Sie sind auf Seite 1von 12

Sto dvadeset godina samoe: muslimani Endelusa 1492.-1614.

godine Ahmet Alibai Ovaj tekst tematizira posljednje poglavlje devetostoljetne historije muslimana Iberijskog poluotoka koje je zavrilo progonom oko tri stotine hiljada muslimana 1609. 161!. god. " vremenu obnovljenih rasprava o tome koja vjera je #domaa# u $vropi a koja #gostujua#% istra&ivanje ove epizode neuspjelog su&ivota krana i muslimana na evropskom tlu ima ne samo historijski ve i kulturoloki zna'aj za nae doba. (ad posebno naglaava nekoliko karakteristika ovog perioda. Odluka o pokrtavanju i progonu je donesena i realizirana postupno u periodu od stotinu i dvadeset godina. )rkvene i svjetovne vlasti su za svoje ak*ije nastojale priskrbiti pravnu% moralnu i teoloku osnovu. "loga veine katoli'kog sveenstva ne mo&e slu&iti na 'ast )rkvi iako su neki od aktera progona proglaavani sve*ima sve do 1960. god. "vijek je bilo razumnih i dobrih ljudi koji su branili prava nedu&nih. +edan od klju'nih #argumenata# za progon muslimana bio je demogra,ski. -ona'no% sa progonom panskih muslimana $vropa je ostala sama u svojim predrasudama i vjerskoj netoleran*iji. .amo 'etiri godine kasnije *ijeli kontinent je zahvatio plamen /ridesetogodinjeg vjerskog rata katolika i protestanata. 0etoleran*ija i vjerski ekstremizam su se kao bumerang vratili 1pan*ima sa kobnim posljedi*ama. Kljune rijei: Endelus, moriskosi, mudeari, progon muslimana iz panije, Inkvizicija, fetva iz Vehrana

Ovaj tekst pokuava rekonstruirati posljednjih sto dvadeset godina devetostoljetne historije islama u $ndelusu% od pada posljednje muslimanske dr&ave u 2ranadi 1!93. do slu&benog okon'anja pro*esa progona kriptomuslimana ili moriskosa 4p. morisco% ar. muriskijjun51
1

6ie o samom pojmu v. 7eonard 8atri*k 9arve:% Muslims in Spain 1 !! to 1"1# % )hi*ago% /he "niversit: o, )hi*ago 8ress% 300;% 3 6. Ovo djelo je ujedno bilo i glavni izvor za ovaj rad. /ako<er= 2. A. >iegers% ?@oris*osA% Enc$clopedia of Islam% 3. izd.% B= 3!1 !!.

3 161!. god. 8rema utemeljenim pro*jenama% iz 1panije je u periodu 1609. 161!. protjerano oko tri stotine hiljada muslimana% to je u tom trenutku bilo oko !C panske popula*ije. " vremenu obnovljenih rasprava o tome koja vjera je #domaa# u $vropi a koja #gostujua#% istra&ivanje ove epizode neuspjelog su&ivota krana i muslimana na evropskom tlu ima ne samo historijski ve i kulturoloki zna'aj za nae doba. " trenutku kad su kona'no prognani% muslimani 1panije su bili domi*ilno stanovnitvo ve devet stotina godina% mnogo du&e nego npr. krani u Ameri*i ili muslimani u Dosni danas.3 .a padom 2ranade njeni muslimani su po sporazumu o predaji postali lojalni podani*i -astilje% tzv. mudeari.E Iako stran klasi'nom islamskom pravu% muslimani drugih dijelova $ndelusa su na ovaj status bili ve stoljeima navikli% kao i njihovi kranski vladari. 8ostojao je tri stoljea star model su&ivota u kome su muslimani bili kranske zimmije. /o stanje% me<utim% nije dugo potrajalo. Pokrtavanje u Portugalu i Kastilji 8rvi sistematski progon muslimana sa Iberijskog poluotoka poduzeo je portugalski kralj @anuel na zahtjev pregovara'kog tima svoje zaru'ni*e Izabele iz -astilje% koji je tra&io da% prije nego se mlada udovi*a Isabela uda za @anuela% 8ortugal% po uzoru na -astilju% bude #o'ien# od jevreja ali i muslimana. 0ije jasno zato je zahtjevu za pokrtavanje ili progon jevreja toledski nadbiskup% 'lan Izabelinog tima i utemeljitelj najveeg panskog univerziteta% )omplutense univerziteta% Fran*is*o +imenez de )isneros 4u. 1;1B.5 pridru&io zahtjev za progonom muslimana. @ogue je da je to bio test za mjere koje je -astilja planirala protiv svojih muslimana. Ga razliku od jevreja koji su se morali pokrstiti ili napustiti zemlju u vrlo kratkom roku% muslimanima je dozvoljeno da se nastane u -astilji i sa sobom povedu dje*u. ! Dio je to tek po'etak tragedije u vie 'inova. 0a prostoru same 1panije doga<aji su poprimili potpuno novi tok potkraj 1!99. god. kada je nadbiskup )isneros sa svojim slu&beni*ima doao u posjetu 2ranadi u pratnji kralji*e i kralja i po'eo zloupotrebljavati jednu odredbu granadskog ugovora iz 1!93. koja se odnosila na
3

0eke pro*jene govore i o est stotina hiljada izgnanih muslimana. 6. (oger Doase% ?Izgon muslimana iz 1panijeA% %reporod% br. 10H900% 1;. maj 3009.% str. !6I @ehmed 9and&i% ?Iz posljednjih dana boravka muslimana u 1panijiA% Iza&rana djela, knjiga II' (eme iz op)e i kulturne historije % .arajevo% Ogledalo% 1999.% str. 111I 9arve:% 10. +edan od najkompletnijih i najkompetentnijih uvoda u islamsko naslije<e $ndelusa nudi .alma -hadra +a::ushi% (he *egac$ of Muslims Spain% 7eiden% Drill% 1993. E Izgovara se i kao i mudejari i mudehari od arap. mudedden% #pripitomljen#. 6ie o ovoj kategoriji muslimana vidi u 8. )halmeta% ?@udejarA% Enc$clopedia of Islam% 3. izd.% B= 3J6 J9. ! 9arve:% 1; 31.

E supruge muslimana koje su prele na islam prije 1!93. god. 0aime% njih se% prema tom ugovoru% moglo u prisustvu kranskih i muslimanskih svjedoka pitati da li se &ele vratiti na kranstvo. 0a'in na koji su )isnerosovi ljudi po'eli provoditi ovu odredbu izazvao je bunt kod granadskih muslimana. "slijedilo je podizanje barikada i pokuaj preuzimanja uprave nad muslimanskim dijelom grada. 8obuna je u gradu trajala kratko% ali se proirila na planinsku oblast Alpujarras gdje je vlastima trebala vojska od sto hiljada vojnika da je ugue% pri 'emu su po'inili brojne masakre od kojih je najnotornije bilo ubistvo tri hiljade zarobljenika u mjestu AndaraK te miniranje obli&nje d&amije sa oko 600 &ena% dje*e i izbjegli*a u njoj.; " samom gradu nakon smirivanja situa*ije kadija je vlastima predao ubi*e i 'inilo se da e ponovo biti sve po starom. @e<utim% ubrzo se ispostavilo da je nadbiskup )isneros uspio uvjeriti kastiljsku kralji*u da zauzme novi kurs spram muslimana= pobunjeni*i nee biti prognani ni ka&njeni pod uvjetom da se pokrste. Dio je to po'etak nove ere u historiji panskih muslimana. -astiljanske sekularne i *rkvene vlasti su sebi uzele za slobodu da zaklju'e da su ovom pobunom dokinuta sva prava muslimana garantirana granadskim sporazumom o miru iz 1!93. i mnogim drugim dokumentima. .vakako% kastiljanski dokumenti ne spominju da je samu granadsku pobunu izazvalo kransko nepotivanje odredaba 2ranadskog sporazuma. /ako<er nije jasno kakav je bio grijeh ostalih kastiljanskih muslimana izvan 2ranade% koji su kao mude&ari i po tri stoljea mirno &ivjeli pod kranskom vlau. 8rema papskoj 'estitki od 3B. marta 1;00. god. rezultat ultimatuma je bilo ,ormalno pokrtavanje do ezdeset hiljada muslimana 2ranade u svega nekoliko mjese*i. 6 .ljedei val pokrtavanja 41;01. 1;03.5 u -astilji odnosio se na dotad tolerirane mude&are. -ako oni nisu dizali bune% trebalo je nai razlog za njihovo pokrtavanje. Objanjenje je bilo da 4nasilu5 pokrtene muslimane treba zatititi od mogueg loeg utje*aja preostalih muslimana. @uslimani u -astilji su se tako nakon 1;01. godine nali u potpuno novoj pravnoj situa*iji. .va prava i privilegije koje su im garantirali raniji me<unarodni ugovori% lokalni sporazumi i sli'no preko noi su dokinuti i na snagu je% prvo u 2ranadi% a do 1;36. i u *ijeloj 1paniji% nastupio potpuno novi pravni poredak. "kidani su stari% a uvo<eni novi porezi% ukinut je erijat% vaku,i su kon,iskovani% od mesara se tra&ilo da klanje obavljaju po kranskim obi'ajima% itd. Dilo je i nekih kon*esija. 0aprimjer% moriskosi nisu morali kupovati novu odjeu dok ne poderu staru% kupanje im je ostalo doputeno% a mogli su se i slobodno kretati po kranskim teritorijama. Od trenutka prisilnog pokrtavanja svi muslimani% s obzirom da
; 6

9arve:% E; EB. 9arve:% 31 33% E1.

! su makar ,ormalno postali 'lanovi )rkve ili ?novi kraniA% postali su legitimni predmet zanimanja Inkvizi*ije. La bi to u stvarnosti izbjegli% moriskosi su velikim svotama nov*a de*enijama kupovali izuzee od inkvizi*ijske jurisdik*ije.B /eorijski% muslimani 1panije u novim uvjetima imali su tri op*ije= pokrtavanje% seobu ili ropstvo. " praksi najlaka od svih tekih alternativa% seoba% nije postojala jer je sada bila sistematski onemoguavana za razliku od ranijih vremena. .eliti se moglo jedino u memlu'ki $gipat koji nije bio u ratu sa -astiljom iz jedne luke na sjeveru 1panije kako ne bi dolazili u kontakt sa kriptomuslimanima 2ranade% bez noenja zlata% srebra i drugih roba pod embargom.J " tim novim okolnostima ranija pravni'ka miljenja postala su neprovodiva pa su muslimanski pravni*i doli sa novim rjeenjima. etva i! "e#rana @uslimani $ndelusa ili $ndelu&ani bili su me<u prvim muslimanima koji su doli u situa*iju da permanentno &ive pod nemuslimanskom vlau. Ini*ijalna reak*ija uleme je bila jednoglasna= muslimani moraju napustiti okupirane zemlje i naseliti se u daru l islam. 0ajpoznatija takva ,etva iz kasnijeg perioda je ,etva sjevernoa,ri'kog alima $l 6enerisija 4u. 1;0J.5. @e<utim% kada je po'elo nasilno pokrtavanje% a op*ija seobe prakti'no isklju'ena% oglasio se jedan drugi alim iz 6ehrana 4Orana5% al&irskog sredozemnoga grada% koga su i osnovali raniji muhad&iri iz $ndelusa% Ahmed Du L&umu#a el @egravi 4u. 1;11.5 koji je 1;0!. god. kriptomuslimanima $ndelusa poslao ,etvu u vezi sa nizom pitanja oko prakti*iranja islama i krenja islamskih propisa u novonastalim uvjetima. Ovaj odgovor je zna'ajan po tome to pouzdano znamo da je kru&io me<u moriskosima. Original nije sa'uvan% ali se jedan prijepis nalazi u Dorgiano kolek*iji u 6atikanskoj bibliote*i% a poznata su i najmanje tri prijevoda na panski pisan arebi*om% to je% s obzirom na represiju% zna'ajan broj. I sam porijeklom $ndelu&anin% mu,tija Du L&umu#a na po'etku pokazuje da ima puno razumijevanje i simpatije za moriskose. @oli Doga za njih i bodri ih da ustraju. 8otom adresira najva&nija pitanja iz njihove vjerske prakse. "vjerava ih da idoli ne kode i ne koriste% da je namaz obaveza pa makar iaretom% kao i zekjat makar izgledalo kao da neko daje milostinju samo da ga ljudi vide. Ako nemaju vode za gusul% uzet e tejemmum makar o zid ili drvo. Ako ne mogu ni to% onda im namaz nije obaveza a mogu i tejemmum uzeti iaretom% kako je smatrao Ibn 0ad&i pozivajui se na hadis ?+e,tu minhu me,steta,tumA. -ad
B

6ie o inkvizi*iji i moriskosiam u= >illiam @onter% +rontiers of -eres$' (he Spanish In.uisition from the /as.ue *ands to Sicil$% )ambridge% )ambridge "niversit: press% 3003% 1J9 3E0I 9arve:% !; !B. J 9arve:% !J !9% ;B ;J.

; budu prisiljeni moliti se s kranima% neka nanijete namaz makar i ne bili okrenuti @ekki. Ako budu prisiljeni piti alkohol% jesti svinjsko meso ili druge zabranjene stvari% neka to u'ine% ali neka 'vrsto vjeruju da je to zabranjeno. Ako budu morali% neka se &ene s krankama jer su svakako kitabijke. A neka udaju i svoje keri za krane ako budu prisiljeni% ali neka vjeruju da je to zabranjeno i neka to preziru. -amatu neka uzmu uz prijezir i dijeljenje kamate% a zadr&avanje glavni*e. Dudu li prisiljeni grditi poslanika @uhammeda% a.s.% neka izbjegnu ta'no izgovoriti njegovo ime% to im ne bi trebalo biti teko% jer ga ni 1pan*i ne izgovaraju ta'no. Ako ih budu prisiljavali da govore neprihvatljive stvari o Isau% a.s.% neka jezi'kim manevrima i namjerom u sr*u izbjegnu rei to se od njih o'ekuje. 0a kraju% mu,tija se stavlja na raspolaganje da i ubudue odgovori na nedoumi*e moriskosa.9 Ova ,etva je dola kao mehlem na ranu moriskosima s obzirom da su po'etkom druge de*enije 16. st. za njih nastupila jo te&a vremena. 0akon ini*ijalne odluke da propovijeda moriskosima% )rkva je vremenom postajala sve nervoznija zbog upornosti moriskosa u prakti*iranju islama pa su pootrene zabrane vezane za islam i muslimansku kulturu. 10 0akon toga% oni su se morali odijevati kao krani% koristiti usluge starokranskih mesara% sve arapske knjige su morale biti predane da bi one vezane za islam bile spaljene. Gabranjena im je i prodaja imovine u o'itoj namjeri da se osujeti njihova seoba. -rankama je zabranjeno da u odijevanju oponaaju muslimanke uz prijetnju oduzimanja odjee i sto udara*a bi'em za nove prijestupnike ili progon iz 2ranade u slu'aju povratnika u prekraj. Ipak% u )rkvi je u to vrijeme jo preovladavala &elja za asimila*ijom prisilnih konvertita. 0o% kako je vrijeme prolazilo% vjerske i svjetovne vlasti bivale su sve nestrpljivije pa e biti sve vie zagovornika odba*ivanja i izgona. /a op*ija je na kraju prevagnula. " ovom periodu desila se i jedna pozitivna promjena. 8oto su sada svi muslimani ,ormalno ve neko vrijeme bili krani% polahko im je bilo dozvoljeno da putuju *ijelom 1panijom% to je na neki na'in dovelo do reintegra*ije kripto muslimanske zajedni*e. Ipak% postoji mnogo pokazatelja da kriptomuslimani nikada% pa ni u vrijeme i nakon izgona nisu postali potpuno homogena zajedni*a. .tare etni'ke i druge podjele nisu nikada i'ezle uprkos svim patnjama i zajedni'koj sudbini.11 Pokrtavanje muslimana $ragona% "alensije i Katalonije
9

9arve:% 60 6!. Ga sa&et prikaz odnosa )rkve prema moriskosima v. 2ra*e @agnier% %edro de Valensia and the 0atholic 1pologists of the E2pulsion of the Moriscos' Visions of 0hristianit$ and 3ingship % 7eiden% Drill% 3010% 1 !6. 11 9arve:% B0 BJ.
10

6 8o'etkom 16. st. prisilno pokrtavanje je jo bilo sudbina samo dijela endeluskih muslimana. Lobar dio zemlje% Aragon% 6alensija i -atalonija% pod kraljem Ferdinandom nisu poduzimale nita da okon'aju prisustvo lojalnih muslimana% mude&ara% na svojim teritorijama. 9istori'ari se ne sla&u oko motiva koji su u'inili da kralj Ferdinand ne u'ini to i njegova supruga $lizabeta s muslimanima. 8o svemu sudei% prevagnuli su jedan vanjski i dva unutarnja razloga. 0a vanjskom planu% Ferdinand je vodio aktivnu vanjsku politiku u isto'nom @editeranu i nastojao se nametnuti kao zatitnik tamonjih krana. .toga se pribojavao da bi radikalne mjere protiv muslimana njegova kraljevstva izazvale reak*iju u memlu'koj sjevernoj A,ri*i. /o se% zapravo% i desilo nakon pokrtavanja muslimana -astilje pa je Ferdinand morao poslati ambasadore u -airo da uvjere sultana da on nema namjeru 'initi isto. . druge strane% na unutarpoliti'kom planu prisilnu konverziju odlagali su aragonski ponos% neto vei postotak muslimana u aragonskoj kraljevini nego u -astilji i% kona'no% otpor kranskih zemljoposjednika takvom potezu. 0jima je trebala vjeta% ali nezahtjevna muslimanska radna snaga. .vjesni svoje teke pozi*ije% muslimani su bili zahvalni na malim nadni*ama za razliku od novopridolih seljaka koji su za svoje usluge tra&ili mnogo vie. .veukupno% polo&aj muslimana pod aragonskim vlastima se progresivno pogoravao u prvim de*enijama 16. st. /amonje vlasti su sve rje<e htjele izvravati presude kadija 4 alcalde5 i tako izigravale djelimi'nu pravnu autonomiju muslimana. /ako su% npr.% umjesto kamenovanja bludnika% zapravo naj'ee bludni*a% panski sudovi preina'ivali kadijske presude u ropstvo% to je% onda% zna'ilo da te &ene mogu biti prodane u bordele i tako zavriti kao prostitutke. .ve je te&e bilo dobiti i dozvolu za studiranje islamskih znanosti u /unisu ili drugdje.13 .udbinu muslimana ovih pokrajina zape'atile su pobune siromanih krana 4 agermanatas5 iz 1;30 ih. 8obunjeni'ki zahtjevi su predstavljali opasnost za aristokratiju koja je bila odlu'na da pobunu ugui. @uslimani su bili na njihovoj strani ali svejedno su bili osu<eni da izgube ma ko pobijedio. " jeku pobune 1;31. godine pobunjeni*i su odlu'ili nasilno pokrstiti muslimane i tako% izme<u ostalog% ukloniti konkuren*iju koja je obarala plae seljaka. @uslimani su bili na li*u mjesta pokrtavani 'esto i bez prisustva sveenika. . proljeem naredne godine pobuna je bila uguena% a ustani*i ka&njeni. Ipak% ni *rkvenim ni svjetovnim vlastima Marlsa 6. nije padalo na um da nasilno pokrtenim muslimanima% koji su im uz to pomogli da se odbrane od ustanika% omogue da se vrate u islam. 0aprotiv% zaklju'eno je da je njihova konverzija valjana jer imali su izbor% mogli su odabrati smrt. La ,orma bude
13

9arve:% B9 93.

B ispotovana% Marls 6. je 1;3;. god. isposlovao doputenje od pape da ne mora odr&ati obeanja data muslimanima na inaugura*iji 1;1J. god. "brzo je uslijedio niz naredbi koje su nominalno nalagale progon preostalih muslimana% ali su% zapravo% otvarale put za njihovo nasilno pokrtavanje jer su rokovi i uvjeti odlaska onemoguavali odlazak. Dilo je i pokuaja oru&anoga otpora% ali oni osim hiljada mrtvih nisu donijeli nikakve promjene. 0a kraju pro*esa% nakon 1;36. god. vie nije bilo javnog ispoljavanja islama na Iberijskom poluotoku. $zani su kona'no utihnuli nakon osamsto i petnaest godina. .va nastojanja muslimana i njihovih rijetkih saveznika% poput karmelitskog ,ratra Fra:a $stebana @artela% uspjeli su im osigurati samo izuzee od inkvizi*ijske jurisdik*ije naredne 'etiri de*enije% to je bio period u kome su trebali zaboraviti svoje stare obi'aje. 0o% sva obeanja% pa i ova% bila su kratkoga vijeka.1E 0ije mogue rei koliki pro*ent muslimana je istinski prihvatio kranstvo% ali je izvjesno da *rkvene i vladine mjere ni izbliza nisu davale o'ekivane rezultate. "prkos 'itavom nizu mjera% veina moriskosa su ostali kriptomuslimani do druge polovine 16. st. kada su vlasti po'ele razmatrati op*iju progona. 1tavie% pouzdano znamo da su ti muslimani 'uvali knjige na arapskom te du su sami koristili arapski sve do 160J. god. uprkos 'injeni*i da su mnogi samo zbog toga doli na udar Inkvizi*ije% a potom zavrili u zatvorima ili kao robovi na galijama. 0ije mogue u jednom kratkom pregledu dati sve uredbe i opisati sve mjere 'iji je *ilj bio da prisilnu konverziju u'ine stvarnom a akultura*iju potpunom. "kratko% kako je vrijeme odmi*alo% sve je sna&nija bila ona struja u panskom drutvu% predvo<ena *rkvenim ljudima i dr&avnim pravni*ima% koja je zagovarala njihovu beskompromisnu primjenu% za razliku od krune i aristokra*ije koji su bili voljni odga<ati striktnu implementa*iju i zadovoljiti se minimalnim mijeanjem u &ivote moriskosa zauzvrat dodatnih poreza i usluga od strane moriskosa. Lodatni vjetar u le<a tvrdolinijaima bio je -on*il u /rentu 1;60. god. na kome je papa od granadskog nadbiskupa 2uerrere tra&io da rijei #morisko problem#. 0ovu politiku 2ranade obznanio je 8edro de Leza na novu godinu 1;6B.% odnosno na godinji*u pada 2ranade. Obeao je striktnu provedbu zabrane upotrebe arapskoga jezika% maurske odjee% arapskih imena% hamama i sl. 0apori posrednika me<u moriskosima da ishoduju jo jedno odlaganje ovaj put nisu uspjeli pa je na Do&i 1;6J. u 2ranadi po'eo ustanak. "stani*i su se nadali Do&anskoj interven*iji 4tj. .udnji dan5 i pomoi Osmanlija. Osmanlije su% istina% bile po'ele osvajanje sjeverne A,rike% ali su ubrzo naili na velike probleme% posebno na istoku%
1E

9arve:% 93 110.

J gdje su vlastitu teritoriju morali braniti od .a,evija. "stani*ima je upomo pritekla tek nekoli*ina mud&ahida iz sjeverne A,rike. . druge strane% kralj Filip je svojim vojni*ima dao odrijeene ruke da ubijaju i plja'kaju. +o dok je trajala ova pobuna% panske vlasti su zauzele stav da su svi moriskosi% makar bili i mirni% opasni pa su pristupile totalnom raseljavanju moriskosa iz 2ranade u ostale dijelove 1panije. Izuzeti su bili samo kolabora*ionisti i robovi. -ako je bila zima% a dnevno se prelazilo oko 3B kilometara% veliki broj raseljenika nije stigao na krajnje odredite to zbog hladnoe% to zbog ti,usa i drugih bolesti. 8rogoni su bili masovni. " .evilju je stiglo oko ;.;00 prognanih muslimana% u /oledo 6.000% u -ordobu 13.000% a u Alba*ete 31.000. )ilj opera*ije je bio dvostruk. .trateki% moriskose se htjelo udaljiti od obale za koju su vlasti stalno strahovale da bi mogla biti napadnuta od Osmanlija ili iz sjeverne A,rike. . druge strane% htjelo se ubrzati njihovu asimila*iju u novim sredinama. @e<utim% asimila*iju ne samo da nisu &eljeli moriskosi% ve ni njihovi protivni*i.1! Kona&no rjeenje: 'etni&ko &ienje' (oriskosa " panskom drutvu dugo nije postojao konsenzus oko politike prema moriskosima% ali je u posljednje dvije de*enije 16. st. sve vie bilo onih koji su zagovarali potpuni progon iz 1panije kao kona'no rjeenje. Lugo su postojala dva sna&na argumenta protiv radikalnog rjeenja. 8rvo% progon bi demogra,ski osna&io neprijatelje u sjevernoj A,ri*i% i drugo% vo<ene su teoloke rasprave o opravdanosti slanja dje*e moriskosa sa njihovim roditeljima. . krajem 16. st.% @aroko je bio u takvom vojno politi'kom rasulu da prvi razlog gotovo da vie nije ni postojao jer nije bilo straha od bilo kakve odmazde. .a 1;J0. godinom% ni Osmanlije vie nisu bile opasnost za 1paniju. .uo'eni sa vojnim anga&manom drugdje 4-ipar% 7epanto itd.5 i sa,evijskom opasnou sa istoka% oni su% uprkos simpatijama @ehmed pae .okolovia i drugih% te godine sa 1pan*ima potpisali mir. 0a unutarnjem planu kralj Filip II. je 1;J1. god. postao kralj *ijele 1panije i 8ortugala pa je njegova pozi*ija bila mnogo ja'a. 0ije zato 'udno da su ozbiljne rasprave o progonu moriskosa na dvoru po'ele upravo u 7isabonu prilikom inaugura*ije kralja Filipa II. /om prilikom zaklju'ak Filipovih savjetnika je bio da moriskose treba ukr*ati na la<e i onda ih potopiti na putu ka sjevernoj A,ri*i. 8rijedlog nije realiziran jer je ,lota koja ih je trebala #prevesti# morala biti poslana drugdje. Diskup .egorbe% @artin de .alvatierra 4u. 160!.5 imao je jo radikalnije rjeenje= ako deporta*ija nije mogua u sjevernu

1!

9arve:% 30! 36E.

9 A,riku% onda moriskose treba poslati na krajnji sjeveroistok Amerike jer bi tamo 4moriskosi5 brzo pomrli% posebno ako bi zreli i mladi mukar*i bili kastrirani a &ene steriliziraneN 1; /ako je krajem 16. st. javno miljenje bilo sve naklonjenije #kona'nom rjeenju#% ali su postojali prakti'ni problemi koji su njegovu egzeku*iju odgodili gotovo tri de*enije. 0a prvome mjestu trebalo je osigurati vojno poli*ijske snage koje e provesti tu obimnu opera*iju% kao i ,inansijska sredstva za transport. "z to% neki plemii jo nisu bili spremni na gubitke koje bi morali podnijeti u prvim godinama nakon progona% dok su pojedini sveeni*i jo imali dilema oko slanja malodobne dje*e moriskosa sa njihovim roditeljima. "za sve ove prakti'ne probleme% u posljednjoj de*eniji 16. st. u 2ranadi se odvijala svojevrsna teoloka drama oko tzv. .a*romonte tekstova% niza izmiljenih tiva na arapskome jeziku koji su predstavljeni% i jedno vrijeme od strane lokalne )rkve bili prihvaeni% kao ranokranski. Ova epizoda je najvjerovatnije tako<er utje*ala na odlaganje odluke o progonu.16 . po'etkom 1B. st. situa*ija se razvijala u korist progona. 8rihodi aristokra*ije sa posjeda koje su obra<ivali moriskosi su opadali. @oriskosi su nastavili da se bune% a sve manje sveenika je vjerovalo u mogunost stvarne konverzije moriskosa. -ona'no% 1panija je okon'ala nekoliko ratova% to je oslobodilo njene vojnike i ,lotu za ovu opera*iju. Istog dana kada je 1609. god. potpisano tzv. Lvanaestogodinje primirje sa 9olandijom% kralj Filip III. potpisao je odluku o progonu muslimana. 6eza je bila o'ita i 6olteru koji je zapazio da ?Filip III. nije mogao nita nekoli*ini 9olan<ana% ali je zato% na&alost% mogao prognati sedam stotina hiljada @aura iz svoga kraljevstvaA.1B 8ripreme su u tajnosti trajale nekoliko mjese*i% da bi odluka za progon iz 6alensije bila obznanjena 33. septembra 1609. god. 8reambula opravdava odluku o progonu herezom% otpadnitvom i nastojanjima moriskosa da potaknu strane sile protiv -raljevine. " ostatku odluke se daju prakti'na uputstva za progon. Lio klauzula je o'ito bio neprakti'an i vjerovatno je vie slu&io pranju savjesti -ralja i njegovih sau'esnika nego provo<enju ak*ije. @oriskosima su dana tri dana da se pripreme za pokret. Lozvoljeno im je ponijeti samo pokretnu imovinu. 0epotivanje odluke u bilo kom smislu imalo se kazniti smru% pojedina'nom i kolektivnom. Dilo je odre<eno da est od sto
1; 16

9arve:% 396. Ova epizoda je vrlo zanimljiva i nadamo se da e biti predmet obrade u nekom drugom tekstu. 6ie v. u A. -atie 9arris% +rom Muslim to 0hristian 4ranada' Inventing a 0it$,s %ast in Earl$ Modern Spain% Daltimore% /he +ohn 9opkins "niversit: 8ress% 300B% Ki KKiI 9arve:% 36E 90. 6ie o literaturi moriskosa v. u 7u*e 7opez Daralt% ?/he .e*ret 7iterature o, the 7ast @uslims o, .painA% Islamic Studies E6= 1 i 9arve:% 11E 11!% 133 30E. 1B 9arve:% E0J.

10 morisko kua treba ostati da novim useljeni*ima kranima prenesu svoje vjetine% ali je malo ko htio ostati. Lje*a mla<a od 'etiri godine koja su htjela ostati i imala suglasnost svojih roditelja mogla su tako<er ostatiN Lje*a iz mjeovitih brakova mla<a od est godina mogla su ostati ako im je ota* kranin% ina'e bi bila prognana s o*em. Ostati su mogli samo moriskosi koji du&e od dvije godine nisu prisustvovali morisko susretima 4 aljamas5 ili su imali preporuku biskupa.1J (obovi svakako nisu mogli otii. 6e krajem septembra po'elo je preba*ivanje muslimana u 6ehran% pansku bazu na al&irskoj obali% odakle su kopnom protjerivani na muslimansku teritoriju. 6eina je s olakanjem i bez otpora do'ekala priliku da napusti 1paniju dok se manjina pobunila iako nije bilo nikakve realne nade u uspjeh. 6o<a posljednje pobune zarobljen je i sproveden u 6alensiju% gdje je 1J. de*embra 1609. god. bio osakaen i ubijen. 0avodno je umro kao #dobar kranin# ma ta to moglo zna'iti u takvoj situa*iji. Ostali zarobljeni pobunjeni*i su odvedeni kao roblje na galije dok su oni koji su se predali bili pretvoreni u obi'no roblje. 8atnje muhad&ira bile su brojne. 0eki su otimali brodove kojima su bili prevo&eni% u drugim slu'ajevima 1pan*i su ih iskr*avali na prvom otoku u @editeranu iz straha od sukoba sa muslimanima na obali. .veukupno je do kraja godine iz 6alensije protjerano 116 hiljada muslimana.19 8rogon muslimanske zajedni*e iz isto'nih pokrajina Aragona i )astilje uslijedio je u ljetu 1610. god. .amo male skupine koje su imale suglasnost *rkvenih vlasti su ostale. @uslimani -astilje su prognani iste godine uz odre<ene razlike u detaljima. 0ekima od njih je omogueno da sami organiziraju svoj odlazak u roku od mjese* dana. @ogli su prodati samo pokretnu imovinu i sa sobom ponijeti tako ste'enu robu% ali ne i nova*% srebro% zlato% dragulje ili vrijednosne papire. " nekim slu'ajevima mogli su ponijeti pola nov*a uz uvjet da pola predaju lokalnim vlastima% ali u tom slu'aju nisu mogli nositi nikakvu robu. 0ekoliko desetina hiljada je iseljeno preko Fran*uske odakle je% onda% veina otplovila za sjevernu A,riku% dok je dio isplovio iz luka na jugu i istoku zemlje.30 0aredne tri godine panske vlasti i )rkva su pronalazile i progonile zaostale muslimane. Oko 'etiri i po godine nakon po'etka progona% ta'nije 30. ,ebruara 161!. god. panski kralj je% na prijedlog svojih visokih 'inovnika% proglasio okon'anje opera*ije progona. 0akon devet
1J

9arve:% E10 11. 9enri 7ape:re% 4eographie de l,Espagne moriscue% 8ariz% 19;9% prema 9arve:% E16. 30 9arve:% E1B E3J. (azmjere patnji su sigurno bile ogromne. (oger Doase navodi da je oko 110 hiljada% a mo&da i vie moriskosa stradalo samo u periodu 1609. 1611. god. Doase% ?Izgon muslimana iz 1panijeA% !6.
19

11 stotina i tri godine islam je prognan sa 8irinijeskog poluotoka progonom oko tri stotine hiljada muslimana. 2lavnina je zavrila u sjevernoj A,ri*i i Osmanskoj dr&avi% uklju'ujui Dalkan. Dilo je% me<utim% i slu'ajeva naseljavanja u Fran*usku i% posebno% Italiju% gdje se% prema nekim pro*jenama% samo u /oskani nastanilo oko tri hiljade panskih muslimana. Dez obzira na sve razlike u sudbinama prognanih panskih muslimana% od kojih su neki zavrili na vjealima% drugi na galijama% trei bili dobrodoli me<u svojom braom i sestrama muslimanima% a 'etvrti odba'eni% sumnji'eni% plja'kani i zloupotrebljavani% nema sumnje da je sudbina ovih ljudi bila tragi'na. )aklju&ak . obzirom da govorimo o srednjem vijeku% savremenog istra&iva'a posebno doimaju sljedee karakteristike *ijele opera*ije progona muslimana. 8rvo% odluka o pokrtavanju i progonu nije donesena ni realizirana preko noi ve postupno% u periodu od stotinu i dvadeset godina. (ezultat je svejedno bio isti. Lrugo% i *rkvene i svjetovne vlasti su za svoje ak*ije nastojale priskrbiti pravnu% moralnu i teoloku osnovu. Lrugim rije'ima% sve je bilo ura<eno legalno. /ree% uloga veine katoli'kog sveenstva ne mo&e slu&iti na 'ast )rkvi iako su neki od aktera progona proglaavani sve*ima sve do 1960. god. 4npr.% nadbiskup +uan de (ibera5. Metvrto% uvijek je bilo razumnih i dobrih ljudi. -ao i mnogo puta prije i poslije na drugim mjestima% u 1paniji ih je u ovom periodu bilo premalo. 8eto% jedan od klju'nih #argumenata# za progon muslimana bio je demogra,ski. -ona'no% sa progonom panskih muslimana $vropa je ostala sama u svojim predrasudama i vjerskoj netoleran*iji. .amo 'etiri godine kasnije *ijeli kontinent je zahvatio plamen /ridesetogodinjeg vjerskog rata katolika i protestanata koji je desetkovao popula*iju nekih zemalja i ozna'io po'etak pada panske moi na svjetskoj s*eni. 0etoleran*ija i vjerski ekstremizam su se kao bumerang vratili 1pan*ima sa kobnim posljedi*ama.

Ahmet Alibai% @A% 7e*turer

*+,-.E- $,- /0E,/1 1E$.S 2 S234/+-E: (+S34(S 2 $,-$3+S 1492-1614


.ummar:

13 /his arti*le dis*usses the last *hapter o, nine *enturies long @uslim histor: on the Iberian 8eninsula% Ohi*h ended b: the eKpulsion o, some three hundred thousand @uslims 1609 161!. In the time o, reneOed debates about Ohi*h religion is #domesti*# in $urope and Ohi*h one is the #guest#% the resear*h in this episode o, ,ailed *oeKisten*e o, )hristians and @uslims on $uropean soil has not onl: histori*al but also a *ultural signi,i*an*e ,or our time. /he paper emphasizes several *hara*teristi*s o, this period. /he de*ision o, the ,or*ed )hristianization% perse*ution and the eKpulsion o, @uslims had been made and implemented graduall: in a period o, one hundred and tOent: :ears. $**lesiasti*al and se*ular authorities sought to a*Puire legal% moral and theologi*al grounds ,or their a*tions. /he role o, most )atholi* *lerg: *an not serve to honour the )hur*h% although some o, the a*tors o, perse*ution had been pro*laimed as saints as late as 1960. /here have alOa:s been some reasonable and good men Oho de,ended the rights o, the inno*ent. One o, the ke: #arguments# ,or the perse*ution o, @uslims Oas demographi*. Finall:% the perse*ution o, .panish @uslims le,t $urope alone Oith its prejudi*es and religious intoleran*e. Onl: ,our :ears later the entire *ontinent Oas engul,ed Oith the ,lames o, the /hirt: Qears >ar betOeen )atholi*s and 8rotestants. Intoleran*e and religious eKtremism *ame ba*k to the .paniards like a boomerang Oith ,atal *onsePuen*es. -e: Oords= Andalus% @oris*os% @udejars% the perse*ution and eKpulsion o, @uslims ,rom .pain% the InPuisition% the OranH>ahran fat5a

Das könnte Ihnen auch gefallen