumijevanje drugoga &. S ijest o ljuds(oj (omple(snosti - razumijevanje drugoga za#tijeva svijest o ljudskoj kompleksnosti 4.1. Subjektivno ,simpati ko- otvaranje drugome 4.0. 1nterioriza&ija snoljivosti - uvjerenje% vjera% eti ki sud i istodobno pri#va$anje da se iska"u ideje% uvjerenja% izbori suprotni naima 10

- 4 stupnja snoljivosti6 Joltaire6 prvi nas sili da potujemo govor koji smatramo sramnim) drugi je demokratski prin&ip koji poziva svakoga da potuje izra"avanje ideja koje su suprotne njegovima) tre$i se pokorava kon&ep&iji N.;o#ra ' postoji neka istina u ideji koja je u suprotnosti s naom i zbog toga je treba potivati) etvrti dolazi od svijesti o ljudskom opsesijama ' mitovima% ideologijama% idejama ili bogovima ). +lanetarno razumije anje5 eti(a i (ultura - kulture moraju u iti jedne od drugi# - +. +aruKama smatra da je mentalitet koji prevladava u svakoj kulturi etno&entri ki i so&io&entri ki ' vie ili manje zatvoren mentalitet prema drugim kulturama% no isto tako u svakoj kulturi postoje i mentalni sklopovi koji su otvoreni ' mjean&i i mijeani brakovi su prirodni mostovi izme.u kultura - umjetnost% glazba% knji"evnost ' pogoduju izrazu na&ionalni# izvornosti% prijevodi romana - razumijevanje izme.u drutava pretpostavlja otvorena demokratska drutva% to zna i da je put razumijevanje izme.u kultura% naroda i na&ija u uskoj vezi s globalnim irenjem i razvojem otvoreni# demokratski# drutava - razumijevanje je sredstvo i &ilj ljudske komunika&ije) naoj planeti je u svakom smislu potrebno uzajamno razumijevanje - s obzirom na to koliko nam je potrebno odgajanje za razumijevanje% na svim odgojno-obrazovnim razinama i u svakoj dobi% razvoj razumijevanja za#tijeva planetarnu re*ormu mentaliteta6 ona mora biti djelo odgoja budu$nosti 7) Eti(a ljuds(og roda - odnos pojedina&-drutvo-vrsta ' trojni karakter ljudskog stanja ' treba ga razmatrati kako bi se dolo do antropo-etike ,tipi no ljudske etike- interak&ije me.u pojedin&ima proizvode drutvo% a ono povratno djeluje na pojedin&e - pojedina&% drutvo% vrsta uzajamno se odr"avaju u jakom smislu rije i6 podupiru se% #rane jedni druge i trajno su me.usobno povezani - tipi no ljudska etika6 antropo-etika treba biti smatrana kao etika s 2 pola6 pojedina&rodvrsta antropoetika pretpostavlja svjestan i prosvije$en izbor6 preuzeti na sebe ljudsko stanje

pojedina&rodvrsta u kompleksnosti naeg bi$a) realizirati ljudskost u nama samima) preuzeti na sebe ljudsko stanje) te nam nala"e da pri#vatimo antropoloku misiju tisu$lje$a , u misiju spada6 zalagati se za #umaniza&iju ovje anstva% ostvariti planetarno jedinstvo u raznolikosti% razvijati etiku solidarnosti% etiku razumijevanja% etiku ljudskog roda% potivati u drugome istodobno bi$e razli ito od sebe i sebi identi no1. Spona pojedina#drutvo6 odgajati za demokra&iju 12

- demokra&ija se temelji na kontroli aparati mo$i od strane oni# koje se kontrolira% trajna obnova slo"ene i retroaktivne spone6 gra.ani proizvode demokra&iju koja proizvodi gra.ane 1.1. 7emokra&ija i kompleksnost - vitalna veza demokra&ije s raznolikosti% raznolikost interesa i raznolikost ideja - predstavlja slo"eni politi ki sustav zbog toga to "ivi od pluralnosti% konkuren&ije i antagonizama% a pritom ipak ostaje zajednitvo 1.0. 7emokratska dijalogika - sve va"ne &rte demokra&ije imaju dijaloki karakter koji na komplementaran na in ujedinjuje antagonisti ke lanove 1.2. ;udu$nost demokra&ije - gra.anin gubi pravo na znanje budu$i da ima pravo na stje&anje spe&ijaliziranog znanja putem studija ad #o&% a kao gra.anin lien je svakog globalnog i zadovoljavaju$eg motrita i uvida !. Spona pojedina#vrsta6 prou avati zemaljsko gra.anstvo - 9ant6 geogra*ska ograni enost nae 3emlje name$e njezinim stanovni&ima na elo univerzalne gostoljubivosti) koje drugome priznaje pravo da ne bude tretiran kao neprijatelj $. 6o je'anst o (ao planetarna sudbina - spasiti Lovje anstvo ostvaruju$i ga - nova politika ovjeka% &iviliza&ijska politika% re*orma misli% antropo-etika% istinski #umanizam% svijest o 3emlji-7omovini mo$i $e zajedno% ali i svaki za sebe smanjiti sablazan u svijetu - &iljevi6 nastavljanje #ominiza&ije #umaniza&ijom% putem napretka prema zemaljskom gra.anstvu ' te"nja organiziranoj planetarnoj zajedni&i ' misija UN-a

14